Oftalmolokipregled

OFTALMOLOKI PREGLED

Redoslijed pregleda oka je iznimno bitan, jer pretrage mogu utjecati jedna na drugu, takoer,
pregledati treba oba oka. Meutim kao i svaki kliniki pregled, otpoinjemo sa
anamnestikim podacima. Uestala pitanja su:

Gdje ivotinja ivi i ime se hrani?
Pati li pas od bolesti, osobito onih?
Primjeujete li probleme sa vidom i oteano snalaenje?
Kada je vid slabiji; danju, nou, u poznatom ili nepoznatom okoliu?
Koliko dugo je prisutan deficit vida?
Da li se vid popravlja ili pogorava?
Iscjedak iz oka?
ini li vam se oko bolnim?
Primjeujete li promjene boje oka?
Primjeujete li bilo kakve promjene oka?
Primjeujete li promjene u ponaanju i kretanju?
Ima li ivotinja bliih roaka ili pripadnika skupine zahvaenih sa bolesti?
Da li su primjenjivani ljekovi, koji i kroz koji period?



____________CopyrightKlinikazakirurgiju,ortopedijuioftalmologiju2011.____________
Oftalmolokipregled
Redoslijed pretrage
1.Anamneza
2.Primarni pregled u osvjetljenoj prostoriji a. simetrija lica
b. vid
c. oni iscjedak
d. promjene boje
e. neurooftalmoloki pregled
3. STT
4.Mikrobioloki uzorci
5.Pupilarni refleks
6.Tonometrija
7.Pregled prednjeg onog segemnta u zatamnjenom prostoru
8.Pregled stranjeg segmenta
9.Dodatne pretrage ako su potrebne


STT (Schirmer Trenen/tear Test) metoda mjerenja vodenog dijela suznog filma pomou
absorbirajueg papira. Test se izvodi prethodno aplikacije bilo kojih kapi, koje bi eventualno
promjenile stvaran nalaz. Primjenjeni lokalni anestetici i midirjatici svojim djelovanjem e
smanjiti vrijednosti S testa. Manipulativni zahvati poput uzimanja obrisaka sa ronice i
konjunktive, jak nadraaj svijetlom takoer mogu izazavati nadraaj te umjetno potaknuti
suzenje i promjeniti nalaz. Test traje 1 minutu,nakon ega oitavamo dobivenu vrijednost.

Uzimanje uzoraka za mikrobioloke pretrage slui za dokazivanje mikroorganizama,
kulturu, citoloke pretrage, PCR ili imunofluorescenske pretrage.
Uzroke uzimamo etkicom za citoloke pretrage, sterilnim tapiem sa vatom i Kimura
spatulom. Lijekovi bi mogli utjecati na prisutnost mikroorganizama, stoga ih je potrebno ne
aplicirati prije pretrage.


____________CopyrightKlinikazakirurgiju,ortopedijuioftalmologiju2011.____________
Oftalmolokipregled
Pregled zjenice

Retroiluminacija je metoda istovremenog osvjetljavanja oba oka iz smjera vrha
njuke. Prilikom osvjetljavanja usporeujemo oblike zjenica i odsjaj pozadine oka. Ovom
metodom dobivamo uvid u prozirnost svih prozirnih segmenata oka (suzni film, ronica, ona
vodica, lea i staklovina). Eventualni opaciteti e zaguiti odsjaj pozadine, te usmjeriti nas na
daljnu i detaljniju pretragu. Ova pretraga je nadasve korisna za razlikovanje katarakte od
lentikularne skleroze.
Pupilarni refleks je refleksna kontrakcija pupile kao odgovor dolaska svjetla na
retinu. U uvid uzimamo veliinu zjenice u mirovanju, oblik, simetriju i brzinu reakcije nakon
podraaja svjetla. Promatramo direktnu i konsenzualnu reakciju zjenice.
Prisutnost pupilarnog refleksa nije indikator vida i normalne retinalne funkcije.

