1. to misle predstavnici organskog nazora o ulozi drave u drutvu?

Prema organskom nazoru, pojedinci su vrijedni samo po svojim doprinosima ostvarenju

drutvenih ciljeva. Te ciljeve odreuje drava.
YANG CHANG-CHI,Mao Tse-tungov uitelj morala u Pekingu vjerovao je da jedrava
organska cjelina, isto kao to je ljudsko tijelo organska cjelina. !na nije poput stroja koji
moe "iti rastavljen i ponovno sastavljen.
PLATON je zamiljao dravu iji "i cilj "io ostvarivanje zlatnog do"a u kojem "i ljudska
djelatnost "ila voena savrenom racionalno#u.
ADOLF HITLER smisao drave vidio je u ostvarivanju rasne isto#e$%rava je konano
sredstvo.&jezina je konanost u ouvanju i napretku zajednice 'iziki i psihiki istovrsnih
stvorenja.
LENJIN - proleterska drava ima svrhuvoditi cijeli narod u socijalizam,("iti uitelj, vodi,
voa svih radnih i izra"ljivanih ljudi.
)astupnici organskog nazora o"ino tvrde da je za drutveni organizam ostvarivanje pojedinih
ciljeva prirodno.
2. to misle predstavnici mehanikog nazora o ulozi drave u drutvu?
Prema mehanikom nazoru na drutvo, drava predstavlja napore da se unaprijede ciljevi
pojedinaca.
*meriki dravnik HENRY CLAY$ Drava je povjerenje, a dravni slubenici povjerenici,
a povjerenje i povjerenici stvoreni su za dobrobit naroda. + sreditu je pojedinac,a ne grupa.
Postoji op#a suglasnost da je do"ro za pojedinca kada ih drava titi od nasilja,a da "i to
postigla mora imati monopol na mo# prisile.,nae nastaje anarhija,kako je to naveo 'ilozo'
THOMAS HOBBES$Ljudski ivot(postaje) samotan,siromaan,straan,surov i kratak.
ADAM SMITH tvrdi da drava tre"a imati zada#u da titi svoje lanove kako ne "i "ili
izloeni tjelesnoj prisili. %rava tre"a "iti odgovorna za stvaranje i ouvanje odreenih javnih
slu"i i javnih ustanova, koje nikako ne mogu "iti u interesu nekog pojedinca. Pri tom misli
na stvari poput mostova, kanalizacije- in'rastrukture koja je nuna za ivot drutva.
-i"ertarijanci koji vjeruju u vrlo ogranienu dravu po"ijaju svaku daljnju ekonomsku
ulogu drave. .umnjiavi su u sposo"nosti drave da po"olja drutvenu "lagodat.
.ocijaldemokrati vjeruju da je za do"ro"it pojedinca potre"na znaajna dravna intervencija.
,zmeu li"ertarijanaca i socijaldemokrata cijeli je niz stavova s o"zirom na opseg dravne
intervencije. /elativno je novija napomena da je pojedinac vaniji od grupe.
3. Kako se moe mjeriti veliina drave?
Politiari i novinari esto se kao pokazateljem koriste "rojem zaposlenih u javnom
sektoru.,pak, zakljuivanje o veliini drave na temelju "roja zaposlenih koje ona upoljava
moe "iti pogreno.
/azuman i uo"iajeniji pristup jest mjerenje veliine drave pomo#u iznosa njezinih
godinjih izdataka,od kojih su 0 vrste$
1. kupnja roba i usluga2drava kupuje irok spektar ro"a i usluga,od raketa s
navoenjem do umarskih usluga3
4. transferi dohotka ljudima,tvrtkama i drugim razinama vlasti2drava uzima dohodak
od nekih pojedinaca ili organizacija i daje ga drugima3
0. plaanje kamata2drava esto pozajmljuje za 'inanciranje svojih djelatnosti i, poput
svakog drugog tko pozajmljuje,mora platiti kamate3
. to predstavlja konsolidirani proraun?
.avezna drava po stavkama navodi sve svoje prihode i rashode u dokumentu koji se naziva
objedinjeni(konsoidi!"ni# $!o!"%&n.
!. Kako se moe "inancirati drava?
.avezna drava moe uinkovito ostvariti "ilo kakve eljene rashode i za njihovo se
'inanciranje moe koristiti zaduivanjem i porezima.
#. to moe utjecati na promjene realne vrijednosti dravnog duga?
