Fourierova analiza

Fourier-ov niz
Ako je funkcija g(t)periodina s periodom T ,tj.
p
te ako u bilo kojem konanom intervalu g(t)postoji konani broj diskontinuiteta i konaan
broj minimuma i maksimuma ( Dirichlet -ov uvjet), te vrijedi
onda se g(t)moe izraziti nizom sinusoida ( trigonometrijskim Fourier-ovim nizom ):
gdje je
a Fourier -ovi koeficijenti a i b mogu se odrediti sljedeim jednadbama:
n n
! lan a /2je istosmjerna (dc) komponenta niza i ona je srednja vrijednost funkcije g(t)na
0
zadanom periodu. !lan a cos(n t) b sin(n t)zove se n-ti "armonik. #rvi "armonik
n 0 n 0
dobije se za n!". $n se obino zove #un$amentalni (osnovni) "armonik s fundamentalnom
frekvencijom . %a n&' imamo drugi "armonik i tako redom.
0
$snovna jednadba trigonometrijskog (ourier-ovog niza moe se napisati kao:
gdje su:
%kupna snaga sadrana u g(t)dana je &arseval -ovom jednadbom:
gdje je:
Primjer 1
)oriste*i ekspanziju u Fourier-ov niz, kvadratni valni oblik perioda 2 ms , amplitude 2'od
vr"a do vr"a (engl. peak-to-peak ) i srednje vrijednosti jednake nuli, moe se izraziti kao:
gdje je # !(00 )z.
0
Ako je a(t) dano sa:
treba napisati +atlab program koji *e nacrtati a(t) od 0do * ms na intervalima od 0+0( ms i
pokazati da je a(t)dobra aproksimacija od g(t).
,je-enje
, (ourier-ov niz
f & -../ c & 01pi/ dt & -..e-.-/
tpts & (0..e-21-..e--) 3 4/
for n & 4: 4'
for m & 4: tpts
s4(n,m) & (01pi)5(41('5n - 4))5sin(('5n - 4)5'5pi5f5dt5(m-
4))/
end
end
for m & 4:tpts
a4 & s4(:,m)/
a'(m) & sum(a4)/
end
f4 & a'6/
t & ...:-..e--:0..e-2/
plot(t,f4)
7label(68rijeme, s6)
9label(6Amplituda, 86)
title(6(ourier-ov
niz6)
)oriste*i .uler-ovu jednakost, sinusne i kosinusne funkcije u glavnoj jednadbi mogu se
zamijeniti s eksponencijalnim ekvivalentom, :to daje:
gdje su:
i
$va jednadba naziva se razvitkom eksponencijalnog Fourier-ovog niza . )oeficijent c
n
povezan je s koeficijentima a i b preko izraza:
n n
a u odnosu na / i kao:
n n
;rtanje -c -u odnosu na frekvenciju zove se $iskretni amplitu$ni spektar ili linijski spektar .
n
$n daje informacije o amplitudnim spektralnim komponentama od g(t). <lian crte od
u odnosu na frekvenciju zove se $iskretni #azni spektar koji daje informaciju o faznim
komponentama s obzirom na frekvenciju signala g(t)+
Ako ulazni signal 0 (t)
n
prolazi kroz sustav s prijenosnom funkcijom )( ) , onda je izlaz sustav 1 (t)jednak:
n
=lok dijagram od ulazno1izlazne relacije dan je slikom:
+e>utim, s ulazom 0(t)koji se sastoji od linearne kombinacije kompleksni" uzbuda,
odziv sustava na izlazu je:
?
Primjer 2
%a punovalno ispravljeni napon prikazan slikom, period je ...222 s, a amplituda je 4@A.B4 8.
a) Creba napisati +atlab program kojime se dobiti koeficijenti eksponencijalnog
Fourier-ovog niza c za n ! 0, ", 2, +++, "2
n
b) Da*i istosmjernu ( $c) vrijednost.
c) Dacrtati amplitudni i fazni spektar.
, generirati punovalno ispravljeni valni oblik
f4 & @./
inv & 41f4/ inc & 41(E.5f4)/ tnum & 25inv/
t & .:inc:tnum/
g4 & 4'.5sFrt(')5sin('5pi5f45t)/
g & abs(g4)/
D & lengt"(g)/
,
, naci eksponencijalne koeficijente (ourier-ovog niza
num & './
for i & 4:num
for m & 4:D
cint(m) & e7p(-j5'5pi5(i-4)5m1D)5g(m)/
end
c(i) & sum(cint)1D/
end
cmag & abs(c)/
cp"ase & angle(c)/
,ispisati dc vrijednost
disp(6dc vrijednost od g(t)6)/ cmag(4)
, nacrtati amplitudni i fazni spektar
f & (.:num-4)5@./
subplot(4'4), stem(f(4:-),cmag(4:-))
title(6Amplitudni spektar6)
7label(6(rekvencija, Gz6)
subplot(4''), stem(f(4:-),cp"ase(4:-))
title(6(azni spektar 6)
7label(6(rekvencija, Gz6)
pa se pozivom dobije:
HH pr2?A
dc vrijednost od g(t)
ans &
4.B.-200
Primjer 3
#eriodiki signal prikazan slikom
moe se izraziti sa:
a) Creba pokazati da se signal moe izraziti preko eksponencijalnog Fourier-ovog niza
b) Ipotrebom +atlab programa sintetizirati g(t)koriste*i '. lanova niza, tj.
