Komunikacijski plan

M a r t i n e v i d . o . o .
C e r j e N e b o j s e 1 9 8
T e l . + 3 8 5 4 2 7 5 9 7 5 9
F a x . + 3 8 5 4 2 7 5 9 1 1 0
2 / 1 7 / 2 0 1 1
Milan Cerjan
Poslovna komunikologija

Komunikacijski plan 1

Sadraj


1.Izvrni saetak....................................................................................................................................... 2
2.Komunikacijski proces .......................................................................................................................... 3
3.Kronologija dogaanja ......................................................................................................................... 4
4.Analiza stanja ........................................................................................................................................ 5
5.Opde poruke/potencijalne teme .......................................................................................................... 7
6.Javnost/publike/interesno-utjecajne skupine ...................................................................................... 8
7.Poruke za kljune javnosti .................................................................................................................... 9
8.Provedba ............................................................................................................................................ 10
9.Proraun ............................................................................................................................................. 12
10.Mjerenje i vrednovanje .................................................................................................................... 13















Komunikacijski plan 2

1.Izvrni saetak

Martinevid d.o.o. je organizacija koja se bavi uzgojem i prodajom peradi i lovnim
turizmom.U ovom komunikacijskom planu nalaze se ciljevi,problemi i opis same
interne i eksterne komunikacije u organizaciji.Glavni problem organizacije je loe
oglaavanje i gotovo nikakav menadment.Mala zainteresiranost javnosti i opda
neinformiranost dodatni su problemi u organizaciji.Donoenjem kljunih odluka
odnosno dobrim strategijama oglaavanja eli se poboljati poslovanje.
Svaki lan ove organizacije ima bitnu ulogu u funkcioniranju moe se redi ove velike
obitelji.U narednim poglavljima ovog komunikacijskog plana nalaze se
elje,ciljevi,naini provedbe tih ciljeva,proraun , analiza trenutnog stanja organizacije
, mjerenja , itd.Ciljne skupine su jasno definirane i upravo zbog toga ovaj
komunikacijski plan bi trebao usmjeriti organizaciju na pravi put poslovanja, to
dovodi na kraju i do vedeg profita.














Komunikacijski plan 3

2.Komunikacijski proces

Sami komunikacijski procesi su organizirani kroz svakodnevne sastanke , tjedne
izvjetaje i mjesene sjednice.Na tjednim izvjetajima i svakodnevnim sastancima
sudjeluju svi radnici i direktor,dok na mjesenim sjednicama sudjeluju samo voditelji
pojednih pogona/odjela u organizaciji.Glavnu rije na sjednicama ima naravno sami
direktor koji pregledava izvjetaje voditelja pogona.Voditelji pogona iznose mjesene
rezultate za njihove odjele.U tim izvjetajima nalaze se trokovi koji su bili potrebni za
samu proizvodnju i prijedlozi kako bi se ti trokovi mogli smanjiti a proizvdonja
poboljati.Takoer mora se spomenuti da postoji zdrava komunikacija izmeu
poslodavca i zaposlenika , to je vidljivo u svakodnevnom radu u organizaciji.
Veliku vanost u samom poslovanju pridonose svakodnevni razgovori izmeu
nadlenih tijela i samih radnika u organizaciji.Upravo time se sprijeavaju problemi i
prije nego to se stvore.Svaki radnik je odgovorna osoba koja svakodnevno donosi
odluke i vaan je lan u samom stablu poslovanja organizacije.


Popis zaposlenih osoba:

Zvonko Martinevid direktor
Tanja Martinevid komercijalist
Marija Cerjan voditelj proizvodnje i uzgoja ivotinja
Rua Martinevid voditelj prodaje
Andrija Gregur voditelj lovnog turizma





Komunikacijski plan 4

3.Kronologija dogaanja






1.Popis najvanijih dogaanja


70-te godine napravljen vlastiti inkubator, poela obiteljska tradicija uzgoja
peradi
1997.g. - osnovana organizacija
- uzgoj vlastitog matinog jata kokoi za proizvodnju jaja
- voliere za uzgoj jelena i divljih svinja
2000.g. - proirivanje kapaciteta
2011.g. - planiranje agroturizma



