SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

Zavod za elektronike sustave i obradbu informacija










Seminarski rad iz kolegija Sustavi za praenje i voenje procesa
Ak. god. 2005/06.


Internet putem satelita

















Aleksandar Vueri (MB 0036353161)





Zagreb, 2006.
2
Sadraj

1. Uvod..3
1.1. Arhitektura DBS...3
1.2. Prednosti i nedostaci DBS arhitekture...6
2. Naini prijenosa podataka6
2.1. Broadcasting6
2.2. Multicasting7
2.3. Unicasting7
3. Potrebna oprema.8
3.1. Aktualne izvedbe.9
3.2. Princip koritenja..10
3.3. Podruja pokrivenosti...11
4. Pruatelji usluga (provideri)12
4.1. Stanje u Hrvatskoj13
5. Literatura16

















3
1. Uvod

Internet putem satelita, spada u vrstu beinih pristupa Internetu.
Primjena beine prijenosne tehnologije u pristupnoj mrei, u usporedbi s
DSL-om ili koritenjem infrastrukture kabelske televizije, jeftino je i isplativo
rjeenje koje korisnicima osigurava pristup u javnu mreu velikim brzinama.
Glavne odlike beine prijenosne tehnologije su veliki doseg signala, rad u
optimalnom frekvencijskom podruju i velike prijenosne brzine. Prema
opsegu pokrivanja, ova beina pristupna tehnologija spada u vrstu koja ima
pokrivanje velikih podruja preko satelita, tzv. DBS (Direct Broadcast
Satellite).

1.1. Arhitektura DBS

Satelitski sustavi, kao poseban oblik beinih tehnologija, koriste se za
prijenos irokopojasnih usluga u pristupnoj mrei.


a) b)
Slika 1. Konfiguracije satelitskih sustava

4
Satelitski sustavi dijele se prema nainu prijenosa, na satelitske
sustave za linkove tipa od toke do toke u kojima satelit osigurava link
izmeu dvije zemaljske stanice (Slika 1.a) i na satelitske sustave koji
osiguravaju veze od zemaljske stanice do vie korisnika, tzv. DBS sustavi
(Direct Broadcast Satellite) (Slika 1.b). Sustavi tipa od toke do toke
dugo godina su koriteni samo za prijenos govornih usluga u zemljama s
razvijenom komunikacijskom mreom.

Prijenos podatkovnih usluga putem satelitskih sustava moe se izvoditi
na dva naina. Prvi, kod kojeg se za dolazni smjer (od pruatelja
internetskih usluga prema korisniku) koristi satelitski link, dok se kao odlazni
smjer (prema pruatelju internetskih usluga) koristi modemska veza ili
birani (dial-up) sustavi (Slika 2). Drugi nain, koji za odlazni i dolazni smjer
koristi satelitski link (Slika 3). Najee se koriste se koriste niskoorbitalni
(LEO - Low Earth Orbit) i srednjeorbitalni (MEO Middle Earth Orbit)
satelitski sustavi, za razliku od stacionarnih satelitskih sustava (GEO
Geosynchronous Earth Orbit), iz razloga to imaju manje kanjenje na linku i
to za dvosmjernu komunikaciju ne zahtijevaju predajnike velike odailjake
snage. DBS sustavi najvie se koriste za prijenos televizijske slike visoke
kvalitete i pruanje usluge video na zahtjev.

Slika 2. Jednosmjerni link

5

Slika 3. Dvosmjerni link

Optimalni frekvencijski pojas prijenosa signala za satelitske sustave je
izmeu 1 i 10 GHz. Signali ispod 1 GHz su pod utjecajem razliitih izvora
smetnji, kao to su galaktiki, svjetlosni i atmosferski um, kao i um iz
razliitih zemaljskih elektronikih ureaja, dok su signali iznad 10GHz
prigueni uslijed atmosferske apsorpcije.

