Nag Hammadi

Biblioteka SVJETLOST
Nakladnik TELEdisk d.o.o

Za nakladnika Davor Imenjak
Urednik biblioteke Darko Imenjak
Naslov izvornika: The Nag Hammadi Library in
English
Tko nae tumaenje
ovih rijei, taj nee okusiti smrt
P R V H R V ! T " #
I $ D ! N % E
KNJ
INICA
NAG
HAMMADI
EV!N&EL%E P T'I(
"T!L! )N"TI*#!
EV!N&EL%! I
"PI"I PRN!&ENI #D
N!)
H!''!DI%!

Sadra
+VD
T!%N! #N%I)! %!#VL%EV!
EV!N&EL%E I"TINE
R!"PR!V! +"#R"N+,+
EV!N&EL%E P T'I
EV!N&EL%E P -ILIP+
PDRI%ETL+ "VI%ET!
.PRV/ T#RIVEN%E P %!#V+
.DR+)/ T#RIVEN%E P %!#V+
)R'0 "!VR1ENI +'
DR+)! R!"PR!V! VELI#)! "ET!
T#RIVEN%E P PETR+
PETRV! P"L!NI2! -ILIP+
!L)EN
EV!N&EL%E P '!RI%I
Na!o"en
a izdava#a
)odine 3456. 7 89iljama )ornjeg Egi9ta
9rona:eni s7 s9isi danas 9o;nati kao <#nji=ni>a
Nag Hammadi<. Iako s7 odmah i;a;vali velik7
9a=nj7 str7?ne javnosti( do 9rvih 9rijevoda s
ko9tskog je;ika na kojem s7 na9isani 9rona:eni
i;vorni>i( 9ro8lo je ni; godina. $ro%& Hans Jonas'
7gledni a7toritet ;a gnosti>i;am( ovako je 34@A.
godine o9isao ra;log0
<$a ra;lik7 od "vitaka s 'rtvog mora(
otkrivenih tih godina( gnosti?ki nala; i; Nag
Hammadija je od 9o?etka 9ratilo( a to traje do
dana dana8njeg( 79orno 9rokletstvo 9oliti?kih
9re9reka( 9re9irke i i;nad svega( akademska
lj7bomora i borba <tko Be 9rije< .ovaj 9osljednji
Caktor je veB 9rerastao 7 istinski cronique
scandaleuse s7vremenog akademskog svijeta/.<
+ Cilmskom ;a9let7 koji se stvorio oko otkriBa
s9isa( is9re9litale s7 se s7dbine ara9skih seljaka
osvetnika( krij7m?ara starinama na svjetskim
>rnim b7r;ama( sitnih i kr79nih kriminala>a( sa
s7dbinama 7glednih akademika( sveBenika i
9oliti?ara. + me:7vremen7( 7 9rvih trideset
godina od dana otkriBa( kako je 9re>i;no
;a9isano 7 Nag Hammadi Bibliografiji 9roCesora
D. '. ">holera( o tajanstvenim s9isima je
na9isano skoro 5.DDD knjiga( edi>ija( ?lanaka i
9rika;a objavljenih 8irom svijeta.
Prv7 9rav7 9rilik7 da se svjetskoj javnosti
kona?no 9rika=e i;vorno i >jelovito d7hovno
blago i; Nag Hammadija i;borio je !ro%& Ja"es&
M& (obinson. n je( 7; 9omoB a7toriteta
+NE"2Ea( ok79io me:7narodni tim str7?njaka
;a gnosti>i;am i osig7rao 7vjete ;a 9rijevod svih
9rona:enih s9isa. Re;7ltat njihovog
d7gogodi8njeg rada kona?no je objavljen 34FF.
godine 9od naslovom )*+e Na, Ha""adi
-ibrar. in /n,lis+)&
! ova knjiga 9osl7=ila je kao i;vornik ;a 9rvo
hrvatsko i;danje koje je 9red vama. "toga
;ahvalj7jemo 9roCesor7 Robinson7 na do978tenj7
da koristimo engleski 9rijevod njegove
Meunarodne komisije a Nag Hammadi
!odekse( te kom9etentne 7vode i osvrte koji
9rate svaki 9revedeni s9is. vi osvrti svojevrsna
s7 str7?na revi;ija 9ovijesti gnosti>i;ma i
9redstavljaj7 dodatn7 vrijednost <#nji=ni>e Nag
Hammadi<. Na8e( hrvatsko i;danje nije >jelovito 7
odnos7 na ;birk7 9roCesora Robinsona i njegove
komisije. I;bor od 35 s9isa koji smo na?inili nema
9oseban ra;log( veB je 9lod na8e =elje da 8to
vjernije 9renesemo ra;nolikost knji=evnog =anra
i;vornih tekstova .evan:elja( otkrivenja(
9oslani>e( ras9rave.../.
Prvi korak je na9ravljen. )nosti?ki i;a;ov s9isa
i; Nag Hammadija objavljen je kona?no i na
hrvatskom je;ik7.
U
vod
%!'E" '.
RBIN"N
1. Smisao tekstova
Knjinica Nag Hammadi je ;birka religio;nih
tekstova koji se me:7sobno veoma ra;lik7j7 9o
a7torstv7( mjest7 i vremen7 nastanka. Ra;like
9ostoje ?ak i 7 gledi8tima( do te mjere da se ne
mo=e smatrati da s7 9otekli od jedne sk79ine ili
9okreta.
Pa i9ak( taj je ra;noliki kor97s morao
sadr=avati neka ;ajedni?ka obilje=ja koja s7
sk79lja?e tekstova 9otakn7la da odaber7 79ravo
ta djela i saber7 ih 7 ov7 ;birk7. Tvor>i ;birke
nedvojbeno s7 9ridonijeli tom jedinstv7(
9ronala;eBi 7 tekstovima skrivena ;na?enja koja
nis7 7vijek 9ostojala 7 i;vornih 9isa>a. #ona?no(
jedan od tekstova( Evaneje !o Tomi" ;a9o?iE
nje rije?ima 797Benima m7drome0
)*ko na0e t1"a#ene ovi+ rie#i' ta ne2e
ok1siti s"rti&)
Tekstovi se( stoga( mog7 dvojako t7ma?iti0
kao stvarne 9or7ke i;vornih 9isa>a i kao skrivene
9or7ke 9roi;a8le i; kasnijih t7ma?enja.
snovna obilje=ja ;birke s7 ot7:enje od
?ovje?anstva 7 >jelini( 7;di;anje idealnoga
9oretka koji 9osve nadila;i =ivot 7 smisl7 7
kojem7 ga 9o;najemo( te na?in =ivota koji se
korijenito s79rotstavlja 7obi?ajenoj 9raksi. Taj
na?in =ivota 7klj7?7je odri>anje od svih dobara ;a
kojima lj7di obi?no =7de( te =7dnj7 ;a kona?nim
oslobo:enjem. To nije agresivna revol7>ija( nego
9ovla?enje i; ;aga:enja koje onemog7B7je jasno
vi:enje.
#ao takva( ova ;birka ima mnogo sli?nosti s
9rvobitnim kr8Banstvom( isto?nja?kom religijom i
<m7drim m78kar>ima< .i =enama/ svih vremena(
kao i s njihovim svjetovnim ekvivalentima
dana8nji>e( 9o97t radikalnih 9okreta koji s7 se
i;njedrili 8e;desetih godina AD. stoljeBa.
dba>ivanje dobara 9otro8a?koga dr78tva(
9ovla?enje 7 ;ajedni>e istomi8ljenika( daleko od
g7=ve i 7=7rbanosti velikih gradova(
nes7djelovanje 7 9oliti?kim 9ro>esima( 7svajanje
;nanja o neminovnoj 9ro9asti s7vremene k7lt7re
i idealnoj( radikalnoj alternativi koja je 9o;nata
samo odabranima E sve je to( odjeveno 7
s7vremeno r7ho( stvarni i;a;ov 7korijenjen 7
i;vorima 9o97t knji=ni>e Nag Hammadi.
'a koliko ;adivlj7j7Bi i i;a;ovni( ti s7 i;vori
?esto ;b7nj7j7Bi( te 9redstavljaj7 smetnj7 ne
samo ;a 9ojedin>a koji nije 79o;nat s njihovom
9or7kom( nego i ;a boljega 9o;navatelja koji =eli
slijediti tra?ak svjetlosti koji se 7 njoj na;ire. %er(
smisao knji=ni>e Nag Hammadi oskrvn7o je i
Cragmentirao 9ovijesni tijek( i 7 takvom je oblik7
kona?no 7gledala svjetlost dana. Potrebni s7
mnogi temeljiti ;ahvati kako bi se taj smisao
mogao 9osve ra;otkriti. Religio;ne i Cilo;oCske
9redaje i mitologija drevnoga svijeta bilo je sve
8to je stajalo na ras9olaganj7 kako bi se i;ra;ilo 7
s78tini netradi>ionalno gledi8te. Doista( to je
gledi8te bilo s7vi8e radikalno da bi ;a=ivjelo
7n7tar organi;iranih religija ili Cilo;oCskih 8kola
toga doba( stoga nije bilo ;a o?ekivati da Be
obra;ovne 7stanove tih k7lt7ra ra;viti i objasniti
njegove im9lika>ije. )nosti?ke s7 se 8kole
i;njedrile 7n7tar kr8Banstva i neo9latoni;ma( koji
s7 ih 9oslije odba>ili kao gnosti?k7 <here;7<.
Tako s7 smisleni i rje?iti mitovi i Cilo;oCske
Corm7la>ije toga radikalnog gledi8ta 9ostale ;brE
kane 9redaje koje s7 dodatno ra;vodnili kasniji
9is>i ?ije ver;ije 9redstavljaj7 veBin7 sa?7vanoga
materijala( iako 7 knji=ni>i Nag Hammadi 9ostoji
nekoliko <klasi?nih< djela.
Tekstove s7 s gr?koga na ko9tski nerijetko
9revodili 9ojedin>i koji nis7 7vijek 7s9ijevali
shvatiti d7bin7 i sveob7hvatnost 9or7ke.
Prevoditelj $latonove "e!u#ike o?ito nije
shvatio tekst( iako ga je smatrao vrijednim 9riE
jevoda i redakt7re. Na sreB7( veBi je broj tekstova
dobro 9reveden( te se ondje gdje 9ostoje dvije
ver;ije 9rijevoda vide ra;like i;me:7 boljeg i lo8iE
jeg 9rijevoda( 8to 797B7je na dvojben7 kvalitet7
9rijevoda koji 9ostoje 7 jednoj ver;iji.
Iste s7 dvojbe 9ris7tne i 7 9ogled7 9rijenosa
tekstova koje s7( i; nara8taja 7 nara8taj(
9re9isivali mnogi 9ojedin>i( na temelj7 iskvarenih
gr?kih( a 9otom i ko9tskih 9rije9isa. Te8ko je
9ro>ijeniti broj nehotimi?nih 9ogre8aka( b7d7Bi
da to?an 9rije9is ne 9ostoji. #ao 7 sl7?aj7 Biblije(
ne 9ostoje ver;ije istoga teksta koje jedna dr7g7
do97nj7j7 i is9ravljaj7. Pogre8ka se mo=e is9raviti
samo kada se kao takva 9re9o;na 7 jednom
9rije9is7 kojim ras9ola=emo. +; to( taj ;adatak
;natno ote=ava ?injeni>a da se knjige nala;e 7
stanj7 ras9ada koji je nedvojbeno ;a9o?eo 9rije
5DD. god. 9o #r.( kada s7 ;ako9ane. Dok s7 se
nala;ile 9od ;emljom( to se stanje jo8 9ogor8alo(
te je( na=alost( nastavljeno i 7 ra;doblj7 i;me:7
njihova otkriBa 3456. i kona?ne 9ohrane( ot9rilike
trideset godina 9oslije. + sl7?ajevima gdje
nedostaje samo nekoliko slova( 9ra;nine se mog7
na odgovaraj7Bi na?in 9o97niti( no veBe 9ra;nine
jednostavno moraj7 ostati 9ra;nine.
*itatelj se ne bi smio ;avesti tvrdnjama kako
smisao tih tekstova nije vrijedan o;biljnoga
ra;matranja. Na9rotiv( ra;7mijevanje 9ostojanja(
odgovor na lj7dsk7 dilem7 i odnos s9ram
dr78tva( 9itanja s7 ?ija je vrijednost ne9rije9orna(
i o njima bi morao ra;misliti svatko tko se ikada
797stio 7 sli?na 9ro9itkivanja. Temeljna gledi8ta
tih tekstova bila s7 9o;nata isklj7?ivo
9osredstvom lova>a na heretike( koji s7 ih ?esto
navodili samo da bi ih obe;vrijedili ili i;vrgn7li
r7gl7. "toga je objavljivanje knji=ni>e Nag
Hammadi 9osve neo?ekivano otvorilo 9rist79
gnosti?kom na7k7 7 oblik7 7 kojem7 s7 ga
9redstavili sami gnosti>i i 9r7=ilo nove korijene ;a
ne7korijenjene.
"k79lja?i ove knji=ni>e bili s7 kr8Bani( a mnoge
s7 tekstove i;vorno sastavili kr8Banski 9is>i. To i
ne i;nena:7je( b7d7Bi da je 9rvobitno kr8Banstvo
i samo bilo radikalan 9okret. Is7s je 9o;vao na
korijenito 9reis9itivanje vrijednosti( ;agovaraj7Bi
kraj svijeta kakvog 9o;najemo i njegov7 ;amjen7
9osve novim( 7to9ijskim =ivotom 7 kojem7 bi
idealno imalo biti stvarno. Njegovo je stajali8te
bilo 9osve o9re?no onome koje s7 ;ast79ali
vjerski dostojanstveni>i toga doba ... nije im
trebalo d7go da ga 7klone. Pa i9ak( Is7sovi s7
sljedbeni>i nastavili njegovim 97tom( smatraj7Bi
ga 9ersoniCika>ijom kona?noga >ilja. 'e:7tim( 7
tom je kr7g7 bilo onih koji s7 ;agovarali ne8to
konven>ionalniji na?in =ivota( 9ost79no
7s9ostavljaj7Bi organi;a>ij7 ?iji je >ilj bilo
odr=avanje reda( kontin7iteta( hijerarhije i staE
bilnosti. To je ;na?ilo i odr=avanje 9ostojeBega
stanja( a ;a7;etost odr=avanjem 9ostojeBega
stanja ;na?ila je odmi>anje od onoga vrh7nskoga
>ilja. ni koji s7 slijedili radikalan san( smatrani
s7 nelojalnima( te s7 kao takvi 9redstavljali
9rijetnj7 ;a organi;a>ij7.
#ako se 9rotjekom vremena k7lt7rna sit7a>ija
mijenjala( tako se mijenjao i je;ik kojim se
i;ra=avala ta radikalna trans>enden>ija. "vijet
misli i; kojega s7 9otekli Is7s i njegovi sljedbeni>i
bio je jednostavan( 9obo=an svijet =idovske
sinagoge( 9o svojoj terminologiji 7sredoto?en na
obred Ivana #rstitelja koji simboli;ira 9rela;ak i;
staroga 9oretka 7 novi( idealan svijet ?ija se
dramati?na 7s9ostava imala 7br;o dogoditi. Po
takvoj logi>i( s7stav ;la koji 9revladava nije
9rirodni s7stav stvari. + na?el7( iako ne 7 9raksi(
svijet je dobar. $lo koje je obilje=ilo 9ovijest je
bolest strana svijet7 kao takvome. No( ;a neke je
9ogled na =ivot bio sve mra?nijiG samo 9odrijetlo
svijeta 9ri9isivalo se stra8noj 9ogre8>i( a ;lo je
steklo stat7s vrhovnoga vladara( a ne 7;7r9atora.
%edina je nada( stoga( le=ala 7 bijeg7. %er( lj7di( ili
barem neki lj7di( 7 svojoj s78tini nis7 9roi;vodi
toga a9s7rdnoga s7stava( nego 9o svojoj 9rirodi
9ri9adaj7 ne?em7 mnogo 7;vi8enijem. ni s7 9ali
7 ;amk7( 9ok78avaj7Bi 9ronaBi ;adovoljstvo 7
nemog7Bem7 svijet7( daleko od svoga istinskoga
korijena. $a neke je 7sredoto?enost na 7n7tarnji
=ivot( neometan vanjskim ?imbeni>ima( 9ostao
jedini na?in 9osti;anja mira i jedinstva sa
"ve7k79no8B7( koja je s7dbina ?ovjekove
bo=anske iskre.
#r8Banski se gnosti>i;am tako i;njedrio kao
reaCirma>ija( iako 7 ne8to dr7k?ijem oblik7(
i;vorne trans>enden>ije koja je bila klj7?na ;a
9rvobitno kr8Banstvo. Takvi s7 gnosti?ki kr8Bani
smatrali da slijede i;vorni smisao koji je kr8Bane
?inio kr8Banima. No( s ob;irom na 9romjen7
okolnosti( taj je <dr7k?iji oblik< 7klj7?ivao i
odre:ena skretanja( stoga s7 dr7gi kr8Bani gnoE
sti>i;am smatrali i;dajom i;vornih kr8Banskih
9ostavki. Tako nis7 mislili samo oni koji s7
;agovarali stat7s H7o( nego i oni koji s7 9ristajali
7; radikaln7 9romjen7 i 7;vi8en7 nad7.
+daljavanje od i;vornoga je;ika moglo se
iskoristiti ;a 7jedinjenje svih o9re?nosti 7n7tar
>rkve( stoga je >rkva isklj7?ila gnostike i; svojih
redova( smatraj7Bi ih hereti>ima.
+ Novo" zavet1 s9ominj7 se dva takva
gnosti?ka kr8Bana koji s7 9o?etkom A. stoljeBa
bili o9t7=eni ;a isto skretanje od i;vornih na?ela
.3 *i" 3:45647/0
I! svjetovne i 879lje govore i;bjegavaj( jer Be
oni koji se njima bave ton7ti 7 sve veB7
be;bo=nost( a njihova Be rije? i;jedati sve oko
sebe kao rakErana. vima 9ri9adaj7 Himenej i
-ilet. ni s7 odl7tali od istine tvrdeBi da je
7skrsn7Be veB bilo( i time 7 nekima r78e vjer7.J
Takvo gledi8te( naime da se kr8Bansko
7skrsn7Be veB dogodilo kao d7hovna stvarnost(
;ast79aj7 #as$ra%a o uskrsnu&u" Egegea o du'i
te E%anelje $o (ili$u i; knji=ni>e Nag HammadiK
No( knji=ni>a Nag Hammadi tako:er
dok7mentira ?injeni>7 da je odba>ivanje bilo
7;ajamno. *ini se da s7 kr8Bani koji s7 se ondje
o9isivali kao <hereti>i< bili vi8e nalik onima koji se
obi?no smatraj7 <ortodoksnima<. O)kri%enje $o
*e)ru i;nosi da je Is1s kriti;irao glavn7 str7j7
kr8Banstva0
Ini Be slaviti ime mrtvoga ?ovjeka( misleBi da
Be 9ostati ?istima. No( oskrvn7t Be se i 9asti 7
ime 9ogre8ke i 7 r7ke ;log( l7kavog ?ovjeka( te
Be 9rihvatiti vi8estr7k7 dogm7 i vladavin7
here;e. %er( neki Be od njih oskvrn7ti istin7 i
objaviti na7k ;la. )ovorit Be ;lo jedni 9rotiv
dr7gih ... No( mnogi dr7gi( koji se 9rotive istini i
glasni>i s7 9ogre8ke( svoj7 Be 9ogre8k7 i svoj
;akon okren7ti 9rotiv mojih ?istih misli( misleBi
da dobro i ;lo 9otje?7 i; jednoga .i;vora/. ni
trg7j7 mojom rje?j7 ... Bit Be i onih koji s7 i;van
na8ega broja i koji se na;ivaj7 bisk79ima i
:akonima( kao da s7 svoj7 vlast 9rimili od Boga.
ni se klanjaj7 vo:ama. Ti s7 lj7di s7ha korita.J
#ada je Rimsko 2arstvo 9rihvatilo kr8Banstvo 7
ne8to konven>ionalnijem oblik7( i;gledi ;a
o9stanak gnosti?koga kr8Banstva( onakvoga
kakvim ga 9redstavlja knji=ni>a Nag Hammadi(
;natno s7 se 9ogor8ali. Ci!arski bisk1! /!i%an(
?ije je klj7?no djelo bilo <lijek< ;a sve bolesti
here;e( o9is7je svoj s7sret s gnosti>i;mom 7
Egi9t7( ot9rilike 7 doba nastajanja ;birke Nag
Hammadi0
II sam sam nai8ao na t7 sljedb7( lj7bljeni( te
sam ove stvari ?7o osobno( i; 7sta gnostika. Te
;abl7djele =ene nis7 mi samo ra;otkrile svoj
na7k( nego s7 me 7 svojoj besramnoj smjelosti
9ok78ale ;avesti ... No( milostivi me Bog s9asio
njihove ;loBe( stoga E 9ro?itav8i njihove knjige(
shvativ8i njihove 9rave nakane i ne daj7Bi se
time ;avesti E 9objegao sam ne ;agri;av8i
mama>( te sam smjesta o svem7 i;vijestio
tamo8nje bisk79e i 9rona8ao one koji s7 se
skrivali 7 >rkvi. Njih ot9rilike osamdesetoro
9otom je 9rotjerano i; grada kona?no o?i8Benog
od toga korova.J
)nosti>i;am je bio iskorijenjen i; kr8Banstva(
i;7;memo li 9ojav7 nekoliko 9od;emnih
gnosti?kih str7ja i sli?ne aCinitete 9ris7tne 7
srednjovjekovnom misti>i;m7( kao i 9ovremene
krotke odjeke 7 knji=evnosti( 9rimjeri>e( 7
engleskom romanti;m70
Na8e je ro:enje tek san i ;aborav0
D78a koja se s nama b7di(
$vije;da na8ega =ivota(
Negdje dr7gdje ;ala;i
I dola;i i;daleka.
"vijet je 7 nama s7vi8e 9ris7tan0 9rije i 9oslije(
Dobivanjem i tro8enjem( 9ro9adaj7 na8e moBi.
)nosti>i;am se 7s9io 9ro8iriti i i;van grani>a
kr8Banskoga svijeta Rimskoga 2arstva. n je jo8
7vijek 9ris7tan na nemirnim 9odr7?jima Iraka i
Irana( 7 oblik7 male sekte ;vane "ande8i' 8to
9revedeno ;na?i <;nal>i<( odnosno( <gnosti>i<.
To isto 9ovla?enje 7 7n7tarnji svijet koje je
9re7;elo oblik kr8Banskoga gnosti>ima nije bilo
ograni?eno samo na ra;doblje ranoga kr8Banstva.
bli>i gnosti>i;ma bili s7 9ris7tni i i;van
kr8Banstva. Povjesni?ari religije jo8 7vijek
ras9ravljaj7 o tome treba li se gnosti>i;am
shvatiti kao 9okret 7n7tar kr8Banstva ili kao
mnogo 8iri i neovisan 9okret( koji je kr8Banstv7
?ak 9rethodio. Na temelj7 knji=ni>e Nag
Hammadi( to 9itanje mo=e biti rije8eno 7 korist
shvaBanja da je gnosti>i;am mnogo 8ira 9ojava
od kr8Banskoga gnosti>i;ma kakvoga
9redstavljaj7 here;iolo;i.
Prvo 9itanje s kojime se valja 9o;abaviti jest
ono =idovskoga gnosti>i;ma. *ini se da je
mi8ljenje here;iologa 9rema kojem7 neke
kr8Banske here;e 9otje?7 i; =idovskih sljedbi
9ovijesno 7temeljeno. #ona?no( i samo se
kr8Banstvo i;njedrilo i; j7dai;ma( te je 9osve
9rirodno odra=avalo ra;li?ite str7je j7dai;ma toga
doba. Prvobitno kr8Banstvo nije bilo 9osve neokaE
ljan 9okret. Lidovsko kr8Banstvo 9rvoga
nara8taja( koje se ra;vilo 7 )alileji i i; kojega
9otje?7 i;reke sadr=ane 7 evan:eljima 9o 'atej7
i L7ki( i sam je Pavao( kao i helenisti( mogao
smatrati hereti?kim. Pavao je o?ito odba>ivao
kr8Banske <j7dai;ere< kao heretike. + dr7goj
9olovi>i 3. stoljeBa sve s7 ra;li?ite str7je
=idovskoga kr8Banstva bile isklj7?ene i;
j7dai;ma( kada se <normativni< j7dai;am
i;njedrio kao odgovor na 9rijetnj7 =idovskom
identitet7( 9oslije 9ada %er7;alema( FD. godine.
Neki gnosti?ki s9isi i; knji=ni>e Nag Hammadi
ne odra=avaj7 kr8Bansk7 9redaj7( nego se
temelje na Staro" zavet1( koji je( naravno( bio
i =idovska Biblija. No( sama ideja o =idovskom
gnosti>i;m7 9onekad se odba>7je kao 9ojmovno
9rot7slovlje. #ako s7 Lidovi mogli svoga Boga
smatrati silom koji je 7 svojoj ;aslije9ljenosti i
ne;nanj7 stvorio svijet( Bogom koji nije ;nao ;a
skrivenoga dobroga Boga i;nad sebeM B7d7Bi da
kr8Bani 8t7j7 istoga Boga kao i Lidovi( taj se
arg7ment mogao iskoristiti 9rotiv same ideje
kr8Banskoga gnosti>i;ma. No( b7d7Bi da s7
ranokr8Banski lov>i na heretike gnostike smatrali
kr8Banima( iako hereti?kim( kon>e9>ija kr8BanE
skoga gnosti>i;ma bila je ?vrsto 7temeljena. Po
dr7goj analogiji( 9i"1n Ma,( jedan od najranijih
9o;natih gnostika( bio je i; "amarije( iako s7
"amarijan>i na svoj na?in 8tovali istoga Boga kao
i Lidovi i kr8Bani. vdje je ra;vidna kon>e9>ija
=idovskoga gnosti>i;ma( iako je s9orna 7temeljeE
nost i;ra;a =idovski( kr8Banski ili samarijanski.
Naravno( nis7 nam 9o;nati gnosti>i koji s7 svoj
na7k temeljili na =idovskim ili staro;avjetnim
9redajama( dost79ni s7 nam samo tekstovi koji
sadr=e te 9redaje( stoga bismo mogli reBi kako(
govoreBi o =idovskom gnosti>i;m7( 7stvari
govorimo o =idovskim 9redajama be; vidljivog
kr8Banskoga tkiva. Daljnja identiCika>ija nositelja
tih tradi>ija nije nam mog7Ba.
tkriBe svitaka s 'rtvoga mora veB je skren7lo
9o;ornost na 9l7rali;am teolo8kih orijenta>ija
j7dai;ma 9rvoga stoljeBa koji je 7klj7?ivao brojne
me:7sobno ra;li?ite sk79ine ili sljedbe. Prije
otkriBa svitaka s 'rtvoga mora( eseni s7( 9o97t
gnostika 9rije otkriBa knji=ni>e Nag Hammadi( bili
smatrani 9okretom koji se( ;bog nedostatak7
o9se=nijih 9odataka( nije mogao o;biljnije
9ro7?avati. "ada nam je 9o;nato kako s7 eseni
bili =idovska sljedba koja se odvojila od
sl7=benoga j7dai;ma jer7;alemskoga hrama i
9ov7kla se 7 97stinj7 9okraj Nadi O7mrana.
"voj7 s7 sit7a>ij7 t7ma?ili antite;om svjetlosti i
tame( istine i la=i( d7ali;mom koji svoje 9odrijetlo
ima 7 9er;ijskom d7ali;m7( da bi se 9otom
9ribli=io gnosti>i;m7. Povijest gnosti>i;ma( kako
je dok7mentira knji=ni>a Nag Hammadi( nastavlja
se ondje gdje ;avr8ava 9ovijest esena( kako je
dok7mentiraj7 svi>i s 'rtvoga mora. #asnije
misti?ne =idovske 9redaje( osobito one koje je
9rik79io )ershom ">holem( 9oka;ale s7 da s7(
7nato? svojoj tobo=njoj nekon;istentnosti(
gnosti?ke str7je nastavile =ivjeti 7 tajnosti( 7
kontekst7 normativnoga j7dai;ma.
#nji=ni>a Nag Hammadi otkriva da s7 neka
djela ;a koja se 9rije smatralo da s7
karakteristi?na ;a kr8Banski gnosti>i;am i;vorno
nekr8Banska( iako je =idovski element 7 njima
nedvojben. Irenej 9redstavlja Barbela kao vodeBi
mitolo8ki lik kr8Banske gnosti?ke sk79ine 9o;nate
kao <Barbelovi gnosti>i<. Tri Setove stee je
gnosti?ki tekst koji ne sadr=i kr8Banske elemente(
ali i9ak dodjelj7je Barbel7 istakn7t7 7log7. Hi9olit
navodi <"etov7 9araCra;7< kao kr8Banski
gnosti?ki tekst. No( veoma sli?an tekst i; knjiE
=ni>e Nag Hammadi( $emova !ara%ra&a" ne
sadr=i kr8Banski element. Ra;7mljivo je da s7
kr8Banski here;iolo;i bili ;aok79ljeni 9rvenstveno
9ori>anjem kr8Banskoga oblika gnosti?kih
tekstova i 9okreta. !li( to se ne smije 7;eti kao
indika>ija da je kr8Banski oblik i;voran( jer sama
knji=ni>a Nag Hammadi govori 9rotiv takvoga
7vjerenja.
%o8 jedan 9rimjer( iako ne n7=no gnosti?ki( je
mit o ro:enj7( sadr=an 7 :tkriven1 43' koji
komentatori 7nato? svojim najboljim na9orima
nis7 7s9jeli 9ove;ati ni sa jednom 9ri9ovije8B7 o
Is7sov7 ro:enj7. No( 'tkrivenje !o (damu
sadr=i ni; nekr8Banskih 9ri9ovijesti o dolask7
s9asitelja koje s7 veoma sli?ne onima i;
:tkrivena 43( dijeleBi tako mitolo8k7 9o;adin7
koja nije kr8Banska.
+9ravo Setovi tekstovi i; knji=ni>e Nag
Hammadi svjedo?e o nekr8Banskom gnosti>i;m7
koji do otkriBa knji=ni>e nije bio tako jasno
dok7mentiran. Taj kor97s tekstova 9redstavlja
9rijela; i; nekr8Banskoga 7 kr8Banski
gnosti>i;am( te( 9rema rije?ima jednoga
str7?njaka0
<VeBina ;a9isa i; na8e sk79ine tekstova 7o9Be
ne sadr=i kr8Banske elemente +Tri Se)o%e s)ele"
,logen" Marsan" Misao Noreje-. dr7gi sadr=e tek
natr7he kr8Banskih motiva +/os)rijan" O)kri%enje
$o ,damu- ili s7 samo nai;gled kr8Banski +Tri0
morfna *ro)enoja" E%anelje $o Egi$&anima-.
samo se nekoliko tekstova +Hi$os)aa ar1ona)a"
Melkisedek" ,$okrifno e%anelje $o 2%anu-
9ribli=ava onome 8to na;ivamo kr8Banskom
gno;om.<
Podrijetlo Setovi+ tekstova i 7 njima sadr=ane
mitologije ne mo=emo tra=iti 7 kr8Banskoj 9redaji.
%er( kr8Banski je element toliko stran osnovnom
kor97s7 da navodi na ;aklj7?ak kako ga je
kr8Banski 7rednik( 9revoditelj ili 9isar dodao
i;vornom nekr8Banskom tekst7( koji 7 svom
?istom oblik7 vi8e ne 9ostoji. Primjeri>e(
Trimor%na )rotenoja" koja je 9retr9jela sek7nE
darn7 kristijani;a>ij7( 7korijenjena je 7 istoj
=idovskoj m7drosti kao i $rolo, /van0ela !o
Ivan1& na je tako:er dio toga kr8Banskoga
trenda koji je <"vet7 #njig7 Velikog Nevidljivog
D7ha< 9reimenovao 7 <Evan:elje 9o
Egi9Banima<. 'o=emo( stoga( ;aklj7?iti kako i
7nato? ?injeni>i da s7 kr8Bani 9rihvaBali "etov
kor97s .kao i dr7ge nekr8Banske tekstove( 9o97t(
9rimjeri>e( "taroga ;avjeta/( on 9otje?e i;
nekr8Banskog <=idovskog< gnosti>i;ma.
#nji=ni>a Nag Hammadi 9redstavlja nam i
jedan 9rimjer samoga 9ro>esa kristijani;a>ije.
Nekr8Banska Cilo;oCska ras9rava *agosovjeni
Eugnost arbitrarno je 9odijeljena na govore( koji
s7 9otom stavljeni 7 Is7sova 7sta( kao odgovori
na 9itanja .koja se 9onekad ne sla=7 s odgoE
vorima/ koja m7 797B7j7 7?eni>i tijekom njegova
7ka;anja 9oslije 7skrsn7Ba. Posljedi>a toga je
odvojena ras9rava na;vana So%ija +susa Krista3
ba oblika teksta 9ojavlj7j7 se jedan 7; dr7gi 7
#odeks7 III.
Neki tekstovi i; Nag Hammadija( kao i 9redaje
o "et7( 9oka;7j7 jasn7 Cilo;oCsk7 i
neo9latonisti?k7 orijenta>ij7. $lotin' vode2i
neo!latonist iz ;& stole2a( o gnosti>ima 7
svojoj 8koli rekao je sljedeBe0
<Imamo ob;ira 9rema nekim na8im 9rijateljima
koji s7 t7 misao 7svojili 9rije nego 8to s7 nam
9ostali 9rijatelji( i nastavljaj7 tako misliti( iako ne
;nam kako 7 tome 7s9ijevaj7.<
No( 8kola se okren7la 9rotiv gnosti>i;ma( kao
8to 9oka;7j7 Plotinove 9olemike. Ne,ov 1#enik
$or%irie 7 svome ,ivotu )otinovu i;vje8B7je0
I+ njegovo je doba bilo mnogo kr8Bana i dr7gih
9ri9adnika sljedbi( koji s7 na97stili star7 Cilo;oCij7(
... koji ... s7 na7?avali o otkrivenjima $arat7stre i
$ostrijana( Nikoteja( !logena( 'esosa i dr7gih
sli?nih lj7di( obmanj7j7Bi sebe i dr7ge( govoreBi
da Platon nije 9ronikn7o 7 d7bin7 inteligibilne
stvarnosti. Plotin je njihova gledi8ta ?esto
na9adao 7 svojim 9redavanjima( te je na9isao
ras9rav7 koj7 je na;vao <Protiv gnostika<G ostavio
j7 je nama kako bismo 9ros7dili o onome 8to je
na9isao. !melije je 9rotiv $ostrijanove knjige
na9isao ?ak ?etrdeset knjiga.J
inteli,ibilan P nadosjetanG 9ojmovan(
ra;7mljivG koji se mo=e samo ra;7mom shvatiti .a
ne mo=e se osjetiti/
#nji=ni>a Nag Hammadi sadr=i ras9rave
naslovljene -ostrijan i (ogen" mo=da 79ravo
one koje s7 na9adali !melije i dr7gi neo9latonisti.
Tekstovi i; Nag Hammadija 9o97t Trimor%ne
)rotenoje i .arsana veoma s7 im sli?ni 9o
Cilo;oCskoj orijenta>iji. Plotinov na9ad na
gnosti?ke <magi?ne ;a;ive< 797Bene <vi8im
silama< mo=da je bio 7smjeren na himne 9o97t
Tri Setove stee3 "toga je knji=ni>a Nag
Hammadi dala veoma ;na?ajan do9rinos ne samo
9ovijesti religije( nego i 9ovijesti Cilo;oCije.
#nji=ni>a Nag Hammadi 7klj7?7je i materijal
7temeljen na 9redajama koje ne 9ri9adaj7 j7deoE
kr8Banskom naslije:7. Postoje( 9rimjeri>e( hermeE
ti?ki tekstovi koji se temelje na egi9atskoj
9redaji. To s7 obi?no ini>ija>ijski dijalo;i i;me:7
bo=anstva Hermesa Trismegistosa i njegova sina
Tata. +9ravo je takav i hermeti?ki tekst
naslovljen "as!rava o 'smom i /evetom,
sadr=an 7 kor97s7 i; Nag Hammadija( koji je do
otkriBa knji=ni>e bio ne9o;nat. Iako se mo=e
ras9ravljati o tome jes7 li brojni tekstovi i; knjiE
=ni>e doista gnosti?ki ili nis7( ovisno o tome koj7
deCini>ij7 gnosti>i;ma ili t7ma?enje 9ojedinog
djela 9rihvaBamo( neki tekstovi( 9o97t
Sekstovih i&reka" 9osve o?ito nis7 gnosti?ki.
No( jednako kao 8to je gnosti?ko t7ma?enje
Biblije 9ostalo mog7Be( tako se mo=e
9ret9ostaviti da i te moralisti?ke maksime slijede
gnosti?k7 orijenta>ij7.
B7d7Bi da je( 9o svem7 s7deBi( knji=ni>a Nag
Hammadi sastavljena kao kr8BanskoEgnosti?ki
kor97s( te8ko je ;amisliti da s7 neke tekstove(
osobito hermeti?ke( na9isali lj7di koji s7 sebe
smatrali kr8Banima. %edan se tekst ?ak 9o;iva na
;oroastersko naslije:e( navodeBi kako je njegov
tvora> $arat7strin djed .ili( mo=da( 7jak/
$ostrijan( te se 7 kri9togram7 s9ominje i
$arat7stra. Pa i9ak( gnosti>i s7 bili ek7menski i
sinkretisti?ki nastrojeni 9rema religio;nim
9redajama 7 mnogo veBoj mjeri od ortodoksnih
kr8Bana( osobito ako s7 7 tim 9redajama nala;ili
srodne ideje. !ko s7 "eta mogli i;jedna?iti s
Is7som( vjerojatno s7 mogli 9roi;vesti i
kristijani;irana t7ma?enja Hermesova i
$arat7strina na7ka.