,je-enje
a)
gdje su:
pa je:
odakle je:
b) +atlab skripta
, sinteza g(t) koristeci eksponencijalni razvoj (ourier-ovog
niza
dt & ...-/
tpts & E..1dt 34/
cst & e7p(') - e7p(-')/
for n & -4.:4.
for m & 4:tpts
g4(n344,m) & ((..-5cst5((4)Jn))1('3j5n5pi))...
5(e7p(j5n5pi5dt5(m-4)))/
end
end
for m & 4: tpts
g' & g4(:,m)/
g2(m) & sum(g')/
end
g & g26/
t & -0:...-:0../
plot(t,g)
7label(68rijeme, s6)
9label(6Amplituda6)
title(6Aproksimacija od g(t)6)
Fourier-ova trans#ormacija
Ako je g(t)neperiodini deterministiki signal izraen kao funkcija vremena t, onda je
Fourier-ova trans#ormacija od g(t)dana integralnim izrazom:
gdje je
, a # oznauje frekvenciju.
$bratno, g(t) moe se dobiti iz Fourier-ove transformacije 3(#) s pomo*u inverzne
trans#ormacijske #ormule :
Ka bi se signal g(t)mogao transformirati, mora zadovoljavati ve* spomenute Dirichlet -ove
uvjete. Ako je g(t)kontinuiran i neperiodian, onda *e 3(#)biti kontinuirana i periodina.
+e>utim, ako je g(t)kontinuiran i periodian, onda *e 3(#)biti diskretna i neperiodina.
Co jest, ako je
gdje je T period signala, onda *e Fourier-ova transfor macija od g(t) biti:
p

gdje je:
+
4vojstva Fourier-ove trans#ormacije
Ako su g(t) i 3(#)(ourier-ovi parovi, moemo i" izraziti kao:
i za (ourier-ovu transformaciju vrijede ova svojstva:
Linearnost
a, b su konstante
Vremensko umjeravanje (engl. scaling)
Dualnost
Vremenski pomak
Frekvencijski pomak
Derivacija u vremenskoj domeni
Integracija u vremenskoj domeni
Mnoenje u vremenskoj domeni
Konvolucija u vremenskoj domeni
5+6+*+ Diskretna i brza Fourier-ova trans#ormacija
Fourier-ov niz povezuje kontinuirani vremenski signal s diskretnom frekvencijskom
domenom. #eriodinost signala u vremenskoj domeni daje diskretni spektrum. Diskretna
Fourier-ova transformacija od diskretnog vremenskog signala g7n8 dana je sa:
9nverzna $iskretna Fourier-ova transformacija g7n8je
gdje su:
L :M broj vrijednosti vremenskog niza g7n8 . Co je ujedno i ukupan broj lanova
frekvencijskog niza u 37k8+
L TM vremenski interval izme>u dva uzastopna uzorka ulaznog niza g7n8.
L F M frekvencijski interval izme>u dva uzastopna uzorka izlaznog niza 37k8.
:, Ti Fsu povezani relacijom:
DC je tako>er jednako duini zapisa. 8remenski interval C izme>u uzoraka, treba biti izabran
tako da je zadovoljen <"annon-ovo teorem uzorkovanja. $n govori da C mora biti manji od
reciprone 2;# , gdje je # najve*a frekvencijska komponenta u kontinuiranom vremenskom
) )
signalu g(t)iz kojeg se uzorkuje g7n8+Dekoliko brzi" K(C ( $iscrete Fourier trans#orms )
programa za"tijevaju da :bude cijeli broj koji je potencija broja ' (npr. -4' ili 4.'0).
Kiskretna vremenska funkcija ima periodian spektar. I K(C, obje funkcije M vremenska i
frekvencijska su periodine. %bog periodinosti u K(C, uobiajeno je promatrati toke od
n!"do n!:/2kao pozitivne, a toke od n!:/2do n!:-"kao negativne frekvencije. Iz to,
budu*i da su i vremenski i frekvencijski nizovi periodini, K(C vrijednosti u tokama od
n!:/2do n!:-"su jednake K(C vrijednostima u tokama n!:/2do n!".
$p*enito, ako je vremenski niz realan, onda *e K(C imati realne komponente koje su parne, a
imaginarne komponente koje su neparne. <lino, za vremenski niz s imaginarnim
komponentama, K(C vrijednosti imat *e neparne komponente realne, a imaginarne parne.