Satelitski sustavi od toke do toke za prijenos signala prema
satelitu koriste frekvencijski pojas izmeu 5,925 i 6,425 GHz, dok se za
prijenos od satelita prema zemaljskoj stanici koristi frekvencijski pojas
izmeu 3,7 i 4,2 GHz. Ova dva pojasa prijenosa krae se oznaavaju kao
frekvencijski pojas prijenosa 4/6 GHz. Frekvencijski pojas prijenosa
izmeu 30 MHz i 1 GHz najee koriste satelitski razailjaki (broadcast)
sustavi. Prijenosne brzine satelitskih sustava u dolaznom smjeru (prema
korisnicima) su do 1Gb/s, dok su odlazne brzine puno manje.

Licenciranje i dodjeljivanje potrebnih kapaciteta i radnih frekvencija
operatorima je u nadlenosti organizacije FCC (Federal Communications
Commission).



6
1.2 Prednosti i nedostaci DBS arhitekture

Jedna od glavnih prednosti satelitskih sustava je to pokrivaju veliko
zemljopisno podruje. S druge strane, satelitski sustavi susreu se s nizom
tehnikih problema kao to su sunev i gravitacijski utjecaj, propagacijsko
kanjenje, itd [1].


2. Naini prijenosa podataka

U satelitskim komunikacijama postoje tri naina prijenosa podataka:
- broadcasting
- multicasting
- unicasting

2.1. Broadcasting

Kada spominjemo i mislimo na satelitske komunikacije, u najveem
broju sluajeva mislimo na broadcast. Ako pri broadcastingu podesimo
prijemnik (receiver) na valjanu frekvenciju, on e neprekidno primati sve
podatke koji se alju kroz eter. Najrasprostranjenija uloga ovoga naina
slanja podataka je pri odailjanju slobodnih (FTA Free To Air) i kodiranih
(Encrypted) digitalnih satelitskih programa. Velika veina digitalnih
satelitskih programa alju se digitalno u MPEG-2 formatu tzv. DVB-S (Digital
Video Broadcast - Satellite) od odredita (odailjaa TV postaje), preko
satelita do korisnika. Odnedavno postoji i odailjanje u formatu MPEG-4 tzv.
DVB-S2. Ukoliko korisnik prima signal, moe ga i gledati, dakako ovisno o
tome da li je slobodan ili kodiran. Iako ih cijelo vrijeme emitiranja svi mogu
primati, podaci ovih programa ne ine valjan MPEG-2 protok podataka (data
streaming). Ispravnost se postie odreenim postupkom dekodiranja kojim
se bitovi posloe u pravilan raspored.


7
2.2. Multicasting

Za multicasting je karakteristino da korisnici ne primaju sve podatke,
nego samo one koje odaberu. Postoji poseban kanal za sinkronizaciju
prometa i samo se on konstantno prima. Ostali se kanali (frekvencije) ne
primaju dok program koji prati kontrolni kanal ne primijeti najavu podataka
koje elimo, a tek se tad po MAC adresi poiljatelja izabire eljeni tok
podataka na njegovoj pripadnoj frekvenciji. Ovaj nain prijenosa je najee
koritena vrsta prijenosa podataka Europe On Line servisa. Korisnik
odabire eljene datoteke sa servera i dobiva informacije o vremenu
pojavljivanja tih podataka, u kojem e se toku podataka (stream) pojaviti,
na kojoj frekvenciji i s koje adrese poiljatelja. To omoguuje, primjerice,
jednostavnu distribuciju datoteka, jer neogranieni broj korisnika moe
primiti iste podatke u isto vrijeme samo ako svi znaju potrebne parametre.
Da bi se zatitila sigurnost privatnih podataka koji se alju multicasting-om,
ti se podaci mogu kriptirati. Podaci o privatnim datotekama ne pojavljuju se
u rasporedu slanja, a prilikom slanja su kriptirani varijantom blowfish
algoritma i kljuem koji je poznat iskljuivo poiljatelju i vlasniku podataka,
to je pristojno visoka razina sigurnosti.

