Dijagnostika Kvarova 2006

Pomorski fakultet u Splitu Dijagnostika kvarova
POMORSKI FAKULTET U SPLITU

DIJAGNOSTIKA KVAROVA

Dr. Sc. Gojmir RADICA, dipl. in. stroj.

SPLIT,2001

Pomorski fakultet Split Dijagnostika kvarova
SADRAJ
1.0. DIJAGNOSTIKA KVAROVA CILJ I SUTINA
2.0. OSNOVE TEHNIKE MJERENJA
2.1.GRIJEKE MJERENJA
2.2 OSNOVE TEHNIKE MJERENJA I KONTROLE
OPENITO O MJERNIM UREAJIMA
2.3 MJERENJE VREMENA
2.4 MJERENJE TLAKA
2.5 MJERENJE TEMPERATURE
2.6 MJERENJE PROTOKA FLUIDA
2.6.1 Mjerenje potronje goriva
2.6.2 Mjerenje protoka rashladne vode
2.6.3 Mjerenje koliine i brzine zraka
2.7 MJERENJE VIBRACIJA
2.8 MJERENJE BUKE
2.9. INDICIRANJE PRITISAKA U CILINDRU
2.9.1 Mehaniki indikatori
2.9.2 Elektrini indikatori
2.9.2.1 Elektrini indikatori na stroboskopskom principu
2.9.2.2 Elektrini indikatori koji registriraju cijeli ciklus.
2.9.3 Mjerenje povrine dijagrama (planimetriranje)
2.10 KONTROLE KVALITETE FLUIDA
2.10.1 Kontrola kvalitete ispunih plinova
2.10.1.1 Odreivanje dimnosti ispunih plinova
2.10.1.2 Odreivanje sastava ispunih plinova
2.10.1.2.1 Kemijski analizatori plina
2.10.1.2.2 Fiziki analizatori plina
2.10.2. Kontrola kvalitete vode
2.11. Odreivanje efektivne snage motora na ispitnim stolovima
3.0. OCJENA BUKE NA BRODOVIMA
4.0. SADANJE STANJE KOD SUSTAVA ZA KONTROLU I MJERENJE BRODSKIH DIESEL
MOTORA
4.1. SUSTAVI KOJI SE KONTROLIRAJU KOD BRODSKOG DIESEL MOTORA
4.1.1. Sustav goriva
4.1.2. Sustav hlaenja
4.1.3. Szstav podmazivanja
4.1.4. Sustav podmazivanja motora
5.0. IDENTIFIKACIJA RELEVANTNIH ZNAAJKI MOTORNOG SUSTAVA
5.1. ODABIR DIJAGNOSTIKIH ZNAAJKI NOTORNOG SUSTAVA
6.0.ODREIVANJE ULAZNO IZLAZNIH ZNAAJKI
7.0.PODJELA BRODSKOG POGONSKOG KOMPLEKSA
7.1. PODSUSTAV RASHLADNE VODE
7.1.1. Konvencionalni rashladni sustav s morskom vodom
7.1.2. Sredinji rashladni podsustav rashladne vode
7.2. PODSUSTAV GORIVA
7.3. PODSUSTAV ULJA
7.4. PODSUSTAV UPUTNOG ZRAKA
8.0. UTJECAJ RELEVANTNIH ZNAAJKI MOTORNOG SUSTAVA I RASPORED
DIJAGNOSTIKIH MJERNIH MJESTA
9.0. DIJAGNOSTIKI EKSPERTNI SUSTAV
2
9.1. OPI POJMOVI I DEFINICIJE
9.2. OSNOVNE ZADAE DIJAGNOSTIKE TEHNIKOG SUSTAVA
9.3. PRIMJER DIJAGNOSTIKOG EKSPERTNOG SUSTAVA GLAVNOG PORIVNOG
STROJA
9.3.1. Sustav Dijagnostike
9.3.1.1. Izlist baze znanja dijagnostikog ekspertnog sustava
9.3.2. Primjer dijagnostike pomou programa EKSE
9.3.3. Primjer dijagnostikog modela brodskog diesel motora za odravanje po stanju i
administracija doknadnih djelova
10.0. Zakljuna razmatranja
Literatura
Ispitna pitanja
Prilog br. 1: Lista prikljuaka
Prilog br. 2: Primjer ispitivanja motora
Manouvering dijagram

3

1.0. DIJAGNOSTIKA KVAROVA - CILJ I SUTINA

Dijagnostika kvarova je predmet prouavanja sustava uzajamno povezanih ureaja, koji su
projektirani za zajedniku funkciju sa ovjekom, u cilju traenja neispravnosti i odreivanja
njihovih uzroka; prognoziranja njegove raspoloivosti i brzine njegova troenja, te
odreivanja rokova potrebnih popravaka i remonta.
Djelovanje sistema dijagnostike bazira se na prikupljanju informacija o tehnikom stanju
postrojenja (ureaja) i usporeujui dobivene podatke sa projektiranim, odnosno
etalonskim donose se odgovarajui zakljuci.
Razlika izmeu dijagnostike i automatskog upravljanja je ta da se kod automatskog
upravljanja mjeri i upravlja jedna fizika veliina, dok se dijagnostikom mjeri i upravlja itav
niz fizikih veliina, te je zadatak dijagnostike utoliko sloeniji. Za potpuno rjeenje
postavljenih zadataka sistem bi morao imati u svom sastavu raunarsku opremu.

U sustav dijagnosticiranja ukljueni su:
1) Objekt dijagnosticiranja
2) Tehnika sredstva dijagnosticiranja
3) ovjek operator

Postoje dva principa ostvarenja dijagnosticiranja:

TEST DIJAGNOSTIKA - kod koje se na objekt djeluje specijalnim test-varijabilnim
veliinama i na temelju reakcije se izvodi zakljuak o njegovoj ispravnosti;

FUNKCIONALNA DIJAGNOSTIKA - kod koje se za zakljuke o ponaanju objekta u radu
koriste radne varijabilne veliine.

Odreivanje parametara dijagnostike je dosta slobodan, neformalan i sloen proces, na
osnovu procjene i eksperimenta specijalista. Sakupljanje, obrada i dostavljanje informacija o
tehnikom stanju iziskuje odreeno vrijeme, koje moe uzrokovati kanjenje upravljakih
rjeenja i smanjene efikasnosti sistema dijagnosticiranja. Da bi se ovo izbjeglo, moe se
koristiti dva naina rjeavanja problema:
1) Poveanje brzine informacija
2) Koritenje prognoziranja na bazi neophodnih dobivenih podataka.
Prognoziranje se zasniva na bazi ostvarivanja sluajnih procesa promjene parametara
kvalitete rada u odreenom vremenskom periodu, treba predvidjeti vrijednost realizacije u
nekom buduem momentu vremena.
Kod dijagnosticiranja u sloenim sustavima, treba uzeti u obzir:
- razliitu fiziku prirodu nastalih kvarova,
- vei broj kontrolnih toaka i
- brzo proticanje procesa irenja neispravnosti.
U ovakvim sustavima najfunkcionalnija je metoda postupnih povezanih ispitivanja, kako
sistema u cjelini, tako i njegovih dijelova odnosno zavisnih komponenata.
Grijeke u brodskim sistemima mogu dovesti, ne samo do skraenja vremena u eksploataciji,
nego i do ljudskih i materijalnih nesrea velikih razmjera; tako je ovjek-operator znaajan
inioc upravo u donoenju upravljakih odluka. Visoki stupanj strunosti u koritenju
moderne tehnologije upravo je neophodnost na dananjm brodovima.

4

2.0. OSNOVE TEHNIKIH MJERENJA

KLASIFIKACIJA METODA MJERENJA

- apsolutna metoda mjerenja
- usporedna metoda mjerenja
- direktna metoda mjerenja

Na skali mjernog instrumenta odreuje se njegova veliina ili njegovo odstupanje od uzroka
ili granine mjere.

Indirektna metoda mjerenja: - Traena mjera odreuje se na osnovu rezultata direktnih
mjerenja (apsolutna ili usporedna) neke druge veliine vezane sa traenim odreivanjem
funkcionalne zavisnosti (npr. mjerenje srednjeg dijametra zavojnice pomou tri ice).
Kompleksna metoda mjerenja: - Primjenjuje se za kontrolu predmeta sloenog geometrijskog
oblika, kada smo prinueni da jednostavno nekoliko mjernih elemenata.
Diferencijalna metoda mjerenja: - Metoda mjerenja koja se primjenjuje kada imamo predmet
sloene konfiguracije-mjerenje posebno svakog dijela nezavisno jedan od drugog.
Metoda mjerenja sa dodirom: - Dodir predmeta kojeg mjerimo sa radnom (mjernom)
povrinom mjernog instrumenta.
Metoda mjerenja bez dodira: - Nema dodira predmeta kojeg mjerimo sa radnom (mjernom)
povrinom mjernog instrumenta.

KLASIFIKACIJA SREDSTAVA ZA MJERENJE

Prema konstrukciji mjerne instrumente i pribore djelimo na:
1) Mikrometarski mjerni instrumenti koji rade na principu kinematskog para (mikrometar)
2) Poluno-mehaniki mjerni instrumenti (komparator, minimetar)
3) Poluno-optiki mjerni instrumenti
4) Optiko-mehaniki mjerni instrumenti (mikroskop)
5) Pneumatski mjerni instrumenti
6) Elektrini mjerni instrumenti

OSNOVNE KARAKTERISTIKE MJERNIH INSTRUMENATA

U karakteristike mjernih instrumenata spada:
- Veliina podjele na skali instrumenta, tj. udaljenost izmeu dviju susjednih linija
- Vrijednost podjele na skali
- Veliina mjerenja cijele skale instrumenta - podruje mjerenja
- Poetna najmanja odnosno krajnja najvea veliina koja se na instrumentu moe izmjeriti
- Stupanj osjetljivosti mjernog instrumenta tj. koja je najmanja veliina koja moe izvriti
primjetno oitavanje na mjernom instrumentu.
Grijeke pokazivanja mjernog instrumenta je razlika izmeu oitane vrijednosti na skali
mjernog instrumenta i stvarne izmjerene veliine.

Potrebno je razlikovati dva pojma:
1) Grijeku mjernog instrumenta
2) Grijeku metode mjerenja koju inimo tim priborom
5

1) Grijeka mjernog instrumenta potjee iz:
a) nesavrenosti konstrukcije
b) netonosti montae
c) istroenosti pojedinih dijelova instrumenta

2) Grijeka metode mjerenja je sumarna grijeka koja se sastoji od:
a) grijeke pokazivanja samog mjernog instrumenta
b) grijeke etalona ili uzroka pomou kojeg je postavljen mjerni instrument
c) grijeke koje nastaju uslijed promjene temperature, atmosferskog tlaka i vlanosti
d) grijeke koje nastaju uslijed sile mjerenja

2.1.GRIJEKE MJERENJA

Svako mjerenje ma koliko bilo briljivo vreno, praeno je grijekama, uslijed ega nikada ne
dobijemo tone, ve pribline mjerne veliine. Uzroci grijeaka su vrlo razliiti. One mogu
poticati od nesavrenosti mjernog instrumenta ili pribora, od uvjeta mjerenja, od individualnih
sposobnosti osobe koja mjeri i dr.
Rezultati mjerenja obino se izraavaju brojem. Da bi znali koliko su toni, neophodno je
znati kakvi su ih uzroci izazvali i kako ih moemo odstraniti ili uzeti u obzir kod uitavanja.
Grijeke mjerenja, kao i grijeke obrade mogu biti trojake:
1) Sistematske grijeke
2) Osobne grijeke
3) Sluajne grijeke

1) Sistematske grijeke su takve grijeke koje imaju uvijek jednu te istu veliinu ili se
odigravaju po jednom odreenom zakonu. Sistematske grijeke mogu se odstraniti uvoenjem
odgovarajuih popravki, korekcija. Kad se proces mjerenja dovoljno izui, uzroci
sistematskih grijeaka mogu biti tono utvreni i njihov utjecaj se moe predvidjeti i uzeti u
obzir.
2) Osobne grijeke mogu biti promjenljive poto ovise od iskustva osobe koja vri mjerenje.
One se mogu smanjiti uvjebavanjem i viestrukim ponavljanjem mjerenja.
3) Sluajne grijeke se nazivaju takve grijeke koje nemaju stalnu veliinu, auzroci ne mogu
biti tono utvreni. Ukoliko im se uzroci i karakteristike ne mogu utvrditi, znai da ih ne
moemo odstraniti iz teorije mjerenja. Utjecaj sluajnih grijeaka moemo uzeti u obzir samo
pomou teorije vjeroatnosti. One nemaju ni stalnu vrijednost, ni stalan znak.

MATEMATIKA STATISTIKA - na sluaju grijeke mjerenja

Matematika statistika je posebna grana Teorije vjeroatnosti, koja obrauje podatke statistike
na matematiki nain.
Teorija vjeroatnosti dokazuje da je najtoniji rezultat mjerenja mjerne veliine aritmetika
sredina svih mjerenja jedne te iste mjerne veliine sa mjernim instrumentom stalne tonosti.

Pretpostavimo da smo izvrili n uzastopnih mjerenja neke mjerne veliine x. Oznaimo i
rezultate tih mjerenja sa m
1
,m
2
,m
3
..... m
n-1
,m
n
biti e:
x = x =
m m m m m
n
1 2 3 n-1
+ + + + + .....
n

gdje je x - srednja aritmetika vrijednost rezultata svih mjerenja.
6
Razlika izmeu rezultata uzastopnih mjerenja i stvarne vrijednosti mjerne veliine naziva se
sluajnom grijekom ().
Razlika izmeu rezultata posebnog mjerenja i srednje aritmetike vrijednosti naziva se ostatak
grijeke mjerenja (V).
Ako oznaimo sluajnu grijeku uzastopnog (posebnog) mjerenja sa , a ostatak grijeke
mjerenja sa V, dobijemo:

sluajna grijeka
1
=m
1
- x
2
=m
2
- x
-----------------
n-1
=m
n-1
- x
n
=m
n
- x

x - stvarna vrijednost mjerenja
x - aritmetika vrijednost
- sluajna grijeka mjerenja
V - ostatak grijeke mjerenja

ostatak grijeke mjerenja V
1
=m
1
- x
V
2
=m
2
- x
---------------
V
n-1
=m
n-1
- x
V
n
=m
n
- x

Kako pri svakom mjerenju neizbjeno inimo grijeke, to stvarnu vrijednost mjerne veliine
zapravo i neznamo, a osim toga nepoznata nam je i sluajna grijeka mjerenja.
Pomou teorije vjeroatnosti moemo dokazati da pri dovoljno velikom broju mjerenja srednja
aritmetika vrijednost tih mjerenja postaje ista stvarnoj vrijednosti mjerne veliine, a ostatak
grijeke mjerenja je jednak sluajnoj grijeci mjerenja tj.
x = x ; V
i
=
i

Iz ovog slijedi da se pri veem broju mjerenja ostatak grijeke moe promatrati kao sluajna
grijeka, pa se na takve grijeke moe primjeniti zakoni kojima se potinjavaju sluajne
grijeke.
Pri mjerenju ma koje veliine obino se zahtijeva da se nae koja je to veliina i predoi
kakvu grijeku mjerenja inimo.
Grijeku koju doputamo kod mjerenja karakterizira tonost mjerenja.
Potrebno je razlikovati tonost pojedinanog mjerenja i tonost zavrnog rezultata mjerenja tj.
srednjeg aritmetikog rezultata. Za ocjenu tonosti pojedinanog mjerenja obino se
izraunava srednja kvadratna grijeka pojedinanog mjerenja prema jednadbi:

=
+ +
=
V
1
2
+ V
2
2
V
n
2
n - 1
V
i
2
n - 1
......

Osim srednje kvatratne grijeke pojedinanog mjerenja, katkada se takoer odreuje
vjerojatnost grijeke pojedinanog mjerenja:

7
R = 0,675
V
n - 1
i
2

2
3

Najvea mogua grijeka pojedinanog mjerenja odreuje se tzv. graninom grijekom
metode mjerenja.
m
= 3
Sluajne grijeke koje su vee od granine grijeke pripadaju grubim grijekama.

2.2 OSNOVE TEHNIKE MJERENJA I KONTROLE
OPENITO O MJERNIM UREAJIMA

Mjerenje se izvodi u sklopu takozvanog mjernog lanca, koji se sastoji od mjernog
objekta, mjerne veliine i mjernog sistema.
Kao mjerni objekt moe posluiti svako tijelo bez obzira na agregatno stanje.
Mjerna veliina moe biti svako geometrijsko, kemijsko ili fizikalno svojstvo tijela. U fizika
svojstva spadaju njihove mehanike, toplinske, elektrine optike osobine.
Mjernim sistemom vrimo mjerenje, a on se sastoji od:
1. davaa signala
2. prenosnog sistema i pojaala
3. pokazivaa (mogu biti analogni i digitalni).

Pri svakom mjerenju moe doi do greke. Granice dozvoljene greke zavise od vrste i
svrhe mjerenja; kod istraivakih mjerenja znatno su ue nego u sluaju kontrole pogona.
Prema uzroku greke dijelimo na:
1. greke uslijed netonosti i sutinske nepouzdanosti metode mjerenja.
2. greke instrumenata koje su rezultat nesavrenosti instrumenata mjerenja.
3. greke zbog netonog oitavanja, biljeenja i preraunavanja, rezultat su nesavrenosti i
nepanje rukovaoca.
4. greke zbog promjene uvjeta okoline.
Greke moemo podijeliti na:
1. Sistematske greke, koje su predvidive, mogu se ocijeniti i uzeti u obzir, tj. korigirati
izmjerene veliine. Ovdje se ubrajaju greke instrumenata i greke zbog uvjeta okoline.
2. Sluajne greke su nepredvidive. U ovu grupu se ubrajaju greke zbog trenja u
mehanizmima instrumenata, koso oitavanje i slino. Odstraniti ih moemo samo
ponavljanjem mjerenja.

2.3 MJERENJE VREMENA

Za mjerenje vremena prilikom ispitivanja uglavnom se koristi toperica. Podjele na
toperici omoguavaju oitavanje desetinki, pa i stotinki sekunde. toperica se aktivira i
zaustavlja runo ili elektromagnetski. topericu je potrebno navijati priblino svaka dva sata
rada, da se izbjegne utjecaj zategnutosti opruge na tonost mjerenja. Vrijeme poetka i
zavretka mjerenja redovito se biljee uz datum u izvjetaju o kontroli. Kod mjerenja koja
imaju ispis na papir, papir mora na sebi imati vremensku podjelu, ali se ipak biljei i
vremenski signal radi izbjegavanja pogreke.
8

2.4 MJERENJE TLAKA

Ureaji za mjerenje tlaka pokazuju, u stvari, razliku izmeu tlaka na mjernom mjestu i
atmosferskog tlaka: manometri mjere nadtlak (manometarski tlak p
m
), vakuumetri mjere
podtlak (p
v
).
Apsolutni tlak u posudi s vakuumom iznosi: p
a
=p
b
-p
v
Slika 2.4. 1a
Apsolutni tlak u posudi s nadtlakom iznosi: p
a
=p
b
+p
m
Slika 2.4. 1c
Atmosferski tlak odreuje se pomou barometra sa ivom: Slika 2.4. 1b.
Instrumenti za mjerenje tlaka dijele se prema elementu koji reagira na promjenu tlaka na:
1. Instrumente sa tekuinom (U-cijevi, mikromanometri, prstenaste vage),
2. Instrumente sa oprugom (cjevasta opruga, burdonova cijev, membrana),
3. Instrumente koji koriste davae za pretvaranje djelovanja tlaka u proporcionalnu veliinu.

Slika 2.4. - 1. Mjerenje podtlaka i nadtlaka pomou otvorene U-cijevi i barometarskog tlaka
pomou ivinog barometra.
Instrumenti sa tekuinom (iva, voda, toluol, alkohol) izrauju se u obliku U-cijevi i
primjenjuju se pri mjerenju malih podtlakova ili nadtlakova, ili pri mjerenju malih razlika
tlakova, u tom sluaju ih zovemo diferencijalni manometar.
Pri mjerenju protoka vode pomou prigunog ureaja koristi se diferencijalni manometar
sa potopljenom cijevi (slika 2.4. 2a). Iz jednadbe ravnotee za nivo I-I imamo:
p
1
+
v
h
1
=p
2
+
v
h
2
+
h
p=p
1
-p
2
=
h-
v
(h
1
-h
2
)=h(
-
v
)

9

Slika 2.4. 2a. Mjerenje diferencijalnim manometrom.
Ako se mjeri protok plina, moe se zanemariti utjecaj specifine teine samog stupca
plina a to je:
p=p
1
-p
2
=h

Slika 2.4. 2b. Izvrnuta U-cijev

Izvrnuti manometar (izvrnuta U-cijev) na slici 2.4. 2b, punjena je toluolom (
th
=8.378
N/m
3
), slui za mjerenje veoma malih tlakova pri odreivanju protoka vode. Prikljune cijevi
su pune vode pa jednadba ravnotee za razinu I-I ima oblik:
p
1
+
v
h
1
-
v
h=p
2
+
v
h
1
-
th
h

p=p
2
-p
1
=h(
v
-
th
)=k h

Slika 2.4. 2c. Skica mikromanometra sa kosom cijevi.
10

Mikromanometar sa kosom cijevi na slici 2.4. 2c slui za mjerenje vrlo malih
podtlakova, nadtlakova i malih razlika tlakova.

Ako se prostor u posudi povrine A
1
prikljui na tlak p
1
>p
2
spustiti e se razina u posudi
za h, a podii e se na mnogo vei razina u kosoj kapilarnoj cijevi presjeka A
2
.
Oitanje se vri na kosoj cijevi, koja ima veu podjelu i mogue je tonije oitavanje.
Prstenasta vaga na slici 8a sastoji se od prstena koji je napunjen tekuinom :
1. vodom, za opseg mjerenja do 150 mm vodenog stupca (VS),
2. ivom, za opseg mjerenja do 2500 mm vodenog stupca (VS).
Prsten je podijeljen pregradom A i vezan za prizmu. uslijed djelovanja razlike tlaka s jedne i
druge strane pregrade javlja se sila F koja daje moment M, koji zakree prsten:
M=F R=(p
1
-p
2
)A R=p A R

Pri zakretanju prstena pomie se teite S sve dok se ne uspostavi ravnotea:
p A R=G a sin

p=
G
R
a
A
k sin = sin

Slika 2.4. 3a. Skica prstenaste vage

Slika 2.4. 3b. Skica manometra sa cjevastom oprugom

11
Za mjerenje tlaka koristi se zakretanje prstena, a ne razlika razina.
Instrumenti sa oprugom se primjenjuju za vee tlakove. Na slici 2.4. 3b prikazan je
manometar sa cijevi elipsastog presjeka (Burdonova cijev) pozicija 1. Projekcijska povrina
unutranje polovice cijevi manja je od projekcijske povrine vanjske polovice, uslijed ega se
javlja sila koja tei ispravljanju cijevi. Za slobodni kraj ove cijevi vezana je prijenosna poluga
koja zakree kazaljku. Slaba opruga 2 neutralizira utjecaj zazora u mehanizmu.

Slika 2.4. 3c. Skica manometra s membranskom oprugom.

Na slici 2.4. 3c je metalni manometar sa membranskom oprugom. Prostor u kome je
smjetena ova kutijasta opruga hermetiki je zatvoren, to omoguuje mjerenja nadtlaka,
podtlaka i razlike tlakova u strojnom kompleksu.

