Dva genija [uredi]

Renesansni ideal univerzalnog ovjeka utjelovio je Leonardo da Vinci (1452.-1519.). U njemu su

znanstvena radoznalost i mona inteligencija bile skladno spojene s ljubavlju prema prirodii jasnim
osjeajem za njene tajne. Inenjer, znanstvenik, glazbenik, slikar i kipar - Leonardo je prouavao sve,
od kretanja vode do unutarnjeg sklopa ljudskoga tijela, napravio je crtee leteih strojeva, brana,
zgrada, opsadnih oruja, sve nacrtano i opisano zrcalnim pismom u njegovim biljenicama.
Na slici Majka Boja s Djetetom, sv. Anom i janjetom moemo prepoznati sve karakteristike njegovog
slikarstva: likovi su uvijek rasporeeni u nekom geometrijskom odnosu - piramidalna kompozicija,
postupno modeliranje likova koji kao da izlaze iz neke magle (tal. sfumato), valersko slikanje uz
uporabu kontrasta svijetlo-tamnog (tal. chiaro-scuro). Leonardo je naslikao i najpoznatiju sliku na
svijetu Mona Lisa. To je udesan portret ene koja se tajanstveno smijei (arhajski osmijeh) ispred
rastaljenog pejzaa kamenja i rijeka. Portret ene je jako idealiziran iako je nastao po stvarnom
modelu i u toj ravnotei lei tajanstvenost ove slike.
Drugi vani arhitekt cinquecenta, jo slavniji kao kipar i slikar, je Michelangelo Buonarroti (1475.-
1564.). Njegov genij i njegovi veliki pothvati u svim umjetnostima uinili su ga idolom mnogih
generacija umjetnika.
Monumentalnost postie zarana ve svojom skulpturom Davida koji je bio simbol slobodarske
firentinske republike. Strahovita snaga i napetost zrae iz tijela ove skulpture. U svojim djelima je
izraavao svoja filozofska i etika stajalita. To se najbolje vidi u njegovom ciklusu skulptura Robovi,
gdje je ljudsko tijelo shvaeno kao tamnica duha. Michelangelova umjetnost je dramatina, napeta i
napadna.


Jan van Eyck, Arnolfinijev pir, 1434., ulje na dasci, 81,9 x 59,7 cm,London.
Sjevernoeuropska renesansna umjetnost [uredi]
Podrobniji lanak o temi: Sjevernoeuropska renesansna umjetnost
Sjevernoeuropska renesansna umjetnost je umjetnika produkcija na sjeveru Europe u 15. st., kada
u Italiji renesansa uzima maha i umjetnost se budi i vraa ovjeku, na sjeveru se razvija slikarstvo
nesluena sjajaprije svega u Nizozemskoj gdje se razvila silna trgovina, nastanilo blagostanje i
bogatstvo, a graanstvo eli produbiti i obogatiti svoje nazore i predodbe o svijetu.
Visoka renesansa se iri iz Rima diljem cijele Europe. Meu apsolutistikim monarhijama glavnih
europskih drava u svom bogatstvu, raskoi, feudalnih posjeda, tuih kmetova i opljakanih
vrijednosti, prednjae kraljevi francuskih dinastija. zahvaljujui brojnim kraljevskim brakovima francuski
kraljevi polau pravo na druge krune i druge zemlje, pa ratuju sa svima (Nizozemskom, panjolskom,
Engleskom, Napuljom ). Preko ratova u Italiji upoznaju se s renesansom i prihvaaju je jer im
omoguava gradnju palaa, dvoraca, galerija, muzeja, trgova, kakvih nije bilo u gotikoj umjetnosti
sjevera. Uskoro ti utjecaji dopiru do Njemake, Engleske, a kasnije u doba Baroka i do carske Rusije.
ak je Leonardo slikao na dvoru Luja XII.
Venecijanska renesansa [uredi]
Podrobniji lanak o temi: Venecijanska renesansa
U 15. stoljeu jaaju gradovi kao Rim, a pogotovo Venecija koja je trgovinom, ratovima, ali
i demokratskim izborima meu vlastelom, te zahvaljujui prevlasti na Sredozemlju postala najjaom
silom u Europi. Dakako, 1500. godine, na vrhuncu moi Venecije, nitko nije slutio da je to i poetak
njezinog kraja jer se trgovina ve prebacivala na relaciju Europa-Amerika (Kristofor Kolumbo je otkrio
Ameriku 1492. godine).
Velika karakteristika venecijanske renesanse je odnos prema boji. Za razliku od "intelektualnog"
slikarstva Firence i Rima, u Veneciji je nastala umjetnost u kojoj je boja vanija od linija. Predstavnici
venecijanskog slikarstva: Giorgione, Giovanni Bellini, Tizian, Tintoretto, Paolo Veronese.
Renesansa u knjievnosti [uredi]
Cilj pokreta je oponaanje antikih pjesnika, uspostava njihovih estetikih ideala, ljepote, savrenstva
umjetnosti. Od humanizma se razlikuje po jeziku; dok su se humanisti izraavali na latinskom jeziku,
renesansni knjievnici to rade na narodnim. arite renesanse bila je Italija i to zato to su na
njezinom teritoriju ostali brojni tragovi antike tradicije s mitskim Rimom. Usto, talijanski jezik je najblii
latinskom. Renesansa je zahvatila sva podruja s ostatcima antikog svijeta i jezicima koji vuku svoj
korjen iz latinskog.
Glavni anrovi oblikovani u renesansi su:
lirika uz petrarkistiku liriku koja je bila vrhunac pjesnikog stvaranja (zbirke posveene samo
jednoj eni, Kanconijeri) njeguje se i religiozna lirika, bukolika poezija (za koju je karakteristian
opis prirode s naglaskom na enji za mirnim ivotom u dodiru s prirodom), zabavna lirika i
specifian oblik pokladnih pjesama (maskerate). Naravno, sveukupna lirika pronalazi uzore u
antici.
ep je kategorija uzvienog stila, uzor je Vergilije; njegovim putem kretali su se epovi bilbijskog
sadraja poput Marulieve Judite i epovi vitekih sadraja, iji je predstavnik Ariosto.
dramske vrste uzori u drami su Plaut i Terencije, a najpopularnije dramske vrste su pastorale.
roman razvijaju se tri tipa romana: viteki, pastirski i pikarski. Viteki potjee iz srednjeg vijeka, a
karakterizira ga heroj koji rui sve zapreke na putu do cilja, do kojeg uvijek dolazi. Pastirski roman
utemeljio je Jaccopo Sannazzaro (Arcadia, 16. stoljee), a u Hrvatskoj se istie Petar Zorani s
romanom Planine. Pastirski roman opisuje ljubavne zgode pastira uidilinoj prirodi. Pikarski roman
opisuje proboj simpatine varalice, ovjeka s dna drutvene ljestvice.
Renesansni knjievnici [uredi]
Lodovico Ariosto talijanski pjesnik, veliko djelo ep Bijesni Orlando, zamiljen kao nastavak
nedovrena Boiardova spijeva Zaljubljeni Orlando. U Bijesnom Orlandu Ariosto oivljava fantastian
viteki svijet. Francois Rabelais francuski pripovjeda, najvanije djelo Gargantua i Pantagruel ,
roman u 5 knjiga koji govori od podvizima porodice divova poznate iz srednjovjekovne literature.
Cervantes panjolski pripovjeda, svoje najznaajnije djelo, viteki roman Bistri vitez Don Quijote od
Manche napisao je u zatvoru.