Sveuilite u Zagrebu

Stomatoloki fakultet



INFORMATIKA U
STOMATOLOGIJI
Prof.dr. Josipa Kern












Zagreb, 2005
1
1. Uvod

U realnom svijetu postoji mnotvo objekata. Neki od njih su materijalni drugi
nematerijalni. Jedni su realni drugi apstraktni. Objekti postaju predmetom promatranja,
predmetom praenja, prouavanja. Na njima se, ili s njima se provode izvjesni postupci
te se promatra rezultat. Postupci s objektima ili na objektima mogu imati za cilj da se
objekte promijeni, da ih se uini "boljima" s obzirom na zadane kriterije, prihvatljivijim
sa stanovita pojedinca ili drutva, ili pak da ih se bolje upozna, ili da se, to je vrlo esto
u medicinskom podruju, spozna djelovanje izvjesne supstancije na promatrane objekte.
Promatraju se ljudi, promatraju se razna druga iva bia, promatraju se njihovi
"dijelovi", primjerice zubi, zubne plohe ili eljusti, promatraju se posjeti lijeniku,
razliite supstancije materijali i lijekovi, kao i razni instrumenti i aparati. Promatraju se
ljudske zajednice ili zajednice drugih ivih bia, njihova svojstva i ponaanje.

Objekti se uvijek promatraju s odreenim ciljem. Cilj odreuje kakvi i koji e se objekti
promatrati i nain na koji e se to initi odnosno to e se na objektima gledati ili mjeriti.

Promatranje objekata moe biti jednokratno ili viekratno. Viekratno promatranje moe
biti organizirano na nain da se provodi na istim objektima prije i nakon izvjesnog
tretmana te da se promatra uinak tretmana, ili da se provodi u odreenim, jednakim ili
nejednakim ali unaprijed odreenim vremenskim intervalima. U analizi uinka
odreenog tretmana moe se izabrati jedan objekt ili vie objekata, opet ovisno o cilju
koji se eli postii. Bira li se grupa objekata, otvara se pitanje, koje objekte i koliko ih
izabrati.

Promatranje, praenje i analiziranje objekata i situacija vodi do novih spoznaja koje
imaju ogromno znaenje jer unapreuju ovjekov rad a time i ivot ine udobnijim.
Stoga je dunost svakog ovjeka i svake struke da izabere prikladnu metodologiju, da je
unapreuje i razvija, kako bi i sam postao bolji, bolji u struci i korisniji sebi i drugima.

Promatranje, praenje i analiziranje objekata nuno rezultira informacijama. O vrsti
informacija, stupnju njihove tonosti i pouzdanosti, njihovoj dohvatljivosti i brzini
dobivanja odluuje struka odnosno strunjaci. Medicinske struke zahtijevaju
prvenstveno informacije o ljudima, bolesnicima i/ili zdravima, zatim informacije o
resursima, o radu. Zahtijeva se prikladan informacijski sustav kao vjerna slika realnosti,
sustav koji osigurava sve podatke i informacije neophodne za funkcioniranje realnog
sustava. Radi unapreenja struke potrebne su informacije o odnosima meu objektima i
obiljejima promatranih objekata. Svaka promjena odnosa ukazuje na izvjesno
dogaanje, eljeno ili nepoeljno, i time stvara osnovu za djelovanje. Razni pokazatelji
stanja, zdravstvenog ili drugog, takozvani indikatori, zapravo su informacije o stanju,
primjerice, zdravlja populacije. Njihove promjene ukazuju na dinamiku pojave, a smjer
reflektira poeljnost ili nepoeljnost takve dinamike. Dobivene na vrijeme, informacije
omoguuju, potiu i opravdavaju djelovanje. Podacima i informacijama u podruju
medicine bave se discipline poznate pod nazivima medicinska informatika i medicinska
statistika.

Medicinska ili zdravstvena informatika (engl. medical or health informatics) je struka
koja se bavi teorijom i praksom informacijskih procesa u sustavu zdravstvene zatite.
Bavi se prikupljanjem podataka, njihovom organizacijom, pohranjivanjem,
pronalaenjem, obradom i prijenosom odnosno razmjenom podataka i informacija koje
2
se sree u medicinskom radu. S jedne strane medicinska informatika razvija
informacijske tehnologije za potrebe medicinskih istraivanja i medicinske prakse, s
druge strane primjenjuje postojeu informacijsku tehnologiju, a s tree strane evaluira
informacijsku tehnologiju i njezine mogunosti u medicinskoj praksi. Stomatoloka
informatika (eng. dental informatics) je grana medicinske informatike orijentirana prema
stomatolokoj struci. Bavi se upravljanjem informacijama, komuniciranjem te
primjenom novih tehnologija u klinikoj praksi i istraivanjima. Upravljanje
informacijama podrazumijeva pohranjivanje i koritenje informacija nastalih u
direktnom radu s bolesnikom u stomatolokoj ordinaciji, podrazumijeva organizaciju
rada i dogovaranje posjeta te poslovanje stomatoloke ordinacije. Radi se dakle o
informacijskom sustavu u stomatolokoj ordinaciji. Komuniciranje podrazumijeva
uporabu elektronike pote, pretraivanje interneta, promociju ordinacije uz pomo web-
tehnologije, pretraivanje baza podataka o lijekovima, dozama i interakcijama, zatim
uenje, uvjebavanje i prakticiranje postupaka u virtualnoj realnosti itd. Klinika praksa
i istraivanje podrazumijevaju uporabu novih tehnologija kao to su ureaji koji
proizvode digitalne slike temeljene na x-zrakama ili intraoralna kamera, kao i
pretraivanje literature ili publiciranje medicinskih sadraja na elektronikim medijima.

Medicinska statistika (engl. medical statistics) je struka koja se bavi razvojem i
primjenom statistikih metoda za analizu medicinskih odnosno zdravstvenih podataka.
Ona kreira metode i tehnike za dobivanje vrlo jednostavnih ali i vrlo sofisticiranih
informacija o izvjesnom problemu. Omoguava, izmeu ostalog, da se analize rade na
uzorcima i da se rezultati poope na cjelokupnu populaciju uz eljenu pouzdanost. Vrlo
sloene odnose meu podacima otkrivaju multivarijatne metode. Neke od njih
omoguavaju prepoznavanje homogenih skupina ispitanika s opisom njihovih
karakteristika. Druge prognoziraju ishod na temelju niza podataka o promatranim
objektima. Tree prepoznaju razlike meu skupinama promatranih objekata i opisuju ih
vie ili manje detaljno. Rezultati statistike analize podataka u pravilu se publiciraju u
asopisima to omoguava lijenicima raznih specijalnosti da se u svom profesionalnom
radu oslanjaju na rezultate znanstvenih istraivanja i da na taj nain argumentiraju svoje
odluke (engl. evidence based medicine).



2. Temeljni informatiki pojmovi

2.1. Entiteti, atributi i vrijednosti atributa

Premda postoje razliiti nazivi za objekte promatranja, uobiajeno je da ih se naziva
entitetima. Neki su entiteti meusobno prirodno i logiki povezani, pa jednom entitetu
jedne vrste moe pripadati dva ili vie entiteta druge vrste. Za entitete bolesnik, oko,
ruka, bubreg, zub vrijede sljedei odnosi: jedan bolesnik ima dva oka, dvije ruke, dva
bubrega, vie zubi. Odnos meu razliitim entitetima obino se prikazuje shematski. S
bzirom da odnosi meu entitetima ne moraju biti jednaki u oba smjera, u shematskom
prikazivanju rabe se tri vrste oznaka: 'jedan prema jedan' ili 1:1, 'jedan prema vie' ili 1:n,
'vie prema vie' ili n:m.

U primjeru:

bolesnik zub
3



moe se proitati da jedan bolesnik ima vie zubi, a svaki zub pripada jednom bolesniku.
Dakle, radi se o odnosu (vezi) 1:n.

