Politika i socijalna filozofija: Socijalna pravda, sloboda,

jednakost, demokratija
Seminarski rad
Mentor:

1
S A D R A J:
1. UVOD .............................. 3
2. Jednakost .............................. 4
3. Sloboda .............................. 5
4. Demokratija .............................. 7
5. Socijalna ra!da .............................. "
#. $%&'JU(%& .............................. )
7. '*+,-%+U-% ..............................1.










2
U ! D:

&ako de/inisati jednakost0 slobod10 demokratij10 kako o2rani3iti slobod1 i time i4bje5i da
se do2a6aj1 neke st!ari koje ne rili3e 3o!jek1 koji osjed1je 4dra! ra41m. +o s1 !rlo
!a7na itanja koja s1 /ilo4o/i olitike ok18ali ra4jasniti i na nji9 dati od2o!or. :oliti3ki
/ilo4o/i djel1j1 kako bi od2o!orili na oliti3k1 sit1acij1 1 kojoj se sami nala4e. *storijske
okolnosti s1 !rlo !a7an /aktor 1 ro13a!anj1 o!i9 itanja sa /ilo4o/sko2 stano!i8ta.
;a osno!1 na!edeni9 te4a mo7emo 2o!oriti o oliti3koj /ilo4o/iji0 kao 2rani /ilo4o/ije
koja ra4matra koncete i ar21mente na osno!1 koji9 se /ormira oliti3ka misao. :oliti3ka
/ilo4o/ija se mo7e de/inisati i kao kriti3ko ra4mi8ljanje o na3inima 4a najbolj1
or2ani4acij1 jedno2 dr18t!a0 nje2o!i9 oliti3ki9 instit1cija i dr18t!ene rakse. :oliti3ki
/ilo4o/i 7ele 1ka4ati na 3injenic1 da indi!id1e imaj1 neot16i!a ra!a i ok18a!aj1
objasniti na koji na3in treba rasodijeliti materijalne res1rse 1n1tar jedne dr7a!e.
Oni s!oje 4a9tje!e 4asni!aj1 na idejama kao 8to s1 sloboda0 jednakost0 demokratija i
ra!da. :oliti3ka /ilo4o/ija o3inje 1 onom tren1tk1 kada lj1dska bi5a o3n1 osmatrati
s!oj1 kolekti!n1 or2ani4acij1 kao ne8to romjenji!o i okretno0 a ne kao dio neko2
rirodno2 reda i ne8to stati3no i neromjenji!o.
Ja 51 se 1 rad1 dota5i klj13ni9 oliti3ki9 ojmo!a kao 8to s1 jednakost0 sloboda i
demokratija.




"# J$D%A&!S'
3
:ojam jednakosti se 3esto rika41je kao oliti3ki cilj. Moti!acija 4a 1sosta!ljanjem te
jednakosti je 12la!nom moralna. (esto je 1temeljena na 9ri85anskom !jero!anj1 da smo
red <o2om s!i jednaki ili na 1tilitaristi3kom !jero!anj1 da je jednako ost1anje sa
s!im lj1dima najotimilniji na3in osti4anja o8te sre5e. (esto se osta!lja itanje
s9!atanja jednakosti0 jer lj1dska bi5a ne mo21 biti jednaka 1 s!akom o2led1. :ojedinci
se s!akako o mno2o 3em1 ra4lik1j1: o inteli2enciji0 ljeoti0 sna4i0 boji kose0 !jerskom i
oliti3kom oredjeljenj1. Dakle0 nemo215e je t!rditi da bi s!i trebali biti jednaki 1
s!akom o2led1. %sol1tn1 jednakost 4a2o!ara !eoma mali broj lj1di.
Jednakost se0 1 s18tini odnosi na o8ten i neristrasan odnos rema lj1dima0 kao i na
st!aranje 1slo!a 1 radnom okr17enj1 i dr18t!1 koji odsti31 i cijene ra4li3itost. Jednakost
se odnosi na te7nj1 da se isra!i nejednakost i da se odnosi sa dr12im lj1dima odr7a!aj1
na konstr1kti!an na3in koji ne5e i4a4!ati diskriminacij1. Dakle0 o9!ale0 1nare6i!anje i
na2ra6i!anje treba da b1d1 4asno!ani samo na 4asl12ama.
=Jednakost je0 rema tome0 1!ijek jednakost 1 odre6enom o2led10 a ne 1 s!akom
o2led1. +ako kad neko i4ja!lj1je da je e2alitarist !a7no je otkriti kako on to misli.
Dr12im rije3ima0 jednakost rabljena 1 oliti3kom kontekst1 !i8e je manje besmislena ako
ne ostoji neko obja8njenje 8to je to 8to bi se trebalo ra!nora!nije dijeliti i i4me61 ko2a.
;eke st!ari 4a koje e2alitaristi t!rde da bi i9 trebalo ra!nora!no ili ra!nora!nije
odijeliti jes1 no!ac0 rist1 4ao8lja!anj1 i oliti3ka mo5. *ako se 1k1si lj1di rili3no
ra4lik1j10 s!e to mo7e 4na3ajno dorinijeti o7eljnom i radosnijem 7i!ot1. :ra!ednija
rasodjela ti9 dobara jest na3in da se s!im lj1dima r17i jednako o8to!anje.>
?@arb1rton0 1))): #"A