sinkretiza" P vrsta eklekti;ma( s9ajanje
ra;novrsnih( 9rot7slovnih na;ora( nes9ojivih
me:7 sobom
eklektiza" P ne9ostojanje jedinstvenosti i
dosljednosti 7 teorijama i 7vjerenjimaG
bes9rin>i9ijelno s9ajanje ra;li?itih nes9ojivih
na;ora .re>imo materijali;am s ideali;mom/
)nosti>i;am je( tako( 7 svojoj s78tini bio tek
alternativni oblik kr8Banstva. Bila je to radikalna
str7ja koja je stremila k oslobo:enj7 od vladavine
;la( str7ja koja je ;ast79ala 7n7tarnj7
trans>enden>ij7( 7v7kav8i se 7 sam7 sr=
kr8Banstva( j7dai;ma( neo9latoni;ma(
hermeti;ma i sli?nih 7?enja. #ao nova religija(
gnosti>i;am je bio sinkretisti?ki( 7jedinj7j7Bi
mnoga religio;na naslije:a. No( bila je to i 9osve
odre:ena ideja( i 79ravo je ona klj7? ;a
9ronala=enje jedinstva 7 ra;nolikostima.
0.
"uko!isi
#nji=ni>a Nag Hammadi ;na?ajna je i ;ato 8to
sadr=i ko9tske 9rijevode mnogih i;g7bljenih
gr?kih djela. na tako:er osvjetljava i sam 9ro>es
nastanka ko9tskih knjiga( i; ?ega mo=emo
;aklj7?iti ne8to o lj7dima koji s7 ih 9re9isivali(
?itali i( kona?no( ;ako9ali.
#nji=ni>a Nag Hammadi sastoji se od dvanaest
knjiga( 7; osam listova koji s7 naknadno
odstranjeni i; trinaeste knjige i 7metn7ti 7 kori>e
8este knjige. Tih osam listova sadr=e >jelovit
tekst( samostaln7 ras9rav7 i;va:en7 i; ;birke
eseja. $a9ravo( svaka knjiga( osim desete( sadr=i
;birk7 relativno kratkih djela. "toga se mo=e
govoriti o 7k79no 9edeset i dvije ras9rave.
B7d7Bi da jedna knjiga obi?no sadr=i nekoliko
ras9rava( mogli bismo ;aklj7?iti da s7( 9o97t
biblijskih knjiga( bile 9redodre:ene ;a mali
Cormat( te da je veliki Cormat 79otrijebljen 7 doba
nastanka 9ostojeBih 9rije9isa. To se mo=e
objasniti samim 9ro>esom 9roi;vodnje knjiga.
"vitak je bio 7obi?ajen oblik knjige do 9rvih
stoljeBa kr8Banske ere( kada ga je ;amijenio
ekonomi?niji Cormat koji je omog7Bavao 9isanje
na obje strane( 9o97t s7vremene knjige
odvojenih listova. )ovoreBi tehni?kim je;ikom(
knjiga 7 oblik7 svitka ;vala se <vol7men< .od
latinske rije?i koja ;na?i <kotrljati</. No( knjiga 7
oblik7 s7vremene knjige je <kodeks<( 9rema
latinskoj rije?i <>odeQ< koja je o;na?avala drvene
9lo?i>e 9rema;ane voskom i 9ove;ane 9o97t
>rtaBega bloka( 9rete?e knjige s listovima od
9a9ir7sa( 9ergamenta ili 9a9ira. Dok s7 se
knji=evna djela nastavljala 9isati 7 oblik7 svitaka(
kr8Bani .ali ne i Lidovi/ s7 7svojili ekonomi?nije
kodekse. #odeks je bio 9rakti?niji od svitka( 8to
;na svatko tko je radio s mikroCilmovima.
Ne9rikladnost svitka( koji se morao odmotati
svaki 97t kada bi tko =elio nastaviti s ?itanjem ili
9otra=iti kakav 9odatak( ;bog ?ega se br=e
habao( dovela je do njegove ;amjene kodeksom(
kao 8to danas 9ostoji trend ;amjene role
mikroCilma Cilmom 7 ar>ima.
+ Egi9t7 se kao materijal ;a 9isanje obi?no
rabio 9a9ir7s. "tabljika 9a9ir7sa trok7tasta oblika
is97njena je vlaknima ?ije s7 se d7ga?ke vr9>e
mogle re;ati ili g7liti. Te s7 se vr9>e slagale
jedna 7; dr7g7( a dr7gi se sloj 9olagao na njih(
9od 9ravim k7tovima. Tako slo=ene vr9>e 9otom
s7 se 9re8ale( s78ile i 9olirale( ?ime je dobivana
Cleksibilna( glatka i i;dr=ljiva 9ovr8ina ;a 9isanje.
Dok s7 takvi 9a9ir7si obi?no bili d7ga?ki
dvadesetak >entimetara( 9a9ir7si i; knji=ni>e Nag
Hammadi nerijetko s7 bili d7=i od jednoga metra.
B7d7Bi da je takav 9roi;vod 9redstavljao
tehnolo8ki k7rio;itet toga doba( on 797B7je na
;na?aj koji s7 knjigama 9ridavali njihovi tvor>i.
Nekoliko takvih 9a9ir7snih 9ovr8ina ;a 9isanje
9olagale s7 se jedna 7; dr7g7 tako da je njihovo
9rekla9anje na mjestima gdje s7 se lije9ile bilo
8iroko ot9rilike dva >entimetra. Re;7ltat je bio
9a9ir7sni svitak d7ga?ak i do tri metra. Listovi
?ija je 8irina i;nosila i;me:7 AD i 5D >m 9otom bi
se re;ali( te je na taj na?in dobivan blok od AD do
5D listova koji je( savin7t 9o sredini( tvorio
kodeks. *injeni>a da je ;a 9roi;vodnj7 jednoga
kodeksa bilo 9otrebno dva do 8est svitaka
obja8njava ;a8to je kodeks 9onekad sadr=avao
vi8e od jednoga teksta( 7;memo li 7 ob;ir da je
svaki tekst i;vorno bio 9redodre:en ;a Cormat
svitka.
B7d7Bi da svaka vr9>a 9a9ir7sa ima vlaknasti
7;orak jedinstven 9o97t otiska 9rsta(
Cragmentirane knjige i; knji=ni>e Nag Hammadi
9onovno s7 sastavljene na na?in da je lo>iran
9olo=aj vlakana Cragmenta ili lista na i;vornoj
9a9ir7snoj 9ovr8ini 9roi;vedenoj od 9a9ir7snih
vr9>a. Tako se mogao odrediti njegov 9olo=aj 7
svitk7 i( kona?no( 7 kodeks7.
#o9tski m7;ej 7 #air7( gdje se ?7va knji=ni>a
Nag Hammadi( svak7 je knjig7 o;na?io brojem.
Ta je n7mera>ija imala odrediti redoslijed njihova
objavljivanja( 8to je odra=avalo ;na?aj koji se
9ri9isivao 9ojedinom tekst7 i st79anj o?7vanosti.
I;nimk7 od toga o9Bega 9ravila 9redstavlja samo
veoma Cragmentirana ?etvrta knjiga kojoj se
dodjelj7je osobit ;na?aj( b7d7Bi da nje;ine dvije
ras9rave 9redstavljaj7 9rije9ise ras9rava
sadr=anih 7 treBoj knji;i. Iako je s7stav
n7mera>ije knjiga( ras9rava( 9a ?ak i strani>a
varirao tijekom 9osljednjega desetljeBa(
n7mera>ija koj7 smo ovdje 7svojili je ona
#o9tskoga m7;eja i *re)iska kodeksa i Nag
Hammadija" stoga bi trebala ;amijeniti starije
n7mera>ije.
d 7k79no 9edeset 8est ras9rava( njih 8est
9redstavljaj7 9rije9ise .III( 3G IV( 3 i AG V( 3G RII( AG
i RIII( A/( te nis7 7klj7?ene 7 ov7 ;birk7( b7d7Bi da
je 7 njoj sadr=an bolji 9rije9is. 1est je dr7gih
ras9rava veB 9ostojalo 7 doba otkriBa knji=ni>e
Nag Hammadi( bilo 7 gr?kom i;vornik7 .VI( 6 i F(
te RII( 3/( ili 7 latinskom .VI( S/ ili ko9tskom
9rijevod7 .II( 3 i III( 5/. Dva ko9tska 9rijevoda
9otje?7 i; 9a9ir7snoga kodeksa o;na?enog B)
S6DA( koji se danas ?7va 7 Berlin7( i koji je 7 tom
9ogled7 sli?an knji=ni>i Nag Hammadi. I; toga s7
ra;loga 9reostale dvije ras9rave 7klj7?ene 7 ovo
djelo. #ako bismo dobili to?niji 7vid 7 koli?in7
tekstova sadr=anih samo 7 knji=ni>i Nag
Hammadi( valja nam od7;eti dvanaest 9rije9isa
7n7tar ili i;van kor97sa Nag Hammadi. Tako se
mo=e govoriti o 7k79no ?etrdeset novootkrivenih
tekstova. Tri s7 teksta i; toga kor97sa sa?7vana
samo 7 Cragmentima( jedan na gr?kom .II( A/ i
dva na ko9tskom .II( 6 i VII( 5/( no kao takvi s7
identiCi>irani tek kada je >jelovit tekst 9ostao
dost79an 7 knji=ni>i Nag Hammadi. "ada kada je
dost79na ?itava knji=ni>a( mog7Be je identiCi>irati
i Cragmente dr7gih tekstova. No ti sa?7vani
dijelovi nis7 nam od 9retjerano velike koristi.
#or97s koji je ograni?en na 7k79no ?etrdeset
novih tekstova sadr=i tako:er nekoliko
Cragmentarnih ras9rava .VIII( 3G IR( 3( A i TG RI( 3(
A( T i 5G i RII( T/. Najsig7rnije bi bilo reBi da
knji=ni>a Nag Hammadi sadr=i trideset relativno
>jelovitih tekstova i deset Cragmenata.
Iako je knji=ni>a Nag Hammadi ko9tska(
tekstovi s7 i;vorno bili sastavljeni na gr?kom
je;ik7. *injeni>a da s7 bili otkriveni 7 )ornjem
Egi9t7 mo=e nas( stoga( ;avesti na 9ogre8an
trag. Naravno( neki s7 bili na9isani 7 Egi9t7( jer
sadr=e s9e>iCi?ne na;nake o Egi9t70 ,skle$ije
na;iva Egi9at <slikom neba<G O $odrije)lu s%ije)a
9o;iva se na <vodene hidre 7 Egi9t7< i <dva bika
7 Egi9t7< kao svjedokeG 7 #as$ra%a o Osmom i
4e%e)om daje na97tke sin7 neka <na9i8e ov7
knjig7 ;a hram 7 Dios9olis7 .'agni 9okraj
L7ksora ili Parvi 9okraj Nag Hammadija/(
hijerogliCskim 9ismom.< Pa i9ak( gr?ki s7 se 9is>i
mogli 9ronaBi 7 svim dijelovima staroga svijeta
gdje se govorio gr?ki( 7 samoj )r?koj .VI( 6/( "iriji
.II( A/( ili %ordan7 .V( 6/. "li?an je sl7?aj i s
Biblijom i dr7gim drevnim tekstovima na9isanima
7 ra;nim krajevima staroga svijeta i sa?7vanima
7 <s7home 9ijesk7 Egi9ta<. Tako i knji=ni>a Nag
Hammadi 9redstavlja 9roi;vod i;vorno gr?kih
knji=evnih 9othvata anonimnih i me:7sobno
ne9ove;anih a7tora ra8trkanih diljem isto?ne
9olovi>e staroga svijeta( 9okrivaj7Bi ra;doblje od
gotovo 9et stotina godina .mo=da i vi8e( 7;memo
li 7 ob;ir kratak odlomak i; Platonove #e$ublike"
VI( 6/.
sim onoga 8to se mo=e ;aklj7?iti i; samih
knjiga( gotovo nam ni8ta nije 9o;nato o lj7dima
koji s7 9reveli ras9rave na ko9tski( 9re9isali ih i
;ako9ali. Egi9atsko ?itateljstvo toga doba
7glavnom se sl7=ilo gr?kim je;ikom( stoga je
gr?ka knji=evnost bila 7 velikoj mjeri ;ast79ljena.
)rad Dios9olis Parva( rimska vojna ba;a s
galaBanskim 9ostrojbama i; 'ale !;ije( nala;io se
nas79rot mjest7 gdje je bila ;ako9ana knji=ni>a
Nag Hammadi( na s79rotnoj obali Nila. +
2henoboskiji( na desnoj obali Nila( 7 bli;ini
lokaliteta gdje je otkrivena knji=ni>a( 9rona:en je
nat9is koji glasi0
<$a Udobr7V sreB7 >ara U>e;araV Trajana
Hadrijana U!7g7staV<.
)r?ke molitve 797Bene $e7s7 "era9is7 koje
s9ominj7 !ntiohij7( otkrivene s7 7 dvjema
89iljama na liti>i 7 bli;ini mjesta gdje je bila
;ako9ana knji=ni>a. No( gr?ki tekstovi 9o97t
Biblije i knji=ni>e Nag Hammadi sve vi8e s7 se
9revodili na egi9atski je;ik. $a 9odr7?je na
kojem7 je knji=ni>a bila 9roi;vedena( ?itana i
;ako9ana( te ;a 9ribli=no isto vremensko
ra;doblje( t7 ?injeni>7 il7strira djelo ,ivot sv
)ahomija3 Taj tekst( koji je sa?7van 7 gr?koj i
ko9tskoj ver;iji( 9ri9ovijeda o gr?kom redovnik7
i; !leksandrije koji je 9osjetio Pahomija. Pahomije
ga je 9otom <smjestio 7 ist7 9rostorij7 s jednim
starijim bratom koji je govorio gr?ki<( dok
redovnik nije na7?io domaBi je;ik. +
me:7vremen7 je Pahomije <milo8B7 Bo=jom
nastojao na7?iti gr?ki( kako bi m7 mogao 9r7=ati
7tjeh7. Pahomije ga je 9oslije imenovao
79raviteljem aleksandrijske i dr7ge strane braBe
koji s7 do8li ;a njim.<
Egi9atski je;ik 9isan gr?kim 9ismom .7;
nekoliko slova koja s7 o;na?avala ;v7kove( a
koje )r>i nis7 rabili/( na;iva se ko9tski. #nji=ni>a
Nag Hammadi 9isana je na dva ko9tska narje?ja.
*ak i me:7 tekstovima 9revedenima na isto
narje?je manje ra;like 797B7j7 na veBi broj
9revoditelja( 8to ne odgovara broj7 9isara koji s7
;a sobom ostavili do danas sa?7vane 9rije9ise.
)dje 9ostoji vi8e 9rije9isa( o?ito je da je 7 9ro>es
njihova nastanka bilo 7klj7?eno vi8e 9revoditelja
koji s7 svoje 9rijevode temeljili na ra;li?itim
gr?kim tekstovima. Pro>es 9revo:enja vjerojatno
je trajao vi8e od stotin7 godina i na ?itavom
egi9atskom 9odr7?j7.
"vaki je kodeks bio 7ve;an 7 ko=ni 7ve;.
Dimen;ije knjige obi?no s7 se 7re;ivale 7 ko=7(
dok se meka 9ovr8ina o;na?enoga dijela oblagala
slojevima rabljenoga 9a9ir7sa( tako;vanom
kartona=om( 8to je nalikovalo tvrdim kori>ama.
Taj je rabljeni 9a9ir7s sadr=avao gr?ka i ko9tska
9isma i 9oslovne dok7mente( te imena lj7di i
mjesta( kao i dat7me koji s7 9omogli 7
odre:ivanj7 vremena i mjesta 9roi;vodnje kori>a.
Nakon oblaganja kori>a kartona=om( dio 7ve;a
9otom bi se savijao na vrh7 i dn7( na 9rednjim i
;adnjim kori>ama( te na vanjskom r7b7 ;adnjih
kori>a. B7d7Bi da se linija =ivotinjske kralje=ni>e
obi?no 9r7=ala vodoravno 9reko kori>a( dio ko=e
koji se s7=ava 9rema re97 mogao se ;adr=ati 7
oblik7 9reklo9a koji se 9r7=ao od vanjskoga r7ba
9rednjih kori>a. Njem7 se dodavala vr9>a koja je
ob7hvaBala ;atvoren7 knjig7. Ta je 9raksa
vjerojatno 9re7;eta od 9roi;voda?a 9a9ir7snih
svitaka( koji s7 rabili sli?ne vr9>e kako bi ;a8titili
svitke i dr=ali ih ;atvorenima. Vr9>a je tako:er
bila 9otrebna kako bi se kodeks dr=ao
;atvorenim. "vaka knjiga i; knji=ni>e Nag
Hammadi ima jedan blok listova savijen na
sredini( 8to je ?inilo 9ovr8in7 ;a 9isanje .iako je 7
#odeks7 I glavni blok ;amijenjen dvama manjim
blokovima/. Takvi bi se veliki blokovi odvojili od
vanjskoga r7ba da nis7 bili ?vrsto 9ove;ani.
#raBe vr9>e na vrh7 i dn7 9rednjih i ;adnjih
kori>a ve;ale bi se kako bi kodeks bio jo8 ?vr8Be
;atvoren.
Dva 9rona:ena 7ve;a .IV i VIII/ nemaj7 9reklo9
na vanjskom r7b7 9rednjih kori>a( iako imaj7
7obi?ajene vr9>e. TreBi( sli?an 7ve; .V/ ima
9reklo9 na vanjskom r7b7 9rednjih kori>a. Te s7
tri knjige vjerojatno bile na?injene od manjih
ko=a( a lo8a kakvoBa blokova 9a9ir7sa o?ito je
bila 9osljedi>a 8tedljivosti 9roi;voda?a. Dr7gi
7ve;i 7klj7?7j7 ko=na 9oja?anja koja 8tite kori>e i
9a9ir7sne blokove od 9ritiska vr9>i koje se
9rote=7 d7= 9regiba na sredini bloka( kao i dvije
vodoravne 9ot9orne vr9>e koje le=e i;me:7
kori>a i ko=noga 9oja?anja. Tri s7 takva 7ve;a
.VI( IR i R/. ni ?ine dr7g7 sk79in7 7ve;a( ;ajedno
s jo8 jednim sli?nim 7ve;om .II/ koji vi8e ne
9ostoji. $a t7 s7 sk79in7 karakteristi?ne tehni?ke
9rednosti koje smo 79ravo s9omen7li( te
estetska kakvoBa. Doista( 7ve; #odeksa II je
veoma lije9o 7kra8en i obojan. *etiri ostala 7ve;a
.I( III( VII( RI/ 9rili?no s7 gr7be i;rade.
Pisare 7klj7?ene 7 9roi;vodnj7 trinaest
kodeksa mo=emo ra;likovati 9o njihovim
r7ko9isima. *ini se da je jedan 9isar radio na vi8e
kodeksa. Naime( jedan je 9isar 9re9isao veBi dio
#odeksa I( dok je dr7gi 9re9isao ras9rav7 5 i;
#odeksa IG taj dr7gi 9isar tako:er je 9re9isao
ras9rave 3 i A i; #odeksa RI. TreBi je 9isar
9re9isao ras9rave T i 5 i; #odeksa RI( na9isane
na ra;li?itim narje?jima( kao i #odeks VII. "toga
tri od ?etiri knjige ?iji 7ve;i ne 797B7j7 na njihov7
me:7sobn7 9ove;anost( 9ove;7je r7ko9is 9reE
9isiva?a. No( novija s7 istra=ivanja 9oka;ala kako
je rije? o ra;li?itim 9re9isiva?ima( iako s7 im
r7ko9isi veoma sli?ni. Naime( te je r7ko9ise
mog7Be ra;l7?iti 79ravo na mjestima gdje je
9ovr8ina iskrivljena ;bog 7ve;a( 8to 9otvr:7je
9rvo kategori;iranje koje se temelji na ko=nim
7ve;ima.
Dvije sk79ine sli?nih 7ve;a i ?etiri ra;li?ita( te
r7ko9is jednoga 9isara i r7ko9isi ra;li?itih 9isara(
797B7j7 da je knji=ni>a Nag Hammadi ;birka
tekstova koji s7 i;vorno 9redstavljali ;asebne
knjige ili s7 bili sadr=ani 7 manjim knji=ni>ama.
To 9otvr:7je i ras9odjela 9rije9isa. Nijedan
kodeks ne sadr=i dva 9rije9isa istoga djela( 8to
nije sl7?aj ni 7 knjigama i; iste sk79ine 7ve;a.
Nadalje( ne 9ostoje dva 9rije9isa istoga djela od
r7ke jednoga 9isara( i;7;memo li jedan i;oliran
sl7?aj. Ta se i;nimka odnosi na II( 5 i RIII( A( tj. na
dva teksta na9isana istim r7ko9isom i gotovo
9osve istovjetnim rje?nikom. Pa i9ak( dr7gi je
9rije9is is9ao 9ri trganj7 #odeksa RIII( te je samo
jedna ras9rava sa?7vana 7n7tar 9rednjih kori>a
#odeksa VI( ;ajedno s nekoliko 7vodnih re?eni>a
i; RIII( A( na 9ole:ini 9osljednjega lista( 8to nije
moglo biti 7?injeno be; 7ni8tenja teksta koji se
=elio sa?7vati .RIII( 3/. *injeni>a da je RIII( A
odvojen .i;7;ev8i nekoliko nei;bje=nih 7vodnih
re?eni>a/ svjedo?i o svijesti o ne9otrebnosti
takvih d79likata. I; bilje8ke 7 #odeks7 VI
;aklj7?7jemo kako 9isar nije =elio 7 svoj 9rije9is
7klj7?iti ne8to 8to je nar7?itelj 9rije9isa veB
9osjedovao. "toga( kada se 7 ?itavoj knji=ni>i
doista 9ojavi takav d79likat( ;aklj7?7jemo kako
knjige s dvostr7kim 9rije9isima nis7 bile
namijenjene ;a knji=ni>7 od trinaest knjiga. bje
ras9rave i; #odeksa IV nala;e se tako:er i 7
#odeks7 III( stoga je #odeks IV s7vi8an. Postoje
7k79no tri 9rije9isa (!okri%noga evaneja !o
+vanu .II( 3G III( l. i IV( 3/( 9o jedan i; svake od tri
kategorije 7ve;a. "toga mo=emo ;aklj7?iti kako
sada8nja knji=ni>a 9otje?e i; barem tri manje
;birke.
Datiranje ko9tskih r7ko9isa mnogo je
nesig7rnije od datiranja gr?kih r7ko9isa( ili
datiranja 9oslovnih dok7menata toga doba. %o8
nije 9rovedena 9odrobna st7dija r7ko9isa i;
knji=ni>e Nag Hammadi( iako se njihov nastanak
smje8ta 7 9osljednj7 9olovi>7 5. stoljeBa. "ami
tekstovi ne sadr=e dat7me niti 9ovijesne na;nake
koje bi omog7Bile datiranje. No( "a&umijevanje
Na1e 2eike .oi sadr=i jedn7 na;nak7 koja bi
nam mogla 9osl7=iti kao 9ola;i8te ;a datiranje
#odeksa VI0
<dvratite se od nevaljale 9ohote( =7dnji i
.na7ka/ !nomeja>a( ;lih here;a koje nemaj7
temeljaK<
Dok se sredinom 5. stoljeBa aleksandrijski
nadbisk79 !tana;ije skrivao 7 Pahomijevim
samostanima( <anomejski< s7 hereti>i do=ivljavali
svoj kratkotrajan 9ro>vat 7 !leksandriji. Taj je
tekst vjerojatno nastao 7 to doba.
Pa9ir7s koji se rabio ;a 9isma i 9oslovne
dok7mente( i koji se 9onovno rabio kao 9oja?anje
;a ko=ne kori>e( mo=e se lak8e lo>irati nego
listovi koji ?ine blokove 9ove;ane tim kori>ama.
+ <kartona=i< #odeksa VII ;a9isane s7 godine
T53.( T5@. i T5S. To 797B7je na ;aklj7?ak da 7ve;
#odeksa VII nije bio 9roi;veden 9rije T5S. godine.
Dok7ment 9rona:en 7 kartona=i #odeksa I
s9ominje <Dios9olUisV 7 bli;ini 2henobosUkijeV.< +
ostalim se kartona=ama s9ominj7 i dr7gi lokaliteti
na istom 8irem 9odr7?j7. *ini se da je dio
kartona=e i; 7ve;a #odeksa VII 9ri9adao
redovnik7 imena "ansnos( ;ad7=enog ;a skrb o
sto>i( 8to nedvojbeno 797B7je na njegov7
9ove;anost s 9roi;vo:a?em ko=nih 7ve;a.
"redi8te Pahomijeva reda 7 Paba7( gdje se
nala;ila ba;ilika sv. Pahomija( kao i treBi
9ahomijanski samostan 7 2henoboskiji( gdje je
sam Pahomije ;a9o?eo svoj 97stinja?ki =ivot(
samo s7 S(F i 6(T km 7daljeni od mjesta na
kojem7 je bila ;ako9ana knji=ni>a. Tako se
9odrijetlo kodeksa i; Nag Hammadija ?esto
i;jedna?avalo s 9ahomijanskim mona8kim redom(
?iji je 9rogram( i;me:7 ostaloga( 7klj7?ivao i
o9se=ne st7dije knji=evnosti. No( objavljivanje
ove kartona=e 34S3. 9otakn7lo je 9reis9itivanje
doka;a koji s7 se 9oka;ali manje sig7rnima nego
8to se do tada mislilo. No( ;a ra;lik7 od dr7gih
9on7:enih teorija( ve;a kodeksa i; Nag
Hammadija s 9ahomijanskim 9okretom ostaje i
dalje o;biljna mog7Bnost.
" ob;irom na ortodoksij7 9ahomijanskih
samostana koj7 odra=ava ,ivot sv. )ahomija i
dr7ge mona8ke legende( neki s7 ;nanstveni>i bili
neskloni 9ove;ivati knji=ni>7 Nag Hammadi s tim
samostanima( osim 7 sl7?aj7 da s7 bili
9re9isivani ;a 9otrebe 9obijanja here;e. No(
branitelj kr8Banskoga 9ravovjerja ne bi se tr7dio
sk79ljati nekr8Banske tekstove sadr=ane 7
knji=ni>i Nag Hammadi. sim toga( neki kr8Banski
tekstovi nis7 i;ri?ito <hereti?ki<( te nis7 morali biti
7klj7?eni 7 t7 ;birk7. "ama ?injeni>a da je
knji=ni>a nastala kombina>ijom nekoliko manjih
;birki 797B7je na kr8Banske gnostike ili
samostane kao 9roi;vo:a?e 9ojedinih knjiga ili
malih ;birki ;a 9otrebe njihova vlastitog
d7hovnog 9rosvjetljenja( 9rije nego na lov>e na
heretike. B7d7Bi da je 9o;nata antiEhereti?ka
knji=evnost 7glavnom gr?ka( ne bismo smjeli
odmah 9ret9ostaviti da je ista tenden>ija vladala
7 ko9tskoj knji=evnosti. Pahomijanska knji=evnost
koja se 9renosila samostanskim kanalima bila je
9rili?no ne;animljiva.
" ob;irom na to da je 9roi;vodnja knjiga bila
jedna od vje8tina svojstvenih samostanima(
mog7Be je da s7 redovni>i trgovali knjigama kako
bi 9ribavili sredstva ;a =ivot. 'ogli bismo tako:er
9ret9ostaviti da s7 neis9isane knjige bile
9roi;vodene 7 samostanima i 9rodavane
gnosti>ima .ili nekom dr7gom/ koji s7 ih 9otom
sami is97njavali. No( 9ostoje neki doka;i i; toga
ra;doblja koji 797B7j7 na to da s7 knjige naj9rije
bile is9isivane a 9otom 7ve;ivane( kao 7
sl7?ajevima kada re?eni>a 9rola;i 9reko 9regiba
na hr9t7. + knji=ni>i Nag Hammadi mrlje s7
obi?no 9ris7tne na 9rvim i 9osljednjim
strani>ama( ali ne i na dr7gim mjestima( 8to se
mo=da mo=e objasniti vla=no8B7 kartona=e 9ri
7ve;ivanj7( 7 kojem sl7?aj7 s7 se 9a9ir7sni
blokovi morali is9isivati 9rije 7ve;ivanja.
B7d7Bi da s7 7 i;rad7 knji=ni>e Nag Hammadi
bili 7lo=eni i;vanredni na9ori i 9o;ornost( te8ko je
;amisliti da s7 knjige 9osljedi>a antagoni;ma( 9a
?ak i ne;ainteresiranosti ;a njihov sadr=aj.
Na9rotiv( one odra=avaj7 lj7bav i 79ravo
religio;no 8tovanje. #o=ni 7ve;i nis7 rasko8no
7kra8eni 7 7s9oredbi s( 9rimjeri>e( manihejskim
knjigama ;a koje se tvrdilo da s7 bile o9to?ene
drag7ljima .iako s7 sa?7vani jednostavni drveni
7ve;i manihejskih kodeksa i; 'edinet 'adija
manje 7kra8eni od onih i; Nag Hammadija/. Pa
i9ak( jednostavnost je bila 9rimjerenija
9ahomijanskim samostanima. ,ivot sv.
)ahomija i;vje8B7je0
<n je tako:er savjetovao braBi neka ne
obraBaj7 9o;ornost na dra=esti i lje9ote ovoga
svijeta( bilo da je 9osrijedi 9rimamljiva hrana ili
rasko8na odjeBa( soba ili bogato 7kra8ena
knjiga.<
Neki s7 ko=ni 7ve;i bili 7kra8eni kri=evima .II(
IV( VIII/. HijerogliC ank1" koji je o;na?avao =ivot( a
9otom je modiCi>iran 7 ansa)u" kr8Banski kri=(
nala;i se na i;vanredno vje8to obra:enom 7ve;7
#odeksa II( te na kraj7 .oitve a!ostoa )ava3
"imbol ribe koji o;na?ava vjerovanje <Is7s #rist(
"in Bo=ji( "9asitelj<( 9ojavlj7je se 7 dvije 9isarske
bilje8ke .7 kodeksima III i VII/. + 9rvom sl7?aj7
ime 9isara sa?7vano je 7 komentar7 <moje je
tjelesno ime )ongessos<( 8to je vjerojatno
latinsko ime 2on>ess7s. Pisar je imao i d7hovno
ime ili tit7l7 E E7gnostos. *ini se da je 7=ivao
i;vjestan d7hovni stat7s( te se obraBao svojim
<srodnim svjetlima 7 ne9okvarljivosti<. + tom
d7hovnom kr7g7 tekst je o9isao kao <na9isan od
Boga<. *ak i ako ta 9isarska bilje8ka ne 9otje?e
od 9isara koji je 9re9isao kodeks( nego od
ranijega 9isara koji je na9isao ver;ij7 starij7 od
sa?7vanoga 9rije9isa( 9isar #odeksa III nije
smatrao 9otrebnim 7kloniti je( a jo8 manje
;amijeniti je 79o;orenjem 9rotiv here;e.
'e:7tim( ;a neke se 9isarske bilje8ke( b7d7Bi da
se nala;e na kraj7 9ostojeBega kodeksa( mo=e
9ret9ostaviti da ih je sastavio 9isar doti?noga
kodeksa. ne odra=avaj7 9isarevo mi8ljenje da je
tekst bo=anskoga 9odrijetla. #odeks II ;avr8ava
ovom bilje8kom0
<"jetite me se( braBo( U7V va8im molitvama0 'ir
sve>ima i onima koji s7 d7hovni.<
#odeks VII ;avr8ava sli?nom bilje8kom0
<#njiga 9ri9ada o?instv7. Na9isao j7 je sin.
Blagoslovi me( o?e. B7di blagoslovljen( o?e( 7
mir7. !men.<
Te 9isarske bilje8ke( ;ajedno s 9o;orno8B7
9oklonjenom is9ravljanj7 9ogre8aka( 797B7j7 na
to da s7 9isarska religio;na 7vjerenja bila srodna
9re9isivanim sadr=ajima.
'o=da je 7obi?ajena 9er>e9>ija mona8kih
redova 5. stoljeBa kao krajnje ortodoksnih
9okreta anakroni;am( te odra=ava stajali8ta
kasnijih redovnika koji s7 ;abilje=ili legende o
ranijem ra;doblj7. P7stinjakovo 9ovla?enje 7
97stinj7 ;na?ilo je i njegovo 7daljavanje od
2rkve( braBe( sakramenata i vlasti. Po?etkom 5.
stoljeBa =ivio je 97stinjak imena Hierakas( 9o
;vanj7 9isar i 7?eni t7ma? Biblije( ?ija s7 gledi8ta
bila toliko rigidna da je tvrdio kako brak 9ri9ada
starom save;7( te da nitko tko je vjen?an <ne
mo=e naslijediti kraljevstvo nebesko<. Iako je
;bog takvoga mi8ljenja bio o;na?en heretikom(
stekao je brojne sljedbenike. Svjedoanstvo
istine i; knji=ni>e Nag Hammadi 9redstavlja
sli?no gledi8te0
INitko tko je 9od ;akonom neBe moBi vidjeti
istin7( jer ne mo=e sl7=iti dvama gos9odarima.
skvrn7Be $akona je o?itoG no( ?istoBa 9ri9ada
svjetl7. $akon ;a9ovijeda m78kar>7 da 7;me
=en7( a =eni da 7;me m78kar>a( da ra:aj7 i
mno=e se 9o97t morskoga 9ijeska. No( strast 7
kojoj 7=ivaj7 ;arobljava d78e onih koji s7 ovdje
ro:eni( koji skrvnave i koji s7 oskvrn7ti( kako bi
kro; njih $akon bio is97njen. ni 9oma=7 svijet7G
okreB7 se od svjetla i ne mog7 Use otrgn7tiV od
arhonta UtameV dok ne 9late i 9osljednji Unov?iBV.J
,ivot sv. )ahomija 9ri9ovijeda kako je
<Cilo;oCW i; Pano9olisa .!khmima/( gdje je
Pahomije sagradio samostan( samo 3DS km
ni;vodno od mjesta gdje je bila ;ako9ana
knji=ni>a Nag Hammadi( kanio 9rovjeriti
redovnikovo <ra;7mijevanje svetih knjiga<.
Pahomije je 9oslao svoga 9omoBnika Teodora da
ga do?eka0
I-ilo;oC m7 je 9ostavljao 9itanja na koja nije
bilo te8ko odgovoriti0 <Tko nije bio ro:en( a i9ak
je 7mroM Tko je bio ro:en( ali nije 7mroM Tko je
7mro( ali nije vonjao 9o ras9adanj7M< Teodor je
odgovorio0 <!dam nije bio ro:en( ali je i9ak 7mro.
Henok je bio ro:en( ali nije 7mro. Lotova je =ena
7mrla( ali( 9ostav8i st79om soli( nije vonjala 9o
ras9adanj7.< Prihvativ8i te odgovore( Cilo;oC je
oti8ao.J
+ ovoj 9ri9ovijesti 9re9o;najemo odjek
ras9rava koje je Pahomije vodio s kr8Banskim
gnosti>ima( 9rije nego 8to ih je E9iCan sredinom
5. stoljeBa nastojao 9rotjerati i; grada.
)odine T@F. nadbisk79 !tana;ije na9isao je
7skr8nj7 9oslani>7 7 kojoj je os7dio heretike i
<njihove a9okriCne knjige ;a koje tvrde da s7
nastale 7 drevno doba( te ih na;ivaj7 imenima
sveta>a.< Teodor( tada8nji ?elnik 9ahomijanskih
samostana( 9reveo je 9oslani>7 na ko9tski i
<9ohranio je 7 samostan7 kako bi m7 9osl7=ila
kao 9ravilo<. Vjerojatno je 7 to doba jo8 7vijek
bilo heretika ili hereti?kih knjiga koji s7 vr8ili
7tje>aj na 9ahomijanski 9okret i ;bog kojih je
takav 9ost79ak bio n7=an. Naravno( mnogi s7
tekstovi i; Nag Hammadija doista na9isani 9od
9se7donimima( odnosno( 9ri9isani nekome
<sve>7< i; 9ro8losti. Pahomijanska legenda
navodi jedn7 od <tih knjiga koje s7 na9isali
hereti>ia< 7 kojoj
stoji0
<#ada je 9revarena Eva 9ojela 9lod drveta( s
:avlom je ;a?ela #aina.<
Hi!osta&a arhonata i; knji=ni>e Nag
Hammadi sadr=i 9ri9ovijest koja na to 797B7je0
ITada s7 vladari do8li svome !dam7. #ada s7
vidjeli njegov7 =ensk7 dr7=i>7 kako s njime
ra;govara( veoma s7 se 7;nemiriliG ;alj7bili s7 se
7 nj7. Rekli s70 <Posadimo 7 nj7 svoje sjeme(< i
kren7li 9rema njoj. ! ona im se smijala ;bog
njihova be;7mlja i slje9oBeG 7 njihovim je 8akama
9ostala drvetom( ostaviv8i ;a sobom svoj
sjenoviti odra;( svoj7 slik7G i oni s7 je te8ko
oskvrn7li.
skvrn7li s7 9e?at nje;ina glasa( a ;bog obli?ja
koje s7 stvorili( bijah7 9rokleti( kao i UnjihovaV
.vlastita/ slika.J
Po?etkom 6( stoljeBa( 1en7t( o9at Bijeloga
samostana 7 Pano9olis7( gdje je Pahomije
7temeljio svoje samostane i odakle je do8ao
<Cilo;oCW( na9ao je sk79in7 7 obli=njem7 hram7
Pne7ita( koja je ;a se tvrdila da <nema kralja<( te
je obo=avala <demij7rga< .tvora>( graditelj
svijeta/ i nije 9rihvaBala ,irila( aleksandrijskoga
nadbisk79a( kao svoga <9rosvjetitelja<. Ti i;ra;i
koje je 1en7t 9os7dio od doti?ne sk79ine( veoma
s7 9ris7tni 7 knji=ni>i Nag Hammadi( te se mo=e
9ret9ostaviti da je sk79ina bila kr8BanskoE
gnosti?ka( mo=da ?ak i setijanska( iako ih 1en7t 7
svojim 9olemikama na;iva 9oganskim hereE
ti>ima. $a9lijenio je njihove <knjige 9re97ne
bogoh7ljai Nag Hammadi. $a9ravo( i sam
je Pahomije 7 9ismima samostanskim ?elni>ima
rabio 8iCre koje nis7 mogli odgonetn7ti ni njegovi
nasljedni>iK "toga( knji=ni>a Nag Hammadi i
Pahomijeve <knjige d7hovnih slova< mo=da i nis7
bile tako daleko od onoga 8to 1en7t na;iva
knjigom magije. 1en7t je ;a9rijetio hereti>ima
i;javiv8i0
<Natjerat B7 vas da 9rimite ... nadbisk79a ,irila(
ili Be veBina vas 7mrijeti od ma?a( a 9o8te:eni Be
biti i;gnani.<
#ao 8to s7 svi>i s 'rtvoga mora bili 9ohranjeni
7 9os7de i skriveni 7 doba 9ribli=avanja R. rimske
legije( tako je i 9ohrana 7 9os7d7 i ;ako9avanje
knji=ni>e Nag Hammadi mo=da 9rethodila
9ribli=avanj7 9redstavnika rimskih vlasti( koje s7
tada 9ostale kr8Banskima.
*injeni>a da je knji=ni>a Nag Hammadi bila
9ohranjena 7 9os7di govori o =elji nje;inih
9osjednika da je sa?7vaj7 od 7ni8tenja. %er( 7
takvim 9os7dama nis7 bili 9ohranjeni samo svi>i
s 'rtvoga mora. Naime( na 9odr7?jima 7; Nil
otkriveni s7 brojni biblijski r7ko9isi skriveni 7
sli?nim 9os7dama( od kojih s7 neki 9ohranjeni 7
bli;ini Nag Hammadija( te 9otje?7 i; istoga
ra;doblja.
)odine 346A. otkriBe r7ko9isa ;ako9anih 7
9os7di nekoliko stoljeBa 9oslije kodeksa i; Nag
Hammadija( 9oka;alo je kako najvjerojatnije ta
djela( a ne knji=ni>a Nag Hammadi( 9redstavljaj7
ostatke knji=ni>e 9ahomijanskoga mona8kog
reda. %er( to je otkriBe 7klj7?ivalo arhivske
9rije9ise sl7=benih 9isama o9ata 9ahomijanskoga
reda. stali materijal 9redstavlja o?ekivani
sadr=aj 9ahomijanske knji=ni>e0 biblijske(
a9okriCne( martirologijske i dr7ge tekstove.
Postoje tako:er i neki gr?ki .i latinski/ tekstovi(
?ija se 9ris7tnost mo=e objasniti 9ret9ostavkom
da s7 9ri9adni>i 9ahomijanskoga 9okreta 9rije
st79anja 7 Red 9redavali samostan7 svoj7
imovin7 koja je mo=da 7klj7?ivala nekr8Banske
tekstove. Ti s7 tekstovi vjerojatno 9otom
9ohranjivani 7 samostanske arhive( 9o97t ostalih
dok7menata( te se vi8e nis7 rabili.
tkriBe i; 346A. odnosi se na tako;vane
Dok1"ente iz Dis+ne( b7d7Bi da je Dishna
veliki grad 9okraj rijeke i =elje;ni>e( a 7 njem7 se
trgovalo tekstovima. No( lokalitet se ;a9ravo
nala;i 7 9odno=j7 %abal !b7 'ane .'ana/( 6(6 km
sjevero;a9adno od Dishne i( 8to je jo8 ;na?ajnije(
6 km sjeveroisto?no od sredi8ta 9ahomijanskoga
reda( te 3A km isto?no od mjesta otkriBa kodeksa
i; Nag Hammadija. + ;nanstvenim kr7govima
9rona:eni s7 r7ko9isi 9o;nati kao $a!ir1si iz
<od"era( b7d7Bi da je najveBi dio dok7menata
9ribavila knji=ni>a grada Bodmera 7 bli;ini
Leneve. No( tek je nedavno( 7 9ro>es7 traganja
;a 9odrijetlom kodeksa i; Nag Hammadija(
identiCi>irano i javno objavljeno 9odrijetlo
Pa9ir7sa i; Bodmera( koje je do tada bilo 9o;nato
samo ograni?enim kr7govima trgova>a
starinama.
Biblija s9ominje ;ako9avanje knjige 7 9os7di
kao na?in nje;ina o?7vanja( te s9aljivanje knjige
kao na?in nje;ina 7ni8tenja .%er TA035E36G T@0AT/.
5i%o) s%3 *a1omija i;vje8B7je da je Pahomije(
smatraj7Bi rigena heretikom( 7ni8tio jedn7
njegov7 knjig7 ba>iv8i je 7 vod7 i i;javiv8i kako bi
je s9alio da se 7 njoj ne s9ominje ime )os9odnje.
#rajem 5. stoljeBa( kr8Bansko s9aljivanje
aleksandrijske knji=ni>e( najveBe ri;ni>e 9isane
rije?i drevnoga svijeta( 797B7je da bi takvo
rje8enje svakako bilo 9rimijenjeno da je netko
=elio 7ni8titi knji=ni>7 Nag Hammadi. !ko s7
kodeksi bili dio 9ahomijanske knji=ni>e( njih ne bi
7ni8tili lov>i na here;e( nego 9obo=ni 9ri9adni>i
Reda. Potonji s7 ih( ?ini se( vrednovali do te
mjere da s7 ih 9ohranili 7 9os7d7 i ;ako9ali( kako
bi ih sa?7vali ;a b7d7Be nara8taje.
Dva teksta i; knji=ni>e Nag Hammadi sadr=e
9odatke o njihovoj 9ohrani na 9lanini( gdje s7
imali ostati do kraja vremena. Evaneje !o
Egi!anima ;avr8ava sljedeBim rije?ima0
IVeliki "et na9isao je ov7 knjig7 slova 7 stotin7
i trideset godina. Pohranio j7 je na 9lanini ;vanoj
2haraQio( kako bi( 7 9osljednje doba( ... do8ao i
otkrio t7 neiskvaren7( svet7 ras7 velikoga
s9asitelja( i one koji Be 9rebivati s njima 7 lj7bavi(
i velikog( nevidljivog( svetog D7ha( i njegova
jedinoro:enoga "ina...J
Na ;avr8etk7 (ogena 9ojavlj7je se sli?na
ideja0
I$a9i8i ono 8to B7 ti is9ri9ovijediti i na 8to B7 te
9odsjetiti 7 korist onih koji Be( 9oslije tebe( biti
dostojni. v7 knjig7 ostavi na 9lanini i ;a;ovi
?7vara0 <Do:i( "tra8ni<.J
"a svake strane doline Nila 7;di=7 se strme
liti>e. Dio liti>e na desnoj obali( koja o;na?7je
grani>7 doline Nila i 97stinje i;me:7
2henoboskije i Paba7a( na;iva se %abal alETariC.
"tr8eBa stijena koja 9odsjeBa na stalagmit 7
9ret9ovijesno je doba otrgn7ta od stijene i ostala
le=ati na tal7s7 .nagn7toj stjenovitoj ;aravni koja
se tijekom vremena oblik7je 7 svojevrstan
9ot9oranj 7 9odno=j7 liti>e/. Is9od sjeverne
strane jednoga od velikih( 9o97t ba?ve
oblikovanih komada toga slomljenoga 9ot9ornja(
bila je skrivena 9os7da s knji=ni>om Nag
Hammadi.
Na stijeni( na vrh7 tal7sa( na koji se lako mo=e
9o9eti( 7 drevno s7 doba bili o9lja?kani grobovi
Pe9ija I. i II.( vladara VI. dinastije .AT6D.EAADD.
god. 9r. #r./. Te s7 grobni>e 9ostale hladne 89ilje
7 kojima se redovnik mogao 9ovla?iti 7 samoB7(
9o97t samoga Pahomija( ili je 7 njima 97stinjak
mogao 9ronaBi svoje 9rebivali8te. )r?ke molitve
$e7s7 "era9is7( 7vodne re?eni>e biblijskih
Psalama na ko9tskom( te kr8Banski kri=evi( sve je
to >rvenom bojom naslikano na ;idovima 89ilja(
te svjedo?e o njihovoj 79orabi. 'o=da s7 i ?7vari
knji=ni>e Nag Hammadi rabili te 89ilje( 8to bi
objasnilo odabir 79ravo toga skrovi8ta ;a
9ohran7 drago>jenih tekstova. Pos7da je ondje
9o?ivala tis7BljeBe i 9ol...

3. 'tkrie
"elja>i i; 9odr7?ja NajW Hammadi 7 )ornjem
Egi9t7 7 9rosin>7 gnoje ;emlj7 tal7som %abala alE
TariCa( 9renoseBi ga na devama do svojih 9olja.
Dva brata( '7hamed i #aliC X!li i; klana alE
"amman( natovarili s7 svoje deve na j7=noj strani
le=eBega kamenog bloka i( ko9aj7Bi oko njegova
9odno=ja( otkrili 9os7d7. '7hamed X!li i;vijestio
je kako se is9rva bojao ra;biti 9os7d7( ?iji je
9oklo9a> mo=da bio ;a9e?aBen smolom( misleBi
da je 7 njoj ;atvoren div. No( 9omisliv8i kako
9os7da mo=da sadr=i ;lato( sk79io je hrabrost i
ra;bio je 9ij7kom. + ;rak s7 odletjela svjetl7>ava
;rn>a E ni divovi ni ;lato( ali mo=da komadiBi
9a9ir7saK $amotao je knjig7 7 svoj7 t7nik7(
9reba>io je 9reko ramena( odve;ao dev7 i kren7o
k7Bi( 7 kolib7 7 seo>et7 alEOasr( drevnoj
2henoboskiji( gdje je Pahomije ;a9o?eo svoj
kr8Banski =ivot.
Pola godine 9oslije toga( 7 noBi F. svibnja(
3456.( dok je kao noBni ?7var stra=ario nad
o9remom ;a navodnjavanje 9olja( ota> dvoji>e
braBe( imena X!li( 7bio je ra;bojnika. "ljedeBega
je j7tra sam bio 7bijen 7 krvnoj osveti. t9rilike
mjese> dana 9oslije otkriBa knjiga( seljak imena
!hmed ;as9ao je ;a dnevne =ege 7; 9ra8njav7
>est7 7 bli;ini k7Be '7hameda X!lija( staviv8i 7;a
se 9os7d7 melase od 8eBerne trske( koj7 je kanio
9rodati. Neki m7 je s7sjed dojavio da je 7boji>a
njegova o>a '7hamed X!li. "mjesta je otr?ao
k7Bi i vijest 9rio9Bio svojoj braBi i ob7dovjeloj
maj>i koja je sedmori>i svojih sinova nalo=ila
neka nao8tre svoje 9ij7ke. bitelj se 9otom
obr78ila na svoj7 =rtv7( odsjekav8i '7hamed7
7dove( i8?79av8i m7 sr>e i 9ro=drijev8i ga( kao
;avr8ni ?in krvne osvete.
!hmed je bio sin 8eriCa Ismaila H7seina(
sna=noga ?ovjeka koji je bio 9ostavljen ;a ?elnika
alEOasra( iako je 9ri9adao 9lemen7 HaYara( ?iji
se ?lanovi nis7 smatrali !ra9ima( iako s7 ;a se
tvrdili da 9otje?7 i;ravno od Proroka. "elo
HaYara( Hamrah D7m( nala;i se 7 9odno=j7
%abala alETariCa( te se '7hamed X!li bojao vratiti
na mjesto otkriBa. Naime( !hmedov brat osvetio
se 7biv8i dva ?lana klana alE"amman. *ak deset
godina 9oslije( !hmedov sin( tada tinejd=er( ?7o
je da Be 7 alEOasr7 biti 9ogreb jednoga ?lana
obitelji '7hameda X!lija. "voj7 je m7=evnost
doka;ao 78av8i kradomi>e 7 grad i 97>aj7Bi na
9ogrebn7 9ovork7. %ednoga je ?lana 7bio a
jednoga ranio. '7hamed X!li 9onosno je
9oka;ivao ran7 tik i;nad sr>a( kako bi doka;ao da
je osveta bila ne7s9je8na. No( 79orno je odbijao
vratiti se na liti>7 i 9oka;ati mjesto otkriBa( sve
dok ga obeBanje o 9rikrivanj7 identiteta novom
odjeBom( vladina 9ratnja i( naravno( odre:en
nov?ani i;nos( nis7 7vjerili da 9romjeni mi8ljenje.
"tanovni>i alEOasra toliko s7 9re;irali 8eriCova
sina da na sasl78anj7 nije bio na;o?an niti jedan
svjedok. No( tijekom toga ra;doblja 9oli>ija je
svake ve?eri 9retra=ivala k7B7 '7hameda X!lija(
7 9otra;i ;a or7=jem. "a;nav8i da s7 knjige
kr8Banske( nedvojbeno na temelj7 ko9tskoga
9isma( '7hamed X!li ;amolio je Ba;ilij7sa X!bd
alE'asiha( ko9tskoga sveBenika i; alEOasra( neka
9ohrani knjige 7 svojoj k7Bi( b7d7Bi da njegov
dom 9oli>ija neBe 9retra=ivati. #o9tski se
sveBeni>i =ene( a s79r7ga toga sveBenika imala
je brata imena Ragib !ndrav7s( koji je obila;io
okolna sela 9od7?avaj7Bi stanovni8tvo
engleskom je;ik7 i 9ovijesti( 7 =79nim 8kolama
#o9tske 2rkve. %ednom tjedno( kada je
9od7?avao 7 alEOasr7( smjestio se 7 dom7 svoje
sestre. +gledav8i jedn7 od knjiga .#odeks III/(
9re9o;nao je nje;in7 mog7B7 vrijednost i 7vjerio
sveBenika neka m7 je da. Potom j7 je odnio 7
#airo i 9oka;ao je ko9tskom lije?nik7 )eorge7
"obhij7( koji je 9ro7?avao ko9tski je;ik. vaj je
;atim 9o;vao str7?njake i; djela ;a starine( koji
s7 9re7;eli knjig7 slo=iv8i se da Be ;a nj7 Ragib7
9latiti TDD C7nta. Poslije mnogih ote;anja( Ragib
je kona?no 9rimio A6D C7nta( 7; obve;7 da #o9tE
skome '7;ej7( 7 kojem7 je 9ohranjena knjiga(
dar7je dar 7 vrijednosti od 6D C7nta. '7;ej je kao
dat7m 9redaje ;abilje=io 5. listo9ada( 345@.
'isleBi da s7 knjige be;vrijedne( a mo=da ?ak i
i;vor nesreBe( !lijeva je 7dovi>a dio tekstova
s9alila 7 9eBi .vjerojatno #odeks RII( od kojega je
ostalo samo nekoliko ne9ot97nih listova/.
Ne9ismeni m7slimanski s7sjedi tram9ili s7 ili
k79ili ostatak ;a smije8ne i;nose. %edn7 je knjig7
9osjedovao i;vjesni Nashid Bisadah( koji ga je
9ovjerio trgov>7 ;latom i; Nag Hammadija kako
bi ga ovaj 9rodao 7 #air7( a 9otom s njime
9odijelio ;arad7. Navodno je neki trgova> =itom
9ribavio dr7g7 knjig7 i 9rodao je 7 #air7 ;a tako
visok7 >ijen7 da je ondje 7br;o otvorio svoj7
trgovin7. "tanovni>i alEOasra ka=7 da je to bio
-ikri %abraWil( danas vlasnik <Trgovine Nag HamE
madi< 7 #air7. 'e:7tim( on tvrdoglavo 9ori?e bilo
kakv7 9ove;anost s tom 9ri?om( iako 9ri;naje
kako m7 je ona 9o;nata. Bahij X!li( jednooki
odmetnik i; alEOasra( 9ribavio je veBin7 knjiga. +
9ratnji tamo8njega 9o;natog trgov>a starinama(
Dhaki Baste( ot97tio se 7 #airo. "voje s7 knjige
naj9rije 9on7dili trgovini 'ansoor( 7 hotel7
"he9herds( a 9otom Phokion7 %. Tano7( koji je
k79io sve knjige( a ;atim je oti8ao 7 Nag
Hammadi( kako bi ondje 9ribavio ostatak.
VeBi dio #odeksa I i; Egi9ta je i;nio belgijski
trgova> starinama( !lbert Eid. Pok78ao ga je
9rodati 7 NeY Zork7 i !nni !rbor 3454.( ali be;
7s9jeha. Eidova 7dovi>a "imone 9rodala ga je 3D.
svibnja( 346A. Instit7t7 %7ng i; $[ri>ha( koji ga je
imenovao <%7ngovim kodeksom<. Poslije
objavljivanja kodeksa( dio 9o dio vraBan je 7
#airo( odnosno 7 #o9tski '7;ej. + me:7vremen7(
Tanov7 je ;birk7 9re7;eo egi9atski djel ;a
starine( kako bi s9rije?io nje;ino i;no8enje i;
;emlje. Poslije Naserova dolaska na vlast( ;birka
je bila na>ionali;irana 7; kom9en;a>ij7 7 i;nos7
od 5DDD C7nta. Danas se >jelok79na knji=ni>a Nag
Hammadi nala;i 7 #o9tskom '7;ej7.
+ doba otkriBa knji=ni>e( direktor #o9tskoga
'7;eja( Togo 'ina( st7dirao je 7 Pari;7 kod o9ata
Etiennea Driotona( koji je 9oslije 9ostao direktor
Egi9atskoga odjela ;a starine. Togo 'ina bio je
kolega s79r7ge %eana Doressea( mladog
Cran>7skog 7?enjaka koji je do8ao 7 Egi9at kako
bi 9ro7?avao ko9tske samostane. Togo 'ina sa
;adovoljstvom m7 je omog7Bio 9rist79 #odeks7
III i ;ajedno s njim 9o?eo 9lanirati Cran>7sko
i;danje knji=ni>e. Na=alost( 'ina je 7mro 3454.
)odine 346@.( sastanak nekoli>ine ?lanova
me:7narodnoga odbora 7 #air7 doveo je do
objavljivanja E%anelja $o Tomi 3464. %7ngov
kodeks 9ost79no je objavljivan 7 @ knjiga( od
346@. do 34F6. + me:7vremen7 je novi direktor
#o9tskoga '7;eja( Pahor Labib( 9lanirao
objavljivanje veBega dijela knji=ni>e s njema?kim
;nanstveni>ima !leQanderom B\hligom i
'artinom #ra7seom.
Po?etkom @DEih godina( generalni direktor
+NE"2Ea( Rene 'ahe7( sklo9io je s9ora;7m s
ministrom k7lt7re i Na>ionalnim vodstvom +jediE
njene !ra9ske Re97blike( "aroiteom ka>haom(
o objavljivanj7 >jelovitoga i;danja 9reko
me:7narodnoga odbora kojeg s7 imali i;abrati
Egi9at i +NE"2. No( kada je 7stanovljeno da s7
mnogi tekstovi veB odre:eni ;a objavljivanje(
9lan +NE"2Ea ograni?en je na 9retisak. Projekt
je 7glavnom mirovao( sve dok krajem 34FD. nije
bio imenovan me:7narodni odbor ;a kodekse i;
Nag Hammadija. *re)isak kodeksa i Nag
Hammad0a objavio je E. %. Brill 7 dvanaest knjiga(
i;me:7 34FA. i 34S5. Do sada s7 objavljeni i
mnogi ranije dodijeljeni tekstovi( te se tren7tno
9ri9remaj7 >jelovita i;danja na engleskom(
njema?kom i Cran>7skom. va se ;birka temelji
na 9rijevodima i; engleske ;birke od sedamnaest
knjiga naslovljene !o$)ska gnos)i6ka knji7nica
+T1e 8o$)ic 9nos)ic Librar:-3
bjavljivanje !nji7nice Nag Hammadi na
engleskom +T1e Nag Hammadi Librar: in Englis1-
9redstavlja tek 9rvi korak( jer o;na?ava nov
9o?etak 7 9ro7?avanj7 gnosti>i;ma. Prije stotin7
godina( st7denti s7 7?ili o gnosti>i;m7 kako bi
;nali o ?em7 s7 9ri?ali >rkveni o>i i lov>i na
heretike. Na 9relask7 i; 34. 7 AD. stoljeBe( 1kola
9ovijesti religija 9ro8irila je t7 domen7 st7dija(
tragaj7Bi ;a 9odrijetlom gnosti>i;ma diljem
drevnoga Bliskog Istoka. I;me:7 dva svjetska
rata( Hans Jonas dao je Cilo;oCsko t7ma?enje
gnosti>i;ma koje ga je 9rvi 97t 7?inilo
9rihvatljivim na?inom shvaBanja 9ostojanja.
(1dol% <1lt"ann 9otom je dao novo t7ma?enje
Novo,a zaveta( 7 kontekst7 interak>ije s
gnosti>i;mom( 8to je 7klj7?ivalo i 9rihvaBanje i
9rotivljenje. Pa i9ak( re;7ltati istra=ivanja
9odrijetla( 9rirode i 7tje>aja gnosti>i;ma 9rili?no
s7 nesig7rni( kao da 9ravo otkriBe tek slijedi. Ne
mo=emo ostati hladnokrvni 9red bistrinom(
konstr7ktivno8B7 i 7?enoj int7i>iji ;nanstvenika
koji s7 i; ograni?enih i sek7ndarnih i;vora 7s9jeli
i;graditi radn7 hi9ote;7 koja je veoma dobro
C7nk>ionirala. Pa i9ak( otkriBe knji=ni>e Nag
Hammadi skren7lo je 9o;ornost na dvojben7
vjerodostojnost tih i;vora. *ak je i samo otkriBe
knji=ni>e bilo sl7?ajno( a nje;in je sadr=aj 9rili?no
arbitraran. No( 9riliv novoga( do tada
ne9o;natoga materijala koji 7klj7?7je( 9o svome
se ;na?aj7 neminovno s79rotstavlja
kon>e9>ijama 9rija8njih ;nanstvenika. +
najboljem sl7?aj7 ti s7 novi i;vori is9rva smatrani
nedostatnima( stoga je o?ekivanje re;7ltiralo
stagna>ijom. B7d7Bi da nam je sada dost79na
>jelok79na knji=ni>a Nag Hammadi( 9ravo je
vrijeme ;a 7dr7=ivanje snaga( ;a 9reis9itivanje
9ovijesti gnosti>i;ma( njegovo kona?no
ra;7mijevanje i( naravno( 9ostavljanje novih
9itanja. "t7dentskom se nara8taj7 i;nimno rijetko
9r7=aj7 takve 9rilikeK Neka ?itatelji !nji7nice Nag
Hammadi na engleskom 9odijele taj 7shit i
odgovornost s onima koji s7 je objavili.
*AJNA KNJIGA
JAK:=-J/=A
>4&3?
+vod0
4rancis E. 5iiams
Preveo na engleski0
4rancis E. 5i+iams
Prevela s
engleskog0 6uijana $trok
U=
:D
Tajna knjiga Jako%lje%a djelo je ne9o;natoga
a7tora( koje je 9revedeno s gr?koga na ko9tski.
Prema 9odatk7 sadr=anom 7 evan:elj7( ta je
9oslani>a koj7 je na9isao %akov( )os9odinov bratG
ime navodnoga 9rimatelja je ne?itljivo( no mo=da
je bila 797Bena ranokr8Banskom heterodoksnom
7?itelj7 2erinth7s7. Poslani>a sadr=i tajni ;a9is ili
<a9okriCJE odatle i na8 naslov. Taj je a9okriC
namijenjen nekoli>ini i;abranih E me:7 7?eni>ima
samo %akov7 i Petr7 E no s9asenje je obeBano
onima koji 9rime 9or7k7.
<%akovljeva< 9oslani>a navodi da je a9okriC
na9isan hebrejskim 9ismom( te s9ominje jo8
jedan( mnogo ;na?ajniji a9okriC( koji je %akov veB
9oslao. Te s7 9ojedinosti vjerojatno 7metn7te
;bog dramati?nosti.
!9okriC( koji sadr=i veBin7 na8eg teksta( navodi
kako se Is7s 7ka;ao svojim 7?eni>ima 66D dana
9oslije 7skrsn7Ba( te da je i;abrao Petra i %akova
kako bi ih <is97nio< i dao im( 7 ni;7 govora( svoje
kona?no i deCinitivno 7?enje( koje je do tada
i;nosio samo <7 9arabolama<. Is7s 9otom 7;la;i
do ?eve desne r7ke( 9ri ?em7 ga %akov i Petar
be;7s9je8no 9ok78avaj7 slijediti. vdje ;avr8ava
a9okriCG 9oslani>a se 9otom nastavlja( navodeBi
kako otkrivenje nije bilo namijenjeno Is7sovim
7?eni>ima( nego <dje>i< koja Be 9oslije <biti<
ro:ena. Iako s7 7?eni>i 9ovjerovali 7 otkrivenje(
bili s7 gnjevni ;bog dje>e koja Be doBi 9oslije(
stoga ih je %akov odaslao 7 dr7ge ;emlje. To bi
moglo objasniti ;a8to ovaj tekst nije bio 7klj7?en
7 a9ostolske 9ro9ovijedi .ili kanonM/.
Is7sovi govori sadr=ani 7 a9okriC7 djelomi>e s7
9i8?evo djelo( iako 7klj7?7j7 i stariji materijal koji
je( kako se ?ini( 9roi;vod slo=ene 7smene( a
mo=da i 9ismene 9redaje. Dio toga materijala
mo=e se 7s9orediti s onim 7 9o;adini kanonskih
evan:elja. + svojim govorima Is7s objavlj7je da je
si8ao s nebesa kako bi s9asio <lj7bljene< sinove
Bo=je( 9o;ivaj7Bi ih neka ga slijede na 9ovratk7 7
mjesto odakle je .s7M/ do8ao .do8liM/. +vjerava ih
7 s9asenje( istodobno ih bodreBi 7 njihovoj
7strajnosti i gorljivosti i 79o;oravaj7Bi da bi mogli
biti i;g7bljeni. 'e:7tim( 9rvi i najd7=i govor
9osveBen je 7;di;anj7 m7?eni8tva. Njegov
s9e>iCi?an stil( oblik i tematika 797B7j7 da je
govor mo=da kasnija inter9ola>ija.
%asno je da s7 osobe kojima je 9oslani>a
797Bena sebe ra;likovale od 8ire #r8Banske
>rkve. Vjerojatno s7 odba>ivale na7k okajanjaG
svakako nis7 9rihvaBale dr7gi #ristov dola;ak i
sveo9Be 7skrsn7Be( nadaj7Bi se kako Be 7;aBi( 7
d78i ili d7h7( 7 kraljevstvo nebesko( ;a koje s7
vjerovali da se nala;i 7 njima samima. Takvo
gledi8te( 7; sve9ris7tn7 i ti9i?n7 gnosti?k7
terminologij7( navela je mnoge istra=iva?e na
;aklj7?ak da je to djelo kr8BanskoEgnosti?ko( iako
m7 nedostaje valentinovska i( 7o9Be( gnosti?ka
teologija. I;vje8Be o 9osebnom Is7sov7 7ka;anj7
9oslije njegova 7skrsn7Ba( te 9o;ivanje na %akova
kao i;vora tajne i vrh7nske 9redaje( sredstva s7
kojima s7 se gnosti>i ?esto koristili kako bi
legitimi;irali svoj7 9or7k7.
+;di;anje m7?eni8tva( %akovljeva <9oslani>a<(
te o9is Is7sova 7ka;anja 7?eni>ima( mo=da s7
samo od sek7ndarnog ;na?ajaG ta i dr7ga 9itanja
koja se odnose na knji=evn7 9ovijest dok7menta
veB s7 bila 9redmetima istra=ivanja( i ;asl7=7j7
daljnje st7dije. Pret9ostavlja se da je tekst bio
na9isan 9rije 36D. god. 9o #r.( no jo8 se 7vijek
mo=e govoriti o <sjeBanj7< na Is7sove govore i
njihovo ;a9isivanje. Naime( neki tvrde da se
takav i;ri?aj ne bi rabio 9oslije 7stanovljavanja
kanona. Tajna knjiga %akovljeva 7mnogome
nalik7je <o9ro8tajnim ra;govorima< i; ?etvrtoga
evan:elja( ili neovisnim ra;govorima o istim
9itanjima. + svakom sl7?aj7( a9okriC nije mogao
nastati kasnije od T35. god. 9o #r.( kada s7
okon?ani 9rogoni >rkve( a samim time i ri;ik
m7?eni8tva.
*AJNA
KNJIGA JAK:=-J/=A
>I 4'
4645' ;@?
U%akovV 9i8e U...V thos .7( o9. 9rev./0 'ir Us vama
odV 'ira( Ulj7bav odV Lj7bavi( Umilost odV 'ilosti(
UvjeraV od Vjere( =ivot od "vetoga LivotaK
B7d7Bi da si ;atra=io da ti 9o8aljem tajn7 knjig7
koj7 s7 mi ra;otkrili Petar i )os9odin( ne mog7 te
odbiti niti 9oreBi .M/G no( Una9isaoV sam je
hebrejskim slovima i 9oslao je tebi( samo tebi.
#ako si ti nositelj s9asenja sveta>a( nastoj i
9obrini se da ;a ovaj ;a9is i ono 8to "9asitelj nije
=elio ra;otkriti svima nama( dvanaestori>i
njegovih 7?enika( ne do:e do dr7gih. !li(
blagoslovljeni oni koji Be biti s9a8eni vjerom .koj7
sadr=e( o9. 9rev./ ove rije?i.
Prije deset mjese>i 9oslao sam vam jo8 jedn7
tajn7 knjig7 koj7 mi je ra;otkrio "9asitelj. "
ob;irom na okolnosti( smatrajte je kao otkrivenje
797Beno meni( %akov7( a ov7 3 ;ne$re%edi%i
fragmen)i< dvanaest 7?enika sjedili Us7V ;ajedno(
9risjeBaj7Bi se onoga 8to je "9asitelj rekao
svakome od njih( bilo 7 tajnosti ili otvoreno( i
U;a9is7j7Bi toV 7 knjige E U!li( jaV sam 9isao ono
8to je bilo 7 Umojoj knji;iV E gle( "9asitelj se
9ojavio( UnakonV 8to UnasV je na97stio Udok smoV
gledali ;a njim. ! 9et stotina 9edeset dana od
njegova 7skrsn7Ba i; mrtvih( rekli smo m70 <%esi li
nas na97stio i 7daljio se od nasM<
No( Is7s re?e0 <Ne( nego B7 otiBi na mjesto
odakle sam do8ao. Lelite li 9oBi sa mnom(
9o:iteK<
ni odgovori8e0 <!ko nam ;a9ovijedi8( 9oBi
Bemo.<
n re?e0 <$aista( ka=em vam( nikada nitko neBe
7Bi 7 kraljevstvo nebesko na moj7 ;a9ovijed(
nego .samo/ ako ste sami is97njeni. stavite
%akova i Petra nasamo sa mnom( da ih is97nim.7( odveo ih je na stran7(
rekav8i dr7gima neka se nastave baviti svojim
9oslom.
"9asitelj re?e0 <Primili ste milost ; ;ne$re%edi%i
fragmen)i< $ar ne =elite biti is97njeniM Va8e je
sr>e o9ijenoG ;ar ne =elite biti trije;niM "tidite seK
d sada( b7dni ili s9avaj7Bi( sjetite se da ste
vidjeli "ina *ovje?jega i govorili s njime i sl78ali
ga. %ao onima koji s7 vidjeli "ina *ovje?jegaG
blagoslovljeni oni koji nis7 vidjeli ?ovjeka( i oni
koji nis7 bili s njime( i oni koji s njime nis7
ra;govarali( i oni koji od njega ni8ta nis7 ?7liG va8
je =ivotK $najte( stoga( da vas je on i;lije?io od
va8ih bolesti( kako biste vladali. %ao onima koji s7
se oslobodili svojih bolesti( jer Be 9onovno
oboljeti. Blagoslovljeni oni koji bolesti nis7
isk7sili( ja sam 9rona8ao olak8anje 9rije nego 8to
sam obolioG va8e je kraljevstvo Bo=je. "toga(
ka=em vam( WIs97nite se i ne ostavljajte 7 sebi
9ra;nine( jer( onaj koji dola;i mo=e vas ismijati.<W
Tada Petar 9rogovori0 <Tri 97ta si nam( evo(
rekao A0 WUIs97niteV seG UaliV mi smo is97njeni.<
U"9asitelj odgovoriV0 U<Rekao sam vamV da se
Uis97niteV kako ne Ubiste =7djeliV. 'e:7tim( Uoni
koji =7deV( neBe Ubiti s9a8eniV. %er( dobro je biti
is97njen( a =7djeti je lo8e. "toga( jednako kao 8to
je dobro da =7dite( a lo8e da b7dete is97njeni(
onaj koji je is97njen .7jedno i( o9. 9rev./ =7di.
"toga( onaj koji je is97njen .7jedno i( o9. 9rev./
=7di( a onaj koji =7di ne 9osti=e is97njenje kao
8to ga 9osti=e onaj koji =7di( a onaj koji je
is97njen 9osti=e savr8enstvo. "toga( morate
=7djeti da biste bili is97njeni( i b7dite is97njeni
da biste mogli =7djeti i da biste se jo8 vi8e
is97nili. Is97nite se( stoga( D7hom( ali =7dite ;a
ra;7mom( jer ra;7m U9ri9adaV d78iG njegova je
.narav ona/ d78e.<
No( ja rekoh0 <)os9odine( 9okorit Bemo ti se
ako to =eli8( jer( ostavismo svoje o?eve( majke i
sela kako bismo te slijedili. "toga( 7sli8i nas da ne
9adnemo 7 isk78enje :avla( onoga koji je ;ao.<
)os9odin odgovori0 <#akva je va8a ;asl7ga ako
vr8ite volj7 >a( a on vam je nije darovao dok vas
je "otona isk78avaoM< No( ako vas "otona m7?i i
9roganja( a vi vr8ite njegov7 .?ev7/ B volj7(
Uka=emV vam da Be vas lj7biti i 7?initi vas
jednakima meni( i ;najte da UBeteV 9ostati
lj7bljeni kro; njegov7 9rovidnost( jer ste to sami
i;abrali. $ar neBete( stoga( 9restati lj7biti tijelo i
bojati se 9atnjiM $ar ne ;nate da va8e m7ke tek
dola;e( i da Bete biti la=no o9t7=ivaniM Bit Bete
ba?eni 7 tamni>7 i ne;akonito os7:eni. Ra;a9et
Be vas Ube;V ra;loga( i UsramnoV 9oko9ati( kao 8to
je i meni 7?inio onaj koji je ;ao. $ar Bete 8tedjeti
tijelo( vi koje D7h okr7=7je 9o97t ;idinaM !ko
ra;mi8ljate o tome koliko je d7go svijet 9ostojao
U9rijeV vas( i koliko Be d7go 9ostojati 9oslije vas(
;najte da je va8 =ivot kao jedan dan( a va8e
9atnje kao jedan sat. %er( dobro neBe 7Bi 7 svijet.
"toga( 9re;irite smrt i mislite na =ivotK "jetite se
moga kri=a i moje smrti( i =ivjet BeteK<
No( ja sam m7 rekao0 <)os9odine( ne s9ominji
nam kri= i smrt( jer oni s7 daleko 5 od tebe.<
)os9odin mi odgovori0 <$aista( ka=em vam(
nitko neBe biti s9a8en ako ne vjer7je 7 moj kri=.
No( kraljevstvo Bo=je 9ri9ada onima koji s7
vjerovali 7 moj kri=. "toga( tra=ite smrt( 9o97t
mrtvih koji tra=e =ivotG jer( ono 8to tra=e bit Be im
otkriveno. 1to im mo=e na7ditiM ! vi( kada
istra=7jete smrt( ona Be vas 9od7?iti i;bor7.
$aista( ka=em vam( nitko me:7 onima koji se
boje neBe biti s9a8enG jer( kraljevstvo UBo=jeV
9ri9ada onima koji se 9re97ste smrti. Postanite
boljima od meneG 9ostanite 9o97t sina D7ha
"vetogaK<
%a ga 9otom 79itah0 <)os9odine( kako Bemo
9rori>ati onima koji od nas tra=e da im
9rori?emoM %er( mnogi to tra=e i od nas o?ek7j7
9roro?anstvo.<
)os9odin odgovori0 <$ar ne ;nate da je
9roro?ka glava odsje?ena s IvanomM<
No( ja ga 79itah0 <)os9odine( ;ar se 9roro?ka
glava mo=e odstranitiM<
)os9odin mi odgovori0 <#ada sa;nate 8to
WglavaW ;na?i( i da 9roro?anstvo dola;i i; glave(
.tada/ Bete ra;7mjeti 8to ;na?i <Njegova je glava
bila C odstranjena.< Is9rva sam vam govorio 7
7s9oredbama( i niste ra;7mjeliG sada vam
govorim otvoreno( i jo8 7vijek ne ra;7mijete. Pa
i9ak( vi ste mi sl7=ili kao 7s9oredba 7
7s9oredbama( i kao ono 8to je otvoreno 7
.rije?ima/ koje s7 otvorene.
<Po=7rite kako biste bili s9a8eni 9rije nego 8to
to 9ostane n7=noK B7dite gorljivi 9o vlastitoj volji
i( ako je mog7Be( stignite ?ak i 9rije meneG jer(
tako Be vas ta> lj7biti.
<'r;ite li>emjerje i ;l7 misaoG jer( to je misao
koja ra:a li>emjerjeG no( li>emjerje je daleko od
istine.
<Ne do97stite da kraljevstvo nebesko i;blijediG
jer( ono je 9o97t 9almina drveta ?iji s7 9lodovi
9ali na ;emlj7. ni .tj. 9ali 9lodovi/ s7 se ra;listali
a njihova se 7troba os78ila. Tako je i s 9lodovima
koji s7 i;rasli i; toga jednoga korijenaG kada je bio
7bran .M/( 9lod s7 nosili mnogi .M/. n .korijen/ je
svakako dobar( .i/ da mo=ete sada i;njedriti nove
biljke( 9rona8li biste ga.
<B7d7Bi da sam veB 9roslavljen na taj na?in(
;a8to me ;adr=avate kada =elim otiBiM 7 %er(
9oslije Una9oraV( nagovorili ste me da ostanem s
vama jo8 osamnaest dana( kako biste ?7li
7s9oredbe. Nekima je bilo dovoljno U?7tiV na7k i
ra;7mjeti WPastireW( W"jemeW( W)ra:evin7W(
W"vjetiljke djevi>aW( WPlaB7 radnikaW( WDidrahm7W i
WLen7W.
<$asl7=ite rije?K %er 9rvi dio rije?i je vjeraG dr7gi
lj7bavG treBi djelaG i; toga dola;i =ivot. %er( rije? je
9o97t ;rna 98eni>eG kada ga sija? 9osije( on 7 nj
vjer7jeG kada i;raste 7 stabljik7( sija?7 je drago(
jer 7mjesto jednoga vidi mnogo ;rna. ! kada je
radio( bio je s9a8en jer je od njega 7;eo i jeo( .a
neka/ je .;rna( o9. 9rev./ ostavio kako bi ih
9onovno 9osijao. Tako i vi mo=ete 9rimiti
kraljevstvo nebeskoG ako ga ne 9rimite ;nanjem(
neBete ga 9ronaBi.
<"toga( ka=em vam( b7dite trije;ni i ne dajte se
obman7tiK 'nogo 97ta sam vam rekao( kao i tebi
samome( %akove0 WB7dite s9a8eniKW I ;a9ovijedio
sam ti da me slijedi8 i 9od7?io te onome 8to ti je
govoriti 9red arhontima. Eto( si8ao sam( govorio i
9ro8ao m7ke i odba>io svoj7 kr7n7 D nakon 8to
sam vas s9asio. %er( si8ao sam kako bih me:7
vama 9rebivao i kako biste vi 9rebivali sa mnom.
Na8av8i da s7 vam k7Be be; krovova( na?inio
sam sebi 9rebivali8te 7 k7Bama koje s7 me
mogle 9rimiti 7 vrijeme moga silaska.
<"toga( vjer7jte 7 me( moja braBoG shvatite 8to
je velika svjetlost. >7 nisam 9otreban( jer( o>7
nije 9otreban sin( nego je sin7 9otreban ota>.
$ato idem k njem7. %er( >7 "ina niste 9otrebni.
<Posl78ajte rije?G shvatite ;nanjeG lj7bite =ivot i
nitko vas neBe 9rogoniti niti 7gnjetavati( osim vas
samih.
<( vi jadniG ( vi nesretniG ( la8>iG (
krivotvoritelji ;nanjaG ( vi koji grije8ite 9rotiv
D7haG mo=ete li jo8 sl78ati( kada vas je natjerao
da odmah govoriteG mo=ete li s9avati( kada vas je
natjerao da se odmah 9rob7dite( kako bi vas
kraljevstvo nebesko moglo 9rimitiM 4@ $aista(
ka=em vam( lak8e je ?istome okaljati se i ?ovjek7
svjetlosti lak8e je 9asti 7 tam7( nego vama
vladati ili ne vladati.
<"jetio sam se va8ih s7;a( va8ih jadikovki i va8e
=alosti( .dok govorite/0 Wne s7 daleko i;a nas.W !li
sada( vi koji ste i;van ?eva nasljedstva( 9la?ite
kada je to 9otrebno i jadik7jte i 9ro9ovijedajte 8to
je dobro( jer "in sila;i kako je i 9rimjereno.
$aista( ka=em vam( da sam bio 9oslan onima koji
me sl78aj7( i da sam s njima ra;govarao( nikada
ne bih si8ao na ;emlj7. "tidite se ;bog toga.
<$najte( na97stit B7 vas i otiBi( i ne =elim vi8e
boraviti me:7 vama( kao 8to ni vi niste =eljeli.
"toga( slijedite me( br;o. $ato vam ka=em0 W$bog
vas sam si8ao.W Vi ste lj7bljeniG vi ste oni koji Be 7
dr7gima 9otakn7ti =ivot. Pri;ivajte >a( ?esto
molite Boga i on Be vam dati. Blagoslovljen onaj
koji vas je vidio s njime( kada je n bio 9rogla8en
me:7 an:elima i slavljen me:7 sve>imaG va8 je
=ivot. Rad7jte se i b7dite ;adovoljni kao 44 sinovi
Bo=ji. *7vajte njegov7 volj7 kako biste mogli biti
s9a8eniG 9rihvatite moj7 o9omen7 i s9asite se. $a
vas 9osred7jem kod >a( i on Be vam o9rostiti.<
#ada smo ?7li te rije?i( is97nila nas je radost(
jer smo t7govali ;bog rije?i koje smo 9rije
s9ominjali. No( kada nas je vidio radosne( rekao
je0
<%ao vama koji nemate 9osrednikaK %ao vama
koji =7dite ;a milo8B7K Blagoslovljeni oni koji s7
otvoreno 9rogovorili i tako ;asl7=ili milost. +s9oE
redite se sa stran>imaG kakvi s7 oni 7 o?ima
va8ega gradaM $a8to brinete kada se svojom
voljom odmeBete i odvajate od svoga gradaM
$a8to svojevoljno na978tate svoje 9rebivali8te(
ostavljaj7Bi ga onima koji 7 njem7 =ele 9rebivatiM
( odmetni>i i bjeg7n>i( jao vama( jer bit Bete
7hvaBeniK 'o=da mislite da ta> lj7bi lj7dski rod(
ili da ga se mo=e 9ridobiti be; molitava( ili da
nekome 7djelj7je ot978tenje 7 korist dr7goga( ili
da 7sli8ava onoga koji tra=iM
%er( on 9o;naje =7dnj7( kao i 9otrebe tijelaK
.'islite li/ da ovo .tijelo/ ne ;asl7=7je d787M %er(
be; d78e tijelo ne grije8i( kao 8to 43 d78a ne
mo=e biti s9a8ena be; d7ha. No( ako je d78a
s9a8ena .kada je/ li8ena ;la( i ako je d7h tako:er
s9a8en( tada je tijelo oslobo:eno od grijeha. %er(
d787 7;di=e d7h a tijelo je 7bijaG odnosno( ona
.d78a/ sam7 sebe 7bija. $aista( ka=em vam( on ni
7 kojem7 sl7?aj7 d78i neBe o9rostiti grijeh( niti
tijel7 krivi>7G jer( nitko od onih koji s7 nosili tijelo
neBe biti s9a8en. 'islite li da s7 mnogi 9rona8li
kraljevstvo nebeskoM Blagoslovljen onaj koji je
sebe vidio kao ?etvrtoga na neb7K<
#ada smo ?7li te rije?i( ob7;eo nas je nemir.
No( vidjev8i kako smo se 7;nemirili( rekao je0
<To vam govorim kako biste sami sebe
s9o;nali. %er( kraljevstvo je nebesko 9o97t
9roklijaloga ;rna. #ada 9roklija( ono ba>a svoje
sjeme i ?ini da ;emlja rodi i sljedeBe godine. Tako
i vi 9o=7rite( kako bi 7 vama 9roklijao =ivot i kako
biste se is97nili kraljevstvomK<
<Dok sam s vama( sl78ajte me i 9okoravajte mi
seG ali( kada vas na97stim( sjeBajte me se. I
sjeBajte me se ;ato 8to me niste 9o;navali dok
sam bio s vama. Blagoslovljeni oni koji s7 me
9o;navaliG jao onima koji s7 ?7li( ali nis7
9ovjerovaliK Blagoslovljeni oni koji 4; Us7
9ovjerovaliV ne vidjev8iK
<%o8 jednom Uvas 7vjeravamV( jer ra;otkrio sam
se vama koji gradite k7B7( veoma korisn7( jer 7
njoj nala;ite 7to?i8te( .k7B7( o9. 9rev./ koja Be
ostati stajati 9okraj k7Be va8ih s7sjeda( kada se
ona 9o?ne r78iti. $aista( ka=em vam( jao onima
;bog kojih sam ovdje 9oslanG blagoslovljeni oni
koji 7;a:7 k >7K %o8 jednom vas o9ominjem( vas
koji jesteG 9ostanite 9o97t onih koji nis7( kako
biste bili s onima koji nis7.
<Ne 7?inite kraljevstvo nebesko 97stinjom 7
vama. Ne b7dite 9onosni ;bog svjetlosti koja
obasjava( nego 9rema sebi b7dite onakvi kakav
sam ja 9rema vama. $bog vas sam bio 9roklet(
;bog va8ega s9asenja.<
No( na te rije?i Petar odgovori0
<)os9odine( naj9rije nas svesrdno 797B7je8 na
kraljevstvo nebesko( a 9otom nas od njega
odvraBa8G katkada nas 7vjerava8 i 9rivla?i8 k vjeri
i obeBava8 nam =ivot( a 9otom nas 9onovno
tjera8 i; kraljevstva nebeskog.<
No( )os9odin nam odgovori0
<'nogo sam vam 97ta dao vjer7G da9a?e( tebi
sam se ra;otkrio( 4A %akove( a vi me niste
79o;nali. "ada vas 9onovno vidim kako se
rad7jeteG i kada ste is97njeni obeBanjem =ivota(
jeste li i dalje t7=niM Lalite li kada ste 7vedeni 7
kraljevstvoM #ro; vjer7 UiV ;nanje vi ste 9rimili
=ivot. "toga( ne oba;irite se na odba>ivanje kada
ga ?7jete( nego se rad7jte kada ?7jete obeBanje.
$aista( ka=em vam( onaj tko 9rimi =ivot i
9ovjer7je 7 kraljevstvo( nikada ga neBe na97stiti(
?ak ni ako ga ta> =eli istjerati.
<To sam vam ;a sada =elio reBi. 'e:7tim( sada
B7 7;aBi na mjesto odakle sam do8ao. !li( kada
sam =elio otiBi( vi ste me otjerali( i 7mjesto da mi
se 9ridr7=ite( vi ste me 9rogonili. No( 9okorite se
slavi koja ?eka na me( i( otvoriv8i svoja sr>a(
sl78ajte himne koje me ?ekaj7 na nebesimaG jer(
danas moram ;a7;eti .svoje mjesto/ ;desna >7.
Rekao sam vam .svoj7/ 9osljednj7 rije?( i sada
vas na978tam( jer me ko?ija d7ha 9odign7la 7
;rak. "ada B7 se sv7Bi( kako bih se mogao
odjen7ti. Pokorite seG blagoslovljeni oni koji s7
navijestili "ina 9rije njegova silaska kako bih(
kada do:em( mogao .9onovno/ 7;aBi. Tri 97ta
blagoslovljeni 4B oni koje UjeV navijestio "in 9rije
njihova 9ostanka( kako biste vi imali 7djela me:7
njima.<
To rekav8i( on oti:e. No( mi 9adosmo na
koljena( ja i Petar( i stadosmo ;ahvaljivati i
7;di;ati na8a sr>a 7 nebesa. "vojim smo 78ima
?7li i svojim o?ima vidjeli t7tnjav7 ratova i je?anje
tr7ba i veliko kome8anje.
#ada smo 9ro8li i;nad toga mjesta( svoje smo
7move 7;dign7li jo8 vi8e i svojim o?ima vidjeli i
svojim 78ima ?7li himne i an:eoske blagoslove i
an:eosk7 radost. I nebeska s7 veli?anstva
9jevala hval7( i mi smo se( tako:er( radovali.
Poslije toga( o9et smo 9o=eljeli svoj d7h
7;dign7ti do Veli?anstva( a kada smo 7;a8li( nije
nam bilo do978teno i8ta ?7ti( jer s7 nas dr7gi
7?eni>i do;ivali i ;a9itkivali0
<1to ste ?7li od )os9odaraM 1to vam je rekaoM
#amo je oti8aoM<
'i im odgovorismo0
<+;a8ao je i ;avjetovao nam se i svima nam
obeBao =ivot. Ra;otkrio nam je dje>7 .M/ koja Be
doBi 9oslije nas( ;ahtijevaj7Bi 45 Uod nasV da ih
lj7bimo( jer Bemo ;a njih biti Us9a8eniV.<
#ada s7 .to/ ?7li( 9ovjerovali s7 7 otkrivenje( no
bijah7 ne;adovoljni ;bog onih koji Be biti ro:eni.
"toga( ne =eleBi ih 9ovrijediti( svakoga sam od
njih 9oslao na dr7go mjesto. %a sam oti8ao sam 7
%er7;alem( moleBi da dobijem dio me:7
lj7bljenima koji Be biti otkriveni.
'olim se da 9o?etak do:e od vas( jer B7 tako
biti s9a8en( b7d7Bi da Be oni kro; mene biti
9rosvijetljeni( mojom vjerom E i dr7gom .vjerom/
koja je bolja od moje( jer ja bih =elio da je moja
manja. "toga( gorljivo nastojte 7?initi sebe 9o97t
njih( i molite da dobijete dio me:7 njima. $bog
onoga 8to sam rekao( "9asitelj nam nije dao
otkrivenje ;a njihov7 korist. 'i doista
objavlj7jemo dio s onima ;a koje je objava dana(
onima koje je )os9odin 7?inio svojim sinovima.
/=ANE/-
J/ IS*IN/
.3(T i
RII(A/
+vod0 Harod 5.
(ttridge i 7eorge 5. .ac"ae
Preveli na engleski0 Harod 5.
(ttridge i 7eorge 5. .ac"ae
Prevela s engleskog0
6uijana $trok