Ako se definira teinska funkcija N kao:
D
poznate jednadbe mogu se predoiti kao
i
=rza (ourier-ova transformacija ( FFTM (ast (ourier Cransform) je jedna djelotvorna metoda
za raunanje diskretne (ourier-ove transformacije. ((C smanjuje broj potrebni" izraunavanja
za raunanje K(C. Da primjer, ako je zadan niz sa : toaka, a : je cjelobrojna potencija od ',
onda K(C za"tijeva : operacija dok ((C za"tijeva :/2 log (:)kompleksni" mnoenja, :/2
2
2
log (:) kompleksni" zbrajanja i :/2 log (:)oduzimanja. %a D&4.'0, smanjivanje raunanja
2 2
od K(C na ((C je ve*e nego '.. na 4.
((C se koristi za odre>ivanje spektra snage signala, digitalno filtriranje i izraunavanje
korelacije izme>u dva signala. +atlab ima ##t()i i##t()funkcije za raunanje brze (ourir-ove
transformacije i njezine inverzne transformacije.
Primjer
%adan je niz 7OnP & (4, ', 4).
a) Creba izraunati K(C od 7OnP.
b) )oristiti ##t algoritam da se na>e K(C od 7OnP.
c) Isporediti rezultate a) i b).
,je-enje
Qednadba za K(C je

#rvo treba odrediti:
:to daje:
b) +atlab skripta za ((C je vrlo jednostavna:
HH 7 & O4 ' 4P/
HH 7fft & fft(7)
7fft &
0..... -..-... - ..E@@.i -..-... 3 ..E@@.i
c) 8idi se da su rje:enja dobivena K(C i ((C identina.
Primjer !
<ignal g(t) zadan je s
a) Creba na*i Fourier-ovu transformaciju od g(t), tj. R(f).
b) Creba na*i K(C od g(t) kad je interval uzorkovanja ...- s D&4....
c) Creba na*i K(C od g(t) kad je interval uzorkovanja ..' s D&'-..
d) Isporediti rezultate dobivene u a), b) i c).
,je-enje
a) g(t) se moe izraziti kao:
Ipotrebom svojstva frekvencijskog pomaka (ourier-ove transformacije, dobije se:
b) i c) dobivaju se +atlab-ovim programom za raunanje K(C od g(t):
, K(C od g(t)
, 4. uzorak: interval uzorkovanja ...- s
ts4 & ...-/ , interval uzorkovanja
fs4 & 41ts4/ , freFuencija uzorkovanja
n4 & 4.../ , ukupno uzoraka
m4 & 4:n4/ , =roj snopova
sint4 & ts45(m4 - 4)/ , uzorovane instance
freF4 & (m4 - 4)5fs41n4/ , freFuencije
gb & (05e7p(-'5sint4)).5cos('5pi54.5sint4)/
gb?abs & abs(fft(gb))/
subplot(4'4)
plot(freF4, gb?abs)
title(6K(C od g(t), ...-s interval uzorkovanja6)
7label(6(rekvencija (Gz)6)
, <ample ', interval uzorkovanja od ..' s
ts' & ..'/ , interval uzorkovanja
fs' & 41ts'/ , freFuencija uzorkovanja
n' & '-./ , ukupno uzoraka
m' & 4:n'/ , =roj snopova
sint' & ts'5(m' - 4)/ , uzorovane instance
freF' & (m' - 4)5fs'1n'/ , freFuencije
gc & (05e7p(-'5sint')).5cos('5pi54.5sint')/
gc?abs & abs(fft(gc))/
subplot(4'')
plot(freF', gc?abs)
title(6K(C od g(t), ..'s interval uzorkovanja6)
7label(6(rekvencija (Gz)6)
d) Sz slike se vidi da s intervalom od 0+0(sne postoji spektralno preklapanje (engl. aliasing) i
spektar od 37k8 u dijelu b) je skoro isti kao od 3(#)iz a). < intervalom uzorkovanja od 0+2s
(manje od :1<uist -ovog iznosa), postoji preklapanje i spektar od 37k8 je razliit od onog od
3(#).
Primjer "
%adan je signal g(t)sa :umom:
gdje je # ! "00 )z .
"
n(t)je normalno raspodijeljen bijeli :um. Crajanje g(t)signala je 0+( s. Creba koristiti +atlab-
ovu funkciju ran$() za generiranje bijelog :uma. Creba nainiti +atlab program koji *e dobiti
spektralnu gusto*u snage od g(t).
,je-enje
, procjena spektra snage signala sa sumom
t & ...:....':..-/
f4 &4../
, generiranje sinusnog dijela signala
7 & sin('5pi5f45t)/
, generiranje normalno distribuiranog bijelog suma
n & ..-5randn(size(t))/
, generiranje signal sa sumom
9 & 73n/
subplot('44), plot(t(4:-.),9(4:-.)),
title(68remenska domena signala sa sumom 6)
, procjena spektra snage
9fft & fft(9,'-@)/
len & lengt"(9fft)/
p99 & 9fft.5conj(9fft)1len/
f & (-...1'-@)5(.:4'B)/
subplot('4'), plot(f,p99(4:4'E)),
title(6Rustoca spektralne snage6),
7label(6(rekvencija u Gz6)
Daputak: mijenjati amplitude :uma i signala, te gledati nji"ov utjecaj na spektar.