2. Utjecaj spomenutih dogaanja na interne ili eksterne
komunikacijske procese

Interni komunkacijski procesi objanjeni su u Komunikacijskom procesu.Kod
eksternih komunikacijskih procesa organizacija komunicira sa drugim organizacijama ,
sa razliitim domadim i inozemnim lovcima ,itd.Preko web portala moe se pratiti
kada i to se lovi u kalendaru lova.Takoer preko raznih lovnih evenata, kao
primjerice lovnih natjecanja ostvaruje se komunikacija sa domadim ali i inozemnim
gostima.Inozemni gosti su najede iz Italije.U prilagodbi i govoru pomau im
zaposlenici koji vrlo vjeto priaju talijanski jezik i omoguduju gostima da se osjedaju
kao kod kude.Glavnu ulogu kod eksternih komunikacijskih procesa ima komercijalista
koji ugovara sve inozemne i domade poslove.On takoer prati na financije i samo
provoenje radova vezanih uz poslove i evente vezane uz lov.Ugovaraju se razna
prevoenja jaja i kokoi u sve dijelove Hrvatske , to se provodi slubenim vozilima
organizacije.
Komunikacijski plan 5


3.Vizija i misija organizacije

Vizija organizacije je napraviti neku vrstu brenda vezanog uz prodaju i uzgoj peradi i
lovni turizam u Hrvatskoj.Kroz modernizirane pogone i vrlo ljubazno osoblje eli se
postidi to veda zastupljenost u cijeloj zemlji a ne samo na ovome podruju.
Misija organizacije je privudi domade i inozemne kupce i lovce.Takoer proiriti dobru
reklamu po cijeloj Hrvatskoj i susjednim dravama.

4.Analiza stanja

Ovaj komunikacijski plan se donosi iz razloga to postoji sve manja zainteresiranost za
ovakvu vrstu djelatnosti.Ovim komunikacijskim planom eli se provesti misija
organizacije kroz razliite strategije oglaavanja , itd.
U strategiji de se definirati elementi koji de pridonijeti boljem imidu u javnosti ali u
razliitim medijima.Mala zainteresiranost za ovakvu vrstu djelatnosti je upravo u
loem oglaavanju.Pomodu razliitih komunikacijskih kanala pridonijet de se boljoj
eksternoj komunikaciji.
U javnosti organizacija ima vrlo dobar imid i ugled.To se moe vidjeti upravo iz
injenica da ima kupaca ak i iz najudaljenih krajeva nae drave.Nerijetko se viaju i
inozemni kupci i lovci , koji su najede iz Italije.Iz istraivanja i anonimnih anketa
dobiveni su rezultati da organizacija slovi kao jedna od vodedih organizacija u ovoj
vrsti djelatnosti.

Naalost u medijima za ovu organizaciju se i previe nezna.Na web portalu se
potencijalni klijenti mogu vrlo dobro informirati.Tek poneka reklama se nae u
lokalnim novinama i neki ingl na lokalnim radio stanicama.
Nedovoljna informiranost i zainteresiranost bit de glavni problemi koji de se rijeavati
ovim komunikacijskim planom.Iz same nedovoljne informiranosti slijedi da je sve
manje klijenata , sve manje posla.Kao to postoji izreka Dobar glas daleko se uje , u
Komunikacijski plan 6

ovom sluaju dobar glas se sve slabije uje.Potencijalne klijente treba uvjeriti u sve
mogudnosti koje prua ova organizacija i predstaviti u najboljem mogudem svijetlu.
Pozitivne injenice kod nedovoljne informiranosti su te da de putem razliitih medija
javnost modi stedi dovoljno informacija o organizaciji i poslovanju organizacije i
naravno dodi na prodajno mjesto.Dodue sve to moe podi po zlu , primjerice ako se
neke reklame previe vrte postanu gledatelju odnosno sluatelju dosadne i
automatski izbaci takvu informaciju iz glave.

Pozitivne injenice kod zaintesiranosti su da se na mnogim eventima i nagradnim
igrama pridobi neka vrsta povjerenja javnosti i elja da se uvijek vradaju u
organizaciju.Negativne injenice su te da se uopde ne uspije zainteresirati javnost za
ovu djelatnost.U ovome urbanome svijetu ovakve organizacije polako tonu i gube
korak za razvijenim vodedim organizacijama.Ukoliko postoji samo jedan nezadovoljni
klijent , taj loi glas se moe jako brzo proiriti i sama organizacija moe izgubiti
podosta klijenata i podosta primanja.
Bogata prolost , ljubazno osoblje , vrhunske usluge su samo neke od prednosti
organizacije.Mogudnost rezervacija objekta za prihvat lovaca , mogudnost prianja na
vie jezika ine veliku razliku u odnosu na ostale sline organizacije.
Mane organizacije su manjak modenziranih pogona za uzgoj ivotinja,loe
organizirani menadment i slabo reklamiranje organizacije po medijima .
Prilike za ostvarivanje ciljeva se nalaze su boljoj organizaciji menadenta same
organizacije.Tu se eli postidi bolje oglaavanje putem radio valova , TV-a , web
portala , letaka , posjetnica i slino.
Potencijalne prijetnje mogu se javiti ako se putem oglaavanja obrada krivoj ciljanoj
skupini.Treba se jasno naglasiti ciljana skupina i odrediti jasna strategija oglaavanja
kroz koju de se pokuati rijeiti problemi gore navedeni.