U=:D
E%anelje is)ine je kr8Banski gnosti?ki tekst
koji jasno odra=ava Valentinov na7k( n7deBi
9roCinjen i dirljiv o9is Is7sove osobe i djela.
I;voran r7ko9is nema naslova( te je 9o;nat 9o
svojim u%odnim rije6ima3 'noga dr7ga drevna
djela' 9o97t <evan:elja< 9o 'ark7 i <otkrivenja<
Ivanova( tako:er s7 se identiCi>irala 9rema
7vodnim rije?ima.
Valentinovsko djelo naslovljeno <Evan:elje
istine< s9ominje se 7 Ireneev1 del1 (dversus
Haereses 8)rotiv here&a, ;&44&D?. Na=alost(
here;iolog ne otkriva mnogo o sadr=aj7
<evan:elja<( na;na?iv8i samo da se ;na?ajno
ra;lik7je od kanonskih evan:elja. " ob;irom na
valentinovske aCinitete i;ra=ene 7 tekst7 #odeksa
I( veoma je mog7Be da je 79ravo to djelo koje je
bilo 9o;nato Irenej7. !ko je doista tako( mogli
bismo ga datirati 7 sredin7 A. stoljeBa .i;me:7
35D. i 3SD. god. 9o #r./. Na temelj7 knji=evnih i
kon>e9t7alnih sli?nosti i;me:7 toga teksta i
Cragmentarnog Valentinova teksta( neki s7
str7?nja>i 9ret9ostavili da ga je na9isao sam
gnosti?ki 7?itelj. Ta mog7Bnost i dalje 9ostoji(
iako se ni8ta ne mo=e sa sig7rno8B7 7stvrditi. Be;
ob;ira na to?an dat7m nastanka i a7torstvo djela(
sig7rno je da ga je i;vorno sastavio s9retan
knji=evnik( na gr?kom je;ik7( 7 o98irnom
retori?kom stil7.
+nato? svom naslov7( to djelo nije evan:elje
9o97t novo;avjetnih( b7d7Bi da ne i;nosi
kontin7iran7 9ri9ovijest o Is7sovim djelima(
na7k7( m7>i i 7skrsn7B7. Rije? <evan:elje<( kojom
a$o6inje tekst( valja 9rot7ma?iti 7 nje;in7
i;vornom smisl7( kao <radosn7 vijest<. na
deCinira tem7 teksta( ne =anr( koji bismo mogli
shvatiti kao homilij7.
+o"ilia P 9ro9ovijed kojom se t7ma?i neki
stavak "vetog 9isma
Po97t dr7gih ranokr8Banskih homilija( kao 8to je
Poslani>a Hebrejima( E%anelje is)ine do97njava
doktrinarno i;laganje rije?ima 7 ;agradama .n9r.
TAET5/ te( 9o97t toga kanonskoga teksta(
nagla8ava ;na?aj Is7sova s9asiteljskoga djela s
teolo8koga stajali8ta.
IdentiCika>ija djela kao homilije ne govori
mnogo o njegovoj knji=evnoj ili teolo8koj
dinami>i. !nali;7 9ovr8inske str7kt7re i temeljne
kon>e9t7alne sheme ote=ava 9rili?no o9sk7ran
disk7rs( koji mije8a 9o;nate elemente i;
kr8Banske 9redaje( 9onekad 7 neobi?nom
kontekst7( s na;nakama manje 9o;natih ideja.
%ednako je o9sk7ran okvir samoga teksta( koji
varira od ko;mi?kih do 9ovijesnih( a 9otom do
osobnih ili 9siholo8kih 9ers9ektiva. Ta svojstva
djela mo=da 797B7j7 na njegov7 namjen7.
Postavljene 7 kon>e9t7alno okr7=je( 9redaje
srodne Novo" zavet1 dobivaj7 novo ;na?enje(
dok str7kt7ra toga okr7=ja ostaje vje8to
9rikrivena. +nato? tome( nagla8ene s7 odre:ene
klj7?ne teme i 9ers9ektive karakteristi?ne
Valentinovoj teologiji( 9o97t ideje da ;nanje o
>7 7ni8tava ne;nanje .3SG A5/. "toga je djelo
vjerojatno sl7=ilo 7vo:enj7 ?lanova velike >rkve 7
Valentinove soteriolo8ke ideje.
soteriolo,ia P religio;no na7?avanje o
s9asenj7 lj7di od vje?ne 9ro9asti( od I9aklaJ
Djelo je 9odijeljeno na tri velika i;laganja(
odvojena dvjema Cormalno ra;li?itim jedini>ama(
slavljeni?koj <Litaniji o Rije?i< .ATEA5/ i 9o;ivom
.TAET5/. "vako i;laganje tako:er sadr=i tri
tematski ra;li?ita odjeljka.
Poslije 7voda .3@G 3F/( 9rvo i;laganje ;a9o?inje
o9isom ro:enja Pogre8ke .3FG 3S/( koja 9roi;la;i
i; >a( no ;a koj7 ta> nije odgovoran i koja m7
ne 8teti. 'itolo8ka 9ri9ovijest( 9o97t 9ada "oCije(
koja je sadr=ana 7 mnogim gnosti?kim
tekstovima .n9r. Hi$os)aa ar1ona)a ili O
$odrije)lu s%ije)a-" nedvojbeno 9odvla?i taj o9is
Pogre8ke.
Tekst se 9otom .3SG 34/ bavi Is7som i njegovim
djelom( kao otkrivateljem i 7?iteljem. #ako bi
il7strirao 9otonj7 idej7( tekst se 9o;iva na
9redaje 9o97t one o Is7s7 7 hram7 .A Lk/( iako se
te na;nake mog7 odnositi i na nekanonske
9ri9ovijesti o Is7sovoj mladosti.
Posljednji dio 9rvoga i;laganja .34EA5/
s9ominje( be; dodatnih kvaliCika>ija( Is7sov7 smrt
.AD/( t7ma?eBi taj doga:aj 9omoB7 slika
9re7;etih i; Poslani>e #olo8anima i tkrivenja(
kao ?in otkrivenja. Taj ?in ra;otkriva s78tin7 >a(
te 9odrijetlo i s7dbin7 lj7dskoga jastva 7 Njem7.
#ro; taj 7vid moBi Pogre8ke bivaj7 nadvladane.
Dr7go veliko i;laganje .A5ETT/ o9is7je 7?inke
otkrivenja <evan:elja istine<. no vodi do
sjedinjenja s >em .A5EAF/. no omog7Bava
a7tenti?no lj7dsko 9ostojanje( koje se
tradi>ionalnom gnosti?kom terminologijom
na;iva stanjem b7dnosti .AFETD/( stanjem radosti
i 7=itka( koje se o8tro s79rotstavlja je;iv7
9ostojanj7 ne;nali>a. #ona?no( otkrivenje otvara
97t 9ovratka >7 .TDETA/.
Posljednje i;laganje 7sredoto?7je se na 9ro>es
reintegra>ije s 9rimordijalnim i;vorom. Povratak
;a9o?inje .TTET@/ kao nje=no 9rivla?enje(
;ami8ljeno kao o9ojan miris. Taj 9rivla?an miris je
;a9ravo d7h ne9okvarljivosti koji daje o9rost.
Posrednik 9ovratka .T@E5D/ je "in( koji je ime
>a. IdentiCika>ija "ina i Imena 7klj7?7je najs7E
9tilnije od svih 9romi8ljanja sadr=anih 7 tekst7
.TSE5D/( s9ajaj7Bi drevn7 =idovskoEkr8Bansk7
idej7 o 7;nesenj7 s Cilo;oCskom semantikom.
+ 9osljednjem se dijel7 teksta .5DE53/
sve?anim rije?ima o9is7je kona?an >ilj 9ro>esa
9ovratka( 9o?inak 7 >7. ni koji ;naj7 da je
njihova s7dbina 7 i;vor7 i; kojega s7 9otekli(
dje>a s7 koj7 ta> lj7bi.
$a ra;lik7 od s7hih i;vje8Ba here;iologa o
gnosti?kim s7stavima( E%anelje is)ine" kao
mje8avina knji=evne i kon>e9t7alne CinoBe i
a7tenti?nog religio;nog osjeBaja( mnogo bolje
obja8njava ;a8to s7 Valentinov na7k i njegova
8kola 9riv7kli mnoge kr8Bane dr7goga stoljeBa.
Prijevod koji slijedi temelji se na tekst7 #odeksa
IG tekst #odeksa RII veoma je Cragmentaran.
/=ANE/
-J/ IS*IN/
.I 3@(
T3E5T( A5/
E%anelje is)ine je na radost onima koji s7 od
>a istine dobili dar da )a 79o;naj7 snagom
Rije?i i; 9lerome( koja je 7 mislima i 7 7m7 >a(
odnosno( onoga kojeg ;ovemo W"9asiteljemW( ;bog
djela koje Be 7?initi ;a otk79ljenje onih koji 4C
nis7 79o;nali >a. + imen7 evan:elja sadr=ana je
objava nade( jer ono je otkriBe onih koji )a tra=e.
#ada je sve7k79nost kren7la 7 9otrag7 ;a onim
i; kojega s7 9otekli E a sve7k79nost je bila 7
njem7( neograni?enom( nedok7?ivom( boljem od
svake misli E ne;nanje o >7 9ro7;ro?ilo je 9atnj7
i strah. Patnja je 9ostala g7sta 9o97t magle( i
nitko nije mogao vidjeti. "toga je 9ogre8ka
9ostala moBnaG djelovala je na vlastit7 tvar( jer
nije ;nala istin7. $a9o?ela je sa stvaranjem(
9ri9remaj7Bi 7 sna;i i lje9oti ;amjen7 ;a istin7.
Time( me:7tim( neograni?en i nedok7?iv nije
bio 9oni=en( jer( 9atnja( ;aborav i stvorenje
obmane ni8tavni s7 7 7s9oredbi s
ne9romjenjivom i 9ostojanom istinom(
savr8enom 7 svojoj lje9oti. "toga( 9re;irite
9ogre8k7.
na U9ogre8kaV nema korijenaG 9ala je 7 magl7
Une;nanjaV o >7( ?ineBi djela i 8ireBi ;aborav i
strah( kako bi na taj na?in ;avela i ;arobila one 7
sredini.
$aborav 9ogre8ke nije ra;otkriven. n nije 47
U...V od >a. $aborav nije nastao od >a( iako je
nastao ;bog njega. No( ono 8to nastaje 7 njem7
jest ;nanje( ?ija je svrha nestanak ;aborava i
s9o;naja >a. B7d7Bi da je ;aborav nastao ;bog
ne;nanja o >7( od tren7tka s9o;naje >a
;aborav 9restaje 9ostojati.
+ tom smisl7( evan:enje onoga ;a kojim se
traga( koje je otkriveno onima koji s7 9ostali
savr8eni milo8B7 >a( skrivenoga otajstva( Is7sa(
#rista( 9rosvijetlilo je one 7 tami ;aborava. n
UIs7s #ristV ih je 9rosvijetlioG on UimV je 9oka;ao
97tG a 97t je istina kojoj ih je 9od7?io.
b7;eta gnjevom( 9ogre8ka ga je 9rogonila(
7morila se i i8?e;n7la. n je bio 9ribijen na drvo i
9ostao UjeV 9lodom ;nanja o >7. 'e:7tim( oni
koji s7 od toga 9loda jeli( nis7 bili 7ni8teni( nego
ih je 9lod is97nio rado8B7 ;bog otkriBa. n ih je
otkrio 7 sebi( a oni s7 7 sebi otkrili njega.
! 7 nes9o;natljivom( ne;amislivom( savr8enom
>7 koji je sve stvorio( 7 njem7 je sve7k79nost( i
;a njim sve7k79nost =7di. Iako je 7 sebi ;adr=ao
njihovo savr8enstvo koje je 7skratio
sve7k79nosti( ta> nije bio lj7bomoran. #ako
lj7bomora 7o9Be mo=e 9ostojati i;me:7 njega i
njegovih 7dovaM 4D %er( da je taj WEonW U9rimioV
njihovo Usavr8enstvoV( oni se ne bi 9ribli=ili U...V
>7. Njihovo je savr8enstvo ;adr=ao 7 sebi(
dar7j7Bi im ga kao 9ovratak njem7 i kao savr8eno
i jedinstveno ;nanje. n je taj koji je oblikovao
sve7k79nost( 7 njem7 je sve7k79nost i
sve7k79nost ;a njim =7di.
Po97t kakvoga ne;nan>a( i on =eli da ga
79o;naj7 i lj7be E te ;a ?ime sve7k79nost =7di
ako ne ;a ;nanjem o >7M E on je 9ostao vodi?(
is97njen mirom i s9okojem. Pojavljivao se 7
8kolama i govorio 9o97t 7?itelja. ni koji s7 sebe
dr=ali m7drima do8li s7 ga isk78avati. !li(
ra;otkrio ih je kao ne;nali>e. 'r;ili s7 ga jer 7
njima doista nije bilo m7drosti.
Poslije njih do8la s7 i mala dje>a( kojima
9ri9ada ;nanje o >7. #ada s7 oja?ala( 9o?ela s7
7?iti o ?evim djelima. na Udje>aV s7 s9o;nala i
bila s9o;nataG ona s7 slavila i bila slavljena. +
sr>ima im se o?itovala =iva knjiga =ivih( na9isana
7 misli i 7m7 3@ >a( koja je i 9rije 7temeljenja
sve7k79nosti 9ostojala 7 njegovoj
nes9o;natljivosti E .knjiga/ koj7 nitko nije mogao
7;eti( jer Be onaj koji je 7;me biti 7bijen. Nitko se
nije mogao o?itovati me:7 onima koji s7 vjerovali
7 s9asenje( sve dok se nije 9ojavila knjiga. $ato
je Is7s( is97njen milosr:em i vjerno8B7( str9ljivo
9rihvaBao 9atnje sve dok nije 7;eo t7 knjig7(
;naj7Bi da Be njegova smrt ;a mnoge ;na?iti
=ivot.
#ao 8to je 7 neotvorenoj o9or7>i skriveno
bogatstvo 9remin7loga gos9odara( tako je i
sve7k79nost bila skrivena dok je ta>
sve7k79nosti bio nevidljiv( kao ne8to 8to je od
njega i; kojeg 9roi;la;i svaki 9rostor. I; toga se
ra;loga 9ojavio Is7sG 7;eo je t7 knjig7G bio je
9ribijen na drvoG na kri=7 je objavio ?ev7
;a9ovijed. ( velikoga li 7?enjaK +ronio je 7 smrt(
iako ga obavija =ivot vje?ni. dba>iv8i to
9ro9adljivo r7ho( obavio se ne9ro9adljivo8B7 koj7
m7 nitko ne mo=e od7;eti. +8av8i 7 jalove
9rostore strahova( 9ro8ao je kro; one ogoljene
;aboravom( kao ;nanje i savr8enstvo( objavlj7j7Bi
stvari koje s7 7 sr>7( 34 U...V 9od7?iti one koji Be
9rimiti na7k.
ni koji Be 9rimiti na7k Us7V =ivi( 79isani 7
knjig7 =ivota. Na7k koji 9rimaj7 odnosi se na njih
same( a 9rimaj7 ga od >a( kojem7 se 9onovno
okreB7. B7d7Bi da je 7 >7 savr8enstvo
sve7k79nosti( sve7k79nost se mora 7;diBi k
njem7. "toga( ako netko 9osjed7je ;nanje( 9rima
one koji s7 njegovi i 9rivla?i ih k sebi. %er(
ne;nali>a je 9otrebit( a ono 8to m7 nedostaje
veliko je( b7d7Bi da m7 nedostaje ono 8to Be ga
7?initi savr8enim. #ako je savr8enstvo
sve7k79nosti 7 >7( a sve7k79nost se mora
7;diBi k >7 i svatko mora dobiti ono 8to je
njegovo( on ih je 7na9rijed odredio( 9ri9remiv8i ih
;a davanje onima koji s7 i; njega 9otekli.
ni ?ije je ime ;nao 7na9rijed 9o;vani s7 na
kraj7( stoga je onaj koji 9osjed7je ;nanje 7jedno
onaj ?ije je ime ta> i;govorio. %er( onaj ?ije ime
nije i;govorio ne;nali>a je. Doista( kako netko
mo=e ?7ti ako se njegovo ime ne i;govoriM naj
tko ostane ne;nali>a do kraja je stvorenje
;aborava i nestat Be sa ;aboravom. !ko nije tako(
;a8to ti jadni>i 33 nemaj7 imena( .;a8to/ ne ?7j7
9o;ivM "toga( ako netko 9osjed7je ;nanje( on je
odo;go. #ad je 9o;van( on ?7je( on se oda;iva i
okreBe se onome koji ga je 9o;vao( k njem7 se
7;di=e i ;na kako je 9o;van. B7d7Bi da 9osjed7je
;nanje( vr8i volj7 onoga koji ga je 9o;vao( =eli m7
7dovoljiti i 9rima s9okoj. "vako m7 ime dola;i.
naj koji Be steBi ;nanje( ;na odakle dola;i i
kamo ide. n to ;na 9o97t 9ijan>a koji je 9re;reo
svoje 9ijanstvo i vrativ8i se k sebi( doveo 7 red
ono 8to je njegovo.
'noge je i;veo i; 9ogre8ke. ti8ao je 9rije njih
do mjesta s kojih s7 9o8li( jer s7 9ogre8k7 9rimili
;bog d7bine onoga koji okr7=7je sve 9rostore(
dok njega ne okr7=7je nikakav 9rostor. Veliko je
?7do da s7 bili 7 >7 ne 9o;navaj7Bi ga( i da s7
sami ist79ili iako nis7 mogli shvatiti ili s9o;nati
onoga 7 kojem7 s7 se nala;ili. Njegova volja tako
nije 9roi;a8la i; njega. tkrio j7 je kao ;nanje 7
kojem7 s7 7skla:ene sve njegove emana>ije.
To je ;nanje o =ivoj knji;i koj7 je na kon>7
ra;otkrio 3; eonima. UNjegova slovaV koja se
sada ra;otkrivaj7 nis7 ni samoglasni>i ni
s7glasni>i( te ih se ne mo=e ?itati i shvaBati
olako. To s7 slova istine( i o njoj sama govore
onome tko ih 9o;naje. "vako je slovo savr8ena
UmisaoV 9o97t savr8ene knjige( jer to s7 slova
koja je na9isalo %edinstvo( ta> ih je na9isao ;a
eone kako bi 9omoB7 njegovih slova s9o;nali
>a.
Dok njegova m7drost misli Rije?( a njegov je
na7k i;govara( njegovo UjeV ;nanje ra;otkriva.
?instvo je nje;ina kr7na( njegova je radost 7
sklad7 s njom( njegova j7 je slava 7;visila( njegov
j7 je s9okoj 9rimio 7 se( njegova j7 je lj7bav
7tjelovila a njegova vjernost 9rimila 7 svoje
okrilje. Tako Rije? ?eva 97t7je sve7k79no8B7(
kao 9lod 3A njegova sr>a i i;ra; njegove volje.
na 9od79ire sve7k79nostG ona ih odabire i
9rima i;ra; sve7k79nosti( 9ro?i8Bavaj7Bi ih i
vraBaj7Bi ih 7 >a( 7 'ajk7( 9reslatkog Is7sa.
ta> otkriva svoja njedra. Njegova s7 njedra
D7h "veti. n otkriva 8to je 7 njima skriveno E
svoga "ina E kako bi ga kro; ?ev7 milost eoni
mogli s9o;nati i okon?ati svoj7 m7kotr9n7
9otrag7 ;a >em i 9o?ivati 7 njem7( ;naj7Bi da je
to s9okoj. Is97niv8i ne9ot97nost( on je 7ni8tio
oblik E oblik ne9ot97nosti je svijet 7 kojem7 je
sl7=io. %er( mjesto gdje vladaj7 ;avist i borba(
ne9ot97no je( me:7tim( mjesto gdje vlada
%edinstvo( savr8eno je. B7d7Bi da je ne9ot97nost
9roi;a8la i; ne;nanja o >7( 7 tren7tk7 s9o;naje
>a ne9ot97nost Be nestati. #ao 8to ?ovjekovo
ne;nanje nestaje stje>anjem ;nanja( a tama
nestaje kad se 9ojavi svjetlo( 3B tako i
ne9ot97nost nestaje 7 savr8enstv7. Dakle( od
toga tren7tka oblik vi8e neBe biti vidljiv( jer Be
nestati 7 sjedinjenj7 s %edinstvom. "ada s7
njihova djela ra8trkana. " vremenom Be %edinstvo
7savr8iti 9rostore. + %edinstv7 Be svatko s9o;nati
sebeG 7 ;nanj7 Be se 9ro?istiti i; vi8estr7kosti 7
%edinstvo( 7ni8tavaj7Bi 9o97t vatre tvar 7 sebi(
9obje:7j7Bi tam7 svjetlo8B7 i smrt =ivotom.
!ko s7 se doista te stvari dogodile svakome od
nas( tada 9onaj9rije moramo shvatiti da Be k7Ba(
;bog %edinstva( biti sveta i tiha. Naime( lj7di koji
na978taj7 svoja 9rebivali8ta ra;bijaj7 9os7de koje
ne vrijede. +s9rkos tome( gos9odar k7Be ne
osjeBa g7bitak( nego je radostan( ;naj7Bi da Be
ra;bijene 9os7de ;amijeniti boljima( koje s7
?itave. Takav je s7d koji dola;i 35 odo;goG on
s7di svakomeG on je is7kani ma? s dvije o8tri>e.
#ada se 9ojavila Rije? koja je 7 sr>7 onih koji je
i;govaraj7 E a ona nije samo ;v7k( nego i tijelo E
me:7 9os7dama je ;avladala velika 9om7tnja( jer
s7 neke bile is9ra=njene( a neke na97njeneG neke
s7 donesene( a neke 7klonjene( neke s7
o?i8Bene( a neke ra;bijene. "vi s7 9rostori bili
7;drmani i 7;nemireni( jer 7 njima nije bilo ni
reda ni 9ostojanosti. Pogre8ka se 7;nemirila ne
;naj7Bi 8to bi. Veoma se ;abrin7laG t7govala je i
?inila sebi na=ao jer ni8ta nije ;nala. #ada je
;nanje do8lo 7 nje;in7 bli;in7( bila je to 9ro9ast
9ogre8ke i svih nje;inih emana>ija E 9ogre8ka je
9ra;na jer 7 sebi ne sadr=i ni8ta.
Pojavila se istinaG sve s7 je nje;ine emana>ije
9re9o;nale. Po;dravile s7 >a 7 istini( savr8enom
snagom koja ih s9aja s >em. %er( svatko tko lj7bi
istin7 E a ?eva s7 7sta istina E i ;dr7=en je 3C s
istinom( ;dr7=en je i s ?evim 7stima 97tem
svoga je;ika( kada 9rima D7h "veti( b7d7Bi da je
to o?itovanje >a i njegovo ra;otkrivanje eonima.
tkrio je i 9rot7ma?io ono 8to je 7 njem7
skriveno. %er( tko sadr=i ako ne sam ta>M "vi s7
9rostori njegove emana>ije. $naj7 da 9otje?7 od
njega kao dje>a odrasloga ?ovjeka. $naj7 da jo8
nis7 dobili oblik ni ime( oni koje ta> rodi.
#ada 9omoB7 njegova ;nanja dobij7 oblik( iako
s7 7 njem7( oni ga ne 9o;naj7. No( ta> je
savr8en( i 9o;naje svaki 9rostor koji je 7 njem7.
n se o?it7je onome kojem7 se =eli 9oka;ati(
daj7Bi m7 oblik i ime. Daje m7 ime i ostvar7je ga(
kako bi ;a=ivjeli oni koji 9rije svoga nastanka nis7
9o;navali onoga koji ih je oblikovao.
Ne ka=em( me:7tim( da s7 ni8tavni oni koji jo8
nis7 nastali. ni s7 37 7 njem7 koji Be 9o=eljeti
da nastan7( 9o97t vremena koje Be tek doBi. n
;na 8to Be stvoriti 9rije nego 8to se stvari 9ojave.
No( 9lod koji jo8 nije o?itovan ne ;na ni8ta i ni8ta
ne ?ini. Tako i svaki 9rostor koji je 7 >7 9otje?e
i; onoga koji 9ostoji( koji ga je 7s9ostavio i;
onoga 8to ne 9ostoji. %er( tko nema korijena(
nema ni 9loda( te Be sam od sebe nestati( iako
misli0 <Postojim.< "toga( onaj tko 7o9Be nije
9ostojao( nikada neBe 9ostojati. 1to( dakle( on
=eli da taj o sebi misliM vo0 <Postojim 9o97t
sjena i 7tvara noBi.< #ada svjetlost obasja strah(
tada ?ovjek shvaBa da je strah be;ra;lo=an.
Tako oni nis7 ;nali ;a >a( kojeg 3D nis7 vidjeli.
I; straha( nemira( ne9ostojanosti( dvojbi i 9odjela
i;njedrili s7 se mnogi 9rividi i is9ra;ne ma8tarije(
kao da s7 bili 7 d7bok7 sn7( sanjaj7Bi je;ive
snove. #ao da od nekoga bje=e( ili se is>r9ljeni
vraBaj7 i; 9otjere. #ao da ;adaj7 7dar>e ili tr9e
7dar>e. #ao da 9adaj7 s visina( ili 9olijeB7 7 ;rak(
iako nemaj7 krila. Ponekad se ?ini da ih lj7di
7bijaj7( iako ih nitko ne goni. #atkada se( 9ak(
?ini da oni 7bijaj7 svoje s7sjede( jer s7 7mrljani
njihovom krvlj7. #ada se oni koji 9rola;e te
strahote 9rob7de( oni koji s7 bili 7 sredi8t7 tih
nemira ne vide ni8ta( jer s7 sami ni8tavni. Takav
je 97t onih koji s7 odba>ili ne;nanje 9o97t sna(
smatraj7Bi ga ni8tavnim. Njegova djela tako:er
smatraj7 ;@ nestvarnima( te ih odba>7j7 9o97t
sna 7 noBi. $nanje o >7 smatraj7 ;orom. Na taj
je na?in svatko 9ost79io( kao da je ra;doblje
ne;nanja bilo san( a ;nanje b7:enje. UIV blago
onome koji Be se vratiti i 9rob7diti. Blagoslovljen
onaj koji Be otvoriti o?i slije9ima.
I D7h 9ohita ;a njim( da ga 9rob7di. Pr7=iv8i
r7k7 onome koji je le=ao na ;emlji( 9ostavio ga je
na noge( jer ovaj jo8 nije 7stao. Dao im je mog7E
Bnost s9o;naje ;nanja o >7 i otkrivanja njegova
"ina. %er( kad s7 ga vidjeli i ?7li( do97stio im je da
k78aj7( 9omiri87 i dodirn7 lj7bljenoga "ina.
#ada se 9ojavio( 9od7?avaj7Bi ih o
nes9o;natljivom >7( kada je 7 njih 7dahn7o ono
8to je 7 misli( vr8eBi njegov7 volj7( kada s7 mnogi
9rimili svjetlost( okren7li s7 se ;4 njem7. %er( oni
tvarni bili s7 stran>i i nis7 vidjeli njegov7 slik7 niti
s7 ga 79o;nali. n je do8ao 7 tjelesnom oblik7( i
ni8ta m7 nije 9rije?ilo 97t( jer je ne9okvarljivost
ot9orna. )ovorio je nove stvari( govorio je o
onome 8to je 7 sr>7 >a( donoseBi savr8en7 rije?.
#ada je svjetlost 9rogovorila njegovim 7stima i
njegovim glasom koji je rodio =ivot( dao im je
misao i ra;7mijevanje( milost( s9asenje i moBan
d7h( i; beskona?nosti i slatkoBe >a. +?iniv8i da
okon?aj7 ka;ne i m7ke E jer s7 one koji s7 =7djeli
;a milosr:em odvraBale od njegova li>a i vodile ih
7 9ogre8k7 i ro9stvo E 7ni8tio ih je svojom moBi i
9obijedio ;nanjem. n je ;al7talima 9ostao 97t( a
ne;nali>ama ;nanje. $a one koji s7 tra=ili 9ostao
je otkriBe( nesig7rni s7 7 njem7 9rona8li 9ot9or7(
a oskvrn7ti ?istoB7.
n je 9astir koji je ostavio devedeset ;3 devet
ova>a( kako bi 9otra=io jedn7 ;al7tal7. Radovao
se kada j7 je 9rona8ao( jer je devedeset devet
broj koji je 7 lijevoj r7>i koja je dr=i. No( kada je
jedna 9rona:ena( ?itav broj 9rela;i 7 desn7
.r7k7/. #ao 8to se ono 8to nedostaje ?itavoj
desnoj .r7>i/ 7;ima s lijeve strane i donosi na
desn7( tako i broj 9ostaje stotin7. To je ;nak
onoga koji je 7 njihov7 ;v7k7G to je ta>. *ak je i
na sabat tragao ;a ov>om koja je 9ala 7 jam7.
Dao joj je =ivot( i;v7kav8i je i; jame( kako biste 7
sebi mogli s9o;nati E vi( sinovi 7n7tarnjega
;nanja E 8to je sabat( dan s9asenja( i kako biste
mogli govoriti od dana odo;go( koji nema noBi( i
i; svjetlosti koja ne tone jer je savr8ena.
Re>ite( dakle( od sr>a da ste savr8en dan i da 7
vama 9rebiva svjetlost koja ne gasne. )ovorite o
istini onima koji je tra=e( i o ;nanj7 onima koji s7
7 svojoj 9ogre8ki ;grije8ili. ;; +?inite sna=nima
sto9ala 9osrn7lih( i 9r7=ite r7ke bolesnima.
Nahranite gladne( i 7mornima dar7jte s9okoj.
Podignite one koji =ele 7stati( i 9rob7dite
7s9avane. %er( ti si ra;7mijevanje koje je
9riv7?eno. !ko snaga tako djel7je( 9ostaje jo8
sna=nija. Bavite se sobomG ne bavite se stvarima
koje ste odba>ili. Ne jedite ono 8to ste is9lj7n7li.
Ne b7dite molj>i. Ne b7dite >rvi( jer to ste veB
i;ba>ili i; sebe. Nemojte 9ostati 9rebivali8tem
:avla( jer njega ste veB 7ni8tili. Ne ja?ajte .one/
koji 9redstavljaj7 9re9reke ;a vas koji 9adate. %er(
;a ra;lik7 od 9ravednika( s onim koji ne 9o;naje
;akon valja 9ost79ati lo8e. %er( 9rvi ?ini 9ravedna
djela( a 9otonji ne;akonita. "toga( vr8ite volj7
>a( jer ste od njega.
%er( ta> je sladak i njegova je volja ono 8to je
dobro. n 9o;naje stvari koje s7 va8e( kako biste
7 njima 9rona8li s9okoj. %er( 9rema 9lodovima se
9re9o;naj7 stvari koje s7 va8e( ;ato 8to s7 dje>a
>a ;A njegov miris( b7d7Bi da s7 i; milosti
njegove ;a8tite. "toga( ta> voli taj miris i o?it7je
ga na svakom mjest7. !ko se mije8a s tvari( daje
svoj miris svjetlosti i 7 svome ga 9o?ink7 ?ini
i;nad svakoga oblika .i/ ;v7ka. %er( nis7 78i te
koje osjeBaj7 miris( nego .je to/ dah koji ima
osjetilo nj7ha( te 9rivla?i miris k sebi i 7ranja 7
miris >a( 8titeBi ga i vraBaj7Bi 7 mjesto odakle je
9otekao( i; 9rvoga mirisa koji se ohladio. To je
ne8to d78evnoga oblika( 9o97t hladne vode koja
se smr;n7la .M/( koja je na ;emlji koja nije kr7ta(
o kojoj oni koji je vide misle da je ;emljaG ona se
9otom 9onovno ra;gra:7je. !ko je dah 9ov7?e(
ona 9ostaje vr7Ba. Hladni mirisi( dakle( 9otje?7 i;
9odjele. $ato je do8la vjeraG ona ra;gra:7je
9odjel7( donoseBi to9l7 9lerom7 lj7bavi( kako se
hladno ne bi vratilo i kako bi 9ostojalo jedinstvo
savr8ene misli.
To UjeV evan:elje otkriBa 9lerome( ;a one koji
o?ek7j7 ;B s9asenje koje dola;i s visina( dok
njihova nada( koj7 o?ek7j7( sama ?eka E oni ?ija
je slika svjetlo be; sjene E tada( 7 to vrijeme(
9leroma nastavlja dola;iti. UNedostatakV tvari nije
nastao kro; neograni?enost >a( koji dola;i kako
bi dao vrijeme ;a nedostatak( iako nitko ne mo=e
reBi da Be ne9okvarljivi tako doBi. No( d7bina >a
bila je 7mno=ena( a s njime nije 9ostojala misao o
9ogre8>i. To je stvar koja 9ada( to je stvar koja se
lako .9onovno/ 7s9ravlja 7 otkriB7 njega koji je
do8ao onome kojeg Be vratiti na;ad. %er( vraBanje
na;ad na;iva se 9okajanjem.
I; toga je ra;loga ne9okvarljivost 97stila dahG
ona je 9roganjala grije8nika kako bi ovaj mogao
9o?ivati. %er( o9rost je ono 8to 9reostaje ;a svjetlo
7 nedostatk7( rije? 9lerome. Lije?nik odla;i ondje
gdje je bolest( to je volja koja je 7 njem7. Tko ima
nedostatak ne skriva ga( jer 9osjed7je ne8to 8to
dr7gome nedostaje. "toga je 9leroma( koja nema
nedostatak( nego ga 9o97njava( ono 8to je on ;5
i;v7kao i; sebe kako bi 9o97nio svoj nedostatak i
tako 9rimio milost. %er( kada je imao nedostatak(
nije imao milost. $ato je na mjest7 na kojem7
nema milosti 9ostojalo smanjenje. #ada je
9rimljeno ono 8to je bilo smanjeno( on je otkrio
ono 8to m7 je nedostajalo( 9lerom7G to je otkriBe
svjetlosti istine koje ga je obasjalo jer je
ne9romjenjivo.
ni s7 me:7 sobom govorili o #rist7( kako bi
nemirni mogli 9rimiti vraBanje na;ad( i kako bi ih
on mogao 9oma;ati 9oma8B7. Pomast je milost
>a koji Be 9rema njima biti milostiv. No( oni koje
je 9oma;ao s7 oni koji s7 9ostali savr8eni. %er(
obi?no se 9oma;7j7 97ne 9os7de. No( kada se
9omast jedne .9os7de/ rasto9i( ona se is9ra;ni( a
ra;log nedostatka je stvar koja se 9oma;7je. %er(
tada je dah 7vla?i( stvar .je( o9. 9rev./ 7 moBi
onoga 8to je s njome. No( s onoga koji nema
nedostataka ne skida se nikakav 9e?at( niti se on
9ra;ni. no 8to m7 nedostaje( savr8eni m7 ta>
9onovno is97njava. n je dobar. n 9o;naje
svoje ;asade( jer ih je ;asadio 7 svom raj7.
Njegov je raj njegovo mjesto 9o?inka.
To je ;C savr8enstvo 7 misli >a( i to s7 rije?i
njegovih misli. "vaka od tih rije?i je djelo njegove
jedne volje 7 otkrivenj7 njegove Rije?i. Dok s7 jo8
bile d7bine njegovih misli( Rije? koja je 9rva
i;govorena otkrila ih je ;ajedno s 7mom koji
govori( jedna Rije? 7 tihoj milosti. n se na;ivao
mi8lj7( b7d7Bi da s7 one bile 7 njoj 9rije nego 8to
s7 otkrivene. n je( dakle( 9rvi do8ao 7 doba
kada je to ;a=eljela njegova volja. ! ta> 9o?iva
7 volji( no njegov7 je volj7 nemog7Be istra=iti.
Njegov je trag volja( i nitko ga neBe s9o;nati( niti
ga mo=e shvatiti onaj koji ga 9ojednostavlj7je.
No( kada ;a=eli E ?ak i kada im se 9ogled 9red
Bogom nikako ne svi:a E =eli >a. %er( on 9o;naje
9o?etak svij7 njih i njihov kraj. %er( na kraj7 Be im
i;ravno 9ostavljati 9itanja. #raj je 9rimanje
;nanja o onome koji je skriven( a to je ta> ;7 i;
kojega je nastao 9o?etak( i kojem7 Be se vratiti
svi koji s7 i; njega 9otekli. ! oni s7 se 9ojavili na
slav7 i radost njegova imena.
Ime >a je "in. n je 9rvi dao ime onome koji je
9otekao i; njega samoga( i rodio ga kao sina. Dao
m7 je ime koje m7 je 9ri9adaloG on je taj kojem7
9ri9ada sve 8to oko njega 9ostoji( .on je( o9.
9rev./ ta>. Njegovo je imeG njegov je "in. n
mo=e biti vi:en. 'e:7tim( njegovo je ime neviE
dljivo( jer je samo otajstvo nevidljivoga koje 7la;i
7 78i koje je on njime .otajstvom( o9. 9rev./
9osve is97nio. Doista( ?evo se ime ne i;govara(
ali je o?itovano kro; "ina.
Ime je( stoga( veliko. Ta tko bi m7 mogao dati
ime( veliko ime( osim njega samoga kojem7 .ime(
o9. 9rev./ 9ri9ada i sinova imena 7 kojima 9o?iva
ime >a i .koji/ 9o?ivaj7 7 njegov7 imen7M
B7d7Bi da je ta> nestvoren( sam ga je rodio ;a
se( kao ime( 9rije nego 8to je stvorio eone( kako
bi ime >a vladalo nad njima( odnosno( ;D ime 7
istini( koje je ?vrsto( 7 njegovoj ;a9ovijedi i
savr8enoj moBi. %er( .to( o9. 9rev./ ime nis7
.samo/ rije?i( niti se ono sastoji od na;iva( nego
je nevidljivo. n je sebi samom dao ime( b7d7Bi
da samo on sebe vidi i ima moB da sebi da ime.
%er( tko ne 9ostoji( nema imena. #ako se ;ove
onaj koji ne 9ostojiM No( onaj koji 9ostoji( 9ostoji
sa svojim imenom( i samo ga on ;na i .;na kako/
da m7 nadjene ime. To je ta>. "in je njegovo
ime. n ga( stoga( nije sakrio( nego je ono
9ostojaloG 8to se "ina ti?e( on je sam dao ime.
Ime je( stoga( ono od >a( b7d7Bi da je ime >a
"in. Doista( gdje bi samilost 9rona8la ime ako ne
7 >7M
No( netko Be ;asig7rno reBi svome bli=njem70
<Tko je taj koji Be dati ime onome koji je 9ostojao
9rije njega. $ar 9otom>i ne dobivaj7 imena A@ od
onih koji .ih/ rodeM< Ra;mislimo o tome. 1to je
imeM To je ime 7 istiniG to( dakle( nije ime od >a(
jer je to 9ravo ime. n nije 9rimio ime na ;ajam(
9o97t dr7gih( 7 sklad7 s oblikom 7 kojem7 Be
svaki od njih biti stvoren. To je 9ravo ime. Nitko
m7 ga nije dao. No( on .je/ nei;re>iv( neo9isiv(
sve dok onaj koji je savr8en ne 9rogovori o njem7
samom. n ima moB i;govoriti i vidjeti njegovo
ime.
#ada je( dakle( ;a=elio da njegovo voljeno ime
b7de njegov "in( dao m7 je ime E onome koji je
do8ao i; d7bine E 9rogovoriv8i .tako( o9. 9rev./ o
svojim tajnama( ;naj7Bi da je ta> biBe be; ;la.
$ato ga je doveo( kako bi 9rogovorio o mjest7 i
njegov7 9rebivali8t7 i; kojega je 9otekao( A4 te
kako bi slavio 9lerom7( veli?in7 njegova imena i
slatkoB7 >a. n Be govoriti o mjest7 i; kojeg je
svatko 9otekao( i 9o=7rit Be na;ad( 7 9redjel gdje
je 9rimio svoje 7stoli?enje i gdje Be E na mjest7
na kojem7 je stajao E 9rimiti ok7s( hran7 i rast. !
njegovo je 9o?ivali8te njegova 9leroma.
"toga( sve s7 ?eve emana>ije 9lerome( a
korijen svih njegovih emana>ija je 7 onome koji ih
je 97stio da 7 njem7 rast7. n im je dodijelio
s7dbine. "vaka od njih je o?itovana( kako bi se
kro; njihov7 vlastit7 misao U...V. %er( mjesto na
koje 8alj7 svoj7 misao( to mjesto( njihov korijen(
je ono 8to ih 7;di=e 7 visine( k >7. ne
9osjed7j7 njegov7 glav7( koja ;a njih 9o?iva( i
one s7 9odr=ane( 9ribli=avaj7Bi m7 se( te bi se
moglo reBi da s7 9olj79>ima s7djelovale 7
njegov7 li>7. No( one se ne o?it7j7 A3 na taj
na?in( jer same nis7 7;dign7teG 9a i9ak( ne
nedostaje im slava >a( o kojem7 ne misle kao o
malenom( gr7bom ili gnjevnom( nego .kao/ o biB7
be; ;la( ne9okolebljivom( slatkom( koje je sve
9rostore ;nalo 9rije nego 8to s7 nastali( te ga ne
treba 9od7?avati.
To je na?in onih koji 9osjed7j7 .ne8to/ odo;go(
od nei;mjerne veli?ine( o?ek7j7Bi jednoga i
savr8enog( onoga koji je ondje ;bog njih. ni ne
sila;e 7 Had( niti je 7 njima ;avist( t7ga ili smrt.
ni 9o?ivaj7 7 onome koji 9o?iva( ne trseBi se i
ne 7daljavaj7Bi se od istine. "ami s7 istinaG ta>
je 7 njima i oni s7 7 >7( savr8eni( ne9odijeljeni 7
istinski dobrom. Ni8ta im ne nedostaje( s9okojni
s7 i svje=i 7 D7h7. ni Be njegovati svoj korijen.
ni Be se baviti stvarima 7 kojima Be on 9ronaBi
svoj korijen( te neBe tr9jeti g7bitak njegove d78e.
To je mjesto blagoslovljenihG to je njihovo mjesto.
1to se ostalih ti?e( neka ;naj7( na svojim
mjestima( da nije 9rikladno A; da govorim o
ne?em7 dr7gom( b7d7Bi da sam stigao 7
9o?ivali8te. No( 7 tome B7 9ostati( i .9rikladno je/
baviti se 7 svako doba >em svega i istinskom
braBom( onima na koje je ta> i;lio svoj7 lj7bav i
me:7 kojima n ne nedostaje. ni se 9ojavlj7j7 7
istini( b7d7Bi da 9ostoje 7 istinskom i vje?nom
=ivot7( te govore o svjetlosti koja je savr8ena i
is97njena ?evim sjemenom( i koja je 7 njegov7
sr>7 i 9leromi( dok se njegov D7h rad7je 7 njoj
.svjetlosti( o9. 9rev./ i slavi onoga 7 kojem7 je
9ostojao( jer on je dobar. I njegova s7 dje>a
savr8ena i dostojna njegova imena( jer( on je
ta>. Takv7 dje>7 on lj7bi.
!lero"a P 7 gnosti?koj Cilo;oCiji 97noBa( bit
bo=anstva i; koje 9roi;la;i sve dobro
eon P vijekG d7g odsjek vremenaG vje?nost
(AS$(A=A
: USK(SNUFU
.I(5/
+vod0
.acom 9. )ee
Preveo na engleski0
.acom 9. )ee
Prevela s