U primjeru:

bolesnik lijenik


moe se proitati da se jedan bolesnik lijei kod vie lijenika, i svaki lijenik lijei vie
bolesnika. Odnos izmeu objekata je n:m (vie prema vie).

Primjer jednostavnog odnosa meu objektima, u kome jednom objektu jedne vrste
pripada jedan i samo jedan objekt druge vrste, moe biti sljedei:



gornja eljust donja eljust


Izmeu gornje i donje eljusti postoji odnos 1:1. To znai da jednoj gornjoj eljusti
odgovara jedna donja eljust.

Atributima se nazivaju obiljeja odnosno svojstva entiteta. Atributi bolesnika su: ime,
prezime, spol, datum roenja, mjesto i adresa boravka, kategorija osiguranja, broj
karioznih zubi, ima li ili nema protezu, boja sluznice, sistoliki i dijastoliki tlak, itd.
Atributi zuba mogu biti identifikacija zuba (poloaj u eljusti), boja, broj ploha, status
zuba, itd.

Vrijednost atributa je injenica koja neto govori o promatranom atributu promatranog
entiteta. Vrijednost atributa naziva se podatkom.

Dvije su vrste podataka ili vrijednosti atributa: kvalitativni i kvantitativni. Kvantitativni
se podaci izraavaju brojem (numeriki podaci), najee u izvjesnim jedinicama, ali
mogu biti i rezultat brojanja. Primjeri kvantitativnih podataka su:
o 180 (mm Hg za sistoliki tlak),
o 5 (karioznih zubi za atribut 'broj karioznih zubi'),
o 6 (mm za atribut 'dubina depa'),
o 10 (godina za dob), itd. .

Kvalitativni podaci se izraavaju rijeima, kategorijama, najee unaprijed
dogovorenim. Primjeri kvalitativnih podataka su:
o muki ili enski (za atribut spol),
o Janko (za atribut ime),
o ispunjen (za atribut status zuba),
o ima (za atribut 'ima li protezu'), itd.

Atribut koji ima svojstvo da identificira entitet, da ga oznai na jedinstven nain,
4
odnosno atribut koji omoguuje da se znajui vrijednost tog atributa za neki entitet moe
pronai taj entitet u mnotvu drugih, naziva se primarnim kljuem. Oito je da prezime
ili prezime kombinirano s imenom ili ak s imenom oca nije primarni klju. Ima vie
ljudi koji imaju istu vrijednost spomenutog ili spomenutih atributa, vie ljudi koji se
jednako zovu, a usto imaju i isto ime oca. U praksi se zato za identifikaciju entiteta biraju
brojevi, bilo redni brojevi ili brojevi konstruirani na izvjestan nain. Takav je primjerice
jedinstveni matini broj graanina (JMBG) koji se sastoji iz 13 znamenaka a koji se rabi
kod nas sa svrhom identifikacije ljudi (u razliitim sustavima).

Atributi koji nisu primarni kljuevi nazivaju se sekundarnim kljuevima. Sekundarni
klju ne identificira pojedinani entitet. On identificira skupinu entiteta koji imaju istu
vrijednost tog atributa, isti podatak.


2.2. Podaci i informacije

Podaci, bilo da se radi o brojevima ili kategorijama, esto ne govore dovoljno, ne
dovoljno da bi se temeljem njihovih vrijednosti poduzelo izvjesnu akciju ili intervenciju.
esto ih je potrebno kombinirati, promatrati zajedno, saimati ih da bi se dobio potpuniji
uvid u stanje objekta koji se promatra. Kae se da se podaci obrauju, a da je rezultat
obrade podataka informacija ili obavijest. Katkada su operacije koje se primjenjuju na
podatke vrlo jednostavne, no ponekad mogu biti vrlo kompleksne ili se mogu
kombinirati kao to je to sluaj kod niza sofisticiranih statistikih metoda.

Osnovne operacije s podacima su:
o prikupljanje
o verificiranje
o pohranjivanje
o sortiranje
o klasificiranje
o raunanje
o saimanje
o umnoavanje
o pronalaenje
o komuniciranje

Podaci se prikupljaju promatranjem, razgovorom ili mjerenjem.

Verifikacija ili provjeravanje je postupak kojim se podie kvaliteta podataka. Moe se
provoditi na razne naine: viestrukim mjerenjima ili oitavanjima ili, u nekim
situacijama, ispravnost se provjerava uvoenjem kontrolne znamenke, izvjesnog
algoritma prema kojem se ona formira, a taj se algoritam primjenjuje na pojedinane
podatke za koje treba provjeriti tonost. Kao primjer navodimo verificiranje ispravnosti
jedinstvenog matinog broja (JMBG).

Kao to je poznato JMBG se sastoji od trinaest brojki. Prvih sedam znamenaka su dan,
mjesec i godina roenja (dvije znamenke za dan roenja, dvije za mjesec i tri za godinu
roenja). Zatim slijede dvije znamenke, ifra regije. Sljedee tri znamenke oznaavaju
spol i redni broj osobe registrirane u odreenoj regiji da je roena odreenog datuma.
Zadnja, trinaesta znamenka je kontrolna znamenka koja se izraunava iz prethodnih
5
dvanaest prema odreenom algoritmu. Algoritam je niz postupaka koje treba provesti da
bi se rijeilo odreeni zadatak.


Tablica 2-1. Struktura jedinstvenog matinog broja (DDMMGGGYYZZZQ)

DD dan roenja
MM mjesec roenja
GGG godina roenja (zadnje tri znamenke)
YY ifra registra
ZZZ spol i redni broj (000-499 za muki spol, 500-999 za enski spol)
Q kontrolna znamenka



Slijedi algoritam za izraunavanje kontrolne znamenke ilustriran primjerom:

Pretpostavimo da se radi o mukoj osobi roenoj 15. travnja 1996. godine koja je svoj
JMBG dobila u Zagrebu. Pretpostavimo nadalje da se radi o osobi koja je u Zagrebu
prijavljena kao druga osoba mukog spola roena tog datuma. U tom sluaju JMBG ima
sljedeih dvanaest znamenaka:

150499633001

pri emu je 33 ifra zagrebakog registra, 001 oznaka da se radi o mukoj osobi koja je
registrirana u zagrebakom registru kao druga po redu da je roena 15. travnja 1996.
godine.

Prema algoritmu koji nosi naziv pravilo modula 11 svakoj se od 12 znamenaka
pridjeljuje teina (broj) i to na sljedei nain: prva znamenka dobiva teinu 7, druga 6,
trea 5, etvrta 4, peta 3, esta 2, sedma 7, osma 6, deveta 5, deseta 4, jedanaesta 3,
dvanaesta 2. Zatim se svaka teina pomnoi s pripadajuom znamenkom iz matinog
broja. Sve skupa se zbroji i podijeli s 11. Ostatak dijeljenja se oduzme od 11, a rezultat
koji se dobije postaje kontrolna znamenka koja se upisuje kao trinaesta znamenka u
jedinstvenom matinom broju. Postoje dva izuzetka pri formiranju kontrolne znamenke:
o Ako je ostatak dijeljenja 0 onda se broj preskae, odnosno onda se formira novi
matini broj koji umjesto stvarno dodijeljene ifre za spol i redni broj roenja
ima vrijednost uveanu za 1. Primjerice, ako je taj broj bio 001, a rezultat
primjene algoritma modula 11 dao ostatak 0, onda e matini broj
150499633001 biti preskoen pa e se raunati novi matini broj za tu osobu za
sljedeih dvanaest znamenaka: 150499633002.
o Ako je ostatak dijeljenja 1, onda se kao kontrola znamenka upisuje 0.

Primjer raunanja kontrolne znamenke prikazan je u tablici.