Komunikacijski plan 7

5.Ope poruke/potencijalne teme

Opda poruka jest informirati iru javnost o ovoj organizaciji i o ovoj vrsti djelatnosti
kojom se ona bavi.Sa razliim multimedijalnim oglaavanjem i nagradama bogatim
eventima eli se privudi panja potencijalnih klijenata.
Ljubazno osoblje , i vrhunska usluga samo su neke od stvari o kojima organizacija
govori.Kroz moderne pogone i vrlo razvijen lovni turizam pruaju se razliite usluge
kupnje , lova , izleta.Struno osoblje koje pria vie jezika dodatna su motivacija za
inozemne goste i klijente.


















Komunikacijski plan 8

6.Javnost/publike/interesno-utjecajne
skupine

Kod svake organizacije vrlo bitan imbenik je znati kojom ciljanoj skupini se
obradamo.Kod ove organizacije ciljana skupina su odrasle osobe od 30-60 godina za
lovni turizam.I odrasle i starije osobe znai od 30 70 godina.Lovni turizam je vrlo
skupi.Upravo zato je ciljana skupina odrasle osobe , jer do 30-te godine prakticki
nema ozbiljnih lovaca.Takoer prema statistici lovci su vrlo dobro stojede osobe i
stoga kaemo da takoer naa ciljana skupina mora biti zaposlena.
Zato su odabrane takoer starije osobe za ciljanu skupinu?
Iz razliitih istraivanja dobiveni su rezlutati da upravo starije osobe u mirovini hrane
dosta peradi i zato se moraju uvrstiti u ciljanu skupinu.
Vedina lovaca ne provodi ba previe vremena na internetu i koristedi neke nove
tehnologije oglaavanja.Sama bit lova je biti sam u prirodi daleko izvan urbane
sredine , daleko od svih tehnologija i sve buke.Naini komunikacije sa ciljanom
skupinom za lov treba biti preko posjetnica , letaka , radio emisija , lovnih natjecanja i
evenata.Dok naini komunikacije sa starijom populacijom je najbolje preko radio
valova ili preko televizijskih programa , jer vrlo mali postotak umirovljenika je
informatiki neobrazovan pa nekakva komunikacija preko foruma, e-maila , itd. ne bi
bila preporuljiva.










Komunikacijski plan 9

7.Poruke za kljune javnosti

Poruka za lovni turizam za kljunu javnost bi glasila:
Provedite lov i odmor u netaknutoj ljepoti prirode

Ovom porukom dodatno se naglaava sam okoli u kojem se moe loviti,gdje se
automatski zakljuuje da postoji nekakav spokoj, nekakva mirna okolina daleko od
bunih gradskih ulica i urbanih sredina.
Poruka za uzgoj i prodaju peradi za kljunu javnost bi glasila:
Garantirana kvaliteta uz stalni veterinarski nadzor

Ovom porukom eli se istaknuti koliko je to to se prodaje zdravo za javnost i
posebno se naglaava kvaliteta to se prodaje.












Komunikacijski plan 10

8.Provedba

Glavni problemi organizacije su u samome oglaavanju organizacije u javnosti i
medijima.Kao to ranije ved pie treba zainteresirati javnost za ovakvu vrstu
djelatnosti i informirati ju o tome.Strategija se sastoji od oglaavanja organizacije
putem razliitih medija kao npr.:
Radio postaja
TV postaja
Posjetnica
Evenata
Plakata
Web stranica
Foruma