2.3. Unicasting

Glavna karakteristika unicasting-a je isporuka samo jednom korisniku,
tj. onome tko ih je zatraio. Podatci su zatieni i usmjereni adresom
primatelja, tj. korisnika. Naime, iako se signal koji ih nosi emitira na irokom
podruju, pravo na prihvat podataka ima samo ureaj koji ih je zatraio.
Ovaj tip prijenosa podataka koristi Open Sky za pruanje usluga surfanja
Internetom preko satelita. Prilikom registracije korisnik pruatelju usluge
povjerava MAC adresu svoje kartice, a prilikom prijave za koritenje usluge
daje i svoju IP adresu. Pruatelj usluge od tada prepoznaje korisnika po
njegovoj IP adresi, najee putem proxy servera kojeg korisnik mora
upotrebljavati. Proxy server, naravno, preuzima korisnikove zahtjeve za
podacima i dohvaa podatke s Interneta, ali umjesto da ih vraa korisniku
8
Internetom, alje ih preko satelita. TCP paketi se prenose inkapsulirani u
MPEG-2 toku, a korisnikova ih kartica dekodira svojom MAC adresom. Uz
proxy server koji ima dovoljno brzu vezu s ostatkom Interneta i trenutni broj
korisnika koji ne prekorauju kapacitete satelita postie se znatno ubrzanje
prijenosa podataka. Ovaj tip satelitske veze je u pravilu najskuplji jer
postavlja najvee hardverske i logistike zahtjeve pruatelju usluga, no u
idealnim je uvjetima osjetno bri od veine omasovljenih komercijalnih veza
na Internet (ISDN, DSL, kabel) [2].

3. Potrebna oprema


Slika 4.Tanjur i LNB Slika 5. Satelitski modem


Satelitska je antena jedan od dijelova hardvera koji se nalazi izvan
raunala i najprimjetljivije je obiljeje satelitske veze za Internet. Tanjur
promjera 90 cm trebao bi biti sasvim dovoljan za kvalitetni signal, no bitno
je i da mjesto na kojem se nalazi ima nezaklonjen pogled do satelita.
Slijedea komponenta je tzv. LNB (Low Noise Block) konverter. Njegova
uloga je pretvaranje visokih frekvencija (preko 10 GHz) na kojima se alje
satelitski signal u one od nekoliko Gigahertza, koje su pogodnije za daljnju
obradu. Bitno je naglasiti da LNB mora biti digitalan ili univerzalan.
9
Ukoliko elimo pratiti signale s vie od jedne grupacije satelita s istom
antenom, ali bez njenog okretanja, mogue je postaviti vie LNB-ova na isti
tanjur. No u tom nam je sluaju potreban i DiSEqC (Digital Satellite
Equipment Controller), preklopnik koji e birati signal s jednog od LNB-ova.
DiSEqC se obino postavlja pored same antene, u njega se spajaju kabeli sa
svih LNB-ova, a iz njega izlazi samo jedan kabel, onaj koji dovodimo do
naeg raunala. Sam kabel je koaksijalan, no umjesto obinog antenskog
tipino se koristi namjenski, oklopljeni kabel.

3.1. Aktualne izvedbe



Slika 6. PCI varijanta Slika 7. USB varijanta


- PCI:
Netsystem SatModem PCI DVB (Technisat SkyStar2); kartica koja uz prijem
IP podataka nudi mogunost gledanja i pohrane svih digitalnih satelitskih
sadraja (TV, radio). Bazirana na B2C2 chipsetu.
- USB:
Netsystem SatModem USB DVB (Technisat SkyStar USB); USB verzija
SkyStar2 kartice namijenjena je mobilnim sustavima i sadri: Safe-BusTM
(inovativnu hardversku enkripciju) i FlexParserTM (PID filtriranje, IP Uni-
Cast i multicast filtriranje, MAC filtriranje) tehnologiju, pruajui maksimalnu
sigurnost i fleksibilnost. Ostale napredne osobine kao to su Multiple
Transponder Switching (automatsko TP traenje) ili Section
Packing/Interleaving takoer su podrane [3].