U=:D
$na?aj ovoga kratkog didakti?kog 9isma jest 7
tome 8to ono svjedo?i o i;nimno neortodoksnom
t7ma?enj7 kr8Banskoga 7?enja o =ivot7 9oslije
smrti. #rajem A. stoljeBa( kada je 9ismo
vjerojatno i nastalo( kr8Bani E bilo gnosti?ki ili
ortodoksni E bavili s7 se odre:enim i;a;ovima i
9itanjima. %e li takav =ivot Cilo;oCski doka;iv .kao
8to je tvrdio "okrat 7 (edonu-= #akav je njegov
oblikM .Besmrtnost d78eM +skrsn7Be tijelaM
Reinkarna>ijaM/ #ada nast79a to isk7stvoM
.Prilikom smrtiM Prilikom #ristova kona?nog
9ovratkaM 'o=da ?ak i 9rije smrtiM/ Novo;avjetni
je na7k 9rili?no neodre:en 9o nekima od tih
9itanja( iako 7n7tar velike >rkve 9ostoji
s7glasnost o barem dva 9itanja0 9rototi9 i temelj
takvoga =ivota bilo je 7skrsn7Be Is7sa #rista( a
7skrsn7Be 9ojedina>a 7jedno ;na?i njihovo
odba>ivanje osobnoga identiteta.
didakti#an P 9o7?an( koji 9o7?ava
'e:7tim( anonimni a7tor #as$ra%e o
uskrsnu&u tvrdio je da je svoje ;nanje 9rimio od
#rista .54G 6D/( te da m7 je ono omog7Bilo da
9on7di i;ravne i nedvojbene odgovore na takva
9itanja( 9itanja koja m7 je( 7 ovom sl7?aj7(
797tio njegov 7?enik( Reginos .5T/.
Prvo( 7skrsn7Be je stvar vjere 7 stvarnosti
7skrsn7Ba Is7sa #rista i njegove 9objede nad
smrB7 .5@/. no nije 9osljedi>a Cilo;oCskoga
<7vjeravanja<( a veBina Cilo;oCa s7 ske9ti>i.
Dr7go( oblik =ivota bit Be <7skrsn7Be<( koje se
ne shvaBa kao 9onovno stvaranje d7hovnoga
tijela 7 #ristovoj Par7siji .3 #orinBanima 36
$assim-3 Naime( 7 tren7tk7 biolo8ke smrti(
<i;abrani< vjernik do=ivljava odvajanje 7n7tarnjih(
<=ivih 7dova<( ?ija se intelekt7alna 9riroda
9oja8njava na;nakama o <7m7< i njegovoj <misli<(
od vanjskoga <tijela< <9ro9adljivih<( <vidljivih<(
vanjskih <7dova< .56E5S/. *ak i tada( to
<7skrsn7lo tijelo<( ;aodijen7to novom <97ti< .5F/
ili <odijelom od svjetlosti< .<;rake< 7 56/(
;adr=ava osobna i 9re9o;natljiva obilje=ja( na 8to
797B7je 7ka;anje Ilije i 'ojsija 9rilikom #ristove
9reobra;be .'arko 40AES/. Takvo je <d7hovno
7skrsn7Be< koje <g7ta< .tj. 7ni8tava ili ?ini
besmislenim/ <7skrsn7Be< bilo ?iste <d78e< ili(
doslovno( <tijela< .56G 5@/. Pre9o;natljiv je d7aE
listi?ki na7k o vanjskom]7n7tarnjem koji nadila;i
9avlinsk7 antro9ologij7.
!ar1sia P gr?. 9o kr8Banskom vjerovanj7
9onovni dola;ak #ristov na svr8etk7 svijeta
TreBe( ;a ra;lik7 od rane >rkve( koja se 7 svojoj
nadi 7 7skrsn7Be dr=ala <eshatolo8ke re;erva>ije<
.tj. ideje da Be kr8Banski 9ojedina>( kako bi 9osve
7skrsn7o( morati 9ri?ekati #ristov kona?ni
dola;ak/( a7tor #as$ra%e o uskrsnu&u dr=i da bi
i;abranom vjernik7 koji je 9role9ti?ki s7djelovao
7 #ristovoj 9atnji .smrti/( 7skrsn7B7( i 7;a8a8B7
.56/( nova stvarnost morala biti jasna0 ?ovjek veB
sada ima 7skrsn7Be. +kratko( na8 9isa>( 9o97t
Himeneja i -ileta koji se 9ro;ivaj7 7 A. Poslani>i
Timotej7( A03S( 9od7?ava da se 7skrsn7Be veB
;biloK "voj7 tvrdnj7 9odr=ava svojevrsnim
eg;isten>ijalnim doka;om0 vjernik koji ;na ;a
smrt morao bi se veB smatrati mrtvim( i
s7dionikom 7 7skrsn7lom stanj7 .54/. Vjernik(
dakle( mora imati <vjer7< 7 stvarnost #ristove
9objede nad smrB7 .56G 5@/( kako vi8e ne bi
<dvojio< .5FG 5S/( kako bi <79o;nao< "ina
*ovje?jega i objavljen7 istin7 o njegov7
7skrsn7B7 .5@/( te kako bi <9rakti>irao< osloE
bo:enje od ne9rijateljskih sila svemira .54/ kro;
is9ravn7 misao i shvatio misti?no jedinstvo
isk7stva "9asitelja i isk7stva vjernika .56G 5@/.
es+atolo,ia P gr?.( religio;no 7?enje o
9osljednjim stvarima ?ovjeka( kao 8to s7 I=ivot
9oslije smrtiJ( Ismak svijetaJ i dr
es+atoloGki P ;agrobni( 9osmrtni
!role!sa P s9ominjanje 9ojave koja Be se tek
dogoditi kao da se veB dogodila
9se=ne st7dije teksta koji slijedi 9ojasnile s7
da je njegov a7tor kr8Banski gnosti?ki 7?itelj( na
kojega je o?ito 7tje>ao Valentinov gnosti>i;am.
To doka;7j7 sli?nosti i;me:7 na7ka i;lo=enog 7
ras9ravi 9rema kojem7 se d7hovno 7skrsn7Be
veB ;bilo( *ert1lianova i;vje8Ba o Valentinovoj
<ostvarenoj eshatologiji< +4e $raes3 1aer3 TT.FG
4e res3 mor)3i >?"@0A-" te Ireneeva djela +Haer3
A.T3.A/. dre:eni kon>e9t7alni kom9leksi
jedinstveni Valentin7 tako:er se 9ojavlj7j7 7
#as$ra%i o uskrsnu&u" 9o97t ideje o
9rimordijalnoj 9leromi( koja je 9retr9jela
devol7>ij7 i <nedostatak< .5@G 5FG 54/ koji
"9asitelj mora <obnoviti< .55/.
$a o?ekivati je( stoga( da s7 ovdje 9ris7tne
srednjo9latonisti?ke ideje koje s7( kako s7
9oka;ali ;nanstveni>i( 7tje>ale na Valentinov
na7k. Takve ideje 7klj7?7j7 ra;likovanje i;me:7
svijeta biBa .7klj7?7j7Bi samoga Boga/( te sCere
nastajanja i 9okvarljivosti .5S/( kao i i;me:7
<inteligibilnoga svijeta< i <osjetilnoga< svijeta .5@G
5F/. Platonisti?ke s7 takoder ideje o 9rethodnom
9ostojanj7 d78a .5@G 5FG 54/( to <9ri9remanj7< ;a
7miranje .54/.
inteli,ibilan P nadosjetanG 9ojmovan(
ra;7mljiv( jasanG koji se mo=e samo ra;7mom
shvatiti .a ne mo=e se osjetiti/
'e:7tim( 9rili?no je <ne9latonisti?ka< ods7tnost
9otrage ;a ekstati?nim vi:enjem]jedinstvom s
kona?nim %ednim( kao i nagla8avanje ;adr=avanja
9re9o;natljivih osobnih obilje=ja 7 $os) mor)emu3
'e:7tim( ;bog sredi8nje 7loge Is7sa #rista( kao i
;bog a7torova 9o;ivanja na Novi zavet kao
naj9o7;daniji i;vor koji 9otkrje9lj7je njegove
doka;e .5TG 56G 5S/( mo=emo ;aklj7?iti da je
a7tor kr8Banski gnostik na ?ij7 s7 misao 7tje>ale
srednjo9latonisti?ke ideje( Ciltrirane kro; kasniji i
ne8to o9sk7rniji Valentinov gnosti>i;am.
#riti?ari o9Benito 9rihvaBaj7 da #as$ra%u o
uskrsnu&u nije na9isao sam Valentin. "t7dije Ca;a
novo;avjetnoga kanona kojih je anonimni a7tor
o?ito bio svjestan( mjesta #as$ra%e o uskrsnu&u
7 kontekst7 rano>rkvenih ras9rava o 7skrsn7B7(
te naravi 7 njoj sadr=anih srednjo9latonisti?kih
ideja( 7ka;7j7 da je to djelo vjerojatno nastalo
krajem A. stoljeBa. 'e:7tim( ne 9ostoje ni
7n7tarnji ni vanjski doka;i 9rema kojima bi se
moglo odrediti njegovo 9odrijetlo.
%o8 7vijek se ras9ravlja o tome 9redstavlja li to
djelo a7tenti?no didakti?ko 9ismo koje ne sadr=i
$raescri$)io s a7torovim imenom .9o97t E$is)ula
,$os)olorum ili *)olemeje%a $isma (lori- ni eleE
mente dijatribe( ili je ono 9rvenstveno Cilo;oCski
disk7rs 7 oblik7 >ini?koEstoi?ke dijatribe. $a sada
nema 7vjerljivih doka;a ;a 9otonje. *ini se(
me:7tim( da ;nanstveni>i 7glavnom odba>7j7
9ret9ostavke da je tekst 9osljedi>a kombiniranja
dvaj7 i;vorno odvojenih 9isama( ili( 9ak(
9osljedi>a gnosti?ke redak>ije i;vorno kr8Banskog
teksta.
diatriba P =7?jiva( 9retjerana kritikaG =estoka
9re9irkaG 9ogrda( 9amClet
(AS$(A=A :
USK(SNUFU
.I 5T(
A6E6D( 3S/
Reginose( sine moj( neki =ele na7?iti mnoge
stvari. $aok79ljeni s7 9itanjima be; odgovora.
+s9ij7 li 7 tome( obi?no o sebi imaj7 veoma
visoko mi8ljenje. No( ne mislim da s7 stajali 7
Rije?i Istine. Prije bih rekao da tra=e vlastiti mir(
koji smo mi 9rimili kro; na8ega "9asitelja( na8ega
)os9odina #rista. AA Primili smo ga kada smo
79o;nali istin7 i oslonili se na nj7. No( b7d7Bi da
nas lj7ba;no 9ita8 o 7skrsn7B7( 9i8em ti da je ono
n7=no. Naravno( mnogi ne vjer7j7 7 7skrsn7Be(
no nekoliko ga je 9rona8lo. "toga( ras9ravimo o
tom 9itanj7.
#ako je )os9odin objavio stvari dok je 9ostojao
7 tijel7 i nakon 8to se otkrio kao "in Bo=jiM Livio
je na ovom mjest7( na kojem7 ti ostaje8( govoreBi
o $akon7 Prirode E no( ja ga ;ovem <"mrt<. ! .taj(
o9. 9rev./ "in Bo=ji( Reginose( bio je "in *ovje?ji.
n ih je oboje ;agrlio( 9osjed7j7Bi lj7dskost i
bo=anstvenost( kako bi( s jedne strane( 9obijedio
smrt kao "in Bo=ji( dok bi se istodobno( kro; "ina
*ovje?jeg( dogodio 9ovratak PleromiG jer je( kao
sjeme Istine( 9otje>ao odo;go 9rije nego 8to je
nastalo njegovo 7strojstvo. ndje s7 nastala
mnoga 9odr7?ja i mnoga bo=anstva.
$nam da o rje8enj7 govorim AB te8ko
ra;7mljivim rije?ima( no ni8ta nije te8ko 7 Rije?i
Istine. No( b7d7Bi da se Rje8enje 9ojavilo tako da
ni8ta ne ostane skriveno( nego da se otkrije sve o
9ostojanj7 E 7ni8tenje ;la s jedne strane(
otkrivenje i;abranih s dr7ge. To je emana>ija
Istine i D7ha( 'ilost je od Istine.
"9asitelj je 9rog7tao smrt E .to/ ;asig7rno ;nate
E jer je ostavio svijet koji i8?e;ava. Preobra;io se
7 nei8?e;ivoga Eona i 7;dign7o se( 9rog7tav8i
vidljivo nevidljivim( i otvoriv8i nam 97t
besmrtnosti. Doista( kako re?e !9ostol0
<Patili smo s njim( s njim smo se 7;dign7li i s
njim oti8li 7 nebesa<.
!ko smo( noseBi ga( o?itovani 7 ovome svijet7 (
mi smo njegove ;rake i on nas ob7hvaBa sve do
na8ega ;alaska( odnosno( na8e smrti 7 ovom
=ivot7. n nas 9rivla?i 7 nebesa( kao 8to s7n>e
9rivla?i ;rake( ni?im ograni?en. To je d7hovno
7skrsn7Be A5 koje g7ta d78evno jednako kao i
tjelesno.
No( onaj koji ne vjer7je ne mo=e se 7vjeriti. %er(
to je 9odr7?je vjere( sine moj( ne ono koje
9ri9ada 7vjeravanj70 mrtvi Be 7skrsn7tiK 'e:7
Cilo;oCima ovoga svijeta 9ostoji jedan koji vjer7je.
Barem Be on 7stati. Ne daj Cilo;oC7 i; ovoga
svijeta ra;loga da 9ovjer7je kako Be se on vratiti
sam od sebe E i .to/ ;bog na8e vjereK %er( mi smo
79o;nali "ina *ovje?jega( te smo 9ovjerovali da
je 7stao i; mrtvih. To je onaj o kojem7 govorimo0
<n je 9ostao 7ni8tenje smrti( kao veliki 7
kojega oni vjer7j7.<
Veliki s7 oni koji vjer7j7.
'isao onih koji s7 s9a8eni neBe i8?e;n7ti. +m
onih koji s7 ga 79o;nali neBe i8?e;n7ti. 'i smo(
stoga( i;abrani ;a s9asenje i otk79ljenje( b7d7Bi
da nam je od 9o?etka odre:eno da ne 9adnemo
7 l7dost ne;nali>a( nego da 7:emo 7 m7drost
onih koji s7 79o;nali Istin7. Doista( Istina koja se
?7va ne mo=e se na97stiti( niti je ikada bila
na978tena.
<"na=an je s7stav PleromeG maleno je ono 8to
se oslobodilo .i/ 9ostalo svijetom. No( "ve je ono
8to je ob7hvaBeno. no nije AC 9ostaloG ono je
9ostojalo.<
"toga( nikada ne dvoji o 7skrsn7B7( Reginose(
sine mojK %er( ako nisi 9ostojao 7 tijel7( 9rimio si
tijelo kada si 78ao 7 ovaj svijet. $a8to .onda( o9.
9rev./ ne bi 9rimio tijelo kada b7de8 7;nesen 7
EonaM no 8to je bolje od tijela je ono 8to je ;a
7;rok =ivota. $ar nije tvoje ono 8to je ;a tvoj
ra?7n ;a=ivjeloM Ne 9ostoji li s tobom ono 8to je
tvojeM Pa i9ak( kada si na ovom svijet7( 8to ti
nedostajeM To si na svaki na?in =elio sa;nati.
Postelji>a tijela je starost( i ti 9ostoji8 7
9okvarljivosti. Ti ima8 ods7tnost kao dar. %er( ako
ode8( neBe8 se odreBi onoga 8to je bolje. no 8to
je gore( smanj7je se( no ;a to ima milosti.
Ni8ta nas( stoga( ne otk79lj7je i; ovoga svijeta.
No( mi smo s9a8eni( jer smo "ve. Primili smo
s9asenje od kraja do kraja. Ra;mi8ljajmo na taj
na?inK Ra;7mijevajmo na taj na?inK
No( 9itaj7Bi se( o tim stvarima( neki =ele ;nati
hoBe li onaj tko je s9a8en( kada na97sti tijelo(
odmah biti s9a8en. tome nema nikakve dvojbe.
U...V doista( vidljivi 7dovi koji s7 mrtvi A7 neBe biti
s9a8eni( jer Be 7stati .samo/ =ivi 7dovi koji s7 7
njima.
1to je( dakle( 7skrsn7BeM To je 7vijek
ra;otkrivanje onih koji s7 7stali. %er( ako se sjeBa8
da 7 Evan:elj7 9i8e kako se 9ojavio Ilija( a s njim
i 'ojsije( ne misli da je 7skrsn7Be 9rivid. To nije
9rivid( nego istinaK Doista( 9rikladnije je reBi da je
9rivid svijet( a ne 7skrsn7Be koje je donio na8
)os9odin i "9asitelj( Is7s #rist.
!li( 8to vam to govorimM ni koji s7 =ivi 7mrijet
Be. #ako =ive 7 9rivid7M Bogati s7 osiroma8ili( a
kraljevi s7 svrgn7ti. "ve je 9odlo=no 9romjeni.
"vijet je 9rividK E da ne bih 9retjeraoK
No( 7skrsn7Be nema gore s9omen7to svojstvo
.tj. nije 9romjenjivo( o9. 9rev./( jer ono je
ne9obitna istina. no je otkrivenje .onoga( o9.
9rev./ 8to jest( i 9reobra;ba stvari i 9rela;ak 7
novo. %er( nei8?e;ivo AD sila;i na i8?e;ivoG
svjetlost se nadvija nad tam7( g7taj7Bi je( a
Pleroma is97njava nedostatak. To s7 simboli i
slike 7skrsn7Ba. n je taj koji ?ini dobro.
"toga( o( Reginose( ne ra;mi8ljaj djelomi?no(
niti =ivi 7 sklad7 s ovim tijelom ;bog jedno7mlja(
nego bje=i od 9odjela i lana>a i veB Be8 tako 9roE
naBi 7skrsn7Be. %er( ako onaj koji Be 7mrijeti ;na
da Be 7mrijeti E doBi Be do toga ?ak i ako d7go
9o=ivi E ;a8to se ti .veB sada/ ne bi smatrao
7skrsn7limM !ko veB 9osjed7je8 7skrsn7Be( no
nastavlja8 dalje kao da Be8 7mrijeti E 9a i9ak( taj
;na da je 7mro E ;a8to( onda( ja ;anemar7jem
tvoj7 nei;vje=banostM "vatko bi morao vje=bati
na ra;li?ite na?ine( kako bi se oslobodio ovoga
Elementa i i;bjegao 9ogre8k7( te sam 9rimio ono
8to je bilo na 9o?etk7.
Te sam stvari 9rimio velikod78no8B7 moga B@
)os9odina( Is7sa #rista( njima sam 9od7?avao
tebe i tvoj7 braB7( moje sinove( te nisam 9ro97E
stio ni8ta 8to bi vas moglo oja?ati. !ko 7 mome
i;laganj7 Rije?i 9ostoji ne8to 8to vam je nejasno(
na va8e B7 79ite 9on7diti svoja t7ma?enja. No(
ne ;avidite onome me:7 vama koji bi vam
mogao 9omoBi. 'nogi se 9itaj7 o ovome o ?em7
sam vam 9isao. Njima ka=em0 <'ir s njima i
milost.< Po;dravljam vas i one koji vas lj7be 7
bratskoj Lj7bavi.
/=ANE/-
J/ $: *:MI
.II(
A/
+vod0
Hemut Koester
+vod 9revela0
6uijana $trok
Tekst 9revela0
.aria S!it&er

U=:D
E%anelje $o Tomi je ;birka Is7sovih i;reka.
+vod 7 9ojedin7 i;rek7( ili sk79in7 i;reka .njih
335 nije 9rona:eno 7 r7ko9is7( nego je taj broj
9roi;vod s7glasnosti dana8njih ;nanstvenika/ 7
veBini sl7?ajeva glasi0 <Is7s .im/ re?e(< dok same
i;reke 9onekad 9redstavljaj7 odgovore na 9itanja
ili i;jave 7?enika. "amo 7 jednom sl7?aj7 .3T/
i;reka se 9ro8ir7je 7 9od7=7 ras9rav7 i;me:7
Is7sa i 7?enika. Postoji nekoliko vrsta i;reka
sa?7vanih 7 E%anelju $o TomiB m7dre i;reke
.9oslovi>e/( 9arabole( eshatolo8ke i;reke
.9roro?anstva/( te 9ravila namijenjena ;ajedni>i.
+ tom se dok7ment7 9ojavlj7j7 redoslijedom koji
ne otkriva nikakav 9oseban 9lan ili s7stav.
Ponekad se manje sk79ine i;reka 9ojavlj7j7
;ajedno( ;bog me:7sobne sli?nosti 9o oblik7 ili
aso>ija>ijama.
#o9tsko E%anelje $o Tomi 9revedeno je s
gr?koga. -ragmenti toga evan:elja 7 i;vornoj(
gr?koj ver;iji( sadr=ani s7 7 Pa9ir7sima
Qyrhyn>7s 3( @65 i @66( koji s7 otkriveni i
objavljeni 9o?etkom AD. stoljeBa( no kao dijelovi
E%anelja $o Tomi identiCi>irani s7 tek 9oslije
otkriBa ko9tske knji=ni>e Nag Hammadi. Prvi od
tih gr?kih 9a9ir7sa sadr=i i;reke A@ETD( FF( T3ETT
.tim redoslijedomK/( dr7ga dva sadr=e i;reke 3EF i
T@E5D. Barem jedan od tih gr?kih Cragmenata
9roi;la;i i; r7ko9isa na9isanog 9rije ADD. god. 9o
#r.( 8to ;na?i da je gr?ka ver;ija toga evan:elja
bila 7 79orabi 7 Egi9t7 veB 7 A. stoljeB7.
!7torstvo evan:elja 9ri9is7je se %7di Tomi
Didymos7( odnosno( %7di <bli;an>7< .aramejska
rije? )oma i gr?ka did:mos ;na?e <bli;ana></. +
"irijskoj >rkvi( .%7da/ Toma je bio 9o;nat kao
Is7sov brat koji je 7temeljio >rkve na Istok7(
9osebi>e 7 Edesi .9rema ne8to mla:oj 9redaji(
%7da je 9osjetio ?ak i Indij7/. Dr7gi kr8Banski s9isi
isto?nih >rkava tako:er s7 se 9ri9isivali tom
a9ostol7G njima 9ri9adaj7 4jela Tomina" a
najvjerojatnije i !njiga Tomina" koja je otkrivena
kao dio knji=ni>e Nag Hammadi .II( F/. Potonji
;a9is( kao i E%anelje $o Tomi" najvjerojatnije s7
na9isani 7 "iriji. 'e:7tim( dvojbeno je jes7 li
i;vorno bili sastavljeni na aramejskom( a 9otom
9revedeni na gr?ki( iako s7 mnoge i;reke( 9o97t
najstarijih i;reka i; kanonskih evan:elja( naj9rije
bile 7 o9tje>aj7 na aramejskom( Is7sov7 je;ik7.
Velik broj i;reka i; E%anelja $o Tomi sadr=e
9aralele s novo;avjetnim evan:eljima( sa
sino9ti?kim evan:eljima .9o 'atej7( 'ark7 i
L7ki/( te s Evan:eljem 9o Ivan7 .sli?nosti s
9otonjim osobito s7 ;na?ajneG n9r. i;reke 3T( 34(
A5( TS( 54( 4A/. Po;nato je da s7 neke i;reke
sadr=ane i 7 nekanonskim evan:eljima( osobito 7
E%anelju $o Hebrejima .n9r. i;reka A/ te
E%anelje $o Egi$&anima .n9r. i;reka AA/( koja s7
bila 7 o9tje>aj7 7 A. stoljeB7( 8to 9otvr:7je i
#lement !leksandrijski .oko 3SD.EADD./. 'e:7tim(
veoma je 79itna i;ravna ve;a E%anelja $o Tomi
s dr7gim nekanonskim evan:eljem. 'nogo je
;animljivija ve;a E%anelja $o Tomi s kanonskim
evan:eljima. Dok 9otonji sadr=e ;na?ajne
segmente narativnih materijala( 7 9rvome nema
tragova takvih materijala. "amim time se na8
dok7ment ne mo=e smatrati eklekti?kim
i;vatkom i; novo;avjetnih evan:elja. +s9oredimo
li oblik i i;ri?aj 9ojedine i;reke s oblikom 7
kojem7 s7 one sa?7vane 7 Novo" zavet1(
gotovo se 7vijek ?ini da E%anelje $o Tomi
;adr=ava i;vorniji oblik tradi>ionalne i;reke
.nas79rot tome( 9ostoji nekoliko sl7?ajeva koji
nas navode na ;aklj7?ak da je na ko9tski 9rijevod
7tje>alo 9revoditeljevo 9o;navanje novo;avjetnih
evan:elja/( ili 9redstavlja ver;ije koje se temelje
na i;vornijim obli>ima. Ne8to i;vorniji i kraBi obli>i
osobito s7 o?iti 7 Tominim 9arabolama .n9r.
i;reke S( 4( 6F( @6( 4@( 3D4/.
eklekti#ki P ne>jelovit( nejedinstven(
nedosljedan
Po svom =anr7( E%anelje $o Tomi je sli?no
jednom od i;vora kanonskih evan:elja(
tako;vanom <I;vor7 sino9ti?kih i;reka< .?esto
;vanom <O< od njema?ke rije?i Cuelle" <i;vor</(
koji s7 rabili 'atej i L7ka. Doista( mnoge i;reke
9rona:ene 7 na8em7 dok7ment7 bile s7 tako:er
dijelovi toga i;vora novo;avjetnih evan:elja. "
dr7ge strane( E%anelje $o Tomi tako:er sadr=i
9osve dr7ga?ije starije i;reke( ?ije 9aralele
nala;imo 7 Evan:elj7 9o Ivan7( 7 'k 50A3EA6( 9a
?ak i 7 Prvoj 9oslani>i #orinBanima .7s9. i;rek7
3F i 3 #or A04/. Nadalje( i;reke koje se odnose na
b7d7Bi dola;ak "ina *ovje?jega( tako
karakteristi?ne ;a <O< .n9r. Lk 3A0S( 3DG 3F(AA(
A5( A@/( 7o9Be ne 9ostoje. E%anelje $o Tomi je(
stoga( srodna( ali 9osve neovisna ;birka i;reka. +
svom naji;vornijem oblik7( ono vjerojatno 9otje?e
i; 3. stoljeBa .nastanak <O<Ea obi?no se smje8ta 7
sredin7 3. stoljeBa/.
Ni ko9tski 9rijevod ni gr?ki Cragmenti nis7
sa?7vali to evan:elje 7 njegov7 najstarijem
oblik7. *ak i 7s9oredba s 9ostojeBim ko9tskim i
gr?kim tekstovima 9oka;7je da je tekst bio
mijenjan 7 9ro>es7 9redaje. Najstariji oblik
najvjerojatnije je sadr=avao m7dre i;reke i
Is7sove eshatolo8ke i;reke( 7klj7?7j7Bi i brojne
9arabole. Te vrste i;reka( ?ak i one koje se ne
mog7 7s9orediti ni sa jednom i;rekom i;
novo;avjetnih evan:elja .osobito 9arabole 4F i
4S/( mo=da 9ri9adaj7 najstarijem7 sloj7 9redaje.
Dok <O< nagla8ava eshatolo8ko o?ekivanje
dolaska <#raljevstva Bo=jeg<( E%anelje $o Tomi"
7 svom najstarijem oblik7( nagla8ava otkrivanje
m7drosti( ili <#raljevstva ?eva<( 7 s9o;naji
+gnosis- sebe .n9r. i;reka T/( vo:enoj Is7sovim
i;rekama. Takvo ra;7mijevanje s9asenja sli?no je
onome i;ra=eno 7 mnogim odlom>ima Evan:elja
9o Ivan7( 7 kojem7 je otkrivanje istine i =ivota
ve;ano 7; Is7sove rije?i .Iv @(@TG S(63/. Prva
i;reka i; E%anelja $o Tomi nagla8ava to 79ravo
9rogramski0 t7ma?enje i;reka istovjetno je
9ronala=enj7 vje?noga =ivota.
+ daljnjoj 9ovijesti i oblikovanj7 E%anelja $o
Tomi" to m7dro t7ma?enje Is7sovih i;reka
9o9rimilo je jasniji oblik 9od 7tje>ajem gnosti?ke
teologije( iako se to djelo ne mo=e 9ri9isati nekoj
9osebnoj gnosti?koj 8koli ili sljedbi. Tema
9re9o;navanja sebe je o98irnije ra;ra:ena 7
i;rekama .n9r. 6D( 63/ koje govore o s9o;naji
?ovjekova bo=anskoga 9odrijetla( koja je ?ak i
!dam7 bila 7skraBena( iako je on <nastao i;
velike snage< .n9r. i;reka S6/. "9asenje se
9osti=e svla?enjem svega 8to je od ovoga svijeta
.n9r. i;reke A3( TF( 6@/. +?eni>i moraj7 <biti
9rola;ni>i< 7 sada8njem 9okvarljivom 9ostojanj7
.n9r. 5A/. Postojanje idealnoga gnosti?kog
7?enika o9isano je i;ra;om <sama><( koji se
odnosi na ?ovjeka koji je ;a sobom ostavio sve
8to lj7dsko biBe ve=e 7; svijet .n9r. i;reke 3@( AT(
TD i F@/. *ak i =ene mog7 9ostiBi taj >ilj( ako
9ostign7 <m78kost< sama?koga 9ostojanja
.i;reka 335/.
/=ANE/-J/
$: *:MI
.II TA( 3DE
63( AS/
vo s7 tajne rije?i koje je Is7s Livi ka;ao i koje
je ;a9isao %7da Toma Bli;ana>.
.3/ Is7s re?e0 <Tko na:e t7ma?enje ovih rije?i(
taj neBe ok7siti smrti.<
.A/ Is7s re?e0 <Tko tra=i( neka ne 9restane
tra=iti dok ne na:e. #ada na:e( ;a9anjit Be
seG ;a9anjen( ;adivit Be se. I tada Be vladati
nad svime.<
.T/ Is7s re?e0 <!ko vam oni koji vas vode ka=7(
9ledaj)e" !ralje%s)%o je gore na nebu"
9reteBi Be vas 9ti>e nebeske. !ko vam
ka=7( D moru je" ribe Be vas 9reteBi.
#raljevstvo je 7 vama( i ono je i;van vas.
Pre9o;nate li sebe( bit Bete 9re9o;nati ;; i
shvatit Bete da ste dje>a >a Livoga. !li
ako se ne 9re9o;nate( =ivite 7 siroma8tv7( i
vi ste siroma8tvo.<
.5/ Is7s re?e0 <*ovjek 7 9oodmakloj dobi 9itat
Be be; oklijevanja djete8>e staro sedam
dana ;a mjesto Livota E i on Be =ivjeti. %er
mnogi 9rvi bit Be 9osljednji i bit Be jedan
jedini.<
.6/ Is7s re?e0 <Pre9o;naj ono 8to ti je 9red
o?ima( i ono 8to ti je skriveno bit Be ti
otkriveno. %er nema skrivenosti koja neBe
i;iBi na vidjelo.<
.@/ Njegovi s7 ga 7?eni>i 9itali. #a;a8e0 <Leli8 li
da 9ostimoM I kako da se molimo i dajemo
milodareM I kako da se hranimoM< Is7s re?e0
<Ne la=ite( i ono 8to vam je mrsko ne ?initeG
jer sve je otkriveno 9red li>em nebaG jer
nema ni?ega tajnog 8to neBe 9ostati
o?igledno( i nema toga skrivenog koje se
neBe otkriti.<
.F/ Is7s re?e0 <Blago lav7 kojega ?ovjek jede E i
lav Be 9ostati ?ovjekomG i 9roklet bio ?ovjek
kojega lav jede E i lav Be 9ostati ?ovjekom.<
.S/ I on re?e0 <*ovjek je nalik m7dr7 ribar7 koji
ba>i mre=7 7 more i odatle je i;v7?e 97n7
sitnih ribi>aG me:7 njima 9rona:e velik7
rib7( m7dri ribarG sve sitne ;A ba>i 7 more(
be; na9ora i;abere velik7 rib7. Tko ima 78i
da ?7je( neka ?7jeK<
.4/ Is7s re?e0 <Evo( i;i:e sija?( ;agrabi sjeme E
ra;ba>a ga. %edno 9ade na 97tG do:o8e
9ti>e i 9o;oba8e ga. Dr7go 9ade na stijen7(
i ne 7hvati korijena 7 ;emlji i ne 97sti klasja
k neb7. ! dr7go 9ak 9ade 7 trnjeG ovo 7g78i
sjeme( i >rv ga 9ojede. ! jedno 9ade na
dobro tlo i k neb7 dade dobar 7rod( od
8e;deset i sto dvadeset mjera.<
.3D/ Is7s re?e0 <Ba>io sam vatr7 na svijet( i gle(
sada bdijem nad njim dok se ne ;a9ali.<
.33/ Is7s re?e0 <vo nebo Be 9roBi. I onaj
i;nad njega 9roBi BeG i koji s7 mrtvi ne =ive(
i koji s7 =ivi neBe 7mrijeti. + dane kad
jedete mrtvo( ?inite ga =ivim. #ad 9ostanete
svjetlost( 8to Bete 7?initiM + dan kad ste bili
jedno 9ostali ste dvoje. "ada kad ste dvoje(
8to Bete 7?initiM<
.3A/ +?eni>i reko8e Is7s70 <$namo da Be8 nas
na97stitiG tko Be 9ostati velik nad namaM<
Is7s im re?e0 <Tamo kamo b7dete i8li( 9riBi
Bete %akov7 Pravednik7( ;a kojega s7
stvoreni Nebo i $emlja.<
.3T/ Is7s re?e svojim 7?eni>ima0 <+s9oredite me
i re>ite mi kom7 sam nalik.< "imon Petar
m7 re?e0 <!n:el7 9ravednik7.< 'atej m7
re?e0 ;B <Nalik si m7drom Cilo;oC7.< Toma
m7 re?e0 <+?itelj7( moja 7sta 7o9Be ne
mog7 iska;ati kom7 si nalik.< Is7s re?e0
<Nisam ja tvoj 7?itelj( jer si se ti o9io s
vr7tka koji sam ja otvorio.< I on ga 7;e k
sebi( 9ov7?e se nasamo s njime( i re?e m7
tri rije?i. ! kada se Toma vrati dr7govima
oni ga 79ita8e0 <1to ti je Is7s rekaoM< Toma
im re?e0 <#ad bih vam ka;ao samo jedn7
rije? koj7 mi re?e( 7;eli biste kamenje i
ba>ili ga na me( i i; kamenja bi b7kn7la
vatra i s9alila vas.<
.35/ Is7s im re?e0 <Postite li( 79isat Bete si
grijehG molite li( bit Bete 9rokletiG dajete li
milodare( na7dit Bete svojem7 d7h7. #ad
st79ite 7 koj7 ;emlj7 i 9rola;ite njenim
9redjelima( 7goste li vas( jedite 8to vam
9osl7=eG i lije?ite bolesne me:7 njima. %er
ono 8to 7:e 7 va8a 7sta neBe vas 7kaljatiG
ali ono 8to na97sti va8a 7sta( to Be vas
7kaljati.<
.36/ Is7s re?e0 <#ada 7gledate onoga koji nije
ro:en od =ene( 9rostrite se li>em 9rema
;emlji i 8t7jte ga E taj je va8 ta>.<
.3@/ Is7s re?e0 <Lj7di mo=da misle da sam do8ao
svijet7 donijeti mir. Ne ;naj7 da sam
neslog7 do8ao donijeti ;emlji( vatr7( ma?(
rat. %er 9etoro Be ih biti ;5 7 k7Bi0 troje Be
biti 9rotiv dvoje i dvoje Be biti 9rotiv troje(
ota> 9rotiv sina i sin 9rotiv o>a( i oni Be
stajati 9ostojano kao sam>i.<
.3F/ Is7s re?e0 <Dat B7 vam ono 8to ni jedno oko
nije vidjelo i 8to ni jedno 7ho nije ?7lo i 8to
ni jedna r7ka nije dotakla i 8to se do
lj7dskoga sr>a nije 9o9elo.<
.3S/ +?eni>i ka;a8e Is7s70 <Re>i nam kakav Be
biti na8 svr8etak.< Is7s re?e0 <Po8to ste
otkrili 9o?etak( ;a8to tra=ite svr8etakM %er
gdje je 9o?etak( tamo Be biti i svr8etak.
Blago onom7 koji Be se dr=ati ;a 9o?etak ]7
9o?etk7] i taj Be 9re9o;nati svr8etak i taj
neBe ok7siti smrti.<
.34/ Is7s re?e0 <Blago onom7 koji je bio 9rije
nego je 9ostao. Postanete li moji 7?eni>i i
sl78ate li moje rije?i( ovo Be vam kamenje
sl7=iti. Nego imate 9et stabala 7 raj7( koja
se ne mijenjaj7 ni ljeti ni ;imi( i li8Be im ne
o9ada. naj tko ih 9o;naje neBe ok7siti
smrti.<
.AD/ +?eni>i ka;a8e Is7s70 <Re>i nam( 8to se
mo=e 7s9orediti s #raljevstvom nebeskimM<
n im re?e0 <no je kao gor78i?ino ;rno(
najmanje od sveg sjemenjaG ali kada ono
9adne na obra:en7 ;emlj7( i; njega i;raste
velika grana i ona 9ostane okriljem 9ti>ama
nebeskim.<
.A3/ 'arija re?e Is7s70 <#om7 s7 tvoji 7?eni>i
nalikM< n re?e0 <Nalik s7 ;C dje?i>i 8to
9osjeda8e na t7:e 9olje. #ada vlasni>i 9olja
do:7( ka;at Be0 Os)a%i)e nam na'e $olje3
ni se 9red njima svla?e ne bi li im ga
9re97stili i dali svoje 9olje. $ato ka=em0
#ada gos9odar k7Be ;na da Be doBi tat( on
Be ga b7dan do?ekatiG i neBe m7 do97stiti
da rovari 9o njegov7 kraljevstv7 i o9lja?ka
ga. !li vi bdijte s7o?eni sa svijetomG o9a8ite
bedra velikom snagom( da ra;bojni>i
nemaj7 9rist79aG jer veB Bete naiBi na
nedaB7 koj7 i8?ek7jete. #ad bi se .barem/
me:7 vama na8ao m7dar ?ovjekK *im rod
do;rije( evo ga sa sr9om 7 r7>i i 9o=anje ga.
Tko ima 78i da ?7je( neka ?7je.<
.AA/ Is7s vidje dje?i>7 kako ih doje. Re?e svojim
7?eni>ima0 <vi s7 maleni koje doje 9o97t
onih koji 7la;e 7 kraljevstvo.< #a;a8e m70
<!ko( dakle( 9ostanemo dje>a( hoBemo li 7Bi
7 kraljevstvoM< Is7s im re?e0 <#ada i; dvoga
na?inite jedno( i da n7tarnje b7de kao
vanjsko( i vanjsko kao n7tarnje( i gornje kao
donje( i ako i; m78kog i =enskog na?inite
jedno tako da m78ko nije m78ko a =ensko
nije =ensko( i ako na?inite o?i 7mjesto oka i
r7k7 7mjesto r7ke i sto9alo 7mjesto
sto9ala( slik7 7mjesto slike( tada Bete 7Bi 7
kraljevstvo.< ;7
.AT/ Is7s re?e0 <Vas B7 i;abrati( jednoga od
tis7B7 i dvoje od deset tis7Ba( i t7 Be stajati
kao da s7 jedan jedini.<
.A5/ Njegovi 7?eni>i ka;a8e0 <Po7?i nas o
mjest7 gdje 9rebiva8( jer neo9hodno nam je
tra=iti ga.< Re?e im0 <Tko ima 78i( neka
?7jeK + ?ovjek7 od svjetla je svjetlost( i on
rasvjetljava >ijeli svijet. #ada on ne svijetli E
to je tama.<
.A6/ Is7s re?e0 <Lj7bi brata svojega kao d787
svoj7G bdij nad njim kao nad ;jeni>om
svojom.<
.A@/ Is7s re?e0 <Vidi8 tr7n 7 ok7 brata svojega( a
balvan 7 vlastitom ne vidi8. #ada i;vadi8
balvan i; svojega oka( jasno Be8 vidjeti kako
da i;vadi8 tr7n i; bratova.<
.AF/ Îs7s re?e0_ <!ko se ne li8ite svijeta(
kraljevstvo neBete naBiG ako ne slavite
sabat kao sabat( >a neBete vidjeti.<
.AS/ Is7s re?e0 <"tajah 7sred svijeta i o?itovah im
se 7 tijel7. "ve ih na:oh o9ijene E =ednoga
me:7 njima ne na:oh( i moja d78a se
ra=alosti nad sinovima ?ovje?jim( jer slije9i
s7 7 svojem7 sr>7 i ne vide da s7 na svijet
do8li 9ra;ni( i 9ra;ni ga =ele na97stiti. No(
sada s7 o9ijeni. #ada se ostave svojega
vina( kajat Be se.<
.A4/ Is7s re?e0 <#ada se tijelo 9ojavi radi d7ha(
to je ?7do. !li kada se d7h 9ojavi radi tijela(
tada je to ?7do nad ?7dima. !li ja( ja se
?7dim tome ;D kako je to veliko bogatstvo
stanovalo 7 tom siroma8tv7.<
.TD/ Is7s re?e0 <)dje s7 tri boga( tamo s7
bogoviG gdje s7 dva ili jedan( tamo B7 biti s
njime.<
.T3/ Is7s re?e0 <Nitko nije 9rorok 7 svojem7 sel7(
i nijedan lije?nik ne lije?i one koji ga
9o;naj7.<
.TA/ Is7s re?e0 <)rad sagra:en na brd7( visok i
7tvr:en( ne mo=e 9asti niti se mo=e sakriti.<
.TT/ Is7s re?e0 <no 8to svojim 78ima ?7je8(
neka i dr7ge 78i ?7j7 E ra;glasi to s va8ih
krovova. %er nitko ne 9ali svjetiljk7 da je
9oklo9i 9os7domG nego je 9ostavi na
svijeBnjak( da svatko tko 7:e i i;i:e vidi
nje;ino svjetlo.<
.T5/ Is7s re?e0 <#ada slije9a> vodi slije9>a(
oboji>a 9adn7 7 jam7.<
.T6/ Is7s re?e0 <Nitko ne mo=e 7Bi 7 k7B7
moBnika i silom je ;a7;eti a da m7 9rvo ne
sve=e r7keG tek tada m7 mo=e 9oharati
k7B7.<
.T@/ Is7s re?e0 <Ne brinite se od ;ore do
mraka( i od mraka do ;ore 7 8to Bete se
odjen7ti.<
.TF/ Njegovi 7?eni>i ka;a8e0 <#ojega dana Be8
nam se otkriti i kojega Bemo te dana
vidjetiM Is7s re?e0 #ada ra;golitite svoj stid(
kada svoj7 odjeB7 stavite 9od noge 9o97t
malene dje>e i stanete je ga;iti( tada UBete
A@ vidjetiV sina Livoga i neBete se bojati.<
.TS/ Is7s re?e0 <*esto ste =eljeli ?7ti ove rije?i
koje vam govorim( i nemate ih od koga
dr7goga ?7ti. DoBi Be dani kada Bete me
tra=iti .a/ neBete me naBi.<
.T4/ Is7s re?e0 <-ari;eji i vi?ni 9ism7 dobili s7
klj7?eve s9o;naje .9a/ ih sakrili. Niti s7 78li
niti s7 97stili one koji s7 to htjeli. !li vi(
b7dite m7dri kao ;mije i be;a;leni 9o97t
gol7bi>a.<
.5D/ Is7s re?e0 <Posadi8e trs i;van ?eva
dohvataG i 9o8to nije 7?vr8Ben( bit Be
i8?79an s korijenom i 9ro9ast Be.<
.53/ Is7s re?e0 <Tko ima 7 r7>i( dat Be m7 seG a
onome tko nema 7;et Be se i ono malo 8to
ima.<
.5A/ Is7s re?e0 <B7dite 9rola;ni>i.<
.5T/ #a;a8e m7 7?eni>i0 <Tko si ti koji nam to
ka=eM< Îs7s im re?e_0 <$ar i; onoga 8to
vam govorim ne ;nadete tko samM !li vi ste
9ostali 9o97t Lidova( jer oni vole stablo .a/
mr;e njegov 9lod( i vole njegov 9lod .a/
mr;e stablo.<
.55/ Is7s re?e0 <Tko na >a h7li( bit Be m7
o9ro8teno( i tko na "ina h7li( bit Be m7
o9ro8tenoG ali onome tko h7li na D7ha
"vetoga( neBe m7 biti o9ro8teno( ni na
$emlji ni na Neb7.<
.56/ Is7s re?e0 <Ne bere se gro=de s trnja( niti se
ber7 smokve s gloga( jer oni ne donose
9loda. A4 U%er doVbar ?ovjek i; svojega
blaga i;nosi dobroG ;ao ?ovjek ;lo i;nosi i;
svojega blaga( koje m7 je 7 sr>7( i govori
;le rije?i( jer i; obilja sr>a i;nosi ;lo.<
.5@/ Is7s re?e0 <d !dama do Ivana #rstitelja(
me:7 ro:enima od =ene nitko nije veBi od
Ivana #rstitelja( 9a da 9red njim ne obori
9ogled. !li ja rekoh da tko god me:7 vama
9ostane malen( s9o;nat Be #raljevstvo i
9ostati veBim od Ivana.<
.5F/ Is7s re?e0 <Ne mo=e jedan ?ovjek jahati dva
konja( .niti/ na9eti dva l7kaG i ne mo=e
jedan sl7ga sl7=iti dvoji>i gos9odara( jedino
ako jednog 9o8t7je( a dr7goga 9re;ire.
Nitko ne 9ije staro vino te odmah 9o=eli
k78ati novo. I ne 7lijeva se novo vino 7
stare mjehove( da se ne 9okvariG i ne 7lijeva
se staro vino 7 novi mijeh da ga ne 9okvari.
Ne 9ri8iva se stara kr9a na nov7 haljin7( jer
bi se ras9arala.<
.5S/ Is7s re?e0 <#ada dva sklo9e mir 7 istoj k7Bi(
reBi Be brd7 *omakni se E i ono Be se
9omakn7ti.<
.54/ Is7s re?e0 <Blago sam>ima i i;abranima(
jer vi Bete #raljevstvo. %er vi ste i; njega
do8li( i 7 nj Bete se vratiti.<
.6D/ Is7s re?e0 <#ada vam ka=70 Odakle
dolai)e= E ka=ite im0 4o'li smo i s%je)los)i"
odanle gdje se s%je)los) sama i sebe raa3
*o;s)a%ila se< :0 i u s%ojoj se slici o)krila3
#ada vam ka=70 Tko s)e= E ka=ite0 Mi smo
njego%i sino%i" i mi smo iabrani od Oca
5i%oga3 #ada vas 9itaj70 !oji je nak Oca
%a'ega u %ama= E ka=ite im0 !re)anje i mir3E
.63/ Njegovi m7 7?eni>i ka;a8e0 <#ojega Be se
dana mrtvima 9r7=iti s9okoj i kojega Be
dana nast79iti novi svijetM< n im re?e0 <'ir
koji i8?ek7jete do8ao je( ali vi ga ne
9re9o;najete.<
.6A/ Njegovi m7 7?eni>i ka;a8e0 <Dvadeset i
?etiri 9roroka govorilo je 7 I;rael7( i svi s7
oni o tebi govorili.< n im re?e0 <I;ostavili
ste Livoga 9red svojim o?ima( a govorili ste
o mrtvima.<
.6T/ Njegovi m7 7?eni>i ka;a8e0 <%e li
obre;ivanje 9otrebno ili neM< n im re?e0
<Da je 9otrebno( ota> bi veB obre;ane 7
njihovoj maj>i ;a?injao. !li istinsko
obre;ivanje( ono 7 d7h7( bilo je 9otrebno
9osvema.<
.65/ Is7s re?e0 <Blago siroma8nima( jer va8e je
#raljevstvo nebesko.<
.66/ Is7s re?e0 <Tko ne mr;i svojega o>a i majk7
svoj7 ne mo=e mi biti 7?enikom. I tko ne
mr;i svoj7 braB7 i sestre i ne 7;me kri= svoj
9o97t mene( neBe me biti dostojan.<
.6@/ Is7s re?e0 <Tko je 9re9o;nao svijet( otkrio je
le8. I tko je otkrio le8( svijet ga nije
dostojan.<
.6F/ Is7s re?e0 <#raljevstvo je ?evo isto 8to i
?ovjek koji je obavio Udobr7V sjetv7. NoB7
m7 do:e ne9rijatelj A; te me:7 dobro
sjeme ;asije korov. *ovjek ne do;voli da
9o?79aj7 korov te im re?e0 4a ne bis)e"
6u$aju&i koro%" s njim $o6u$ali i $'enicu3 Na
dan =etve korov Be 9ostati vidljivG 9o?79at
Be ga te s9aliti.<
.6S/ Is7s re?e0 <Blago ?ovjek7 koji je tr9io E on
je 9rona8ao Livot.<
.64/ Is7s re?e0 <)ledajte Livoga dok ste na
=ivot7( da ne 7mrete i onda tra=ite da ga
viditeG jer tada ga neBete moBi vidjeti.<
.@D/ ^Vidje8e_ "amaritan>a kako nosi janje
9rema %7deji. Re?e 7?eni>ima0 <.1to kani/
ovaj .7?initi/ s janjetomM< #a;a8e m70 <+biti
ga i 9ojesti.< n im re?e0 <Dok ono =ivi(
neBe ga 9ojesti( nego .tek/ kada ga 7bije .i/
kada ono 9ostane le8.< #a;a8e m70
<Dr7ga?ije to ne mo=e 7?initi.< n im re?e0
<I vi( tra=ite sebi mjesto mira( da ne
9ostanete le8 i da ne b7dete 9ojedeni.<
.@3/ Is7s re?e0 <Dvoje Be na jednom krevet7
9o?ivati( jedno Be 7mrijeti( dr7go Be =ivjeti.<
"aloma je ka;ala0 <Tko si ti( ?ovje?e( ?iji sinM
"valio si se na moj krevet i jeo si ;a mojim
stolom.< Is7s joj re?e0 <%a sam onaj koji
dola;i i; onoga koji je istiG dane s7 mi stvari
mojega >a. ^"aloma je ka;ala0_ <Tvoja
sam 7?eni>a.< Îs7s joj re?e0_ <$ato
ka=em0 #ada je isti( P7n je svjetla E ali b7de
li 9odijeljen( bit Be is97njen tamom.<
.@A/ Is7s re?e0 <"voja otajstva govorim onima
Ukoji s7 dostojni AA mojihV otajstava. no
8to ?ini desni>a neka ti ljevi>a ne ;na.<
.@T/ Is7s re?e0 <Bio jednom bogata8 koji je imao
veliki 9osjed. Rekao je0 D$o)rijebi) &u s%oje
boga)si%o da sijem" 7anjem" sadim" $unim
s%oja skladi')a %o&em" )ako da mi ni')a ne
nedos)aje3 Tako je mislio 7 svojem7 sr>7 E i
te je noBi 7mro. Tko ima 78i neka ?7je.<
.@5/ Is7s re?e0 <Neki ?ovjek je imao goste. #ad je
9ri9ravio go;b7( 9o8alje sl7g7 da 9o;ove
goste. "l7ga 9o:e 9rvom7 te m7 ka=e0 Moj
9os$odar )e $oi%a3 ! ovaj re?e0 4r7im
no%ce kod )rgo%aca" dolae mi na%e6er.
moram $o&i i da)i im na$u)ke3 2s$ri6a%am
se a gobu3 Po:e k dr7gom7 te m7 ka=e0
Moj 9os$odar )e $oi%a3 vaj m7 re?e0
!u$io sam ku&u" i )amo me )rebaju na
jedan dan3 Nemam %remena3 Do:e k
dr7gom te m7 ka=e0 Moj 9os$odar )e
$oi%a3 vaj m7 re?e0 5eni mi se $rija)elj" a
ja $rireujem gobu3 Ne mogu do&i"
is$ri6a%am se a gobu3 Po:e do dr7gog te
m7 ka=e0 Moj 9os$odar )e $oi%a. vaj m7
re?e0 !u$io sam imanje" idem $riku$i)i
najamninu3 Ne mogu do&i" is$ri6a%am se a
gobu3 "l7ga se vrati i ka;a gos9odar70 Oni
koje si $o%ao na gobu is$ri6a%aju se3
)os9odar re?e sl7;i0 2ii %an na $u)o%e i
do%edi s%e koje nae' neka jedu3 !u$ci i
)rgo%ci ne&e s)u$i)i u mjes)o mojega Oca3 E
:;
.@6/ n re?e0 <%edan ?astan ?ovjek imao je
vinograd E dade ga 7 ;ak79 vinogradarima(
da 7 njem7 rade .i/ da od njih dobije
9lodove. Posla vinogradarima sl7g7 9o
9lodove. vi ga ;grabe( ist7k7 ga( .i/
;amalo 7bij7. "l7ga ode .i/ is9ri?a to
gos9odar7. Njegov gos9odar re?e0 Mo7da
ga nisu $re$onali3 Po8alje dr7goga sl7g7 E i
njega vinogradari 9ret7ko8e. Tada im
gos9odar 9o8alje svojega sina. Re?e0 Mo7da
&e u%a7i)i mojega sina3 #ad vinogradari
do;na8e da je on nasljednik vinograda(
dohvate ga i 7bij7. Tko ima 78i neka ?7je.<
.@@/ Is7s re?e0 <Poka=ite mi kamen kojeg ;idari
odba>i8e. Taj kamen je 7gaoni kamen.<
.@F/ Is7s re?e0 <Tko 9o;naje sve( ali samoga
sebe ne 9re9o;na( taj sve 9roma8i.<
.@S/ Is7s re?e0 <Blago vama( kada Be vas
mr;iti i 9rogoniti( neBe 9ronaBi mjesto kamo
s7 vas 9rogonili.<
.@4/ Is7s re?e0 <Blago 9rogonjenima 7 svojim
sr>ima E to s7 oni koji s7 7istin7 9re9o;nali
>a. Blago gladnima( jer Be se =eljnome
trb7h na97niti.<
.FD/ Is7s re?e0 <To 8to imate s9asit Be vas( ako
ga 9orodite 7 sebi. To 8to nemate 7 sebi
7bit Be vas E ako ga nemate 7 sebi.<
.F3/ Is7s re?e0 <%a B7 Uov7V k7B7 ra;oriti( i nitko
je neBe moBi Uo9etV i;graditi.< A5
.FA/ U%edan ?ovjekV m7 Ure?eV0 <#a=i mojoj
braBi da imanje mojega o>a 9odijele sa
mnom.< Re?e m70 <( ?ovje?e( tko je mene
9ostavio ;a onoga koji dijeliM< krene se
svojim 7?eni>ima. Re?e im0 <%esam li ja onaj
koji dijeliM<
.FT/ Is7s re?e0 <Letva je obilna( no 9oslenika
je malo. 'olite ;ato )os9oda da 9o8alje
9oslenike ;a =etv7.<
.F5/ n re?e0 <)os9odine( mnogo ih je oko
b7nara( ali nikoga 7 b7nar7.<
.F6/ Is7s re?e0 <Ima mnogih koji stoje 9red
vratima( ali sam>i s7 ti koji Be 7Bi 7
svadben7 lo=ni>7.<
.F@/ Is7s re?e0 <#raljevsvo ?evo isto je 8to i
trgova> koji je imao rob7 .i/ nai8ao na biser.
Trgova> bija8e m7dar. Proda sv7 rob7( k79i
samo biser. Tra=ite i vi blago koje ne 9rola;i
i koje je trajno( tamo kamo molja> ne dola;i
da i;jeda niti >rv da ra;ara.<
.FF/ Is7s re?e0 <%a sam svjetlost nad svime. %a
sam sveG sve se i; mene stvorilo i sve se k
meni vratilo. Ras>ije9ite drvo( i ja sam
ondje. Podignite kamen( i tamo Bete me
naBi.<
.FS/ Is7s re?e0 <$a8to ste i;i8li van na 9oljeM
Vidjeti trsk7 kako se na vjetr7 nji8eM I
?ovjeka 7 meke haljine ob7?enaM UVidite
va8eV kraljeve i 9lemenite( AC oni nose
meke haljine( a ne Umog7V 9re9o;nati
Istin7.<
.F4/ %edna =ena i; mno8tva m7 re?e0 <"retna
7troba koja te nosila i njedra koja te dojilaK<
n joj re?e0 <"retni oni koji s7 ?7li ?ev7
rije? i 7 istini je o?7vali. %er doBi Be dani
kada Bete govoriti0 Sre)na u)roba koja nije
a6ela i njedra koja nisu dojilaFE
.SD/ Is7s re?e0 <Tko je s9o;nao svijet( otkrio je
tijelo. ! tko je otkrio tijelo( svijet ga nije
dostojan.<
.S3/ Is7s re?e0 <Tko je 9ostao bogat( neka vlada.
! tko ima moB( neka je se odrekneK<
.SA/ Is7s re?e0 <Tko je bli;7 mene( taj je bli;7
vatri. ! tko je od mene daleko( daleko je od
#raljevstva.<
.ST/ Is7s re?e0 <Lj7dima s7 vidljive slike( a
svjetlo 7 njima skriveno je 7 sli>i ?eva
svjetla. no Be 9ostati vidljivim( a njegova
slika skrivena je njegovom svjetlo8B7.<
.S5/ Is7s re?e0 <#ad vidite svoje slike( radovat
Bete se. !li kada b7dete vidjeli svoje slike
koje s7 9ostojale 9rije vas( i koje ne 7mir7
niti se 9oka;7j7( koliko Bete 9odnijetiM<
.S6/ Is7s re?e0 <!dam je nastao i; velike snage i
i; velikoga bogatstva( a i9ak vas nije bio
dostojanG jer da vas je bio dostojan( Une biV
Uok7sioV smrti.<
.S@/ Is7s re?e0 <ULisi>e A7 imaj7 ja;bineV i 9ti>e
imaj7 Usvoja gnije;daV( ali sin ?ovje?ji nema
gdje da nasloni glav7 UiV ot9o?ine.<
.SF/ Is7s re?e0 <%adno tijelo koje ovisi o tijel7( i
jadna d78a koja o ta oba ovisi.<
.SS/ Is7s re?e0 <!n:eli i 9roro>i Be doBi k vama i
dat Be vam ono 8to je va8e. ! vi sami( dajte
im ono 8to je 7 va8im r7kama .i/ ka=ite
sami sebi0 D koji dan &e do&i da $rime ono
')o je nji1o%o=E
.S4/ Is7s re?e0 <$a8to 9erete vanj8tin7 ?a8eM
$ar ne vidite da je onaj koji je stvorio
n7trin7 isti onaj koji je stvorio vanj8tin7M<
.4D/ Is7s re?e0 <Do:ite k meni( jer moj je jaram
7godan a moje gos9odstvo blago( i naBi
Bete sebi s9okoja.<
.43/ #a;a8e m70 <Re>i nam tko si( da 7 tebe
vjer7jemo.< n im re?e0 <Pomno is9it7jete
li>e neba i ;emlje( a onoga 9red sobom
niste 9re9o;nali( niti ovaj tren7tak ;nadete
is9itati.<
.4A/ Is7s re?e0 <Tra=ite i naBi BeteG ali ono 8to
ste me ovih dana bili 9itali i 8to vam nisam
rekao( sada vam =elim reBi E a vi ne 9itate.<
.4T/ Îs7s re?e0_ <Ne dajte 9sima ono 8to je
sveto( da ga ne ba>e na smetli8te. Ne
ba>ajte biserje 9red svinje( da ga ne
Ui;ga;eV.<
.45/ Is7s Ure?eV0 <Tko tra=i( naBi Be. UTko k7>aV
otvorit Be m7 se.<
.46/ UIs7s re?e0V <!ko imate nov>a( AD ne dajte
ga na lihv7( veB ga dajte onom7 koji vam ga
neBe vratiti.<
.4@/ Is7s re?e0 <#raljevstvo ?evo isto je 8to i
UjednaV =ena. +;me ne8to kvas>a( UsakrijeV
ga 7 tijesto UteV i; njega i;mijesi velike
hljebove. Tko ima 78i neka ?7je.<
.4F/ Is7s re?e0 <#raljevstvo U?evoV isto je 8to i
=ena koja nosi B79 97n bra8na. Ide 8irokim
97tem( dr8ka B79a 97kne i bra8no se ;a
njom ras7 9o P7t7. Nije to ;nala( ne;god7
nije 9rimijetila. #ada do:e k7Bi( stavi ?79 na
9od .i/ na:e ga 9ra;nim.<
.4S/ Is7s re?e0 <#raljevstvo ?evo isto je 8to i
?ovjek koji hoBe 7biti moBnika. I;v7?e ma?
7 vlastitoj k7Bi( ;arije ga 7 ;id kako bi
do;nao je li m7 r7ka .dovoljno/ sna=na.
$atim 7bije moBnika.<
.44/ +?eni>i m7 ka;a8e0 <Vani s7 tvoja braBa i
tvoja majka.< n im re?e0 <vi ovdje( koji
vr8e volj7 mojega >a( ti s7 moja braBa i
moja majka E oni s7 ti koji Be 7Bi 7
kraljevstvo mojega >a.<
.3DD/ Poka;a8e Is7s7 ;latnik i reko8e m70 <2arevi
lj7di tra=e 9ore;e od nas.< n im re?e0
<Dajte >ar7 ono 8to je >arevo( i dajte Bog7
ono 8to je od Boga. ! ono 8to je moje( dajte
meni.<
.3D3/ Îs7s re?e0_ <Tko ne mr;i svojega o>a i
majk7 svoj7( ne mo=e UmiV 9ostati
U7?enikomV. I tko UneV lj7bi Usvojega o>aV i
majk7 svoj7 kao ja( neBe mi 9ostati
U7?enikomV. %er moja U...V majka U...V B@( dok
je UmojaV istinska UmajkaV ona koja mi je
dala =ivot.<
.3DA/ Is7s re?e0 <%ao Cari;ejima( jer oni s7 isto
8to i 9as koji le=i 7 jaslamaG jer on ne jede( a
ni blag7 ne da jesti.<
.3DT/ Is7s re?e0 <Blago ?ovjek7 koji ;na U7 kojemV
Be dijel7 UnoBiV doBi lo9ovi( 9a da 7stane(
sak79i svoj U...V i o9a8e bedra 9rije nego 8to
7:7.<
.3D5/ Reko8e Is7s70 #a;ali Us7 m7V0 <Hajde da
danas molimo i 9ostimo.< Is7s re?e0 <#akav
sam to grijeh 9o?inio ili 8to je mnome
ovladaloM !li kada mlado=enja i;i:e i;
svadbene lo=ni>e( neka tada 9oste i mole.<
.3D6/ Is7s re?e0 <Tko 9o;naje o>a i majk7( ;vat
Be ga sinom bl7dni>e.<
.3D@/ Is7s re?e0 <#ada i; dvoga na?inite jedno(
9ostat Bete "inovi *ovje?jiG i kada ka=ete0
Brdo" $omakni seF" ono Be se 9omakn7ti.<
.3DF/ Is7s re?e0 <#raljevstvo je isto 8to i 9astir sa
stotin7 ova>a0 jedna( najveBa od njih(
;al7taG on ostavi devedeset i devet .i/ tra=i
t7 jedn7 dok je ne 9rona:e. $atim( nakon
8to se toliko tr7dio( re?e ov>i0 Ljubim )e %i'e
od oni1 de%edese) i de%e)3E
.3DS/ Is7s re?e0 <Tko 9ije i; mojih 7stij7( 9ostat
Be kao ja( i ja B7 9ostati kao on( i skrivene
Be m7 se stvari ra;otkriti.<
.3D4/ Is7s re?e0 <#raljevstvo je isto kao ?ovjek koji
je 7 svojem7 9olj7 imao U;ako9anoV blago
;a koje nije ;nao. I UnakonV smrti( ostavi ga
7 nasljedstvo svojem7 Usin7V. "in o .tom
blag7/ nije ;naoG 9re7;e 9olje 64 te ga
9roda. ! onaj koji ga je bio k79io do8ao jeG
orao je .i/ U9rona8aoV blagoG .i/ stade davati
nova> 7; kamate kome god m7 bija8e
volja.<
.33D/ Is7s re?e0 <Tko je 9rona8ao svijet .i/
obogatio se( neka ga se odrekneK<
.333/ Is7s re?e0 <Nebesa Be se 9red vama .9o97t
svitka/ odmotati( a isto tako i $emlja. I Livi
.koji je 9roi;i8ao/ i; Livoga neBe vidjeti
smrti ni .straha/.< %er Is7s ka=e0 <Tko sebe
9rona:e( svijet ga nije dostojan.<
.33A/ Is7s re?e0 <%ao tijel7 koje je ovisno o d78iG
jao d78i koja je ovisna o tijel7K<
.33T/ +?eni>i m7 ka;a8e0 <Na koji Be dan doBi
#raljevstvoM< Îs7s re?e0_ <NeBe doBi ;ato
8to ga o?ek7jemoG neBe se ka;ati0 E%o ga
o%dje" ili0 Eno ga ondje. nego se kraljevstvo
?evo ra;astire $emljom a lj7di ga ne
vide.<
.335/ 1im7n Petar im re?e0 <Neka 'arija ode od
nas( jer =ene nis7 dostojne Livota.< Is7s
re?e0 <Evo( ja B7 je 9riv7Bi da je 7?inim
m78kom( 9a da i ona 9ostane D7hom Livim(
9o97t vas m78kara>a. %er svaka =ena koja
sebe na?ini m78kom 7Bi Be 7 #raljevstvo
nebesko.<
/=ANE/-
J/ $: HI-I$U
.II i
T/
+vod0
5ese< 5. +sen#erg
+vod 9revela0
6uijana $trok
Tekst 9revela0
.aria S!it&er