(# S)!*!DA
4
Sloboda se 1 najo8tenijem smisl1 odnosi na t!rdnj1 ne4arobljenosti i neo2rani3enosti.
*deal slobode je okreta3 lj1dske akti!nosti0 dok dr18t!eno o2rani3a!anje slobode
ojednica mora i mo7e biti jedino do18teno na sre3a!anj1 21bitka slobode dr12i9
ojedinaca. Sloboda je 3esto bila 14rok re!ol1cijama. Ost!ari!anje slobode na nasilan
na3in je 1 aradoksalnoj !e4i s njenom biti. ;asilje i /i4i3ki s1kobi 3esto rerastaj1 1 rat0
8to je naj!e5e o2rani3a!anje lj1dske slobode.
Sloboda se0 kro4 istorij1 1otreblja!ala na ra4li3ite na3ine. Me61tim0 d!a 2la!na 4na3enja
slobode 1 oliti3kom kontekst1 s1: ne2ati!na i o4iti!na.

%e+ativna sloboda
Jedno od odre6enja sloboda je i da ona redsta!lja ods1st!o risile. :risila nast1a kada
jedni lj1di tjeraj1 dr12e da se ona8aj1 na odre6en na3in ili da se restan1 ona8ati onako
kako s1 se ona8ali. %ko 2a niko ne risilja!a0 onda je 3o!jek slobodan 1 tom
ne2ati!nom 4na3enj1 slobode. Me61tim0 3o!jek nije slobodan ako je 1 4at!or10 ako je
onemo215en da na1sti 4emlj1 ili da 7i!i 1 9omoseks1alnom brak1. ;e2ati!na sloboda
je0 dakle sloboda od rereka i 4abrana. %ko 3o!jeka niko akti!no ne sre3a!a da ne8to
13ini onda je on slobodan. Ve5ina dr7a!a o2rani3a!a slobod1 ojedinca do odre6ene
mjere0 kako bi 4a8titila s!e 3lano!e dr18t!a0 jer bi 1 s1rotnom onaj ko je ja3i i
s1eriorniji nametao kodekse i odl1ke onima koji s1 1 odre6enom0 in/eriornom
olo7aj1. Ust!ari0 ja3i bi 1 toj sit1aciji roserisali na ra31n slabiji9.