Pregled prednjeg onog segmenta

U svih vrsta ivotinja zapoinjemo pregledom okoline oka iz daljine i pri danjem svjetlu.
Uoavamo izraena odstupanja, asimetriju, veliinu otvora vjea, oni i nosni iscjedak,
gubitak dlanog pokrivaa, promjene u vidnoj osi, crvenilo ili neku drugu promjenu boje,
prozirnost, vlanost i normalnu reflektivnost ronice.
Nain na koji se ivotinja ponaa u novom prostoru moe ukazati eventualno na smanjenu
kvalitetu vida, to je uvod u daljnji neurooftalmoloki pregled. Neurooftalmoloki pregled
slijedi eventualnim testiranjem snalaenja u labirintu, praenjem predmeta koji ne proizvodi
nikav miris ili zvuk. Odgovor na opasnost izvodimo bez dodira ivotinje ili jakog strujanja
zraka, palpebralni refleks koji e nakon dodira vjee prstom dovesti do reakcije potpunog
zatvaranja oka. Pregled pokreta one jabuice izvodimo pomicanjem glave u stranu, podie i
sputa, nakon ega se jabuica vraa u centralni poloaj, pri emu nastaje fizioloki
nistagmus. Povratak oka u fizioloku poziciju bi trebao biti simetrian.
Daljnje strukture promatramo pomou umjetnog svjetla i u zamraenom prostoru.
Na vjeama pregledavamo okolinu oka, rub one vjee, otvore Meibomovih lijezda,
iscjedak u okolini oka, promjene okoline oka, veliinu otvora vjee, poziciju one vjee
(entropion , ektropion, ptosis i blefarospazam). Promjenu poloaja trepavica i dlaka okoline
oka.
Trea ona vjea,prvenstveno se pregledava u mirovanju. Prednja povrina tree one vjee
pregledava se laganim potiskom na bulbus preko gornje vjee. Pregled nastavljamo u lokalnoj
anesteziji, pomou pincete izvremo treu onu vjeu i prikazujemo bulbarnu povrinu tree
one vjee.
____________CopyrightKlinikazakirurgiju,ortopedijuioftalmologiju2011.____________
Oftalmolokipregled
Promatramo poveanu prominenciju, nabranu hrskavicu tree one vjee, poveanje mase
tkiva, nepravilne rubove, mogua strana tijela, promjenu boje povrine, vlanost i iscjedak.

Spojnica (konjunktiva) prekriva unutarnju stranu vjea, dio bulbusa i tvori konjunktivalnu
vreu. Promatramo promjene u boji, edem, zadebljanje ili stanjivanje konjunktive,
prekomjerno vlaenje i iscjedak, te subkonjunktivalna krvarenja ili emfizem.

Nazolakrimalni aparat - prilikom inspekcije vidimo samo nazolakrimalne toke smjetene u
medialnom onom kutu gornje i donje vjee.
Pregledavamo okolinu oka, koja je kod obstrukcije esto uprljana veom koliinom iscjedka.
Jonesovim testom (negativan test prolaska fluoresceina) i sondiranjem dobivamo uvid u
prohodnost nazolakrimalnih kanala.

Ronica - gubitak prozirnosti je glavna znaajka problema ronice, stoga promatramo
promjene oblika, dijametra, te povrinu ronice na kojoj moemo uoiti tkivnu masu na
ronici, ir, prolaps irisa i nepravilnosti oblika ronice.

Bjeloonica - prilikom pregleda vidljiv je samo prednji segment bjeloonice.
Pregledom promatramo promjene u debljini bjeloonice, promjene u nepravilnosti povrine, u
vidljivosti bjeloonice prilikom egzoftalmusa, ftize i mikroftalmusa, promjene u kontinuitetu,
osobito u blizini limbusa gdje najee dolazi do rupture. Promjene u boji kao posljedica
episkleralne injekcije, krvarenja, ikterusa i melanoze.

Prednja ona sobica je prostor ispunjen onom vodicom i ogranien ronicom i arenicom.
Promatramo punjenost tj. dubinu prednje one sobice. Prisutnost nefiziolokih sadraja, poput
luksirane lee i stranih tijela, cisti irisa, priraslica i opalesciranja one vodice (aqueous
flare). Pretragom opalesciranja dobivamo uvid u prisutnost fibrina i krvnih stanica u
prednjoj onoj sobici, pretraujemo oftalmoskopom tako to izvor svjetla prinosimo 1 cm od
ronice i promatramo snop svjetla. Ukoliko je snop vidljiv samo na podruju ronice i irisa
pretraga je negativna, nalaskom punog snopa svijetla pretraga je pozitivna.
Iris i zjenica - pregledavamo ih istovremeno, jer se promjene obino meusobno nadovezuju.
arenicu je obavezno pregledati prije aplikacije midrijatika, dok cilijarno tijelo moemo
pregledati tek nakon postignute midrijaze. Promatramo promjene u obliku zjenice, cjelovitost
arenice, promjena mase arenice, promjena boje arenice.

____________CopyrightKlinikazakirurgiju,ortopedijuioftalmologiju2011.____________
Oftalmolokipregled
Lea - vrlo vana pretraga je dokaz Purkinje-Sansonovih sliica na prednjoj kapsuli lee.
Leu je potrebno pregledati u cijelosti nakon aplikacije midrijatika. Promatramo veliinu i
promjene u veliini, obliku, poloaju (luksacije lee), i cjelovitost kapsule lee.