2.5 MJERENJE TEMPERATURE

Temperaturu definiramo kao stupanj zagrijanosti tijela, ona je proporcionalna kinetikoj
energiji tijela. Za mjerenje temperature koriste se termometri. Rad termometara zasniva se na
injenici da tijela mijenjaju svojstva i osobine pri promjeni temperature. Svojstva tijela koja
se najee koriste pri mjerenju temperature su: promjena volumena tekuih i plinovitih tijela,
promjena dimenzija krutih tijela, promjena elektrinog otpora, promjena termoelektrinog
potencijala i promjena intenziteta zraenja.
U meunarodnom sistemu jedinica SI kelvin (K) je jedna od osnovnih jedinica.
Temperatura izmjerena po toj skali naziva se apsolutna ili termodinamika temperatura i
oznaava se sa T (K).
Pri gradnji termometara najee se koriste slijedea svojstva tijela, koja sa mijenjaju pri
promjeni temperature:
- promjena volumena plinovitih i tekuih materija
- promjena duine vrstih tijela
- promjena elektrinog otpora
- promjena termoelektrinog potencijala
- promjena intenziteta zraenja
Termometri imaju skalu za oitavanje temperature. Postoje termometri sa:
1) Celzijusovom skalom
2) Farenhaytovom skalom
3) Kelvinovom skalom (apsolutna ili termodinamika)
12
Prema Celzijevoj temperaturnoj skali, temperatura smrzavanja vode uzima se za nultu
temperaturu i oznaava se sa 0
o
C. Temperatura vrenja vode pri normalnom atmosferskom
tlaku uzeta je kao 100
o
C. Sve temperature nie od 0
o
C imaju predznak minus.
Kelvinova ili apsolutna temperaturna skala nema negativnih vrijednosti temperature, a prema
ovoj skali se nulta temperatura nalazi na tzv. apsolutnoj nuli (0
o
K), odnosno -273,15
o
C. To je
ujedno najnia mogua temperatura. Nie temperature nema.

Prema sredstvu punjenja ili prema koritenom principu termometre moemo podijeliti na:
1. termometre sa tekuinom,
2. metalne termometre,
3. manometarske termometre,
4. elektrine termometre i to :
elektrootporne,
termoelektrine ( termoelementi );
5.optiki termometri:
na fotometrijskom principu ,
na energetskom principu.

Termometri sa tekuinom

Termometri sa tekuinom rade na principu promjene volumena tekuine sa promjenom
temperature. Punjenje termometara se vri:
1. ivom, (ivini termometri) za temperature od -39.8 do 700
0
C,
2. Toluolom, za temperature od -120 do +110
0
C,
3. Pentanom, za vrlo niske temperature od -200 do +20
0
C.

Cjevice za termometre se prave od specijalnog stakla. Za niske temperature jensko
staklo, a za visoke temperature kvarcno staklo.
Najee se primjenjuju ivini termometri, razliitih opsega i razliitih tonosti skale.
ivini termometri se pri badarenju skale potapaju u kontrolnu sredinu tj. za 0
0
C -
topljenje leda i 100
0
C - vrenje vode, pri tlaku od 750 mm stupca ive (750 mm Hg).

Metalni termometri

Metalni termometri zasnivaju svoj rad na razliitom izduenju pojedinih metala pri
promjeni temperature. Ugradnjom dvije metalne ipke od razliitih materijala u tankoj
zatitnoj cijevi, dobija se razlika u izduenju pri njihovom zagrijavanju, koja se preko
prijenosnog mehanizma uveava i prenosi na kazaljku termometra. Metalni termometar se
moe napraviti i na principu bimetalne trake, koja se pri zagrijavanju povije prema elementu
koji se manje izduuje, i taj efekt se koristi za pokretanje kazaljke. Metalni termometri su
neosjetljivi na udarce u pogonu, ali njihova tonost nije velika, te se koriste samo za
orijentaciona mjerenja.

Manometarski termometri

13
Manometarski termometri djeluju na principu promjene volumena tekuina (iva, metil
alkohol), plina (helij, duik), ili para (etil klora, eter, benzol). Sastoje se od malog rezervoara
u kojem je smjetena radna materija, kapilarne cijevi (bakrene), i cjevaste opruge
(Bourdonove cijevi). Kapilarna i Bourdonova cijev ispunjene su istom materijom kao i
rezervoar. Kod parnih manometarskih termometara oko dvije treine volumena rezervoara
napunjeno je tekuinom koja isparava pri niskoj temperaturi, dok je ostali dio ispunjen parom.
Zagrijavanjem dolazi do poveanja tlaka uslijed ega se cjevasta opruga ispravlja, pomiui
kazaljku koja pokazuje temperaturu.
Manometarski termometri mogu se oitavati na velikim udaljenostima (tekuinski do 20
m, plinski do 30 m, parni do 60 m). Zavisno od punjenja koriste se za opseg mjerenja od -130
do 550
0
C. Na njihovo mjerenje utie temperatura okoline. Zbog mogue greke od 2 %,
koriste se tamo gdje se ne zahtijeva velika tonost, ve samo za kontrolu.

Elektrini termometri

Elektrini termometri se dijele na elektrootporne i termoelektrine.
Elektrootporni termometri koriste injenicu da se otpor mijenja s promjenom
temperature. Uglavnom se za izradu davaa primjenjuje: platina, za opseg rada od -220 do
550
0
C (iznimno 750
0
C); nikal, od -60 do 150
0
C; bakar, volfram i drugi.
Elektrootporni dava se izrauje tako da se ica metala (d=0.02-0.07 mm) namota na
izolatorski nosa od keramike, a zatim sve potopi u kvarcno staklo.
Elektrootporni termometri omoguuju tono mjerenje, mjerenje na velikim
udaljenostima, oitavanje temperatura na raznim mjestima.
Elektrootporni termometri se napajaju istosmjernom strujom (6,12,24 Volti).
Pokazni instrument elektrootpornog termometra je galvanometar sa skalom u
0
C.
Termometar je podeen tako da mu je otpor pri 0
0
C , obino, 100 ohma.
Promjene otpora se mjere Wheastoneovim mostom (slika 2.5. - 1a), otpori R
1
,R
2
,R
3
su
poznati i konstantni dok je R
t
otpor davaa koji se mijenja promjenom temperature.
Mjerenje temperature se moe izvriti kompenzacionom metodom. Kod kompenzacione
metode se podeavanjem otpora R
p
kompenzira otpor R
t
i kazaljka galvanometra dovodi na
nulu, pa je u tom sluaju:
Rt
Rp R
R
=
1
2

Ova metoda se koristi pri vrlo tonim mjerenjima temperatura.

14
15

Slika 2.5. - 1a. Shema spoja elektrootpornog termometra preko Wheastonevog mosta.

Pri ispitivanju motora elektrootporni termometri se primjenjuju pri mjerenju niih
temperatura, kao npr. mjerenje temperature ulja, temperature rashladne vode, ulazne
temperature zraka.
Termoelektrini termometri se baziraju na termoelektrinom efektu (slika 2.5. - 1b).

Kroz kontaktnu povrinu (1-metal, 2-legura tog metala) prodiru slobodni elektroni. Intenzitet
prodiranja elektrona i elektromotorne sile, koja tei vratiti elektrone natrag, zavise od vrste
spoja i temperature. Ako su temperature spojeva razliite, javit e se elektromotorna sila,
koja je funkcija razlike temperatura spojeva:

E
t
=E
m
-E
u
=f(T
m
-T
u
)

Indeks m odnosi se na mjerno mjesto na kome je temperatura promjenjiva, a u se
odnosi na usporedni spoj.

Slika 2.5. - 1b. Shema nastajanja termoelektromotorne sile.
U kolo termoelementa ugrauje se precizni galvanometar G ija je skala obino badarena u
0
C. Spojevi termoelemenata se za mjerenja do 150
0
C vre mekim letovanjem, a za
temperature iznad 700
0
C zavarivanjem. Obje ice termoelementa, kompenzacijski vodovi i
bakarni vodovi moraju biti dobro izolirani gumom ili termoplastikom (do 50
0
C), lakiranjem i
omotavanjem termiki otpornim materijalom (do 200 C), cjevicama od porculana (do1400
0
C), magnezijumom (preko 1400
0
C) i cjevicama od sinteriranog aluminijevog oksida.
Za izradu termoelemenata koriste se slijedei parovi materijala:
1. Konstantan- Bakar do........350
0
C
2. Konstantan- eljezo do........600
0
C
3. Nikal- Krom nikal do.......1100
0
C
4. Platina- Platina rodij do.......1600
0
C.

Termoelement moemo ugraditi tako da hladni (usporedni, referentni) spoj bude stalno
na temperaturi 0
0
C u izoliranoj posudi sa ledom (primjenjuje se za nie temperature i tona
mjerenja).
Termoelektrini dava prua niz prednosti u odnosu na ivin termometar. Zbog male mase i
malog toplinskog kapaciteta toplog spoja njegova se temperatura brzo izjednai sa
temperaturom sredine, tj. mogue je brzo stacioniranje instrumenta. Postoje specijalne
izvedbe koje omoguuju mjerenje brzo promjenjivih temperatura, te mogu mjeriti na daljinu i
oitavanje na velikom broju mjernih mjesta.
Termoelementi se lako grade a mali gabariti spoja omoguuje laku ugradnju i mjerenje
temperatura u jednoj toki, te veoma veliku tonost mjerenja.

Termoelementi se koriste za mjerenje temperatura ispunih plinova i kontrolu
temperatura pojedinih dijelova motora. Za mjerenje temperatura povrina (priblinih)
razvijeni su dodirni davai.

Slika 2.5. - 1c. Shema ugradnje
termoelementa sa dranjem hladnog spoja na 0
0
C.

1. ice termoelementa 4 i 5 spojene su u tokama 1 i 6,
2. izolatorska cjevica 2,
3. zatitna ahura 3,
4. referentni spoj 6,
5. ahura 7,
16
6. termostatska posuda sa ledom i vodom 8,
7. galvanometar 10,
8. zatvorena zatitna ahura 11.

Pri ugradnji termoelemenata mora se omoguiti odvoenje topline sa toplog spoja
odvoenjem kroz same ice ili zraenjem na okolne zidove.

Optiki (termoradijacijski) pirometri

Optiki pirometri primjenjuju se za mjerenje visokih temperatura, iznad 800
0
C.
Princip njihovog rada zasniva se na zakonima zraenja fizikih tijela. U okviru
ispitivanja, kontrole i dijagnosticiranja stanja motora radiacioni pirometri se koriste pri
specijalnim prouavanjima procesa izgaranja (zbog velikih brzina promjena stanja
primjenjuju se specijalni ureaji).
Postoje dvije izvedbe : na principu ukupnog zraenja(slika 2.5. - 4) i na principu
djelominog zraenja (slika 2.5. - 5).

Kod pirometra na ukupno zraenje sabirna lea koncentrira toplinske zrake na zacrnjeni topli
spoj termoelementa, iji je pokazni instrument badaren u
0
C.

Kod pirometra na principu djelominog zraenja usporeuje se sjaj tijela ija se
temperatura mjeri sa sjajem uarenog vlakna sijalice, koja se nalazi u fokusu sabirne lee
objektiva . Reguliranjem el. struje otpornikom 5 postie se nestajanje uarenog vlakna na
pozadini predmeta koji promatramo. U trenutku nestajanja vlakna temperatura predmeta
jednaka je temperaturi vlakna pa instrument 6 pokazuje temperaturu tijela.

Slika 2.5. - 2 Skica ugradnje termoelementa za mjerenje temperature povrina elemenata
a) normalno izvoenje
b) bezinercijski cijevni termoelement.

17
18
Elektrode termonaponskog davaa 1 i 2 su izolirane izolacijskim slojem 3.

Sl. 2.5. 3. Povoljan nain ugradnje termometara u struji fluida u ravnoj cijevi (a) i
koljenu (b).
1. termometar (dava),
2. izolacijski sloj,
3. brtva,
4. zatitna ahura.

Slika 2.5. - 4. Princip rada termometra na ukupno zraenje
1. sabirna lea,
2. zaslon,
3. topli spoj termoelementa
4. pokazni instrument

Slika 2.5. 5. Princip rada radiacijskog
pirometra koritenjem djelominog zraenja:

1. sabirna lea,
2. dimni filter(blenda),
3. paralelni izvor svjetlosti,
4. izvor el. struje,
5. otpornik,
6. pokaziva,
7. lea,
8. crveni (stakleni) filter,
9. promatra.
2.6. MJERENJE PROTOKA FLUIDA

Fluidi koji se koriste u propulzijskom sustavu brodova su:
1. slatka voda,
2. slana voda,
3. gorivo (diesel i teko),
4. ulja za hlaenje i podmazivanje,
5. zrak,
6. ispuni plinovi,
7. vodena para.

Za pravilan rad propulzijskog sustava potrebno je tono definirati i dozirati koliinu
odreenog medija. Sukladno tome treba izvriti mjerenja protoka. Mjerenje protoka najee
se vri teinskom ili zapreminskom metodom, ali i protokomjerima i raznim prigunim
sredstvima. Priguna sredstva i razliiti plinski satovi se koriste za mjerenje, ali se moe
koristiti i metoda izraunavanja na osnovu mjerenja brzine fluida.

2.6.1 Mjerenje potronje goriva

Potronja goriva je vaan pokazatelj ekonominosti motora. Svakom optereenju
odgovara tono odreena potronja goriva, dok su svi sustavi motora u ispravnom stanju. To
znai da na osnovu potronje goriva moemo doi do nekih kontrolnih parametara.

Potronja goriva daje se kao satna ili kao specifina efektivna odnosno indikatorska potronja.
Odreivanje satne potronje svodi se na mjerenje vremena za koje se potroi odreena
koliina goriva.
Kod zapreminske metode (slika 2.6.1. - 1a.) se topericom mjeri vrijeme T (s), za koje se
potroi V (cm
3
) goriva iz mjerne posude, pa se uz pomo poznate specifine teine goriva
(g/cm
3
) izrauna satna potronja goriva:
G
V
V h =

=

1000
3600 3 6 .
19
20

Slika 2.6.1. - 1a. Zatvorena mjerna posuda.

Posuda V
0
je pod pritiskom iz rezervoara. Ako su ventili S i S
1
otvoreni gorivo e puniti
mjernu posudu i cijev a. Isputanjem zraka na ventilu S
1
podeava se razina goriva na M-N.
Otvaranjem ventila S (poz. I) motor e troiti gorivo iz rezervoara. Pri mjerenju se ventil S
zatvori (poz. II), te motor troi gorivo iz mjerne posude. Pri nailasku razine na obiljeene
reperne crte kod A toperica se ukljui, a kod B (ili C) se iskljuuje. Sputanjem razine u
mjernoj posudi, dotie gorivo kroz cijev a i puni pomonu posudu A
0
. Veliina pomone A
posude je takva da sputanjem razine sa M na M razina u pomonoj posudi dosegne N.
Dalje razina goriva ne opada jer ono dotie kroz cijev b. toperica se moe ukljuivati i
pomou elektromagnetskih kontakta. Prednost ove metode je u njenoj jednostavnosti, a greke
su uslijed utjecaja temperature okoline i zbog vlaenja povrina posude.

Teinska metoda se bazira na upotrebi vage sa skalom. toperica se ukljuuje i nakon
odreenog utroka (npr. 100g) iskljuuje. Gorivo dolazi iz rezervoara slobodnim padom preko
cijevi 5 do ventila 4, koji u poz. I preko cijevi 3 puni posudu 2 na vagi 1 i opskrbljuje motor
preko cijevi 6. U poziciji II motor troi gorivo iz rezervoara. Pozicija III je za mjerenje.
Gorivo se troi iz posude na vagi, te se kazaljka pomie ulijevo. U trenutku prolaska kroz
ravnoteni poloaj ukljuuje se toperica 15, pomou kontaktne sipke 9, ive 10,
elektromagneta 11 i sipke 12. Tada se sa lijevog tasa skida uteg i pri ponovnom prolasku
kazaljke kroz ravnoteni poloaj toperica se zaustavlja. Iz oitanog vremena T (s), za koje je
proteklo gorivo mase utega g (gr) nalazimo satnu potronju:

21
G
T
h =
3 6 .

Slika 2.6.1. - 1b. Shema instalacije za odreivanje potronje goriva teinskom metodom.

Opisane metode daju srednje vrijednosti potronje za vremenski interval. Protokomjeri
daju trenutne vrijednosti protoka goriva, tj. satne potronje. Mjerenje pomou protokomjera
ne daje pouzdane rezultate, te se oni koriste za orijentacijsku kontrolu potronje u fazi
podeavanja optereenja motora.

2.6.2 Mjerenje protoka rashladne vode

Kod velikih brodskih motora protok vode se ne odreuje teinskom ili zapreninskom
metodom ve prigunim sredstvima, te protokomjerima sa okretnim klipovima.
Najee se primjenjuju blenda i sapnica, dok se venturi cijev primjenjuje rjee.
Dimenzioni odnosi ovih ureaja su normirani (slika 2.6.2 - 1).
Do izraza za protok dolazimo na osnovu slijedeih izraza.
moemo pisati
1
=
2
=.
Primjenom Bernoulijeve jednadbe dobijemo:
v v
p p
2
2
2
1
1 2
2
=
Za A
1
i A
2
vai jednadba kontinuiteta tj.
A
v
A
v
1
1
2
2
=
A
A
d
D
0
1
2
2
=
v
v
m
1
2
=

p p
v
m
1 2
2
2
2
1
2

v
p p
m
2
1 2
2
2
1
=

uslijed trenja je brzina protjecanja manja tj.;
v
2
= v
2

-koeficijent gubitka brzine uslijed trenja.
Sa A
2
(mm
2
) i v
2
(m/s) je sekundni protok:
V(m
3
/s)=
A v 0 2
1000000

a satni protok:
M(m
3
/h)=3600
A v
0
1000000

2
=0,004 d
2
p p
1 2

je koeficijent protoka, ustanovljen eksperimentalnim putem, po DIN 1952.

Slika 2.6.2 - 1 Normalna sapnica.

22
23
Pri strujanju fluida doi e do pada tlaka i poveanja brzine. Teoretski pad tlaka je
prikazan crtkanom crtom, a u stvari se mijenja po punoj crti.

Slika 2.6.2 2 Strujanje kroz priguni ureaj.

2.6.3 Mjerenje koliine i brzine zraka

Plinski satovi sa okretnim klipovima koriste se za vee protoke (do 30000 m
3
/h), ali i za
srednje protoke. Specijalno profilirani klipovi 2 okreu se u kuitu 1. Sinkronizacija
njihovog okretanja postie se vanjskim zupanicima 3. Broj okretaja klipova razmjeran je
protoku plina ili pare, pa mjerilo pokazuje protok u m
3
. Mjerenjem vremena moemo odrediti
satni protok. Kod svih plinskih satova mjeri se tlak i temperatura plina kako bi se rezultati
mogli svesti na normalne uvjete okoline.

Protok kroz cijevi moe se odrediti i na osnovu brzina i rasporeda brzina. Brzina plina ili
pare se odreuje na osnovu dinamikog tlaka, koji predstavlja razliku ukupnog i statikog
tlaka:

p
v
p p
d u
=

=
2
2
t

a odatle:
v=
2 pd

gdje je : v (m/s) ; p
d
(Pa) dinamiki tlak; (kg/m
3
) specifina masa (gustoa) plina ili pare.

Slika 2.6.3. - 1. Odreivanje brzina protoka fluida:
a) mjerenje statikog tlaka,
b) mjerenje ukupnog tlaka (Pitova cijev),
c) Pito-statiki manometar za mjerenje dinamikog tlaka,
d) Prandtlova cijev .
1) slika rasporeda brzina (profil brzina).

Obino se za ova mjerenja koristi Prandtlova cijev , pomou koje se moe odrediti
statiki, ukupni i dinamiki tlak. Postavljanjem ovog instrumenta na raznim mjestima u cijevi
moe se ustanoviti raspored brzina i odrediti srednja brzina strujanja.

2.7. Mjerenje vibracija

U okviru dijagnosticiranja i kontrole motora susreemo se sa kontrolom torzionih
oscilacija koljenastog vratila, koje mogu dovesti do loma vratila. Poprene vibracije vratila
kao i vibracije ostalih dijelova motora, vibracije temelja i oslonaca motora, vibracije na
prikljuenom objektu izazvane radom motora i slino.
Za snimanje torzionih vibracija primjenjuju se torziografi, mehaniki i elektrini, a rjee
optiki.
24
Elektrini torziografi su kompaktni i osjetljiviji u odnosu na mehanike. Na slici 2.7. 1.
prikazan je induktivni dava elektrinog torziografa.

Slika 2.7. 1. Skica induktivnog davaa elektrinog torziografa

Permanentni magnet 1 moe se slobodno okretati (u nekim granicama) oko jezgre 3, sa
kojom je vezan oprugama. Jezgra je kruto vezana za vratilo. U polju magnetnih crta su
namotaji 2 fiksirani za jezgru, pa svako kretanje magneta u odnosu na jezgru izaziva
proporcionalne varijacije napona. Oscilografski snimci ovih promjena predstavljaju brzine
pomicanja, a da bi se dobile amplitude primjenjuje se integrirajue elektrino kolo.

Za mjerenje uvijanja primjenjuju se mjerne trake - slika 2.7. 2.
Pri uvijanju vratila jedna od traka e se produiti, a druga skratiti. Ove deformacije
elektrootporne mjerne trake dovode do proporcionalne promjene napona.

Za mjerenje pravocrtnih vibracija primjenjuju se induktivni davai - 2.7. 3.
Okvir davaa (1 i 4) oslanja se na element ije vibracije mjerimo. Stalni magnet 5 (na
oprugama 6), se pomie, (uslijed inertnosti), u odnosu na namotaje 3. Namotaji su namotani
na papirnatom valjku 2, i privreni na poklopcu 1. Svako aksijalno pomicanje okvira u
25
odnosu na magnet izaziva promjenu napona pa se upotrebom integrirajueg kola moe dobiti
amplituda oscilacija.

2.8. Mjerenje buke

Kod mjerenja vibracija poseban problem predstavlja mjerenje akustinih vibracija - buke.

Slika 2.8. - 1. Blok-shema ureaja za mjerenje buke.

Najjednostavniji mjera nivoa buke sastoji se od mikrofona, pojaala, i pokazivaa
izmjerenih vrijednosti. Mikrofon je dava koji djelovanje pulsirajueg zvunog pritiska
pretvara u elektrini signal. Kondenzatorski (kapacitivni) mikrofon sastoji se od membrane
(elik ili aluminij) koja je izloena valovima zvunog tlaka, i zadnje (nepomine) perforirane
elektrode. Vrlo su pouzdani u radu. Pri izboru mikrofona treba voditi rauna o temperaturi,
vlanosti, brzini vjetra (za vanjska mjerenja), intenzitetu buke i frekventnom podruju.
Frekventni analizatori se sastoje od niza elektrinih filtera od kojih svaki proputa zvune
valove odreene frekvencije a ostale priguuje. Spajanjem vrijednosti dobivenih u pojedinim
frekventnim pojasevima dobijemo spektar buke.
Obzirom da kod motora ima vie izvora buke, treba za svih napraviti spektar buke kako bi se
moglo djelovati na izvore najviih razina buke.

2.9. Indiciranje tlaka u cilindru
Indiciranje odnosno snimanje tlakova u cilindru motora u zavisnosti o hodu klipa (p-V
dijagram), ili o kutu koljenastog vratila (p- dijagram) vri se indikatorima. Indiciranje se vri
zbog odreivanja indikatorske snage (p-V dijagram), prouavanja radnog procesa motora,
dijagnosticiranja stanja motora (p- dijagram), i njime se dobija stvarni dijagram motora. Na
osnovu snimljenog p-V dijagrama planimetriranjem se odredi srednji indikatorski tlak, a
zatim indikatorska snaga.
Po principu rada indikatori su: mehaniki, optiki i elektrini. Mehaniki se uglavnom
koriste kod sporohodnih motora. Optiki indikatori su primjenjivi i kod srednjehodnih
motora, dok su elektrini indikatori primjenjivi kod svih brzohodnosti motora

2.9.1. Mehaniki indikatori

Prilikom indiciranja treba najprije obiljeiti atmosfersku crtu (pomou ventila
indikatora), a zatim vriti snimanje. Treba paziti da ue za okretanje bubnja bude nategnuto,
26
te imati na umu da zbog inertnosti mehanizma nije za brzohodne motore. Pri snimanju crta
niskog pritiska postoji graninik (oznaen sa H), koji na sebe preuzima sile veih pritisaka
ciklusa.
Mehanike indikatore se periodino provjerava, kontrolira se: brtvljenje klipa, zazor u
mehanizmu pisaljke, proporcionalnost prijenosa pisaljke i karakteristike opruge.

2.9.2.Elektrini indikatori

Postoje dvije grupe elektrinih indikatora. U prvu grupu spadaju oni koji pokazuju
cikluse motora u cijelosti, dok drugi daju dijagram koji rezultira iz niza uzastopnih ciklusa
(stroboskopski princip).