U=:D
E%anelje $o (ili$u je ;birka i;reka koje se
9rvenstveno odnose na ;na?enje i vrijednost
sakramenata( 7 kontekst7 Valentinove kon>e9>ije
lj7dskih dvojbi i =ivota 9oslije smrti.
Po97t evan:elja novo;avjetnoga kanona( te se
i;reke 9ojavlj7j7 7 ra;li?itim knji=evnim obli>ima(
kao aCori;mi( analogije( 9arabole( 9arene;e(
9olemike( narativni dijalo;i( biblijske eg;ege;e i
dogmatske 9ostavke. 'e:7tim( E%anelje $o
(ili$u nije 9o97t novo;avjetnih evan:elja.
no 9ovremeno s9ominje neke Is7sove rije?i ili
djela( te sadr=i sedamnaest Is7sovih i;reka( od
kojih s7 devet navodi i t7ma?enja Is7sovih rije?i
sadr=anih 7 kanonskim evan:eljima .66G 6FG @SG
FAG FFG STG S5G S6/. Nove i;reke .66G 6SG 64G @TG
@5G @FG i F5/( identiCi>irane 9rema 7vodnoj Corm7li
.<on re?e<( <)os9odin re?e<( ili <"9asitelj re?e</(
kratke s7 i ;agonetne( te ih je najbolje t7ma?iti i;
gnosti?ke 9ers9ektive.
Tako:er 9ostoji i nekoliko 9ri9ovijesti o Is7s7G
one s7 sli?ne 9redaji i; ranokr8Banskih a9okriCnih
evan:elja.
Tijekom otkrivenja na 9lanini( on se 7ka;ao
svojim 7?eni>ima( nat9rirodno velik .6F/.
Tri njegove =enske 9ratitelji>e ;vale s7 se 'ariE
jama .64/( iako je o?ito bio osobito naklonjen
'ariji 'agdaleni .@T/.
#ada je 7 Levijevoj bojarni>i sedamdeset dvije
boje stavio 7 jedn7 9os7d7( one s7 se sto9ile 7
bijel7 .@T( A6ETD/.
Navodno je a9ostol -ili9 i;vor 9ri?e 9rema kojoj
je tesar %osi9 na?inio kri= na kojem7 je njegov
9otomak 9oslije bio ra;a9et .FT/.
kanon P >rkveni 9ro9isG ne9romjenljivi dio
katoli?ke lit7rgije
!araneza P
'e:7tim( tih nekoliko i;reka i 9ri9ovijesti o
Is7s7 nis7 9ostavljene 7 9ri9ovjeda?ki okvir
9o97t onoga novo;avjetnih evan:elja. +stvari(
E%anelje $o (ili$u nije organi;irano na na?in koji
se mo=e 9rikladno o>rtati. Iako je isti kontin7itet
9ostign7t kro; aso>ija>ij7 ideja .n9r. 63G 6A/(
ni;anje s79rotnosti i dosko?i>e .n9r. FFG FS( rije?
ljuba%-" linija misli je 9rili?no nas7mi?na i
ne9ove;ana. +obi?ajeno je 9reskakanje s jedne
na dr7g7 tem7.
Tekst daje 7tisak logi?ne koherentnosti ;bog
9onavljanja odre:enih tema .n9r. ;na?enje
Is7sovih imena( 6@G @AG @TG 9otreba ;a
do=ivljavanjem 7skrsn7Ba 9rije smrti( 6@G 6FG @@G
FTG ;aodijevanje svjetlo8B7 kao na?in bijega od
ne9rijateljskih moBi( FDG F@G FFG S@/( no ta
koherentnost je vjerojatno samo sl7?ajna.
'og7Be je da je sastavlja? ove ;birke hotimi>e
rastavio i;vorne odlomke i njihove dijelove
7metn7o na ra;li?ita mjesta 7 tekst7. *ista se
misao mo=e ra;l7?iti sastavljanjem FD sa F@EFF i
@@( tim redoslijedom. Neodre:ene ;amjeni>e tako
dobivaj7 9rimjerene rodove. "li?no tome( i;reka
F6 9redstavlja tem7 koja je dalje ra;ra:dena 7
@3G @A. + @T nala;imo analogij7 koja 9rethodi
tvrdnji i;ra=enoj 7 FD.
" ob;irom na nes7stavnost E%anelja $o (ili$u"
njegov se sadr=aj najbolje mo=e ra;matrati na
temelj7 sa=etaka 9ojedinih i;java. I;java @4
odnosi se na otajstva lo=ni>e( te ra;lik7je one koji
smij7 s7djelovati E slobodne m78kar>e i djevi>e E
od onih kojima to nije do978teno E =ivotinje(
robovi i oskvrnavljene =ene.
ni koji s7 isklj7?eni i; lo=ni>e 9osve s7
o>rnjeni. I;me:7 ostaloga do;najemo kako
=ivotinje i m78kar>i moraj7 biti odvojeni .FSG F6/.
No( <'nogo je =ivotinja na svijet7 koje nose
lj7dski oblik<.S3/. !ko je netko <=ivotinja<( on
mora ostati <i;van ili is9od<( ne <i;nad< ili
<7n7tar< .F4/. <Robove< valja ra;likovati od
<sinova< .6A/( <dje>e< .S3/ i <slobodnih< .F4/.
<Rob< je onaj koji grije8i .FF/( koji ne ;na ni8ta o
7n7tarnjem ;l7 koje ga ;arobljava. <skvrnaE
vljene =ene< s7 sve =ene koje s7djel7j7 7
seks7alnom ?in7( tj. <7 brak7 oskvrn7Ba< koji je
tjelesan i 9o=7dan .S3G SA/. Ne?isti d7hovi =ele
tjelesno oskvrnaviti m78kar>e i =ene .@6/.
<"lobodni m78kar>i i djevi>e< s79rotni s7
<=ivotinjama( robovima i oskvrnavljenim
=enama<. Djevi>a nikada nije bila oskvrnavljena
seks7alnim ?inom .66G n9r. S3ESA/. <"lobodan
?ovjek< ne grije8i .FF/. n se tijela ne boji niti ga
lj7bi .@@/. Njega 7gro=avaj7 obmane arhonata
koji ga =ele ;arobiti .65/. <"lobodni m78kar>i i
djevi>e< s7 oni koji se na;ivaj7 <kr8Banima< .F5/( i
koji 9osjed7j7 <7skrsn7Be( svjetlost( kri=( D7h
"veti< .F5/.
Prema ovome evan:elj7( eg;isten>ijalna bolest
?ovje?anstva 9osljedi>a je ra;likovanja s9olova.
dvajanjem Eve od !dama( ra;bijeno je i;vorno
androgino jedinstvo .@S/. "vrha Is7sova dolaska
je 9onovno 7jedinjenje !dama i Eve .FD/. #ao 8to
se m7= i =ena sjedinj7j7 7 bra?noj lo=ni>i( tako se
i sjedinjenje koje dola;i s #ristom ;biva 7
sakramentalnoj bra?noj lo=ni>i .FD/( 7 kojoj
9ojedina> do=ivljava jedinstvo i 9rima 9otvrd7
kona?noga sjedinjenja s an:eoskom( nebeskom
9olovi>om .n9r. 6S/.
To nas dovodi do jo8 jednoga ;aklj7?ka .@F/0
<)os9odin je sve 7?inio 7 otajstv7( kr8tenj7(
kri;mi( e7haristiji( otk79ljenj7 i bra?noj lo=ni>i.<
Ta re?eni>a vjerojatno o9is7je 9et Ca;a ini>ija>ije(
9rije nego 9et odvojenih( ne9ove;anih
sakramenata. 'og7Be je da je <bra?na lo=ni>a<
e7Cemi;am ;a ?itav7 ini>ija>ij7( b7d7Bi da je
9ojedini >ilj svake ini>ija>ijske Ca;e .n9r.
<svjetlost< se obi?no 9ove;7je s kri;mom( @F( @4(
6F/ tako:er 9ove;an s bra?nom lo=ni>om .S@(
FD/. + F5 se navodi kako osoba 9oma;ana 7
kri;mi 9osjed7je sve E 7skrsn7Be( svjetlost( kri= i
sveti d7h E no( 9isa> dodaje( <ota> m7 je to dao 7
bra?noj lo=ni>i<. Nas79rot tome( 7 nekim se
sl7?ajevima ono 8to bismo doveli 7 ve;7 s
bra?nom lo=ni>om 9ove;7je s e7haristijom .6S/(
kr8tenjem i kri;mom .@4/.
E%anelje $o (ili$u ne o9is7je tijek samoga
obreda( kao ni bilo koj7 od 9et Ca;a ini>ija>ije.
'e:7tim( ono obja8njava da 7 kr8tenj7 ?ovjek
<7ranja 7 vod7 i i;ranja i; nje<( dobivaj7Bi na dar
na;iv <kr8Banin<( stoga ;a se mo=e reBi0 <%a sam
kr8Banin< .@5G FF/. !nalogija o Bog7 kao bojitelj7(
797B7je na obred kr8tenja koji se i;vodio
7ranjanjem .@3/. Ini>ijant svla?i svoj7 odjeB7 9rije
7laska 7 vod7( kako bi mogao odjen7ti
savr8enoga ?ovjeka kao nov7 odjeB7 .F6/. Na
kri;m7 kao to9lo mirisno 7lje 797B7je o9is kri;me
kao vatre .@FG 6F/ i 7lja kao mirisa .FFG SA/.
'o=da se trodijelna Corm7la rabila 7 tren7tk7
9oma;anja .@F/. "veBenik 9osveB7je kr7h i kale=
;a e7haristij7 .FF/. PosveBeni kale= sadr=i vino
9omije8ano s vodom .F6/. PosveBeni kr7h je
<kr7h s neba<( hrana 9rimjerena ini>iranome .66/.
+;imanje kr7ha i kale=a ;na?i <9rimiti tijelo i krv<
Is7sov7 .6@G @T/. "9ominje se tako:er i obred
;van otk79nina( ili otk79ljenje( no be; daljnjih
9ojedinosti. Ta se Ca;a ini>ija>ije 7s9ore:7je sa
<svetinjom nad svetinjama< jer7;alemskoga
hrama( a odvijala se 7 bra?noj lo=ni>i .@4/.
$bog sadr=aja( nes7stavnosti i ra;nolikosti
knji=evnih oblika( E%anelje $o (ili$u je vjerojatno
;birka i;vadaka 7glavnom i; kr8BanskoEgnosti?ke
sakramentalne katehe;e. no obja8njava ;naE
?enje sakramentalnih ini>ija>ijskih obreda(
;na?enje svetih imena( osobito Is7sovih( te
navodi 9arene;e koje se odnose na =ivot ini>iraE
noga. Nadalje( evan:elje sadr=i t7ma?enja
biblijskih odlomaka( osobito i; Kni,e $ostanka(
sl7=eBi se ti9ologijom( kako 9ovijesnom tako i
sakramentalnom( te( 9o97t katehista( svoje
arg7mente temelji na analogiji i 9araboli. + tome(
kao i 7 dr7gim 9ogledima( E%anelje $o (ili$u
nalik7je ortodoksnim kateki;mima koji s7 bili 7
o9tje>aj7 od A. do 5. stoljeBa.
Naslov ovoga teksta mo=da 9roi;la;i i; ?injeni>e
da je -ili9 jedini a9ostol koji se 7 njem7 s9ominje
.FT/( iako je -ili9( ;ajedno s Tomom i 'atejem(
7=ivao velik 7gled me:7 gnosti>ima( kao 9riE
vilegirani 9rimatelj i ?7var )os9odinova
otkrivenja. #o9tski je tekst nedvojbeno 9rijevod
gr?koga teksta( koji je vjerojatno bio na9isan tek
7 dr7goj 9olovi>i T. stoljeBa. $bog ;animanja ;a
;na?enje odre:enih sirijskih rije?i .@TG 6@/(
njegova naklonjenost sakramentalnoj 9raksi
Istoka( kao i njegova asketska etika( 797B7j7 na
mog7Be sirijsko 9odrijetlo.
/=ANE/
-J/ $: HI-I$U
.II 63(
A4ES@( 34/
'78kara> Hebrej stvara HebrejeG i takve .lj7/de
;ov7 9ro;elitima. !li 9.ro;e/lit ne stvara 9ro;elite.
.Neki lj7/di s7 takvi kakvi s7 nastali i jo8 stvaraj7
dr7.ge/G B3 .dr7gim lj7dima/ mora .veB i to/ biti
dovoljno da s7 .7o9Be/ nastali.
.R/ob te=i samo ;a time da 9ostane slobodan( a
ne te=i ;a bogatstvom svojega gos9odara. !li
sin7 nije .dovoljno/ da je tek sin( nego ;ahtijeva i
nasljedstvo svojega o>a.
ni koji naslje:7j7 mrtve i sami s7 mrtvi i
naslje:7j7 .samo/ mrtve. ni koji naslje:7j7
Livoga( =ivi s7 i naslje:7j7 i Livoga i mrtve.
."ami/ mrtvi ni8ta ne naslje:7j7. %er kako bi netko
tko je mrtav .7o9Be/ mogao naslijeditiM #ada
mrtav naslijedi Livoga( tada taj .;bog toga/ neBe
7mrijeti( nego Be( na9rotiv( mrtav doBi 7 Livot.
Poganin ne 7mire. %er on nikada nije =ivio( da bi
mogao 7mrijeti. naj tko je do8ao do vjere 7
istin7( taj je 9rona8ao Livot. I takav lebdi 7
o9asnosti od 7miranja. !li( otkada je do8ao #rist(
on =ivi.
"vijet se stvara. )radovi se 7kra8avaj7. naj
tko je mrtav sklanja se s 97ta.
#ada smo bili Hebreji( bili smo siro?ad i imali
smo .samo/ na87 majk7. !li kada smo 9ostali
kr8Bani( dobili smo i o>a i majk7 3.
3 +s9. Evan:elje 9o Tomi( Logion 3D6.
Is7s re?e0 <Tko 9o;naje o>a i majk7( ;vat Be ga sinom
bl7dni>e.<
ni koji ;imi sij7( =anj7 ljeti. $ima je ov.aj/
svijet. Ljeto je dr7gi Eon. "ijmo ;imi da bismo ljeti
=eliK $ato nam ne doli?i da veB ;imi tra=imo
.nagrad7/. A no 8to slijedi ;im7( ljeto je. !li ako
netko .i9ak/ ;imi =anje( taj .7o9Be/ neBe .odista/
=eti( nego Be .samo/ i8?79ati.
A ;abrani molitve 7s9. Evan:elje 9o Tomi( Logion 35.
Is7s im re?e0 <Postite li( 79isat Bete si grijehG molite li( bit Bete
9rokletiG dajete li milodare( na7dit Bete svojem7 d7h7. #ad
st79ite 7 koj7 ;emlj7 i 9rola;ite njenim 9redjelima( 7goste li
vas( jedite 8to vam 9osl7=eG i lije?ite bolesne me:7 njima. %er
ono 8to 7:e 7 va8a 7sta neBe vas 7kaljatiG ali ono 8to na97sti
va8a 7sta( to Be vas 7kaljati.<
%er Be takvom .?ovjek7/ 7roditi 9lodom .;a i/me(
no 9loda neBe biti samo .svakodnevno/( nego
.njegov na9or/ ni na sabat nije be; 9loda.
#rist je do8ao B; jedne da otk79i( dr7ge da
s9asi( ostale da i;bavi. ne koji s7 bili t7:i(
otk79io je i 7?inio ih svojima. I svoje je odijelio(
one koje je 9o svojoj volji dao kao ;alog.
Nije dao d787 samo kada se 9ojavio( kada je
htio( nego je svijet7( od kada 9ostoji( dao d787. +
vrijeme kada je htio( 9rvi 97ta je do8ao da je
.o9et/ 7;me E ona je bila dana kao ;alog. Bila je
dos9jela me:7 lo9ove i bila je ;arobljena. !li on
j7 je s9asio. I dobre je na svijet7 i;bavio( ba8 kao
i ;le.
"vjetlo i tama( =ivot i smrt( desno i lijevo me:7
sobom s7 braBa. Nije ih mog7Be jedne od dr7gih
odijeliti. $ato ni dobri nis7 dobri( ni ;li nis7 ;li( ni
=ivot nije =ivot( ni smrt nije smrt. $ato Be se svaki
9ojedina> rastvoriti 7 svoj 9rvobitni 9ra9ostanak.
!li oni koji s7 7;vi8eni nad ovim svijetom( ti s7
nerastvorljivi i vje?ni.
Imena koja se daj7 .stvorenjima od/ ovoga
svijeta stvaraj7 velik7 ;abl7d7. %er ona njihov
.lj7dski/ smisao okreB7 od 9ostojanog .i/ 9rema
ne9ostojanom. Tako onaj koji ?7je .ime/ WBogW ne
;ahvaBa ono 9ostojano nego ;ahvaBa ono
ne9ostojano. Isto se doga:a s .imenima/ Wta>W(
W"inW( WD7h "vetiW( WLivotW( W"vjetloW( W+skrsn7BeW(
W2rkvaW .i/ sa svim dr7gim .imenima/. Ne ;ahvaBa
se ono 9ost.ojano/( nego se ;ahvaBa ono
.ne9/ostojano( .osim/ ako se veB 79o;nalo
9ostojano. Ime.na koja s7 se ?7/la 9ri9adaj7
ov.om/e svijet7. BA .Neka se nitko/ ne varaK
.#ada bi ona/ 9ri9ada .dr7gom/ Eon7( tada se 7
o.vo/me svijet7 nikada ne bi s9ominjala( a ne bi
se ni 9ridavala stvorenjima ovoga svijeta. Njihov
je kraj 7 .dr7gom/ Eon7.
%edno se jedino ime ne i;govara 7 svijet7( ime
koje je ta> dao "in7( 7;vi8eno i;nad svega( a to
je ime >a. %er "in ne bi 9ostao ta> da se nije
odjen7o 7 ime >a. ni koji imaj7 to ime( ti ga
dod78e ;naj7( ali o njem7 ne govore. !li oni koji
ga nemaj7( ti ga ne ;naj7.
!li istina je 97stila da imena 7 svijet7 nastaj7
;bog nas( jer nj7 nije mog7Be 79o;nati be; tih
imena. %edna je jedina istina. ! ona je i mnogo
toga( i to ;bog nas( da bi 9o7?ila o sebi samoj 7
lj7bavi kro; mno8tvo.
!rhonti s7 htjeli ;avesti ?ovjeka( jer s7 vidjeli da
je on odista 7 srodstv7 s dobrim. +;eli s7 ime
dobroga i stavili ga 7; nedobro( kako bi ga .9rvo/
imenom ;aveli i ;a nedobro ve;ali( i da bi ga
onda( kao da m7 ?ine milost( 9otakn7li da se i;
WnedobrogW 7dalji( 9a da ga 9remjeste 7 WdobroW(
koje im je bilo 9o;nato. %er s7 htjeli 7;eti
slobodnoga( kako bi ga 7?inili svojim robom sve
do 7 vje?nost.
Postoje moBi koje ?ovjek7 donose kor.isti samo/
;ato jer ne =ele da .b7de s9a/8en( kako bi njihovo
9ostojanje bilo od t.rajnost/i. %er kada se ?ovjeka
s9a.si/( tada se vi8e .ne/ =rtv7je. .Bilo je =rtava/( i
to s7 se =ivotinje BB 9rinosile moBima E jer
=ivotinje s7 .i/ te kojima se 9rinosi .=rtva/. #ao
=ive s7 bile 9rinesene E ali s7 9ri 9rinos7 bile
7smrBene. *ovjek je .nas79rot tom7/ bio
.istinskom/ Bog7 9rinesen kao mrtva>( i 9ri tome
je 7;i8ao 7 Livot.
Prije nego 8to je #rist do8ao( 7 svijet7 nije bilo
kr7ha( 79ravo kao 8to je 7 raj7( mjest7 gdje je bio
!dam( bilo mnogo stabala da hrane =ivotinje( ali
nijedno ;rn>e nije 9ostojalo ;a ?ovjeka. *ovjek se
hranio kao =ivotinje. !li kada je do8ao #rist(
savr8en ?ovjek( tada je donio kr7ha s neba( da bi
se ?ovjek hranio hranom ?ovje?jom.
!rhonti s7 mislili da ono 8to rade ?ine svojom
snagom i svojom voljom. !li D7h "veti je 9otajno
kro; njih 7?inio sve kako je htio.
Istina se svagdje sije( ona koja 9ostoji od
samoga 9o?etka. I mnogi vide kako se sije. !li
malo ih je koji vide kako se =anje.
Neki s7 govorili0 <'arija je ;atr7dnila od D7ha
"vetoga.< Varaj7 seK Ne ;nad7 8to govoreK %e li
ikada neka =ena ;atr7dnila od neke =eneM T
T "emitska 9o;adina rije?i ovdje je odgovorna ;a to da je d7h
ovdje i dr7gdje shvaBen kao Ceminin7m.
'arija je djevi>a koj7 nijedna moB nije okaljala.
$a Hebreje( naime( a9ostole i a9ostolske( to je
veliko 9rokletstvo. Ta se djevi>a( koj7 nijedna
moB nije okaljala( o?it7je da bi se moBi .same/
okaljale.
I )os9odin ne .bi/ ka;ao0 <?.e moj koji jesi n/a
nebesima<( da .on/ nije imao .jo8/ jednoga
.dr7/gog o>a E nego bi samo ka;ao .0 <?e moj</.
)os9odin je rekao 7?eni>ima0 B5 <+;mite .ne8to
i/; svake .k7/Be .i/ donesite .to/ 7 k7B7 ?ev7K
!li ne kradite 7 k7Bi ?evoj i ni8ta ne i;nosite i;
njeK<
WIs7sW je skriveno ime. W#ristW je o?itovano ime.
$ato .rije?/ WIs7sW ne 9ostoji ni 7 jednom je;ik7(
nego je .na svakom je;ik7/ njegovo ime WIs7sW(
tako kako ga se .79ravo/ ;ove. !li 8to se ti?e
W#ristaW( njegovo je ime na sirijskom W'esijaW( a na
gr?kom ;ove se W#ristW. I ina?e ga svi dr7gi
.narodi/ imaj7 9rema je;ik7 svakoga od njih.
WNa;arenW je .ime/ koje je o?itovano 7 skrivenom
5.
5 Etimologija na osnovi hebrejskog nasar <skrivati<.
#rist ima sve 7 sebi0 i ?ovjeka i an:ela i tajn7 i
>a.
ni koji ka=7 da je )os9odin 9rvo 7mro( a
.;atim/ 7skrsn7o( varaj7 se. %er on je 9rvo
7skrsn7o( a .onda/ je 7mro. %edino ako netko
9rvo 9ostigne 7skrsn7Be( neBe 7mrijeti. #ao 8to
Bog =ivi( tako 6 bi on 7.mro/ @.
6 Vjerojatno je smisao ove re?eni>e da( ;a =ivota( 7skrsli
?ovjek W7mireW na na?in na koji Bog =ivi tj. da je bo=anski
.vje?ni/ =ivot ;a9ravo smrt smrti( i stoga je smrtnome ?ovjek7
nalik smrti .o9. 9rev./.
@ + man7skri9t7 je ;a9isano samo 9o?etno slovo ko9ti?kog
glagola( a i;a toga je mjesto ;a ostala dva slova na neobja8njiv
na?in ostavljeno 9ra;no.
Nitko ne bi velik7 vrijednost krio 7 ne?em
velikom. !li ?esto je netko nebrojene desetine
tis7Ba 9olo=io 7 9redmet od vrijednosti jednoga
nov?iBa. Isto je tako i s d78om0 ona je drago>jena
i 78la je 7 tijelo vrijedno 9re;ira.
Neki se boje toga da Be 7skrsn7ti goli F. $ato
=ele 7skrsn7ti 7 tijel7. ! ne ;nad7 da s7 oni koji
nose ti.jelo 79ra/vo oni koji s7 goli. +9.ravo/ oni
koji s7 .7 stanj7/ da .ga/ odlo=e .s7/ oni koji nis7
go.li/.
F +s9. A #or 60T. <tako da se( kad ga stvarno ob7?emo( ne
na:emo goli.<
<Tijelo i .krv/ ne .mog7/ ba8tiniti #raljevstvo
Bo=je.< S #oje je to .tijelo/ koje BC ne mo=e
ba8tinitiM .Tijelo/ 8to ga nosimo na sebiK !li koje
je 79ravo to ^tijelo_ koje i9ak mo=e ba8tinitiM To
je .tijelo/ Is7sovo i njegova krvK $ato on ka=e0
<naj tko ne b7de jeo moje tijelo i ne b7de 9io
moj7 krv( nema =ivota 7 sebi.< 4 #oje je to
.tijelo/M Njegovo tijelo je Rije? i njegova krv je
D7h "vetiK naj tko ih je 9rimio( ima hrane i ima
9iBe i ima odjeB7.
S +s9. 3 #or 3606D. <!li ovo ka=em( braBo( da tijelo i krv ne
mog7 naslijediti Bo=je kraljevstvo( niti ras9adljivost naslje:7je
neras9adljivost.<
4 +s9. Iv @06T. <$ato im je Is7s rekao0 <$aista( ;aista vam
ka=em0 !ko ne jedete tijelo "ina ?ovje?jeg i ne 9ijete njegov7
krv( nemate =ivot 7 sebi.<
%a 9rigovaram dr7gima koji dr=e da ono .tijelo/
ne mo=e 7skrsn7ti. Po tome ni jedni ni dr7gi nis7
7 9rav7. Ti ka=e8 da tijelo ne mo=e 7skrsn7ti. !li
ka=i mi onda( 8to mo=e 7skrsn7ti( da bismo te
.kao 7?itelja/ 9o8tivaliK Ti odgovara80 <D7h 7
tijel7( i tako:er ova .iskra/ svjetla 7 tijel7 je to.< I
.!li/ i to .8to si naveo/ je ne8to 8to 9ostoji .samo/
7 tijel7. %er( 8to god bi ti .i/ mogao s9omen7ti( ti
.i9ak/ ni8ta ne s9ominje8 8to 9ostoji i;van tijela.
.$ato/ je 9otrebno 7skrsn7ti 7 ovome tijel7( jer se
sve nala;i 7 njem7.
+ ovome s7 svijet7 oni koji odijevaj7 haljine
vredniji od haljina. + #raljevstv7 Nebeskom s7
haljine vrednije od onih koji s7 ih odjen7li.
Vodom i vatrom se >ijelo mjesto ?isti E ono
vidljivo vidljivom( ono skriveno skrivenom.
Postoje neke stvari koje s7 vidljivim skrivene. Ima
vode 7 vodiG ima vatre 7 7lj7 ;a 9oma;ivanje.
Is7s je sva .obli?ja/ kri8om 9rihvatio. %er nije se
9oka;ao takvim kakvim je bio( nego se 9oka;ao
takvim kakvim bi .ga oni/ mogli vidjeti. !.li
svi/ma se njima 9oka;ao. Velikima se .9oka;ao/
kao velik. 'alima .se/ 9ok.a;ao/ kao malen.
!n:elima B7 .se/ 9.oka;ao/ kao an:eo i lj7dima
kao ?ovjek. "toga se njegov Logos 9red svima
krio. Neki s7 ga dod78e i vidjeli( misleBi da vide
sebe same. !li kada se 7ka;ao svojim 7?eni>ima
7 slavi na gori( tada nije bio malen. Postao je
velik( ali .tek/ nakon 8to je 7?enike 7?inio
velikima( kako bi ga mogli vidjeti 7 njegovoj
veli?ini.
n 3D re?e onoga dana 7 ;ahvali0
3D WnW se mo=da odnosi na a9ostola -ili9a.
<Ti( koji si savr8eno "vjetlo sjedinio s D7hom
"vetim( sjedini i an:ele s nama kao odsli>imaK
Ne 9re;rite jaganj>eK %er be; njega nije mog7Be
vidjeti kralja.
Nitko neBe moBi 9rist79iti kralj7 ako je gol.
Nebeski ima vi8e dje>e nego ;emaljski. !ko s7
!damova dje>a .toliko/ mnogobrojna iako 7mir7(
koliko li je vi8e dje>e savr8ena ?ovjeka( koja ne
7mir7( nego koja se .samo/ svagda ;a?inj7.
ta> ;a?inje dijete. !li dijete .sa svoje strane/
nema mog7Bnosti da ;a?ne dijete. %er onaj koji je
.79ravo/ ;a?et( nema .jo8/ mog7Bnost .sam/
;a?injati. Nego dijete dobiva braB7( a ne dje>7.
"vi koji s7 7 svijet7 ;a?eti( ;a?eti s7 od 9rirode.
! dr7gi s7 7 .tom/e od .?ega/ s7 ;a?eti( .time 8to
se/ i; toga .hra/ne. *ovjek 9ri.ma hra/n7 od
ob.eB/anja da Be .7;iBi/ d.o mjest/a gore. . / oni
.obeBanjeM/ i; 7stij7. .I kad bi/ Logos odande
i;i8ao( BD hranio bi se i; 7stij7 i 9ostao savr8en.
%er savr8eni ;atr7dne jednim 9olj79>em i
ra:aj7. $ato se i mi me:7sobno lj7bimo. Primamo
tr7dnoB7 i; milosti koj7 imamo me:7sobno.
Tri .=ene/ 7vijek s7 bile 7; )os9odina0 'arija(
njegova majka( .njegova/ 33 sestra i 'agdalena(
koj7 ;ov7 njegovom dr7=i>om. Njegova sestra(
njegova majka i njegova dr7=i>a( sve se ;ov7
'arija.
33 + man7skri9t7 ;ab7nom stoji Wnje;inaW.
Wta>W i W"inW s7 jednostavna imenaG WD7h "vetiW
je dvostr7ko ime. %er oni .ta> i "in/ svagdje s70
gore s7( dolje s7G 7 skrivenom s7( 7 vidljivom s7.
D7h "veti je .s jedne strane/ 7 vidljivosti0 .tamo/
je dolje E .s dr7ge strane/ je 7 skrivenom0 .tamo/
je gore.
"ve>ima sl7=e .i/ ;le moBi. D7h "veti ih je
oslije9io( tako da misle kako sl7=e .obi?nom/
?ovjek7 kada djel7j7 7 korist sve>ima. $ato .je
re?eno0/ Neki 7?enik jednoga je dana ;amolio
)os9odina ;a jedn7 ovo;emaljsk7 stvar( a on m7
je rekao0 <$amoli svoj7 majk7 .;a to/( i ona Be ti
.to/ dati od onoga 8to je nama strano.<
!9ostoli s7 ka;ali 7?eni>ima0 <Neka na8a >ijela
=rtva ;adobije WsolWK< "oCij.7/ s7 ;vali WsolW. Be; nje
nijedna =rt.va/ .ni/je dobrodo8la. 3A
3A +s9. s jedne strane 'k 4054( s dr7ge strane #ol 506. 'o=da
je 7 9o;adini jo8 i e7haristija kr7ha i soli.
'k 40540 <%er svatko mora biti 9osoljen vatrom.<
#ol 5060 <'7dro hodite s ob;irom na one koji s7 vani(
isk79lj7j7Bi si 9ovoljno vrijeme.<

!li "oCija je ne9lod.na i be;/ dje>e. $ato je ;ov7
.k/i9 od soli.M/ 3T. )dje god . / oni 7 svojem7
na?in7 bivaj7( .tamo je/ i D7h "veti . /. 5@ .I tako/
s7 njihova dje>a .i9ak/ mnogobro.jna/.
3T $animljivo je da se 7 nekih a7tora .n9r. Irenej/ =ena
Lotova( koja je 9ostala ki9 od soli .<stat7a salis</( 9o;itivno
inter9retira kao slika 2rkve.
1to ota> 9osjed7je( 9ri9ada sin7. I samom sin7(
dok je malen( ne 9ovjeri se 8to m7 9ri9ada. #ada
9ostane m78kara>( tada m7 ota> daje sve 8to
9osjed7je 35.
35 +s9. )al 50F0 <! ka=em da se nasljednik( sve dok je dijete(
7o9Be ne ra;lik7je od roba( iako je gos9odar svega( nego je 9od
nadstojni>ima i 9od 79raviteljima sve do dana koji je njegov
ota> 7na9rijed odredio. Tako smo i mi( kad smo bili dje>a(
robovali elementarnim stvarima svijeta. !li kad se navr8ilo
vrijeme( Bog je 9oslao svog "ina( koji je ro:en od =ene i ro:en
9od ;akonom( da bi k79njom oslobodio one koji s7 9od
;akonom( da bismo bili 7svojeni kao sinovi.
! b7d7Bi da ste sinovi( Bog je 9oslao d7h svog "ina 7 na8a
sr>a i on vi?e0 <!bba( ?eK< "toga vi8e nisi rob nego sinG a ako
si sin( onda si i nasljednik 9o Bog7.<