10
3.2. Princip koritenja

Slika 8. Jednosmjerna veza

Internet putem satelita koristi se na nain da se modemom spoji na
svog uobiajenog internet davatelja usluga (providera), uz priloen software
za DVB karticu i zavisno o servisu, proxy client ili VPN konfigurator. Uz
potrebna jednokratna postavljanja internet pretraivaa ili definirati VPN
konekciju. Obje varijante, proxy-client i VPN, su takoer podrane i pod
Linux OS-om. Zbog ve danas pristupane cijene, ovaj nain koritenja
dostupan je fizikim i pravnim korisnicima kao jedan od naina pristupa
Internetu uz ve rairen pristup putem modema, ISDN-a, DSL-a, kabela.

Slika 9. Dvosmjerna veza

Ovi sustavi (VSAT - Very Small Aperture Terminal) uglavnom su
namijenjeni poslovnim korisnicima, ili svim korisnicima koji imaju potrebu za
irokopojasnim vezama a nemaju mogunost koristiti dostatnu zemaljsku
infrastrukturu. Mogua primjena na mobilnim i stacionarnim objektima
unutar pokrivanja satelita. Sustavi dijeljenog kapaciteta baziraju se na "flat-
rate" principu, te omoguuju cjenovno prihvatljivu i stalnu prisutnost na
internetu [5].
11

3.3. Podruja pokrivenosti


Slika 10. Podruje pokrivenosti kod dvosmjernih veza



Slika 11. Podruje pokrivenosti kod jedno/dvosmjernih veza

Podruja pokrivenosti ovise osim o vrsti veze (jedno/dvosmjerna), te o
davatelju usluga koji pruaju usluga preko razliitih satelita u orbiti [4].
12

4. Pruatelji usluga (provideri)

Iako je stanje na svjetskoj razini u ovoj grani tehnologije vrlo
dinamino i od kad je ona i putena u komercijalnu upotrebu do danas,
veina se pruatelja usluga zadrala i do danas. Na nama zanimljivom
europskom tritu, glavni akteri su:
- Europe On Line ( http://www.europeonline.com )
- Open Sky ( http://opensky.eutelsat.net )
- Xantic ( http://www.ing-servis.com/viasat/shband.html )
- Satlynx ( http://www.sensolink.net/hr/ )

Uz ve spomenute komercijale usluge (Internet, TV, radio) koje prua
veina davatelja usluga, satelitske veze koriste se i kao rezerva obinim
mreama. Tako postoje rjeenja izvedena po narudbi za zamjenu brze veze
preko satelita, kao dodatak obinim zemaljskim vezama ili kao rezervna
veza izmeu ispada obine zemaljske mree. ak i najsigurnije mree su
pored ispada zbog tehnikih greaka, podvrgnuta i ispadima zbog
iskopavanja, poara, poplava ili potresa. Slaba toka obinih zemaljskih
mrea esto su lokalne zamke do pojedinih lokacija.
Satelitske zamjenske veze najvie su sigurne izmeu ostalih
alternativa i omoguuju najviu moguu raspoloivost veze. Pristup internetu
preko dva tako razliita naina pristupa omoguuje praktino 100%
raspoloivost sistema. Promet na zamjenskim vezama u primjeru ispada
ostalih linija ima dodijeljen najvii mogui prioritet na satelitu. S tim je
zagarantirana najvia mogua brzina veze, praktino jednaka najvioj brzini
izabranog paketa. Za dopunu obinih linija nude se prilagodljiva rjeenja,
zasnovana na prijenosu preko satelita, sa stalnom vezom i prijenosom od
256 kb/s do 2 Mb/s, te uspostavu prijenosa rezervnim putem u manje od 3
sekunde [6].