2.9.2.1. Elektrini indikatori na stroboskopskom principu

Kod ovih indikatora dijagram se snima toku po toku, pri emu toke raznih pritisaka
pripadaju raznim ciklusima motora. Dakle snimljeni dijagram predstavlja srednji ciklus rada
motora u periodu snimanja.

Kako se uzastopni dijagrami meusobno razlikuju uglavnom u toku crte izgaranja, u tom
podruju se uglavnom dobije rasprivanje toaka, te je ovaj dijagram neupotrebljiv sa
stanovita dijagnostike procesa izgaranja.

Slika 2.9.2.1. 1. Izgled indikatorskih dijagrama snimljenih elektropneumatskim indikatorom.
1. Crta kompresije,
2. crta ekspanzije zraka,
27
3. crta izgaranja,
4. ispuh,
5. usis,
6. dijagram pritiska ubrizgavanja goriva.

Slika 2.9.2.1. 2.a. Vanjski izgled i popreni presjek mehanikog indikatora
Slika 2.9.2.1. 2.b. (desno) Mehaniki indikator s presjekom kroz cilindar i bubanj

Slika 2.9.2.1. 2. Mehaniki indikator (dijelovi).
1.Specijalno tanko ue, 2. pisaljka,
3. bubanj indikatora, 4. opruga,
5. prirubnica, 6. tijelo indikatora,
7. prijenosna poluga, 8. cilindar indikatora,
9. klip,
10.konusni prikljuak na cilindar motora.

Slika 2.9.2.1. 2. Mehaniki indikator sa tapnom oprugom

28
2.9.2.2. Elektrini indikatori koji registriraju cijeli ciklus.

Elektrini indikatori koji registriraju cijeli ciklus su katodni (elektronski) i
elektromagnetski oscilograf.
Kod katodnog oscilografa (slika 2.9.2.2. 1.) sliku crta snop elektrona koji udaraju u
fluorescentni ekran. Osnovna sustavna komponenta osciloskopa je katodna cijev u kojoj vlada
vakuum. Katodna cijev se sastoji od:
1. Katode,
2. Elektronske optike (W, A
1
i A
2
) koja fokusira snop elektrona i omoguuje otru sliku.
Veneltov cilindar W, koji je negativno naelektriziran prema katodi (-20 do -40 V) i
promjenom njegovog potencijala regulira se jaina elektronskog snopa. Postavljanjem anoda
A
1
i A
2
postiemo ubrzanje i koncentraciju elektrona, tako da oni imaju veoma tanki mlaz.
3. Sistem za skretanje elektronskog mlaza, koji se sastoji od ploica H i V za skretanje mlaza,
4. Zastor na koji pada snop elektrona ima zadatak da to vei dio njihove kinetike energije
pretvori u svjetlost.

Slika 2.9.2.2. 1. Instalacija katodnog oscilografa.
K-katoda,
W-vaneltov cilindar,
A
1
,A
2
-anode,
H i V-ploice za vodoravno i okomito skretanje mlaza,
Z-zastor,
D
p
-dava tlaka,
29
D
-dava kuta (vremena),

P
1
,P
2
-pojaala.

Slika 2.9.2.2. 2. Skica kapacitivnog
(kondenzatorskog) davaa.
Na shemi je sa D
p
oznaen dava pritiska, a sa D
dava kuta koljenastog vratila, pa se na

ekranu dobije p- dijagram.
Davai pritiska se mogu izvesti kao piezoelektrini, kapacitivni i indukcijski.

2.9.3. Mjerenje povrine dijagrama (planimetriranje)

Sa mjerenjem povrina susreemo se pri odreivanju srednjeg indikatorskog pritiska
grafikim putem, na osnovu indikatorskog dijagrama, pri odreivanju srednje tangencijalne
sile i vika rada za proraun zamanjaka.

Slika 2.9.3. 1. Polarni planimetar.
1. Upravljaka poluga,
2. vodea poluga,
3. igla,
4. uteg,
5. zglobni spoj,
30
6. igla,
7. mjerni kolut,
8. nepomini bubanj,
9. badareni kolut,
10. nosa,
11. indikatorski dijagram,
12. poetna toka.
Pomicanjem igle 6 po dijagramu na badarenom kolutu oitavamo povrinu u cm
2
.
Moemo i podesiti razmjer mjerenja pomou poluge 2, naime razmjer je proporcionalan sa
duljinom L.

2.10 Kontrole kvalitete fluida
2.10.1 Kontrola kvalitete ispunih plinova
Na osnovu sastava i boje ispunih plinova dijagnosticira se pravilnost izgaranja, utjecaj
kvalitete smjese, izmjena radne materije, intenzitet vrtloenja i momenta paljenja, a moe se i
udovoljavati ekolokim zahtjevima. Kod diesel motora kontrolira se dimnost i sastav ispusnih
plinova.
2.10.1.1. Odreivanje dimnosti ispunih plinova
Dim u ispunim plinovima motora posljedica je izdvojenih koksnih estica pri izgaranju.
Dimnost se poveava sa poveanjem optereenja, odnosno smanjenjem koeficijenta vika
zraka. Rad dimomjera se zasniva na principu apsorpcije ili filtriranja.
Kod dimomjera Saurer (slika 2.10.1.1. 1.) kontrolira se jedna litra ispunih plinova kroz
filtre papir. Potom se na osnovu zacrnjenosti filter papira i etalon uzoraka odreuje dimnost.
Dimna vrijednost R=0 odgovara istim plinovima, a R=300 potpuno crnim plinovima.
Prednost ovog ureaja je u njegovoj jednostavnosti, ali je rezultate kod razliitih motora
teko usporeivati.

Da bi se mogli usporeivati rezultati raznih motora treba udovoljiti zahtjevima proizvoaa.
Pri ispitivanju viecilindrinih motora treba uzimati uzorak plina iz svake ispune cijevi da bi
se moglo tono kontrolirati.
31
Slika 2.10.1.1. 1. Instalacija sa dimometrom Saurer

1. Cijev,
2. orebreni prikljuak,
3. dra,
4. filter papir,
5. poklopac sa mreom,
6. ruica za uvrivanje,
7. gumena cijev,
8. staklena posuda,
9. nosa,
10.nosa,
11.postolje,
12.okretna ploa,
13.etalon uzorci,
14.vrijednosti za dimnost,
15.osovinica,
16.ploa,
17.otvor na ploi,
18.otvor za oitanje dimne vrijednosti.

2.10.1.2 Odreivanje sastava ispunih plinova

Na osnovu sastava ispunih plinova kontroliramo potpunost izgaranja, otrovnost plinova,
koeficijent vika zraka i toplinske gubitke uslijed nepotpunog izgaranja.
Analizatori plina rade na kemijskom, fizikalnom ili kombiniranom principu. Prednost
fizikih analizatora je to se ostvaruje kontinuirano registriranje i imaju veu tonost.
Kemijski analizatori zahtijevaju uzimanje i uvanje uzoraka, analiza se vri runo, a rezultati
su manje toni. Prednost im je niska cijena.

2.10.1.2.1. Kemijski analizatori plina

Zasnivaju svoj rad na injenici da dijelovi plinske smjese kemijski reagiraju sa
odreenim reaktivima, dok isti reaktivi ne apsorbiraju ostale komponente.
Kod analize plinova treba obratiti panju na uzimanje i uvanje uzoraka.
Pri uzimanju plina moe doi do kondenziranja vode pa se sonda ugrauje pod
odreenim kutem u odnosu na smjer protoka plina.
32
Kao apsorpciona sredstva se primjenjuju:
1. Za CO
2
- otopina kalij hidroksida,
2. Za nezasiene ugljikovodike reda C
m
H
2m
i C
m
H
2m-2
- sumporasta kiselina.
3. Za O
2
- natrij hiposulfid,
4. Za CO- amonijklorid,
Apsorpcija se vri navedenim redoslijedom.

Slika 2.10.1.2.1. 1. Sustav za uzimanje uzorka plina:
a) hlaeni prikljuak (sonda),
b) baterija za uzorke plina sa tri posude.
1- ispusna cijev,
2- kvarcna cjevica,
3- hlaena cijev (Cu ili C),
4- vanjska cijev,
5-6- prikljuak rashladne vode,
7- posuda,
8- ventil,
9- posuda s vodom, za punjenje,

2.10.1.2.2. Fiziki analizatori plina

Fizikim analizatorima plina mogue je odrediti koncentraciju neke komponente smjese
ako se neko njeno svojstvo bitno razlikuje od istog tog svojstva ostalih komponenti npr.
toplinska provodljivost, termomagnetske osobine, apsorpcija infracrvene svjetlosti. Promjena
33
koncentracije te komponente rezultira proporcionalnom promjenom napona to omoguuje
oitavanje.

Slika 2.10.1.2.2. 1. Instalacija sa fizikim analizatorom plina
1. Ispuna cijev,
2. sonda,
3. reduktor pritiska,
4. grubi proista,
5. odvaja,
6. hladnjak,
7. fini proista,
8. membranska pumpa,
9. mjera protoka,
10.analizator,
11.elektrini sistem,
12.pojaalo,
13.pokazni instrument,
14.registrirajui instrument.
Sustav ima zadatak da uzima kontinuirano uzorak plina i da je oienu od primjesa dovede u
mjernu komoru analizatora.
U podruju kontrole sustava ispunih plinova motora najee se primjenjuju sljedei fiziki
analizatori: - Analizatori na principu toplinske provodljivosti,
- Termomagnetski analizatori,
- Infracrveni analizatori.

2.10.2. Kontrola kvalitete vode

34
Kvalitet vode koritene u generatorima pare odreuje ukupnu sigurnost ureaja.
Na brodu se koriste sljedee vode:
1. morska voda,
2. slatka voda,
3. kotlovska voda,
4. napojna voda,
5. kondenzat pare,
6. destilirana voda.
Spomenuti tipovi vode bitno se razlikuju po kvaliteti ija se ocjena izvodi na osnovu ovih
pokazatelja: tvrdoa, sadraj klorida, sadraj kisika, koncentracija vodikovih iona, sadraj
rastopivih ostataka, mutnost, sadraj kiselina, organskih i drugih otapala.

Voda sadri razliite soli koje uvjetuju njenu tvrdou ili druga svojstva. Suma svih soli u vodi
jest ukupan sadraj soli. Kvantitativnu mjeru - ocjenu o ukupnom sadraju soli u vodi izvodi
se prema postojanju u njoj rastopljenih klorida (klornih soli). Kvalitativna mjera tog
pokazatelja je koncentracija klor-iona.

Tvrdoa je sumarna koliina u vodi sadranih kationa kalcija Ca
+2
i magnezija Mg
+2
izraena
u miligram ekvivalentima
1
na kilogram otopine.

Alkalitet

Alkalitet karakterizira sadraj u vodi NaOH, NaHCO
3
, Na
3
PO
4
, Ca(OH)
2
i drugih, dok u
ukupni alkalitet ulaze i ioni: hidratni OH
-
, karbonatni CO
3
2-
, bikarbonatni HCO
3
-
i fosfatni
PO
4
3-
.
Osnovni uzrok alkalinosti vode je unoenje dodataka u vodu, radi odstranjivanja tvrdoe.

Tablica 2.10.2. 1. Maksimalni normativi kvaliteta vode.

Oblik vode Pokazatelj
kvalitete
Jedinica Tip kotla i radni tlak pare (MPa)
Glavni, pomoni,
utilizacijski
Glavni
do 2 2-4 4-6 6-9
Napojna
voda
Uku. tvrdoa
Kisika
Spojevi Fe
Spojevi mjedi
mgEKV/l
mg/l
kg/kg
kg/kg
0.3
-
-
-
0.02
0.05
-
-
0.00
2
0.03
100
50
0.001
0.002
100
50
Kondenzat Kloridi Cl
-
mg/l 10 2 0.2 0.1
Destilirana
voda
Ukupna
tvrdoa
mgEKV/l 0.05 0.02 0.00
1
0.001

35

1
Miligram ekvivalentom nazivamo broj miligrama tvari koji je ravan ekvivalentnoj
masi. Da bi izrazili koncentraciju u mgEKV/kg potrebno je koliinu tvari otopljenu u 1kg, izraenu u
mg, podijeliti sa njenom ekvivalentnom masom.

Destilirana
voda
Ukupna
tvrdoa
mgEKV/l 0.05 0.02 0.00
1
0.00
1
Kotlovska
voda
Ukupni
sadraj soli
mg/l 3000 2000 300 250
Kloridi Cl
-
mg/l 1200 500 30 30
Alkalini
broj
NaOH mg/l 150-200 100-
150
10-
30
10-
15
Fosfatni
broj
PO
4
mg/l 10-30 20-
40
30-
50
10-
20
Nitratni
broj
NaPO
3
mg/l 75-100 50-
75
5-15 -
tvrdoa mgEKV/l 0.02 0.05 0.02 0.02

2.11. Mjerenje efektivne snage motora na ispitnim stolovima

36
Slika 2.11.-1 Principijelna shema pokusne instalacije sa hidraulikom konicom sustava Junkers. 1 -
motor, 2 - elastina spojka, 3 - stator, 4 rotor (bubanj sa iljicima), 5 dovod vode, 6 pomina
vrataca za reguliranje razine vode u konici, 7 leita rotora (oslonjena u statoru), 8 leita
statora, 9 broja okretaja, 10 prijenosna poluga, 11 vaga, 12 protuuteg za uravnoteenje
prijenosne poluge, L krak konice

Slika 2.11.-2. Uzduni presjek hidrauline konice sa lopaticama, sustava Frood
1 stator, 2 umetak na statoru sa elipsastim tiroidalnim udubljenjem, 3 rotor, 4 vratilo, 5
brtva, 6 postolje, 7 nosa konice, 8 kuite leita statora, 9 kuite leita rotora, 10 broja
okretaja, 11 odvod vode, 12 regulacijski zastor, 13 dovod vode, 14 pogon regulacijskog
elementa, 15 lijevak za odvod vode, 16 prirubnica elastine spojke

37

Slika 11. Skica cirkulacije vode kod pokusne instalacije sa hidraulinom konicom i motorom
hlaenim vodom

K hidraulina konica, M motor, H hladnjak sa ventilatorom, P
1
pumpa vode motora, T
termostat, P
2
pumpa za toplu vodu, P
3
pumpa za ohlaenju vodu, I alternativa sa hladnjakom
voda voda, II alternativa sa posudom za mijeanje, MP mjerna posuda za odreivanje protoka
rashladne vode, A-B protoni sustav, A -B -cirkulacijski sustav

3.0. OCJENJIVANJE BUKE NA BRODOVIMA

U ovoj toki opisane su osnovne metode i kriteriji za ocjenjivanje buke.
Norme za doputene razine buke na brodovima biti e razraene kasnije.
Navode se samo neke strane norme.
Do danas su se openito iskristalizirale dvije osnovne metode za ocjenjivanje i normiranje buke. Kao
baza prihvaena je veliina koja karakterizira razinu ukupne buke - razina buke L
A
u dBA.
Baza druge metode je familija tzv. N-krivulja za ocjenjivanje buke standardizirana od 150.
Krivulje N ucrtane su na dijagramu B2 u Prilogu 2. Krivulje se oznauju slovom N i brojem koji
odgovara oktavnoj razini zvunog tlaka kod frekvencije 1000 Hz.
Ove krivulje su u osnovi predviene za ocjenu oktavnih spektara, no mogu se translacijom za 5 dB
(tono 4,8 dB) okomito prema dolje primjeniti i za tercne spektre.
Princip ocjenjivanja neke buke uz pomo njenog oktavnog ili tercnog spektra sastoji se u tome da se
ustanovi, koju najviu krivulju N dodiruje snimljeni spektar. Pri tome se dozvoljava prekoraenje
krivulje u jednoj oktavi ili u dvije, ako nisu susjedne, za 3 dB. Ako se ocjenjuje tercni spektar,
tolerancija je 2 dB.
Kod normiranja redovno se uzima odnos zadanih vrijednosti razine buke L
A
i vrijednosti krivulje N
kao:
L
A
= N+5

90dB = N85+5 - doputena granica za zatitu oteenja sluha
Za ocjenjivanje i normiranje buke postoji nekoliko kriterija od kojih su za primjenu na brodovima
vani slijedei:
1) oteenje sluha
2) nelagodnost i smetnje izazvane bukom
3) ometanje razumljivosti govora i ujnosti signala
Doputena granica za zatitu oteenja sluha jednoznano je odreena vrijednou ukupne razine 90
dB odnosno N85 za 8-satno dnevno izlaganje buci. Sa skraenjem ekspozicije, razina se poveava i to
za po 3 dB za svako raspolavljanje vremena razine ukupne buke L
A
u dB.
Vrijednost ukupnih razina i SIL-a pokazane su u tablici 3.3.
Norme nekih zemalja za trgovake brodove pokazane su u tablici 3.4.

Tablica 3.0. 1. Propisi nekih zemalja za doputene razine buke L
A
u dBA na brodovima

38
PROSTORIJA
SR Nje -
maka
(SBG)
(1968)
DR Nje -
maka
(DSRK)
(1970)
vedska
NSASN
(1973)
SSSR
(Sanitar -
na prav.)
(1964)
SEV
(Sekc. 4)
(1970)
STROJARN. Sa kontrolnom kabinom 110 105 100 95 -
STROJARN. Bez kontrolne kabine 90 90 85 85 90
STROJARN. Radionice i dr. stal. rad. mj. 90 90 75 - -
STROJARN. Kontrolna kabina 75 80 70 70 -
NASTAMBA Kabine 60 60 55 50-60 -
NASTAMBA Zajednike prostorije 65 60 65 50-60 60
SLU.PROST Kormilarnica 60 60 65 50 60
SLU.PROST Radio - kabina 60 60 65 50 60
SLU.PROST Krila mosta 65 - 70 - -
BOLNICE I AMBULANTE - 55 - - -

Opa je tendencija u svijetu da se norme postroavaju i to u sadanjoj etapi za 5 dB. To je jasno dolo
do izraaja u vedskim normama, gdje je granica ouvanja sluha pomaknuta od 90 na 85 dBA. Time
se jo vie produbljuje jaz izmeu propisa i stanja na brodovima i postavljaju tei zahtjevi svima
onima koji su odgovorni za gradnju i eksploataciju brodova.
Za ocjenjivanje zvunih vibracija ne postoje posebne metode, ve se one ocjenjuju posredno uz
pomo razina buke.

4.0. SADANJE STANJE KOD SUSTAVA ZA KONTROLU I MJERENJE BRODSKIH
DIESEL MOTORA

Sustavi za kontrolu parametara stanja brodskih motora danas su na vrlo niskoj razini
automatiziranosti i sve su akcije kontrole manualne. Izuzetak su osnovni parametri motora poput:
1. tlaka i temperature okoline,
2. broja okretaja motora i turbopuhala,
3. tlaka i temperature goriva na ulazu u motor,
4. tlaka i temperature ulja za podmazivanje,
5. pada tlaka zraka kroz filter i rashladnik,
6. temperature ispunih plinova.

Pokazivai parametara koji se prate nalaze se uz samo mjerno mjesto, ali i u kontrolnoj kabini
strojarnice. Tu ih asnik na strai biljei po dolasku i odlasku sa dunosti. Svaki odreeni broj radnih
sati treba kontrolirati i :
- indicirani tlak u cilindrima,
- tlak uputnog zraka,
- progib koljenastog vratila,
- karakteristike goriva,
- karakteristike maziva.
39
Sustavi kontrole, odnosno mjerni instrumenti, povezani su sa alarmnim ureajima i sustavima zatite.
Ponekad na osnovu (tono) oitanih parametara i vrijednosti parametara danih od proizvoaa ne
moemo dijagnosticirati stvarno stanje stroja ve vrijednosti parametara trebamo preraunavati u
skladu sa stanjem okoline.

4.1 SUSTAVI KOJI SE KONTROLIRAJU KOD BRODSKOG DIESEL MOTORA

Najei propulzijski sustav na brodovima je diesel motor, jo su u primjeni parna turbina,
plinska turbina, nuklearni pogon i elektrini pogon. U ovom radu zadrati emo se na diesel motornoj
propulziji. Kada govorimo o diesel motorima moramo navesti neke specifinosti motora koje
razmatramo, jer se motori sa unutranjim izgaranjem u mnogo emu razlikuju. Na brodovima se
najee koriste sporookretni motori, mada je tendencija da se sve vie ugrauju brzookretni motori,
sa oko 1000-1400 o/min, radi boljeg stupnja iskoritenja. To do sada nije bilo mogue jer su takvi
motori radili samo na diesel gorivo, a ne i na znatno jeftiniji mazut.
Znaajke najeih brodskih diesel motora su:
Rad na teko i lako gorivo,
sporookretnost,
jednoradni (dugog hoda stapa) sa krinom glavom,
prekretnost (slijedi da ne moraju imati reduktor),
dvotaktni sa ispiranjem cilindara,
sa prednabijanjem zraka.

Sustavi motora mogu se podijeliti na :
-sustav dobave zraka,
-sustav pripreme i dobave goriva,
-sustav ispuha i prednabijanja,
-sustav transformacije energije u cilindrima.
Ovu podjelu izvrili smo sa stanovita pretvorbe energije. U okviru svakog od ovih sustava, a zatim i
njih zajedno, prate se pojedine znaajke kao to su temperatura, tlak, protok, sastav plinova, poloaj
poluja. Na osnovu tih znaajki, uz poznavanje teorije rada tih sustava, vrijednosti znaajki pri
ispravnom radu sustava (dobivenim tijekom probne vonje), te matematikih simulacijskih modela
ekspert moe doi do zakljuaka o stanju sustava i njegovih elemenata. Praenjem tih znaajki u
odreenom vremenskom periodu mogue je odrediti trend ponaanja vrijednosti pojedinih znaajki,
te na osnovu toga dijagnosticirati stanje unaprijed tj. predvidjeti stanje pojedinih sustava ili njihovih
komponenti unaprijed (Trend analisys).

Uvjeti
okoline
Unutranji
uvjeti
Utjecajne
znaajke
okolni
tlak
okolna
temp.
temp
.
mors
ke
vode
tlak
plina
iza
turbi
ne
razli
ka
tlaka
kroz.
filter
razli
ka
tlaka
kroz
kras.
zraka
temp
a.
ispir
nog
zraka
Korigirane
znaajke
-0.01 bar 10 K 10 K 0.01
bar
0.01
bar
0.01
bar
10 K
% % % % % % %
Tlak ispirnog
zraka
-0.19 -2.38 1.89 -0.40 -1.56 -0.86 -1.89
Tlak kompresije -0.19 -2.54 1.27 -0.41 -1.51 -0.87 1.27
40
Maksimalni tlak
izgaranja
-0.18 -1.74 0.74 -0.29 -0.05 -0.58 0.74
Spec. potronja
goriva
0.06 0.53 0.52 0.11 0.32 0.17 0.52
Temp. ispunog
plina prije turbine
-0.20 2.52 0.85 0.65 1.45 0.79 0.85
Temp. ispunog
plina nakon
turbine
-0.02 3.08 0.55 1.16 1.84 1.00 0.55
Temp. ispunog
plina iza cilindra
0.26 2.67 1.03 0.56 1.36 0.80 1.03

Tablica 4.1. - 1 Iskustvena tablica korekcionih faktora

Tablica 4.1. 2. U svrhu kontrole pratimo vrijednosti sljedeih znaajki:

Redni
broj
Nadzirani
parametri
Poloaj
mjernih
vrijednosti
Alarm
graninih
vrijednosti
Zatitno
djelovanje
Indikac
ije
1 2 3 4 5 6
1. DIESEL
MOTOR

1.1 Sustav goriva
1.1.1 Tlak goriva iza filtera min. automatski
start pumpe
na
poziv
1.1.2 Viskozitet
goriva
ispred
visokotlanih
pumpi
max/min.
1.1.3 Razina goriva dnevni tank min.
1.2 Sustav ulja za
podmazivanje

1.2.1 Tlak ulja za
pod.
Temeljnog i
odrivnog
leaja
min. automatski
start pumpe u
pripremi,
smanjenje
optereenja,
stalno
41
zaustavljanje.
1.2.2 Tlak ulja za
pod. Krine
glave
min. automatski
start pumpe u
pripremi,
smanjenje
optereenja,
zaustavljanje.
stalno
1.2.3 Tlak ulja za
pod.
Razvodnog
vratila
min. automatski
start pumpe u
pripremi,
zaustavljanje.