Vi i;g7bljeniK 1to D7h stvori( to se 9o D7h7 o9et
i i;g7bi. $ato .je re?eno0/ %ednim istim dahom
79ali se vatra i gasi.
%edno je Eshamoth( a E>hmoth je ne8to dr7go.
E>hamoth je m7drost sama 9o sebi. !li E>hmoth
je m7drost smrti( 8to ;na?i0 ona koja 9o;naje
smrt( a na;iva se Wmala m7drostW.
Postoje =ivotinje koje sl78aj7 ?ovjeka( kao 8to
s7 krava( magara> i .mnoge/ od njihove vrste. .!/
9ostoje dr7ge .=ivotinje/( koje ne sl78aj7 i =ive
odvojeno 7 97sto8ima. *ovjek ore ;emlj7 7;
9omoB =ivotinja koje sl78aj7. I time hrani sam
sebe i =ivotinje( bile one 9osl78ne ili ne9osl78ne.
Tako se vlada savr8eni ?ovjek. +; 9omoB moBi
koje sl78aj7 on ore( skrbeBi se ;a to da sve
nastane. $ato( naime( >ijelo mjesto o9stoji( bili to
dobri( bili to ;li( desni i lijevi. D7h "veti na9asa
s.va/koga i vlada nad s.vi/m moBima( nad
9osl78nim kao i nad n.e9osl7/8nim i odvojenim.
%er on tako:er ostaje 9ri .odl7/>i da ih ;atvori(
kako one( ako .to i/ =ele( ne bi mogle .9o/bjeBi.
.naj koji/ je bio oblikovan .!dam/ .lije9 je. I/
.o?ekivalo/ bi se da s7 .i/ njegova dje>a 54
9lemenita oblikovanja. Da nije bio .tek/
oblikovan( nego ;a?et( tada bi se o?ekivalo da je
njegovo sjeme 9lemenito. !li on je bio .samo/
oblikovan( a .i9ak/ je ;a?eo .9lemenito sjeme/.
#akve li 9lemenitostiK
Prvo je nastao 9relj7b( 9otom 7boji>a .#ain/. I
on je bio ;a?et 7 9relj7b7. %er je bio sin ;mije.
$ato je 9ostao 7boji>a ?ovjeka( kao 8to je .to/
.bio/ i njegov ota> 36. I 7bio je svojega brata
.!bela/. "vaka oblj7ba me:7 onima koji nis7
jedno dr7gome nalik( 9relj7b je.
36 +s9. Iv S055. <Vi ste od svog o>a &avla( i =elite vr8iti =elje
svog o>a. n je bio 7boji>a lj7di od 9o?etka( i nije ?vrsto stajao
7 istini( jer istina nije 7 njem7. #ad govori la=( govori 9rema
svojoj vlastitoj sklonosti( jer je la=a> i ota> la=i.<
Bog je bojadisa?. #ako dobre boje( ;a koje se
ka=e da s7 WistinskeW( .samo/ W7mir7W sa .stvarima/
koje se njima oboje( tako je i s onima koje je Bog
obojio E .ali/ kako s7 njegove boje besmrtne( tako
.i/ oni 9ostaj7 njegovim ;a?inom besmrtni. !li
Bog 7roni( one koje 7roni( 7 vod7.
Nemog7Be je da netko vidi ne8to od odista
9ostojeBeg( osim ako m7 ne 9ostane nalik. Ne
tako kao 8to ?ovjek 7 svijet7 vidi s7n>e be; da on
jest s7n>e( i vidi nebo i ;emlj7 i sve ostale stvari
be; da jest sam te stvari E dr7k?ije je sa
.9odr7?jem/ istine. Nego0 vidio si ne8to od onoga
mjesta i 9ostao si to. Vidio si D7ha i 9ostao si
D7h. Vidio si #rista i 9ostao #rist. Vidio si >a i
9ostat Be8 ta>. $ato .ovdje/ vidi8 sve stvari( a
.9ri tome/ ne vidi8 sebe. No t.am/o se vidi8 E jer
8to .tamo/ vidi8 .t/o Be8 9os.tati/.
Vjera 9rima E lj7bav daje. N.itko ne/ mo=e 53
.9rimiti/ be; vjereG nitko ne mo=e davati be;
lj7bavi. $ato .vrijedi0/ Da bismo 9rimili( vjer7jemo
ali da bismo iska;ali lj7bav( moramo davati. %er(
ako netko daje( .ali/ ne s lj7bavlj7( nema vajde od
toga 8to je dao.
Tko nije 9rimio )os9oda( taj je jo8 Hebrej.
!9ostoli( koji s7 bili 9rije nas( ;vali s7 .ga/
ovako0 WIs7s( Na;orena>( 'esijaW. To ;na?i0 WIs7s(
Na;orena>( #rist.W $adnje ime je W#ristW. Prvo je
WIs7sW. "rednje je WNa;areBaninW. 'esija ima dva
;na?enja0 W#ristW i W'jereniW 3@. Is7s na hebrejskom
;na?i Wtk79ljenjeW 3F( Na;ara je WIstinaW. Na;aE
reBanin ;ato ;na?i W.?ovjek/ IstineW 3S. W#ristW je
onaj koji je bio mjeren. WNa;areBaninW i WIs7sW s7
oni koji s7 .ga/ 34 mjerili.
3@ m1h i 7 smisl7 WmjeritiW.
3F T7ma?enje %e87Wa kao je87>a.
3S + man7skri9t7 stoji WistinaW.
34 + man7skri9t7 stoji <njih<.
#ada se biser ba>i 7 blato . /( on ne 9ostane
manje vrijedan( niti ne 9ostane vrijedan .onda/
kada se 9oma=e bal;amovim 7ljem. n 7vijek
ima .ist7/ vrijednost 7 o?ima svojega vlasnika.
Isto tako je i s dje>om Bo=jom( gdje god bila.
Imaj7 jo8 .ist7/ vrijednost 7 o?ima svojega >a.
#ada ka=e80 <%a sam Lidov<( nitko se neBe
tresti. #ada ka=e80 <%a sam Rimljanin<( nitko se
neBe ;b7niti. #ada ka=e80 <%.a sam/ )rk<(
<barbar<( <rob<( <.slo/bodan<( nitko se neBe
7;nemiriti. .#ada/ ti .ka=e80/ <%a sam #rist( tada
Be .svijet/ drhtati. Neka .ga i ja isto 9rimim/(
njega( ?ije ime .svijet/ ne mo=e 9odnijeti .da
?7je/.
Bog je 5; lj7do=der. $ato se ?o.vjek/ ;a njega
.ko/lje. Prije nego 8to je ?ovjek bio ;aklan( klalo
se =ivotinje. %er nis7 bili bogovi ti ;a koje se klalo.
I 9os7de od stakla i 9os7de od gline nastaj7 7;
9omoB vatre. !li kada se staklene 9os7de ra;bij7(
tada ih se i;nova i;radi E jer s7 nastale dahom. !li
kada se ra;bij7 glinene 9os7de( one se 7ni8te E
jer s7 nastale be; daha.
'agara> koji je okretao mlinski kamen stotin7
je milja 9rehodao. #ada s7 ga oslobodili( vidio je
da je jo8 7vijek na istom mjest7. Ima lj7di koji
9ro:7 mnogim 97tevima( a da se ne 9ribli=e
nekom >ilj7. #ada ih je i;nenadila ve?er( nis7
vidjeli ni grada ni sela( ni i8ta 8to je stvoreno ili
9rirodno. Nema moBi .koja 9oma=e/G nema
an:ela. +;al7d s7 se ti jadni>i tr7dili.
E7haristija je Is7s. .na/ AD na sirijskom(
naime( ;na?i WPharisathaW( 8to ;na?i Wono ra8irenoW.
%er Is7s je do8ao da svijet7 b7de ra;a9et.
AD + man7skri9t7 stoji WnW. !li 9res7dna to?ka je da
Pharisatha ;a9ravo nije na;iv Is7sov( nego e7haristije.
+ostalom( to je etimolo8ka s9ek7la>ija na osnovi oba jednako
glasna korijena !rs .dijeliti( kr7h lomiti/ i !r1 .ra8iriti/( koji se 7
sirijskom i isto 9i87.
)os9odin je i8ao 7 Levijev7 bojadisaoni>7. +;eo
je sedamdesetidvije .tkanine ra;nih/ boja i ba>io
ih je 7 kotao. "ve ih je .o9et/ bijele i;v7kao van. I
rekao je0 <Tako je i "in *ovje?ji do8ao kao
bojadisa?.<
"oCija( .ko/ja je ;vana Ne9lodna( ona je majk.a
an/:ela i 9ratilja ".9asitelja/.
."9asitelj je vo/lio 'arij7 'agdalen7 vi8e od
.svih/ 7?eni.ka A3 i / ?esto joj je lj7b.io/ .7sta/.
stali .7?eni>i/ 5A s7 im do8li .i 9os/tavili .m7
;aht/jeve. Rekli s7 m70 <$a8to je voli8 vi8e nego
sve nasM< "9asitelj im odgovori0 <$a8to ne volim
vas tako kao nj7M<
A3 To ;na?i da 'arija 'agdalena odgovara ti9os7 najmilijeg
7?enika.
#ada s7 slije9a> i onaj koji vidi ;ajedno 7
mrak7( tada se ne ra;lik7j7. #ada do:e svjetlo(
tada Be onaj koji vidi vidjeti svijetlo( a slije9a> Be
ostati 7 mrak7.
)os9od je ka;ao0 <Blago onom7 koji jest 9rije
nego je 9ostao AA. %er( onaj koji jest( bio je i bit
Be.<
AA +s9. Evan:elje 9o Tomi( Logion 340 <Is7s re?e0 <Blago
onom7 koji je bio 9rije nego je 9ostao. Postanete li moji 7?eni>i
i sl78ate li moje rije?i( ovo Be vam kamenje sl7=iti. Nego imate
9et stabala 7 raj7( koja se ne mijenjaj7 ni ljeti ni ;imi( i li8Be im
ne o9ada. naj tko ih 9o;naje neBe ok7siti smrti.<
NadmoB ?ovjeka nije vidljiva( nego le=i 7
skrivenome. $ato je on gos9odar nad
=ivotinjama( koje s7 ja?e od njega i koje s7 velike
9o mjerama vidljivoga i skrivenoga. I to im 9r7=a
o9stanak. !li( ako se ?ovjek od njih odvoji( tada
se me:7sobno 7bijaj7 i gri;7. I me:7sobno se
=der7( jer nis7 9rona8le hran7. !li sada s7
9rona8le hran7( jer je ?ovjek 9o?eo obra:ivati
;emlj7.
#ada netko si:e 7 vod7 i o9et 7;i:e gore be; da
je ne8to 9rimio i ka=e0 <%a sam #rist<( 9rimio je
ime 7 ;ajam. !li kada 9rimi D7ha "vetoga( tada
ime 9osjed7je kao dar. Tko je dar 9rimio( tom7 se
neBe od7;eti. !li ako je netko dobio ne8to 7
;ajam( od toga Be se tra=iti 9ovrat. Tako se
dogodi i nama kada se netko 9odvrgne misterij7.
'isterij svad.be je/ velik AT. %er be; nje svij.et
ne/ bi 9ostojao. %er o9stanak svijeta .s7 lj7/di. !
o9stanak .lj7di je sva/dba. Pre9o;najte .koliko je
velika/ snaga .neok/aljanog odnosaK Nje;in odslik
5B sastoji se od okaljan.osti/.
AT +s9. EC 60TA0 <Ta je sveta tajna velika. ! govorim s
ob;irom na #rista i sk798tin7.<
'e:7 obli?jima ne?istoga d7ha ima i m78kih i
=enskih. '78ka s7 ona koja se sjedinj7j7 s
d78ama koje stan7j7 7 =enskome obli?j7G a
=enska s7 ona koja se sjedinj7j7 s onim koje
stan7j7 7 m78kom obli?j7( kro; jednog
ne9osl78nog .!dama/. I nitko njima ne mo=e
i;maBi( jer ga ?vrsto dr=e ako ne 9rimi m78k7
snag7 i =ensk7 snag7( naime( mlado=enj7 i
mlad7. ! 9rima .ih/ se i; odslikane bra?ne
lo=ni>e.
#ada gl79e =ene vide m78kar>a kako sjedi sam(
dola;e m7( 8ale se s njim i okaljaj7 ga. Isto tako(
kada gl79i m78kar>i vide kako lije9a =ena sjedi
sama( nagovore je i ?ine joj nasilje( jer je =ele
okaljati. No( kada vide m78kar>a i njegov7 =en7
kako sjede ;ajedno( tada =ene ne mog7 9riBi
m78kar>7( niti mog7 m78kar>i 9riBi =eni .niti se
itko dr7gi ne mo=e 7s7diti 9riBi m78kar>7 ili =eni/.
Isto vrijedi kada se odslik i an:eo sjedine.
Be na97stiti svijet i koga se( ;ato 8to je bio 7
svijet7( ne mo=e d7lje ;adr=ati E taj je o?ito
7;vi8en i;nad strasti . / i straha. Taj je )os9odin
nad . /. Taj je nadmoBan ;avisti. #ada . / do:e(
8?e9aj7 ga i dave. I kako bi .on/ mogao 7makn7ti
.velikim grabe=ljivim moBima/M #ako bi .se 9red
njima/ mogao sakritiM
*esto ima lj7di koji .ka=70/ <'i smo vjerni>i<(
kako .ih ne bi 7;nemiravao/ 55 ne?isti d7h ili
demon. #ada bi( naime( imali D7ha "vetoga( tada
ih nijedan ne?isti d7h ne bi smetao.
Ne smije8 se bojati tijela niti ga smije8 lj7bitiK
!ko ga se boji8( tada Be tobom vladati. !ko ga
lj7bi8( onda Be te 9rog7tati i oslabiti.
I tako je on .?ovjek/ ili 7 ovome svijet7( ili 7
7skrsn7B7( ili 7 srednjim mjestima A5 E neka me
ne ;godi da me 7 njima 9rona:7. + ovome svijet7
ima i dobra i ;la. Njegovo .od svijeta/ dobro nije
dobroG i njegovo ;lo nije ;lo. No( 9ostoji ;lo i;a
ovog svijeta( koje jest 7istin7 ;lo( .naime/ to 8to
se na;iva WsredinaW. To je smrt. Dok se mi
nala;imo 7 ovome svijet7( 9ristoji nam da
steknemo 7skrsn7Be( da kada sv7?emo tijelo(
b7demo 9rona:eni .na mjest7/ mira i da ne
l7tamo 7 sredini. $aista( mnogi na 97t7 ;al7taj7.
A5 + neo9latoni?koj gnosti?koj tradi>iji ;nalo se o 9akl7
govoriti kao o <sredini<.
$aista( dobro je na97stiti svijet 9rije nego li se
sagrije8i.
Ima ih koji niti =ele niti mog7G i dr7gih koji( kada
=ele( nemaj7 nikakva 9robitka( jer nis7 dovr8ili.
%er ih .njihova volja/ ?ini gre8ni>ima. ! i kada ne
=ele( 9ravednost Be se 9red njima skrivati E 7 oba
sl7?aja. %er volja je o9et .ono 8to 9reva=e/( ne
dovr8avanje.
!9ostolski ?ovjek imao je vi:enje nekih .lj7di/(
oni s7 bili ;aklj7?ani 7 gor7B7 ;grad7( ve;ani
gor7Bim .lan>ima/ i ba?eni .7/ vatreni . / 7 .svojoj
krivoj vjeri/. I bilo m7 A6 je re?eno0 .<vi s7 d78e/
mogli s9asiti( .ali/ nis7 htjeli. .Tako/ s7 dos9jeli
do .ovog mjesta/ ka;ne.< E koji je ;van vanjskom
tamom( jer je . /.
A6 + man7skri9t7 stoji <njima<.
I; vode i vatre nastale s7 d78a i d7h. I; vode(
vatre i svjetla .nastao/ A@ je sin bra?ne lo=ni>e.
Vatra 5C ;na?i 9oma;anje( svjetlo ;na?i vatr7. Ne
mislim na ov7 .;emaljsk7/ vatr7( koja je be;
oblika( nego na on7 dr7g7( .nebesk7/( ?iji je oblik
bijeli( koja je blje8tavo lije9a i koja daje lje9ot7.
A@ + man7skri9t7 je glagol ;ab7nom i;ostavljen.
Istina nije do8la na svijet gola( nego je do8la 7
simbolima i slikama. "vijet je ne mo=e dr7ga?ije
9rimiti.
Postoji 9onovno ro:enje i odslik 9onovnog
ro:enja. $aista je 9otrebno biti 9onovno ro:en
kro; odslik.
#oje li je vrste 7skrsn7BeK I odslik mora kro;
odslik 7skrsn7ti. 'lado=enja i odslik moraj7 kro;
odslik 7Bi 7 istin7( koja je a9okatastasis AF.
AF )r?ka rije? a!okatastasis ;na?i vraBanje 7 9reda8nje
stanje( i;novi?no stvaranje svijeta.
.Tako/ se to 9rili?i onima koji ne samo da
stekn7 ime >a( "ina i D7ha "vetoga( nego s7 ih
.;a sebe/ AS sami stekli. !ko se njih ne stekne ;a
sebe( tada Be i ime biti od7;eto. !li ih se dobiva
9oma;anjem 9oma8B7 snage kri=a. T7 .snag7/
a9ostoli s7 ;vali Wdesno i lijevoW. Takav( naime(
vi8e nije kr8Banski nego #ristov.
AS + man7skri9t7 ;ab7nom <tebi<.
)os9od je sve ostvario 7 misterij70 kr8tenje(
9oma;anje( e7haristij7( i;bavljenje( i bra?n7
lo=ni>7.
$ato je rekao0 <Do8ao sam da 7?inim da doljnje
b7de jednako gornjem i vanjsko jednako
n7tarnjem A4 .i da/ ih na .onom/ mjest7
sjedinim.< .!li on je na ovim/ mjestima govorio
kro; simbole i slike.
A4 +s9. Evan:elje 9o Tomi( Logion AA0 <Is7s vidje dje?i>7
kako ih doje. Re?e svojim 7?eni>ima0 <vi s7 maleni koje doje
9o97t onih koji 7la;e 7 kraljevstvo.< #a;a8e m70 <!ko( dakle(
9ostanemo dje>a( hoBemo li 7Bi 7 kraljevstvoM< Is7s im re?e0
<#ada i; dvoga na?inite jedno( i da n7tarnje b7de kao vanjsko( i
vanjsko kao n7tarnje( i gornje kao donje( i ako i; m78kog i
=enskog na?inite jedno tako da m78ko nije m78ko a =ensko nije
=ensko( i ako na?inite o?i 7mjesto oka i r7k7 7mjesto r7ke i
sto9alo 7mjesto sto9ala( slik7 7mjesto slike( tada Bete 7Bi 7
kraljevstvo.<
ni koji ka=70 .<Postoji jedan nebeski i/ 9ostoji
jedan .i;nad njega</( varaj7 se. %er onaj koji se
;atekne vidljivim( 57 onaj nebeski( taj je koji se
;ove WdoljnjiWG a onaj kome 9ri9ada skriveno( to je
onaj koji se nala;i i;nad njega.
%er s 9ravom je re?eno0 <N7tarnje( vanjsko i ono
8to je i;van vanjskog.< $ato je )os9odin 9ro9ast
na;vao Wvanjska tamaW TD( nema vi8e nijedne
dr7ge i;van nje.
TD +s9. 't S03A0 <dok Be sinovi kraljevstva biti ba?eni van 7
tam7. ndje Be biti njihov 9la? i 8krg7t ;7ba.<
't AA03T0 <Tada je kralj rekao svojim sl7gama0 <"ve=ite
m7 r7ke i noge i i;ba>ite ga van 7 tam7. ndje Be biti njihov
9la? i 8krg7t ;7ba.<
't A60TD0 <! beskorisnog roba i;ba>ite van 7 tam7. ndje
Be biti njegov 9la? i 8krg7t ;7ba.<
n je rekao0 <'oj ta> koji 7 skrivenom jest.<
n je rekao0 <+:i 7 svoj7 sob7( ;atvori vrata i
moli se svojem7 >7 koji je 7 skrivenom< T3( 8to
;na?i E onaj koji je 7n7tar njih svih. !li onaj koji je
7n7tar njih svih( taj je 9leroma TA. Povrh nje ne
9ostoji ni8ta dr7go 7n7tar njega. Taj je onaj o
kojem7 je re?eno0 <naj koji je i;nad njih<.
T3 +s9. 't @0@0 <! ti( kad se moli8( 7:i 7 svoj7 skrovit7 sob7 i(
kad ;atvori8 svoja vrata( 9omoli se svom >7 koji je 7 tajnostiG
tada Be ti tvoj ta>( koji vidi 7 tajnosti( 7;vratiti.<
TA )r?ka rije? !eroma ;na?i 97nina.
Prije #rista neki s7 do8li odanle kamo vi8e nis7
mogli 7BiG a 78li s7 tamo otk7da vi8e nis7 mogli
i;iBi. !li #rist je do8ao. ne koje s7 78li i;nio je( a
one koji s7 i;i8li 7nio je.
#ada je Eva bila .7 !dam7/( nije bilo smrti. #ada
se .od/ njega bila odvojila( 78la je smrt 7 bivanje.
#ada .ona/ TT o9et .7 njega/ 7ni:e( i on .je/
9rimi( neBe vi8e biti smrti T5.
TT + man7skri9t7 stoji <on< ili <njem7<.
T5 +s9. Evan:elje 9o Tomi( Logion AA0 <Is7s vidje dje?i>7
kako ih doje. Re?e svojim 7?eni>ima0 <vi s7 maleni koje doje
9o97t onih koji 7la;e 7 kraljevstvo.< #a;a8e m70 <!ko( dakle(
9ostanemo dje>a( hoBemo li 7Bi 7 kraljevstvoM< Is7s im re?e0
<#ada i; dvoga na?inite jedno( i da n7tarnje b7de kao vanjsko( i
vanjsko kao n7tarnje( i gornje kao donje( i ako i; m78kog i
=enskog na?inite jedno tako da m78ko nije m78ko a =ensko nije
=ensko( i ako na?inite o?i 7mjesto oka i r7k7 7mjesto r7ke i
sto9alo 7mjesto sto9ala( slik7 7mjesto slike( tada Bete 7Bi 7
kraljevstvo.<
Evan:elje 9o Tomi( Logion 3D@0 <Is7s re?e0 <#ada i; dvoga
na?inite jedno( 9ostat Bete "inovi *ovje?jiG i kada ka=ete0 *rdo,
!omakni se=, ono Be se 9omakn7ti.<
Evan:elje 9o Tomi( Logion 3350 <1im7n Petar im re?e0 <Neka
'arija ode od nas( jer =ene nis7 dostojne Livota.< Is7s re?e0
<Evo( ja B7 je 9riv7Bi da je 7?inim m78kom( 9a da i ona 9ostane
D7hom Livim( 9o97t vas m78kara>a. %er svaka =ena koja sebe
na?ini m78kom 7Bi Be 7 #raljevstvo nebesko.<
<Bo=e moj( Bo=e moj( ;a8to si me ostavioM< T6
.)os9odin/ je te .rije?i/ i;govorio na kri=7. %er je
tamo bio odijeljen.
T6 +s9. 'k 360T50 <I 7 deveti sat Is7s je 9ovikao jakim
glasom0 <Eli( Eli( lama sabahtaniM<( 8to 7 9rijevod7 ;na?i0 <Bo=e
moj( Bo=e moj( ;a8to si me ostavioM<
. / koji je bio stvoren i; onog koji . / kro; Boga.
)os9odin je 7skrsn7o .od mrtvih/. .Nije do8ao
kakav je bio(/ nego je .njegovo tijelo/ bilo
.9ot97no/ savr8eno. .Posjed7je/ tijelo. !li to
.tijelo/ je istinsko tijelo. .!li na8e tijelo/ nije
istinsko tijelo( nego odslikano .tijelo/ istinskog.
5D
Bra?na lo=ni>a se ne dodjelj7je =ivotinjama( niti
se dodjelj7je robovima ili okaljanim =enama E
nego se dodjelj7je .samo/ slobodnim m78kar>ima
i djevi>ama.
#ro; D7ha "vetoga 9onovno smo ro:eni. !li
kro; #rista ro:eni smo 7 obima. D7hom smo
9oma;ani. #ada smo se rodili( bili smo sjedinjeni.
Nitko se ne mo=e vidjeti( bilo to 7 vodi( bilo 7
ogledal7( be; svjetlaG niti se( 9ak( mo=e8 vidjeti 7
svjetl7 be; vode ili ogledala. $ato je 9otrebno
obima se krstiti( i 7 svjetl7 i 7 vodi. No( svjetlo je
9oma;anje.
Bile s7 tri ;grade 7 %er7;alem7 7 kojima se
moglo =rtvovati0 jedna( koja je gledala 9rema
;a9ad7( ;vala se W"vetoWG dr7ga( koja je gledala
9rema j7g7( ;vala se W"veto od "vetogWG treBa(
koja je gledala 9rema istok7( ;vala se W"veto od
"vetihW( gdje je samo visoki sveBenik smio 7Bi.
#r8tenje je WsvetaW k7Ba. I;bavljenje je W"veto od
"vetogW. W"veto od svetihW je bra?na lo=ni>a.
#r8tenj7 slijedi 7skrsn7Be .i/ i;bavljenje.
I;bavljenje se doga:a 7 bra?noj lo=ni>i. !li(
bra?na se lo=ni>a nala;i 7 onome 8to je vi8e od
.njih/ kojima 9ri9adamo. Ne mo=e8 9ronaBi ni8ta
8to m7 je nalik. ni koji . / s7 ti koji se .7 d7h7 i
istini/ klanjaj7 T@. .ni se ne klanjaj7 7/
%er7;alem7. Ima lj7di 7 %er7;alem7 .koji( dod78e(
mole 7 %er7;alem7/( .ali/ koji .?ekaj7 na misterije/
koji Be se i;reBi0 W"veto od "vetihW( ono .?iji
;astor/ se ra;dro. .Ni8ta/ dr7go nije na8a bra?na
lo=ni>a nego odslik .bra?ne lo=ni>e koja/ je C@
gore. $ato se njegov ;astor ra;dro odo;go do
dolje. %er ;a neke odo;do bilo je 9otrebno da od7
gore.
T@ +s9. Iv 50AT0 <!li dola;i ?as( i sad je t7( kad Be 9ravi
obo=avatelji obo=avati >a d7hom i istinom( jer ta> tra=i takve
da ga obo=avaj7.<
1to se ti?e onih koji s7 odjen7li savr8eno
svjetlo( njih moBi ne mog7 vidjeti i .radi toga/
nis7 7 stanj7 da ih ;adr=e. !li to svjetlo odijevat
Be se 7 misterij7( 7 sjedinjenj7.
Da se =ena nije odvojila od m78kar>a( tada ne
bi 7mrla ;ajedno s m78kar>em. dvajanje od
njega 9ostalo je 9orijeklom smrti. $ato je do8ao
#rist( da 7kloni odvajanje koje je 9ostojalo od
9o?etka( i da ih oboje o9et sjedini( da bi onima
koji s7 7mrli .;a vrijeme/ odvajanja dao Livot i
o9et ih sjedinio.
!li se =ena s m7=em sjedinj7je 7 bra?noj lo=ni>i.
No oni koji s7 se sjedinili 7 bra?noj lo=ni>i vi8e se
ne mog7 odvojiti. $ato se Eva odvojila od !dama(
jer se s njime nije sjedinila 7 bra?noj lo=ni>i.
D78a !damova nastala je i; jednog daha. Nje;in
je 9arnjak d7h. D7h kojega m7 se dalo( njegova
je majka. D78a m7 se .od7;ela/ i ;amijenila
.d7hom/. Po8to je on( kada se sjedinio .s d7hom(/
.govorio/ rije?i koje s7 ;a moBi 9revi8e 7;vi8ene(
one s7 m7 ;avidjele. "ame s7 odijelile d7hovn7
sjedinjenost( on7 koja je skrivena .9/ovod njima
samima . / bra?na soba / da . /. TF
TF + engleskom 9revod7 Nesleya N. Isenberga ova re?eni>a
glasi0 vo odvajanje 9r7=ilo im je mog7Bnosti da ;a se oblik7j7
simboli?n7 bra?n7 lo=ni>7( kako bi se lj7de moglo okaljati .9rim.
9rev./.
Is7s se o?itovao na %ordan7 TS kao is97njenje
#raljevstva Nebeskog. naj koji .se bio rodio/
9rije svemira( C4 o9et se rodio. naj .koji/ je 9rije
.bio/ 9oma;an( o9et je bio 9oma;an. naj .koji/
je bio s9a8en( o9et je s9a8avao .dr7ge/.
TS Tj. njegovog kr8tenja.
$aista( 9otrebno je i;reBi tajn7. ta> svemira
sjedinio se s djevi>om koja je si8la dolje. I toga je
dana jedna vatrena .;vije;da/ ;a njega osvijetlila
i otkrila velik7 bra?n7 lo=ni>7. $ato .vrijedi0/ toga
dana stvorilo se njegovo tijelo. no je na97stilo
bra?n7 lo=ni>7 kao onaj koji je nastao od
mlado=enje i mlade. Isto tako je Is7s sve 7 njem7
7redio kro; njih.
I 9otrebno je da svaki od 7?enika 7:e 7 svoj7
ti8in7.
!dam je nastao od dvije djevi>e E od d7ha i od
djevi?anske ;emlje. $ato je #rist ro:en od
djevi>e( da 9o9ravi gre8k7 7?injen7 na 9o?etk7.
Dva stabla rast7 7 raj7. %edno 9retvara 7
=i.votinje/( dr7go 9retvara 7 lj7de. !dam je jeo od
stabla koje 9retvara 7 =ivotinje. Postao je
=ivotinja i ;a?injao =ivotinje. $ato se ta dje>a
!damova i klanjaj7 .bogovima 7 lik7/ =i.votinja/.
"tablo( ?iji 9lod je jeo( C3 .stablo je s9o;naje/.
.$ato/ s7 .grijesi/ 9ostali mnogob.rojni. Da je/ jeo
od .9lodova dr7gog stabla/( od 9lodova .stabla
=ivota( koje/ 9retvara 7 lj7de( tada .bi se bogovi/
klanjali lj7dima.
#.ao 8to je/ Bog stvorio ?ovjeka( da bi ?ovjek
stvorio Boga T4( tako svijet7 lj7di stvaraj7
bogoveG i klanjaj7 se svojim stvorenjima. Bilo bi
9rimjereno da se bogovi klanjaj7 lj7dima.
T4 'o=da treba korigirati 7 <8tovao<.
Istina je da djela ?ovjekova nastan7 njegovom
snagom. $ato se ona ;ov7 WsnageW E njegova s7
djela. ! njegova dje>a nastala s7 i; ti8ine. $ato
.vrijedi0/ njegova snaga stan7je 7 njegovim
djelima E ali ti8ina je vidljiva dje>i. I vidjet Be8 da
to dosti=e vjern7 slik7. Da( to je vjerna slika
?ovjekova. I; svoje snage ?ini djela E ali i; ti8ine
stvara dje>7.
+ ovom svijet7 robovi sl7=e slobodnima. +
#raljevstv7 Nebeskom slobodni Be sl7=iti
robovima0 dje>a bra?ne sobe sl7=it Be dje>i
sva.dbe/. Dje>a bra?ne lo=ni>e imaj7 jedno te
isto ime0 ti8ina. #ada s7 ;ajedno( ne trebaj7 7;eti
nikakav oblik. +vidom 9osjed7j7 . / .s/hvaBanje.
Vi8e s7 me:7 onima koji . / s7 tamo 7 . /
7;vi8enosti svih .7;/vi8enosti . / oni ne . /.
. / .si/8ao je dolje do vo.de da bi j7 is97/nio i
o?istio 5D. . / is97nili s7 se( koji s7 .9rimili
kr8tenje/ 7 njegovo ime. %er on je rekao0 <.Na taj
na/?in trebamo svi is97niti C; 9ravednost.< 53
5D +s9. EC 3S0A0 MMM
53 +s9. 't T0360 <! Is7s m7 je( odgovaraj7Bi( rekao0 <P7sti
sada( jer nam dolik7je da na taj na?in i;vr8imo sve 8to je
9ravedno.< Tada ga je 9restao odvraBati.<
ni koji govore da Be 9rvo 7mrijeti( a .tek onda/
7skrsn7ti( varaj7 se. !ko 9rvo ne 9rime
7skrsn7Be jo8 ;a =ivota( neBe 9rimiti ni8ta kada
7mr7. Na taj se na?in i govori o kr8tenj7( 9ri
?em7 se ka=e0 <#r8tenje je veliko( jer kada ga se
9rimi( =ivjet Be se.<
!9ostol -ili9 rekao je0 <%osi9( stolar( ;asadio je
vrt( jer je trebao drvo ;a obrt. n je taj koji je
stvorio kri= od stabala koja je ;asadio. I tako je
njegov i;danak visio na onome 8to je ;asadio.
Njegov i;danak bio je Is7s( a kri= je bio sadni>a.<
No( stablo =ivota stoji 7sred raja. I to je maslina.
d nje dola;i 9oma;anje. ! od njega dol.a;i/ 5A
7skrsn7Be 5T.
5A + man7skri9t7 je glagol ;ab7nom i;ostao.
5T +s9. PsE2lemens( Re>. I 56G die 9hiten .na>h r7genes(
2els. VI AF/ novoini>irani mora ka;ati0 <Poma;an sam bijelom
ma8B7 stabla =ivota<.
vaj svijet je le8ino=der. "ve 8to 7 njem7 biva
9ojedeno( veB je i samo smr.tno/. .Istina/ je
=ivoto=der. $ato nitko od onih koji se hrane
istinom neBe 7mrijeti 55. I; tog mjesta do8ao je
Is7s i odande je donio hran7. I onima koji s7
htjeli( dao je .Li/vo.t/( da vi8e ne bi 7mrli.
55 +s9. Evan:elje 9o Tomi( Logion ll0 Is7s re?e0 <vo nebo Be
9roBi. I onaj i;nad njega 9roBi BeG i koji s7 mrtvi ne =ive( i koji s7
=ivi neBe 7mrijeti. + dane kad jedete mrtvo( ?inite ga =ivim. #ad
9ostanete svjetlost( 8to Bete 7?initiM + dan kad ste bili jedno
9ostali ste dvoje. "ada kad ste dvoje( 8to Bete 7?initiM<
Bo.g je ;a/sadio .r/aj. *ovj.ek je stano/vao .7
r/aj7. Ima mno.gih koja 9o/stoje ;ajedno s
mnogima . / Bo=jima. 56 + .onome/ . / koji s7 7
.njem7/ . / .kao/ 8to =elim. Taj ra.j je mjesto 7
kojem/ Be mi biti re?eno0 <.%edi o/d ovoga( ili
nemoj od toga jesti( .kako/ CA =eli8K< vo .je/
mjesto .g/dje B7 sve jesti.
56 Na temelj7 konteksta( mo=e se 9ret9ostaviti da je rije? o
stablima 7 rajskom vrt7 .o9. 9rev./.
Tamo se nala;i stablo s9o;naje. no je 7bilo
!dama. !li ovo mjesto ka=e0 <"tablo s9o;naje
9rob7dilo je ?ovjeka 7 =ivot.< "tablo je bilo nomos
.;akon( o9. red./. no samo mo=e 9ribavljati
s9o;naj7 dobra i ;la. Nije ga niti oslobodilo ;la niti
ga je 9renijelo 7 dobro( nego je nadvilo smrt nad
onima koji s7 od njega jeli. %er kada je on rekao0
<%edite ovo( ne jedite ovo<( tada je 9ostalo i;vor
smrti.
Poma;anje je nadmoBno kr8tenj7. %er na
temelj7 9oma;anja na;vani smo krsBanima 5@(
ne ;bog kr8tenja. I #rist se ;bog 9oma;anja tako
na;vao. %er je ta> 9oma;ao "ina. ! "in je
9oma;ao a9ostole. ! a9ostoli s7 9oma;ali nas.
Tko je 9oma;an( 9osjed7je sve. Posjed7je
7skrsn7Be( svjetlost( kri= i D7ha "vetoga.
5@ #r8Banin od #rist .9oma;anik/ .o9. 9rev./.
ta> m7 ga je .D7ha "vetoga/ dao 7 bra?noj
lo=ni>i( i on ga je 9rimio. ta> je stanovao 7 "in7 i
"in 7 >7. To je to #raljevstvo Nebesko. Dobro je
ka;a.o/ )os9odin0 <Neki s7 smij7Bi se 78li 7
#raljevstvo Nebesko i .smi/j7.Bi/ se i;i8li s7 van.<
! .ne/tko dr7gi je ka;ao0 <.To je/ jedan #rist.<
#a.;ao je o9/et0 <I odmah .nakon 8to je on/ 7
vod7 .si8ao/( i;i8ao je .gore kao )os9odi/n nad
svime. $ato nije .i;bavljenje ne8to ;/a smijati se(
ne.go ;ato 8to/ je taj dro.njak 9re/;ira.o( 78ao je
smij7Bi se/ 7 #raljevstvo Nebesko. !ko 9re;ire
.tijelo/ i ako ga odbija kao ne8to smije8.no( tada
Be/ smij7Bi se i;iBi o9et van.<
Tako je CB i s kr7hom i s kale=om i s 7ljem( iako
9ostoji dr7gi misterij koji je jo8 veBi od ovih.
5F +s9. 3 #or 3D03@0 <*a8a blagoslova koj7 blagoslivljamo
nije li ;ajedni8tvo 7 #ristovoj krviM #r7h koji lomimo nije li
;ajedni8tvo 7 #ristovom tijel7M<
"vijet je nastao nehoti>e. %er onaj koji ga je
stvorio( htio ga je stvoriti ne9rola;nim i
besmrtnim. Nije 7s9io i nije 9ostigao ono ?em7 se
bio nadao. %er ne bi ne9rola;nosti svijeta i ne bi
ne9rola;nosti onoga koji ga je stvario.
%er nema ne9rola;nosti djela( nego dje>e. I
nijedno djelo ne mo=e 9rimiti ne9rola;nost( ako
ne 9ostane dijete.
!li tko ne 9osjed7je s9osobnost 9rimanja( koliko
tek manje mo=e on datiM
#ale= molitve sadr=i vino i vod7( 8to sl7=i kao
simbol krvi( nad kojom ;ahvalj7jemo. I on se 97ni
D7hom "vetim( i to je .d7h/ 9ot97no savr8enog
?ovjeka. #ada 9ijemo i; tog .kale=a/( tada Bemo
9ostati savr8en ?ovjek 5F.
5F +s9. 3 #or 3D03@0 <*a8a blagoslova koj7 blagoslivljamo
nije li ;ajedni8tvo 7 #ristovoj krviM #r7h koji lomimo nije li
;ajedni8tvo 7 #ristovom tijel7M<
Liva voda je tjelesna. Potrebno je da .7 nj7/
odjenemo =ivog ?ovjeka. $ato .vrijedi/0 kada si:e
dolje do vode( tada se skine( da bi se 7 njega
odjen7o.
#onj stvara konja( ?ovjek stvara ?ovjeka( Bog
stvara Boga. Isto tako je kod .mlado=.enje/ i
.mla/de E oni dola;e i; . /.
Nije bilo Lidova . / od )r.ka/ . /. Ni . / od
Lido.va/ . / kr8Banin. .Nas/tao je dr7.gi rod( i/ ti
bla=.eni/ ;ov7 se WI;abrani d7h.ovni/ rodW( C5
WIstinski ?ovjekW( W"in *ovje?jiW i W"jeme "ina
*ovje?jegW. Taj istinski rod 7 svijet7 je 9o;nat.
ni s7 mjesto dje>e bra?ne lo=ni>e.
Dok je sjedinjenje na ovom svijet7 .ono/
m78kar>a i =ene E 9redstavljaj7Bi snag7 i slabost E
7 .dr7gom/ je Eon7 oblik sjedinjenja jedan
.sasvim/ dr7ga?iji.
I mi ih na;ivamo tim imenima. !li ima i dr7gih.
Vi8a s7 od svih imena koja se s9ominj7.
I vi8a s7 od sna=noga. %er gdje je snaga( tamo
s7 i oni koji s7 sna;i nadmoBni.
Nije jedno ili dr7go. Nego s7 oboje jedno te isto.
To je ono 8to ne mo=e doBi ni 7 jedno tjelesno
sr>e. 5S
5S +s9. 3 #or A040 <Nego( kao 8to je na9isano0 <1to oko nije
vidjelo ni 7ho nije ?7lo( niti je do8lo ?ovjek7 7 sr>e( to je Bog
9ri9remio onima koji ga lj7be.<
Ne mora li svatko tko sve 9osjed7je sve to i
9o;navatiM ni koji to ne 9o;naj7( neBe ni 7=ivati
7 onome 8to 9osjed7j7. !li oni koji s7 to 79o;nali(
ti Be to i 7=ivati.
"avr8enoga ?ovjeka ne samo da se ne mo=e
;adr=ati( nego ga se ne mo=e ni vidjeti. %er kada
ga se vidi( tada Be ga se ;adr=ati. Nitko ovaj dar
ne mo=e dr7ga?ije steBi( nego da se ;aodjene
savr8enim svjetlom .i da s/am 9ostane savr8eno
svj.etlo. /naj koji se njime ;aodjene( taj Be 7B.i
7/ . / . To je savr8eno . /.
.Potrebno je/ da 9ostanemo .9o/t97ni . / 9rije
nego 8to svij.et na/97stimo.
naj koji b7de sve 9rimao( .ali sebe ne/
ôslobodi_ ovih mjesta( ne mo=e îmati 7djela
7_ onom mjest7( nego Be kao nesavr8en iBi .7
s/redin7. CC "amo Is7s 9o;naje njegov svr8etak.
"veti ?ovjek je 9ot97no svet( 7klj7?iv8i vlastito
tijelo. %er kada 7;me kr7h( 7?init Be ga svetim( ili
kale=( ili sve dr7go 8to 7;me( to istom 9ro?isti. Pa
kako ne bi i tijelo 9ro?istioM
#ao 8to je Is7s vod7 kr8tenja na97nio .d7hom/
54( tako j7 je is9ra;nio od smrti. $ato .vrijedi0/ mi
sila;imo dolje 7 vod7( ali mi ne sila;imo dolje 7
smrt.
54 +s9. Ignati7s( E9h. 3S(AG i tome H.">lier(
Religionshes>hi>htli>he +nters7>h7ngen ;7 den Ignati7shrieCen(
B$NN S( 34A4( str. 5TE5S.
.$bilo se tako/ da ne b7demo is9ra=njeni
d7hom svijeta. #ada on 978e( ?ini da dola;i ;ima.
#ada 978e D7h "veti( tada dola;i ljeto.
Tko 9osjed7je s9o;naj7 istine( taj je slobodan
6D. !li( onaj koji je slobodan ne grije8i. %er .ka=e
se0/ <naj koji ?ini grijeh( taj je rob grijeha.< 63
Istina je majka .slobodnog/( a s9o;naja je .ota>/
6A. ne kojima grije8iti nije do978teno svijet ;ove
WslobodnimaW. To s7 oni kojima nije do978teno
grije8iti. W"9o;najaW istine W7;nosiW 6T( to ;na?i0
ona ih osloba:a i do;voljava im da se 7;nes7
i;nad >ijeloga mjesta. <!li lj7bav i;gra:7je< 65.
!li ;bog lj7bavi se onaj tko je 9ostao slobodan
kro; s9o;naj7 ?ini robom onima koji slobod7
s9o;naje jo8 ne mog7 9rimiti. !li s9o;naja ih ?ini
.;a to/ s9osobnima( time 8to .978ta/ da b7d7
slobodni.
6D +s9. Iv S0TA0 a gre8ke 7 9isanj7 jednog
slova( be;misleno <s7glasnost<.
6T 3 #or S030 <! 8to se ti?e hrane 9rinesene idolima0 ;namo
da svi imamo s9o;naj7. "9o;naja nadima( a lj7bav i;gra:7je.< E
Prema Pavl7( <7;nosi< kao <na97h7je<( odnosno ?ini oholim(
obijesnim. vaj odlomak kao da ras9ravlja s Pavlom. .o9. red3-3
65 +s9. 3 #or S030 <! 8to se ti?e hrane 9rinesene idolima0
;namo da svi imamo s9o;naj7. "9o;naja nadima( a lj7bav
i;gra:7je.<
Lj7bav ni ;a 8to .ne ka=e/ da .joj 9ri9ada( iako
joj sve/ 9ri9ada. na ne ka.=e/0 .<To je moje</( ili
<ovo je moje<( ne.go0 <"ve/ 8to 9ri9ada .meni/(
9ri9ada tebi.<
D7h.ovna/ lj7bav je vino i miris .9omast/i. C7 +
njoj 7=i.vaj7/ svi koji Be se njome 9oma;ati. + njoj
7=ivaj7 i oni koji s7 7 njenoj bli;ini( sve dok tamo
stoje 9oma;ani. #ada se oni bal;amom 9oma;ani
od njih 9ov7k7 i od7( ostan7 oni koji nis7
9oma;ani i koji s7 samo stajali 7 njihovoj bli;ini i
o9et 7 svojem7 .vlastitom/ smrad7.
"amarijana> ranjenome nije dao ni8ta osim vina
i 7lja 66. To ne ;na?i dr7go nego 9omast. I ona je
i;lije?ila rane. %er( .re?eno je0/ <Lj7bav 9okriva
mno8tvo grijeha.< 6@
66 +s9. Lk 3D0T50 <$ato m7 je 9ri8ao i 9ovio m7 rane(
;alijevaj7Bi ih 7ljem i vinom. Tad ga je stavio na svoj7 =ivotinj7
te ga doveo 7 kona?i8te i 9obrin7o se ;a njega.<
6@ +s9. 3 Pt 50S0 <Prije svega( imajte =ark7 lj7bav jedan
9rema dr7gome( jer lj7bav 9okriva mno8tvo grijeha.<
#oga jedna =ena voli( tom7 s7 .dje>a/ koj7 Be
roditi nalik0 ako svojeg m7=a( onda s7 nalik
njenom m7=7G ako 9relj7bnika( tada s7 nalik
9relj7bnik7. !ko jedna =ena 9risilno s9ava sa
svojim m7=em( a nje;ino je sr>e kod 9relj7bnika s
kojim se ina?e sjedinj7je( tada ?esto ra:a .dijete/
koje je nalik 9relj7bnik7. No vi( koji ste ve;ani ;a
"ina Bo=jeg( ne smijete lj7biti svijet( nego morate
lj7biti )os9odina( da ono 8to stvorite ne b7de
nalik svijet7 nego )os9odin7K
*ovjek se dr7=i s ?ovjekom( konj se dr7=i s
konjem( magara> se dr7=i s magar>em.
^Pri9adni>i_ vrste dr7=e se s ônima_ od svoje
vrste. Isto tako se d7h 9ridr7=i d7h7 i Logos se
sjedini s Logosom i svjetlo se sjedini sa svjetlom.
#ada 9ostane8 ?ovjek( tada Be ?ovjek biti onaj
koji Be te lj7biti. #ada b7de8 9ostao d7h( tada je
d7h onaj koji Be se s tobom ve;ati. #ad b7de8
Logos( tada je Logos taj koji CD Be ti se 9ridr7=iti.
#ada b7de8 svjetlo( tada je svjetlo to koje Be se s
tobom sjediniti. #ada 9ostane8 jedan od gornjih(
tada Be gornji 7 tebi 9o?ivati. #ada 9ostane8 konj
ili magara> ili govedo ili 9as ili ov>a ili neka dr7ga
od =ivotinja koje s7 i;van( i od onih koje s7 dolje(
tada te ne mo=e ni ?ovjek ni d7h ni Logos ni
svjetlo voljeti( gornji ni n7tarnji ne mog7 7 tebi
9o?ivati i nema8 ni8ta s njima.
Tko je rob 9rotiv svoje volje( mo=e 9ostati
slobodan. Tko je 9ostao slobodan milo8B7
svojega gos9odara te sam sebe 9rodao 7
ro9stvo( vi8e ne mo=e 9ostati slobodan.
Poljodjelstvo od svijeta ;biva se kro;
?etvorovrsnost0 7 =itni>7 se donosi kro; vod7(
;emlj7( vjetar i svjetlost. I 9oljodjelstvo Bo=je
tako:er se ;biva kro; ?etvero0 vjer7( nad7( lj7bav
i s9o;naj7. Na8a ;emlja je vjera E 7 njoj hvatamo
korijen. ! voda je nada E kro; nj7 se hranimo.
Vjetar je lj7bav E kro; nj7 rastemo. ! svjetlost je
s9o;naja E kro; nj7 sa;rijevamo.
'ilost je ?e.tvero/s.tr7ka0 ona je/ ;emaljska(
n.ebeska/( najvi8e nebo /7./.
Blago ovome( jer nije ni jedn7 d787 o=alostioK
7@ n je Is7s #rist. +s9rotivio se >ijelom mjest7(
a i9ak nije nikom natoravio teret. $ato vrijedi0
Blago onome koji je ovako stvorenK %er on je
savr8en ?ovjek.
%er 8to se ti?e toga( Rije? nam govori o tome
kako je te8ko to i;vesti. #ako mo=emo dokon?ati
taj veliki 9od7hvatM #ako Be ona svakom 9ojediE
nom 9r7=iti ti8in7M
Prije svega( ne 9ristoji se nekoga o=alostiti E bio
to netko velik( malen( nevjeran ili vjeran E a s
dr7ge strane 7mirivati one koji 9o?ivaj7 7 dobrim
djelima. Ima takvih kojima koristi da 7mir7j7
onoga kome ide dobro. Tko dobro ?ini( nije 7
stanj7 da te 7miri( jer on ne 9osti=e 8to on =eli.
!li( on tako:er nije 7 stanj7 njih sn7=diti( osim
ako ne 7;rok7je da se oni sami doved7 7 nevolj7.
I9ak( onaj kome ide dobro 9onekad ih sn7=di. Ne
dola;i to od njega( nego njihova nevaljal8tina je
ta koja ih sn7=di. "vatko tko je 9rirodan rad7je
dobroga. !li neki Be ;bog svega toga biti
ne9otrebno sn7=deni.
Neki gos9odar sak79io je svakakav 9osjed0
dje>7( robove( stok7( 9se( svinje( 98eni>7( je?am(
9ljev7( trav7( ri>in7sovo 7lje( meso i =irove. ! bio
je 9ametan i ;nao je 8to je ?ija hrana. Pred dje>7
je stavio gotov kr7h i meso. ! 9red robove je
stavio ri>in7sovo 7lje i bra8no. I sto>i je ba>io
je?am( 9ljev7 i trav7. Psima je ba>io kosti.
"vinjama je ba>io =ir 74 i mrvi>e kr7ha. Isto je
tako sa sljedbenikom Bo=jim. !ko je 9ametan i
ako se ra;7mije 7 sljedbeni8tvo( tada ga ne?iji
tjelesni obli>i neBe ;avarati( nego Be gledati na
stanje d78e svakoga od njih i 9rimjereno s njim
ra;govarati. 'nogo je =ivotinja na svijet7 koje
nose lj7dski oblik. #ada ih 9re9o;na( tada Be
svinjama ba>iti =ir( sto>i je?am( 9ljev7 i trav7( a
9sima kosti. Robovima Be dati 9rivremenost( a
dje>i 9ot97nost.
Postoji "in *ovje?ji i 9ostoji "in "ina *ovje?jega.
1to se ti?e "ina *ovje?jega( to je )os9odinG i "in
"ina *ovje?jega je onaj koji 7 sna;i "ina
*ovje?jega stvara. "in *ovje?ji je od Boga 9rimio
s9osobnost da stvara. n 9osjed7je i s9osobnost
da ;a?ne.
Tko je 9rimio s9osobnost da stvara( taj je sam
stvorenje. Tko je 9rimio s9osobnost da ;a?ne( taj
je i sam 9lod. Tko stvara( ne mo=e ;a?eti. Tko
;a?inje( mo=e i stvarati. !li se i ;a onoga koji
stvara ka=e da ;a?inje. !li je njegov W9lodW
stvorenje( jer ti W9lodoviW nis7 njegova dje>a( nego
s7 .djela/.
naj koji stvara radi 7 vidljivome i sam je
vidljiv. naj koji ;a?inje( ;a?inje 7 skrivenom i
sam je skriven( jer on nadma87je odslik. 9et je
re?eno0 naj koji stvara( stvara djela 7
vidljivome. !li onaj tko ;a?inje( taj ;a?inje dje>7 7
skrivenome.
Nitko ne mo=e ;nati kada se m78kara> 73 i
=ena jedno s dr7gim sjedine( osim njih samih. %er
svadba od svijeta je tajna onih koji s7 7;eli =en7.
!ko je okaljana svadba veB tolika tajna( koliko je
tek neokaljana svadba istinska tajnaK na nije
tjelesna( nego ?ista. na nema ni8ta sa stra8B7(
nego s voljom. na nije djelo mraka ili noBi( nego
je djelo dana i svjetla.
#ada svadba 9ostane javna( tada 9ostane
k7rvarl7k. I mlada ne bl7dni?i samo kada 9rima
sjeme dr7gog m78kar>a( nego i kada na97sti
s9avaB7 sob7 i b7de vi:ena. na se smije
9oka;ati samo svojem o>7( maj>i( 9rijatelj7
mlado=enje 6F i dje>i mlado=enje 6S.
6F +s9. Iv T0A40 <Tko ima nevjest7( taj je mlado=enja. !
mlado=enjin 9rijatelj( kad stoji i sl78a ga( osjeBa velik7 radost
;bog mlado=enjinog glasa. "toga je ta moja radost
79ot97njena.<
6S +s9. 'k A0340 <! Is7s im je rekao0 <$ar 9rijatelji
mlado=enje mog7 9ostiti dok je mlado=enja s njimaM "ve dok je
mlado=enja s njima( oni ne mog 9ostiti.<
Njima je do978teno da svakog dana 7la;e 7
bra?n7 lo=ni>7. !li dr7gi neka ?e;n7 da samo
?7j7 glas mlade i da 7=ivaj7 7 miris7 nje;ine
9omasti 64. I neka se hrane mrvi>ama kr7ha koja
9adn7 sa stola( 9o97t 9asa @D.
64 +s9. 't A603E3A0 <Tada Be nebesko kraljevstvo biti kao
deset djevi>a koje s7 7;ele svoje svjetiljke i i;a8le 7 s7sret
mlado=enji. Pet ih je bilo l7dih( a 9et ra;boritih. L7de s7( naime(
7;ele svoje svjetiljke( ali nis7 sa sobom 7;ele 7lja( dok s7
ra;borite 7;ele 7lja 7 9os7dama ;ajedno sa svojim svjetiljkama.
#ako je mlado=enja kasnio( sve s7 ;adrijemale i ;as9ale. To?no
7 9onoB ?7o se 9ovik0 <Evo mlado=enjeK I;a:ite m7 7 s7sretK<
Tada s7 sve one djevi>e 7stale i 7redile svoje svjetiljke. ! l7de
s7 rekla ra;boritima0 <Dajte nam od svog 7lja( jer na8e svjetiljke
samo 8to se nis7 7gasile.< Ra;borite s7 odgovorile rije?ima0
<'o=da neBe biti dovoljno ;a nas i ;a vas. Radije 9o:ite k onima
koji ga 9rodaj7 i k79ite sebi.< Dok s7 one i8le k79iti( stigao je
mlado=enja( i djevi>e koje s7 bile s9remne 78le s7 s njim na
svadb7G i vrata s7 se ;atvorila. Poslije s7 do8le i ostale djevi>e(
govoreBi0 <)os9odine( gos9odine( otvori namK< ! on im je
odvratio0 <Istin7 vam ka=em( ne 9o;najem vas.<
@D +s9. 'k F0A5ETD0 a imala ne?istog
d7ha odmah je ?7la ;a njega( 9a je do8la i 9ala ni?i>e 9red
njegove noge. Ta je =ena bila "iroCeni?anka gr?kog 9orijeklaG i
molila ga je da istjera demona i; nje;ine kBeri. !li on joj je
rekao0 <P7sti da se naj9rije nasite dje>a( jer nije 7 red7 7;eti
kr7h od dje>e i ba>iti ga 9siBima.< No ona m7 je( odgovaraj7Bi(
rekla0 <Da( gos9odine( ali i 9siBi is9od stola jed7 od mrvi>a male
dje>e.< Nato joj je rekao0 <$ato 8to si to rekla( idiG demon je
i;a8ao i; tvoje kBeri.< Tada je oti8la k7Bi i na8la dijete kako le=i
na krevet7( a demon je bio i;a8ao.<
'lado=enje i mlade 9ri9adaj7 bra?noj lo=ni>i.
Nitko ne mo=e vidjeti mlado=enj7 i mlad7 ako
sam ne 9ostane jedno od njih.
#ada je !braham 7s9io vidjeti 8to je trebao
vidjeti @3( obre;ao je meso vanjske ko=i>e( ?ime
nam 9oka;7je da je 9otrebno 7ni8titi meso.
@3 +s9. Iv S06@0 <Va8 ota> !braham veoma se radovao 7 nadi
da Be vidjeti moj dan( i vdio ga je i obradovao se.<
VeBina .stvorenja/ svijeta ima samo toliko d7go
trajnosti i =ivota koliko je njihovo n7tarnje
skriveno. #ada 9ostane vidljivim( ona 7mir7.
Primjer vidljivog ?ovjeka0 Dok je 7troba ?ovjeka
skrivenaG ?ovjek =ivi. 7; #ada se njegova 7troba
9oka=e i i; njega i;i:e( tada ?ovjek mora 7mrijeti.
"li?no je i sa stablom0 Dok je njegov korijen
skriven( ono >vate i raste. #ada se njegov korijen
9oka=e( stablo se sas78i. Tako je sa svim vrstama
koje 9ostoje na svijet7( ne samo s vidljivim( nego
i sa skrivenim. %er( dok je korijen ;la skriven( ono
je sna=no. No( kada se 9re9o;na( tada se
ras9adne. I kada 9ostane vidljivo( tada 9ro9adne.
$ato ka=e rije?0 <VeB je sjekira stavljena na
korijen stablima< @A( ne da ih odsje?e E 8to se
odsje?e( to >vate o9et. Nego sjekira 9rodire
d7boko dolje( sve dok gore ne i;nese korijen. !li
Is7s je i8?79ao korijen >ijeloga mjesta( a dr7gi tek
djelomi>e. ! 8to se nas ti?e( tako i svatko od nas
treba ko9ati do korijena ;la koje je 7 njem7 i
treba ga s korijenom i;vaditi i; svojeg sr>a. ! ono
Be biti i8?79ano kada ga 9re9o;namo. !li ako ne
;nademo o njem7( tada ono 97sti korijenje 7
nama i donosi svoje 9lodove 7 na8em sr>7. Vlada
nad nama. 'i m7 ro9ski sl7=imo. $arobi nas( tako
da ?inimo ono 8to ne =elimo. no 8to =elimo( to
ne ?inimo @T. no je moBno( jer ga nismo
9re9o;nali. Dok 9ostoji( ono djel7je.
@A +s9. 't T03D0 <"jekira veB le=i na korijen7 stablimaG svako
stablo( dakle( koje ne donosi dobar 9lod treba 9osjeBi i ba>iti 7
vatr7.<
@T +s9. Rim F0340 <%er dobro koje =elim ne ?inim( nego ;lo
koje ne =elim( to ?inim.<
Ne;nanje je majka sveg ;la. Ne;nanje Be
;avr8iti 7 smrti. %er oni koji dola;e i; ne;nanja
nis7 ni bili( niti jes7( niti Be biti. !li oni koji
9ri9adaj7 istini 7A dovr8it Be se kada sva istina
9ostane vidljiva. %er isto je s istinom i sa
ne;nanjem0 Dok je skrivena( 9o?iva 7 sebiG ali
kada do:e na svjetlo b7de 9re9o;nata( tada je se
hvali jer je moBnija od ne;nanja i ;abl7de. Dar7je
slobod7. Logos je ka;ao0 <#ada s9o;nate istin7(
istina Be vas osloboditi.< @5 Ne;nanje rob7je.
"9o;naja ;na?i slobod7. #ada s9o;namo istin7(
tada Bemo 9lodove istine 7 sebi 9ronaBi. #ada se
s njome s9ojimo( ona Be nam donijeti na8e
is97njenje.
@5 +s9. Iv S0TA0 <i 79o;nat Bete istin7( i istina Be vas
osloboditi.<
"ada se dr=imo onih vidljivih stvari 7 stvorenja i
ka=emo da s7 sna=ne i 7gledne( a ;a skrivene
stvari da s7 slabe i 9re;rene. Tako se .ne/ @6
doga:a s vidljivim stvarima istine0 one s7 slabe i
9re;rene( a skrivene stvari s7 sna=ne i 7gledne. !
tajne istine s7 vidljive samo kao simboli i odsli>i.
Bra?na lo=ni>a je skrivena. na je Najsvetije.
$astor je 9rvo ;astirao kako je Bog 79ravljao
stvorenjem. !li kada se ;astor ra;dere i 9oka=e
se 7n7tra8nje( tada Be se ta k7Ba ostaviti 97stom(
ili Be biti 7ni8tena. "ve7k79no bo=anstvo bje=at
Be .od/avde( ali ne sve do Najsvetijeg 7n7tra E jer
ono se ne mo=e sa nemije8anim svjetlom i
be;gre8nim obiljem mije8ati P nego Be ostati
is9od krila kri=a i is9od njegovih r7k7. Ta arka bit
Be njegov s9as( kada 9oto9 7B b7de 9rijetio da ih
9rog7ta. !ko netko 9ri9ada rod7 sveBenstva(
tada ti mog7 7Bi 7 ono 8to je 7n7tar ;astora
;ajedno s visokim sveBenikom. $ato se ;astor
nije ra;derao samo gore E jer onda bi se
Najsvetije otvorilo samo ;a gornje E niti se
ra;derao samo dolje E jer onda bi 9ostalo vidljivim
samo doljnjima E nego se on ra;derao odo;go
9rema dolje. )ornji s7 nam otvorili stvari koje s7
dolje( tako da 7:emo 7 skrivenost istine. To je
7istin7 ono 7gledno i sna=no. !li mi Bemo tamo
7niBi 9omoB7 9re;renih simbola i stvari koje s7
slabe. !li one s7 9re;ira vrijedne s7o?ene sa
savr8enom 7;vi8eno8B7. Ima 7;vi8enosti koja
nadila;i 7;vi8enostG ima moBi koja nadila;i moB.
$ato je re?eno0 "avr8enost i skrivenost istine ;a
nas se otvorila( i Najsvetije se o?itovalo i bra?na
nas je lo=ni>a 9o;vala.
@6 + man7skri9t7 je vjerojatno i;ostala jedna nega>ija.
Dok je skrivena( 9okvarenost je ni8tavna( ali jo8
nije i; sredine sjemena D7ha "vetoga 7klonjenaG i
tako s7 jo8 robovi ;la. No( kada se o?it7je( tada
Be se savr8eno svjetlo nad svakim ra;liti( i svi koji
se 7 njem7 nala;e 9rimit Be 9oma;anje. Tada Be
robovi biti slobodni( i otk79ljeni Be biti ;arobljeE
ni>i.
"vaka biljka koj7 nije ;asadio moj nebeski ta>
bit Be i8?79ana @@.
@@ +s9. 't 3603T0 <Nato im je on rekao0 <"vaka sadni>a koj7
nije ;asadio moj nebeski ta> i8?79at Be se s korijenom.<
no 8to je ra;dijeljeno sjedinit Be se E 8to je
9ra;no( na97nit Be se.
"vi koji b7d7 78li 7 lo=ni>7( 79alit Be svjetlo. %er(
kao 9ri svadbama koje se . / doga:aj7 9o noBi(
vatra svijetli 75 >ijel7 noB i 7gasi se. !li( misteriji
ove svadbe bit Be dovr8eni 9o dan7 i 9o svjetl7.
Taj dan ili njegovo svjetlo nikada ne ton7.
#ada netko 9ostane sin bra?ne lo=ni>e( 9rimit
Be svjetlo. !ko ga netko ne 9rimi dok je ovdje(
onda ga na dr7gom mjest7 ne mo=e 9rimiti. Tko
to svjetlo b7de 9rimio( taj ne mo=e biti vi:en niti
se njega mo=e ;adr=ati. I nitko ga ne mo=e
7;nemiriti( ?ak i ako hodi 7 svijet7. I o9et vrijedi0
kada na97sti svijet( tada je 7 odsli>ima istin7 veB
9rimio. "vijet je 9ostao EonG jer ;a njega je Eon
dovr8enje. I on je to na ovaj na?in0 on je samo
njem7 vidljiv( ne skriven 7 mrak7 i noBi( nego
skriven 7 savr8enom dan7 i svetom svjetl7.
3 +s9. Evan:elje 9o Tomi( Logion 3D6.
A ;abrani molitve 7s9. Evan:elje 9o Tomi(
Logion 35.
T "emitska 9o;adina rije?i ovdje je odgovorna ;a
to da je d7h ovdje i dr7gdje shvaBen kao
Ceminin7m.
5 Etimologija na osnovi hebrejskog nasar
<skrivati<.
6 Vjerojatno je smisao ove re?eni>e da( ;a =ivota(
7skrsli ?ovjek W7mireW na na?in na koji Bog =ivi tj.
da je bo=anski .vje?ni/ =ivot ;a9ravo smrt smrti(
i stoga je smrtnome ?ovjek7 nalik smrti .o9.
9rev./.
@ + man7skri9t7 je ;a9isano samo 9o?etno slovo
ko9ti?kog glagola( a i;a toga je mjesto ;a ostala
dva slova na neobja8njiv na?in ostavljeno
9ra;no.
F +s9. A #or 60T.
S +s9. 3 #or 3606D.
4 +s9. Iv @06T.
3D WnW se mo=da odnosi na a9ostola -ili9a.
33 + man7skri9t7 ;ab7nom stoji Wnje;inaW.
3A +s9. s jedne strane 'k 4054( s dr7ge strane
#ol 506. 'o=da je 7 9o;adini jo8 i e7haristija
kr7ha i soli.
3T $animljivo je da se 7 nekih a7tora .n9r. Irenej/
=ena Lotova( koja je 9ostala ki9 od soli .<stat7a
salis</( 9o;itivno inter9retira kao slika 2rkve.
35 +s9. )al 503EF.
36 +s9. Iv S055.
3@ m1h i 7 smisl7 WmjeritiW.
3F T7ma?enje %e87Wa kao je87>a.
3S + man7skri9t7 stoji WistinaW.
34 + man7skri9t7 stoji <njih<.
AD + man7skri9t7 stoji WnW. !li 9res7dna to?ka je
da Pharisatha ;a9ravo nije na;iv Is7sov( nego
e7haristije. +ostalom( to je etimolo8ka
s9ek7la>ija na osnovi oba jednako glasna
korijena !rs .dijeliti( kr7h lomiti/ i !r1 .ra8iriti/(
koji se 7 sirijskom i isto 9i87.
A3 To ;na?i da 'arija 'agdalena odgovara ti9os7
najmilijeg 7?enika.
AA +s9. Evan:elje 9o Tomi( Logion 34.
AT +s9. EC 60TA.
A5 + neo9latoni?koj gnosti?koj tradi>iji ;nalo se o
9akl7 govoriti kao o <sredini<.
A6 + man7skri9t7 stoji <njima<.
A@ + man7skri9t7 je glagol ;ab7nom i;ostavljen.
AF )r?ka rije? a!okatastasis ;na?i vraBanje 7
9reda8nje stanje( i;novi?no stvaranje svijeta.
AS + man7skri9t7 ;ab7nom <tebi<.
A4 +s9. Evan:elje 9o Tomi( Logion AA.
TD +s9. 't S03AG AA03TG A60TD.
T3 +s9. 't @0@.
TA )r?ka rije? !eroma ;na?i 97nina.
TT + man7skri9t7 stoji <on< ili <njem7<.
T5 +s9. Evan:elje 9o Tomi( Logion AAG 3D@G 335.
T6 +s9. 'k 360T5.
T@ +s9. Iv 50AT.
TF + engleskom 9revod7 Nesleya N. Isenberga
ova re?eni>a glasi0 vo odvajanje 9r7=ilo im je
mog7Bnosti da ;a se oblik7j7 simboli?n7 bra?n7
lo=ni>7( kako bi se lj7de moglo okaljati .9rim.
9rev./.
TS Tj. njegovog kr8tenja.
T4 'o=da treba korigirati 7 <8tovao<.
5D +s9. EC 3S0A.
53 +s9. 't T036.
5A + man7skri9t7 je glagol ;ab7nom i;ostao.
5T +s9. PsE2lemens( Re>. I 56G die 9hiten .na>h
r7genes( 2els. VI AF/ novoini>irani mora ka;ati0
<Poma;an sam bijelom ma8B7 stabla =ivota<.
55 +s9. Evan:elje 9o Tomi( Logion ll b.
56 Na temelj7 konteksta( mo=e se 9ret9ostaviti
da je rije? o stablima 7 rajskom vrt7 .o9. 9rev./.
5@ #r8Banin od #rist .9oma;anik/ .o9. 9rev./.
5F +s9. 3 #or 3D03@.
5S +s9. 3 #or A04.
54 +s9. Ignati7s( E9h. 3S(AG i tome H.">lier(
Religionshes>hi>htli>he +nters7>h7ngen ;7 den
Ignati7shrieCen( B$NN S( 34A4( str. 5TE5S.
6D +s9. Iv S0TA.
63 +s9. Iv S0T5.
6A + man7skri9t7 stoji kao 9osljedi>a gre8ke 7
9isanj7 jednog slova( be;misleno <s7glasnost<.
6T 3 #or S03. E Prema Pavl7( <7;nosi< kao
<na97h7je<( odnosno ?ini oholim( obijesnim.
vaj odlomak kao da ras9ravlja s Pavlom. .o9.
red3-3
65 +s9. 3 #or S03.
66 +s9. Lk 3D0T5.
6@ +s9. 3 Pt 50S.
6F +s9. Iv T0A4.
6S +s9. 'k A034.
64 +s9. 't A603E3A.
@D +s9. 'k F0A5ETD.
@3 +s9. Iv S06@.
@A +s9. 't T03D.
@T +s9. Rim F034.
@5 +s9. Iv S0TA.
@6 + man7skri9t7 je vjerojatno i;ostala jedna
nega>ija.
@@ +s9. 't 3603T.
:
$:D(IJ/*-U S=IJ/*A
.II(6 i
RIII(A/
+vod0 Hans>
7e#hard *ethge
Preveli na engleski0 Hans>
7e#hard *ethge i *ente< 9a<ton
Societas
?o!tica Hieroso<mitana
Prevela s engleskog0
6uijana $trok