6
Tablica 2-2. Raunanje kontrolne znamenke


Matini
broj Teine Produkt
Dan 1 7 7
roenja 5 6 30
Mjesec 0 5 0
roenja 4 4 16
Godina 9 3 27
roenja 9 2 18
6 7 42
ifra 3 6 18
registra 3 5 15
Spol 0 4 0
Redni 0 3 0
broj 1 2 2
Suma 175
Suma/11 15
Ostatak 10
Kontrolna znamenka 1


Pri verificiranju ispravnosti pisanja matinog broja rauna se kontrolna znamenka prema
algoritmu pravilo modula 11. Ako se ustanovi da su i upisana i izraunata kontrolna
znamenka jednake, matini je broj ispravno upisan. U suprotnom slijedi upozorenje da je
broj pogreno upisan i da je potrebna provjera odnosno ponovo upisivanje.

Podaci se pohranjuju na razliitim medijima. Tradicionalni sustavi predviaju papir kao
medij za trajno pohranjivanje podataka. Suvremeni se sustavi oslanjaju prvenstveno na
magnetske medije, magnetske diskove, vrpce itd. te medije na koje se podaci upisuju
laserski.

Sortiranjem podataka dobiva se uvid u meusobne odnose meu podacima, meu
entitetima na koje se podaci odnose, npr. sortiranje po prezimenu i imenu osoba,
rangiranje po uspjenosti na ispitu i sl.

Klasificiranje je postupak kojim se podaci, odnosno entiteti kojima podaci pripadaju,
svrstavaju u klase (ili razrede) koje sadre dovoljno informativnosti da bi se moglo
odluiti koji e se postupak primijeniti, npr. febrilno ili afebrilno stanje bolesnika.

Raunanje podrazumijeva primjenu raunskih operacija koje mogu biti vrlo jednostavne
ali i vrlo sloene.

Saimanjem se iz mnotva podataka, primjenom odgovarajueg strunog (medicinskog)
znanja, izvodi informacija (temelj za odluivanje o postupku koji e se primijeniti na
promatranom entitetu, npr. dijagnoza).

Umnoavanje podataka je jedan od naina da se podatke dade na uvid drugima.

7
Pronalaenje podataka podrazumijeva metode pomou kojih e se nai jedan odreeni
podatak ili neka grupa podataka.

Komuniciranje podataka podrazumijeva metode pomou kojih e se podaci doista
dostaviti ili dati na uvid drugima.

Shema


podaci informacija


pri emu strelica oznaava jednu ili vie operacija s podacima, simbolizira vezu meu
pojmovima 'podatak' i 'informacija'. Tako se podatak ili podaci mogu smatrati sirovinom
koju treba obraditi da bi se dobilo gotovi proizvod - informaciju.

Primjeri informacija su:

o 'povieni tlak' - dobiven klasificiranjem podataka o tlaku u kategorije 'iznad
normale' odnosno 'u granicama normale' s obzirom na unaprijed odreenu
vrijednost,
o 'prosjeni broj karioznih zubi' - dobivena raunanjem iz broja karioznih zubi
pojedinanih ispitanika,
o 'KEP' - dobiven raunanjem (zbrajanjem) broja karioznih zubi, broja
ekastrahiranih zubi i broja plombiranih zubi,
o 'dijagnoza' - dobivena saimanjem simptoma, rezultata pregleda, laboratorijskih
nalaza, itd.

Podaci i informacije nisu fiksne kategorije. Naime, neto to se pojavljuje kao podatak u
jednoj situaciji moe biti informacija u drugoj. Tako je primjerice 'dijagnoza' s jedne
strane informacija (u sluaju jednog bolesnika, vidi opis primjera informacija), ali moe
biti i podatak (u sluaju grupe bolesnika) iz kojega se procjenjuje proirenost bolesti u
populaciji.



3. Struktura i organizacija podataka

Struktura i organizacija podataka oznaava logike i fizike odnose meu podacima.

3.1. Struktura podataka

U realnim situacijama, u svakodnevnoj medicinskoj praksi, u istraivanjima, u
administrativnim i financijskim poslovima te u akcijama unapreenja medicinskog rada,
sree se mnotvo podataka koji u pravilu pripadaju razliitim entitetima. Entiteti su u
odreenim meusobnim odnosima, pa posljedino i njihovi podaci moraju biti u
analognim odnosima, u odnosima koji reflektiraju stvarne odnose meu entitetima.
Primjerice, roditelj i dijete su dva tipa entiteta za koje vrijedi da svako dijete ima tono
dva roditelja, a svaki roditelj ima bar jedno dijete. Ili, ovjek i zub su dva tipa entiteta za
koje vrijedi da svaki ovjek ima vie zubi, a svaki zub pripada tono jednom ovjeku.
8

'Roditelj' i 'dijete' su termini koji se uobiajeno rabe kada se govori o strukturiranju
podataka. Ponegdje u literaturi mogu se nai nazivi 'otac' i 'sin' ili 'majka' i 'ki' ili
'vlasnik' i 'lan'. Svim ovim nazivima zajedniko je da se jedan promatra kao ishodini
(podatak ili entitet kao skupina podataka) a drugi kao onaj koji proizlazi iz ishodinog.

S obzirom na mogue odnose meu podacima moe se govoriti o listama (popisima),
prstenima, stablima, mreama. Neke od spomenutih struktura podataka su hijerarhijskog
tipa, to znai da je jedan podatak ili skupina podataka (entitet) nadreen drugom
podatku ili skupini podataka.


Tablica 3-1. Primjeri struktura podataka


lista


A B C D

prsten

A B




D C


stablo

B
A
D
C


E


mrea

A B C



D






Ako u nekoj strukturi podataka svaki podatak (ili entitet kao skupina podataka) ima
samo jednog (ili najvie jednog) lana, i samo jednog (ili najvie jednog) vlasnika, onda
se takva struktura naziva listom. Prvi podatak u listi nema vlasnika, a zadnji podatak
nema lana.
9

Ako prvi i zadnji podatak u strukturi ne postoje, tj. svaki je podatak vlasnik nekom
podatku i svaki je podatak lan nekog podatka, onda se govori o prstenu ili zatvorenoj
listi.

Ukoliko u strukturi podataka jedan podatak moe imati vie lanova, a samo jednog
vlasnika, onda se takva struktura naziva stablom. Ukoliko svaki vlasnik ima tono dva
lana govori se o binarnom stablu. Ako ih ima tono tri govori se o ternarnom stablu. U
pravilu podaci u stablu ne moraju imati fiksni broj lanova. To su najopenitije stablaste
strukture podataka.

Ako u strukturi nema hijerarhijskih odnosa pa jedan podatak moe drugome biti lan, a
taj drugi prvome takoer lan, odnosno jedan drugome mogu biti vlasnici, govori se o
mrenoj ili mreastoj strukturi podataka.


3.2. Organizacija podataka

Podaci se u pravilu zapisuju u digitalnom obliku, u obliku znaka ili niza znakova (engl.
character). Pritom se rabe razliite zalihe znakova. Katkada su to decimalne brojke (0, 1,
..., 9), katkada binarne (0, 1) ili brojke iz nekog drugog sustava (oktalni, heksadecimalni,
i sl.). Katkada su to slova abecede (velika i/ili mala). Koja slova ulaze u zalihu znakova
ovisi o jeziku kojim se govori. Ako se radi o slobodnim tekstovima, ne mogu se mimoii
specijalni znakovi kao to su toka, zarez, dvotoka itd. U nekim situacijama rabe se
znakovi + (plus), - (minus) ili pak neki drugi znakovi.

U realnosti se pri zapisivanju podataka najee rabi standardna zaliha znakova koju ine
decimalne brojke, slova abecede i specijalni znakovi. Pod slovima se obino misli na
(velika i mala) slova kojima se slui engleski jezik, dok se posebna slova (, , , , , ,
, , , ) koja zahtjeva hrvatski jezik smatraju specijalnim znakovima.

Standardna zaliha znakova nalazi se na tipkovnicama ureaja za pisanje odnosno
zapisivanje podataka.