1.2.4 Temperatura
ulja za pod.
razvodnog
vratila
max.
1.2.5 Temperatura
ulja za
podmazivanje
na ulazu max.
1.2.6 Tempa.
dijelova
odrivnog
leaja
max. smanjenje
optereenja,
zaustavljanje.

1.2.7 Tempa. ulja
na izlazu iz
temeljnog
leaja, leaja
krine glave,
ili
koncentracija
uljnih para u
karteru.
max. smanjenje
optereenja

1.2.8 Protok ulja min. smanjenje
optereenja

1.2.9 Razina ulja za
pod.
na tanku ulja min.
1.3 Sustav
turbopuhala

1.3.1 Tlak ulja za
pod.
Turbopuhala
na ulazu min.
1.3.2 Temperatura
ulja za pod.
turbopuhala
na izlazu iz
svakog leaja
max.
1.3.3 Brzina vrtnje
turbopuhala
na
poziv

Redni
broj
Nadzirani
parametri
Poloaj
mjernih
Alarm
graninih
Zatitno
djelovanje
Indikac
ije
42
vrijednosti vrijednosti
1 2 3 4 5 6
1. DIESEL
MOTOR

1.4 Sustav
hlaenja klipa

1.4.1 Tlak sredstva
za hlaenje
na ulazu min. automatski
start pumpe u
pripremi,
smanjenje
optereenja
stalno
1.4.2 Temperatura
sredstva za
hlaenje klipa
na izlazu iz
svakog klipa
max. smanjenje
optereenja

1.4.3 Protok
sredstva za
hlaenje klipa
za svaki
cilindar
min. smanjenje
optereenja

1.4.4 Razina
sredstva za
hlaenje klipa
ekspanzijski
tank
min.
1.5 Sustav
hlaenja
morskom
vodom

1.5.1 Tlak morske
vode
iza pumpe min. automatski
start pumpe u
pripremi
stalno
1.6 Sustav
hlaenja
cilindara
slatkom
vodom

1.6.1 Tlak
rashladne
vode u
cilindru
automatski
start pumpe u
pripremi,
smanjenje
optereenja

1.6.2 Temperatura
rashladne
vode
na izlazu iz
svakog
cilindra
smanjenje
optereenja

1.6.3 Oneienje
uljem sustava
rashladne
vode
alarm
1.6.4 Razina
sredstva za
hlaenje
cilindara
ekspanzijski
tank
min.
1.7 Sustav zraka
za upuivanje

43
1.7.1 Tlak zraka za
upuivanje
ispred
glavnog
zapornog
ventila
min. stalno
1.7.2 Tlak
upravljakog
zraka
min.
1.8 Sustav
ispirnog
zraka

1.8.1 Tlak ispirnog
zraka
kolektor
ispirnog
zraka
stalno
Redni
broj
Nadzirani
parametri
Poloaj
mjernih
vrijednosti
Alarm
graninih
vrijednosti
Zatitno
djelovanje
Indikac
ije
1 2 3 4 5 6
1. DIESEL
MOTOR

1.8 Sustav
ispirnog
zraka

1.8.2 Temp.
ispirnog
zraka (poar)
kolektor
ispirnog
zraka
max. smanjenje
optereenja

1.8.3 Razina vode kolektor
ispirnog
zraka
max. na
poziv
1.9 Sustav
ispunih
plinova

1.9.1 Temperatura
ispunih
plinova
iza svakog
cilindra
max. smanjenje
optereenja
na
poziv
1.9.2 Temp.
ispunih
plinova.
Odstupanje
od prosjeka.
iza svakog
cilindra
max.
1.9.3 Temp.
ispunih
plinova.
ispred svakog
turbopuhala
max. na
poziv
1.10 Brzina/smjer
vrtnje motora

1.10.1 Krivi smjer alarm
1.11 Prekoraenje
brzine motora
alarm

4.1.1 SUSTAV GORIVA
44

Cjevovodi goriva moraju po pravilu biti odvojeni od ostalih cjevovoda. Gorivo se u
tankovima grije vodom ili parom (najee). Najvia temperatura goriva u tanku mora biti bar 10
0
C
nia od plamita para goriva. Cjevovodi goriva diesel motornog pogona obino su podijeljeni na dva
dijela: na cjevovode tekog i diesel goriva. Dnevni tank goriva postavlja se iznad tanka mjeaa
goriva, tako da gorivo dolazi slobodnim padom.
Sustav na slici 2 je tako graen da se mogu koristiti diesel i teko gorivo. Da se osigura
napajanje pumpi goriva, kapacitet elektrino pogonjene cirkulacijske pumpe goriva je vei od
koliine goriva koju troi motor. Viak goriva se vraa nazad kroz odlazei rezervoar.
Daljinski upravljani brzo-zatvarajui ventil na ulazu A u motor se zahtijeva od strane proizvoaa,
da bi trenutno zaustavio motor, posebno tijekom probne vonje u sluaju da sustav gaenja motora
zataji.
Sustav goriva ima zadatak da pripremi gorivo za potronju u motoru. Sustav mora zagrijati
gorivo (parom radi protupoarne zatite), oistiti ga od voda i drugih neistoa (bilo taloenjem ili
istiocima), te ga zagrijati prije visokotlane pumpe goriva.

4.1.2 SUSTAV HLAENJA MOTORA

Ovisno o toplinskoj optereenosti i veliini motora, hlade se ovi dijelovi: -cilindri, -poklopci
cilindara, -klipovi (ili stapovi), -ispuni ventili, -rasprskai, -ispuni vodovi, -staze krinih glava, itd.

Hlaenje vodom moe biti izvedeno na nekoliko naina, ali je najea dilema:
Konvencionalni niskotemperaturni sustav hlaenja morskom vodom, i slatkovodni rashladni
sistem za hlaenje kouljica cilindara.
Centralni sustav za hlaenje vodom, sa tri kruga:
-sustav morske vode,
-niskotemperaturni slatkovodni sustav,
-visokotemperaturni sustav kouljica cilindara.

Prednosti klasinog sustava za hlaenje morskom vodom su: samo dvije grupe pumpi
rashladne vode (za morsku i slatku vodu) i jednostavna instalacija sa nekoliko ventilskih sistema.
Dok su nedostaci: morska voda do svih rashladnika i time vii trokovi odravanja, skupi ventili
morske vode od nekorozivnih materijala poput ventila iz galvaniziranog elika ili krom-niklovih
ventila.
Prednosti centralnog sustava za hlaenje su: samo jedan izmjenjiva topline hlaen morskom
vodom, i stoga, samo jedan izmjenjiva za pregledavati; svi su drugi izmjenjivai hlaeni slatkom
vodom i mogu, stoga, biti napravljeni od jeftinijeg materijala, treba biti samo nekoliko nekorozivnih
ventila, reducirano odravanje rashladnika i komponenti, poveana iskoristivost topline. Nedostaci su
mu: tri grupe pumpi rashladne vode (za morsku vodu, slatku vodu niske temperature i vodu kouljice
visoke temperature) i visi poetni trokovi.

4.1.3 SUSTAV PODMAZIVANJA MOTORA

Sustav podmazivanja vri i djelomino hlaenje slijedeih dijelova: -klip, -prstenovi, -krina
glava, -temeljni i letei leajevi, -osovina turbopuhala, -bregasta osovina, i drugi.
Ovaj sistem opskrbljuje uljem leajeve motora kroz ulaz R, i do klipova kroz ulaz U.
Glavni motor se ventilira kroz AR pomou ventila koji je povezan direktno na palubu. Ovaj ventil
ima drenani sustav da bi se kondenzirano ulje vratilo u drenani rezervoar. Odvodi iz kuita AE
45
su montirani s obje strane. Ulje za podmazivanje se pumpa iz talonog tanka pumpom ulja (001) do
rashladnika ulja (002), termostatskog ventila (003), i kroz filtere (004), do motora gdje se rasporeuje
leajevima i klipovima. Vei dio ulja se raspodijeli izmeu klipova i krine glave. Ulje iz motora, se
skuplja na uljnu tavu, odakle se vodi u taloni tank.

4.1.4 SUSTAV PREDNABIJANJA MOTORA

U cilju poveanja iskoristivosti volumena cilindra i stupnja iskoritenja motore prednabijamo
pothlaenim zrakom. Turbokompresor moe raditi na konstantni tlak (ee) ili impulsno.
Ispuni plinovi se odvode iz cilindara u kolektor ispunih plinova gdje se neutraliziraju
fluktuacije tlaka iz cilindara i odatle se plinovi konstantnog pritiska vode u turbokompresor.
Kompenzatori tlaka su smjeteni izmeu ispunih ventila i kolektora ispunih plinova i izmeu
kolektora i turbokompresora.

Motor se opskrbljuje ispirnim zrakom iz jednog turbokompresora. Kompresor
turbokompresora usisava zrak iz strojarnice, kroz filtere, a komprimirani zrak se hladi u rashladniku
ispirnog zraka. Rashladnik je opremljen hvataem kondenziranih kapljica, to spreava da
kondenzirana voda bude odneena zrakom u kolektor ispirnog zraka i u komoru izgaranja.

5. IDENTIFIKACIJA RELEVANTNIH ZNAAJKI MOTORNOG SUSTAVA

Za sigurnost plovidbe broda od izuzetnog je znaaja poznavanje trenutnog stanja i budue
raspoloivosti glavnog Dieselovog motora. Dijagnosticiranje stanja brodskog motornog sustava
zasniva se na permanentnom mjerenju - praenju, za proces relevantnih znaajki, obradi rezultata
mjerenja, te njihovoj prezentaciji i koritenju u svrhu uvida u ispravnost, efikasnost i raspoloivost.
Bitan preduvjet za ostvarenje navedenih ciljeva je pravilan izbor znaajki mjerenja i mjernih mjesta.
Razvoj motora s unutranjim sagorijevanjem postavlja pred istraivae i ispitivae sve kompleksnije
zahtjeve u pogledu obuhvatnosti i egzaktnosti dobivanja i koritenja rezultata mjerenja. Glede ocjene
rada i efikasnosti sloenog dijagnostikog sustava kao to je Dieselov motor potrebito je potpuno
poznavati radni proces motora kao i zavisnost izlaznih znaajki o ulaznim znaajkama procesa.
Preduvjet za projektiranje i realizaciju dijagnostikog sustava brodskog Dieselovog motora je
identifikacija relevantnih znaajki sustava Dieselovog motora.

5.1.ODABIR DIJAGNOSTIKIH ZNAAJKI MOTORNOG SUSTAVA

Cilj svakog ispitivanja motora je dokazati, u odre|enim uvjetima, postizanje zahtjevanih znaajki, te
pokazati sigurnost i trajnost u radu. Proizvo|ai motora i klasifikacijska drutva preporuuju koje su
znaajke motornog sustava relevantne i preporuuju se za kontinuirano praenje. U ovom radu
relevantne znaajke su podijeljene na nadzorne, upravljake-regulacijske ili zatitne.
Osnova za svrsishodnu dijagnostiku, brodskog Dieselovog motora je dobro odreen i razraen sustav
znaajki.
U radu, posebna panja posveena je slijedeim opim znaajkama: temperatura, tlak, protok, broj
okretaja, pomak.

Temperatura
Temperatura je jedna od najznaajnijih pogonskih znaajki. Mjerenjem temperature mogu se dobiti
informacije o stanju procesa kao to su:
46
- termiko optereenje vitalnih dijelova motora
- nepotpuno izgaranje u cilindrima
- troenje tarnih povrina
- neispravnost sustava za hlaenje i podmazivanje

Tlak
Tlak kao i temperatura predstavlja znaajnu pogonsku znaajku. Pomou njega mogu se dobiti
obavijesti o:
- stanju radnih medija (ulja za podmazivanje, goriva, zraka za ispiranje, ispuni plinovi)
- termodinamikom procesu koji se zbiva u prostoru izgaranja.

Protok i koliina
esto se zahtjeva mjerenje volumnog ili masenog protoka. Kod dokazivanja performansi motora
mjerenje potronje goriva je jedna od najbitnijih znaajki.

Broj okretaja
Kod sustava sa rotacijskim djelovima vana pogonska znaajka je broj okretaja ili kutna brzina
vrtnje. Za nas su bitne znaajke broj okretaja motora i turbopuhala.

Snaga
Snaga se odreuje na osnovu poznate veliine zakretnog momenta i kutne brzine motora.
Prema gornjim znaajkama odabrane su dijagnostike znaajke sustava brodskog Dieselovog motora.
6.0. ODREIVANJE ULAZNO - IZLAZNIH ZNAAJKI

Model dvotaktnog Dieselovog motora s turbopuhalom vidljiv je na slici 6.0. 1.
Na slici su vidljive relevantne znaajke kao i tok pojedinih medija, odnosno mehanike veze dijelova
motornog kompleksa.

47
FILTER
ZRAKA
RASHLAD.
ZRAKA
ISPU[NI
VENTIL
R
A
Z
V
O
D
N
O
V
R
A
T
I
L
O
VISOKOTLA^NA
PUMPA
GORIVA
PROSTOR
IZGARANJA
STAPNI
MEHANIZAM
UBRIZGA^
PUHALO
ISPIRNI
KOLEKTOR
ISPU[NI
KOLEKTOR
PUHALO
G
p,T,
m
M
p,T
p,T,m
U
p,T,
m
p,T,
m
p,T,
m
p,T
p,T p,T
p,T
p,T
p,T
p,T
p,T
p,T p,T
p,T
p,T
p G
G
p
M
M RV U
n
RM
IZ
IZ
IZ
IZ
M
n
IP IP IP
IP

Legenda: U - tok ulja za podmazivanje
RM - tok rashladne morske vode
IZ - tok zraka za ispiranje
M - mehanike veze
RV - tok rashladne vode
G - tok goriva
IP - tok ispunih plinova

Slika 6.0. 1.: Blok dijagram modela Dieselovog motora s podjelom na podsustave (lit.9).

7.0. PODJELA BRODSKOG POGONSKOG KOMPLEKSA NA DIJAGNOSTIKE
PODSUSTAVE

Svaki brodski glavni porivni strojni kompleks sastoji se od motora kao glavnog dijela i njemu
pridruenih ne manje vanih podsustava. Na slici 7.0 prikazan je blok dijagram Dieselovog brodskog
motora s podsustavima. Ovaj pojednostavljeni dijagram ne pokazuje svu kompliciranost i
interaktivnu povezanost znaajki navedenih podsustava, pa emo pojedine podsustave prikazati
shematski s puno vie detalja.

U razmatranje uzimamo primjer brodskog porivnog sporohodnog dvotaktnog Diesel motora ("MAN
B&W" serije L/MC), te emo obraditi podsustave rashladne vode (konvencionalni i sredinji
rashladni sustav), podsustav ulja za podmazivanje, podsustav goriva i podsustav zraka za upuivanje i
nadzor motora.

48
Primjer dijagnostike u cilju odravanja sporohodnog brodskog dieselovog motora po stanju

U razmatranje uzimamo primjer brodskog porivnog sporohodnog, dvotaktnog Diesel motora
(lit 5), te obraujemo podsustave rashladne vode (konvencionalni i sredinji rashladni sustav),
podsustav ulja za podmazivanje, podsustav goriva i podsustav zraka za upuivanje motora.
Primjer je vren za 6 L 60 MC/MCE seriju MAN-B&W

Slika 7.0. 1. Blok dijagram sustava brodskog Diesel motora s podsustavima (lit 4.)

7.1. Tehniki opis motora 6L 60 MC/MCE

U razmatranje je uzet motor 6 L 60 MC/MCE. Oznaka oznaava:
6 - broj cilindara
L - dugi stapaj
60 - promjer cilindra
MC - program motora
E - ekonomska verzija
Popreni i uzduni presjek motora prikazan je na slikama
Motor je prekretan, jednoradni, dvotaktni s krinom glavom, s istosmjernim ispiranjem,
turbonabijanjem i hlaenjem zraka za prednabijanje.
Danas su dostupni tipovi L -MC/MCE motora promjera cilindara od 35, 50, 60, 70, 80 i 90
cm. Ovi tipovi motora koriste veliki omjer stapaja i promjera radi smanjenja specifine potronje
goriva kako bi se poboljao termodinamiki stupanj djelovanja (oko 50%) sa istosmjernim
ispiranjem.
49
Prouavanjem poprenog presjeka vidimo da je temeljna ploa izvedena od malog broja
ploa. U principu se izvodi u jednom komadu, ali ako proizvodni kapaciteti omoguavaju, moe se
izvesti podjela u manje jedinice. Temeljni vijci su poredani po uzdunoj ploi u grupama po 4 na
svakom poprenom nosau.
Analize pokazuju da vijci postavljeni na pola puta izmeu poprenih nosaa mogu vrlo malo
doprinijeti smanjenju poprenih sila od glavnih leaja. Vea udaljenost glavnog leaja znai bolju
raspodjelu tlanih sila od kotvenih vijaka.
Kuite je sastavljeno od posebnih stalaka u obliku slova A sa vodilicama za krine glave
uzduno povezane sa ploama na kojima se nalaze vrata za inspekciju i tehniki pregled, zaledno sa
odunim ventilima.
Konstruirani su novi cilindarski okviri. Zgog njihove relativno komplicirane strukture mogu
biti izraeni samo od lijevanog eljeza, lijevani u jedan, dva ili ak tri dijela.
Motor ima dva izbora izvedbe koljenaste osovine, zavareni sklop koljenaste osovine i
verzija steznog sklopa. Obe izvedbe e biti postavljene u strukturu motora. Zavareni sklop
koljenaste osovine je povoljniji i jeftiniji od steznog.
Lakat koljenastog vratila izveden je sa tankim ploama sa bijelim metalom. Glavni leaj ima
plat sa debelim slojem bijelog metala, dok plat krine glave ima tanak sloj bijelog metala. Uljem
hlaeni klipovi su standardni za MC motore. Glava klipa je izraena od krommolibdenog elika koji
daje odlinu vrstou i otpornost protiv toplinskih udara. Vaan faktor, koji doprinosi punom
iskoritenju svojstava vstoe materijala koji se koriste kod izrade klipova, je hlaenje uljem, koje
ima dodatne prednosti u sprijeavanju korozije i mjeanja rashladnog sredstva.
Konstruiran je i novi ispuni ventil. Vanjsko plinsko kuite je promijenjeno zbog
prilagoavanja jaih usadnih vijaka potrebnih za dranje ventila u mjestu protiv visokog tlaka.

50

51

52
Tehniki podaci motora 6L 60 MC/MCE

Oznaka tipa 6 l 60 mc/mce
Promjer cilindra 600 mm
Stapaj 1944 mm
Nazivna snaga 1320 kW
Pri srednjem efektivnom tlaku MC 16.2 bar
MCE 13 bar
Nazivni broj okretaja 111
o
/min
Broj turbopuhala 1
Temperatura ispunog plina prije turbine 380
o
C
Temperatura ispunog plina iza turbine 250
o
C
Ukupni protok tlaka 4.4 kg/sek/cil
Temperatura zraka prije rashladnika 150
o
C
Temperatura zraka poslije rashladnika 39
o
C
Gustoa goriva kod 15
o
C max. 0,991 g/cm
3

Specifina potronja goriva pri max. snazi 176-167 g/kWh
Tlak ispirnog zraka 1,96 bar
Tlak kompresije 106,8 bar
Tlak izgaranja 125 bar
Ukupna duina motora 14 015 mm
Ukupna teina 850 tona
Teina glave cilindra 2,28 tona
Teina klipa sa stapajicom 1,41 tona
Tlak ulja za podmazivanje 2,1-2,2 bar

.
53
7.1 PODSUSTAVI RASHLADNE VODE

Motori ovise o izgaranju goriva da bi razvili snagu. Pa ipak, samo
oko 33% od ove cjelokupne toplinske energije je pretvoreno
[dovedeno] na zamanjak. Priblino 30%, je izbaeno preko
ispunih sustava, dok drugi 7% isijava s povrine motora izravno u
atmosferu. Ostalih 30% morati biti odvedeno preko paljivo
izvedenih rashladnih sustava.

Pokuajmo objasniti o kolikoj koliini topline [energije] je rije. Izraunato je za dizel motor od 20 konjskih
snaga koji radi sa 70% optereenja razvija toliko energije da bi zadovoljio pet peterosobnih kua pri vanjskom
temperaturom ispod nule.

Osnovna zadaa rashladnog sustava je da primi neiskoritenu i latentnu toplinu izgaranja i odvede je u
atmosferu. Kada shvatimo odnos meu izlazne snage motora i izgorenog goriva postaje jasno da koliina koja
se mora odvesti rashladnim sustavom je izravno proporcionalna snazi motora.

Jedan od sustava za hlaenje je pomou radijatora. Jezgra radijatora
odvodi toplinu koju oduzima motoru i njegovim pomonim
sustavima preko rashladnog sredstva. Kako rashladno sredstvo
prolazi kroz kanale, ili cijevi, u jezgri, zrak prolazi izmeu cijevi i
odnosi toplinu dovedenu rashladnim sredstvom pomou zraka kroz
radijator.

Radijatori su takove veliine da otklone koliinu topline na jezgri radijatora balansirajui toplinu preuzetu s
motora na eljenu radnu temperaturu. Radijator ne moe ukloniti vie topline nego to voda u sustavu moe
primiti i odnijeti, tu je mala korist od poveanja koliine rashladnog sredstva, osim kao mjera opreza od
pregrijavanja.

Cijevi u jezgri radijatora mogu biti linijskog tipa, prikazane lijevo, ili nagnutpg tipa, prikazane desno. Veina
cijevi su napravljene od bakra, ali tee slitine se koriste da bi se oduprli trvenju u stanovitim primjenama.

Za vei stupanj odvoenja topline veliina razmaka krilaca ograniavaju kapacitet radijatora za rashlaivanje
vode u cijevima. Vie krilaca po centimetru, biti e vea stopa rashlaivanja. Prema tome, jezgra prikazana na
desnoj slici imati e veu rashladnu stopu. Ipak, ista jezgra imati e takoer veu stopu zaepljenja,
jednostavno zbog toga to su krilca blia i prostor izmeu njih je manji i lake se zaepe.

Jedan nain za poboljanje osobina rashladnog sustava je tlaenje sustava. Voda pod tlakom kljua na veoj
temperaturi nego voda na tlaku atmosfere; i dok se para ne javi na toki kljuanja, podizanje toke kljuanja
slui kao predostronost protiv gubljenje rashladnog sredstva isparavanjem. Tlaenje takoer pomae
uklanjajui kavitaciju na vodenoj crpki, koje moe prouzrokovati prekid rada crpke i kvar na motoru, ukoliko
se pojavi.

54
dovoljan tlak odrava da bi se
toka kljuanja u granicama.

Tlaenje takoer smanjuje nastanak zranih mjehuria koje uzrokuje tokastu koroziju i slab prijenos energije.
Mjehurii uz vrue dijelove u motoru, kao to je ova pretkomora izgaranja, moe koaricu korisno hladiti i
uzrokuje ozbiljna oteenja na motoru. Moda jo i znaajnije, mjehurii u rashladnom sredstvu moe
uzrokovati kavitaciju u crpki, djeluje na protok (smanjuje se), i uzrokuje problem pregrijavanja.

Temperatura na kojoj tekuina kljua ovisi o tlaku koji djeluje na
nju. Pod atmosferskim uvjetima na morskoj razini, ista voda kljua
na 100 C. Na visini, ipak, voda kljua na nioj temperaturi. Ako je
u sustav pod tlakom, toka kljuanja se podie.

Da bi se postigla toka kljuanja u sigurnim granicama u sustavu
hlaenja, omoguuje se tlaenje kako se rashladno sredstvo grije i
iri. Najvei tlak je ogranien, u dijelovima, pomou iroke opruge
koja optereuje ventil na poklopcu radijatora.

an

je
visini
odrala

Kada je motor ugaen, rashladno sredstvo se stee. Ako se zrak u
gornjem tanku odvodio tijekom rada, ovo sad mora biti napravljeno
tako da sprijei da bi se stvorio tlak nii od atmosferskog i
rashladnom sustavu. Ovo je izvedivo pomou malog ventila u
centru velikog ventila. Manji ventil se otvara kada je atmosferski
tlak vei od tlaka kojeg postie manja opruga uvean za tlak u
radijatoru.