5
Pozitivna sloboda
;eki /ilo4o/i t!rde da je o4iti!na sloboda mno2o 4na3ajniji oliti3ki cilj 1 odnos1 na
ne2ati!n1. Oni smatraj1 da je o4iti!na sloboda ona sloboda koja omo215a!a da se
re14me kontrola nad !lastitim 7i!otom. Ve5ina 4a2o!ornika o4iti!no2 ojma slobode
!jer1je da je istinska sloboda neka !rsta samoost!arenja ojedinaca koji donose !lastite
odl1ke 1 7i!ot1. =;a rimjer0 ako je neko alko9oli3ar a je 1 nedostatk1 bolje ros1dbe
donio odl1k1 da otro8i sa! no!ac na naba!k1 i5a0 mo7e li se to na4!ati iska4i!anjem
slobodeB *nt1iti!no to se 3ini ne1!jerlji!im0 o2oto!o ako 1 tren1cima tre4!enosti
alko9oli3ar 7ali 4bo2 tak!i9 ijanki. ;a alko9oli3ara bismo rije 2ledali kao na ono2 koji
je od !la851 i5a: kao na ono2 koji je rob s!oji9 na2ona. Unato3 neostojanj1 risile0 1
s!akom sl13aj1 alko9oli3ar nije istinski slobodan.> ?@arb1rton0 1))): 77A
(ak i neki 4a2o!ornici ne2ati!ne slobode t!rde da alko9oli3are i djec1 ne treba
risilja!ati 4bo2 to2a 8to nis1 1 ot1nosti od2o!orni 4a s!oje ost1ke0 ali da im 1
s!akom sl13aj1 1ka4ati na nji9o!e nedostatke0 a ne risilja!ati i9 na bolji na3in 7i!ota.
#
,# D$-!&RA'.JA
Demokratija odra41mije!a jednakost koja se odnosi na s1djelo!anje 1 olitici0 odnosno
oliti3k1 articiacij1. %tina se smatra kolije!kom demokratije0 iako je o2re8no misliti
da je njome 1ra!ljao narod kao cjelina jer je robo!ima0 7enama i mno2im dr12im bilo
4abranjeno djelo!anje 1 olitici. :ostoje d!a na3ina i4!o6enja demokratije: neosredna i
osredna.
%eposredna demokratija
<ila je 4ast1ljena 1 ranim demokratskim dr7a!ama0a rasra!ljalo se i 2lasalo0 be4 da s1
se birali redsta!nici. ;eosredna demokratija je mo215a samo 1 onim dr7a!ama 1
kojima 7i!i !eoma mali broj lj1di i 2dje se donosi !rlo malo odl1ka.>O2romne s1
rakti3ne ote8ko5e koje nastaj1 kada !eliki broj lj1di 2lasa o 8irokom kr121 itanja0
mada 5e nam elektronske kom1nikacije to kona3no omo215iti. ;o 3ak i kad bi se to
kojim sl13ajem i osti2lo0 da bi 1 tak!oj demokratiji do8lo do ra41mni9 odl1ka 2lasa3i bi
morali dobro ra41mjeti robleme o kojima 2lasaj10 a to je ne8to 8to 4a9tije!a !rijeme i
ro2ram oliti3ke naobra4be.> ?@arb1rton0 1))): 74A
Predstavnika demokratija
Dana8nje demokratije s1 redsta!ni3ko2 karaktera. U njima se odr7a!aj1 i4bori na
kojima 2lasa3i biraj1 s!oje redsta!nike0 koji 13est!1j1 1 roces1 dono8enja odl1ka.
*4bori se danas ro!ode na ra4li3ite na3ine.
= :redsta!ni3ke demokratije osti71 !lada!in1 naroda na nekim0 no ne i s!im itanjima.
One osti71 !lada!in1 naroda 1 onoj mjeri 1 kojoj s1 oni koji s1 i4abrani dobili 2las
naroda.Me61tim0 jednom kad s1 i4abrani0 redsta!nici nis1 obi3no oba!e4ni o8ti!ati
!olj1 naroda 1 ojedinim itanjima. (esto ona!ljanje i4bora jest brana roti! i4i2ra!anja
olo7aja: oni redsta!nici koji ne o8t1j1 7elje s!o2 i4borno2 tijela !jero!atno ne5e biti
ono!o i4abrani.> ?@arb1rton0 1))): 74A
7
/# S!0.JA)%A PRADA
Socijalna ra!da odnosi se na koncecij1 ci!ilno2 dr18t!a 1 kojem se ra!da osti7e 1
s!akom dijel1 dr18t!ene 4ajednice0 odnosno na ideji da s!i lj1di 4asl171j1 lj1dske 1slo!e
4a 7i!ot. Socijalna ra!da o4na3a!a i osno!n1 k1lt1r1 dr18t!ene 4ajednice0 1 kojem se
rasodjela materijalni9 dobara odra41mje!a i o eti3kim na3elima. :osti4anje socijalne
ra!de je !a7no itanje 1 olitici i reli2iji.
Ve5ina ojedinaca 7eli 7i!jeti 1 ra!ednom dr18t!10 a ra4li3ite oliti3ke ideolo2ije imaj1
ra4li3ite 4amisli o tome 8to je 4ara!o Cra!edno dr18t!oC. *4ra4 Csocijalna ra!daC0 3esto
koriste lje!i3arske oliti3ke stranke. :rerasodjelom ri9oda0 ili 3ak rerasodjelom
imo!ine nastoje osti5i jednakost ili ra!nora!nost. Socijalna ra!da je i 4na3ajka
dr18t!eno2 13enja &atoli3ke crk!e0 mada je 1 st!arnosti dr12a3ije0 ona8anje Drk!e bitno
od1dara od 13enja. Socijalna ra!da se 4asni!a na konceciji lj1dski9 ra!a i socijalne
ra!nora!nosti.