+ javnim raspravama porezi se smatraju jedinim izvorom dravnih prihoda.Meutim,kada
je drava dunik, a razina cijena raste, promjene u realnoj vrijednosti duga mogu "iti
vaan izvor javnih prihoda. ,n'lacija smanjuje realnu vrijednost duga.
$. %&jasni teoriju ponude rada. to je uinak supstitucije' a to uinak dohotka?
Teo!ij" $on&de !"d" kao polaznu toku uzima da je odluka o radu zasnovana na
racionalnoj podjeli vremena. Pretpostavimo da /ogers ima na raspolaganju samo
odreen "roj sati dnevno. !n vidi zadovoljstvo2korisnost3 u odmoru,ali da "i
zaradio pla#u mora raditi, a prema tome i ograniiti svoje vrijeme odmora.
/ogersov je pro"lem pronalaenje kom"inacije pla#e i odmora koja #e
maksimizirati njegovu korisnost. &adnica je cijena /ogersova vremena. )a svaki
sat koji potroi odmaraju#i se /ogers odustaje od 15 6 nadnice 7 vrijeme je
doslovno novac. Meutim, 8racionalni pojedinac,op#enito govore#i, ne radi svaki
mogu#i sat,pa makar mu odmor "io skup. -judi troe vrijeme na odmor u onoj
mjeri u kojoj korist od odmora nadmauje trokove odmora. !vaj model
zanemaruje mogu#nost da radno ponaanje nekog pojedinca moe ovisiti i o
radnim odlukama drugih lanova njegove o"itelji. ,sto tako, model ne uzima u
o"zir pitanje moe li pojedinac raditi onoliko sati koliko eli. 9jelokupna ideja da
ljudi racionalno odluuju uzimaju#i u o"zir trokove i koristi moe se initi
nerealnom. Meutim, glavna zamisao izgradnje modela jest njegovo
pojednostavljenje,tako da pro"lem "ude sveden samo na "itno. &e "i tre"ao "iti
procijenjen po tome je li istinit ili nije,nego je li vjerojatan i ui li nas emu.
)asnovan je na pretpostavci da je maksimiziranje korisnosti do"ra radna hipoteza.
'%in"k s&$s(i(&)ije 7 oporezivanjem odmor postaje je'tiniji, pa #e se koristiti
e#e-odnosno raditi manje, to smanjuje stvarni dohodak.
'%in"k do*o(k" 7 %okle god je odmor normalno dobro, potronja raste kako
dohodak raste, i o"rnuto - taj gu"itak dohotka vodi smanjenju koritenja odmora. -
manje odmora znai vie rada. :udu#i da oporezivanje zarade ini ovjeka
siromanijim, to ga navodi da radi vie. To se zove uinak dohotka.
(.Koje se metode empirijske analize koriste u ekonomiji? to su prednosti' a to
nedostatci ovih metoda?
Metode empirijske analize$ osobni intervjui, eksperimenti i ekonometrijska procjena.
,ntervju se sastoji od neposrednog ispitivanja ljudi o tome kako politike djeluju na
njihovo ponaanje. Meutim, ljudi ne moraju zaista reagirati na politiku onako kako
kau da reagiraju.
%rutveni pokusi izvrgavaju jednu skupinu ljudi nekoj politici i usporeuju njihovo
ponaanje s ponaanjem kontrolne skupine. Pro"lemi mogu nastati zato to pokus sam
po se"i moe utjecati na ponaanje ljudi,zato to je teko posti#i sluajan uzorak, i zato
to su drutveni pokusi prilino skupi.
-a"oratorijskim se pokusima prouavaju neke vrste ekonomskih odluka,ali u umjetnoj
atmos'eri oso"e ne mogu ponoviti ponaanje iz stvarnog ivota. Meutim,
la"oratorijski su pokusi mnogo je'tiniji od drutvenih i omogu#uju vie 'leksi"ilnosti.
;konometrija je statistika analiza ekonomskih podataka. + njoj se o posljedicama
razliitih politika zakljuuje iz promatranog ponaanja. &edostaci$
- pogreni se rezultati postiu ako su podaci kom"inirani od vrlo razliitih skupina
- ako se zanemare vane varija"le
- ako je primijenjena pogrena matematika 'ormula
- ako varija"le nisu do"ro izmjerene ili ako postoji meuso"na uvjetovanost meu
njima.