Tu su tri tipa rashladnog sustava:
- Radijator
- ploasti rashladnici
- recirkulirajua voda

Otvaranje se javlja kada je tlak u
radijatoru jednak tlaku okoline uve
za tlak na ventilu uzrokovan silom
opruge. Tlaeni radijatorski poklopac
nainjen tako da se ak na

55

Ovo je tipini rashladni sustav radijatorima. Ima izvana kontrolirani
tempereturni regulator. Protok poinje na vodenoj pumpi (1) i
podijeljen je izmeu rashladnika ulja (8) i vodu kouljice
aftercooler-a (5) ako je njime opremljena), pa do bloka (7), glave
(2), kuite temperaturnog regulatora i temperaturnog regulatora. U
ovoj toki regulator ili alje rashladno sredstvo nazad u crpku kroz
zaobilaznicu do radijatora ili i do radijatota i do crpke.

Radi kako tipini radijatorski sustav, osim to radijator ima dodatnu
povrinu odijelka i prikljuna sporedna cijev je ugraena izmeu
ovog povrinskog dijela i usisa crpke. Ovo je nainjeno da osigura
stalnu dobavu crpke tijekom znaajne promijene broja okretaja
motora kod promjene brzine (manja brzina).

Sada pogledajmo ploasti rashladni sustav. Rashladno sredstvo u
ovom sustavu protjee, u osnovi, kao i kod radijatorskog sustava
osim nakon to rashladno sredstvo napusti kuite temperaturnog
regulatora. Temperaturni regulator vode regulira protok vode od
ploastog izmjenjivaa topline umjesto reguliranja protoka do
radijatora. Kada je rashladno sredstvo na radnoj temperaturi naputa
motor da bi bilo hlaeno ploastim izmjenjivaem topline i vraa se
nazad do kuita temperaturnog regulatora i tada dalje do
ekspanzionog tanka. Od ekspanzionog tanka rashladno sredstvo tee
nazad do vodene crpke. Na nekim sustavima moe biti odvojeni
ploasti izmjenjiva topline i pomona crpka za rashlaivanje aftercooler-a. Sustav takoer moe imati runi
ili termostatski controlirani zaobilazni ventil za kontrolu temperature vode koja ulazi u aftercooler.

Ovo je shematski prikaz izmjenjivaa topline rashladnog sustava.
Tok rashladnog sredstva tee slino kao kod ploastog rashladnika.
Znaajna razlika je umijesto koritenja ploastih linija, rashladno
sredstvo prolazi kroz izmjenjivaa topline koji ima odvojenu crpku
za odvod rashladnog sredstva. Ovi slajdovi nam pokazuju vodom
hlaeno turbopuhalo.

Ovdje se vidi shematski prikaz sustav sirove vode. Sirova voda ulazi
i koristi se u izmjenjivau topline kao rashladno sredstvo za
razmjenu topline, aftercooler-u i rashladniku ulja. Bilo koja ili
vie od ovih jedinica ne moraju se nalaziti u ciklusu.

56

Ovo je sustav sirove (morske) vode na prednjem dijelu motora.
Crvena ruka je cink protektor umetnut u sustav sirove vode.
Motori koriteni u radu s morskom vodom imaju ipke od cinka
umetnuti u sustav koji radi s morskom vodom. Ove ipke od cinka
smanjuju koroziju u sustavu (uzrokovane djelovanjem morske vode
s metalnim dijelovima). Kemijska akcija (galvanski lanak) e
uzrokovati koroziju ipki od cinka, ali e odrati da se dijelovi koji
se nalaze u sustavu morske vode svedu na minimum. ipke su
uvrene za vlakno i smjetene u liniji sa aftercooler-om i na ispustu crpke za morsku vodu. Cink
protektor je obojan u crveno za lake prepoznavanje.

Cink protektor mora biti redovito provjeravan ili svakih 50 puta
nakon upotrebe. Da bi provjerili ipke, odmaknuti ep i lagano tui
sa malim ekiem. Ako se ipka pokvarila ili se djelii odvoje kada
se udre, ugradite nove ipke od cinka na ep poto taj nije vie
svrsishodan. Nita ne stavljajte na icu epa (poput dodataka ili
brtve) budui da treba biti dobar elektrini kontakt izmeu epa i
kuita.

Vodena crpka i rotor crpke su odgovorni za cirkulaciju vode koja
omoguava toplini da bude djelotvorno prenesena s motora na
rashladno sredstvo i dalje na radijator ili izmjenjiva topline.

Kuite regulatora topline vode ima brojne otvore za kontrolne
senzore ili temperaturne sonde za vodu koje slue u svrhu testiranja.

Ovdje vidimo veliki provrte kuita regulatora (stroja) koji sadri
etiri ahurasta tipa regulatora. Svaki od ovih regulatora smjeten je
u protubuene i imaju brtve rubnog tipa.

Hlaenje vodom moe biti na nekoliko naina, a
najei u uporabi su:
Konvencionalni niskotemperaturni rashladni podsustav s morskom vodom i
slatkovodnim rashladnim podsustavom za hlaenje bloka motora.
57
Sredinji rashladni podsustav s tri kruga: podsustav morske vode,
niskotemperaturni podsustav slatke vode i visokotemperaturni podsustav
rashladne vode bloka motora.

Prednosti konvencionalnog rashladnog podsustava su slijedee:
-Samo dvije vrste pumpi rashladne vode (morska voda i voda bloka motora).
-Jednostavna instalacija s nekoliko cijevnih sustava.

Nedostatci su slijedei:
-Morska voda u rashladnicima i zbog toga vei trokovi odravanja.
-Skupa cijevna instalacija od nekorozivnog materijala kao to je galvanizirani elik,
Cu-Ni cijevi.

Prednosti sredinjeg rashladnog podsustava su slijedee:
-Samo jedan izmjenjiva topline hlaen morskom vodom, to znai da samo on mora biti
pregledavan.
-Svi ostali izmjenjivai su slatkovodno hlaeni i mogu zbog toga biti napravljeni od manje
skupog materijala.
-Potrebito je samo nekoliko nekorozivnih cijevi.
-Smanjeno odravanje rashladnika i komponenti.

Nedostatci su slijedei:
-Tri vrste pumpi za rashladnu vodu (morska voda, slatka voda niske temperature i rashladna
voda bloka motora visoke temperature).
-Vea poetna cijena.

7.1.1 KONVENCIONALNI RASHLADNI PODSUSTAV S MORSKOM VODOM

Konvencinalni rashladni sustav s morskom vodom prikazan na shemi 7.1.1 koristi se za
hlaenje: rashladnika ulja za podmazivanje bregaste osovine, rashladnika ulja glavnog pogonskog
stroja, rashladnika rashladne vode bloka motora i rashladnika ispirnog zraka.
Kapacitet pumpi morske vode je baziran na izlaznoj temperaturi morske vode od
maksimalno 323
0
K nakon prolaza kroz rashladnike - s ulaznom temperaturom od maksimalno 305
0
K (tropski uvjeti) to daje maksimalno poveanje od 18
0
K.
Ventili u sustavu moraju imati na sebi obiljeenu skalu da bi se mogla vriti tona kontrola
protoka.
Podsustav rashladne vode bloka motora koristi se za hlaenje kouljica i glava cilindara i
ispunih ventila glavnog porivnog stroja.
Pumpa rashladne vode bloka motora dobavlja vodu sa izlaza iz motora i tjera je prema
rashladniku vode bloka motora odakle se rashladna voda vraa u motor.
Na izlazu iz rashladnika rashladne vode bloka motora je termostatski kontroliran regulacijski
ventil sa senzorom na izlazu rashladne vode iz motora, to dri rashladnu vodu na izlazu iz
glavnog motora na temperaturi od 353-355
0
K.
Preporuene maksimalne brzine vode su:
Voda bloka motora................3.0 m/s.
Morska voda..................................3.0 m/s.

58
Meusobna povezanost rashladnika u podsustavu slui za postizanje:
-Najmanje mogue ulazne temperature rashladne vode u rashladnik ulja motora s ciljem
koritenja najjeftinijih rashladnika. S druge strane s ciljem sprijeavanja ukruenja ulja ulazna
temperatura rashladne vode ne smije biti nia od 283
0
K.
-Najniu moguu ulaznu temperaturu vode u rashladnik ispirnog zraka s ciljem to je
mogue manje potronje goriva.

59
Shema 7.1.1: Konvencionalni rashladni podsustav
Izlaz morske
vode
Ulaz morske
vode
Rashladnik
ulja bregaste
osovine
Rashladnik
ulja motora
Rashladnik
vode motora
Termostatski
ventil
Pumpe morske
vode
Vodene pumpe
motora
Odu{ni tank
Ekspanzijski tank
rashladne vode motora
Ulaz morske
vode
Morska voda
Rashladna voda motora
Alarmni ure|aj
odu{nog tanka
N
P
K
L
M
Generator
slatke vode
Predgrija~
Termostatski
ventil
Rashladnik
ispirnog zraka
60

Pumpe rashladne morske vode
Pumpe su centrifugalnog tipa.
Protok morske vode.................................................................0.086 m /s.
Razlika tlaka........................................................................2-2.5 x 10 Pa.
5
0
Kapacitet mora biti dovoljan s tolerancijom od 0% do +10% i mora pokrivati hlaenje glavnog
motora.
Dijelovi rashladnog sustava su:

3
Radna temperatura.................................................................max. 223 K.

Pumpe rashladne vode bloka motora

Protok rashladne vode blokom motora.....................................0.022

m
3
/s.
Razlika tlaka........................................................................2-2.5 x 10
5
Pa.
Kapacitet mora biti u toleranciji od 0% do +10%.
Navedeni kapaciteti pokrivaju samo glavni motor.

Rashladnik ulja bregaste osovine

Rashladnik je ili cjevastog tipa napravljen od materijala otpornog na morsku vodu ili ploasti
izmjenjiva od titana.
Viskozitet ulja ....................................................75 x 10
-6
m
2
/s pri 323
0
K.
Protok ulja...............................................................................0.0017

m
3
/s.
Rasipanje topline................................................................................9 kW.
Max. pad tlaka na uljnoj strani.................................................0.5 x 10
5
Pa.
Temperatura ulja na izlazu iz rashladnika.........................................318
0
K.
Protok rashladne vode...............................................................0.0011 m /s.
3
Temperatura morske vode na ulazu u rashladnik..............................307
0
K.
Max. pad tlaka na vodenoj strani..............................................0.2 x 10
5
Pa.
Maksimalni pad tlaka na vodenoj strani moe biti i vei to ovisi o izvedbi rashladnog sustava.

Rashladnik ulja motora

Rashladnik je ili cjevastog tipa napravljen od materijala otpornog na morsku vodu ili ploasti
izmjenjiva od titana.
Viskozitet ulja ......................................................75 x 10
-6
m
2
/s pri 323
0
K.
Max. viskozitet ulja............................................................1000 x 10
-6
m
2
/s.
Protok ulja...................................................................................0.065 m
3
/s.
Rasipanje topline.............................................................................810 kW.
Max. pad tlaka na uljnoj strani..................................................0.5 x 10
5
Pa.
Radni tlak na uljnoj strani............................................................4 x 10
5
Pa.
Temperatura ulja na izlazu iz rashladnika.........................................318
0
K.
Protok rashladne vode...................................................................0.03 m
3
/s.
Temperatura rashladne vode na ulazu:
morska voda......................................................................................305
0
K.
slatka voda.........................................................................................309
0
K.
Max. pad tlaka na vodenoj strani...............................................0.2 x 10
5
Pa.

61
Kapacitet protoka ulja mora biti unutar tolerancije od 0% do +12%. Kapacitet protoka rashladne
vode mora biti unutar tolerancije od 0% do +10%.
Da bi se osigurala ispravnost rada rashladnika ulja mora se temperatura morske vode regulirati
tako da ne bude ispod 283
0
K. Pad tlaka moe biti i vei to ovisi o izvedbi rashladnog sustava.

Rashladnik vode motora

Rashladnik je cjevastog ili plo~astog tipa napravljen od materijala otpornog na morsku vodu.
Rasipanje topline.............................................................................1540 kW.
Protok rashladne vode motora.......................................................0.022 m
3
/s.
Temperatura rashladne vode motora na ulazu.....................................353
0
K.
Max. pad tlaka na vodenoj strani motora....................................0.2 x 10
5
Pa.
Protok morske vode......................................................................0.031 m
3
/s.
Max. pad tlaka na strani morske vode.........................................0.2 x 10
5
Pa.
Temperatura ulazne morske vode .......................................................311
0
K.
Rasipanje topline i protok morske vode su bazirani na tropskim uvjetima npr. temperature morske
vode 305
0
K i temperature zraka od 318
0
K. Pad tlaka u rashladniku moe biti i vei to ovisi o
izvedbi rashladnog sustava.

Rashladnik ispirnog zraka

Rashladnik ispirnog zraka je sastavni dio glavnog motora.
Rasipanje topline..............................................................................3620 kW.
Protok morske vode.......................................................................0.054 m
3
/s.
Temperatura ulazne morske vode ........................................................305
0
K.
Pad tlaka na strani morske vode....................................priblino 0.5 x 10
5
Pa.
Rasipanje topline i protok morske vode su bazirani na tropskim uvjetima.

Termostatski ventil morske vode

Ventil za kontrolu temperature je trostrani ventil koji moe dio ili svu morsku vodu proslijediti na
usisnu stranu pumpe za morsku vodu. Senzori termostatskog ventila su locirani na ulazu morske
vode u rashladnik ulja motora, a temperaturni prag mora biti minimalno 383
0
K.
Protok morske vode.......................................................................0.086 m
3
/s.
Temperaturno podeavanje mogue unutar....................+278
0
K do +305
0
K.

Termostatski ventil rashladne vode bloka motora

Temperaturno kontrolni sustav moe biti opremljen trostranim ventilom kao mjeajuim ventilom
koji dio ili svu rashladnu vodu bloka motora usmjerava kroz rashladnik.
Senzori se postavljaju na izlazu glavnog motora, a temperatura mora biti unutar raspona od 343
0
K
do 363
0
K.

62
7.1.2 SREDINJI RASHLADNI PODSUSTAV
Sredinji rashladni podsustav prikazan na shemi 7.1.2 karakterizira samo jedan
izmjenjiva topline hlaen morskom vodom, a ostali rashladnici ukljuujui i rashladnik vode
bloka motora slatkom vodom niske temperature.
U cilju sprjeavanja previsokih temperatura ispirnog zraka proraunska temperatura
slatke niskotemperaturne rashladne vode je 309
0
K, imajui u vidu maksimalnu temperaturu
mora od 305
0
K.
Takoer vrijede ista pravila kao kod konvencionalnog rashladnog sustava o dranju
temperature rashladne vode u rashladniku ispirnog zraka na to nioj razini, kao i da
termostatski ventil slatke niskotemperaturne vode mora biti postavljen na minimalno 383
0
C.

Dijelovi rashladnog sustava su:

Pumpe rashladne morske vode

Protok morske vode........................................................................0.081 m
3
/s.
Razlika tlaka..............................................................................2-2.5 x 10
5
Pa.
Normalna radna temperatura..........................................................283-305
0
K.
Radna temperatura........................................................................max. 323
0
K.
motora. Razlika u tlaku izme|u pumpi je odre|ena na bazi totalnog pada tlaka u sustavu.

Pumpe rashladne vode bloka motora, visokotemperaturne

Protok rashladne vode blokom motora............................................0.022 m
3
/s.
Razlika tlaka..............................................................................2-2.5 x 10
5
Pa.
Normalna radna temperatura..................................................pribli`no 353
0
K.
Radna temperatura........................................................................max. 363
0
K.
motora. Razlika u tlaku izmeu pumpi je odreena na bazi totalnog pada tlaka u sustavu.

Sredinji rashladnik

Rashladnik je cjevastog ili ploastog tipa napravljen od materijala otpornog na morsku vodu.
Rasipanje topline.................................................................................5980 kW.
Protok slatke rashladne vode .............................................................0.022

m
3
/s.
Temperatura slatke rashladne vode na izlazu...........................................309
0
K.
Max. pad tlaka na strani slatke vode...............................................0.2 x 10
5
Pa.
Protok morske vode..........................................................................0.081 m
3
/s.
Max. pad tlaka na strani morske vode.............................................0.2 x 10
5
Pa.
Temperatura ulazne morske vode ...........................................................305
0
K.
Pad tlaka moe biti i vei to ovisi o izvedbi rashladnika.
vode 305
0
0
izvedbi rashladnog sustava. Rad u tropskim uvjetima e malo poveati temperaturu u rashladnom
sustavu i malo e utjecati na performanse motora.

Pumpe sredinje rashladne vode, niskotemperaturne
63

Protok morske vode............................................................................0.071 m
3
/s.
Razlika tlaka..................................................................................2-2.5 x 10
5
Pa.
Normalna radna temperatura......................................................priblino 353
0
K.
Radna temperatura...........................................................................max. 363
0
K.
motora. Razlika u tlaku izmeu pumpi je odreena na bazi totalnog pada tlaka u sustavu.

Rashladnik vode motora

Rashladnik je cjevastog ili ploastog tipa napravljen od materijala otpornog na morsku vodu.
Rasipanje topline..............................................................................1540 kW.
Protok rashladne vode motora........................................................0.022 m
3
/s.
Temperatura rashladne vode motora na ulazu......................................353
0
K.
Max. pad tlaka na vodenoj strani motora......................................0.2 x 10
5
Pa.
Protok slatke vode niske temperature..............................................0.031 m
3
/s.
Max. pad tlaka na strani slatke vode niske temperature................0.2 x 10
5
Pa.
Temperatura ulazne slatke vode niske temperature...............................316
0
K.
vode 305
0
0
izvedbi rashladnog sustava.

Rashladnik ispirnog zraka

Rashladnik ispirnog zraka je sastavni dio glavnog motora.
Rasipanje topline................................................................................3620 kW.
Protok ................................................................................................0.04 m
3
/s.
Temperatura ulazne slatke vode niske temperature.................................309
0
K.
Pad tlaka na strani slatke vode niske temperature.............pribli`no 0.5 x 10
5
Pa.

Termostatski ventil sredinje rashladne vode

Temperaturno kontrolni sustav moe biti opremljen trostranim ventilom kao mjeajuim ventilom
koji dio ili svu rashladnu vodu bloka motora usmjerava kroz rashladnik.
Osjetnici se postavljaju na izlazu iz termostatskog ventila, a temperatura mora biti minimalno 283
0
K.

Podaci za rashladnik ulja bregaste osovine, rashladnik ulja motora i termostatski ventil rashladne
vode bloka motora su isti kao i u konvencionalnom rashladnom sustavu.

64
65
7.1.3. PODSUSTAV GORIVA

Na ovoj slici vidimo protok goriva u sustavu goriva.Pregledajmo ovaj protok.

Gorivo iz tanka goriva(7) se sie prijenosnom pumpom goriva (11) kroz separator za vodu (F) i sekundarni filter goriva
(9). Separator goriva moe biti Caterpillar-ov separator ili OEM-ov separator. Na veini brodova nalazi se primarni filter
goriva smjeten pokraj tanka goriva. Sekundarni filter goriva je OEM-ov. Iz filtera gorivo ide do kuita pumpe ubrizgaa
goriva (14). Gorivo dolazi na vrh kuita i prolazi kroz unutranje prolaze (20) do prijenosne pumpe goriva (11).

Iz prijenosne pumpe gorivo pod pritiskom ispunjava kuite pumpe ubrizgaa goriva (14). Pritisak goriva u kuitu je
reguliran ventilom bypass-a (12). Pri punom optereenju (FULL LOAD) pritisak je 30 +/- 5 psi (205 +/- 35 kPa). Ako
pritisak u kuitu naraste previe, bypass ventil e se otvoriti i propustiti dio goriva natrag na ulaz goriva u prijenosnu
pumpu.

Iz kuita pumpe ubrizgaa gorivo pod pritiskom odlazi do svakog pojedinog ubrizgaa (6).

RAD PRIMARNE PUMPE

Kad je ruica primarne pumpe (2) izvuena, vakuum u primarnoj pumpi otvara kontrolni ventil (A) isie gorivo iz tanka.
Kad se ruica gurne zatvara se kontrolni ventil (A) i otvara kontrolni ventil (B). Ovo potiskuje zrak i/ili gorivo u kuite
kroz prolaze za gorivo i kroz kontrolni ventil (C). Daljnjim radom primarne pumpe sie se gorivo iz tanka sve dok
66
cjevovod goriva, filter goriva i kuite ne bude ispunjeno gorivom. To se radi dok kroz izlaz goriva iz runog ispusnog
ventila (5) ne presanu izlaziti mjehurii.

KONSTANTNI ISPUSNI VENTIL

Konstantni ispusni ventil (4) proputa priblino oko 9 galona goriva na sat natrag u tank goriva. Ovo gorivo se vraa kroz
povratnu cijev (3). Ovaj protok uklanja zrak iz kuita i pomae pri hlaenju pumpe ubrizgaa goriva. Kontrolni ventil
(D) sprijeava ovaj protok dok je pritisak u kuitu 8 +/- 3 psi (55 +/- 20 kPa).

Pregledajmo smjetaj svake od komponenti. Slijedee dvije slike prikazuju instalaciju tanka goriva na izletnikom brodu
koji sadri dvije 3208-ice.

Veina tankova goriva su izraena od niskougljinog valjanog elika.

67

Ovdje vidimo separator za vodu tanka goriva. On moe izdvojiti vie od 95% vode iz goriva ako je koncentracija vode u
gorivu manja od 10%.

Ovo je motorni separator za vodu. Smjeten je na motoru.

Ventil na donjoj desnoj strani se koristi za isputanje vode iz kuita. Otkada se kuite izrauje od prozirne plastike
mogue je lako vidjeti kad je potrebno isputanje.

Nikada se ne smije dopustiti da se separator napuni vie od volumena vode jer u protivnom nee moi vie izdvajati
vodu iz goriva. Pri mjenjanju filtera skida se stezaljka.

68

Na nekim brodskim instalacijama OEM instalira Racor-ove filtere goriva

Ovi Racor-ovi filteri povezuju primarni filter goriva sa separatorom za vodu.

Ovo je sekundarni filter goriva i primarna pumpa na uobiajenom mjestu.

69

Ovo je sekundarni filter goriva prikazan na tipinoj brodskoj 3208 instalaciji.

Ovdje su sekundarni filter goriva i primarna pumpa smjeteni na desnoj istaknutoj strani motora zbog lakeg pristupa
servisera.

A ovdje vidimo runi ispusni ventil. Ovaj ventil se koristi za ispust zraka iz sustava goriva pri servisiranju.

70

Na ovoj slici vidimo cijevi do ubrizgaa i solenoid za prekid dovoda goriva. Solenoid za prekid dovoda goriva slui za
elektrino zaustavljanje motora.

Dvije su vrste solenoida: ukljuen za pokretanje i ukljuen za zaustavljanje.

SUSTAV GORIVA KOD SPOROHODNIH BRODSKIH PROPULZIONH MOTORA

Podsustav je tako dizajniran da se moe koristiti i lako i teko gorivo. Iz tankova gorivo se dovodi
do elektrino pokretanih napojnih pumpi pomou kojih se poveava tlak u niskotlanom dijelu
cirkulacijskog sustava, to pak ne dozvoljava kljuanje goriva u odunom tanku u definiranim
temperaturnim okvirima.
Oduni tank je povezan sa dobavnim tankom preko automatskog odzranog ventila, koji
oslobaa sve plinove a zadrava tekuinu.
Iz niskotlanog dijela podsustava gorivo se pogoni elektrino pokretanim cirkulacijskim
pumpama, koje pumpaju gorivo kroz pedgrija i potpuno protoni filter smjeten neposreno ispred
ulaza u motor.
Da bi se osigurala dobava via od potrebite, kapacitet elektrino pokretane pumpe je vei od
potrebe motora za gorivom. Viak goriva se recirkulira od motora kroz oduni tank.
Tlak goriva mjeren na motoru (na razini pumpe) treba biti 7-8 x 10
5
Pa to odgovara
cirkulacijskom tlaku pumpe od 10 x 10
5
Pa. Ovo osigurava tlanu granicu koja ne dozvoljava
pojavu kavitacije i stvaranja plinova u sustavu goriva ak i na temperaturi od 423
0
K.
Kada motor stane cirkulacijska pumpa e nastaviti cirkulirati zagrijano teko gorivo kroz
sustav ime se postie zagrijanost pumpi i odzraenost ventila.

