Od pada bipolarnog svjetskog poretka SAD postaju jedina dominantna svjetska super sila.

Sa takvom
snagom SAD postaju svjetski hegemon. Zapad je rascjepljen izmeu teorije da svjetski mir mora biti
regulisan uz dogovor svih ili da jedan svjetski policajac uva mir (Pax Americana).
Mir je najveda vrijednost pravde. Rat je po Kantu neracionalan i treba biti dokinut uspostavom
svjetskog republikanskog poretka (republike republika). Ova svjetska drava bi trebala biti
institucionalizirana po Kantu. Postavlja se pitanje opstanka nacionalnih suvereniteta i nezavisnosti
uslijed formiranja nadnacionalnih organizacija.
Ako se vratimo na hegemoniju SAD , vidimo da je ovaj hegemon najstarija demokratija i da kao
dobar hegemon uzima sebi za pravo da intervenie onako kako misli da treba, zanemarujudi
miljenje ostatka meunarodne zajednice. SAD kreiraju i svjetsko pravo i ima tendencija da one ele
da domadu nacionalnu legilativu nametnu ostatku svijeta.
Dok je u nacionalnim dravama suveren narod, u svjetskoj republici bi bile suverene drave. Kant
zabranjuje suverenoj dravi pravo na rat jus ad bellum. To pravo koje nema smisla ini jezgru
dananjeg meunarodnog prava. Vijede sigurnosti UN-a je koncipirano tako da nekima omogudava
legitimizaciju rata i imunitet od odgovornosti osvajakog rata u meunarodnom pravu, dok ostale
drave zavise od vedinske volje sila i mogu odgovarati pred meunarodnim tribunalima, kao i biti
napadnuti i okupirani bez posljedica po agresore koji imaju podrku sila.
Izgleda da je u meunarodnim odnosima politika iznad prava. Jer kad SAD mogu da prekre odluke
UN-a i izvre agresiju na suvereni Irak i da pri tom niko od amerikih zvaninika ne odgovara pred
meunarodnim tribunalima, samo govori da ista pravila ne vrijede za sve. Drava nije odgovorna, pa
zato ona skida odgovornost i sa svojih graana u ovom sluaju.
Cilj dokidanja rata zapovjed je uma i Kant, kao i Hobs, povezuje pravo i osiguranje mira. Isto kao to
su pojedinci radi osiguranja mira i vjene sigurnosti napravili dravu drutvenim ugovorom, logian
slijed bi bio da drave zbog osiguranja mira i sigurnosti, drutvenim ugovorom podrave
(nacionaliziraju) meunarodne odnose.
Meunarodna zajednica kroz djelovanje njenih institucija nema republikanski tip organizovanja. Sva
meunarodna regulativa je donesena meunarodnim sporazumima drava, uz ratifikaciju tih
sporazuma u nacionalnim parlamentima. Meunarodna zajednica nema jo taj kapacitet da svjetske
zakone donosi na republikanski nain (glasanjem vedine u svjetskom parlamentu), ved nikad nije
preen nacionalni suverenitet drava, kao vrhovne instance donoenja odluka.
Na meunarodnom nivou, naravno ne moe biti ustavne dravnosti, ali moe biti konstitucionalizma.
Ne moe biti pravne dravnosti, ali moe biti vladavine prava. Kant sa svojim savremenicima dijeli
humanistiko uvjerenje o nadmodnosti evropske civilizacije i bijele rase. U to vrijeme samo su
zapadne drave, uz par izuzetaka, uvaavale suverenitet jedna drugoj. Dok su kolonije bile teritorije i
narodi koje treba civilizirati i odgojiti i nisu bile u rangu zapadnih drava.
Nakon osnivanja UN-a javila se dilema hode li organizacija koja je bila zaduena za ouvanje svjetskog
mira sada biti organizacija koja de da donese svjetski ustav. Povelja Ujedinjenih Nacija se zasniva na
ljudskim pravima. Kant je problem ukidanja rata shvatio kao problem uspostavljanja kozmopolitskog
ustavnog stanja.
Svjetska organizacija niti ima kompetenciju da svoje nadlenosti sama definira i po elji proiri, niti
raspolae monopolom na sredstva legitimne primjene sile.
San liberala o odumiranju drave je naglo prekinut agresijom SAD na Irak iratnom retorikom Bijele
kude i povratkom hobsovskog reima sigurnosti. Ovaj san dijele sa globalnim igraima svjetskih
transnacionalnih korporacija. S druge strane drave ljubomorno brane svoje nacionalne iterese
(teritorij, suverenitet, resurse, trite). Dok, recimo, nacionalne drave gube neke svoje kompetencije
(kontrolu nad poreskim resursima domadih preduzeda koja djeluju na meunarodnom planu).
Je li prolazna nesposobnost za djelovanje i neefikasnost Ujedinjenih Nacija dovoljan razlog da se,
obzirom na dananje izazove raskine sa premisama Kantovog projekta? Od zavretka Hladnog rata
nastao je unipolarni svjetski poredak u kojemu supersila bez konkurencije zauzima nadmodan poloaj
u vojnom, privrednom i tehnolokom pogledu. Pax Amerikana titi mod a ne pravo.
Neoliberalni dizajn drutva svjetskog trita rauna sa marginaliziranjem drave i nacionalne politike.
Razdravljeno meunarodno pravo se pretvara u svjetski privatni pravni poredak koji
institucionalizira i regulie globalizirani trini promet.
Moe li meu nacijama biti pravde kao meu pojedincima u dravi zasnovanoj drutvenim
ugovorom? Hode li se razlikovanje izmeu pravednih i nepravednih ratova zamijeniti proceduralno-
pravnim razlikovanjem izmeu legalnih i nelegalnih ratova?