Tonometrija je metoda mjerenja onog tlaka (IOP intraocular pressure). Fizioloka
vrijednost onog tlaka u psa i make iznosi izmeu 10 i 20 mmHg. Usporedno izmeu 2 oka
ne bi smjelo biti vee razlike od 20%.
Postoje etiri metode mjerenja onog tlaka:
- Indentacijska tonometrija izvodi se pomou Schitzovog tonometra.
- Aplanacijska tonometrija izvodi se pomou Tono-pen aparata
- Dinamina tonometrija izvodi se pomou Tono-vet aparata
- Transpalpebralna digitalna tonometrija je orijentacijska metoda
odreivanja onog tlaka palpacijom; bulbus oka palpiramo preko gornjih vjea i
usporeujemo tonus bulbusa.

Fluorescein test - izvodi se pomou boje topive u vodi. Ova se boja nakon aplikacije vee na
sve hidrofilne strukture, dok hidrofobne ostaju neobojene. Ovo je klasian test za dokazivanje
oteenja na ronici, gdje hidrofobni epitel ostaje neobojen, a hidrofilna stroma na mjestu
oteenja poprima zelenu boju. Boja se nanosi na dodirom papiria (impregniranog bojom) po
konjunktivi. Suvina boja se otklanja laganim naslojavanjem tople fizioloke otopine. Nakon
nanoenja boje, oko pregledavamo sa plavim svjetlom, ime se znaajno bolje prikazuje
zelena boja.
Uz pomo fluoresceinske boje izvodimo i Jonesov test, koji se dokazuje prohodnost
nazolakrimalnih kanala, pojavom pigmenta na nosnicama i u usnoj upljini. Pojavu pigmenta
moemo oekivati 5-10 minuta nakon aplikacije boje.
Seidelov test se izvodi pomou koncentrirane fluorescienske boje i izvodi se kod sumnje na
rupturu ili perforacije bulbusa, pri emu promatramo pojavu obezbojenja fluoresceinske boje
na ronici istjecanjem one vodice ili traaka boje u onoj vodici prednje one sobice. Bitno
je tekuinu za ispiranje aplicirati kap po kap.