Obloeni cjevovod goriva...................................................max. 423
0
K.
min. 373
0
K.

Obloeni drenani cjevovod rashladnom vodom motora.... max. 363
0
K.
min. 323
0
K.

Za cijevne spojeve propisane su maksimalne brzine:
Lako Diesel gorivo..........................................................................1.0 m/s.
Teko Diesel gorivo.........................................................................0.6 m/s.

Izolacija na cijevi goriva i drenanog goriva se ne smije stavljati dok se cijevi ne podvrgnu
testovima propisanim od strane odgovornih klasifikacijskih drutava. Ovo se takoer odnosi na
71
izoliranje cijevi, spojeva i ventila s ciljem osiguranja vanjske temperature izolacije od maksimalno
328
0
K na temperaturi okoline od maksimalno 311
0
K.

Dobavne pumpe goriva

Pumpe trebaju biti vijananog ili zupastog tipa.
Viskozitet goriva specificiran................. vei od 700 x 10
-6
m
2
/s pri 323
0
K.
Viskozitet goriva max.........................................................1000 x 10
-6
m
2
/s.
Protok goriva............................................................................0.00075 m
3
/s.
Razlika tlaka..................................................................................4 x 10
5
Pa.
Tlak isporuke.................................................................................4 x 10
5
Pa.
Kapacitet mora biti unutar tolerancije od 0% do +15%.

Cirkulacijske pumpe goriva

Pumpe trebaju biti vijananog ili zupastog tipa.
Viskozitet goriva specificiran.............vei od 700 x 10
-6
m
2
/s pri 323
0
K.
Viskozitet goriva max......................................................1000 x 10
-6
m/s.
Protok goriva.......................................................................0.00138 m
3
/s.
Razlika tlaka.............................................................................6 x 10
5
Pa.
Tlak isporuke..........................................................................10 x 10
5
Pa.
Radna temperatura.........................................................................423
0
K.
Kapacitet mora biti unutar tolerancije od 0% do +15%. Razlika u tlaku se bazira na totalnom
padu tlaka u predgrijau i rashladniku od maksimalno 1.5 x 10
5
Pa.

Predgrija goriva

Predgrija je cjevastog ili ploastog tipa.
Sada kada je viskozitet iza predgrijaa mjerena znaajka, temperatura predgrijaa moe
varirati, u zavisnosti o viskozitetu i viskozitetnom indeksu goriva.
Viskozitet goriva specificiran............ vei od 700 x 10
-6
m
2
/s pri 323
0
K.
Protok goriva.......................................................................0.00138 m
3
/s.
Rasipanje topline..........................................................................134 kW.
Pad tlaka na strani goriva.......................................................max. 10
5
Pa.
Ulazna temperatura goriva...............................................priblino 373
0
K.
Izlazna temperatura goriva..............................................................423
0
K.

72

73
7.1.4 PODSUSTAV ULJA ZA PODMAZIVANJE I HLAENJE MOTORA

Podsustav dobavlja ulje za podmazivanje u leajeve motora kroz ulaz R
1
i rashladno ulje za
hlaenje klipa kroz ulaz U
1
.
Blok motora se ventilira kroz otvor AR
1
putem cijevi koja ide direktno do palube.
Ulje za podmazivanje se pumpa iz tanka s dna glavnim uljnim pumpama do rashladnika ulja
za podmazivanje, termostatskog ventila kroz potpuno protoni proista do motora gdje se
distribuira prema klipovima i leajevima.

Pumpa ulja za podmazivanje

Pumpa ulja za podmazivanje moe biti vijanog, zupastog ili centrifugalnog tipa.

Viskozitet ulja...................................................75 x 10
-6
m
2
/s pri 323
0
K.
Viskozitet ulja, maksimalni.............................................1000 x 10
-6
m
2
/s.
Protok ulja..............................................................................0.0647 m
3
/s.
Projektirana razlika tlaka...........................................................4 x 10
5
Pa.
Tlak dobave..............................................................................4 x 10
5
Pa.
Radna temperatura.........................................................................333
0
K.

Kapacitet protoka mora biti unutar tolerancije od 0% do +12%.
By-pass ventil prikazan izmeu glavnih pumpi ulja moe biti isputen ukoliko pumpe imaju
u sebi ugraen by-pass.

Rashladnik ulja motora (Prilog 3)

Rashladnik je ili cjevastog tipa napravljen od materijala otpornog na morsku vodu ili
ploasti izmjenjiva od titana, osim ukoliko se ne koristi sredinji rashladni podsustav.
Viskozitet ulja ..................................................75 x 10
-6
m
2
/s pri 323
0
K.
Max. viskozitet ulja.........................................................1000 x 10
-6
m
2
/s.
Protok ulja..............................................................................0.0647 m
3
/s.
Rasipanje topline..........................................................................810 kW.
Max. pad tlaka na uljnoj strani...............................................0.5 x 10
5
Pa.
Radni tlak na uljnoj strani.........................................................4 x 10
5
Pa.
Temperatura ulja na izlazu iz rashladnika......................................318
0
K.
Protok rashladne vode............................................................0.0305 m
3
/s.
Temperatura rashladne vode na ulazu:
morska voda...................................................................................305
0
K.
slatka voda......................................................................................309
0
K.
Max. pad tlaka na vodenoj strani.............................................0.2 x 10
5
Pa.

Kapacitet protoka ulja mora biti unutar tolerancije od 0% do +12%. Kapacitet protoka
rashladne vode mora biti unutar tolerancije od 0% do +10%.
Da bi se osigurala ispravnost rada rashladnika ulja mora se temperatura morske vode
regulirati tako da ne bude ispod 283
0
K. Pad tlaka moe biti i vei to ovisi o izvedbi rashladnog
podsustava.

1
Prilog: Lista prikljuaka

74

Kontrolni ventil temperature ulja

Sustav za kontrolu temperature moe u zavisnosti o potrebama preko trostranog ventila
zaobii rashladnik potpuno ili djelomino.

Viskozitet ulja ...............................75 x 10
-6
m
2
/s pri 323
0
K.
Protok ulja................................................0.0647 m
3
/s.
Temperaturni raspon na ulazu u motor......313-323
0
K.

Uljni potpuno protoni proista

Viskozitet ulja na radnoj temperaturi ........................90-100 x 10
-6
m
2
/s.
Protok ulja............................................................................0.0647 m
3
/s.
Max. pad tlaka pri istom proistau....................................0.2 x 10
5
Pa.
Radna temperatura, priblino.......................................................318
0
K.
Radni tlak ...........................................................................4.5 x 10
5
Pa.
ienje potrebito pri padu tlaka maksimalno.....................0.5 x 10
5
Pa.

Kapacitet protoka ulja mora biti unutar tolerancije od 0% do +12%.
Potpuno protoni preosta treba biti postavljen to blie glavnom motoru. Ako je
postavljen dupli proista mora imati dovoljan kapacitet da propusti svu koliinu ulja kroz svaku
stranu proistaa na zadanoj radnoj temperaturi sa maksimalnim padom tlaka kroz filter od 0.2 x
10
5
Pa (pri istom proistau).

75
Rashladnik
ulja motora
Dobavni
tank
Paluba
Potpuno proto~ni
pre~ista~
Termostatski
ventil
Iz
pre~ista~a
U
pre~ista~
Pumpe ulja
motora
U
AB
R
E
AR
Shema 7.1.4: Podsustav ulja za podmazivanje i hla|enje

77

7.1.5 PODSUSTAV UPUTNOG I NADZORNOG ZRAKA

Uputni zrak se dobavlja preko kompresora uputnog zraka, prikaz na shemi 7.1.5, do
spremnika uputnog zraka i od njih do ulaza A
1
u glavni motor. Kroz redukcijsku podstanicu koja
dovodi komprimirani zrak na 7 x 10
5
Pa i dalje prema motoru kao:
- nadzorni zrak za manevarski sustav i opruge zraka ispunog ventila kroz B
1
.
- sigurnosni zrak za zaustavljanje u nudi kroz ulaz C
1
.
- zrak koji prolazi kroz redukcijski ventil do ulaza AP
1
za ienje turbopunjaa i manji dio
koji se koristi za testiranje ventila goriva.

Kompresori uputnog zraka

Kompresori uputnog zraka trebaju biti vodeno-hlaeni, dvostupanjski sa meuhlaenjem.
Koliina zraka na ulazu:
Reverzibilan motor za 12 startanja...................................2x0.0458 m
3
/s.
Nereverzibilni motor za 6 startanja.....................................2x0.025 m
3
/s.
Tlak dostave zraka................................................................30 x 10
5
Pa.

Spremnici uputnog zraka

Volumen spremnika uputnog zraka je:
Reverzibilan motor za 12 startanja.................................2x0.001527 m
3
/s
.
Nereverzibilni motor za 6 startanja.................................2x0.000833 m
3
/s
*
.
Tlak dostave zraka...................................................................30 x 10
5
Pa.

Redukcijska podstanica

Redukcija.......................................................................s 30 na 7 x 10
5
Pa.
Tolerancija m 10%.
Finoa filtera ..............................................................................0.060 m.

Redukcijski ventil

Redukcija ....................................................................s 30 na 10 x 10
5
Pa.
Tolerancija m 10%.

1
Prilog 1: Lista priklju~aka.
*
Volumen pri 298
0
K i 1.033 x 10
5
Pa.
78
125 mm
25 mm
AP
A
C B
25 mm
100 um
Redukcijska podstanica
U kaljuù
Spremnik uputnog
zraka 30 bara
Kompresori uputnog
zraka
Separator
ulja i vode
U kaljuù
Test ventila goriva
Redukcijski ventil
U kaljuù
Spremnik uputnog
zraka 30 bara

7.1.5. 1. Shema: Podsustav uputnog i kontrolnog zraka

79

7.1.6 PODSUSTAV USISA ZRAKA I ISPUHA PLINOVA MOTORA

Poeti emo sa zranim sustavom T motora.

Brodski motor 3208 ima vodom hlaeno turbopuhalo (4) smjeteno na istaknutom dijelu motora.

Zrak se usisava kroz proiiva zraka (koji je smjeten na adapteru za proiiva zraka (3)), komprimira se torbopuhalom (4) i prolazi kroz ventile za ulaz zraka (1 i 6) prema
ulazu sabirnika (7) u svaku glavu cilindra.

Ispuni plinovi prolaze kroz vodom hlaene ispune sabirnike (9) do draa turbopuhala (8). Odatle plinovi ulaze u kuite turbopuhala i uzrokuju vrtnju rotora.

Ispuni plinovi izlaze iz turbopuhala kroz otvor ispuha.
80

Tu se jo nalazi i ventil PCV-a (pozitivna ventilacija kuita ruice ) (2) na svakom kuitu ventila. Ovi ventili su spojeni na adapter za proiva zraka na ulazu zraka u
turbopuhalo i rciklira dim iz kuita.

Pogledajmo sad sustav zraka TA motora.

Protok zraka u ovom motoru je isti kao kod T motora s iznimkom da komprimirani zrak iz turbopuhala izravno ulazi u hladilo (9) prije nego ue u usisni sabirnik zraka.

Ovdje se nalaze takoer dva PCV ventila (2). Ovi ventili su spojeni na separator ulja (1). Separator ulja izdvaja ulje iz dima u kuitu i vraa ga u uljni karter motora. Dim zatim
ide do adaptera proiivaa zraka (3) na usinoj strani turbopuhala.

81

Pogledajmo rad PCV ventila.

82
Mala opruga i atmosferski pritisak vrsto dre PCV ventil potiskujui lijevu stranu membrane. Pritisak iz kuita potiskuje lijevu stranu membrane. Kad pritisak u kuitu poraste
za 2 in (50 mm) vodenog stupca, vei je od sile na lijevoj strani. To uzrokuje pomicanje ventila iz sjedita. Dim iz kuita sad ide kroz ventil u usisnu cijev i nastavlja do komore
izgaranja.

NAPOMENA: NIKADA ne raditi s motorom kad su ventili ili membrana skinuti. Pritisak u kuitu je prenizak i to bi uzrokovalo preveliku potronju ulja. Uz to prljavi zrak moe
ui u motor.

83

Pogledajmo sada razmjetaj razliitih komponenata.

Ovdje vidimo proiiva zraka, hladilo, desni ispuni sabirnik i PCV ventil sa uljnim separatorom.

84

Ovdje vidimo turbopuhalo, smjeteno uz filter zraka, izlaz komprimiranog zraka koji prolazi kroz hladilo i desni ispuni sabirnik iz kojeg zrak ide u turbopuhalo.

85

Ovdje vidimo ispuh turbopuhala spojenog na cijevi ispuha i na izlaz morske vode koja cirkulira kroz hladilo ulja zupanika. Morska voda prolazi iz hladila ulja do ispunog
potiskivaa i izlazi iz motora kroz ispune cijevi.

Na ovoj instalaciji ispuni cjevovod prolazi uzdu odjeljka strojarnice i izlazi na stranjem dijelu broda iznad vodne linije.
86

87
8.0. UTJECAJ RELEVANTNIH ZNAAJKI MOTORNOG SUSTAVA I RASPORED
DIJAGNOSTIKIH MJERNIH MJESTA

Znaajke Dieselovog motornog sustava relevantne za dijagnostiku, preporuene od
proizvoaa, s rasporedom osnovnih mjernih mjesta prikazane su na slikama 8.1, 8.2 i 8.3. U
tablicama 1.,2.,3.,4. i 5. su navedene dijagnostike znaajke motornog sustava uz naznaku vrste
signala i njihovog utjecaja na stanje radnog procesa brodskog Dieselovog motora.
Mjerni instrumenti se oznaavaju kombinacijom simbola iza kojih slijedi broj.
Simboli oznaavaju:
DSA Prekida gustoe za alarm (uljna magla)
DS-SLD Prekida gustoe za slow down
E Elektrina sredstva
EV Solenoidni ventil
ESA Prekida elektri~ni za alarm
FSA Prekida protoka za alarm
FS-SLD Prekida protoka za slow down
LSA Prekida razine za alarm
PDI Indikator razlike tlaka
PDSA Prekida razlike tlaka za alarm
PDT Odailja razlike tlaka
PI Indikator tlaka
PS Prekida tlaka
PS-SHD Prekida tlaka za shut down
PS-SLD Prekida tlaka za slow down
PSA Prekida tlaka za alarm
PSC Prekida tlaka za nadzor
PE Osjetnik tlaka (analogni)
PEA Osjetnik tlaka za alarm (analogni)
PEI Osjetnik tlaka za daljinsku indikaciju
PE-SLD Osjetnik tlaka za slow down (analogni)
SE Osjetnik brzine (analogni)
SSA Prekida brzine za alarm
SS-SHD Prekida brzine za shut down
TI Indikator temperature
TSA Indikator temperature za alarm
TSC Indikator temperature za nadzor
TS-SHD Indikator temperature za shut down
TS-SLD Indikator temperature za slow down
TE Osjetnik temperature (analogni)
TEA Osjetnik temperature za alarm (analogni)
TEI Osjetnik temperature za daljinsku indikaciju (analog.)
TE-SLD Osjetnik temperature za slow down (analogni)
VE Osjetnik viskoziteta (analogni)
VI Indikator viskoziteta
ZE Osjetnik pozicije
ZS Prekida pozicije
WEA Signal vibracije za alarm (analogni)
WI Indikator vibracija
WS-SLD Prekida~ vibracija za slow down
89
Troznamenkasti broj takoer ima svoju posebnost. Dvije zadnje znamenke predstavljaju
poziciju unutar podsustava, dok prva znamenka predstavlja podsustav kojem mjerna dijagnostika
znaajka pripada, pa tako na predstavljenim shemama i tabelama prve znamenke oznaavaju:
- broj 3 - oznaava dijagnostike znaajke na podsustavima kroz koje protjee tekuina;
- broj 4 - oznaava dijagnostike znaajke na podsustavima kroz koje protjeu plinovi;
- broj 6 - oznaava dijagnostike znaajke na podsustavima kroz koje protjee elektrri~na
energija;

OPIS SIMBOL POZICIJA
Podsustav ispirnog zraka
Spremnik ispirnog zraka (pomono puhalo) nadzor PSC 418
Elektrini motor, pomono puhalo 670
Manevarski podsustav
Okretanje krmom/cilindar ZS 650
Okretanje naprijed/cilindar ZS 651
Uklanjanje (reset) shut-down funkcije za vrijeme
nadzora nezgode
ZS 652
Davanje signala kada je prijenosni mehanizam daljinski
upravljan
ZS 653
Davanje signala za vrijeme nadzora nezgode PSC 654
Odvajanje sustava otkazivanja i uklanjanja od
sigurnosnog pri nadzoru nezgode
PSC 655
Solenoidni ventil EV 656
Solenoidni ventil za zaustavljanje u sluaju nezgode EV 658
Indikacija ukljuenosti prekretanja ZS 659
Opoziv alarma podmazivanja cilindra ZS 661
Glavni uputni ventil-blokiran ZS 663
Glavni uputni ventil-u slu`bi ZS 664
Dobava u distributor uputnog zraka, otvoreno-zatvoreno ZS 666/667
Elektrini motor, prekreta 671
Otkaz taho alarma iz sigurnosnog podsustava kada je
zapovje|eno "STOP"
PSC 675

Tablica 8.0. - 1. Nadzorna sredstva na motoru.

MJESTO OSJETNIKA SIMBOL POZICIJA ALARM
Podsustav goriva
Istjecanje iz visokotlanih cijevi LSA 301 visok
Gorivo iza proistaa PSA 306 nizak
Podsustav ulja za podmazivanje
Ulaz ulja za podmazivanje TSA 312 visok
Ulaz ulja za podmazivanje TSA 313 nizak
Izlaz ulja za podmazivanje iz klipa/cilindar TSA 318 visok
Izlaz ulja za podmazivanje iz klipa/cilindar FSA 320 nizak
90
Ulaz ulja za podmazivanje u klip PSA 327 nizak
Ulaz ulja za podmazivanje u glavne i odrivni leaj PSA 331 nizak
Segment odrivnog leaja TSA 350 visok
Ulaz ulja za podmazivanje u koljenastu osovinu TSA 356 visok
Ulaz ulja za podmazivanje u koljenastu osovinu PSA 358 nizak
Podmazivai cilindara (ugraeni prekidai) LSA 365 nizak
Izlaz ulja za podmazivanje leaja turbopuhala TSA 370 visok
Ulaz ulja za podmazivanje leaja turbopuhala PSA 372 nizak
Detektor uljne magle DSA 436 visok
Podsustav rashladne vode
Ulaz rashladne vode u rashladnik zraka PSA 378 nizak
Ulaz slatke rashladne vode PSA 386 nizak
Ulaz slatke rashladne vode TSA 385A nizak
Izlaz slatke rashladne vode/cilindar TSA 388 visok
Slatka rashladna voda kroz motor PDSA 391 nizak
Podsustav zraka
Ulaz uputnog zraka PSA 402 nizak
Dobava nadzornog zraka PSA 404 nizak
Dobava sigurnosnog zraka PSA 406 nizak
Dobava zraka ispunom ventilu PSA 408 nizak
Dobava nadzornog zraka,nakon motora PSA 409 visok
Dobava sigurnosnog zraka, nakon motora PSA 410 visok
Spremnik ispirnog zraka TSA 414 visok
Ispirni zrak-alarm vatre/cilindar TSA 415 visok
Ispirni zrak, pomono puhalo PSA 419 nizak
Ispuni plinovi nakon cilindra TSA 427 visok
Ispuni plinovi nakon cilindra, odstupanje od
prosjeka
TEA 429 visok
Ispuni plinovi nakon cilindra, odstupanje od
prosjeka
TEA 430 nizak
Ispuni plinovi nakon turbopunjaa TSA 433 visok
Ispirni zrak-razina vode LSA 434 visok
Manevarski podsusutav
Sigurnosni sustav, pad napajanja, niska voltaa ESA nizak
Taho sustav, pad napajanja, niska voltaa ESA nizak
Sigurnosni sustav,grjeka u kablovima ESA
Sigurnosni sustav, grupni alarm, shut down ESA
Krivi smjer, samo za reverzibilne motore
Prekoraenje broja okretaja motora SSA 438

Tablica 8.0. - 2. Alarmni osjetnici za nenadzirane strojarnice.

MJESTO OSJETNIKA SIMBOL POZICIJA
TERMOMETRI
Gorivo
Gorivo iza proistaa TI 302
Ulje za podmazivanje
Ulje za podmazivanje na ulazu u sustav TI 311
91
Ulje za podmazivanje na izlazu iz klipa/cilindar TI 317
Dio leaja odrivne osovine TI 349
Ulje za podmazivanje na ulazu koljenaste osovine TI 355
Ulje za podmazivanje na izlazu koljenaste osovine TI 360
Ulje za podmazivanje na izlazu osovine turbopuhala TI 369
Niskotemperaturna rashladna voda
Ulaz rashladne vode TI 375
Izlaz rashladne vode/rashladnik zraka TI 379
Visokotemperaturna slatka rashladna voda
Ulaz slatke rashladne vode TI 385
Izlaz slatke rashladne vode/cilindar TI 387
Izlaz slatke rashladne vode/turbopuhalo TI 393
Ispirni zrak
Ispirni zrak prije rashladnika zraka/rashladnik zraka TI 411
Ispirni zrak iza rashladnika zraka/rashladnik zraka TI 412
Spremnik ispirnog zraka TI 413
Ispuni plinovi
Ispuni plinovi prije turbopuhala/turbopuhalo TI 425
Ispuni plinovi poslije ventila TI 426
Manometri
Gorivo
Gorivo iza proistaa PI 305
Ulje za podmazivanje
Ulje za podmazivanje na izlazu iz klipa PI 326
Ulje za podmazivanje glavnih i odrivnih leaja PI 330
Ulje za podmazivanje na ulazu koljenaste osovine PI 357
Ulje za podmazivanje na izlazu osovine turbopuhala PI 371
Visokotemperaturna slatka rashladna voda
Ulaz slatke rashladne vode PI 386
Uputni i nadzorni zrak
Uputni zrak prema glavnom uputnom ventilu PI 401
Dobava nadzornog zraka PI 403
Dobava sigurnosnog zraka PI 405
Ispirni zrak
Spremnik ispirnog zraka PI 417
Ispuni plinovi
Spremnik ispunih plinova PI 424
Isuivanje turbopuhala/dobava zraka PI 435
Ispuni plinovi poslije ventila PI 475
Manevarski podsustav
Pilot tlak prema aktuatoru PI 668
Diferencijalni mjerai tlaka
Pad tlaka kroz rashladnik zraka/rashladnik zraka PD 420
Pad tlaka kroz proista turbopuhala/turbopuhalo PD 422
Brzinomjer
Brzina motora E 438

Tablica 8.0. - 3. Instrumenti na motoru za nadzirane i nenadzirane strojarnice.
92

Ulaz ulja za podmazivanje TS-SLD 314 visok
Izlaz rashladnog ulja klipa/cilindar TS-SLD 319 visok
Izlaz rashladnog ulja klipa/cilindar FS-SLD 321 nizak
Ulaz rashladnog ulja klipa PS-SLD 328 nizak
Ulje za podmazivanje glavnih i odrivnih leajeva PS-SLD 334 nizak
Segment odrivnog leaja TS-SLD 351 visok
Ulaz ulja za podmazivanje u koljenastu osovinu TS-SLD 361 visok
Podmazivai cilindara (ugraeni prekidai) LS-SLD 365 nizak
Podmazivai cilindara FS-SLD 366 nizak
Ulaz slatke rashladne vode PS-SLD 384 nizak
Izlaz slatke rashladne vode/cilindar TS-SLD 389 visok
Spremnik ispirnog zraka TS-SLD 414A visok
Vatra u ispirnom zraku/cilindar TS-SLD 416 visok
Izlaz ispunih plinova/cilindar TS-SLD 428 visok
Ispuni plinovi nakon cilindra,odstupanje od prosjeka TS-SLD 431 visok/nizak
Uljna magla u bloku/cilindar SD-SLD 437 visok

Tablica 8.0. - 4. Funkcije za slow down u nenadziranim strojarnicama.