Pojedinani podaci obino zahtijevaju vei broj znakova. Primjerice podatak o dobi
ovjeka izraen u godinama zahtijeva do tri znaka. Ako netko ima 45 godina potrebna su
dva znaka (4 i 5), ako pak ima 103 godine potrebna su tri znaka (1, 0 i 3). Broj znakova
potreban da se zapie neki podatak odreuje polje (engl. field).

S obzirom da u pravilu jedan entitet ima vie atributa, za zapisivanje podataka o tom
entitetu potrebno je vie polja, odnosno upravo onoliko polja koliko ima atributa. Sva
polja zajedno ine zapis o entitetu (engl. record).

Budui da za odreeni tip entiteta u stvarnosti moe biti vie entiteta, vie pojavnosti tog
entiteta, a svakoj pojavnosti pripada jedan zapis, onda se moe govoriti o skupini zapisa
ili o datoteci (engl. file).

Razliiti entiteti ili tipovi entiteta odnosno njihovi podaci ili pripadni zapisi meusobno
povezani na odreeni nain tvore bazu podataka (engl. database).

10
Baza podataka je najvii stupanj u organizaciji podataka. Moe se opisati kao skup
meusobno povezanih podataka kontrolirane redundancije (suvika) koji slue razliitim
aplikacijama

U hijerarhijskom nizu:

znak --- polje --- zapis --- datoteka --- baza podataka

baza podataka je jedina razina u organizaciji podataka koja se ne moe realizirati bez
suvremene informacijske tehnologije, bez kompjutora.


3.2.1. Svojstva baze podataka

Povezanost podataka u bazi podataka omoguava lagani pristup podacima i analizu
podataka iz raznih tipova zapisa. Redundancija odnosno ponavljanje podataka u bazi
podataka se moe i mora svesti na to je mogue manju mjeru. Svako ponavljanje
podataka mora imati dobar razlog za to. Kae se da je u bazi podataka redundancija pod
kontrolom. Zahvaljujui povezanosti, podaci se mogu odravati aurnim i
konzistentnim. Organizirani u baze podataka podaci postaju odijeljeni od programa, pa
male promjene u bazi podataka ne vode nuno na promjenu u programu. Uostalom
pretraivanje baze podataka provodi se uglavnom standardnim programskim
procedurama koje su sastavni dio programa za oblikovanje baza podataka (engl. Data
Base Management System - DBMS). To su takozvani programi za postavljanje upita o
podacima u bazi.


3.2.2. Modeli baza podataka

Povijesno gledano postoje tri modela baza podataka hijerarhijski, mreni i relacijski
model. Dananja praksa meutim se usredotouje na relacijski model.


3.2.3. Priprema podataka za obradu raunalom

Medicinski su zapisi u suvremenim sustavima u pravilu strukturirani, to znai da se:
o tono navode nazivi atributa,
o atributi izabiru prema svrsi kojoj trebaju sluiti,
o tono zna to se odnosno kako upisuje kao vrijednost atributa.

Zapisi mogu imati i nestrukturirani dio u koji se upisuju slobodni tekstovi. Strukturirani
zapisi imaju odreeni format upisa pa ih se esto naziva formatiziranim zapisima.
Formatizirani zapis se opisuje kodeksom atributa, tablicom koja u zaglavlju sadri:
o redni broj atributa
o naziv atributa
o jedinice mjerenja
o ifre
o irinu polja
o broj decimala

11
Tablica 3-2. Primjer kodeksa atributa (entitet: bolesnik iz odrasle otvorene populacije)

Redni
broj
atributa
Naziv atributa irina
polja
Broj
decimala
1 Redni broj ispitanika 3 0
2 Dob (godine) 3 0
3 Spol
m-muki
-enski
1 0
4 Indeks plaka u sekstantu 13-23
0- nema plaka
1- tanki sloj uz gingivu
2- vidljiv golim okom u
veem sloju
3- zatvara interdentalni
prostor
1 0
5 Indeks plaka u sekstantu 43-33
0- nema plaka
4- tanki sloj uz gingivu
5- vidljiv golim okom u
veem sloju
zatvara interdentalni prostor
1 0
6 Stupanj pokretljivost zuba u sekstantu
13-23 (najvea vrijednost)
0-nema pominosti
1-pominost 1 mm
horizontalno
2- pominost vie od 1mm
horizontalno
3- aksijalna pominost u
apikalnom smjeru

1 0
7 Stupanj pokretljivost zuba u sekstantu
43-33 (najvea vrijednost)
0-nema pominosti
1-pominost 1 mm
horizontalno
2- pominost vie od 1mm
horizontalno
3- aksijalna pominost u
apikalnom smjeru

1 0
8 Dubina depa u sekstantu 13-23
(najvea vrijednost u cm)
3 1
9 Dubina depa u sekstantu 43-33
(najvea vrijednost u cm)
3 1



12
3.2.4. Oblikovanje baze podataka

Podaci, veze meu njima, naini i pravila promjene njihova stanja prikazuju se
apstraktnim tvorevinama. Apstraktne tvorevine ine model podataka, a postupak izrade
takvih modela naziva se modeliranjem podataka.

Za modeliranje podataka postoje razliite metode i tehnike, razliiti grafiki formalizmi i
formalni specifikacijski jezici. U modeliranju podataka obino se navode tri razine
apstrakcije:
o konceptualna
o logika
o fizika.
Elementi konceptualne razine odnosno konceptualnog modela podataka su entiteti, veze,
atributi i njihove vrijednosti. Na logikoj razini formira se zapis, polja kao sastavni dio
zapisa te veze meu zapisima. Fizika razina ukljuuje adresiranje zapisa i njihovo
grupiranje. Obino se kao modeli, konceptualni ili logiki, navode:
o model entiteti-veze
o relacijski model
o mreni model
o hijerarhijski model i dr.

U logikim i konceptualnim modelima jo se ne mora voditi briga o fizikom smjetaju
podataka. Fiziki modeli podataka su u potpunosti ovisni o zahtjevima sustava za
upravljanje bazama podataka.

Modeliranje podataka je proces koji poinje utvrivanjem i analiziranjem zahtjeva
korisnika za informacijama, a zavrava izgradnjom stabilne i prilagodljive baze
podataka.

Konceptualni je model informacijska slika stvarnog svijeta. Konceptualni se model
prikazuje dijagramima entiteti-veze i opisom objekata u njima. U dobro oblikovanom
konceptualnom modelu podataka svaki se podatak nalazi na samo jednom mjestu
(izbjegavanje redundancije), a poeljno je da ne ovisi o drugim podacima. Model se tada
moe graditi modularno, promjene se lokaliziraju na dio modela, mogue je izluivati
podmodele ili pak razne podmodele objedinjavati u nove modele.

Logiko modeliranje polazi od konceptualnog modela podataka i zahtjeva korisnika.
Osnovu ovdje ine logike sheme baza podataka (relacijski, mreni ili hijerarhijski
modeli baza podataka). U logikim modelima pojavljuje se zapis, polje, klju u zapisu i
pokaziva zapisa.

Fiziko modeliranje rezultira fizikim modelom baze podataka koji je primjeren
odabranom sustavu upravljanja bazom podataka, SUBP (engl. Data Base Management
System, DBMS). Tu se pojavljuje, izmeu ostaloga, fiziki zapis, datoteka, tehnika
adresiranja.

13
Tablica 3-3. Primjer konceptualnog modela baze podataka

bolesnik se lijei kod lijenika


lijenik lijei bolesnika




Danas postoji niz programskih proizvoda koji spadaju u skupinu sustava upravljanja
bazom podataka. Izgraeni su i primjenjuju se na razliitim platformama, na razliitim
razinama raunala, na razliitim operacijskim sustavima. Neki od njih su namijenjeni za
razinu osobnih raunala, drugi za radne stanice, trei za velika raunala. Jedni su
nainjeni za operacijski sustav Windows, drugi za UNIX odnosno njegove varijante,
trei rade pod MVS-om, operacijskim sustavom OS2 i drugima. Premda meu
sustavima za upravljanje bazama podataka postoje razliitosti, da bi se spoznalo osnove
oblikovanja baze podataka i mogunosti koritenja podataka iz baze, dovoljno je
upoznati jedan takav sustav.