13
4.1. Stanje u Hrvatskoj

Kao svojevrsni zakljuak, evo pregleda stanja u Hrvata.
Dugogodinjim frustracijama zbog cijena pruanja Internet usluga iz
spoznaje da u europi skoro vie nitko ne plaa cijenu veze na Internet
prema vremenu trajanja, ve prema propusnosti, brzini i eventualno koliini
prenesenih podataka, doivjeli smo telekomunikacijsku tehnoloku
revoluciju. ISDN, DSL, kabelski Internet, te konano satelitske veze na
Internet.
U segmentu trita kunih korisnika i manjih tvrtki svoju ulogu
prepoznala je tvrtka Europe On Line i po uzoru na ameriku tvrtku
Hughes i njihovu uslugu DirecPC ponudila je korisnicima na podruju
europe uslugu broadband Interneta pod nazivom Internet Via the Sky.
Komunikacija se zasniva na broadband download kanalu i povratnom kanalu
kojeg korisnik zasniva na fiksnoj mrei, poput dial-up pristupa modemom ili
preko ISDN-a. Povratni kanal moe biti malog bandwidth-a jer njime se alju
iskljuivo zahtjevi i potvrde o pristiglim paketima, te za okvirno pola sata
rada sveukupni promet preko modema teko da e prijei 100kb, a pritom
moe se preko satelita bez problema povui stotinjak MB.
Europe On Line emitira svoj signal s Astra grupacije satelita, kako
svoje usluge prua ve nekoliko godina, imali su dovoljno vremena istjerati
bugove iz svojih sistema i usluge su im kvalitetne i stabilne. Najvanija
pogodnost je download datoteka brzinom od 2 Mbit/s (oko 250 KB/s) bez
aktivne modemske veze na Internet i nikad ne pada nie od 2 Mbit/s, no
ipak postoji ogranienje. Nakon to se odreenim brojem istovremenih
slanja datoteka dosegne maksimalni protok podataka na nekoj frekvenciji,
potrebno je priekati da se stream oslobodi. To je gotovo stalno tako, no
rijetko je potrebno ekati dulje od sat-dva. Mogue je skidati datoteke koje
se nude izravno na EOL-ovoj web stranici (razni shareware, freeware, demo
igara, ISO image-i raznih distribucija Linuxa, glazbeni spotovi itd.) ili,
pomou File Fetch odjeljka, datoteke s bilo kojeg FTP ili HTTP servera. Ovo
potonje funkcionira tako da u File Fetch stranici upiemo URL datoteke koju
elimo. Postojanje datoteke i njena veliina odmah se provjeravaju, no na
14
njeno pristizanje treba jo priekati. Ako datoteka postoji i ne prekorauje
dozvoljeni diskovni prostor na EOL-ovom serveru (700 MB po korisniku), ona
ulazi u red ekanja na prijenos na EOL-ov server. Za to vrijeme se moemo
odspojiti s Interneta i povremeno provjeravati napredak prijenosa. Nakon
to se cijela datoteka snimi na EOL-ov server, imamo tri dana da zatraimo
njeno slanje preko satelitske veze. Web-stranica nam alje Fazzt
konfiguracijsku datoteku i obavijest u koje vrijeme e se slati naa datoteka.
Ukoliko datoteku ne pokupimo u roku od tri dana, ona se brie. Valja
napomenuti da, iako se datoteke alju multicast metodom, za vrijeme slanja
su enkriptirane i vrlo teko bi ih se doepao netko drugi. Osim downloada
kao najvanije usluge, tu je i osam video-streamova koji takoer nakon
pokretanja vie ne trae modemsku vezu na Internet. Medu njima moemo
izdvojiti streamove posveene filmu, raunalnim igrama, glazbi, modi, erotici
itd. Streamovi se alju u MPEG-4 formatu brzinom od oko 1 Mbit/s, to daje
dobru kvalitetu slike koju je na TV-u teko razlikovati od standardne
digitalne satelitske televizije. Jo jedna prednost je to se mogu gledati dok
traje prijenos podataka File Fetchom. Naime, program za gledanje
standardnih programa preuzima potpunu kontrolu nad satelitskom karticom,
te zbog toga nije mogue istovremeno koristiti podatkovne i "slikovne"
kapacitete kartice. Meutim, ove Internet streamove nije mogue snimati na
disk, a zamjeuje se i nia kvaliteta slike (DivX). Na kraju spomenimo E-lert,
programi koji satelitom prima obavijesti o vama namijenjenim mailovima
pristiglim na EOL-ov server (bez potrebe spajanja na Internet) i mogunost
kupovanja prava na gledanje filmova koji se nude na EOL-ovoj web-stranici.
Surfanje po Internetu vie nije dio ponude EOL-a iako jo uvijek
postoje proxy serveri koji su nekad pruali tu uslugu, protok podataka je
svega nekoliko kb/s. Godinja je pretplata vrijedi bez ogranienja na
koritenje usluga, a u Hrvatskoj se moe dobiti na vie mjesta
(http://www.clark.hr, http://www.ing-servis.hr), uz hardver ili odvojeno.