Ulje za podmazivanje glavnih i odrivnog leaja PS-SHD 335 nizak
Segment odrivnog leaja TS-SHD 352 visok
Ulaz ulja za podmazivanje u koljenastu osovinu PS-SHD 359 nizak
Prekoraenje brzine motora SS-SHD 438 visok

Tabela 8.0. - 5. Funkcije za shut down u nadziranim i nenadziranim
strojarnicama.

Slika 8.1 Sheme Dieselovog motora s naznakom osnovnih mjernih mjesta (lit. 6)

93

94

95

96

Na slici 8.4 prikazan je raspored panela smjetenih na motoru i poloaj osnovnih mjeraa i
prekidaa tlaka. Slini shematski prikazi mogu se izraditi i za preostale podsustave brodskog
porivnog stroja.

97
9.0. DIJAGNOSTIKI EKSPERTNI SUSTAV

9.1. OPI POJMOVI I DEFINICIJE

Ekspertni sustav sainjavaju programi elektronikog raunala, koji se koriste za
uskladitenje znanja i iskustava strunjaka odreenog znanstvenog podruja. To znanje i
iskustvo opotrebljava se za rjeavanje sloenih problema na isti nain kako bi to uinio
strunjak. Ovaj oblik software-a omoguuje raunalu da umjesto dosadanje ograniene uloge
"pomonika" postane stvarni "sudionik", koji moe zakljuivati na istoj konceptualnoj razini,
kao i njegov korisnik i pri tom dijagnosticirati, analizirati i savjetovati. Za sve ekspertne
sustave se moe rei da uspjeno rjeavaju sve rutinske i veinu teih problema. Ekspertni
sustav oslobaa vrijednog strunjaka od tekih problema i ak od kreativnijih aktivnosti, kao
to je istraivanje i dizajn.

Karakteristika ekspertnih sustava je brzo i tono djelovanje, objanjavanje i davanje
odgovora na temelju teorije ili prema heuristikim pravilima, odnosno, pozivajui se na ve
zapamene sluajeve iz prolosti. Ekspertni sustavi, takoer, imaju sposobnost izravnog
informiranja korisnika koji postavlja pitanja. Ekspertni sustav za dijagnostiku stanja brodskog
Dieselovog motora temelji se na eksperimentalnim podacima dobijenim mjerenjem relevantnih
znaajki brodskog Dieselovog motora i kontinuiranim praenjem rada.

Baza znanja pri izradi dijagnostikog ekspertnog sustava je datoteka kvarova gdje se
uvode teoretska i praktina znanja strunjaka.

Osnovni zahtjevi koji se postavljaju na rad stroja, pa tako i brodskog Dieselovog motora,
su maksimalni radni uinci s minimalnim trokovima odravanja. Danas se ovim zahtjevima
moe udovoljiti samo uvoenjem novog tehnolokog pristupa u praenju i mjerenju radnih
karakteristika stroja, kao i koritenjem raunarske tehnike i znanosti u dijagnosticiranju i
otklanjanju kvarova. U svijetu se posljednjih godina ulau znaajni napori u cilju ostvarenja
navedenih zahtjeva. Loyds Register kreirao je sveobuhvatnu bazu podataka utemeljenu na
podacima dobivenim mjerenjima i inspekcijskim pregledima strojeva, koji su vrlo dobra osnova
za utvrivanje metoda i postupaka za ocjenu pouzdanosti strojnih djelova i itavih strojnih
sustava.

Pri realizaciji dijagnostikog ekspertnog sustava imamo tri faze.
U prvoj fazi definiraju se mogui kvarovi na temelju teorijskih i praktinih znanja.
Organiziraju se u posebnu datoteku kvarova, a software-ski se uvode pravila, koja predstavljaju
znanje strunjaka. Ovdje se utvruje i minimalan broj potrebnih senzorskih ureaja za
registriranje radnih znaajki motora.
U drugoj fazi se prototip dijagnostikog sustava "utemeljenog na pravilima" provjerava
uvoenjem novih primjera, koji su dobijeni iz razliitih izvora i od razliito projektiranih
motora. Vri se usporeivanje novih primjera s ve prihvaenim pravilima, te uvoenjem novog
pravila kao rezultat ove usporedbe. Zavretkom ovog procesa postie se zbirka
zadovoljavajuih pravila, to predstavlja inicijalnu bazu znanja.
Trea faza obuhvaa inicijalnu bazu znanja koja se proiruje pravilima, uz pomo
matematike simulacije. Ova pravila predstavljaju komplicirane sluajeve viestrukih kvarova
koji se eksperimentalno nisu dali utvrditi. Baza znanja Dieselovog motora povezuje se s
posebnim modulom, koji posjeduje mehanizam donoenja zakljuaka. S njim zajedno tvori
ekspertni sustav za dijagnosticiranje kvarova.

98

Uspjenost ekspertnog sustava izravno ovisi o kvantiteti i kvaliteti formiranih primjera i
pravila. Stoga je potrebito uskladiti prikupljene podatke s radnim znaajkama motora u
ovisnosti o okolnostima kvara.

Najvei dio podataka za bazu znanja dobija se eksperimentalnim putem, mjerei
parametre motora u radnim uvjetima. Najprije se uspostavlja baza sirovih podataka na temelju
ve spomenutih eksperimentalnih vrijednosti, odnosno, labaratorijskih i servisnih podataka.

Posebnim software-skim postupkom se od prikupljenih podataka formira baza
kondenziranih podataka, koja sadri statistike rezultate kritinih znaajki.

Loyds Register je predloio konfiguraciju ekspertnog sustava, a slika 9.1. 1. prikazuje
ekspertni sustav postavljen po takvoj preporuci. Uz bazu znanja uveden je i modul "generiranje
pravila", koji pretvara empirijsko znanje i eksperimentalne podatke u odgovaraju}a pravila.

Koncept ekspertnog sustava za dijagnostiku kvarova prikazuje slika 9.1. 2. Poto se
specificira problem, utvruju se zahtjevi potrebiti da se doe do nunih informacija. Potrebiti
podaci se dobiju iz odgovarajuih izvora i adekvatno se organiziraju u bazi ulaznih podataka.
Slijedi izgradnja modela problema sa shemom procesa koji vodi rjeenju. Model problema
zajedno s bazom ulaznih podataka tvori "ekspertni sustav za analizu informacija". On slui za
definiranje datoteke primjera, iz koje se primjenom pogodnog software-a izvodi prototip
"sustava utemeljenog na pravilima".

Za kompletiranje ekspertnog sustava potreban je modul za donoenje odluke, koji
konzultira bazu znanja i konstruira operacijski sustav baze znanja.

99
TEORIJSKI
SIMULACIJSKI
PODACI
EKSPERIME-
NTALNI
PODACI
EMPIRIJSKO
LJUDSKO ZNANJE
OBJA[NJENJE
RAZUMIJEVANJE
ODLUÎVANJE
MODUL ZA
GENERIRANJE
PRAVILA
BAZA
ZNANJA
KONZULTACIJSKI MODUL

Slika 9.1. 1.: Prijedlog konfiguriranja ekspertnih sustava (Loyd's Register)

100
EKSPERIMENTALNI
PODACI
TEORIJSKI
SIMULAC. PODACI
BAZA ULAZNIH
PODATAKA
DATOTEKA
PRIMJERA
STRATEKI MODEL
INFORMACIJSKIH
ANALIZA
EKSPERTNO
ZNANJE
REDEFINIRANA
PRAVILA
GENERIRANJE
PRAVILA
PROTOTIP
SUSTAVA
UTEMELJENOG
NA
PRAVILIMA
BAZA
ZNANJA
MODUL ZA ODLUKE
OPERACIJSKI SUSTAV
BAZE ZNANJA
ULAZNI
PODACI
ULAZNI
PODACI
SOFTWARE
ZA
UVOENJE
PRAVILA
POBOLJANJA
SOFTWARE
ZA
VEZU

Slika 9.1. - 2: Ekspertni sustav

Razvoj hardware-a elektronikih raunala, koji prati sve "pametniji" software, nalae
uvoenje novih pristupa teoriji i praksi odravanja strojnih sustava, a osobito onih koji rade u
specifinim uvjetima, kao to su u ovom sluaju brodska postrojenja.

101
Prema normama DIN 31051, osnovni pojam dijagnostike stanja podrazumijeva djelatnosti
koje se izvode u radnom stanju i u stanju mirovanja, s ciljem da se utvrdi stvarno ponaanje
promatranog tehnikog sustava, da se to stanje analizira i potom ocijeni.
Dijagnostika se temelji na znanstvenoj osnovi, na matematikim i fizikim metodama, koja
omoguavaju postizanje optimalnih rezultata. To je znanost koja se bavi prepoznavanjem stanja
tehnikog sustava.

Dijagnostika stanja (slika 2.3) obuhvaa sve aktivnosti koje se provode s ciljem ocjene
trenutnog stanja tehnikog sustava, sa i bez rastavljanja sustava. Usporeivanjem s dozvoljenim
(nominalnim) vrijednostima planiraju se aktivnosti odravanja ili prognoze stanja sustava
budunosti.
Dijagnostika u sebi sadri odreivanje i analizu statikih i dinamikih znaajki i procjenu
sustava.

Praenje i kvantitativno mjerenje promjena stanja sustava vri se preko odgovarajuih
znaajki tehnikog sustava. Izbor dijagnostikih znaajki svakog sastavnog dijela ili sustava vri
se na osnovi:
- prouavanja njihovih funkcija, naina i uvjeta rada
- analize razine njihovog funkcioniranja
- sastavljanja logikih shema uzrono-posljedinih veza znaajki i
faktora koje utjeu na radnu sposobnost tehnikog sustava
- analize otkaza i dr.

Smanjenje ili gubljenje radne sposobnosti tehnikog sustava u procesu eksploatacije
proizlazi iz uzroka (troenje, deformacija, korozija, oteenja) koji utjeu na relevantne znaajke
motornog sustava.
Ako je stanje sustava takvo, da vrijednost makar i jedne zadane znaajke (koja karakterizira
sposobnost izvo|enja zadane funkcije) ne odgovara zahtjevima utvr|enim normativno-tehnikom
dokumentacijom, sustav se smatra nesposobnim za rad.
Promjenu tehnikog stanja, koja se dogaa trenutno, nazivamo diskretnom i ona se opisuje
dinamikim veliinama. Ako se promjena tehnikog stanja dogaa postupno, nazivamo je
monotonom i ona se opisuje statikim veliinama.
Dijagnostiki model predstavlja formalni opis (u analitikoj, tablinoj ili drugoj formi)
sastavnog dijela tehnikog sustava i njegovog ponaanja u neispravnom i ispravnom stanju.
Utvr|ivanje stanja tehnikog sustava moe se ostvariti primjenom odgovarajue mjerne i
druge opreme pomou specijalista za dijagnostiku.

102
SUSTAV JE RADNO
SPOSOBAN
SUSTAV NIJE RADNO
SPOSOBAN
SUSTAV JE SPREMAN
ZA RAD
PREDVI\ANJE
STANJA SUSTAVA
SUSTAV RADI U
DOZVOLJENIM
GRANICAMA
ODSTUPANJA
SUSTAV ]E U
VREMENU
T
OTKAZATI
TRA@ENJE UZROKA
BUDU]EG OTKAZA
SUSTAV JE SPREMAN
ZA RAD
OTKLANJANJE
OTKAZA
ZAMJENA ILI
POPRAVAK
SASTAVNIH
DIJELOVA SUSTAVA
PROVJERA
OPTIMALNOSTI
PROVJERA RADNE
SPOSOBNOSTI
DIJAGNOSTIKA
STANJA SUSTAVA
TRA@ENJE OTKAZA
Slika 9.1. 3.: Dijagnostika stanja sustava

103
9.2. OSNOVNE ZADAE DIJAGNOSTIKE TEHNIKOG SUSTAVA

Osnovna stanja sustava mogu biti:
- Stanje "u radu" - ispravno stanje tehnikog sustava pri kome on odgovara svim zahtijevima
koji su odreeni normativno-tehnikom dokumentacijom.
- Stanje "u otkazu" (shut down) - neispravno stanje tehnikog sustava pri kome on odgovara
barem jednom zahtjevu odreenom normativno-tehnikom dokumentacijom.
- Stanje "u zastoju " - zbog otkaza.

Osnove za dijagnostiku tehnikog sustava jesu:
- odreivanje ispravnih tehnikih sustava koji podlijeu dijagnostici njihovih moguih
neispravnosti;
- formiranje i izbor matematikog modela ispravnog sustava, koji pomae u otkrivanju
neispravnosti;
- formiranje i algoritam dijagnosticiranja;
- izbor sredstava dijagnosticiranja.

Prema karakteru promjene dijagnostikih znaajki s vremenom, razlikujemo:
- statike (uzima se da mjerna veliina ostaje nepromjenjena),
- dinamike (mjerna veliina mijenja se s vremenom).
Stanje tehnikog sustava u naem sluaju motora, moe se opisati velikim brojem
dijagnostikih znaajki. Sve znaajke radnog procesa ne utjeu podjednako na stanje sustava. Vei
broj znaajki koji se kontrolira omoguava veu vjerojatnost pravilne prognoze stanja sustava.
Rad u razliitim reimima optereenja i stalna promjena vanjskih uvjeta utjeu na vrijednosti
znaajki. Kod ovako sloenih sustava, kao to je motorni sustav, ne mogu se teoretski navesti sva
mogua stanja. Zato je potrebito otkriti kakve su neispravnosti i odstupanja od normalnog rada
mogua, to je u radu i uinjeno.

9.3. PRIMJERI DIJAGNOSTIKOG EKSPERTNOG SUSTAVA
BRODSKOG PORIVNOG STROJA

9.3.1. Sustav Dijagnostike

Sustav "Dijagn", razvijen je u programskom jeziku Prolog za rad na osobnom raunalu.
Predstavlja osnovu za izgradnju ekspertnog sustava i slui za dijagnostiku u OFF-line reimu
(znaajke se unose u raunalo nakon uzetih mjerenja, za razliku od ON-line reima gdje se pomou
mjerno-raunarske tehnike izravno s osjetnika podaci unose u raunalo i obrauju).
Modul za akviziciju - zahvatanje znanja omoguuje ekspertu kreiranje dinamike baze znanja.
Podaci se unose runo preko tastature osobnog raunala. Baza znanja ini jedan od najvitalnijih
segmenata ekspertnog sustava. Predstavljanje znanja je u vidu injenica, produkcijskih pravila tipa
"ako doe do odreene situacije, tada je potrebita odreena akcija". Baza znanja nije konana i ona
se stalno moe proirivati i dopunjavati. Upravo izgradnja kvalitetne i konzistentne baze znanja je
jedna od najsloenijih faza u izgradnji ekspertnog sustava. Mehanizam zakljuivanja zasnovan je na
standardnom konceptu Prolog jezika, tj. na zakljuivanju unatrag (backward reasoning) koje polazi
od postavljenog cilja (goal) i trai uvjete (conditions) koji udovoljavaju tom cilju. Korisnikio
suelje zajedno s modulom za objanjenje, predstavlja komunikacijsko sredstvo sa sustavom.

104
Cilj izrade ovakve ovakve baze znanja bio je ukazati na sveobuhvatnost posla pri stvaranju
jednog ekspertnog dijagnosti~kog sustava u kojem je potrebito da u stvaranju sudjeluje tim (grupa)
eksperata iz podruja informatike, brodostrojarstva i slinih tehnikih podruja.

Navedeni su osnovni problemi-kvarovi u radu jednog brodskog Diesel motora:
-Pri upuivanju, motor se ne okree ili se samo ljulja ne inei puni okretaj.
-Motor radi normalno sa zrakom, ali ne daje paljenja ili pali na prekide.
-Motor radi ali jedan od cilindara ne pali.
-Motoru se smanjuje broj okretaja ili se sasvim zaustavi.
-Motoru se smanjuje broj okretaja sa istodobnim lupanjem kod svake promjene hoda klipa.
-Kod jednog od cilindara se umanjuje temperatura ispuha i tlak izgaranja.
-Kod jednog od cilindara, temperatura ispuha se poveala, a tlak paljenja se smanjio.
-Dimljenje i temperatura ispuha kod svih cilindara se pove}ava.
-U jednom cilindru uje se lupanje kod svakog drugog okretaja i prestaje im se kod
neispravnog cilindra iskljui pumpa goriva.
-U jednom cilindru uje se lupanje koje se ponavlja kod svake promjene hoda klipa.
-Jedan od cilindara dimi,ispuni plinovi imaju tamnu boju.
-Poveano dimljenje se zapaa kod svih ili kod veine cilindara, ispuni plinovi su tamne
boje.
-Motor dimi - ispuni plinovi su plavkaste boje.
-Motor se ne moe zaustaviti kod postavljanja poluja za gorivo u poloaj "stoj".
-Cijev za dovod komprimiranog zraka ventilu za upuivanje zagrijava se.
-Izlazna voda nekog od cilindara ima viu temperaturu od vode ostalih cilindara, premda je
ventil za reguliranje potpuno otvoren.
-Ventil sigurnosti jednog od cilindara neprestano puca.
-Ventil sigurnosti jednog cilindra neprestano puca, temperatura ispuha pada, a tlak paljenja je
nepostojan.
-Ventili sigurnosti pucaju kod svih cilindara.
-Ventil sigurnosti neprekidno proputaju kod razliitih cilindara.
-Klipni prstenovi proputaju plinove, dim izlazi iz kuita, u cilindru se uje naroito
pucketanje.
-Poluge i kotaii ventilskih pogona i pogona pumpi goriva zagrijavaju se.
-Usisni i ispuni ventili ne rade normalno.
-Pumpa za podmazivanje ne radi ispravno.
-Pumpa za ulje ne stvara dovoljan tlak.
-Pumpa za podmazivanje leaja krine glave ne proizvodi dovoljan tlak.
-Cirkulacija ulja za hlaenje klipova prestala.
-Manometri ispred i iza proistaa ulja ne pokazuju nikakvu razliku tlaka.
- Manometri ispred i iza proistaa ulja pokazuju preveliku razliku tlaka.
-U cirkulaciji ulja nadolazi voda, ulje mjenja boju i postaje mutno.
-Pumpa ulja ne stvara tlak.
-Pumpa ulja u pogonu tue.
-Kod smanjenog optereenja broj okretaja motora se poveava iznad dozvoljene granice.
-Regulator ne podrava jednaki broj okretaja.
-Regulator ne podrava mali broj okretaja.
-Regulator ne dozvoljava razvijanje punog broja okretaja.
-Leaj koljenastog vratila se grije.

Proueni su mogui uzroci uz naznaku njihove vjerojatnosti i navedene upute za otklanjanje
neispravnosti.
Navedeno je osnova za bazu znanja temeljenu na iskustvu i strunoj literaturi.
105
Struktura ekspertnog dijagnostikog sustava, gdje se primjenjuje razvijeni program,
predstavljena je blok shemom na slici 9.3. - 1. (lit. 8)

ES
Korisnik
Modul za
obja{njenje
Ekspert
podru~ja
Baza podataka
i znanja
Mehanizam
zaklju~ivanja
Sustav nadzo
i upravljanja
Slika 1. Blok shema ekspertnog sustava za OFF-line
dijagnostiku kvarova brodskih Dieselovih
motora
Modul za
akviziciju

9.3.1.1. IZLIST BAZE ZNANJA DIJAGNOSTIKOG EKSPERTNOG SUSTAVA

Problem 3
"Motor radi ali jedan od cilindar ne pali."

Mogui uzroci:
-"Usisni ili ispuni ventil nekog cilindra proputa ili visi uslijed ega je kompresija
slaba.",": vjerojatnost /30 - 60 %/"
-"Klip pumpe za gorivo ili preljevni ventil je zariban.",": vjerojatnost /30 - 60 %/"

Upute za otklanjanje neispravnosti:
-"Provjeriti nepropustljivost ventila pomou komprimiranog zraka. Provjeriti zranost
ispod podizaa ventila. Ako je potrebito treba ventile rastaviti i obrusiti."
-"Treba pogledati kretanje klipa, razvodnika ili preljevnog ventila i ako se primjeti da
postoje zaribavanja treba motor zaustaviti, pumpu rastaviti i neispravnosti odstraniti."
106
Problem 4
"Motoru se smanjuje broj okretaja ili se sasvim zaustavi."

Mogui uzroci:
-"Pumpe za gorivo ne dovode jednolinu koiinu goriva (ventili proputaju) .",":
vjerojatnost /60 - 80 %/"
-"Klip pumpe za gorivo se pomie polako (tromo) .",": vjerojatnost /60 - 80 %/"
-"U gorivo je nadola voda to se moe provjeriti na pipcima preistaa za gorivo.",":
-"Dotjecanje goriva pumpama za gorivo se smanjilo ili potpuno prekinulo uslijed male ili
nikakve koliine goriva u pogonskom tanku.",": vjerojatnost /5 - 30 %/"
-"Preniski tlak zraka za ispiranje radnog cilindra uslijed:-proputanja ventila pumpe za
ispiranje ili razbijenih pojedinih ventila;-jedna kompletna grupa ventila je labava (oputena)
.",": vjerojatnost /30 - 60 %/"
-"Neki od dijelova motora (klip, leaj, itd.) je jako ugrijan.",": vjerojatnost /5 - 30 %/"

-"Pregledati ventile pumpe i po potrebi ih ubrusiti i ugladiti."
- "Klip pumpe treba oistiti, a njegov cilindar izgladiti i namazati uljem."
-"Motor zaustaviti i vodu odstraniti iz preistaa, pogonskog tanka i itavog sustava za
gorivo."
-"Pogonski tank napuniti gorivom i provjeriti pravilnost poloaja ventila i pipaca na
cjevovodu goriva."
-"Pregledati ventile i neispravne ili polomljene zamjeniti novim.-Pregledati sve grupe
ventila i neispravnosti odstraniti."
-"Odmah zaustaviti motor i ako je mogue odstraniti kvar."
Problem 6
"Kod jednog od cilindara se umanjuje temperatura ispuha i tlak sagorijevanja."

Mogui uzroci:
-"Smanjeno dodavanje goriva radi neispravnosti pumpe goriva ili brijega pumpe
goriva.",": vjerojatnost /60 - 80 %/"
-"Rupice na sapnici ubrizgaa su zaepljene. Kod toga se uju udarci u cijevi ubrizgaa.
Kao uzrok moe biti i proputanje goriva iz tlanog u rashladni prostor ubrizgaa.",":

-"Provjeriti da klip pumpe nije zariban i da li su tlani ventil i njegova opruga ispravni.
Kod pumpe s preljevnim ventilom (razvodnikom) treba pregledati da isti nisu zaribani.
Pregledati koluti, brijeg i poluje pumpe da li se nalaze u ispravnom stanju."
-"Ubrizga treba izvaditi, rupice na sapnici oistiti. Ako je potrebito, ubrizga treba
zamjeniti."

Problem 7
"Kod jednog od cilindara, temperatura ispuha se poveala, a tlak paljenja se smanjio."

Mogui uzroci:
-"Ubrizga je neispravan (igla zapinje ili slabo dosijeda) .",": vjerojatnost /60 - 80 %/"

107
-"Ako se ne moe postii normalan rad igle putem pritezanja opruge, tada treba motor
zaustaviti i neispravnosti odstraniti ili ubrizga zamjeniti."

Problem 8
"Dimljenje i temperatura ispuha kod svih cilindara se poveava."

Mogui uzroci:
-"Motor je preoptereen.",": vjerojatnost /80 - 100 %/"
-"Kod motora s puhalom umanjuje se tlak nabijanja radi neispravnosti puhala.",":
-"Nepravilno ispiranje kod dvotaktnih motora.",": vjerojatnost /5 - 30 %/"

-"Provjeriti optereenje svih cilindara. Dok se ne pronae uzrok preoptereenju mora se
voziti smanjenim brojem okretaja."
-"Provjeriti da li tlak nabijanja i broj okretaja turbine za dodavanje zraka odgovara
broju okretaja i opereenju motora. Osim toga provjeriti i nepropusnost zranog i ispunog
voda. Ako je potrebito treba rastaviti i pregledati puhalo."
-"Prvom prilikom treba pregledati i oistiti ventile za ispiranje. Ako je potrebito agregat
za ispiranje pregledati i popraviti."

Problem 13
"Motor dimi-ispuni plinovi su plavkaste boje."