3.2.5. Punjenje baze podataka

Punjenje baze podataka podrazumijeva upisivanje pojedinanih podataka o
pojedinanim entitetima u unaprijed 'pripremljene' zapise. Bazu podataka u pravilu puni
osoba koja prikuplja podatke.

U realizaciji modela podataka u kome postoje dva tipa entiteta s atributima 'matini broj',
'ime i prezime', 'dijagnoza' za entitet Bolesnik i 'ime i prezime' za entitet Lijenik, moe
se dobiti ovakav rezultat:


Tablica 3-4. Primjer povezivanja podataka o lijeniku i bolesniku


Bolesnik Lijenik


1234 Marko Markovi dijabetes Jure Juri
3245 Ana Ivi emfizem Janko Mari
7722 Toni Bali bronhitis




Iz primjera se vidi da jedan lijenik (Jure Juri) lijei dva bolesnika (Marka Markovia i
Tonija Balia) a drugi (Janko Mari) jednog bolesnika (Anu Ivi).


Bolesnik Lijenik
14
3.2.6. Proizvodnja informacija iz baze podataka

Jednostavni primjeri informacija koje se moe dobiti iz podataka upisanih u bazu
podataka su:

o broj zapisa s odreenom vrijednou atributa (npr. broj bolesnika s dijagnozom
parodontoza)
o prosjena vrijednost sistolikog/dijastolikog tlaka
o popis izabranih podataka o pojedincu (npr. ime i prezime te adresa boravka za
osobu s jedinstvenim matinim brojem 0112945335095)
o raspon vrijednosti atributa 'broj karioznih zubi' za osobe mlae od 7 godina



3.2.7. Zatita podataka

Zatita podataka podrazumijeva prvenstveno zatitu od neovlatenog koritenja i
zloupotrebe podataka. esto se meutim pojam zatite proiruje na mjere osiguranja
nepovredivosti medicinskih podataka kojima se spreavaju sluajna ili namjerna
oteenja i unitenja podataka.

Tri su dimenzije zatite podataka:
o povjerljivost (engl. confidentiality): zatita od neautoriziranog odavanja
podataka;
o integritet (engl. integrity): zatita od neautoriziranog mijenjanja podataka;
o dohvatljivost (engl. availability): zatita od neautoriziranog dohvaanja
(zadravanja) podataka i/ili izvora podataka.

Upotreba raunala zahtijeva posebne mjere zatite izvjesnih medicinskih podataka. U
adekvatno dizajniranim sustavima ovlateni korisnici moraju moi lagano i brzo
pristupiti medicinskom zapisu. S druge strane medicinski podaci moraju biti s velikom
pouzdanou zatieni od neovlatenih korisnika.

Zatita podataka zahtijeva aktivnosti koje se mogu svrstati u sljedee skupine:
o Sigurnost (zatita) elektronikog (kompjutoriziranog) medicinskog zapisa
o Pravna strana zatite podataka
o Sigurnost umreenih sustava
o Proizvodnja i distribucija sigurnih programskih sustava
o Uenje i razvoj kulture zatiivanja podataka (engl. security culture)

Sigurnost elektronikog medicinskog zapisa podrazumijeva pretpostavke koje moraju
biti ispunjene prije nego to se realizira "bespapirni" medicinski elektroniki zapis.
Kljuna pitanja koja se moraju razmotriti vezana su prvenstveno uz:
o zakonske probleme realizacije bespapirnog medicinskog zapisa
o tehnike probleme, tehnike resurse i norme
o klinike probleme u prihvaanju elektronikog medicinskog zapisa kao klinikog
i zakonskog zapisa o bolesnikovom lijeenju.

Pravna strana zatite podataka zahtijeva poboljanje postojeeg pravnog sustava zatite
podataka, mogunost "potpisivanja" u elektronikom medicinskom zapisu to bi bilo
15
analogno potpisivanju postojeeg papirnatog zapisa, te odgovornost s obzirom na
uporabu kompjutoriziranih informacijskih sustava openito i posebno, elektronikog
medicinskog zapisa.

Razvoj otvorenih sustava daje velike mogunosti za poboljanje lijeenja bolesnika ali
otvara i velike opasnosti koje se tiu povjerljivosti, integriteta i dohvatljivosti podataka.
Tu se prvenstveno postavlja pitanje kontrole rizika od neautoriziranog dohvata podataka.

Proizvodnja i distribucija sigurnih programskih sustava predvia testiranja i evaluacije te
sigurnost i zatienost ve evaluiranih sustava.

Uenje i razvoj kulture zatiivanja podataka (engl. security culture) je kljuna stvar,
prvenstveno za profesionalne grupe unutar zdravstvene ustanove. Procedure zatite
podataka moraju se razvijati, implementirati i nadzirati. Pritom je kljuno da zdravstveni
radnici i menaderi postanu svjesni sigurnosnih mjera koje e zatraiti da se razviju i
ugrade u informacijski sustav.

Openito, uobiajena je zatita podataka uvoenjem lozinke za svakog ovlatenog
korisnika. Pristup podacima se moe kontrolirati bilo s obzirom na pojedinog korisnika
bilo s obzirom na grupu (klasu) korisnika. Neke operacije se mogu ograniiti samo na
odreene terminale. Financijske podatke unosi samo administrator preko upisnog mjesta
(terminala) lociranog u raunovodstvu, a osjetljive medicinske podatke unosi i smije
proitati samo odjelni lijenik s odreenom lozinkom.

S tehnikog aspekta podaci se mogu zatititi primjenom kriptografskih metoda. Zatita
podataka od kvarova tehnike osnovice, nestanka struje, poara i slinog pretpostavlja
niz radnji: kopiranje podataka u odreenim vremenskim razmacima i njihovo uvanje na
nekoliko prostorno udaljenih mjesta, posjedovanje redundantne opreme, dvostrukih
sustava i ureaja za neprekidno napajanje i slino. Zatita od kompjutorskih virusa
pretpostavlja prvenstveno odreeni stupanj kulture ponaanja vezan uz informacijsku
infrastrukturu, ali i tehniku zatitu uz pomo programskih proizvoda za prepoznavanje i
uklanjanje virusa te titova za spreavanje ulaska virusa u raunalo.



3.2.8. Osnove programa za upravljanje bazama podataka na osobnom raunalu

Microsoft Access je program za upravljanje bazama podataka. Access radi pod
operacijskim sustavom Windows na osobnom raunalu. Zajedno s programima Word,
Excel, Powerpoint i Outlook ini programski proizvod Office namijenjen uredima i
ostalim korisnicima koji ne moraju biti profesionalci u informatici.
Microsoft Access ima ikonu s kljuiem. Kao i svako drugi program koji radi pod
operacijskim sustavom Windows, Access pokreemo dvostrukom klikom na njegovu
ikonu. Prozor koji se pritom otvara izgleda ovako:

16

Slika 3-1. Poetni prozor MS Accessa

Poetak rada s Accessom ovisi o tome elimo li raditi s ve postojeom bazom podataka
ili treba nainiti novu bazu. U prvom sluaju krenut emo s opcijom 'Open an existing
file'. Drugi sluaj u najopenitijem obliku zahtijeva da se krene od opcije 'Blank Access
database' koja e nam omoguiti da oblikujemo bazu podataka po vlastitoj elji i potrebi,
da kreiramo entitete i atribute te ih opisujemo na nain koji nama odgovara. U Accessu
su za entitete predviene tablice (engl. tables). Za svaku se tablicu (entitet) izabiru
atributi koje se zatim opisuje s obzirom na njihovu prirodu (tekst, broj, datum i sl.).