Open Sky za razliku od EOl-a, nudi vrlo malo on-line sadraja na
svojem web-serveru i nema svoju varijantu File Fetcha, no zato prua uslugu
koju EOL vie ne podrava - surfanje Internetom preko satelita. Kako je
15
veza preko satelita samo povratna, potreban je modem. Signal emitira s
Eutelsat-a. Open Sky-ev sistem radi preko proxy-a koji nam dodjeljuje IP
adresu, a sve podatke koje preko njega zatraimo vraaju se putem satelita,
to ukljuuje web-stranice, FTP i gotovo sav ostali internetski promet. Osim
surfanja, i Open Sky nudi streaming satelitskih programa u MPEG-4 formatu,
no protoka oko 500 Kbit/s, dakle duplo sporije od EOL-ovih streamova, pa
samim time i slabije kvalitete. Od nedavno su poeli pruati i tzv. Push
uslugu, gdje korisnik bira web sadraj (npr. stranice) koji mu se periodiki
alje bez potrebe za vezom na Internet. Tako da za neke od svojih omiljenih
web-stranica meu onima koji se nude u sklopu Push usluge, mogue je
dobivati na lokalni disk preko satelita i itati ga bez potroenog impulsa. Za
najnoviji sadraj raunalo mora biti ukljueno u vrijeme kad se alje novi
sadraj stranice.

Xantic je pridolica na hrvatskom tritu. Emitira sa Sirius 2 satelita
koji je blii Eutelsatu nego Astri. Nudi vie modela preplate ije cijene ovise
o maksimalnoj brzini protoka podataka i ukljuenoj koliini prometa.
Poslovni e korisnici biti vjerojatno najzadovoljniji njime, jer nudi stabilnu
irokopojasnu vezu, vie vrsta irokopojasne veze (file delivery, neprekidni i
zakazani IP streaming, pristup Internetu) i tri modela preplate za poslovne
korisnike. Zastupnik za Hrvatsku je ING servis iz Zagreba
(http://www.ing-servis.com/viasat/shband.html).















16
5. Literatura

[1] Grupa autora (2003): Osnovne Arhitekture Mrea, Element, Zagreb
[2] http://en.wikipedia.org/wiki/Satellite_Internet_access
[3] http://en.wikipedia.org/wiki/Direct_broadcast_satellite
[4] http://www.pmfst.hr/~slaber/inpresa/index.html
[5] http://www.ing-servis.com/viasat.html
[6] http://www.sensolink.net/hr/nad_povezave.html
[7] http://www.europeonline.com
[8] http://opensky.eutelsat.net
[9] http://www.clark.hr
[10] http://www.ing-servis.com/viasat/shband.html
[11] http://www.sensolink.net/hr/