Mogui uzroci:
-"Ulje za podmazivanje dolazi u prostor izgaranja uslijed vee istroenosti prstena za
ulje.",": vjerojatnost /80 - 100 %/"
-"Prsteni za ulje su nepravilno postavljeni.",": vjerojatnost /80 - 100 %/"
-"Razina ulja u kuitu je suvie visoka uslijed zaepljenosti cijevi za otjecanje ulja u
pogonski tank. Donji dijelovi koljenastih leajeva dotiu se razine ulja i jako ga zapljuskuju po
kuitu.",": vjerojatnost /60 - 80 %/"
-"Tlak ulja za podmazivanje leajeva i hlaenje klipova je previsok.",": vjerojatnost /30 -
60 %/"
-"Preobilno podmazivanje ispirne pumpe, radi ega ulje sa ispirnim zrakom dilazi u
cilindar.",": vjerojatnost /30 - 60 %/"

-"Uljni prstenovi moraju se zamijeniti."
-"Pregledati sve prstene koji briu ulje."
-"Pregledati stanje i oistiti mree na otvoru za otjecanje ulja iz kuita u pogonski tank."
-"Tlak ulja regulirati na normalu."
-"Smanjiti podmazivanje ispirne pumpe i regulirati je prema propisima za dotini
motor."

9.3.2. Primjer dijagnostike pomou programa EKSE

108
Ovaj primjer radi na problemu kompleksne analize i testiranja sustava parametara diesel
motora, tako da istie karakteristike motornog radnog ciklusa.
Postie se slijedee:
1.) Analiza stanja motora od strane ekspertnog sustava i prijedlozi za podeavanje i servisiranje
2.) Proraun performansi motora s obzirom na standardno stanje okoline
3.) Vizuelno prikazivanje trendova i automatsko stvaranje cijelog raporta koji ukljuuje trenutno
opaanje i stanje motora
4.) Optimizacija rada motora postignuta termodinamikom analizom radnog ciklusa.
Kroz analizu indikatorskog dijagrama motora s unutranjim izgaranjem mogue je dobiti
vrijednosti radnog ciklusa motora koje je nemogue ili teko izmjeriti, a koji su veoma bitni da bi
smo ocijenili tonost uestalosti radnog ciklusa i njegovu optimizaciju.

9.3.3. Primjer dijagnostikog modela brodskog dizel motora za odravanje po stanju i
administracija doknadnih dijelova

New Sulzer Diesel Ltd. je razvio cijelu familju novih proizvoda, nazvanih MAPEX,
dizajniranih tako da poboljaju djelotvornost motora kroz bolje rukovoenje i planiranje.
Proizvodi MAPEX-a (lit 6) komplementiraju i proiruju funkcije standardne daljinske kontrole
i nadzora sustava. U njihove karakteristike spada nadzor, analiza trenda i planiranje, kao i
rukovoenje rezervnim dijelovima i odravanje.
lanovi MAPEX familje su:
SIPWA-TP (lit 6) koji je alat za nadzor troenja klipa na Sulzer-ovom dvotaktnom diesel motoru.
Sa SIPWA-TP-om moe se sa sigurnou optimizirati potronja ulja za podmazivanje cilindra, te se
na taj nain klipovi generalno repariraju samo kad je potrebno

MAPEX-PR (lit 6) za nadzor stanja cilindra prilikom rada na Sulzer-ovim dvotaktnim diesel
motorima. MAPEX-PR omoguava nadzor temperature zidova kouljice cilindra, temperaturu ulaza i
izlaza rashladne vode, temperaturu ispirnog zraka nakon svakog hladnjaka, plus brzinu motora i
poziciju indikatora optereenja

MAPEX-SM (lit 6) kao napredni rukovodei alat za administraciju i planiranje rezervnih dijelova
i odravanje.

Mapex-sm

MAPEX-SM je napredni menaderski alat za administraciju i planiranje rezervnih dijelova i
odravanje. Dolazi u kompletu sa originalnim podacima od New Sulzer Diesel-a za odreeni motor,
ili motore. Sistem radi na raunalima kompatibilnima sa IBM osobnim raunalima. Ukljuuje
nabavku rezervnih dijelova, kontrolu inventara, statistike izvjetaje, snimanje povijesti odravanja i
mnogo vie.
Mapex-pr

109
MAPEX-PR, vezan za pouzdanost klipa u radu, je sistem za konstantno nadgledanje stanja
cilindra u radu na velikim dvotaktnim Sulzer-ovim diesel motorima. u sluaju otkrivanja oprenih
stanja ukljuuje alarm. MAPEX-PR je idealan dodatni modul za SIPWA-TP i najee se
implementiraju u isti hardware.
MAPEX-PR omoguava grafiko nadgledanje slijedeih podataka:
temperaturu stijenke cilindra
izlaznu i ulaznu temperaturu rashladne vode cilindra
temperaturu ispirnog zraka nakon svakog rashladnika
brzinu motora
poziciju indikatora optereenja motora

Sipwa-tp

Sulzer-ovprogram za otkrivanje troenja klipnog prstena sa procesiranjem tijeka je moan alat
za otkrivanje troenja klipnog prstena i rotacije na velikim Sulzerovim dvotaktnim diesel motorima.
Sa SIPWA-TP-om moemo sigurno optimizirati troenje ulja za podmazivanje cilindra i izvoditi
generalnu reparaturu klipa samo kada je to stvarno potrebno. Sistem nam omoguava da brzo
poduzmemo protumjere u sluaju nenormalnog stanja u radu. Emisije ispunih plinova iz motora se
takoer smanjuju, zbog nieg nivoa ulja za podmazivanje cilindra.
SIPWA-TP podrava direktno prebacivanje informacija u glavni ured preko satelitskih
komunikacija, kao i na floppy diskete.

110
ISPITIVANJE DIESEL MOTORA

SKICA POKUSNE INSTALACIJE

I - Sustav koenja; II - Sustav hlaenja; III - Sustav mjerenja potronje goriva; IV - Sustav
mjerenja potronje zraka; V - Garnitura U-cijevi za mjerenje niskih tlakova; VI - Ureaji za
provjeru sastava ispunih plinova; VII - Upravljaki stol.

1 motor, 2 konica, 3 elastina spojka, 4 temeljna ploa, 5 rasplinja, 6 priguni
spremnik, 7 priguni ureaj, 8 spremnik goriva, 9 mjerna posuda, 10 trokraki
pipac, 11 rashladnik voda-voda, 12 dovod vode, 13 ispuni lonac, 14 analizatori
plina, 15 temperature u rashladnom sustavu, 16 temperature u ispunom sustavu, 17
tlak ulja, 18 broj okretaja motora, 19 upravljake ruice (motora i konice)

DIESEL MOTOR (karakteristike)

D = 110 mm
S = 140 mm
L = 245 mm
R = 70 mm
= 18
z = 4

Radni volumen

V
h
= 5,31 [ dm
3
]
V
h
= z
*
D
2
/4
*
s
111

Privjeena pumpa goriva:
N
p
= n/2 = 950 [ min
-1
]

Donja ogrijevna vrijednost
H
d
= 42000 [ kJ/kg]
g
= 0,835 [ g/cm
3
]

Izmjerene veliine i zadane standardne veliine:

- tlak okoline
p
a
= 743,5 [ mms] = 0,9913 [ bar]

- temperatura okoline
t
a
= 18,5 [ C]

- standardne vrijednosti
t
st
= 20 [ C]
p
st
= 1,013 [ bar]

- optereenje na konici
F
n
0 G = 435 [ N]

- broj okretaja motora
n = 1900 [ min
-1
]

- masa potroenog goriva
m
g
[ gr] = 100 [ gr]

- vrijeme za koje se gorivo potroi

g
= 24,2 [ s]

- pad tlaka u kolektoru zraka
p
r
= 166 [ mmH
2
O] = 0,0166 [ bar]

- pad tlaka u venturi cijevi
p
v
= 355 [ mmH
2
O] = 0,0355 [ bar]

- pad tlaka u cijevi ispred venturija
p
1
= 123 [ mmH
2
O] = 0,0123 [ bar]

- maseni protok vode kroz izmjenjiva topline
m
hv
= m
hw
/
w
= 432 [ kg/h] ;
w
= 2 [ s]

- temperatura vode na ulazu i izlazu izmjenjivaa topline
t
wu
= 79 [ C] ; t
wi
= 88 [ C]

- temperatura vode na ulazu i izlaza rashladnika ulja
t
ujlu
= 15 [ C] ; t
ulji
= 76 [ C]
112

- maseni protok ulja kroz rashladnik
m
hu
= 440 [ kg/h]

- temperatura i tlak ulja
t
u
= 91 [ C] ; p
u
= 3,4 [ bar]

- temperatura ispunih plinova
t
ip
= 630 [ C] .

ODREIVANJE POJEDINIH PARAMETARA MOTORA

1. KORIGIRANA SNAGA MOTORA

P
eo
= k
*
P
e
[ kW] = 61,983 [ kW]
*
1,0186 = 63,13 [ kW]

2. ZAKRETNI MOMENT MOTORA

M
eo
= 9550*
n
P
eo
= 9550*
[ ]
[ ]
1
min 1900
13 , 63
kW
= 316,66 [ Nm]

3. SREDNJI EFEKTIVNI TLAK
4.
p
e
=
n V
p i
h
eo
*
* * 300
=
[ ]
[ ] [ ]
1 3
min 1900 * 31 , 5
13 , 63 * 4 * 300
dm
kW
= 7,508 [ bar]
i = 4 taktnost

5. SATNA POTRONJA GORIVA

G
h
= 3,6*
g
g
m

= 3,6
[ ]
[ ] s
gr
2 , 24
100
= 14,876 [ kg/h]

6. SPECIFINA EFEKTIVNA PORTONJA GORIVA

g
e
= 10
3
*
eo
n
P
G
= 10
3
*
[ ]
[ ] kW
h kg
13 , 63
/ 876 , 14
= 235,54 [ gr/kWh]

7. CIKLUSNA POTRONJA GORIVA

b =
i n
m
p g g
g

* 60
10 * * 6 , 3
6
=
[ ]
[ ] [ ] [ ] 4 * min 950 * / 0835 * 2 , 24 * 60
10 * 100 * 6 , 3
1 3
6
mm mg s
gr
= 78,14 [ mm
3
/cikl]

8. EFEKTIVNI STUPANJ KORISNOSTI MOTORA

e
=
d e
H g
6
10 * 6 , 3
=
[ ] [ ] kg kJ kWh gr / 42000 * / 5 , 235
10 * 6 , 3
6
= 0,364

113
9. MEHANIKI STUPANJ KORISNOSTI MOTORA

m
=
m e
e
P P
P
+

- tlak mehanikih gubitaka
odreuje se Rombergovom metodom

G
h
satna potronja = f(p
e
)
P
m
= 2,25 [ bar]

m
=
[ ]
[ ] [ ] bar bar
bar
25 , 2 508 , 7
508 , 7
+
= 0,769

10. INDIKATORSKA SNAGA MOTORA

P
i
=
m
eo
P
=
[ ]
769 , 0
13 , 63 kW
= 82,09 [ kW]

11. KOEFICIJENT PUNJENJA MOTORA

v
=
st
r a
p
p p
*
r
st
T
T
*
t
s
V
V

- teorijski protok

V
t
=
* 1000
60 * * * 2
n
V n
=
[ ] [ ]
4 * 1000
60 * 31 , 5 * min 1900 * 2
3 1
dm
= 302,6 [ kW]

- stvarni protok
114
V
s
= 14,7118*(1 - 0,6625*
1 1
* )
v v
p
p
p
[ m
3
/h]
= 14,7188 (1 0,665
[ ]
[ ] bar
bar
979 , 0
0355 , 0
) *
[ ]
3
/ 16 , 1
123
m kg
mmVs
= 250 [ m
3
/h]

- p
1
= p
a
- p
1
= 0,9913 0,0125 = 0,979 [ bar]
-
1
=
1
1
RT
p
=
[ ]
[ ] [ ] K kgK J
Pa
293 * / 287
10 * 979 , 0
5
= 1,16 [ kg/m
3
]
-
v
=
6 , 302
250
*
5 , 18
20
*
013 , 1
0166 , 0 9913 , 0
= 0,799

12. KOEFICIJENT VIKA (PRETIAK) ZRAKA

= L / L
min

L
min
stehiometrijzka koliina zraka potrebna za potpuno izgaranje 1 kg goriva

L
min
= )
32
01 , 0
4 12
( *
21 , 0
1
+
H L
g g
= 0,4945
kggoriva
kmolzraka

L stvarna koliina zraka koja dolazi na 1 kg goriva

L =
r
L b
T
V p
* 8315
*
kggor
kmolzr

T
r
= T
o
[ K]
p
b
= p
a
p
r
= 0,9913 [ bar] - 0,0166 [ bar] = 0,9747
*
10
5
[ Pa]

- volumni protok zraka kroz motor

V
L
=
kggoriva
zraka m
G
V
n
s
3
; V
s
[ m
3
/h] ; G
h
[ kg/h]
V
L
=
[ ]
[ ]

=
kggoriva
zraka m
h kg
h m
3 3
0856 , 16
/ 876 , 14
/ 250

L =
[ ]
[ ] K
kggoriva
zraka m
Pa
5 , 291 * 8315
8056 , 16 * 10 * 9747 , 0
3
5
= 0,68
kggoriva
kmolzraka

= 0,68/0,4945 = 1,37

TOPLINSKI BILANS MOTORA

Osnovna jednadba toplinskog bilansa
Q
g (dovedena)
= Q
e (efektivna)
+ Q
hw (odv. rashl. medijem)
+ Q
hv (odv. uljem)
+ Q
r (odv. isp. plinovima)
+ Q
ost
115

13. KOLIINA TOPLINE DOVEDENA GORIVOM

Q
g
= G
h

*
H
d
= 14,876 [ kg/h]
*
42000 [ kJ/kg] = 624,79 [ MJ/kg]

15. KOLIINA TOPLINE KOJA SE EFEKTIVNO ISKORISTI

Q
e
= 3600
*
P
eo
[ kJ/h] ; Q
e
= 3600
*
63,13 [ kW] = 227,268 [ MJ/h]

16. KOLIINA TOPLINE ODVEDENA RASLADNOM TEKUINOM

- hlaenje bloka
Q
hw
= m
hv

*
c
w

*
(t
wi
t
wu
) = 432 [ kg/h]
*
4,187 [ kJ/kgK]
*
(79 [ C] - 88 [ C] ) =
Q
hw
= -16,28 [ MJ/h]

- odvedena hlaenjem ulja
Q
hu
= m
hu

*
c
w

*
(t
iwu
t
uwu
) = 440 [ kg/h]
*
4,187 [ kJ/kgK]
*
(15 [ C] -76 [ C] ) =
Q
hu
= -94,06 [ MJ/h]
Q
w
= Q
hw
+ Q
hu
= -16,28 94,06 = -110 [ MJ/h]

17. KOLIINA TOPLINE ODVEDENE ISPUNIM PLINOVIMA

Q
ip
= G
n

*
{[ M
i

*
c
pmi
]
*
t
ip
- [ M
z

*
c
pmz
r
t
0
]
*
t
R
}
t
r
= t
a

c
pmi
[ kJ/kg] - specifina toplina pojedinih produkata izgaranja
M
i

.
. .
kggor
pl kmolisp
- broj molova pojedinih produkata izgaranja
M
v

.
.
kggor
kmolzr
- broj molova zraka po jedinici goriva
C
pmz
[ kJ/kgK] - specifina toplina zraka
= = =
12
86 , 0
12
2
c
CO
g
M 0,0716
kggoriva
kmolCO

O H
M
2
=
12
2
O H
g
=
2
13 , 0
= 0,065
kggoriva
O kmolH
2

2
O
M = 0,21
*
( - 1)
*
L
min
= 0,21
*
(1,370-1)
*
0,4945 = 0,0385
kggoriva
kmolO
2

2
N
M = 0,79 * * L
min
= 0,79 1,37 * 0,4945 = 0,535
kggoriva
kmolN
2

M
z
= L = 0,68
= 29,224 + 0,004042 t
2
O
pm
c
g
= 31,77 [ kJ/kgK]
= 28,733 + 0,0023275 t
2
N
pm
c
g
= 30,19 [ kJ/kgK]
= 33,15 + 0,005275 t
O H
pm
c
2
g
= 36,47 [ kJ/kgK]
= 36,03 + 0,021 t
2
CO
pm
c
g
7,788
*
10
6
t
g
2
= 46,16 [ kJ/kgK]
= 28,84 + 0,0026822 t
z
pm
c
r
= 28,88 [ kJ/kgK]
116
Q
ip
= 210,55 [ kJ/h]

18. OSTALI TOPLINSKI GUBICI

Q
ost
= Q
g
- Q
e
- Q
hw
- Q
ip
= 624,79 227,268 110,3 210,55 =
Q
ost
= 76,672 [ MJ/h]

19. POSTOTNI UDIO POJEDINIH KOLIINA TOPLINE

- dovedena koliina topline gorivom
q
g
= 100 [ %]

- efektivno iskoritena toplina
q
e
= 100
*
Q
e
/Q
g
= 36,375 [ %]

- toplina odvedena hlaenjem
q
hw
= 100
*
Q
w
/Q
g
= 17,65 [ %]

- toplina odvedena ispunim plinovima
q
ip
= 100 Q
ip
/Q
g
= 33,7 [ %]

- ostala koliina topline
q
ost
= q
g
(q
e
+ q
w
+ q
ip
) = 13,27 [ %]

117

a) Brzinska karakteristika

b) Toplinski bilans

c) Karakteristike optereenja

d) Univerzalni dijagram za g
e

118

119
DIJAGNOSTIKA KVAROVA-PITANJA

1) Dijagnostika kvarova-cilj i sutina:
a) Elementi dijagnosticiranja
b) Principi dijagnosticiranja
c) Metode dijagnosticiranja
d) Definicija dijagnostike stanja
e) Funkcionalna shema dijagnostike stanja
f) Zadaci dijagn. tehnikog sustava
g) Grupe dijagnostikih znaajki
2) Klasifikacija metoda mjerenja
3) Klasifikacija sredstava mjerenja
4) Grijeke mjerenja
5) Primjena matematike statistike kod ocjene rezultata mjerenja
6) Openito o dijagnostikim ekspertnim sustavima (opis, primjeri, faze realizacije)
7) Funkcionalna shema ekspertnog dijagnostikog sustava
8) Mjerenje temperature termometrima i senzorima
a) Definicija i osnovni principi mjerenja temperature
b) Oblasti primjene pojedinih vrsta termometra
c) Znaaj mjerenja temperature
d) Vrste termometara (principi, opis i sheme pojedinih vrsta i primjena - Lit.1. Sl. 73,74,76,85,89)
9) Mjerenje tlaka (definicija, osnovni principi, oblasti primjene pojedinih vrsta, znaaj, sheme i skice
- Lit.1. Sl. 64,65,66,69)
10) Mjerenje protoka fluida (osnovni principi, primjena, znaaj - Lit.1. Sl. 62,63)
a) Mjerenje potronje goriva (vrste i skice - Lit.1. Sl. 48)
b) Mjerenje tekuine u rezervoarima
c) Koritenje prigunih sredstava (primjena, izvodi - Lit.1. Sl. 56)
11) Mjerenje vibracija i buke motora (propisi o buci i vibracijama, metode mjerenja uz skice i opis)
a) Razina jakosti zvuka
b) Blok shema mjeraa zvunog nivoa
12) Snimanje razvijenih tlakova u cilindru (indiciranje)
a) Principi rada indikatora (primjeri uz skice i opis - Lit.1. Sl. 31,32,38, 40,43)
b) Obrada indikatorskog dijagrama
c) Indikatorska snaga-objanjenje uz opis
13) Odreivanje efektivne snage motora (izvodi)
a) Metode mjerenja zakretnog momenta
b) Vrste konica na probnim stolovima (opis i sheme - Lit.1 Sl.7,10,12)
c) Odreivanje broja okretaja (metode - Lit.1 Sl. 28,30)
14) Kontrola kvalitete ispunih plinova motora SUI
a) Metode odreivanja dimnosti i sastava ispunih plinova (primjena - Lit.1. Sl. 88,90,93,94,95)
15) Odabir relevantnih znaajki motornog sustava - odreivanje ulazno- izlaznih znaajki
16) Utjecaj relevantnih znaajki motornog sustava na stanje procesa (opis pojedinih znaajki)
a) Meuovisnost znaajki Dieselovog motornog sustava
17) Korekcija relevantnih znaajki (objanjenje uz primjer pojedinih veliina - Lit.1.i 2.)
18 Objanjenje procesa izgaranja (modeliranje fiz.-kem. procesa)
19) Analiza indikatorskog dijagrama (openito uz primjer analize ind. dijagrama dvotaktnog Diesel
motora)
20) Dijagnostika stanja Dieselovog motora uz pomo analize indikatorskog dijagrama
120
a) navesti primjere poremeaja pojedinih znaajki, mogue uzroke i preporuene akcije
21) Najee neispravnosti u radu brodskih pomonih ureaja i strojeva
a) Pomoni kotlovi
b) Pumpe
c) Kompresori i ventilatori
d) istioci i filtri
e) Izmjenjivai topline
f) Rashladni ureaji
g) Vitla i dizalice
h) Kormilarski strojevi i ureaji
22) Zadatak iz ispitivanja znaajki Diesel motora (brzinske karakteristike i karakteristike optereenja

121

Preporuena literatura:

(1.) M. Mikulii: Motori I, kolska knjiga - Zagreb, 1976.
(2.) D. Krpan, D. Jeras: Laki motori, Sveuilina naklada Liber, Zagreb,1976.
(3.) J. retner: Brodski motori s unutranjim izgaranjem, Sveuilite u Zagrebu,
Zagreb, 1970.
(4.) CAPA - User Oriented Expert System, MAN-B&W, 1988.
(5.) D. Jeras: Motori s unutra{njim izgaranjem, Zagreb, 1976.
(6.) Instrukcijska knjiga MAN-B&W za dieselov motor serije MC
(7.) Katalog tvrtke "Sultzer" s mogunostima proizvoda "MAPEX"
(8.) R. Antoni, G. Radica: Expertni sustav brodskog dieselovog motora - koncept
razvoja i primjene, ETAN u pomorstvu, Zadar, 1989.
(9.) G. Radica, R. Antoni: Modeliranje radnog procesa SUI za dijagnostiku
ekspertnim sustavom, ETAN u pomorstvu, Zadar, 1990.
(10.) G. Radica i dr.: Identifikacija parametarskog sustava za testiranje dieselovih
motora na probnom stolu diesel motora, ETAN u pomorstvu, Zadar, 1988.
(11.) Katalog tvrtke "ATM": Tehnika voenja procesa, Zagreb, 1995.
(12.) G. Radica: Dijagnostika stanja brodskog dieselovog motora, Zagreb, 1993.
(13.) Grupa autora: Upute za rad s diesel motorima, Beograd, 1954.
(14.) ivkovi-Trifunovi: Ispitivanje motora SUS, Beograd 1985
(15) Ozreti: Brodski pomoni motori

122

Prilog 1.

LISTA PRIKLJUAKA

Prikljuak Opis prikljuka
Gorivo
BX Ulaz pare za grijanje cijevi goriva
BD Izlaz slatke vode za grijanje drenanih cijevi za gorivo
BF Izlaz pare za grijanje cijevi goriva
AF Gorivo u drenani spremnik
F Izlaz goriva
Voda
K Ulaz slatke rashladne vode
L Izlaz slatke rashladne vode
M Odzraivanje rashladne vode
N Ulaz rashladne vode u rashladnik zraka
P Izlaz rashladne vode u rashladnik zraka
Ulje
AR Izlaz uljnih para
E Odzrana cijev odvoda ulja za podmazivanje iz turbopunjaa
U Ulaz rashladnog ulja
AB Odvod ulja za podmazivanje iz turbopunjaa
R Ulaz ulja za podmazivanje
Zrak
A Ulaz uputnog zraka
AP Ulaz zraka za suho ienje turbopunjaa
B Ulaz sigurnosnog zraka
C Izlaz ispunih plinova

123

124

Dijagnostika Kvarova 2006

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Dijagnostika Kvarova 2006

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Dijagnostika Kvarova 2006

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Pomorski fakultet u Splitu Dijagnostika kvarova

POMORSKI FAKULTET U SPLITU

-dava kuta (vremena),

dava kuta koljenastog vratila, pa se na

You might also like