3.2.8.1. Imenovanje baze podataka

Na poetku oblikovanja baze podataka potrebno joj je dati ime i smjestiti je u neku mapu
na mediju za pohranjivanje podataka. Ako imamo mapu s nazivom Stomatologija i ako
elimo oblikovati bazu podataka s nazivom Bolesnik, onda emo to uiniti onako kako
je prikazano na slici 3-2.

17

Slika 3-2. Imenovanje baze podataka i smjetavanje u mapu



3.2.8.2. Oblikovanje baze podataka

Klikom na opciju Create dobit emo prozor (slika 3-3.) unutar kojega postoje opcije
koje omoguuju opis entiteta (Table), punjenje baze podataka uz pomo obrasca (Form),
kreiranje izvjetaja na temelju podatka iz baze podatka (Report), selekciju entiteta i
vrijednosti izabranih atributa ( Queries) itd.

Klikom na 'Create table in Design view' otvara se prozor za upisivanje naziva atributa i
njihovo opisivanje (text, number, date/time, memo itd. objanjenje za svaki tip atributa
moe se dobiti pomou opcije 'Help' ili preko tipke F1). Primjer definiranja tablice vidi
se na slici 3-4. Tu je ujedno prikazano kako se moe kontrolirati tonost podataka
prilikom unosa podataka za atribut Spol.

Nakon pohranjivanja tablice pod odreenim imenom (vidi tablicu 3-5) ime tablice e se
nalaziti u prozoru za opciju Tables. Tu e se nalaziti i sve ostale tablice odnosno opisi
svih entiteta koji e se nai u bazi podataka. Na slici 3-5 nalaze se tablice Registar i
Posjeta, a slika 3-6 pokazuje kako su te tablice povezane (veza 1:n, jednom zapisu iz
Registra pripada vie zapisa iz Posjete).


18

Slika 3-3. Oblikovanje baze podataka opis entiteta



Slika 3-4. Opis atributa primjer opisa atributa Spol i ugradnja kontrole pri upisu
podatka
19


Slika 3-5. Tablice opisi entiteta koji ulaze u bazu podataka



Slika 3-6. Povezivanje tablica zapisa o entitetima u bazi podataka
20
3.2.8.3. Unos podataka u bazu podataka

Za unos podataka u bazu podataka potrebno je nainiti obrazac za unos podataka.
Najjednostavnije je to napraviti pomou wizarda, opcija 'Create form by using wizard'
unutar opcije Forms (vidi sliku 3-3). Izborom atributa iz svake pojedinane tablice
naine se obrasci kako za Registar tako i za Posjet. Preko opcije Forms, obrasca
Registar, opcije Design otvara se mogunost korekcije obrasca Registar. Tada treba u taj
obrazac unijeti (prevui, engl. drag - dragging) drugi obrazac (u ovom sluaju Posjeta).
Tako se dobiva sloeni obrazac (slika 3-7) koji omoguava da se unesu podaci bolesnika
u Registar te istovremeno sve njegove posjete u tablicu Posjeta.




Slika 3-7. Obrazac za unos podataka u bazu podataka



3.2.8.4. Izvjetaj iz baze podataka

Nakon unosa niza podataka, zapisa o entitetima, u bazu podataka moe se napraviti
izvjetaje raznih vrsta. To mogu biti popisi svih bolesnika upisanih u Registar, popis
samo izabranih osoba (starijih ili mlaih, mukih ili enskih ili prema nekim drugim
kriterijima), bolesnici s razlozima posjete, dijagnozom ili terapijom. to e se moi
staviti u izvjetaj prvenstveno ovisi atributima ugraenim u bazu podataka i o podacima
unesenim u tu bazu.

Treba spomenuti da se podaci iz baze podataka mogu eksportirati u neke druge formate.
Primjerice, podaci se mogu eksportirati iz Accessovog formata u Excelov format (slika
21
3-8.) . Eksportiranje podataka je vano prvenstveno u situaciji kada je potrebno napraviti
kompleksniju obradu podataka koja zahtijeva primjenu sloenih ili specifinih
statistikih metoda. Tako eksportirani podaci mogu se onda importirati u postojee
statistike programske proizvode kao to je SAS, Statistica, SPSS ili neki drugi.



Slika 3-8. Eksportiranje podataka iz tablice Registar u neki drugi format



4. Suvremena informacijska tehnologija

4.1. Tehnika osnovica elektronikog raunala

Tehniku osnovicu ili sklopovlje elektronikog raunala (engl. hardware) ine ureaji,
fiziki dijelovi od kojih se raunalo sastoji. Preko odreenih ureaja omoguava se
komunikacija ovjeka s raunalom. Drugi dijelovi omoguavaju pohranjivanje razliitih
sadraja, podataka i programa, koji su neophodni bilo za rad samog raunala bilo za
korisnika koji koristi raunalo za potrebe svoje struke. Jedan od vrlo vanih dijelova
raunala je onaj koji obavlja sve funkcije upravljanja i obrade podataka, moglo bi se rei
srce samog raunala.

Ulazne i izlazne jedinice elektronikog raunala omoguavaju korisniku da uputi svoje
zahtjeve ili pitanja raunalu, ali i da dobije odgovore i vidi rezultate svojih zahtjeva.

Tipina ulazna jedinica je tipkovnica (engl. keyboard). Ona sadri na svojim tipkama
standardnu zalihu znakova pomou kojih se mogu pisati razliiti tekstovi ili 'tekstovi',
zahtjevi ili naredbe raunalu, mogu se pozivati razliiti programi i upravljati na izvjestan
22
nain njihovim izvoenjem. Uz standardnu zalihu znakova (slova, decimalne brojke i
specijalni znakovi) tipkovnica posjeduje i kontrolne tipke koje slue za korekcije
prilikom pisanja teksta (Delete, Backspace, Ins), za jednostavnije pomicanje u retku
(Tab, strelice za gore, dolje, lijevo i desno), za prelazak na novu 'stranicu' (Page Up,
Page Dn), za izbor odreenih znakova (Shift, Caps Lock, Num Lock), primjerice velika
ili mala slova, brojke, a neke od njih se kombiniraju bilo meusobno bilo sa onima iz
standardne zalihe sa svrhom prekida izvoenja programa (Pause, Esc, Ctrl, Break), za
dobivanje specijalnih znakova koji nisu na tipkama (Alt kombinirano s brojkama), za
slanje napisane naredbe na izvedbu (Enter), za prijenos sadraja ekrana na tampa
(Print Screen), za 'ruenje' i ponovno startanje sustava (Ctrl+Alt+Delete), te neke tipke
kojima se mijenja funkcija ovisno o situaciji i programu u tijeku (F1, F2,...).

Uz tipkovnicu uobiajena je ulazna jedinica mi (engl. mouse). Mi se esto kombinira s
tipkovnicom tijekom rada na raunalu. Mi ima na sebi dvije tipke te potencijalno
kotai. Pokretanjem mia po podlozi pokree se znak (kursor) po ekranu. Postavi li se
kursor na odreeno mjesto na ekranu, na odreenu ikonu ('postavljenu' odreenim
programom) i aktivira pritiskom tipke na miu, aktivirat e se funkcija (program) koja je
predviena da se aktivira tom ikonom. Katkada se mi rabi da bi samo oznaio mjesto na
koje e se upisati izvjesni tekst (preko tipkovnice). Mia treba dovesti na eljeno mjesto i
aktivirati poetak upisa pritiskom na tipku na miu, nakon ega se poinje s upisivanjem
preko tipkovnice. Moe ga se koristiti i za oznaavanje sadraja koji se eli premjestiti
na drugo mjesto. Nadalje, mi se moe koristiti i za takozvano slobodno crtanje, a
naravno sve to uz pomo odreenih programa.