(. Kako de"iniram privatna' a kako javna do&ra?
<avna su do"ra karakteristina po tome to nisu konkurentna u potronji-svaki pojedinac troi
jednaku koliinu tih do"ara. <avna se do"ra mog ponuditi privatno,kao to se i privatna mogu
ponuditi javno. Privatno do"ro je do"ro koje je konkurentno potronji.
). to je isto javno do&ro?
=isto javno do"ro je do"ro koje nije konkurentno u potronji. To znai da su, jednom kada je
do"ro ponueno , dodatni trokovi resursa druge oso"e koja troi to do"ro jednaki nuli.
1*. +oe li privatna ponuda javnih do&ara &iti uinkovita?
11. to je egalitarizam u ro&ama?
E+"i("!i,"- & !ob"-"- drutveno poimanje nepristranosti moe zahtijevati da neke ro"e
"udu svima dostupne. &pr. o"razovanje - ljudi vjeruju da svatko tre"a imati pristup "ar nekoj
minimalnoj razini kolovanja. Takav se stav pojavljuje i u teku#oj raspravi o medicinskoj
skr"i.
12. ,e li o&razovanje privatno ili javno do&ro?
!"razovanje je primarno privatno do"ro jer po"oljava "lagostanje uenika pove#avaju#i
njihovu mogu#nost zaraivanja za ivot,tj.njihovu mogu#nost da preive. Premda je
o"razovanje op#enito javno ponueno, nije jasno je li ono javno do"ro.
13. to opisuje -indahlov model?
1. Koja su pravila ve.inskog glasovanja?
1!. /a li razmjena glasova po&oljava ili pogorava &lagostanje?
1#. to je lo&iranje?
1$. Koje sve skupine' pored iza&ranih politiara' utjeu na dravne "iskalne odluke?
1(. Koja o&janjenja moe ponuditi na pitanje zato raste dravna potronja?
1). to je granica siromatva?
2*. to je jaz ?
J", si!o-".(/" odreuje iznos novca kojim "i se razina dohotka svih siromanih
ku#anstava podigla do granice siromatva,uz pretpostavku da trans'eri ne "i utjecali na
odnos korisnika prema radu.
21. %&jasni teoriju jednostavnog utilitarizma.
22. to je maksimin kriterij?
%rutveno "lagostanje ovisi o koristi to ju ostvaruje pojedinac koji ima minimalnu korisnost
u drutvu.Taj se drutveni cilj esto naziva -"ksi-in k!i(e!ij jer je cilj maksimizirati
korisnost pojedinca koji ima minimalnu korisnost u drutvu. Maksimin kriterij zahtjeva da
preraspodjela dohotka "ude savreno jednaka,osim u onoj mjeri u kojoj odstupanje od
jednakosti po"oljava "lagostanje najsiromanije oso"e.
23. /aj primjer pareto uinkovite raspodjele dohotka.
2. /a li se trans"eri u naturi vrednuju vie od trans"era u novcu?
2!. Koje su &ile glavne zamjerke 01/2 programa i zato je isti ukinut 1))#.god.?
2#. to podrazumjevamo pod negativnim porezom na dohodak 3daj primjer4?
2$. to je 5ork"are?
>ork'are 7 naknada za rad. /adno sposo"ni pojedinci do"ivaju novanu pomo# samo ako
pristanu sudjelovati u programima zapoljavanja i prihvate ponueni posao.
2(. %&jasni program snienja poreza na zara6eni dohodak.
2). Koje su prednosti +edicaid programa?
3*. Kako moemo mjeriti uspjenost programa socijalne skr&i?
31. to podrazumijevamo pod sustavom teku.e raspodjele' a to kapitaliziranje tednje?
32. Koji mogu &iti uinci mirovinskog osiguranja na nacionalnu tednju?
33. Kada je o"ormljen ustav mirovinskog osiguranja u 7jedinjenim 0merikim /ravama i
koje su &ile njegove karakteristike?
3. Kada govorimo o mirovinskog osiguranju to podrazumijevamo pod koe"icijentom
ovisnosti i koe"icijentom zamjene?
3!. Koji su pro&lemi sustava mirovinskog osiguranja u 70/8u i kako se oni mogu rijeiti?
3#. to se podrazumijevamo pod privatizacijom mirovinskog osiguranja?
3$. Kako se u 70/8u pla.a doprinos za sluaj nezaposlenosti?