U=:D
Tekst ove ras9rave veoma je dobro sa?7van(
te 9redstavlja sa=et 9rika; sredi8njih gnosti?kih
ideja( osobito o ko;mogoniji( antro9ogoniji i
eshatologiji. TemeljeBi se na ra;li?itim i;vorima i
9redajama( ras9rava je djelomi>e i;lo=ena 7
9ol7;nanstvenom stil7( s brojnim etiologijama i
etimologijama. "astavljena je 7 oblik7
a9ologeti?koga traktata namijenjenog 9rivla?enj7
sljedbenika. +velike je ;anemarena ;emaljska
9ovijest( kao i o9is gornjega svijeta( 7klj7?7j7Bi
njegov ra;voj. Na temelj7 nakane neimenovanog
i ne9o;natog a7tora( koja je i;ra=ena na samom
9o?etk7 a nastavlja se ?itavim tekstom(
;nanstveni>i s7 tom dok7ment7 dodijelili
hi9oteti?ki naslov O $odrije)lu s%ije)a3 Ima
valjanih ra;loga ;a 9ret9ostavk7 da je 9osrijedi
savjesno i dobro 9romi8ljeno knji=evno djelo be;
o98irnih sek7ndarnih i;mjena( 9rije nego 9roi;vod
d7gotrajnog 9ro>esa 9reno8enja 9redaje. Po?etak
5. stoljeBa vjerojatno je vrijeme njegova
nastanka. I;vanredna mje8avina ra;li?itih
=idovskih i manihejskih elemenata( kr8Banskih
ideja( gr?kih Cilo;oCskih kon>e9>ija( te likova i;
gr?ke ili helenisti?ke mitologije( magije i
astrologije( kao i jasno 9o;ivanje na egi9atsk7
misao( sve to 797B7je na !leksandrij7( kao
vjerojatno mjesto nastanka i;vorne ras9rave O
$odrije)lu s%ije)a3 Pro>es 9revo:enja na ko9tski
je;ik vjerojatno se sastojao od nekoliko Ca;a.
-ragmentarnost mnogih odlomaka koja ;ahtijeva
nado97n7( 7; dr7ge veoma te8ke( ?esto jedva
ra;7mljive dijelove( mo=e se objasniti
9ret9ostavkom da se tekst jo8 7vijek nala;i 7
9o?etnoj Ca;i 9rijevoda. "toga bi se ras9rava O
$odrije)lu s%ije)a mogla 7;eti kao <o97s
im9erCe>t7m< .B. Layton/.
!7tor se sl7=i ra;li?itim gnosti?kim i
negnosti?kim i;vorima i 9redajama( koje je
veoma te8ko 9obli=e odrediti 7 okvirima
knji=evne kritike( a jo8 te=e rekonstr7irati.
Posljedi>e toga s7 mnoge nedosljednosti i
o9re?nosti( b7d7Bi da barem nekoliko tih 9redaja
ili djela 9ret9ostavljaj7 vlastiti s7stav( ili sadr=e
dr7ge tenden>ije( 9o97t setijani;ma(
valentijani;ma( 9a ?ak i manihejstva. O $odrije)lu
s%ije)a ne n7di vlastiti ;atvoreni s7stav( niti
9redstavlja neki od 9o;natih gnosti?kih s7stava.
!7tor barata i;ravnim ili nei;ravnim navodima(
na;nakama( sa=e>ima( obja8njenjima i
etimologijama( koji se o8tro s79rotstavljaj7 ina?e
9revladavaj7Bem 9ri9ovjeda?kom stil7. Takva
obrana vlastitoga stajali8ta 9o;ivanjem na dr7ga
djela( 9redstavlja 7?inkovit7 i 7vjerljiv7
arg7menta>ij7. O $odrije)lu s%ije)a ima mnogo
sli?nosti s Hi$os)aom ar1ona)a" 8to 797B7je na
blisk7 ve;7 i;me:7 dva teksta. Pa i9ak( ra;like
i;me:7 s9omen7tih dok7menata( osobito one
koje se odnose na gledi8ta o svijet7( kao i brojne
ra;like 7 9ojedinostima( ?ine i;ravn7 knji=evn7
ve;7 9rili?no nevjerojatnom. Taj 9araleli;am
vjerojatno 9roi;la;i i; kori8tenja istoga i;vora.
#o;mogonija i antro9ogonija koje slijede 9ol7E
Cilo;oCskom 9o?etk7( djelomi>e s7 orijentirane
9rema $ostank1 463( no i na kon>e9>ije 9o97t
onih sadr=anih 7 Knizi 1bilea' Knizi
Henokovo i Knizi Henokovi+ tani& 9Benito
7;ev8i( karakteristi?no =idovski 7tje>aji
dominiraj7 7 angelologiji( demonologiji(
eshatologiji i etimologijama. )nosti?ka
reinter9reta>ija 9rimljenoga kor97sa ;natno
varira. na se kreBe od korijenitog 9onovnoga
vrednovanja( n9r. 7 sl7?aj7 demij7rgove
9res7m9>ije .9ri ?em7 je kao i;vor sl7=io I;aija
5606G 5@04/ i onoga 8to se o9is7je 7 Postank7 T(
do relativno to?nog 9re7;imanja =idovskih ideja i
motiva( 9o97t 9rika;a raja.
Primordijalna 9ovijest nagla8ava arhontsko
stvaranje ;emaljskoga ?ovjeka( 7 sve;i s 7?enjem
o 9rvobitnom ?ovjek7( koje je veoma te8ko
shvatiti ;bog ra;li?itih motiva i heterogenih
kon>e9>ija. " dr7ge strane( 9rimordijalna 9ovijest
veB ini>ira 9ri?7 o otk79ljenj7 od strane Pistis
"oCije ili "oCije $oe( koje se s7sreB7 ili djel7j7 na
ra;li?ite na?ine. 'e:7tim( 7 toj kom9leksnoj
soteriologiji Is7s #rist nema sredi8nj7( nego
marginaln7 7log7. I; tih ra;loga O $odrije)lu
s%ije)a 9ri9ada gnosti?kim tekstovima i; Nag
Hammadija( koji s7 s78tinski nekr8Banski.
Ras9rava O $odije)lu s%ije)a orijentirana je k
7niver;alnoj eshatologiji. To 9oka;7j7 mnoge
na;nake o svr8etk7( kao i o98iran 9rika; kona?nih
;bivanja 7; mno8tvo a9okali9ti?nih misli( i;ra;a i
motiva. #ona?no stanje( koje nast79a 9od
7tje>ajem vi8ega svijeta( 7; ra;likovanje
otk79ljenja gnostika od 7ni8tenja svega
stvorenog ;ajedno sa stvoriteljem( nadila;i
9rvobitno stanje( te onemog7Bava 9onavljanje
;bivanja 7 oblik7 7 kojem7 se ona o9is7j7 7
ras9ravi O $odrije)lu s%ije)a3
O $odrije)lu s%ije)a je ;na?ajno gnosti?ko djelo.
Taj 9rili?no o98iran dok7ment 9r7=a nam dobar
7vid 7 na?in ra;mi8ljanja 797Benoga a7tora(
njegove radne navike i arg7menta>ij7 klj7?nih
9itanja. 1tovi8e( to djelo 9oka;7je do kojega se
st79nja i s kojom slobodom i vjerodostojno8B7
gnosti?ki 9isa> sl7=i stranom( ?ak i negnosti?kom
i heterogenom mi8lj7. no( stoga( 9oka;7je da je
gnosti?ko mi8ljenje o svijet7 i 9ostojanj7 bilo
mnogo ;na?ajnije od mitolo8ke Corm7la>ije. Djelo
O $odrije)lu s%ije)a mo=e nam 9omoBi da
ra;7mijemo kako se 7 sra;7 s dr7gim
intelekt7alnim str7jama( a katkada i 7; 9omoB
njih( gnosti?ka 9er>e9>ija svijeta odr=ala(
9onekad ?ak i odnoseBi 9objed7.
:
$:D(IJ/*-U S=IJ/*A
.II 4F(
A5E3AF( 3F/
+vidjev8i da svi( bogovi i lj7di( ka=7 da ni8ta
nije 9ostojalo 9rije kaosa( ja B7 doka;ati da
grije8e( jer ne ;naj7 ni8ta o 9odrijetl7 kaosa i
njegovim korijenima. Evo kako ja to t7ma?im.
Lj7dima je najlak8e reBi D7 da je kaos vrsta
tameK No( kaos 7stvari 9roi;la;i i; sjene( koja se
na;iva <tamom<. ! sjena 9roi;la;i i; tvorevine
koja 9ostoji od samoga 9o?etka. 1tovi8e( jasno je
da je 9ostojala 9rije kaosa( te da je kaos nastao
9oslije 9rve tvorevine.
Po;abavimo se( stoga( ?injeni>ama ve;anima
7; tvar( te 9rvom tvorevinom i; koje je 9roi;a8ao
kaos.
Na taj Bemo na?in doBi do istine.
#ada se 9rirodna str7kt7ra besmrtnih biBa
9osve ra;vila i; beskona?nog( sli?nost je
9roi;a8la i; Pistis .Vjere/G ona se na;iva "oCija
.'7drost/. I;ra;ila je volj7 i 9ostala tvorevinom
nalik 9rvobitnoj svjetlosti. Nje;ina se volja odmah
o?itovala kao nebesima sli?na i ne;amislivo
velikaG nala;ila se i;me:7 besmrtnih biBa i onih
stvari koje s7 nastale 9oslije njih( 9o97t U...VG ona
."oCija/ djelovala je kao ko9rena koja dijeli
?ovje?anstvo od stvari koje s7 gore.
I;van vje?noga kraljevstva .eona/ istine nema
sjene( jer se 7 njem7 nala;i be;grani?no svjetlo.
No( njegova je vanj8tina sjena( koja se na;iva
<tamom<. datle 9otje?e sila koja vlada tamom.
! sile koje s7 nastale 9oslije njih na;ivaj7 sjen7
<beskona?nim kaosom<. n je i;vor svih bo=anE
stava U...V i ?itavoga 9rostora( stoga je sjena
nastala 9oslije 9rve DD tvorevine. + 9onor7 se
.sjena/ 9ojavila( a 9otje?e i; gore s9omen7te
Pistis.
"jena je osjetila da 9ostoji ne8to moBnije od
nje( i 7 njoj se 9rob7dila ;avistG a kada je
;atr7dnjela 9o vlastitoj volji( i;nenada je
i;njedrila lj7bomor7. d toga dana( 9rin>i9
lj7bomore 9ris7tan je 7 svim vje?nim kraE
ljevstvima i njihovim svjetovima. "ama je
lj7bomora tvorevina be; d7ha. Po97t sjene(
;a=ivjela je 7 golemoj vodenoj tvari. Tada je =7B
koja je 9otekla i; sjene bila ba?ena 7 dio kaosa.
d toga dana( vodena tvar 9ostala je vidljiva. !
ono 8to je 9oton7lo 7 njoj ot9lovilo je dalje(
vidljivo 7 kaos7. #ao 8to i; =ene koja rodi istekne
sva s7vi8na tek7Bina( tako se i tvar koja je
nastala i; sjene od sjene odvojila. Tvar nije
na97stila kaos( nego je bila 7 njem7 kao njegov
dio.
#ada s7 se te stvari ;bile( Pistis se 9ojavila
i;nad tvari kaosa( koja je bila odba?ena 9o97t
9ometn7ta Cet7sa( b7d7Bi da 7 njoj nije bilo d7ha.
%er sav .kaos/ bija8e beskona?na tama i voda be;
dna. Vidjev8i 8to je 9roi;a8lo i; nje;ine
ne9ot97nosti( Pistis se 7;nemirila. I 9ojavio se
stra8an nemir( sj7riv8i se k njoj 7 kaos. na se
okren7la 9rema njem7 i 97hn7la m7 7 li>e 7
9onor7 koji je is9od 4@@ nebesa.
#ada je Pistis "oCija 9o=eljela da se stvar koja
nije imala d7ha oblik7je 7 njoj sli?n7 i da ;avlada
nad tvari i svim nje;inim silama( 9rvi se 97t i;
voda 9ojavio vladar( lavljega lika( dvos9ola> koji
je 7 sebi 9osjedovao velik7 moB ali nije ;nao
odakle je 9otekao. #ada ga je Pistis "oCija vidjela
kako se 9okreBe 7 d7binama( rekla m7 je0
<Dijete( do:i ovamo(< a njegovo je ime I:alda
bao)1E3
d toga dana( na?elo govora 9ris7tno je me:7
bogovima( an:elima i lj7dima. no 8to je nastalo
kao 9osljedi>a govora ;avr8ili s7 bogovi( an:eli i
lj7di. 1to se %aldabaota ti?e( on ne 9o;naje snag7
Pistis0 on nije vidio nje;ino li>e( samo je 7 vodi
vidio nje;in7 slik7 koja m7 se obratila. $bog toga
glasa on je sebe na;vao <%aldabaot<. No( savr8eni
ga ;ov7 <!riel<( jer bija8e 9o97t lava. #ada je
dobio vlast nad tvari( Pistis "oCija 9ov7kla se 7
svoje svjetlo.
#ada je vladar vidio svoj7 veli?in7 E a vidio je
samo sebe( ni8ta dr7go( osim vode i tame E
;aklj7?io je da samo on 9ostoji. Njegovo U...V
bija8e ;avr8eno govorom0 4@4 9ojavilo se kao
d7h koji se gibao nad vodama. #ada se taj d7h
9ojavio( vladar je ra;dvojio voden7 tvar. no 8to
je bilo s7ho( 9onovno je ra;dvojio. d tvari je sebi
na?inio 9rebivali8te i na;vao ga <nebesima<. d
tvari je vladar sebi na?inio 9odno=je i na;vao ga
<;emljom<.
Nadalje( vladar je imao misao E svojstven7
njegovoj 9rirodi E te je 97tem govora stvorio
dvos9ol>a. tvorio je svoja 7sta i ;ah7kao. vaj
je otvorio o?i( 9ogledao 7 svoga o>a i rekao m70
<EeeK< Njegov ga ota> na;va EeeEaEo .I%ao</.
Potom stvori dr7goga sina. $ah7kao je. vaj je
otvorio o?i i rekao svome o>70 <EhK< Njegov ga
ota> na;va <Eloai<. Potom stvori i treBega sina.
vaj je otvorio o?i i rekao svome o>70 <!sssK<
Njegov ga ota> na;va I!staCaj<. To s7 tri o?eva
sina.
"edmoro se dvos9ola>a 9ojavilo 7 kaos7. ni
imaj7 m78ka i =enska imena. Lensko je ime
Pronoia .Ra;boritost/ "ambatas( 8to je <tjedan<.
I njegov se sin ;ove Zao0 njegovo =ensko ime je
)os9odstvo.
"abaoth0 njegovo =ensko ime je Bo=anstvo.
!donai0 njegovo =ensko ime je #raljevstvo.
Elai0 njegovo =ensko ime je Lj7bomora.
rai0 njegovo =ensko ime je Bogatstvo.
I !staCai0 njegovo =ensko ime 4@3 je '7drost
."oCija/.
To je sedam sila sedam nebesa kaosa. ne s7
ro:ene kao dvos9ol>i( 9rema besmrtnom 7;or7
koji je 9ostojao 9rije njih i 9rema =elji Pistis0 kako
bi slika onoga 8to je 9ostojalo od 9o?etka moglo
vladati do kraja.
7?in>ima tih imena i sna;i m78kih biBa sa;nat
Bete 7 ,r1aneoskoj +!njii- $roroka Mojsija" a o
imenima =enskih biBa sa;nat Bete 7 9rvoj !njii
Norainoj3
B7d7Bi da je 9osjedovao golem7 vlast( 9rvobitni
je ota> %aldabaot govorom stvorio nebo ;a
svakoga od svojih 9otomaka E stvorio im je lije9a
9rebivali8ta E a 7 svakom neb7 stvorio je velike
slave( sedam 97ta najveBe. Prijestolja( 9ala?e i
hramove( te ko?ije i djevi?anske d7hove i jednog
nevidljivog( kao i njihove slave. "vaki je
.9otomak/ to imao 7 svom neb7G moBne vojske
bogova( gos9odara( an:ela i arhan:ela E
beskrajno mno8tvo koji s7 im sl7=ili. tome
9odrobno govori 9rva *ri$o%ijes) Oraina3
I; toga s7 se neba oni 7savr8ili do 8estoga
neba( odnosno neba "oCije. Nebo i njegov7
;emlj7 7ni8tio je remetitelj koji je bio is9od njih
svij7. 1est se nebesa sna=no ;atresloG jer( sile
kaosa ;nale s7 tko je 7ni8tio nebo is9od njih.
#ada je Pistis do;nala ;a lom koji je 9roi;a8ao i;
nemira( 9oslala je svoj dah( sve;ala ga i ba>ila
dolje 7 Tartar. Nebo je( ;ajedno sa svojom 4@;
;emljom( osna=ilo kro; "oCij7( kBer %aldabaota(
on7 koja je is9od svij7.
#ada s7 nebesa osna=ila ;ajedno sa svojim
silama i njihovom 79ravom( 9rvobitni se ota>
7;oholio. "lavile s7 ga sve an:eoske vojske. I svi
bogovi i njihovi an:eli blagoslivljah7 ga i slavi8e.
n je 7 tome 7=ivao i ne9restano se trsio(
govoreBi0 <Ne treba mi nitko.< Rekao je0 <%a sam
Bog( i osim mene nitko ne 9ostoji.< #ada je to
i;govorio( 9o?inio je grijeh 9rema svim besmrE
tnim biBima koja s7 m7 odgovorila. I ona m7 to
7;e8e ;a ;lo.
$loBa najveBega vladara is97nila je Pistis
gnjevom. na bija8e nevidljiva. na re?e0
<)rije8i8( "amaele(< .<slije9i bo=e</.
<%edan besmrtan ?ovjek svjetlosti 9ostojao je
9rije tebe i on Be se 9ojaviti me:7 tvojim obliE
?jimaG on Be te ;drobiti 9o97t lon?areve gline. ! ti
Be8(siBi k svojoj maj>i( 9onor7( ;ajedno s onima
koji ti 9ri9adaj7. %er( 9ri ;atiranj7 tvojih djela( sva
nesavr8enost koja je 9ostala vidljiva i;van istine
bit Be 7ni8tena i 9restat Be 9ostojati( kao da je
nikada nije bilo.<
I;rekav8i to( Pistis ra;otkrije slik7 svoje veli?ine
7 vodama. +?iniv8i to( 9ov7?e se 7 svoje svjetlo.
#ada je "abaot( sin %aldabaota( ?7o glas Pistis(
;a9jevao joj je 7 slav7 i os7dio o>a U...V 4@A na
nje;in7 rije?G slavio je Pistis jer ih je 9od7?ila
besmrtnom ?ovjek7 i njegov7 svjetl7. Tada Pistis
"oCija is9r7=i svoj 9rst i i;lije na njega svjetlo i;
svoga 9rsta( 9roklinj7Bi tako njegova o>a. #ada je
"abaot bio 9rosvijetljen( dana m7 je golema vlast
nad silama kaosa. d toga dana na;iva se
<)os9odarem "ila<.
'r;io je svoga o>a( tam7( i svoj7 majk7( 9onor(
te je 9re;irao svoj7 sestr7( misao 9rvobitnoga
roditelja( koja se gibala nad vodama. $bog
njegova svjetla( svi s7 m7 moBni>i kaosa
;avidjelii. #ada s7 se oni 7;nemirili( sedam je
nebesa ;aratilo. #ada je Pistis "oCija vidjela rat(
9oslala je "abaoth7 sedam arhan:ela i; svoje
svjetlosti. ni s7 ga oteli i odveli 7 sedmo nebo.
"tajali s7 9red njim kao sl7ge. Poslala m7 je jo8
tri arhan:ela i 7s9ostavila ;a nj kraljevstvo da
vlada nad svima i da 9rebiva i;nad dvanaest
bogova kaosa.
#ada je "abaoth ;a7;eo svoje mjesto( kao
nagrad7 ;a 9okajanje( Pistis m7 je ;a =en7 dala
svoj7 kBer $oe .Livot/ i dodijelila m7 velik7 moB(
te ga je 9od7?ila o svem7 8to 9ostoji na osmom
neb7. #ada je stekao vlast( naj9rije je sebi
i;gradio 9ala?7. na je golema( veli?anstvena(
sedam 97ta sjajnija od svij7 koje 9ostoje na
sedam nebesa.
Is9red 4@B svoje 9ala?e na?inio je 9rijestolje(
koje je bilo golemo a stajalo je na ko?iji s ?etiri
li>a ;vanoj #er7bin. #er7bin ima osam obli?ja na
svakom od ?etiri 7gla( lavlja( teleBa( lj7dska i
orlovska( 7k79no 8e;deset ?etiri obli?ja( a 9red
njim stoji sedam arhan:elaG on je osmi i ima
vlast. Postoji 7k79no sedamdeset dva obli?ja.
Nadalje( i; te se ko?ije oblik7je sedamdeset dva
bogaG oni 7;imaj7 obli?ja kako bi mogli vladati
nad sedamdeset dva je;ika kojima govore narodi.
PomoB7 toga 9rijestolja on je stvorio dr7ge(
;mijolike an:ele ;vane <"eraCini<( koji ga
ne9restano slave. Potom je stvorio an:eoski ;bor
+ekklesia-" nebrojeno mno8tvo( koje je naikovalo
;bor7 na osmom neb7G te 9rvoro:en>a ;vanog
I;rael( ?ije ime ;na?i <?ovjek koji vidi Boga<G te
dr7go biBe( ;vano Is7s #rist( koje nalik7je
s9asitelj7 gore na osmom neb7( i koje sjedi
njem7 ;desna( na 7;vi8enom 9rijestolj7. Njem7
slijeva( na 9rijestolj7 sjedi djevi>a svetoga d7ha i
slavi ga. Pred njom stoji sedam djevi>a( U...V s
trideset harCi( 9saltira 4@5 i tr7ba( slaveBi ga. I
sve ga an:eoske vojske slave i blagoslivljaj7 ga.
n sam sjedi na 9rijestolj7 od svjetlosti U7V
velikom oblak7 koji ga 9rekriva. " njim je 7
oblak7 samo "oCija UkBerV Pistis( koja ga
9od7?ava o svim stvarima koje 9ostoje na
osmom neb7( kako bi mogle biti stvorene stvari
sli?ne njima( a njegova vladavina 9otrajala do
7ni8tenja nebesa kaosa i njihovih sila.
Pistis "oCija odvojila ga je od tame i 9o;vala ga
sebi ;desna( dok je 9rvobitnoga o>a 9ostavila
sebi slijeva. d toga se dana desno na;iva
9ravdom( a lijevo ;lom. I; toga s7 ra;loga svi
9rimili kraljevstvo +kosmos- 7 ;ajedni8tv7 9ravde
i ;la( U...V stoji U...V nad stvorenjem U...V sve.
"toga( kada je 9rvobitni roditelj kaosa vidio
svoga sina "abaotha i slave 7 kojoj je 9rebivao
kao najveBi od svih vladara kaosa( 9o;avidio m7
je. b7;et gnjevom( i; svoje je smrti 9oslao "mrt0
on ."mrt/ je bio 7stanovljen 7 8estom neb7( UjerV
je odatle "abaoth otet. Tako je 9ostign7t broj
8estori>e vladara kaosa. B7d7Bi da je bio
dvos9olan( "mrt se 9omije8ao s .vlastitom/
9rirodom i rodio sedam dvos9olnih 9otomaka.
vo s7 imena m78kih 9otomaka0 Lj7bomora(
)njev( "7;e( +;disanje( Patnja( T7govanje( )orko
Plakanje. vo s7 imena =enskih 9otomaka0 )njev(
Bol( Po=7da( +;disanje( #letva( )or?ina(
"vadljivost. ni s7 se me:7sobno s9arili i svaki je
od njih rodio sedmoro( te 9ostoji 7k79no 4@C
?etrdeset devet dvos9olnih demona.
njihovim imenima i 7?in>ima sa;nat Bete 7
!njii Salomono%oj3
+ njihovoj na;o?nosti( $oe( koja je bila sa
"abaothom( stvorila je sedam dobrih dvos9olnih
sila. vo s7 imena m78kih sila0 Ne;avidan( BlagoE
slovljen( Radostan( Istinit( Nesebi?an( Lj7bljeni(
Po7;dan. vo s7 imena =enskih sila0 'ir(
$adovoljstvo( Radost( Blagoslov( Istina( Lj7bav(
Vjera .Pistis/. I; njih je 9oteklo mnogo dobrih i
dobrod78nih d7hova.
njihovim 7tje>ajima i 7?in>ima sa;nat Bete 7
Oblici sudbine neba koje je is$od 4%anaes)3
Vidjev8i slik7 Pistis 7 vodama( 9rvobitnog je o>a
ob7;ela =alost( osobito kada je ?7o nje;in glas(
9o97t 9rvoga glasa koji ga je 9o;vao neka i;a:e
i; voda. #ada je shvatio da m7 je one dale ime(
7;dahn7o je. Postidjeo se svoga grijeha. "hvatio
je da doista 9ostoji besmrtnik svjetlosti koji je
9ostojao 9rije njega( i to ga je veoma 7;nemirilo.
%er( svim bogovima i njihovim an:elima govorio
je0 <%a sam Bog. sim mene nitko ne 9ostoji.<
Naime( strahovao je da bi ga oni os7dili( sa;nav8i
;a dr7goga koji je 9ostojao 9rije njega. No(
nes9osoban ;a ra;7mijevanje( 9re;reo je os7de i
9ost79io nera;borito. Rekao je0 <!ko je 4@7 i8ta
9ostojalo 9rije mene( neka se 9ojavi( kako bismo
vidjeli njegovo svjetlo. vidio lje9ot7 svjetlosti koja je ;ra?ila( ;a9anjE
io se i 9ostidio. #ada se ta svjetlost 9ojavila( 7
njoj se 9ojavila lj7dska slika( i;vanredno lije9a.
Nitko je nije vidio i;7;ev 9rvobitnoga o>a i
Pronoie koja je bila s njim. Pa i9ak( ta se svjetlost
7ka;ala svim silama nebeskim. I njih ob7;e
nemir.
#ada je Pronoia 7gledala toga 9oslanika(
;alj7bila se 7 nj. No( on j7 je mr;io jer je bila 7
tami. Leljela ga je ;agrliti ali nije bila s9osobna to
7?initi. + nemog7Bnosti da 7ta=i svoj7 lj7bav(
i;lila je svoj7 svjetlost na ;emlj7. d tada se taj
9oslanik na;iva <!dam od "vjetlosti<( 8to ;na?i(
<svijetao ?ovjek od krvi<. $emlja se 9red njim
9rostrla( sveti !daman( 8to ;na?i <"veta $emlja
!damantina<. d tada svi moBni>i slave djevi?in7
krv. $emlja se 9ro?istila 9omoB7 djevi?ine krvi.
No( 8to je jo8 ;na?ajnije( voda se 9ro?istila kro;
slik7 Pistis "oCije( koja se 7 vodama 7ka;ala
9rvobitnom o>7. " 9ravom se( stoga( ka=e0 <kro;
vode.< B7d7Bi da sve o=ivlj7je( sveta je voda 4@D
9ro?i8Bava.
I; te 9rve krvi nastao je Eros( dvos9ola>.
Njegova je m7=evnost Himireris( vatra i;
svjetlosti. Njegova =enstvenost koja je s njime E
d78a krvi E je od Pronoine tvari. #ada s7 7gledali
Erosa( svi s7 se bogovi i njihovi an:eli ;alj7bili 7
nj. Pojavlj7j7Bi se 7 svakome od njih( ;a9alio ih
je0 kao 8to jedna svjetiljka 9ali mnoge svjetiljke(
dok se nje;ina svjetlost 9ritom ne 7manj7je. Tako
se i Eros 9ro8irio svim stvorenim biBima kaosa i
nije se 7manjio. #ao 8to se Eros 9ojavio 7 sredini(
i;me:7 svjetla i tame( a 7 sredini( i;me:7 an:ela
i lj7di ;bilo se tjelesno sjedinjenje Erosovo( tako
je i; ;emlje 9ro>vjetalo 9rvobitno ;adovoljstvo.
Lena je slijedila ;emlji. Vjen?anje je slijedilo =eni.
Ro:enje je slijedilo vjen?anj7. Ra;rje8enje je
slijedilo ro:enj7.
Poslije Erosa( vinova je lo;a i;nikn7la i; te krvi
i;livene na ;emlj7. $ato se 7 onima koji od nje
9ij7 ra:a =7dnja ;a tjelesnim sjedinjenjem. Poslije
vinove lo;e( i; ;emlje s7 i;nikn7la stabla smokve
i nara( kao i sve dr7ge vrste drveBa( imaj7Bi 7
sebi sjeme i; 44@ sjemena moBnika i njihovih
an:ela.
Tada je Pravda stvorila Raj( nei;mjerno lije9 i
i;van 97tanja mjese>a i s7n>a( 7 $emlji
Be;bri=nosti( na Istok7( me:7 kamenjem. L7dnja
obitava me:7 9relije9im( 9lodovima bremenitim
drveBem. ! drvo vje?noga =ivota nala;i se( 9rema
volji Bo=joj( na sjever7 Raja( kako bi darovalo
vje?nost d78ama ?istih( koje Be 9roi;aBi i; obli?ja
siroma8tva na kraj7 vremena. Boja drveta =ivota
je 9o97t boje s7n>a. Njegove s7 grane veoma
lije9e. Njegovo je li8Be 9o97t ?em9resova. Njegov
9lod( kada je bijel( nalik7je gro;d7. Drvo =ivota
visoko je do nebesa. Pokraj njega nala;i se drvo
;nanja +gnosis-" koje 9osjed7je snag7 Boga.
Njegova je svjetlost 9o97t mjese?eve( kada je 7
97nom sjaj7. Njegovo je li8Be 9o97t smokvina.
Njegov je 9lod 9o97t dat7ljina. To se drvo nala;i
na sjever7 Raja( kako bi d78e oslobodilo i;
demonskih okova( ne bi li se one 9ribli=ile drvet7
=ivota i jele od njegova 9loda i 9re;rele moBnike i
njihove an:ele.
+?inak toga drveta o9isan je 7 S%e)oj !njii
ovim rije?ima0 <Ti si drvo ;nanja( koje je 7 Raj7(
od ?ijega je 9loda jeo 9rvi ?ovjek i koje je otvorilo
njegov 7mG on je volio svoj7 =ensk7 dr7=i>7 i
9re;reo 444 ostale( strane slike.<
Poslije njega( i;nikn7lo je stablo masline( koje je
imalo 9ro?istiti kraljeve i velike sveBenike
9ravednosti koji Be se 9ojaviti na kraj7 vremena.
"tablo masline 9roi;a8lo je i; svjetlosti 9rvoga
!dama( ;bog 9oma;anja koje Be oni 9rimiti.
Prva d78a +$si1a- voljela je Erosa koji je bio 7;a
nj7( i i;lila je svoj7 krv na nj i na ;emlj7. I; te krvi
naj9rije je i;nikn7la r7=a( i; ;emlje( i; trnovita
grma( kao i;vor radosti ;bog svjetlosti koja se
imala 9ojaviti 7 grm7. Poslije nje( i; ;emlje je
i;nikn7lo ra;noliko >vijeBe o9ojna mirisa( i; svake
djevi?anske Pronoine kBeri. #ada s7 one 7;lj7bile
Erosa( i;lile s7 svoj7 krv na nj i na ;emlj7. Poslije
njih( i; ;emlje je i;nikn7lo bilje svake vrste( imaE
j7Bi 7 sebi sjeme moBnika i njihovih an:ela.
Poslije njih( moBni>i s7 i; voda stvorili sve ;vijeri(
gma;ove i 9ti>e( koji s7 7 sebi nosili sjeme
moBnika i njihovih an:ela.
No( 9rije svega toga( kada se 9ojavio 9rvoga
dana( 9roboravio je na ;emlji ot9rilike dva dana(
ostaviv8i ni=7 Pronoi7 na neb7. Potom se 7;diE
gn7o 7 svoj7 svjetlost. "mjesta je tama ;astrla
?itav svemir. 443 #ada je to 9o=eljela( "oCija(
koja je bila na ni=em neb7( 9rimila je vlast od
Pistis i oblikovala veli?anstvena svijetleBa tijela i
sve ;vije;de. Postavila ih je na nebo kako bi
obasjavali ;emlj7 i o;na?avali vrijeme( godi8nja
doba( godine( mjese>e( dane( noBi( tren7tke...
Tako je bio 7kra8en ?itav nebeski 9rostor.
#ada je !dam "vjetlosti i;ra;io =elj7 da 7:e 7
svoj7 svjetlost E tj. 7 osmo nebo E nije to mogao
7?initi ;bog siroma8tva koje se 9omije8alo s njeE
govom svjetlo8B7. "toga je ;a se stvorio golemo
vje?no kraljevstvo. + tom vje?nom kraljevstv7
stvorio je 8est vje?nih kraljevstava i njihove
7krase( 7k79no 8est( koji s7 bili sedam 97ta bolji
od nebesa kaosa i njihovih 7krasa. "va ta vje?na
kraljevstva i njihovi 7krasi 9ostoje 7
beskona?nosti koja se nala;i i;me:7 osmoga
neba i kaosa is9od njega( 7klj7?7j7Bi svemir koji
9ri9ada siroma8tv7. Njihov je 9oredak ;a9isan 7
Sedmom s%emiru $roroka Hieralije3
Prije negoli se !dam "vjetlosti 9ov7kao 7 kaos(
moBni>i koji s7 ga vidjeli 9odsmjehivali s7 se
9rvobitnom o>7( jer je lagao kada je rekao0 <%a
sam Bog. Nitko ne 9ostoji 9rije mene.< Do8li s7 k
njem7 i rekli0 <$ar to nije bog koji je 7ni8tio na8e
djeloM< n im odgovori0 <Da. !ko ne =elite da on
7ni8ti na8e djelo( stvorimo ?ovjeka od ;emlje(
9rema sli>i na8ega tijela i 9rema sli>i 44; toga
biBa( kako bi nam sl7=io i kako bi se( kada vidi
sebi sli?nog( 7 nj ;alj7bio. Tako vi8e neBe
7ni8tavati na8e djelo( a mi Bemo ro:ene i;
svjetlosti 7?initi svojim sl7gama( ;a sve vrijeme
trajanja toga vje?noga kraljevstva.< "ve se to
dogodilo 7 sklad7 sa ;amisli Pistis( kako bi se
?ovjek 9ojavio 9oslije sebi sli?noga( i 9re;reo ih
;bog njihova obli?ja. ! njihovo je obli?je 9ostalo
omota? svjetlosti.
Potom s7 moBni>i 9rimili ;nanje +gnosis-
9otrebno ;a stvaranje ?ovjeka. "oCija $oe E ona
koja je 7; "abaotha E 9redvidjela je to. I nasmijala
se njihovoj odl7>i. %er( oni s7 slije9i0 i ne ;naj7Bi(
stvorili s7 ga na svoj7 8tet7. Ne shvaBaj7 8to
?ine. na ih je 9retekla i na?inila svoga ?ovjeka(
koji je imao 9od7?iti njihovo obli?je kako da ih
9re;ire i 9objegne od njih.
Taj je 7?itelj nastao na sljedeBi na?in. #ada je
"oCija is97stila ka9lji>7 svjetlosti( ona je 9ala na
vod7( te se smjesta 9ojavilo dvos9olno lj7dsko
biBe. T7 je ka9lji>7 naj9rije oblikovala kao =ensko
tijelo. Poslije toga( koristeBi se tijelom( oblikovala
ga je na slik7 majke koja se 9ojavila. "voje je
djelo ;avr8ila ;a dvanaest mjese>i. Bilo je
stvoreno dvos9olno lj7dsko biBe koje )r>i
na;ivaj7 HermaCroditomG njegov7 majk7 Hebreji
na;ivaj7 Evom Livota .$oe/( naime( =enskim
7?iteljem =ivota. Nje;in je 9otomak biBe koje je
gos9odar. 'oBni>i 44A s7 ga 9oslije na;vali
<$vijer<( kako bi moglo ;avoditi njihova obli?ja.
<$vijer< se t7ma?i kao <7?itelj<( jer se 9oka;alo
da je najm7drija od svih biBa.
Eva je 9rva djevi>a( ona koja je be; m7=a
;a?ela svoga 9rvog 9otomka. "amoj je sebi bila
babi>a. na je( navodno( rekla0
%a sam dio svoje majkeG ja sam majka.
%a sam =enaG ja sam djevi>a.
%a sam ona koja 7bla=ava 9orodiljne m7ke.
'oj me m7= o9lodioG ja sam njegova majka.
n je moj ota> i gos9odar.
n je moja snagaG no 8to =eli on govori s
ra;logom.
%a sam 9ro>es nastajanjaG rodila sam ?ovjeka
kao gos9odara.
Voljom U...V oni U...V D78e koje s7 imale 7Bi 7
obli?ja moBnika o?ito
vale s7 se "abaoth7 i njegov7 #rist7. Njima je
sveti glas rekao0 <'no=ite se i 9obolj8avajteK
B7dite gos9odari svih stvorenja.< Njima je
s7dbina namijenila da ih ;arobi 9rvobitni ota>.
Tako s7 bili ;atvoreni 7 tamni>e obli?ja i ondje Be
ostati do kraja vremena. nima koji s7 bili 7;a nj(
9rvobitni je ota> i;nio svoje mi8ljenje o ?ovjek7.
"vaki je od njih tada i;lio svoje sjeme 7 sredi8te
979ka ;emlje. Toga je dana sedam vladara
oblikovalo ?ovjeka tijela nalik njihov7( no njegova
je slika nalikovala ?ovjek7 koji im se 7ka;ao.
blikovan je dio 9o dio. Njihov je vo:a oblikovao
mo;ak i =iv?ani s7stav. Poslije toga( on se 9ojavio
kao 9rvi. Postao je 44B ?ovjek obdaren d78om. I
bio je na;van <!dam<( 8to ;na?i <ota><( 9rema
imen7 onoga koji je 9ostojao 9rije njega.
#ada s7 ;avr8ili !dama( on ih je na97stio kao
be=ivotna 9os7da( b7d7Bi da je 9o9rimio oblik
kao odba?en 9lod( 7 njem7 nije bilo d7ha. #ada
se vrhovni vladar 9risjetio Pistisinih rije?i( ob7;e
ga strah da Be 9ravi ?ovjek 7Bi 7 njegovo obli?je i
njime ;agos9odariti. "toga je svoje obli?je ostavio
?etrdeset dana be; d78e( 9ov7kao se i na97stio
ga. *etrdesetoga dana( "oCija $oe 7dahn7la je
svoj dah 7 !dama koji nije imao d78e. Po?eo se
kretati 9o tl7( ali nije mogao 7stati.
#ada je stiglo sedam vladara( vidjeli s7 ga i
7;nemirili se. Pri8li s7 m7 i ;arobili ga. n
.vrhovni vladar/ 79itao je dah 7 njem70 <Tko siM
dakle si do8aoM< Dah m7 odgovori0 <Do8ao sam
i; sile ?ovjeka ;a 7ni8tenje va8ega djela.< #ada
s7 to ?7li( slavili s7 ga jer je 7mirio njihove
strahove i nemir. Taj s7 dan na;vali <Po?inak<( jer
s7 ot9o?in7li od na9orna rada. #ada s7 vidjeli da
je !dam 7stao( bijah7 radosni( te ga 7;e8e i
smjesti8e 7 Raj. Tada s7 se 9ov7kli 7 svoja
nebesa.
Poslije toga dana 9o?inka( "oCija je 9oslala
svoj7 kBer $oe( ;van7 Eva( kao 7?itelji>7( kako bi
7?inila da !dam( koji nije imao d78e( 7stane( te
da oni koje on i;njedri 9ostan7 nositelji svjetlosti.
#ada je ll5 Eva vidjela svoga m78kog dr7ga gdje
le=i na ;emlji( sa=alila se na nj rekav8i0 <!dameK
=iviK +stani sa ;emljeK< Nje;ina se rije? smjesta
9retvorila 7 djelo. +stav8i( !dam je otvorio o?i.
#ada j7 je 7gledao( rekao je0 <$vat Be8 se
X'ajkom =ivihW. %er( ti si mi dala =ivot.<
#ada s7 moBni>i do;nali da je njihovo obli?je
o=ivjelo i 7stalo( veoma s7 se ;abrin7li. Poslali s7
sedam arhan:ela da i;vide 8to se dogodilo. ni
s7 do8li k !dam7. Vidjev8i Ev7 gdje s njim
ra;govara( reko8e jedni dr7gima0 <1to je ta
svijetla =enaM Nalik7je sli>i koja nam se 7ka;ala 7
svjetlosti. $arobimo je i stavimo 7 nj7 nje;ino
sjeme( kako bi 9ostala bremenita i nemoBna da
se 7;digne 7 svoj7 svjetlost. 'i Bemo ;a9ovijedati
onima koje rodi. !li( ne re>imo !dam7 ni8ta( jer
on nije jedan od nas. +?inimo da 7sne d7bokim
snom. + sn7 Bemo m7 ka;ati da je ona 9otekla i;
njegova rebra( kako bi m7 se 9okorila i kako bi on
bio nje;in gos9odar.<
Eva( kao sila( nasmijala se njihovoj odl7>i.
$amaglila je njihove o?i i 9otaji>e ostavila 7;
!dama svoj7 slik7. +8la je 7 drvo ;nanja i ondje
ostala. Tra=ili s7 je( a ona im je otkrila da je 78la
7 drvo i 9ostala drvetom. b7;eti strahom(
slije9a s7 stvorenja 9objegla.
#ada je magla i8?e;n7la i; njihovih o?ij7( do8li
s7 k !dam7G vidjev8i da je 7;a nj slika te =ene
44C veoma s7 se 7;nemirili( misleBi da je to
9rava Eva. Nera;borito s7 joj 9ri8li( ;arobili je i
ba>ili svoje sjeme na nj7. +?inili s7 veliko ;lo(
oskrvn7v8i je ne samo na 9rirodne( nego i na
odvratne na?ine. Naj9rije s7 oskvrn7li 9e?at
nje;ina glasa E onaj koji im je govorio( rekav8i0
<1to 9ostoji 9rije vasM< E kaneBi tako oskvrn7ti
one koji bi na kraj7 .vremena/ mogli reBi da s7
ro:eni od istinskoga ?ovjeka 97tem govora.
Pogrije8ili s7( ne ;naj7Bi da s7 oskvrn7li vlastito
tijelo0 na svaki s7 na?in moBni>i i njihovi an:eli
oskvrn7li slik7.
" 9rvim vladarom ;a?ela je !bela. Dr7gog je
9otomka ;a?ela sa sedam moBnika i njihovim
an:elima. "ve se to dogodilo 9rema ;amisli
9rvobitnoga o>a( kako bi 9rvobitna majka 7 sebi
9onijela svako sjeme( 9omije8ana i 7skla:ena sa
s7dbinom svemira( njegovim obli>ima i Pravdom.
Prethodno smi8ljen 9lan ostvario se 7 9ogled7
Eve( kako bi obli?ja moBnika 9ostala omota?ima
svjetlosti i kako bi ih se 9re;iralo kro; njihova
obli?ja.
Prvi !dam( .!dam/ "vjetlosti( obdaren d7hom
+$neuma)ikos-" 9ojavio se 9rvi dan.
Dr7gi je !dam obdaren d78om +$s:c1ikos-" a
9ojavio se 8estoga dana koji se na;iva !Crodita.
TreBi je !dam stvorenje ;emlje +c1oikos-"
odnosno( ?ovjek ;akona( a 9ojavio se osmoga
dana U...V s9okoj 447 siroma8tva( koji se na;iva
<Dan "7n>a< .nedjelja/. Potomstvo ;emaljskoga
!dama bilo je brojno i 9ot97no( te je 9roi;velo
svakojake ;nanstvene 9odatke o d78om
obdarenom !dam7. No( svi s7 bili 7 ne;nanj7.
Do97stite mi da ka=em jo8 i to da je vladarima
bilo drago kada s7 vidjeli njega i =ensko stvorenje
kako grije8e 7 ne;nanj7( 9o97t ;vijeri. #ada s7
shvatili da ih besmrtnik neBe ;anemariti( ob7;eo
ih je strah veBi nego kada se =ena 9retvorila 7
drvo. Veoma s7 se 7;nemirili( rekav8i0 <'o=da je
to istinski ?ovjek E ovo biBe koje je na nas 9oslalo
magl7 i 9od7?ilo nas da je ona koja je o9lo:ena
nalik njem7 E a mi Bemo biti 9obije:eniK<
Tada s7 njih sedmori>a i;nijeli 9lanove. #rotko
s7 do8li k !dam7 i Evi. Rekli s7 m70 <Plodovi svih
stabala koja s7 ;a te stvorena 7 Raj7 bit Be 9ojeE
deniG no( ?7vajte drvo ;nanja i ne jedite od
njegova 9loda. !ko od njega jedete( 7mrijet
Bete.< +sadili s7 7 njih strah i 9ov7kli se k svojim
moBni>ima.
Potom je stiglo najm7drije od svih stvorenja(
;vano $vijer. #ada je .$vijer/ vidjela .slik7/
njihove majke Eve( rekla joj je0 <1to ti je Bog
rekaoM %e li ti rekao0 XNe jedite od 9loda drveta
;nanja +gnosis-G=E na joj odgovori0 <Nije rekao
samo0 XNe jedite od njegova 9lodaW( nego i XNe
doti?ite ga se( da ne biste 7mrli.<W .$vijer/ joj
re?e0 <Ne bojte se. + smrti neBete 7mrijeti. %er( on
;na da Be( b7dete li jeli 44D od njegova 9loda(
va8i 7movi 9ostati bistri( te da Bete vi sami biti
9o97t bogova( ;naj7Bi ra;lik7 i;me:7 ;lih i dobrih
lj7di. Doista( to vam je rekao 7 lj7bomori( kako ne
biste jeli od 9loda drveta ;nanja.<
Eva je 9ovjerovala 7?iteljevim rije?ima.
Pogledala je drvo i vidjela kako je lije9o i
bremenito 9lodom. Drvo joj se svidjelo( stoga je
7;ela njegov 9lod i 9ojela ga. "vome je m7=7
tako:er dala da jede od 9loda( i on je jeo. Potom
se njihov 7m otvorio. %er( kada s7 9ojeli( obasjala
ih je svjetlost ;nanja. #ada s7 se ;aodijen7li
stidom( ;nali s7 da s7 li8eni ;nanja. #ada s7 se
otrije;nili( vidjeli s7 da s7 nagi( te s7 se ;alj7bili
jedno 7 dr7go. Vidjev8i da oni koji s7 ih na?inili
imaj7 oblik ;vijeri( 9re;reli s7 ih0 bili s7 veoma
svjesni.
#ada s7 vladari sa;nali da s7 !dam i Eva
9rekr8ili njihove ;a9ovijedi( 78li s7 7 Raj( 7;
9otres i stra8ne 9rijetnje. !dam i Eva ;adrhta8e i
sakri8e se 9od rajskim drveBem. Vladari nis7 ;nali
gdje s7 se sakrili( te ;a;vah70 <!dame( gdje siM<
n im odgovori0 <vdje sam( jer sam se
strah7j7Bi od vas sakrio( is97njen stidom.< +
ne;nanj7 s7 ga 79itali0 <Tko vam je rekao ;a stid
kojim ste se ;aodijen7liM E osim ako niste jeli od
ovoga drvetaK< n im re?e0 <Lena koj7 ste mi dali
E ona mi je dala da jedem( i ja sam jeo.< Potom s7
79itali =en70 43@ <1to si 7?inilaM< na im
odgovori0 <+?itelj me 9on7kao( i ja sam jela.<
Vladari s7 9otom 9rist79ili 7?itelj7. Njihove s7
se o?i ;bog njega ;amaglile( te m7 nis7 mogli
ni8ta 7?initi. Prokleli s7 ga( jer s7 bili nemoBni.
Poslije toga( do8li s7 k =eni i 9rokleli nj7 i
nje;ino 9otomstvo. Potom s7 9rokleli i !dama( a
;bog njega i ;emlj7 i 7sjeveG 9rokleli s7 sve 8to s7
stvorili. ni nemaj7 blagoslova. Dobro ne mo=e
9roi;aBi i; ;la.
Toga s7 dana vladari shvatili da doista 9ostoji
ne8to moBnije od njih0 shvatili s7 samo da njihove
;a9ovijedi nis7 bile i;vr8ene. $bog besmrtnika(
svijetom je ;avladala ;avist. #ada s7 vladari
vidjeli da je njihov !dam 78ao 7 ne9o;nato stanje
;nanja( 9o=eljeli s7 ga isk78ati( te s7 sk79ili sve
domaBe =ivotinje i divlje ;vijeri ;emaljske i 9ti>e
nebeske( i doveli ih !dam7 da vide kako Be ih
na;vati. #ada ih je !darn vidio( dao je imena
njihovim stvorenjima.
'e:7 njima je ;avladao nemir( jer je !dam
i;dr=ao sva isk78enja. k79ili s7 se i i;nijeli
9lanove. Rekli s70 <Pogledajte !damaK Postao je
9o97t nas ( te ;na ra;lik7 i;me:7 svjetla i tame.
'o=da Be biti ;aveden( kao 7 sl7?aj7 Drveta
$nanja( te Be jesti i s Drveta Livota i 9ostati
besmrtan( i 9ostati gos9odarem( i 9re;reti nas i
sv7 na87 slav7K Tada Be se odreBi nas i na8ega
svemira. Istjerajmo ga 434 i; Raja( 9rotjerajmo
ga 7 ;emlj7 i; koje je bio odveden( kako ne bi
;nao vi8e od nas.<
I tako s7 9rognali !dama i; Raja( ;ajedno s
njegovom =enom. I to 8to s7 7?inili nije im bilo
dovoljno. "trahovali s7. kr7=ili s7 Drvo Livota
stra8nim =ivim biBima ;vanima <ker7bini<( i me:7
njih 9ostavili vatreni ma? koji je ne9restano
vitlao( kako nijedno ;emaljsko biBe ne bi moglo
ondje 7Bi.
B7d7Bi da s7 vladari ;avidjeli !dam7( =eljeli s7
!dam7 i Evi skratiti =ivote. 'e:7tim( 7 tome ih je
s9rije?ila s7dbina koja im je .!dam7 i Evi/ bila
odre:ena od samoga 9o?etka. %er( svakome je
bio dodijeljen =ivotni vijek od tis7B7 godina( 7
sklad7 s gibanjem svijetleBih tijela. No( iako vlaE
dari to nis7 mogli 7?initi( svaki od tih ;lobnika
od7;eo im je 9o deset godina. Preostali =ivotni
vijek tako je i;nosio devet stotina i trideset
godinaG is97njenih bolom( slabo8B7 i ;lom. I =ivot
Be takvim ostati do kraja vremena.
Vidjev8i da s7 vladari tame 9rokleli nje;ine(
"oCija $oe se 7vrijedila. I;a8av8i i; 9rvoga neba 7
97noj sna;i( istjerala je vladare i; njihovih nebesa
i ba>ila ih 7 grje8ni svijet( na ;emlj7( kako bi
ondje 9rebivali 7 oblik7 ;lih d7hova .demona/.
U...V( 433 kako bi 7 Raj7 moglo 9rovesti tis7B7
godina E d78om obdareno =ivo biBe ;vano
<Ceniks<. no samo sebe 7bija i 9onovno o=ivlj7je(
kao svjedok 9res7de 9rotiv njih( jer 7?ini8e ;lo
!dam7 i njegov7 nara8taj7( sve do kraja
vremena. Postoje U...V tri ?ovjeka i njhovi 9otom>i(
sve do kraja vremena0 d7hom obdaren i vje?an(
d78om obdaren i ;emaljski. %ednako tako( 9ostoje
i tri Ceniksa U7V Raj7 E 9rvi je besmrtanG dr7gi =ivi
tis7B7 godina( dok ;a treBega S%e)a knjiga tvrdi
da je 7mro. Postoje( tako:er( i tri kr8tenja E 9rvo
je d7hovno( dr7go je kr8tenje vatrom( treBe je
kr8tenje vodom. #ao 8to se Ceniks 9ojavlj7je kao
svjedok o an:elima( tako je i vodena hidra
egi9atska svjedok onih koji sila;e 7 kr8tenje
istinskoga ?ovjeka. Dva egi9atska bika 9osjed7j7
misterij( s7n>e i mjese>( kao svjedoke "abaotha0
naime( 9reko njih je "oCija 9rimila svemirG od
dana kada je stvorila s7n>e i mjese>( stavila je
vje?ni 9e?at na svoje nebo.
! >rv koji je ro:en i; Ceniksa tako:er je lj7dsko
biBe. njem7 je 9isano .Ps 4303T LRR/0 <#ao
Ceniks >vate 9ravednik<I. -eniks se naj9rije 9ojaE
vlj7je 7 =ivom stanj7( 9otom 7mire i 9onovno
7staje( kao ;nak onoga 8to 9ostaje o?ito na kraj7
vremena. Ti veliki ;nakovi 9ojavljivali s7 se samo
7 Egi9t7 E nigdje dr7gdje E kao na;naka 43; da je
.ta ;emlja( o9. 9rev./ 9o97t Bo=jega Raja.
Vratimo se gore s9omen7tim vladarima( kako
bismo ka;ali jo8 ne8to o njima. #ada je sedam
vladara ba?eno s njihovih nebesa na ;emlj7(
stvorili s7 sebi sl7ge( mno8tvo demonskih an:ela.
vi s7 lj7de 9od7?ili ra;nim vrstama grijeha( te
magiji( ?arobnim na9it>ima( obo=avanj7 idola(
9rolijevanj7 krvi( sveti8tima( hramovima( =rtvama
te =rtvovanjima svim ;emaljskim d7hovima(
imaj7Bi s7dbin7 njihova s7radnika koji je do8ao 7
=ivot s9ora;7mom i;me:7 bogova ne9ravde i
9ravde.
"vijet je( dakle( od 9o?etka grije8io. %er( svi lj7di
na ;emlji( od 9ostanka do svr8etka( obo=avali s7
d7hove .demone/( E kako 9ravedni an:eli( tako i
ne9ravedni lj7di. Tako je svijetom vladala
;al7:enost( ne;nanje i ne9omi?nost. "vi s7
grije8ili( sve do 9ojave istinskoga ?ovjeka.
Neka ovo ;a sada b7de dovoljno. Nastavimo s
ra;matranjem na8ega svijeta( kako bismo to?no
;avr8ili o9is njegova 9oretka i 79rave. Tada Be
nam 9ostati jasno kako je otkriveno vjerovanje 7
nevi:eno kraljevstvo( koje je bilo vidljivo od
9ostanka do svr8etka vremena.
Do8ao sam( dakle( do glavnih to?aka ve;anih 7;
besmrtnoga ?ovjeka0 govorit B7 o svim biBima
koja m7 9ri9adaj7 i objasniti kako s7 se na8la
ovdje.
#ada je nastalo mno8tvo lj7dskih biBa( od
!dama 43A' koji je bio oblikovan( te i; tvari( i
kada je svijet veB bio na97?en( vladari s7 njime
gos9odarili E odnosno( dr=ali s7 ga ograni?enog
ne;nanjem. $a8toM I; sljedeBega ra;loga0 b7d7Bi
da besmrtni ota> ;na da nedostatak istine 9ostoji
7 vje?nim kraljevstvima i njihov7 svemir7( kada
je 9o=elio 7ni8titi vladare g7bitka 9omoB7
stvorenja koja s7 oblikovali( 9oslao je tvoj7 slik7
dolje( 7 svijet g7bitka( naime( blagoslovljene(
male( ned7=ne d7hove. Njima ;nanje nije strano.
%er( sve je ;nanje sadr=ano 7 jednom an:el7 koji
se 9ojavio 9rije njihG on nije nemoBan 7 9ratnji
o>a. I UonV im je dao ;nanje. #ad god se 9ojave 7
svijet7 g7bitka( smjesta i naj9rije ra;otkrivaj7
7;orak trajnosti( kao os7d7 vladara i njihovih sila.
#ada s7 se blagoslovljena biBa 9ojavila 7 obli>ima
koje s7 im dali vladari( b7dili s7 ;avist. ! i; ;avisti
s7 vladari 9omije8ali svoje sjeme s njima(
nadaj7Bi se da Be ih oskvrn7ti. Nis7 7s9jeli. #ada
s7 se blagoslovljena biBa 9ojavila 7 svijetlom
oblik7( 9ojavila s7 se na ra;li?ite na?ine. "vaki od
njih( 9o?ev8i 7 svojoj ;emlji( ra;otkrio je svoj7
.vrst7/ ;nanja vidljivoj >rkvi sastavljenoj od
obli?ja g7bitka. na .>rkva/ je bila osnovana kako
bi sadr=avala sve vrste sjemenja( ;bog sjemena
vladara koje se s njome 9omije8alo.
Tada je "9asitelj stvorio U...V svij7 njih E i njihovi
s7 d7hovi o?ito nadmoBniji( .jer s7( o9. 9rev./
blagoslovljeni 43B i ra;noliki. ."tvorio je/ tako:er
mnoga dr7ga biBa( koja nemaj7 kralja( te s7 bolja
od svakoga tko je 9ostojao 9rije njih. Postoje(
dakle( ?etiri rase. Tri rase 9ri9adaj7 kraljevima
osmoga neba. No( ?etvrta rasa nema kralja( to je
savr8ena i od svij7 najvi8a. %er( oni Be 7Bi 7 sveto
mjesto njihova o>a. I oni Be steBi mir i s9okoj i
vje?n7( nei;re>iv7 slav7 i beskrajn7 radost.
1tovi8e( oni s7 kraljevi 7 smrtnom 9odr7?j7( 7
njem7 s7 besmrtni. ni Be os7diti bogove kaosa i
njihove sile.
Rije? koja je i;nad svih biBa 9oslana je samo da
bi on mogao objaviti ne9o;nato. n je rekao 0
<Ni8ta nije skriveno 8to nije o?ito( i ono 8to nije
bilo 9re9o;nato( bit Be 9re9o;nato.<
vi s7 9oslani da ob;nane ono 8to je skriveno(
te sedam moBnika kaosa i njihov7 be;bo=nost.
Time s7 bili os7:eni na smrt.
#ada s7 se svi savr8eni 9ojavili 7 obli>ima koje
s7 im dali moBni>i( i kada s7 ra;otkrili
ne7s9orediv7 istin7( osramotili s7 sv7 m7drost
bogova. I njihova je vjera bila 9rokletstvo. I
njihova se moB is78ila. Njihova se vlast isto9ila.
Njihova je misao 9ostala 9ra;nina( ;ajedno s
njihovom slavom.
Prije svr8etka vremena( ?itav 9rostor 9otrest Be
sna=an grom. Tada Be vladari t7govati( U...V
njihova 435 smrt. !n:eli Be o9lakivati svoje
?ovje?anstvo( demoni Be 9lakati nad svojim
dobima( a njihovo Be ?ovje?anstvo t7govati i
k7kati 7 svojoj smrti. Tada Be ;a9o?eti doba( i oni
Be se 7;nemiriti. Njihovi Be kraljevi biti ;atrovani
vatrenim ma?em( te Be me:7sobno ;aratiti( a
;emljom Be 9oteBi krv. Ti Be ratovi 7;nemiriti
vode mora. $vije;de na neb7 ;a7stavit Be svoja
kretanja. )rom Be ;agrmjeti i; velike sile koja je
nad svim silama kaosa( gdje se nala;i nebeski
svod =ene. "tvoriv8i 9rv7 tvorevin7( ona Be
odstraniti m7dr7 vatr7 ra;7ma i ;aodjen7ti se
nera;boritim gnjevom. Tada Be 9rogoniti bogove
kaosa( koje je stvorila ;ajedno s 9rvobitnim
roditeljem. Ba>it Be ih dolje( 7 9onor. Bit Be
;brisani ;bog svoje ;lobe. %er( 9ostat Be 9o97t
v7lkana i 9ro=drijeti jedan dr7goga dok ne
i8?e;n7 7 r7>i 9rvobitnoga roditelja. #ada ih on
7ni8ti( okren7t Be se 9rotiv sebe i sebe samoga
7ni8titi dok ne 9restane 9ostojati.
! njihova nebesa 9ast Be jedno na dr7go( i
njihove Be sile 9rog7tati vatra. Njihova Be vje?na
kraljevstva tako:er biti 9rega=ena. ! njegovo Be
nebo 9asti i ra;biti se na dva dijela. Njegova U...V
Be 9asti dolje( na U...V 9odr=ati ihG oni Be 9asti 7
9onor( i 9onor Be biti 9rega=en.
"vjetlost Be U...V tam7 i ;brisati je0 bit Be 43C
ne8to 8to nikada nije bilo. ! tvorevina kojoj je
slijedila tama rasto9it Be se. I nedostatak Be biti
i8?79an i; korijena .i ba?en/ dolje( 7 tam7. I
svjetlost Be se vratiti svome korijen7. I 9ojavit Be
se slava nero:enih. I is97nit Be ?itavo vje?no
kraljevstvo.
#ada 9roro?anstvo i 9ri9ovijest o onima koji s7
kralj .M kraljevi( o9.9rev./ b7d7 ob;nanjeni i kada
ga is97ne oni koji se na;ivaj7 savr8enima( oni koji
E ;a ra;lik7 .od njih( o9. 9rev./ E nis7 9ostali
savr8eni 7 nero:en7 o>7( 9rimit Be njihov7 slav7
7 svojim kraljevstvima i kraljevstvima besmrtnih0
no( nikada neBe 7Bi 7 kraljevstvo be; kralja. %er(
svatko mora otiBi na mjesto odakle je 9otekao.
Doista( 9o njegovim djelima i ;nanj7( svaki ?ovjek
ra;otkrit Be svoj7 .vlastit7/ 9rirod7.
I+ Psalm7 4A .43/(3T( <Biblija<( #r8Banska
sada8njost( $agreb( 3445. stoji0 <#o 9alma >vate
9ravednik...<
>$(=:?
:*K(I=/NJ/ $: JAK:=U
.
V( T/
+vod0
5iiam ". Schoede
Preveo na engleski0
5iiam ". Schoede
+redio0
/ougas .. )arrot
Prevela s