Jedan od naina unosa slika u raunalo je upotreba skenera (engl. scanner). Skenerom se
slika potpuno preslikava na nain da ju se moe pohraniti na magnetski medij i kasnije
po potrebi koristiti. Na slian nain se moe koristiti i digitalna kamera.

Na izlaznim jedinicama se dobivaju odgovori raunala. To su s jedne strane odgovori na
napisanu naredbu ili poziv programa, a s druge strane rezultati koji su nastali obradom
podataka pomou izvjesnog programa ili openito rezultati rada aktiviranih programa.

Ekran, monitor ili zaslon je nezamjenjiva izlazna jedinica. Na ekranu se vidi tekst koji se
pie, ali i slike koje se crtaju ili koje su na neki drugi nain unesene u raunalo. Isto tako
svi odgovori koje raunalo daje dobivaju se na ekranu. Jedanput to moe biti poruka o
neispravno napisanoj naredbi, drugi put obavijest da je traeni zahtjev ispunjen, a trei
put bit e to rezultat obrade podataka ili slika (statina ili animirana) koju je nacrtao
program na zahtjev korisnika. Grafiki ili slikovni rezultati odnosno njihov kvaliteta
ovisi o kvaliteti ekrana i grafikoj kartici ugraenoj u raunalo.

Pisa (engl. printer) je izlazna jedinica koja daje rezultate obrade na papiru. Kvaliteta
otisnutog teksta ili slike ovisi o vrsti i kvaliteti pisaa. Laserski (LaserJet) ili tintni
(InkJet) pisa e redovito davati bolju kvalitetu nego matrini. Isto tako matrini pisa
koji otiskuje svaki znak s 24 iglice dat e daleko kvalitetniji ispis nego onaj s 9 iglica.
Kvaliteta ovisi i o nainu rada pisaa. Visoka rezolucija (engl. high resolution or high
quality) znai bolju kvalitetu. To se posebno odnosi na grafike prikaze i na slike.

Jedinica za magnetski disk ili disketna jedinica ili jedinica za magnetsku vrpcu moe
sluiti i kao ulazna i kao izlazna jedinica. Isto vrijedi za jedinicu za kompaktni disk (CD)
i razne druge oblike memorijskih medija. Pretpostavlja li se da su podaci zapisani na
23
nekom mediju i da ih se eli proitati, medij (disk, disketa, vrpca, CD i sl.) e se
aktivirati preko odgovarajue jedinice i s njega e se moi itati. Ako se pak na medij
eli neto zapisati tada e pripadna jedinica sluiti kao izlazna jedinica.

Osim ovih najee koritenih jedinica postoji i itav niz drugih (svjetlosno pero, crta
krivulja, digitalizator, jedinica za mikrofilm, optiki ita itd.), no oni se ovdje nee
posebno opisivati.

Glavni dio elektronikog raunala je centralni procesor (engl. central processing unit,
CPU).

Jedinice za pohranjivanje podataka u pravilu se dijele na centralne (RAM ili radna
memorija, engl. Random Access Memory) i periferne (magnetski diskovi raznih oblika i
kapaciteta, optiki diskovi, vrpce, kartice, 'flash' memorije i sl.).



4.2. Programska potpora

Programska potpora (engl. software) je skup programa koji aktivira sklopovlje kako bi se
rijeilo odreeni zadatak. Sistemska programska potpora podrazumijeva operacijski
sustav (Windows, DOS, UNIX, OS2 itd.), jezine procesore (za FORTRAN, C, C++,
Pascal itd.) te razne uslune programe. Korisnika programska potpora ukljuuje
specijalne programe namijenjene korisnicima informacijske tehnologije kojima nije ili
ne mora biti cilj bavljenje samim raunalom, nego im je u interesu rijeiti neki svoj
struni, praktini ili istraivaki problem (npr. voditi medicinsku dokumentaciju,
statistiki analizirati podatke koji su prikupljeni tijekom izvjesnog istraivakog
projekta, napisati i urediti knjigu te ju opskrbiti primjerenim ilustracijama, itd.). Primjeri
korisnike programske potpore su:
o Word (za pisanje i ureivanje tekstova)
o Excel (za tablino raunanje i grafiko prikazivanje statistikih i slinih
informacija)
o Access (za oblikovanje baza podataka)
o SAS, SPSS, Statistica (za statistike obrade podataka)
o PowerPoint (za prezentiranje izvjesne teme predavanja ili izlaganja)
o i razni drugi.


4.3. Umreavanje

'Raunalo' posebne vrste je raunalna mrea. Vezivanjem raunala u mree znatno se
poveavaju mogunosti i kapaciteti pojedinanih raspoloivih raunala. Mree se dijele
na lokalne mree (engl. Local area network, LAN) i na one irokog dosega (engl. wide
area network, WAN).

Lokalne se mree grade na lokalnim razinama, za potrebe jedne ili nekoliko prostorno
bliskih ustanova. Veze se realiziraju pomou kabela. Ukljuivanje osobnog raunala u
lokalnu mreu je relativno jednostavno. Pored mrene kartice i prikljuka na kabel
potrebna je odgovarajua programska potpora protokoli odnosno pravila prema kojima
mrea funkcionira. Razmjena podataka i informacija meu raunalima u mrei i pristup
24
do zajednikih perifernih ureaja izvodi se pod kontrolom mrenog operacijskog sustava
koji je instaliran na mrenom posluitelju (engl. LAN server). Mreni operacijski sustav,
osim kontrole zbivanja u mrei, brine i o sigurnosti podataka smjetenih na zajednikom
tvrdom disku.

Mree irokog dosega ili globalne mree realiziraju se tako da pokrivaju to je mogue
ire podruje, a da bez tekoa dozvoljavaju komuniciranje s korisnicima i iz
novoizgraenih mrea. Meu globalnim mreama najpoznatiji je internet kao mrea
mnotva mrea. Meu najvanije mrene usluge spadaju:
o elektronika pota
o rad na udaljenim raunalima u mrei
o komunikacija meu lanovima grupa s posebnim interesima
o elektronike konferencije virtualne ili videokonferencije
o pretraivanje i kreiranje informacijskog prostora pomou web tehnologije


4.3.1. Kako komunicirati elektronikim putem

Elektronika adresa je osnovni preduvjet za elektroniku komunikaciju. Elektroniku
adresu se dobiva od ovlatenog davatelja internetskih usluga (ISP Internet Service
Provider). Davatelji internetskih usluga mogu biti komercijalne i nekomercijalne
institucije. Hrvatska akademska istraivaka mrea CARNet (Croatian Academic
Research Network) je izgraena za potrebe akademske zajednice u Hrvatskoj. Njome se
slue sveuiline lanice - fakulteti, instituti, kulturne ustanove i slino. Primjeri
komercijalnih davatelja internetskih usluga u Hrvatskoj ili izvan nje su Hinet,
VipOnline, Iskon, Yahoo, Hotmail itd. Svaki davatelj ima svoje uvjete uz koje daje
elektroniku adresu. Pritom iznajmljuje diskovni prostor na svom raunalu koji e sluiti
vlasniku adrese kao potanski pretinac u koji e se spremati njegova pota (pristigla ili
poslana nekome).
Elektronika se adresa sastoji od tri dijela:
o identifikacije korisnika,
o specijalnog znaka @ (ita se: at, znaenje mu je: pri ili na),
o identifikacije raunala ili davatelja internetske usluge ili jednostavno, domene.

Identifikacija korisnika je najee ime i prezime povezano tokom, ali moe biti i samo
ime, samo prezime, inicijali ili bilo to drugo. Primjerice, adresa

marija.markovic@srce.hr
ima sljedee dijelove:

marija.markovic identifikacija korisnika
srce.hr domena

Za elektroniko komuniciranje potrebno je imati program, primjerice Outlook Express,
Eudora, Netscape Messanger, Pine, Elm itd., ali mogue je koristiti i pristup pretincu
preko weba.