Takoer jedan od planova moglo bi biti i ukljuivanje u razliita lovna natjecanja
diljem Hrvatske i Italije.Poto jako puno inozemnih klijenata dolazi upravo iz Italije,
trebalo bi i tamo otidi i tako moda pridobiti i jo vie klijenata , jo vie lovaca.
Na lovnim natjecanjima takoer se dobivaju razne nagrade i priznanja.To naravno
znai i vie trokova.Jedan od prijedloga bi bio da se svaki mjesec od novaca to
ostane stavi jedan mali dio za godinje nagrade za najbolje lovce , tj. za nagrade na
lovnim natjecanjima.Ta natjecanja su najede natjecanja u gaanju glinenih
golubova.U sklopu lovnog turizma nalazi se jedan objekat za prijem lovaca.Tijekom
natjecanja u tome objektu se posluuje hrana i pide , to dodatno povisuje
trokove.Neto od novaca se povrati upravo na hrani i pidu ,ali takoer se i osoblje
koje posluuje mora platiti.Svi inozemni lovci koji dolaze u lov dolaze sa svojim
osobnim lovnim psima.Tim psima treba osigurati hranu i smjetaj.Proraun treba vrlo
oprezno planirati i treba imati na umu sve mogude trokove koji se mogu dogoditi.
Oglaavanje organizacije preko plakata bi se vrilo na svim vedim istaknutim
mjestima,kod raznih kafida i lokalnih trgovina , itd.Putem web stranice bi se
oglaavanje moglo provoditi preko raznih bannera , ili nekih anketa .U vidu se mora
imati i trokovi za odravanje web stranice.
Komunikacijski plan 11

Vrijeme oglaanja bi bilo jedna godina.Tijekom te jedne godine oglasi bi se aurirali
kroz svaki komunikacijski kanal.Ukoliko bi se vidjelo da nakon par mjeseci nema nekih
znaajnih pomaka , promijenio bih se dizajn oglasa , stavile nove boje i slino.
Rezultati koji se oekuju vidljivi bi trebali biti ved nakon par mjeseci.Oekuje se vedi
broj kupaca i vedi broj lovaca.Ove godine se planira i agroturizam.Kada se progura i
agroturizam , organizacija de morati proiti svoje kapacitete i zaposliti nove radne
snage.Sa stalnim razvojem i uvoenjem novih tehnologija u svoje pogone oekuje se
eksponencijalni rast organizacije i njihovog poslovanja.
Ukoliko bi se poslovanje znaajno popravilo radnici bi se dodatno motivirali sa
povedanjem plade.Tako bi i radni odnosi ostali vrlo dobri a svi bi imali osmjeh na
licima.
















Komunikacijski plan 12

9.Proraun

U tablici su prikazani trokovi za godinje komunikacijske aktivnosti :

Vrsta trokova Trajanje Iznos
Oglaavanje putem radio
emisija
12 mjeseci 800 kn
Oglaavanje putem TV a 12 mjeseci 900 kn
Izrada posjetnica - 500 kn
Eventi 2 godinje 10 000 kn
Lovna natjecanja 2 godinje 20 000 kn
Izrada plakata - 300 kn
Odravanje web stranice 12 mjeseci 300 kn
Konobari na eventima i
natjecanjima
2 godinje 3000 kn
35 800 kn

Ukoliko se uzme u obzir da da je zaposleno 6 radnika i 2 voditelja pogona odnosno
odjela, i kada se uzme u obzir da je prosjecna placa po radniku 3000 kn a po voditelju
3500 kn dobijemo sljedede rezluratate:
Godinji trokovi na radnike i voditelje pogona/odjela iznose 336 000 kn .
Za Boid se dodaju bonusi na dodane plade znai 500 kn za svakog radnika to iznosi
4500 kn.









Komunikacijski plan 13

10.Mjerenje i vrednovanje

Mjerenje de se vriti tijekom cijele godine.Mjerit de se odaziv javnosti putem svih
naina oglaavanja koji su spomenuti u provedbi.Takoer de se mjeriti na
eventima(broj ljudi koji dolazi, broj prodanih jela,pida,itd.).Rezultati de se sumirati
tromjeseno.Ukoliko de rezlutati biti dobri , ista strategija se nastavlja u elju da se
ostvari im vedi profit.Ako su rezultati u neutrali , razmatraju se mogude ideje koje bi
se mogle ubaciti u strategiju za poboljanje poslovanja a dugorono da bi se na kraju
ostvario vedi profit organizacije.Ako su rezultati na kraju tromjeseja negativni, saziva
se sastanak direktora i voditelja odjela i ponovno se odluuje o nainima
komuniciranja , tj. nainima poslovanja (oglaavanja).

Poto se radi o oglaavanju prikupljanje rezlutata oglaavanja nede nita kotati,dakle
nede biti trokova.
Broj klijenata , broj prodanih ivotinja , broj lovaca bit de glavni faktori za vrednovanje
poslovanja u poslovanju organizacije.