____________CopyrightKlinikazakirurgiju,ortopedijuioftalmologiju2011.____________
Oftalmolokipregled
FUNDOSKOPIJA

Ona se pozadina naziva i fundus, stoga se i njegova pretraga naziva fundoskopija. Najee,
ova se pretraga izvodi na tri osnovna naina:
- Indirektna oftalmoskopija s optikom leom
- Direktna oftalmoskopija
- Oftalmoskopija fundus kamerom
Svaki od ovih naina ima svoje prednosti i nedostatke, stoga se, ovisno o potrebi, sva tri
gotovo jednakomjerno koriste. Postoje zagovornici svake od tri tehnike, no, upornost i esta
uporaba su osnova ovladavanja ovom pretragom. Pretpostavka je rairena zjenica, to
postiemo aplikacijom 1 kapi tropikamida, i ekanjem 15 do 20 minuta (po potrebi moemo
aplicirati jo jednu kap 5 minuta nakon prve).
Indirektna oftalmoskopija je najomiljenija od sve tri tehnike, jer veina oftalmologa preferira
uvid u itav fundus odjednom, to ova pretraga omoguava. Takoer, ekonomska
pristupanost potrebne opreme dodatni su adut njezinoj popularnosti. Osim fokalnog
osvjetljenja, iji su izvori raznorodni (binokularni sustav koji se stavlja na glavu, ili otoskop
bez nastavka za uho i poveala), potrebna je i optika lea, snage 20 (najee) do 30
dioptrija. Razmak izmeu izvora svjetla i lee treba biti dovoljno velik (oko 50 cm) da bi
vidjeli sliku eljene kvalitete. Udaljenost izmeu lee i oka treba biti svega 2 3 cm.
Najea upotreba ove pretrage je na poetku pregleda, kad je potrebno pregledati itav
fundus, bez pretjeranog fokusiranja na detalje, ne bi li uoili mjesto patolokih promjena koje
emo naknadno podrobno pregledati direktnom ili monkularnom indirektnom
oftalmoskopijom. Jo jedna prednost je mogunost usporedbe razliitih dijelova fundusa.
Direktna oftalmoskopija je nain pregleda one pozadine gdje oftalmolog izravno preko zrake
svjetla iz oftalmoskopa pregledava dio fundusa koji je obasjan refleksijom te zrake. Vrlo esto
u kombinaciji sa otoskopom, ekonomski je takoer prihvatljiv dio opreme, pa nije rijetkost
nai ga u mnogim ordinacijama. Njegova sveprisutnost u disproporciji je sa umjenou
koritenja. Naziv direktna ili izravna oftalmoskopija dolazi od izravne i uspravne slike koju
proizvodi, za razliku od virtualne i obrnute slike koju dobijamo indirektnom oftalmoskopijom.
Direktni oftalmoskop ima mogunost kontrole intenziteta svjetla, filtere boje, usku slit
zraku kojom utvrujemo izboenja i udubljenja na onom fundusu, te mnotvo lea na
rotirajuem kotaiu kojim reguliramo dubinu arita unutar oka. esto je uporaba direktnog
oftalmoskopa ograniena suradljivou pacijenta. Meusobno smetanje noseva zbog blizine
jednostavno je sprijeiti koritenjem lijevog oka za pregled lijevog oka pacijenta, te desnog
oka za pregled desnog. Oftalmoskop namjestimo na 0 D, i najiru okruglu zraku, te u tamnoj
sobi na oko 25 cm daljine traimo fundus. Nakon uoene tapetalne refleksije, pribliavamo se
do 2 3 cm od oka pacijenta. Ukoliko je potrebno, prilagoavamo optiku jainu lee za
pregled pojedinih struktura markacijskom tokom.
____________CopyrightKlinikazakirurgiju,ortopedijuioftalmologiju2011.____________
Oftalmolokipregled
____________CopyrightKlinikazakirurgiju,ortopedijuioftalmologiju2011.____________
Prednosti ovakvog pregleda svode se na laku manipulaciju opremom i veliko poveanje
pregledavanog dijela (15X 17 X), no, mane su znatne, a to su prvenstveno vrlo malo
podruje koje moemo pregledati, pa pregled koji bi ukljuivao pretraivanje itave pozadine
moe znatno potrajati. Takoer, pomicanje glave pacijenta moe pregled uiniti gotovo
neizvedivim.
Oftalmoskopija fundus kamerom omoguuje ponajbolju kombinaciju veliine pregledavanog
podruja i optikog poveanja. Prednosti ovakove tehnike su brojne; vrlo fino reguliranje
optike snage i dubine arita, mnotvo oblika suene zrake (slit), precizna regulacija jaine
svjetla, i osobito, mogunost fotografiranja i pohranjivanja uinjenih fotografija. Posljednja
prednost je od iznimne vanosti u dokumentiranju nekih bolesti, te kao mogunost donoenja
konzilijarnog miljenja u okviru nekih patolokih stanja. Jedina, ali velika mana je ekonomska
neisplativost fundus kamere.
Fundus domaih ivotinja vrlo je razliite pojavnosti, stoga zahtijeva prilino znanja i rutine
da bi se pregledavao. Utvrivanje patologije one pozadine jedan je od najeih razloga
upuivanja pacijenta od referalnog veterinara specijalisti oftalmologu.
Corpus vitreum se takoer najkvalitetnije pregledava oftalmoskopijom, i ukoliko je bez
znakova promjena, praktino ga i ne vidimo.
Ultrazvuna pretraga se lako izvodi, daje pouzdane rezultate s izvanrednom definicijom.
Najbolje se izvodi na budnoj ivotinji, u lokalnoj anesteziji, sa sondom smjetenom na
ronicu. Opa anestezija i duboka sedacija uzrokuju hipotoniju oka i smanjuju
manipulativnost sondom. Naravno diferencijacija uoenih tkiva je izrazito nepouzdana.
Ultrazvuna je pretraga vrlo korisna za:
- Detekciju odvajanja mrenice
- Detekciju luksacije i rupture lee
- Otkrivanje degeneracije staklastog tijela
- Otkivanje intraokularnih tumora
- Karakterizaciju retrobulbarnih bolesti
- Voenje igle pri aspiracijama stakastog tijela (fine needle)
Elektroretinografija i vizualni evocirani potencijali istrauju elektrini potencijal mrenice pri
udaru svjetla. Kako bi rezultati bili to pouzdaniji, pretraga se izvodi u dubokoj sedaciji ili u
opoj anesteziji, da smanjimo pomicanje oka. ERG je test funkcije mrenice, ali ne optikog
ivca ili vida. Najee je koistimo za:
- Prijeoperacijsku procjenu funkcije mrenice pri ekstrakciji lee, kad pregled one
pozadine nije mogu zbog katarakte
- Dijagnoza i diferencijacija nasljednih bolesti mrenice (npr. PRA)
- Istraivanje neobjanjivog iznenadnog gubitka vida, tzv. Amaurosis, kad
oftalmoskopijom ne nalazimo vidljivih lezija mrenice (npr SARD).