25
4.3.2. Kako iriti informacije o sebi i nai informacije o drugima

Web tehnologija je suvremeni nain komuniciranja sa svijetom. Web je kratica od
World-Wide Web, oznaava se i kao W3 ili WWW, a predstavlja distribuirani
multimedijski hipertekstovni sustav. Distribuirani znai da su informacije locirane na
raunalima irom svijeta, multimedijski znai da informacije mogu biti u obliku
teksta, grafike, zvuka ili videa. Hipertekstovni sustav znai sustav u kome su
informacije dostupne uz pomo hipertekstnih tehnika klikom mia na odreeni tekst ili
sliku vodi do odreenih sadraja negdje na raunalu u svijetu.

Web omoguuje osobama i institucijama da se predstave tekstom, slikom, zvukom ili
pokretnom slikom. Sadraji koji se objavljuju na webu se organiziraju u obliku
hiperteksta. Organizacija u obliku hiperteksta znai da su pojedini dijelovi teksta (jedna
rije ili vie njih) ili pak slika, veze (engl. links) prema drugim sadrajima koji mogu biti
smjeteni na istom raunalu ili na bilo kojem drugom raunalu u svijetu. Za objavljivanje
na webu sadraji se moraju pripremiti na odreeni nain i opisati posebnim jezikom
HTML (HyperText Markup Language). Zahvaljujui HTML-u moe se birati boje, oblik
i veliinu slova, boju podloge, raspored sadraja na ekranu itd.

Adresa weba tzv. URL (Uniform Resource Locator) oznaava lokaciju odreenog
sadraja i protokol koji treba koristiti da bi se pristupilo tom sadraju. Adresa poinje
kao
http://

nakon ega obino slijedi
www.

te dodatak koji moe biti vrlo dug. Primjerice

http://www.snz.hr

je adresa weba kole narodnog zdravlja Andrija tampar,

http://www.sfzg.hr

je adresa weba Stomatolokog fakulteta Sveuilita u Zagrebu,

http://www.mef.hr/stat

je adresa Katedre za medicinsku statistiku, epidemiologiju i informatiku Medicinskog
fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Oznaka http je kratica od Hypertext Transport Protocol,
a znai skup pravila koji definira komunikaciju izmeu servera i klijenta. Klijent-softver
u ovom je sluaju sinonim za preglednik (engl. browser) koji omoguava da se nae i
pregledava sadraj weba. Server-softver je program koji informaciju dostavlja klijentu.

Istraiva ili student nekog odreenog studija najee trai informacije o svojoj
sadanjoj ili buduoj struci ili znanstvenom podruju, ili pak pisane materijale iz kojih
bi neto nauio. Bit e najsretniji ako nae multimedijske materijale iz kojih bi mogao
neto nauiti, materijale koji uz tekst i slike ukljuuju zvuk i pokretnu sliku.

26
Za traenje informacija u svjetskom informacijskom prostoru postoje tri osnovna
naina:
o itanje asopisa u elektronikom obliku
o pretraivanje odreenih indeksnih publikacija literaturne baze podataka
(Medline, Current Contents, Index to Dental Literature, itd.)
o traenje putem trailica (engl. search engine) popit Google, Altavista, Yahoo
itd.


4.3.2.1. itanje asopisa u elektronikom obliku

Za itanje asopisa potrebno je znati URL-adresu na kojoj se nalazi elektroniki oblik
asopisa. esto je potrebno i korisniku oznaku te lozinku (userid, password) jer
veina asopisa zahtijeva od korisnika da se pretplati na taj asopis. Neki su meutim
besplatni za itanje, ali mogu imati druga ogranienja, npr. moe se itati ali se ne
moe sadraj rada ispisati na pisau. Postoje i asopisi koji nemaju nikakvih
ogranienja jer se tek trude privui italaku publiku ili su toliko financijski sigurni da
nemaju potrebe stavljati bilo kakve zabrane.


Slika 4-1. asopis Journal of Dentistry

Na slici 4-1 vidi se izgled prozora unutar koga je prikazan sadraj asopisa Journal of
Dentistry iz sijenja 2004. godine. Uz autore i naslove radova dane su tri opcije. Jedna
omoguava pregledavanje saetaka, druga kompletni tekst rada u koji su ugraene
veze (engl. links) prema literaturi koju taj rad citira, a trea opcija omoguava
pregledavanje teksta u tzv. .pdf formatu, u obliku kakav e rad imati u 'papirnatom'
asopisu.

27
4.3.2.12. Pretraivanje literaturnih baza podataka

Literaturne baze podataka prate sadraje koji se objavljuju u asopisima. Sadre naziv
asopisa, godite, broj, imena autora i njihovu pripadnost instituciji i zemlji, zatim
naslov rada i stranice u 'papirnatom' asopisu. Obino su tu jo i saeci citiranih
radova. Svaka od baza ima svoj popis asopisa koje prati a koji ne mora biti fiksan.
Dogaa se da neka godita asopisa nisu citirana iz raznoraznih razloga. Primjer
pretraivanja jedne literaturne baze podataka prikazan je na slici 4-2.

Ovakvi izvori informacija obino dozvoljavaju pristup saecima radova, no moe se
dogoditi da neki od radova nema saetka nego je samo naveden naslov rada, autori te
asopis s oznakama vanim da bi se rad mogao nai.



Slika 4-2. Ispis radova citiranih u bazi Current Contents koji se bave stomatologijom



4.3.2.2. Traenje putem trailica

Ukoliko ne znamo gdje postoje informacije o temi koja nas zanima, korisno je izabrati
neku od trailica. Trailica je programski sustav koji omoguava pretraivanje
svjetskog informacijskog prostora prema kljunim rijeima koje se mogu i
kombinirati slijedei pravila Booleove algebre. Radi se o operacijama AND (i), OR
(ili), NOT (ne) koje se mogu kombinirati na bezbroj naina. Veina trailica
omoguava uporabu izraza (ili fraza) pri pretraivanju. Izraz je niz rijei jasno napisan
i omeen ograniivaima (najee znakom navodnika). Primjerice 'medicinska
informatika' je izraz ili fraza koja e dati drukiji rezultat pretraivanja nego te dvije
28
rijei posebno, bez obzira kako ih kombinirali. U sluajevima kada izraz postoji tada
ga se moe koristiti pri slaganju zahtjeva za pretraivanje i kombinirati s drugim
izrazima ili kljunim rijeima.

Primjer treba nai adrese sa sadrajima posveenim stomatolokoj informatici. Pri
pretraivanju emo koristiti trailicu Google.com. Upisat emo frazu ''dental
informatics'' jer emo u informacijskom prostoru koji pripada engleskom govornom
podruju oekivano nai najvie informacija tog sadraja. Rezultat pretraivanja je
gotovo 3000 adresa na kojima se spominje stomatoloka informatika (slika 4-3). Vidi
se da se rijei ''dental'' i ''informatics'' uvijek pojavljuju zajedno, pojavljuju se kao
fraza ''dental informatics''. Ako pak ne stavimo ''dental informatics'' kao izraz, onda e
se na popisu adresa nai i one na kojima se spominje bilo samo ''dental'' bilo samo
''informatics''.




Slika 4-3. Rezultat traenja fraze ''dental informatics''


Na slici 4-4 prikazan je nain pisanja Booleovog izraza koji kae da treba potraiti
lokacije na kojima se govori o ''dental informatics'' i ''education''.

Drugi nain sloenog ili naprednog pretraivanja omoguava pretraivanje u
koracima. Tako npr. moemo spomenutom Booleovom izrazu dodati jo rije
''America''. Dobit emo rezultat od svega 239 adresa na kojima se spominje ''dental
informatics'', ''education'' i ''America'' (slika 4-5).

29

Slika 4-4. Booleov izraz pri pretraivanju



Slika 4-5. Rezultat traenja pomou zahtjeva ''dental informatics'' ''education''
''America''