"
1# 2A&)JU3A&
;akon na!o6enja i obja8njenja temeljni9 !rijednosti oliti3ke /ilo4o/ije0 mo7e se
konstato!ati da je oliti3ka /ilo4o/ija danas jako otrebna 1 oliti3kim rocesima0 jer
nerestano oominje i na!odi oliti3ke /aktore na djelo!anje 1 sklad1 sa temeljnim
!rijednostima: slobodom0 jednako8510 demokratijom i socijalnom ra!dom. +ako6er0
bitno je naomen1ti i da je oliti3ka /ilo4o/ija stalno osmatra3 kolekti!ne lj1dske
or2ani4acije kao jedno2 romjenji!o2 i okretno2 or2ani4ma. Ona 7eli temeljne lj1dske
!rijednosti rimijeniti na !e5 ostoje5e instit1cije.
&ro4 istorij10 mno2i oliti3ki /ilo4o/i s1 ok18ali da ora!daj1 s!oj1 !i4ij1 or2ani4acije
dr18t!a0 dok s1 dr12i insistirali na ideji mo215nosti ostojanja idealno20 odnosno
1toijsko2 dr18t!a.










)
).'$RA'URA:
E @arb1rton0 ;i2el ?1)))A: F*'O$OF*J%GOS;OV,0 $%H-,<0 &-U$%&
E III.academiaEanalitica.or2 ? 1.. 12. 2.1.. A
E III.Iikiedia.ba ? 1.. 12. 2.11. A


















1.
U;*V,-$*+,+ U S%-%J,VU U;*V,-S*+J OF S%-%J,VO
F%&U'+,+ :O'*+*(&*K ;%U&% F%DU'+J OF :O'*+*D%' SD*,;D,S
S%-%J,VO S%-%J,VO

:re4ime i ime st1denta: J12o!i5 Damjan

Odsjek: Si21rnosne * miro!ne st1dije
<roj indeksaGstat1s: 4743
HodinaGsemestar: 2.11G2.12.

*$J%V% O :'%H*J%-*$MU

&ao st1dent dodilomsko2 st1dija na Fak1ltet1 oliti3ki9 na1ka Uni!er4iteta 1 Saraje!1
otis1jem i4ja!1 da sam 1o4nat sa $akonom o !isokom obra4o!anj1 &antona Saraje!o
i ,ti3kom kodeks1 Uni!er4iteta 1 Saraje!1.

O!om i4ja!om ot!r61jem da sam esejski rad naisao samostalno i koriste5i se isklj13i!o
na!edenom biblio2ra/ijom0 te da o!aj rad nije kori8ten ri bilo kak!om dr12om
ocjenji!anj1.
Sa2lasan sam da rimjerak rada b1de ja!no dost1an i ot!r61jem da sam 4a s!aki tekst0
koji nije samostalno naisan0 na!eo i4!ore iGili a1tore to2 teksta.


MjestoGdat1m Saraje!o0 13.12.2.11.

:otis Damjan J12o!i5
11