U=:D
R7ko9is na;iva ovaj ;a9is O)kri%enjem $o
Jako%u3 'i ga ovdje na;ivamo +*r%o- o)kri%enje
$o Jako%u" kako bismo ga ra;likovali od
sljedeBega teksta .V(5/ kojeg r7ko9is tako:er
na;iva O)kri%enjem $o Jako%u3 Na8e je otkrivenje
i;vrstan 9rimjer <dijaloga otkrivenja<. "7dioni>i
toga ra;govora s7 )os9odin i %akov( )os9odinov
brat .iako se ;a 9otonjega ka=e da je bio
)os9odinov brat samo 7 d7hovnom smisl7/. +
9rvom dijel7 teksta .A5ETD/ %akov )os9odin7
9ostavlja 9itanja koja odra=avaj7 njegov7
;abrin7tost ;bog 9atnji koje Be 7br;o snaBi i
njega i )os9odina( a )os9odin m7 9r7=a 7tjeh7(
7 oblik7 standardnog gnosti?koga na7ka o
?ovjekov7 mjest7 7 svemir7. Nejasan i veoma
kratak osvrt na ras9eBe .TD/( 9redstavlja
9rekretni>7 9ri9ovijesti. Poslije 9onovnoga
7ka;anja )os9odina( 9ri9ovije8B7 dominira ni;
Corm7la koje bi %akov7 trebale 9omoBi 7 njegov7
s7?eljavanj7 s i;a;ovima ne9rijateljskih sila koje
Be 9ok78ati s9rije?iti njegov 7;la;ak
<Prvobitnome<( 9oslije njegova m7?eni8tva .TAE
T@/. Te Corm7le 9redstavljaj7 dramati;iran7
ver;ij7 tekstova koji se 9ojavlj7j7 dr7gdje 7
kontekst7 obreda bojanja( 7 oblik7
valentinovskoga gnosti>i;ma .Irene( Haer"
3.A3.6G /!i%an( *an T@.T.3E@/. 'e:7tim( valja
na9omen7ti kako barem jedna karakteristi?na
re?eni>a koja se ovdje 9ojavlj7je .<%a sam
strana>( sin ?eve rase</ ima 9aralel7 7 ?or!us
Hermeticumu .3T.T/. Dr7ga ;animljiva 9itanja
koja se 9ojavlj7j7 7 dr7gom dijel7 otkrivenja(
7klj7?7j7 na97tke o tajnom 9reno8enj7 ;nanja
.T@ETS/( komentare o ;na?aj7 =ena kao 7?eni>a
.TSE53/( %akovljev7 o9omen7 dvanaestori>i
7?enika .5A/ i( na kraj7( relativno d7ga?k7
9ri9ovijest .sada velikim dijelom 7ni8ten7/ o
%akovljev7 m7?eni8tv7.
;na?avanje %akova kao <%akova Pravednika<
.TAG 5T/ 797B7je na kontakt sa =idovskoE
kr8Banskom 9redajom .He,ezi! 1 /1zebie(
H3E3 T1om3" i;reka 3A/. +klj7?ivanje !ddaija .T@/
7 9o9is osoba koje Be 7 tajnosti 9redati na7k(
797B7je na "irij7( a time i semitski oblik
kr8Banstva .vidi E7;ebije( H3E3 3.3T/. Neki s7
;nanstveni>i isti>ali kako brojne dr7ge teme
ovoga otkrivenja tako:er odra=avaj7 7tje>aj
=idovskoEkr8Banske teologije. No( osim ;na?aja
koji se 9ridaje %akov7 Pravednik7( nema mnogo
valjanih doka;a na temelj7 kojih bismo tekst
9ri9isali 7tje>aj7 =idovskoga kr8Banstva. "toga(
9ostoji mog7Bnost da je %akova odabrao kr7g
gnostika kao 9rigodan i;vor njihova na7ka.
%edan od ra;loga 9rivla?nosti %akova bila je
?injeni>a da se on nala;io i;van kr7ga
dvanaestori>e 7?enika. +; to( ;bog svoje ve;e s
Is7som .koja je ovdje shvaBena kao d7hovna/
mogao se smatrati i;vorom kr8Banskoga na7ka(
?i8Bega od onoga koji je 9romi>alo dvanaest
7?enika. + tom smisl7( n7=nost tajnoga
9reno8enja na7ka obja8njava ;a8to se
neini>iranome gnosti>i;am ?inio relativno kasnim
oblikom Is7sove vjere. +kratko( na8e otkrivenje
9ok78ava 9redstaviti alternativ7 a9ostolskom
a7toritet7 na koji se 9o;ivao na7k veB dosta
ra;vijenoga katoli?koga oblika kr8Banstva.
'e:7tim( dok se %er7;alem i j7dai;am 9ove;7j7 s
mra?nim silama svemira( ?ini se da se
dvanaestori>a .a time i katoli?ko kr8Banstvo/
kreB7 7n7tar dobrostivih sCera !hamota( manje
"oCije.
Lik %akova gnosti>ima je tako:er mogao
9osl7=iti ;a obja8njavanje 9ovijesti 9rvoga
stoljeBa. Pad %er7;alema bio je doga:aj koji je
79ravo =7dio ;a obja8njenjem. Iako se 9oslije
?inilo 9rirodnim smatrati t7 katastroC7
9osljedi>om ;ala koje s7 Lidovi nanijeli Is7s7 .vidi
:ri,en( 8on)ra 8elsum A.3TG /1zebie( H3e3 T.F/(
bilo je jo8 9rirodnije 9ove;ivati 9ad %er7;alema sa
;lostavljanjem %akova od =idovskih vlasti(
ne9osredno 9rije velikoga rata s Rimljanima
.He,ezi! 1 /1zebie( H. E. A.AT/. "avjesnom
kr8Banskom 7?enjak7 9osve sig7rno nije
9romakn7la ta ;animljivost .vidi rigen( 8on)ra
8elsum" 3.5F/. 'e:7tim( na8e otkrivenje ne
sadr=i takve ;animljivosti( te se 7logom %akova
sl7=i na dva na?ina.
Prvo( ra;lika i;me:7 otk79itelja .)os9odina/ i
otk79ljenoga .%akova( 9rototi9a 7?enika/ je 7
gnosti>i;m7 mnogo manje i;ra=ena .AF( gdje se
%akov jasno i;jedna?ava s <nime #oji %est</. #ao
9osljedi>a( dva s7 lika kom9lementarna( 9rije
negoli o9re?na( i to 7 9ogledima koji i;la;e i;
okvira 9romi8ljanja katoli?koga kr8Banstva.
Dr7go( o9Be gnosti?ko stajali8te da se
m7?eni8tvo mo=e 9rigrliti i; 9ogre8nih ra;loga .a
neki s7 gnosti>i m7?eni8tvo smatrali
nei;bje=nim/( 7?inilo je oslobo:enje 9oslije
d7goga ra;doblja straha i tjeskobe( 9osve
9rirodnim o?ekivanjem. Tako se Is7sovo ras9eBe i
%akovljevo m7?eni8tvo 9romatraj7 kao
kom9lementarni doga:aji( n7=ni ;a 9osvema8nj7
eg;em9liCika>ij7 9objede nad silama tame. Po toj
logi>i( %akovljeva 9objeda nad arhontima( tijekom
njegova 7;laska Bog7( vjerojatno je 9ove;ana s
9adom %er7;alema( 9rebivali8ta .9rema A6/
mnogih arhonata.
9olo=aj7 %akova Pravednika 7 ranom
kr8Banstv7 govori Cragment i; djela Kle"enta
Aleksandrisko,:
<%akov7 Pravednik7 i Petr7 )os9odin je 9renio
gnosis 9oslije 7skrsn7Ba. ni s7 je 9renijeli
dr7gim a9ostolima. Dr7gi s7 je a9ostoli 9renijeli
sedamdesetori>i ...< .E7;ebije( H3E3 A.3.5/.
dlomak 797B7je na tri osnovne .nedvojbeno
istodobne/ Ca;e 7 ra;voj7 %akovljeva lika0
3/ %akov Pravednik( simbol =idovskoEkr8Banskih
vrednotaG
A/ %akov kao 9rimatelj otkrivenja 9oslije
7skrsn7Ba( 7 gnosti?kom okvir7G i
T/ %akov kao 9rijatelj )os9odinovih a9ostola( 7
katoli?kom okvir7.
Na8e otkrivenje vjerojatno odra=ava ;animanje
;a %akova koje odgovara dr7goj osnovnoj Ca;i 7
oblikovanj7 njegova lika.
#ona?no valja na9omen7ti kako 9ostoje neki
doka;i o i;ravnom 7tje>aj7 e;oteri?ne =idovske
misli. %er( samo kro; neobi?n7 mani97la>ij7
brojevima i svijest o ;na?enj7 broja FA 7
=idovskoj 9redaji mo=emo objasniti ?injeni>7 da
<dvanaest hebdomada< .3AQF/ istovjetno sa
<sedamdeset dva neba< .A@/.
+ebdo"adalan P tjedni( sedmi?ni
>$(=:?
.V( A5(
3DE55( 3D/
:tkrivene
!o Jakov1
)os9odin mi re?e0 <)le( moje se otk79ljenje
bli=i kraj7. Dao sam ti ;nak( %akove( brate moj.
%er( nisam te 7;al7d ;vao bratom( iako mi stvarno
nisi brat. + 9ogled7 tebe nisam ne;nali>aG stoga(
kada ti dam ;nak E ;naj i ?7j.
<Ni8ta nije 9ostojalo osim noga #oji %est. n se
ne mo=e ;vati imenom i nei;re>iv je. Ni mene se
ne mo=e ;vati imenom( mene koji sam od noga
#oji %est( iako s7 mi UdanaV mnoga imena E dva od
noga #oji %est. %a( UjaV sam 9rije tebe. B7d7Bi da
si U9itaoV o =enstvenosti( =enstvenost je 9ostoE
jala( no( ona nije bila U9rvaV. $a UsebeV je
9ri9remala moBi i bogove. No( Uona nijeV
9ostojala UkadaV sam ja do8ao 3B b7d7Bi da sam
ja slika noga #oji %est. No( ja sam donio
Unjegov7V slik7( kako bi sinovi noga #oji %est
mogli ;nati koje s7 stvari njihove( a koje s7 UimV
strane. $naj( ra;otkrit B7 ti sve o toj tajni. %er( oni
Be me 9rekos7tra ;arobiti. No( moje je otk79ljenje
bli;7.<
%akov re?e0 <Rabbi( rekao si0 X$arobit Be me.W
No( 8to mog7 7?initiM<
n mi odgovori0 <Ne boj se( %akove. I tebe Be
;arobiti. No( na97sti %er7;alem. %er( ona 7vijek
donosi gor?in7 sinovima svjetlosti. na je
9rebivali8te brojnih arhonata. No( tvoje Be
otk79ljenje biti sa?7vano od njih. #ako bi mogao
ra;7mjeti tko s7 UoniV i kakvi s7( ti Be8 U...V. I
sl78aj. ni nis7 U...V nego Uarhonti...V. Ta
dvanaestori>a U...V dolje U...V arhonte U...V 35 na
njegov vlastiti hebdomad.<
%akov re?e0 <Rabbi( ;ar 9ostoji dvanaest
hebdomada( a ne sedam kao 8to ka;7j7 knjigeM<
)os9odin odgovori0 <%akove( tko govori o
knjigama malo toga ra;7mije. 'e:7tim( otkrit B7
ti 8to je 9roi;a8lo i; onoga koji nema broja. Dat
B7 ti ;nak o njihov7 broj7. ! o onome 8to je i;
njega 9roi;a8lo( i; njega koji je nei;mjeran( dat B7
;nak o njihovoj mjeri.<
%akov re?e0 <Rabbi( evo( 9rimio sam njihov broj.
Postoje sedamdeset dvije mjereK<
)os9odin odgovori0 <To s7 sedamdeset dva
neba koja s7 im 9odre:ena. To s7 moBi njihove
snage( koje s7 oni 7s9ostaviliG to s7 oni koji s7
9osv7da( 9ostojeBi samo 9od Uvla8B7V dvanaest
arhonata. +n7tarnja moB me:7 njima Usk79ila jeV
;a se an:ele UiV nebrojen7 vojsk7. naj #oji %est
9rimio je U...V ;a U...V noga #oji %est U...V oni s7
nei;mjerni. 3C Leli8 li im ;nati broj( UneBe8V moBi
Uto 7?initiV dok ne odba>i8 slije97 misao( t7 ve;7
s tijelom koje te okr7=7je. Tada Be8 dosegn7ti
noga #oji %est. I vi8e neBe8 biti %akovG ti si naj
#oji %est. ! svi nebrojeni bit Be imenovani.<
U%akov re?e0V <Rabbi( kako B7 dosegn7ti noga
#oji %est( ako s7 sve te moBi i sve vojske 9rotiv
meneM<
n mi odgovori0 <Te moBi nis7 7stale 9rotiv
tebe( nego 9rotiv dr7goga. ne s7 7stale 9rotiv
mene. Naor7=ane s7 dr7gim UmoBimaV. kren7le
s7 se 9rotiv mene da mi s7de. Nis7 mi dale U...V 7
tome U...V kro; njih U...V. Na ovome mjest7 U...V
9atnje( ja B7 U...V. n Be U...V 37 i ja ih neB7
9oreBi. + meni Be biti ti8ina i skriveno otajstvo.
No( 9red njihovim sam gnjevom slab.<
%akov re?e0 <Rabbi( ;ar nema krivnje ako s7 se
one okren7le 9rotiv tebeM<
Do8ao si sa ;nanjem(
kako bi 9ora;io njihov ;aborav.
Do8ao si sa sjeBanjem(
kako bi 9ora;io njihovo ne;nanje.
No( ja bijah ;abrin7t ;a te.
%er( si8ao si 7 veliko ne;nanje(
no( ni8ta te 7 njem7 nije oskvrn7lo.
%er( si8ao si 7 veliko be;7mlje(
ali( tvoje je sjeBanje ostalo.
Hodao si 7 blat7(
ali( tvoja je odjeBa ostala neokaljana(
i nisi bio ;ako9an 7 njihovoj 9rljav8tini(
i nis7 te 7hvatili.
! ja nisam bio 9o97t njih( iako sam odijen7o
sve 8to je njihovo.
+ meni je ;aborav(
9a i9ak( sjeBam se svega 8to nije njihovo.
+ meni je U...V(
a ja sam 7 njihovoj U...V.
U...V ;nanje U...V nije 7 njihovim 9atnjama U...V No(
ob7;eo me strah U9red njimaV( jer oni s7 vladari.
Ta( 8to Be 3D 7?initiM 1to Be reBiM 1to B7 ja reBiM
#oj7 B7 rije? i;govoriti kako bih od njih
9objegaoM<
)os9odin re?e0 <%akove( tvoje ra;7mijevanje i
strah s7 ;a 9ohval7. !ko se i dalje b7de8 bojao(
ne brini ni ;a 8to dr7go do li ;a svoje otk79ljenje.
%er( evo( ;avr8it B7 ov7 s7dbin7 na ovoj ;emlji(
kao 8to sam rekao i; nebesa. I otkrit B7 ti tvoje
otk79ljenje.<
%akov re?e0 <Rabbi( kako Be8 se 9oslije toga
9onovno nama 7ka;atiM #ada te 7hvate i kada
;avr8i8 ov7 s7dbin7( otiBi Be8 gore( k nom7 #oji
%est.<
)os9odin re?e0 <%akove( 9oslije toga otkrit B7 ti
sve( ne samo ;a tvoj7 korist( nego i 7 korist
nevjeri>e lj7di( kako bi 7 njima mogla 9ostojati
UvjeraV. %er( mnogi Be U9ristatiV 7; vjer7 UiV narasti
U7...V. ;@ ! 9oslije toga( 9ojavit B7 se 9red
arhontima( kako bih ih o9omen7o. I otkrit B7 im
da on ne mo=e biti ;arobljen. !ko ga ;arobe( on
Be svakoga od njih nadja?ati. No( sada idem.
+9amti ono 8to sam ti rekao i 97sti ih neka od7
gore 9rije tebe.<
%akov re?e0 <)os9odine( 9o=7rit B7 kako si mi
rekao<.
)os9odin ga 9o;dravi i is97ni ono 8to je valjalo
is97niti.
#ada je %akov ?7o o njegovim 9atnjama i
rast7=io se( oni s7 ?ekali ;nak njegova dolaska. I
do8ao je 9oslije nekoliko dana. ! %akov je hodao
9laninom ;vanom <)a7gelan< sa svojim
7?eni>ima( koji s7 ga sl78ali Ujer s7 bili
o=alo8BeniV( a on je bio U...V 7tje8itelj( UgovoreBiV0
<To je U...V dr7go U...Tada seV sk79ina ras9r8ila( no
%akov je ostao U...V moleBi U...V( 9o ;4 obi?aj7.
I )os9odin m7 se 7ka;a. Prekin7o je .svoj7/
molitv7 i ;agrlio ga. Polj7bio ga je( govoreBi0
<Rabbi( 9rona8ao sam teK "l78ao sam o
9atnjama koje si tr9io. I velika me t7ga ob7;ela.
$na8 da s7osjeBam s tobom. Ra;misliv8i( shvatio
sam da te lj7de ne =elim vidjeti. Njima se mora
s7diti ;bog onoga 8to s7 7?inili. %er( njihova se
djela 9rotive onome 8to je 9rimjereno.<
)os9odin re?e0 <%akove( ne brini ;a me ni ;a te
lj7de. %a sam onaj koji je bio 7 meni. Nikada
nisam 9atio( niti bio o=alo8Ben. ! ti mi lj7di nis7
7?inili na=ao. Ti s7 .lj7di/ 9ostojali UkaoV vrsta
arhonata( i to ;asl7=7je da b7de U7ni8tenoV kro;
njih. No( U...V arhonti( U...V koji s7 U...V ali b7d7Bi da
je ona U...V lj7ta na U...V samo U...V TA je njegov
sl7ga. "toga je tvoje ime X%akov
PravednikW. )le( 9ostat Be8 trije;an kada me
7gleda8. ! ti si 9rekin7o svoj7 molitv7. B7d7Bi da
si 9ravednik Bo=ji( ;agrlio si me i 9olj7bio. $aista(
ka=em ti da si 9rotiv sebe i;a;vao silan gnjev i
bijes. No( .to se dogodilo/ kako bi oni dr7gi mogli
9ostati.<
!li( %akov je bio 9lah .i/ ;a9laka. b7;ela ga je
velika =alost. boji>a s7 sjeli na kamen.
)os9odin m7 re?e0 <%akove( tako Be8 9roBi te
9atnje. No( ne =alosti se. %er( tijelo je slabo. no
Be 9rimiti 8to m7 je namijenjeno. No( ti ne b7di
U9lahV i ne boj se.< )os9odin UstaneV.
#ada je %akov to ?7o( obrisao je s7;e 7 Usvojim
o?imaV i veoma gorko .M/ U...V 8to je U...V.
)os9odin re?e U0 <%akoveV( evo( ;; otkrit B7 ti
tvoje otk79ljenje. #ada UteV ;arobe( i kada b7de8
9rola;io te 9atnje( mno8tvo Be se 9rotiv tebe
naor7=ati kako ^bi_ te 7hvatili. Troji>a Be te
;arobiti E sk79lja?i 9ore;a koji .ondje/ sjede. sim
8to ;ahtijevaj7 9ore;( oni tako:er krad7 d78e.
#ada 9adne8 7 njihov7 moB( jedan od njih(
stra=ar( 79itat Be te0 XTko si i odakle dola;i8MW
dgovorit Be8 m70 X%a sam sin( i dola;im od >a.W
n Be te 79itati0 X#akav si ti sin( i kojem7 o>7
9ri9ada8MW vako Be8 m7 odgovoriti0 XDola;im od
Prvobitnoga >a( i sin sam 7 Prvobitnome.W
U#adaV te U79itaV( U...V( ti Um7 odgovori( ...V 7 U...V
kako bih mogao U...V.
<U...;A odV stranih stvariM< Ti Be8 m7 reBi0 Xne
nis7 9osve strane( nego s7 od !hamota( koji je
=ena. I njih je stvorila kada je donijela ras7 od
Prvobitnoga. "toga( one nis7 strane( nego na8e.
ne s7 doista na8e( jer je od Prvobitnoga ona
koja njima gos9odari. ne s7 istodobno strane(
jer se Prvobitni nije s njom sjedinio( kada ih je
donijela.W #ada te 79ita i ovo0 <#amo Be8 otiBiM<( ti
m7 re>i0 <Na mjesto odakle sam do8ao( tamo B7
se vratiti.W !ko tako b7de8 govorio( i;bjeBi Be8
njihove na9ade.
<#ada do:e8 k UtojV troji>i ;ato?itelja UkojiV na
tome mjest7 krad7 d78e U...V njima. Ti U...V 9os7d7
U...V mnogo vi8e od U...V ;B od one koj7 U...V ;a U...V
nje;in korijen. I ti Be8 biti trije;an U...V. No( 9o;vat
B7 nei8?e;ivo ;nanje( koje je "oCija koja je 7 >7
.i/ koja je majka !hamotina. !hamot nije imala
o>a( niti m78ke 7tjehe( nego je ona =ena od =ene.
na vas je stvorila be; m78kar>a( b7d7Bi da je
bila sama .i/ nije imala ;nanja o onome 8to U=ivi
kro;V nje;in7 majk7( jer je mislila da samo ona
9ostoji. No( UjaV B7 nje;inoj maj>i 797titi krik. !
tada Be me:7 njima ;avladati 9om7tnja .i/ okrivit
Be svoj korijen i ras7 UodV njihove majke. U!liV ti
Be8 otiBi gore 7 Uono 8to jeV tvoje U...V ti Be8 U...V
;5 UPrvobitnogaV.
<Uni s7V oblik dvanaestori>e 7?enika i
dvanaest 9arova( U...V !hamot( koja je(
9revedena( X"oCijaW. ni s7 ;nali i skrivali 7 sebi
tko sam ja( i .tko/ je nei8?e;iva "oCija( kro; koj7
Be8 biti otk79ljen( i .tko s7/ svi sinovi noga #oji
%est. ^Te Be8 stvari_ skrivati 7 sebi i 87tjeti. No(
ra;otkrit Be8 ih !ddaij7. #ada Uode8V( odmah Be
biti U9okren7tV rat 9rotiv ove ;emlje. UPla?iV(
stoga( ;a onime koji 9rebiva 7 %er7;alem7. !li(
neka !ddai te stvari 7;me k sr>7. + desetoj
godini neka !ddai sjedne i ;a9i8e ih. ! kada ih
;a9i8e U...V oni Be m7 dati U...V on ima U...V ;C on
Use ;oveV Levi. n Be 9otom donijeti U...V rije? U...V
od Uono 8to samV 9rije ka;ao U...V =ena U...V
%er7;alem 7 nje;in7 U...iV on kro; nj7 ;a?e UdvaV
sina. Uni BeV naslijediti te stvari UiV ra;7mijevanje
njega koji U...V 7;di=e. I oni Be 9rimiti U...V kro;
njega i; njegova 7ma. 'ladi od njih je veBi. I neka
te stvari ostan7 7 njem7 skrivene dok ne navr8i
sedamnaest godina U...V ;7 9o?etak U...V kro;
UnjihV. ni Be ga ne9restano 9rogoniti( b7d7Bi Uda
s7V od njegovih U...V 9ratitelja. n Be Ukro;V njih
biti objavljen( i Uoni BeV objaviti njegov7 rije?.
UTada Be on 9ostatiV sjeme U...V.<
%akov re?e0 <U%a samV ;adovoljan U...V a oni s7
U...V moja d78a. Pa i9ak( 9itat B7 te Une8to dr7goV0
Tko s7 UsedamV =ena koje s7 UbileV tvoje 7?eni>eM
I( gle( sve te =ene blagoslivljaj7. I mene ?7di kako
s7 UnemoBneV 9os7de 9ostale sna=ne ;bog
9ogleda koji je 7 njima.< )os9odin Ure?eV0 <Ti U...V
dobro U...V ;D d7h Uod...V. Ud7hV misli( Ud7hV
savjeta Uod...V( d7ha U...V d7h ;nanja U...V njihova
straha. U...V 9ro8av8i kro; UdahV UtogaV arhonta
kojem7 Uje imeV !donaj U...V ga i U...V on je bio 7
ne;nanj7 U...V kada sam i;a8ao i; njega( UonV se
9risjetio da sam njegov sin. UPrema meniV kao
svome sin7 tada je bio milostiv. Prije nego 8to
^sam se_ ovdje 9ojavio( ôn_ ih je ba>io me:7
UteV lj7de. I i; UmjestaV nebeskoga 9roro>i U...V.<
A@
%akov Ure?eV0 <Rabbi( U...V ja U...V svi ;ajedno U...V
7 njima osobito U...V.<
)os9odin re?e0 <U%akoveV( ja hvalim Utebe...V
hoda8 ;emljom U...V rije?i dok on U...V na U...V.
tkloni od UsebeV kale= 97n =7Bi. %er( neki i; U...V
okren7li s7 se 9rotiv tebe. %er( Uti si 9o?eoV
ra;7mijevati Unjihove korijeneV od 9o?etka do
kraja. tkloni od sebe sve be;akonje. I 9a;i da ti
ne 9o;avide. #ada govori8 ove rije?i o Ugledanj7V(
ohrabri ov7 U?etvork7V0 "alom7 i 'arijamn7 Ui
'art7 i !rsinoj7...V A4 b7d7Bi da on 7;ima ne8to
U...V meni on je U...V =rtve 9aljeni>e i U...V. No( ja
U...V ne na taj na?inG ali U...V 9rve 9lodove U...V
9rema gore U...V kako bi se 9oka;ala moB UBo=jaV.
I8?e;ivo je Uoti8lo goreV 7 nei8?e;ivo i =enski se
element 9riklonio ovome m78kom element7.<
%akov re?e0 <Rabbi( 7 ove je tri .stvari/( stoga(
njihovo U...V bilo ba?eno. %er( oni s7 bili 9rokleti( Ui
oni s7 biliV 9rogonjeni U...V. A3 Evo( U...V sve U...V
od bilo koga U...V. %er( ti si 9rimio U...V od ;nanja.
!li( ja B7 iBi Una9rijedV i otkriti da s7 oni vjerovali
7 vas Ukako bi biliV ;adovoljni svojim UblagosloE
vomV i s9asenjem( a to se otkrivenje mo=e
dogoditi.<A
I on UsmjestaV ode i 9ora;i dvanaestori>7 i
istjera Ui;V njih ;adovoljstvo U;bogV ;nanja U...V.
U...V. A; ! veBina Unjih...V kada Us7 vidjeliV
glasnika 7;e8e 7 U...V. stali U...V reko8e <U...V
njem7 i; ;emlje. %er( UonV nije UdostojanV =ivota.<
vi s7( stoga( UbiliV 7 strah7. +stado8e( govoreBi0
<'i nemamo dijela 7 ovoj krvi( jer Be 9ravednik
nestati ;bog ne9ravde.< %akov oti:e( kako bi U...V
AA gledati U...V jer mi.M/ U...V njega.
>D(UG:?
.
V( 5/
+vod0
?hares 5. Hedrick
Preveo na engleski0
?hares 5. Hedrick
+redio0
/ougas .. )arrot
Prevela s

U=:D
*etvrti tekst i; #odeksa V nosi naslov +4rugo-
o)kri%enje $o Jako%u" kako bismo ga mogli
ra;likovati od 9rethodnoga teksta( b7d7Bi da oba
dok7menta nose isti i;voran naslov0 O)kri%enje
$o Jako%u3 Dvadeset strani>a teksta sa?7vano je
7 Cragmentima. #nji=evni je oblik te8ko o9isati.
Prema naslov7 teksta( rije? je o otkrivenj7( no
9rva ga re?eni>a o9is7je kao govor. " ob;irom da
%akov govori o otkrivenj7 koje je 9rimio od
7skrsn7loga Is7sa( tekst mo=emo na;vati
govorom otkrivenja. 'e:7tim( njegova je
str7kt7ra dana 7 oblik7 i;vje8Ba koje The7di(
%akovljev7 o>7( i;nosi 'areim( sveBenik i ro:ak
The7din( koji je( ?ini se( osobno 9romatrao
kamenovanje %akova.
Tekst sadr=i barem ?etiri 7re:ena dijela. $bog
njihove ravnote=e i stili;irana oblika( mo=emo ih
o9isati kao <harmoni?n7 9ro;7< koja 9osjed7je
<himni?n7< kvalitet7. Tri dijela 9redstavljaj7
aretalogije. %edna .54/ je ni; i;reka 7skrsn7loga
Is7sa o sebi( 7 stil7 <ja sam<. Dr7ga .6S/ je ni;
%akovljevih i;reka o 7skrsn7lome Is7s7( 7 treBem
li>7 .tj. <on je</. + treBoj aretalogiji .66G 6@/(
7skrsn7li Is7s o9is7je %akovljev7 osobit7 7log7( 7
dr7gom li>7 .tj. <ti si</. 9is 7 treBoj aretalogiji
797B7je da je %akov7 namijenjena 7loga
gnosti?koga otk79itelja.
*etvrta >jelina .@AG @T/ je molitva %akovljeva.
Nje;in 9ostojeBi oblik ;ahtijeva da je se shvati
kao molitv7 m7?enika ne9osredno 9rije njegove
smrti. 'e:7tim( nije sig7rno da je sada8nji oblik
molitve i;voran. sim svoga konteksta( ona
9osjed7je obilje=ja molitve koja bi mogla 9osl7=iti
7 nekom b7d7Bem ra;doblj7 9rogona ili s7:enja.
$ahtjev i;nesen 7 @A 797B7je na nad7 7 daljnje
;emaljsko 9ostojanje. 'aterijal sadr=an 7 @T
odnosi se na ne8to vi8e od bolne smrti( te
797B7je na s7:enja i 9atnje koje s7 se mogle
o?ekivati.
+ >jelini 7;ev8i( tekst je o?ito gnosti?ki( no(
7nato? tome ograni?eno rabi 7obi?ajene
gnosti?ke i;ra;e. Tako:er ga se ne mo=e idenE
tiCi>irati ni sa jednim 9o;natim gnosti?kim
s7stavom i; A. stoljeBa. " dr7ge strane( 9isa> je
7velike >r9io i; =idovskoEkr8Banskih 9redaja.
%akov( koji je 7 =idovskoEkr8Banskim kr7govima
7=ivao osobit 7gled( smatran je 9osjednikom
9osebnoga Is7sova otkrivenja( te m7 se 7
gnosti?koj 9redaji dodjelj7je 7loga koja ?ak
nadila;i 7log7 Petra 7 kanonskoj 9redaji.
Primjeri>e( %akov je <9ratnja< koja gnostika vodi
kro; vrata nebeskoga kraljevstva i nagra:7je ga
.66G 66E6@/. 9is je sli?an Petrovoj 7lo;i ?7vata
klj7?eva neba .'t 3@(34/.
1to se ti?e vremenskih okvira i mjesta
nastanka ovoga djela( ni8ta se ne mo=e
9o7;dano 7stvrditi. Na temelj7 =idovskoE
kr8Banskih 9re`daja sadr=anih 7 tekst7( njegovo
se 9odrijetlo mo=e 9ove;ati sa =idovskoE
kr8Banskim kr7govima. Nedostatak na;naka o
kasnijim gnosti?kim s7stavima( i gotovo
9osvema8nja ods7tnost na;naka koje se odnose
na novo;avjetn7 9redaj7( 797B7j7 na rani dat7m
nastanka.
Pris7tnost i 9oredak %akovljevih otkrivenja 7
#odeks7 V nedvojbeno s7 9osljedi>e hotimi?ne
9isarske organi;a>ije. Dva otkrivenja nagla8avaj7
ra;li?ite as9ekte 9redaje o %akov7( te s7
me:7sobno kom9lementarna. "tr7kt7ra +*r%oga-
o)kri%enja $o Jako%u 797B7je na ra;doblje 9rije
%akovljevih m7ka( dok +4rugo- o)kri%enje $o
Jako%u o9is7je njegove m7ke i smrt( 7 sklad7 s
9redvi:anjima i; +*r%oga- o)kri%enja $o Jako%u3

>D(UG:?
.V 55(
33E @T( TA/
vo je govor %akova Pravednika 7 %er7;alem7
Ukoji jeV ;a9isao 'areim( jedan UodV sveBenika. n
ga je 9renio The7di( o>7 Pravednika( b7d7Bi da je
ovaj bio njegov ro:ak. Rekao je0 <UPo=7riVK Do:i s
U'arijomV( svojom =enom( i svojom rodbinom U...V
AB stoga U...V od ovoga U...V Unjem7( on BeV
ra;7mjeti. %er( evo( mnogi s7 7;nemireni ;bog
njegov.aM( o9. 9rev./ U...V( i veoma s7 lj7ti Una
nj...V i mole U...V. %er( Uon jeV i dr7gima ?esto tako
govorio.
<bi?no je tako govorio dok je mno8tvo sjedilo.
No( .taj 97t/ 78ao je i ^nije_ 9o obi?aj7 sjeo na
mjesto. "jeo je i;nad 9etoga reda st7ba( UkojiV se
.veoma/ >ijeni( dok je sav na8 narod U...V rije?i
U...V.
<U...V A5 %a sam onaj koji je 9rimio otkrivenje od
Plerome UodV Nei8?e;ivosti. .%a sam onaj/ kojega
je veliki 9rvi 9o;vao( i koji se 9okorio U)os9odin7V
E onaj koji je 9ro8ao Ukro;V Usvjetove...V onaj koji
U... onaj koji seV ra;odijen7o UiV hodao gol( onaj
koji je bio 9rona:en 7 i8?e;iv7 .stanj7/( iako je
imao biti 7;dign7t 7 nei8?e;ivo.
vaj )os9odin koji je 9ris7tan Udo8ao jeV kao sin
koji vidi( i kao brat Uje bio tra=enV. n Be doBi
kako bi U...V dali njega jer U...V i on sjedinj7je U...V
?ini ga slobodnim U...V AC 7 U...V onaj koji je do8ao
Ukako bi...V.
<"ada sam 9onovno bogat ;nanjem UiV imam
jedinstveno Ura;7mijevanjeV( koje se dobiva samo
odo;go i U...V dola;i od U...V. %a sam U...V kojega
sam 9o;navao. no 8to mi je otkriveno bilo je
skriveno od svij7( i bit Be otkriveno .samo/ kro;
njega. v7 dvoji>7 koji vide ja ^..._ .i/ oni s7 veB
objavili kro; ove Urije?iV0 <Njem7 Be se s7diti s
Une9ravednikomV.< naj koji je =ivio Ube;V
bogoh7lja( 7mro je ;bog Ubogoh7ljaV. noga koji
je bio 9rotjeran( oni U...V.
< X <U...A7 toV tijelo UiV 97tem ;nanja ja B7 doBi i;
UtijelaV. +mirem( i to je sig7rno( no( bit B7
9rona:en 7 =ivot7. +8ao sam 7 red kako bi mogli
s7diti U...jaV B7 doBi U7...V s7>7 U...jaV ne nameBem
krivi>7 sl7gama njegova U...V 9o=7rit B7 da ih
oslobodim i =eljet B7 ih odvesti i;nad njega koji
njima =eli vladati. !ko im se 9oma=e( ja sam tajni
brat( koji se moli >7 Udok on...V 7 U...V AD
vladavini0 U...nei8?e;ivost...V 9rvi 7 U...V.
%a UsamV 9rvi UsinV koji je ro:en.
n Be 7ni8titi vladavin7 svij7 UnjihV.
%a sam lj7bljen.
%a sam 9ravednik.
%a sam sin U>aV.
%a govorim iako UsamV sl78ao
%a ;a9ovijedam iako sam U9rimaoV ;a9ovijed.
%a vam 9oka;7jem iako sam U9rona8aoV.
)ovorim( evo( kako bih mogao doBi. braBajte
na me 9o;ornost( kako biste me mogli vidjetiK
< X <!ko sam 9ostao( tko samM No( ^nisam_
do8ao ovakav kakav jesam( niti bih se 9oka;ao
takav kakav jesam. %er( nekada sam 9ostojao
kratko U...V.< B@
< X <#ada sam jednom sjedio ra;mi8ljaj7Bi( UonV
je otvorio vrata. naj kojeg si mr;io i 9rogonio
do8ao je k meni. Rekao mi je0 <Po;dravljam te(
brate mojG brate moj( 9o;dravljam te.< #ada sam
9odign7o svoje Uli>eV kako bi gledao 7 nj( .moja/
mi je majka rekla0 <Ne boj se( sine( jer on ti je
rekao0 XBrateW. %er( hranilo vas je isto mlijeko.
$ato me ;ove XmajkomW. n nije strana>. n je
tvoj U9ol7brat...V.<
< X <U...V B4 te rije?i U...V velike U...V ja B7 ih
U9ronaBiV( i Uoni Be doBiV. U'e:7timV( ja sam
strana>( i oni me 7 UsvojimV mislima ne 9o;naj7(
jer me 9o;naj7 na Uovome mjest7V. No( bilo je
9rimjereno da dr7gi s9o;naj7 kro; tebe.
< X <^Ti si_ onaj kojem7 ka=em0 <"l78aj i shvati
E jer( mnogi( kada ?7j7( neBe odmah ra;7mjeti.
!li( ti shvati( jer B7 ti reBi. Tvoj ota> nije moj ota>.
!li( moj Be ota> 9ostati UtvojV ota>.
< X <va djevi>a o kojoj si ?7o E ovak U...V djevi>a
U...V B3 naime( djevi>a. U...V( kako U...V meni ;a U...V
kako bi ;nao U...V ne kao U...V kojega ja U...V. %er(
ovaj U...V njem7( i to je tako:er ;a te korisno. Tvoj
ota>( kojeg smatra8 UbogatimV( dat Be ti 7
nasljedstvo sve .8to/ vidi8.
< X <bjavlj7jem da B7 ti reBi ove .rije?i/ koje B7
i;govoriti. "toga( kada sl78a8( otvori svoje 78i i
shvati i hodaj .7 sklad7 s time/K $bog tebe oni
9rola;e( 9okren7ti od onoga koji je slavan. ! ako
=ele i;a;vati nemir i .;a7;eti/ U...V B; on je
;a9o?eo U...V nis7( niti oni koji Udola;eV( koji s7
9oslani UodV njega da 7?ine ovo( sada8nje
UstvaranjeV. Poslije Utoga( kada se onV 9osrami( on
Be se ;abrin7ti videBi da je njegovo djelovanje(
koje je daleko UodV eona( 7;al7dno. ! naslije:e(
;a koje je govorio da je veliko( ?init Be se
malenim. ! njegovi darovi nis7 blagoslovi.
Njegova s7 obeBanja ;lokobna. %er( ti nisi .or7:e/
njegove samilosti( nego kro; tebe on ?ini ;lo. n
nam =eli 7?initi ne9ravd7( i vr8it Be vlast 7
ra;doblj7 koje m7 je dodijeljeno.
< X <No( shvati i s9o;naj >a koji je samilostan.
Njem7 nije dano neograni?eno naslije:e( UnitiV
ono .njegovo naslije:e/ UimaV .ograni?en/ broj
dana( no( ono je 9o97t vje?noga Udana...V ono je
U...V BA smatrati U...V. n je obi?no U...V. %er( on(
7stvari( nije .do8ao/ od UnjihV( .i/ ;ato ga
U9re;ir7V. n se UhvaliV kako ne bi bio 9re;ren.
%er( ;bog toga je on nadmoBniji od onih koji s7
is9od( onih koji s7 to odo;go 9romatrali. #ada je
;arobio one od >a( 7hvatio ih je i oblikovao na
svoj7 slik7. I oni s njime 9ostoje.
< X <Vidio sam s visine te .stvari/ koje s7 se
dogodile( i objasnio sam kako s7 se dogodile. Njih
s7 9osjetili dok s7 bili 7 dr7gom oblik7( i( dok sam
9romatrao( UoniV s7 ^me_ s9o;nali onakvoga
kakav jesam( kro; one koje 9o;najem.
< X <Prije nego 8to se te .stvari/ UdogodeV oni Be
7?initi U...V. %a ;nam UkakoV s7 9ok78ali UsiBiV dolje
na ovo mjesto BB Ukako V bi se on mogao 9ribli=iti
U...V mala dje>a( Uali( jaV =elim otkriti kro; tebe i
UD7h 'oBiV( kako bi on mogao otkriti UonimaV koji
s7 tvoji. ! oni koji =ele 7Bi( i koji =ele hodati
97tom koji je 9red vratima( kro; tebe otvaraj7
dobra vrata. I oni te slijedeG oni 7la;e Ui tiV ih
9rati8 7n7tra( i daje8 nagrad7 svakome tko je ;a
nj7 s9reman.
%er( ti nisi otk79itelj niti 9oma=e8 stran>ima.
Ti si 9rosvjetitelj i otk79itelj
onih koji s7 moji(
a sada i onih koji s7 tvoji.
Ti Be8 .im/ otkritiG
ti Be8 me:7 njih donijeti dobro.
Tebi UBe seV diviti
;bog svakog moBnoga .djela/.
Ti si onaj kojega nebesa blagoslivljaj7.
Tebi Be on ;avidjeti(
on Ukoji seV na;ivao tvojim U)os9odinomV.
%a sam U...V B5
Uoni koji s7V s .tobom/ 797Beni 7 te .stvari/.
$a tvoje dobro
njima Be Uove .stvari/V biti re?ene(
i 9ronaBi Be s9okoj.
$a tvoje dobro
oni Be vladati(
UiV 9ostati kraljevi.
$a UtvojeV dobro
oni Be imati milosti
;a sve koje sa=aljevaj7.
%er( kao 8to si ti 9rvi
koji se odijen7o(
ti si tako:er 9rvi koji Be se ra;odijen7ti(
i 9ostat Be8 kakav si bio
9rije nego 8to si se ra;odijen7o.<
< XI on 9olj7bi moja 7sta. $agrlio me( govoreBi0
<'oj lj7bljeniK Evo( otkrit B7 ti .stvari/ koje .ni/
nebesa ni njihovi arhonti nis7 ;nali. Evo( otkrit B7
ti .stvari/ koje nije ;nao onaj koji Use hvalio( X...
nemaV dr7goga BC osim mene. $ar nisam =ivM
B7d7Bi da sam ota>( U;arV Unemam moBV ;a sveM<
Evo( otkrit B7 ti sve( moj lj7bljeni. U"hvatiV i
s9o;naj ih UkakoV bi mogao doBi 9o97t mene.
Evo( otkrit UB7V ti onoga koji Uje skrivenV. No( sada
is9r7=i svoj7 Ur7k7V. "ada me 9rimi.< UiV ja sam
is9r7=io svoje r7ke( ali ga nisam 9rona8ao. No(
9oslije sam ga ?7o kako govori0 <"hvati i 9rimi
me.< Tada sam shvatio( i ob7;eo me strah. I
ob7;ela me velika radost.
< X"toga( ka=em vam( s7>i( vama Be biti
s7:eno. Niste 9o8tedjeli( nego ste sami bili
9o8te:eni. B7dite ra;boriti i U...V B7 vi niste
U;naliV.
n je bio taj kojeg onaj koji je stvorio nebo i
;emlj7(
i ondje 9rebivao( nije vidio.
n je Ubio taj kojiV je =ivot.
n je bio svjetlo.
n je bio taj koji Be 9ostati.
I on Be 9onovno ;avr8iti
ono 8to je ;a9o?elo
i ;a9o?eti ono 8to mora ;avr8iti.
n je bio D7h "veti i Nevidljivi( koji nije si8ao na
;emlj7.
n je bio krje9ostan( i ono 8to =eli njem7 se
doga:a.
Vidio sam da je bio gol( i na njem7 nije bilo
odjeBe.
no 8to =eli( njem7 se doga:a U...V.BD
< XUdre>ite seV toga te8koga 97ta( koji je .tako/
vij7gav( UiV hodajte 7 sklad7 s njime( jer on =eli
UdaV 9ostanete slobodni UsaV mnom( nakon 8to se
7;dignete i;nad svake UvladavineV. %er( on .vam/
neBe Us7ditiV ;bog .stvari/ koje ste 7?inili( nego Be
9rema vama biti milostiv. %er .niste/ ih 7?inili vi(
nego Uva8V )os9odin. Un nijeV osvetolj7biv( nego
blag ta>.
< XNo( vi ste s7dili Usami sebiV( i ;bog toga Bete
ostati 7 njihovim lan>ima. Vi ste sami sebe
7gnjetavali( i 9okajat Bete se( .ali/ neBete se
okoristiti. )ledajte onoga koji govori i tra=ite
onoga koji 87ti. "9o;najte onoga koji je ovamo
do8ao( i shvatite onoga koji je .odavde/ oti8ao. %a
sam Pravednik( i ja ^ne_ s7dim. "toga( ja nisam
gos9odar( nego 9omaga?. n je bio odba?en 9rije
nego 8to je is9r7=io svoj7 r7k7. %a U...V.
< XU...V 5@ i on mi do978ta da ?7jem. $asvirajte
7 tr7be( Cr7le i harCe Uove k7BeV. )os9odin vas je
oslobodio i; ;arobljeni8tva )os9odinova(
;atvoriv8i va8e 78i( kako ne bi mogle ?7ti ;v7k
moje rije?i. Pa i9ak UmoBi Bete seV 9okloniti 7
svojim sr>ima( UiV ;vat Bete me <Pravednikom<.
"toga( ka=em vam0 XEvo( dao sam vam va87
k7B7( ;a koj7 ka=ete da j7 je i;gradio Bog E t7
.k7B7/ 7 kojoj vam je obeBao dati naslije:e. T7 B7
.k7B7/ os7diti na 7ni8tenje i ismijat B7 sve
ne;nali>e. %er( oni koji s7de misle U...V.W 54)
<Toga dana svi se UIj7diV 7;nemiri8e( i 9oka;a8e
da nis7 7vjereni. I on 7stade i 9o?ne UtakoV
govoriti. Istoga je dana .9onovno/ 78ao i govorio
nekoliko sati. ! ja sam bio sa sveBeni>ima i nisam
otkrio ni8ta o tome( b7d7Bi da s7 svi 7glas
govorili0 XDo:ite( kamen7jmo Pravednika.W I oni
7stado8e( govoreBi0 <Da( 7bijmo toga ?ovjeka( da
vi8e ne b7de me:7 nama. %er( on nam neBe biti ni
od kakve koristi.W
<Prona8li s7 ga gdje stoji 9okraj st79ova hrama(
9okraj moBnoga 7gaonog kamena. dl7?ili s7
ba>iti ga s visine( i ba>i8e ga. I oni U...V oni U...V.
53 $arobili s7 ga i U7daraliV( v7k7Bi ga 9o
;emlji. Polegn7li s7 ga na tlo i na njegov trb7h
stavili kamen. "tavili s7 svoja sto9ala na nj(
govoreBi0 X)rije8io siKW
<#ako je jo8 bio =iv( o9et ga 9odigo8e i
natjera8e da isko9a r797. Natjerali s7 ga da 7:e 7
nj7. $ako9ali s7 ga do 9ojasa i kamenovali.
<! on je is9r7=io svoje r7ke i i;govorio ova
molitv7 E ne .on7/ koj7 je obi?no i;govarao0
XBo=e moj i ?e moj(
koji me s9asio od ove mrtve nade(
koji me 7?inio =ivim kro; otajstvo svoje volje(
ne daj da se ;a me 9rod7=e dani na ovome
svijet7(
nego dan tvoje Usvjetlosti...V ostaje
7 U...V 5; s9asenj7.
slobodi me od ovoga UmjestaV boravkaK
Ne daj da tvoja milost 7 meni bade
;aboravljena(
neka tvoja milost 9ostane ?istaK
"9asi me od ;le smrtiK
I; groba me dovedi =ivog(
jer tvoja je milost E lj7bav E 7 meni =iva
kako bih is97nio djelo is97njenjaK
"9asi me od grje8noga tijela(
jer sam 7 te vjerovao svom svojom snagomK
%er( ti si =ivot =ivota(
s9asi me od 9oni=avaj7Bega ne9rijateljaK
Ne 978taj me 7 r7ke s7>a
koji je 9rema grijeh7 o8tarK
9rosti mi d7gove i; dana .moga =ivota/K
%er( ja sam 7 tebi =iv( tvoja je milost 7 meni
=iva.
"vij7 sam se odrekao(
ali( tebe sam is9ovijedao.
"9asi me od 7dar>a ;laK
No( sada je UvrijemeV i tren7tak.
( "veti UD78eV( 9o8alji UmiV
s9asenje U...V svjetlost U...V
svjetlost U...V 7 moBi U...V(W
<#ada je to Ui;govorio( onV ;a87ti U...V rije?
U...9oslije...V govora U...V.<
G(:M:
SA=(9/NI UM
.VI( A/
+vod0 7eorge
5. .ac"ae
Preveo na engleski0
7eorge 5. .ac"ae
+redio0 /ougas
.. )arrot
+vod 9revela0
6uijana $trok

U=:D
*ini se da ovaj tekst nosi dva naslova. <)rom<
nije sintakti?ki 9ove;an sa <"avr8enim 7mom<(
nego je od njega odvojen dvoto?kom. + tekst7 se
<savr8eni 7m< 7o9Be ne s9ominje .osim ako
rekonstr7iramo <Usavr8eniV 7m< 7 3S/.
"adr=aj teksta 9romB Sa%r'eni um jedinstven je
7 ?itavoj knji=ni>i Nag Hammadi( te je veoma
neobi?an. Posrijedi je otkrivenje dano od =enske
osobe koja( osim 7 naslov7( nije s9e>iCi>irana.
Djelo ne 9osjed7je jasn7 str7kt7raln7 9odjel7(
nego je na9isano 7 9rvom li>7( kombiniraj7Bi tri
vrste i;java0 objave 7 oblik7 <ja sam<( 79o;orenja
o n7=nosti obraBanja 9o;ornosti na govornika(
9rijekori 797Beni onima koji ne sl78aj7 i ne lj7be(
itd. Najistakn7tije obilje=je teksta je da s7 objave
7 stil7 <ja sam< ?esto antiteti?ke( 9a ?ak i
9aradoksalne. Paraleli;am oblika 797B7je da s7
one i;vorno bile dio himni?ke str7kt7re.
Isti se =anr .disk7rs otkrivenja/ mo=e 9ronaBi 7
brojnim dr7gim i;vorima. + tekst7 naslovljenom
O $odrije)lu s%ije)a +22"H. 335E3336/ nebeska Eva
daje himni?k7 objav7 o sebi( veoma sli?n7 onoj 7
9romu .3TE35/( a tragovi istoga materijala( iako
ne 7 oblik7 samoobjave( 9ojavlj7je se 7 sli?nom
kontekst7 7 Hi$os)ai ar1ona)a .II( 5G S4/.
$na?ajno je i to da se taj odlomak i; 9roma ne
9onavlja dalje 7 djel7( dok se mnoge dr7ge
samoobjave 7 9romu 9ojavlj7j7 nekoliko 97ta(
9onekad 7 ra;li?itim obli>ima. + dr7gim
tekstovima i; knji=ni>e Nag Hammadi( 9o97t
Trimorfne *ro)enoje .RIII( 3/ i 9od7=i ;avr8etak
Tajne knjige 2%ano%e .II( 2. TDET3/( nala;imo 9riE
mjere samoobjava 7 oblik7 <ja sam<( no be;
antiteti?koga konteksta. Postoje tri ;animljive
9aralele 9romu" 9o sadr=aj7 ili]i stil7( i;van
kor97sa i; Nag Hammadija. %edan je 9rimjer
9o;nata <Himna #ristova< i; 4jela 2%ano%i1 .45E
4@/( 7 kojoj #rist 9jeva o sebi 7 ni;7 antite;a i
kontrasta( me:7tim( be; 79orabe Corm7le <ja
sam<. Dr7gi je 9rimjer odlomak i; mandejske
Ginze (( #njige VI( tako;vane <knjige
Dinan7kta<( ;a koj7 se o9Benito smatra da je
jedan od starijih dijelova )in;e. + njoj d7h Evat
i;govara Corm7l7 koja sadr=i antite;e sli?ne( ali
ne i istovjetne( onima i; 9romaB
<%a sam smrt( ja sam =ivot. %a sam tama( ja
sam svjetlost. %a sam 9ogre8ka( ja sam istina(
itd.<
TreBi 9rimjer 9redstavlja ni; odlomaka i; drevne
indijske knji=evnosti( 7 kojoj Bo=anstvo daje
i;jave 7 oblik7 <ja sam< .BhagavadE)ita IR( 3@E
34/( ili 7 dr7gom ili treBem li>7 .!tharvaEVeda R(
VIII( AFEASG "veta8vatara +9anishad IV( T/. Ti
9rimjeri 7klj7?7j7 osobne .<Ti si =ena( ti si
m78kara>i Nag Hammadi( 9rom je te8ko klasiCi>irati.
n ne sadr=i jasne kr8Banske( =idovske ili
gnosti?ke na;nake( te ne 9res7mira nijedan
9oseban gnosti?ki mit. Postoje sli?nosti s tonom i
stilom m7drosnih himni i; biblijske m7drosne
knji=evnosti( a samoobjave s7 sli?ne aretolo8kim
nat9isima o I;idi. No( ako s7 vi8estr7ke i;jave 7
tim djelima namijenjene isti>anj7 7niver;alnosti
ili Bo=je m7drosti( mo=da s7 antiteti?ke i;jave
sadr=ane 7 9romu na?in isti>anja ne;emaljske
trans>enden>ije otkrivatelja.

.)eorge N. 'a>Rae/
aretolo,ia P 9ri?e 7 9ohval7 nekog
bo=anstva
!res1"irati P 9ret9ostaviti( 7;imati kao
vjerojatno
$nanstveni>i s7 ?esto 9ret9ostavljali da je
9rom gnosti?ki tekst( 7nato? o9re;7 )eorgea
'a>Raea. + sklad7 s time( isti>alo se da =enski lik
valja shvatiti kao s9oj vi8e i ni=e "oCije( 8to je
9ostavka koj7 nala;imo 7 gnosti?koj knji=evnosti.
Tako:er se 9ret9ostavljalo da je =enski lik Eva(
kakvom je shvaBaj7 gnosti?ki ;a9isi i; ;birke Nag
Hammadi .vidi gore/ i dr7gi tekstovi.
+klj7?imo li 7 ra;matranje naslov teksta( =enski
lik koji govori na;iva se )rom .ta je rije? 7
gr?kome je;ik7 =enskoga roda/( lik koji mora biti
shvaBen 7 kontekst7 naslova0 "avr8eni 7m. +
gr?kome mit7( hebrejskoj Bibliji i dr7gim
i;vorima( grom dola;i od najvi8ega boga .)r>i s7
$e7sa na;ivali <)romovnikom</. )rom je na?in
na koji bog ob;nanj7je svoj7 na;o?nost na ;emlji.
+ na8em7 tekst7( "avr8eni je 7m alegorija
)roma( koja se odnosi na 9rodiranje bo=anE
stvenosti 7 svijet .3(3EA/. *ini se da
ra;7mijevanje "avr8enoga 7ma ima sli?nosti sa
stoi?kom kon>e9>ijom ko;mi?ke Pne7me( aktiE
vnoga( ra;7mnoga elementa 7 svim stvarima(
na?injenog od ;raka i vatre. Taj element 9ro=ima
sve 9odjele i dihotomije( te je do odre:enoga
st79nja odgovoran ;a sva ;bivanja. + svojoj
maniCesta>iji kao ra;7m( bio je s9osoban 9od7?iti
one koji sl78aj7 o 97t7 7 istinski =ivot. . sli?noj
7lo;i )roma vidi AD( A3/. Tekst( me:7tim( nije
stoi?ki( b7d7Bi da govori o moBi i;nad
"avr8enoga 7ma .3/. No( ;bog svoje kon>e9>ije o
9ris7tnosti bo=anskoga 7 svim as9ektima svijeta(
nije ni gnosti?ki. "toga i dalje odolijeva
klasiCika>iji.

.Do7glas '. Parrot/
G(:M:
SA=(9/NI UM
.VI 3T( 3E
A3(TA/
%a 9oslana sam i; moBi
i do8la sam onima koji me 9romi8ljaj7
i na:ena sam me:7 onima koji ;a mnom
tragaj7.
Pogledajte na me( vi koji me 9romi8ljate(
i vi 8to sl78ate( ?7jte me.
Vi koji ?ekate na me 7;mite me k sebi.
I ne is978tajte me i; vida
I neka me va8 glas ne mr;i( niti va8e sl78anje.
Nemojte nikada i nigdje ;aboraviti na mene.
B7dite na o9re;7K
Nemojte me ne 9o;navati.
%er ja sam 9rva i 9osljednja.
%a sam ?a8Bena i obe8Ba8Bena.
%a sam k7rva i sveti>a.
%a sam =ena i djevi>a.
%a sam majka i kBerka.
%a sam dio moje majke.
%a sam nerotkinja
i mnogi s7 sinovi nje;ini.
%a sam ona ?ije je vjen?anje velebno
i ja sam ona koja ne 7;e m7=a.
I ja sam babi>a i ona koja ne ra:a.
%a sam 7tjeha mojih 9oro:ajnih bolova
%a sam mlado=enja i mlada(
i moj je m7= taj koje me ;a?eo.
%a sam majka mojeg o>a
i sestra mojeg m7=a
i on je moj 9otomak.
%a sam robinja njega koji me 9ri9remio.
%a sam vladari>a 4A mojeg 9otomstva.
!li on je taj koji me ;a?eo 9rije vremena
ro:enja.
I on je moj 9otomak 7 vremen7
i moja je moB od njega.
%a sam sastojak njegove moBi 7 njegovoj
mladosti
i on je 9ot9ora moje starosti.
I 8to god je njegova volja( meni se doga:a.
%a sam ti8ina 8to je neshvatljiva
i ja sam ideja koje se ?esto 9risjeBa.
%a sam glas ?iji ;v7k je ra;novrstan
i rije? koja se vi8estr7ko 9ojavlj7je.
%a sam ;a;iv mojeg imena.
$a8to me volite vi koji me mr;ite(
i mr;ite one koji me voleM
Vi koji me 9ori?ete( 9ri;najete me(
Vi koji me 9ri;najete( 9ori?ete me.
Vi koji govorite istin7 o meni( la=ete o meni(
Vi koji la=ete o meni( govorite istin7 o meni.
Vi koji me ;nate( ne ;nate me(
i one koji me ne ;naj7( 97stite neka me ;naj7.
%er ja sam ;nanje i ne;nanje.
%a sam sram i besramnost.
%a sam besramna i 9osramljena.
a sam snaga i ja sam strah.
%a sam rat i mir.
Pa;ite me se.
%a sam ona koja je bijedna i velika.
Poklonite 9a=nj7 mojoj 4B bijedi i mojem
bogatstv7
Nemojte biti arogantni 9rema meni kada sam
9re978tena s7dbini.
i naBi Bete me 7 onima koji Be doBi.
I ne tra=ite me 7 hr9i i;meta
niti oti:ite ostavljaj7Bi me odba?en7(
i naBi Bete me 7 kraljevstvima.
I nemojte me gledati kada sam i;o9Bena i me:7
onima na ;adnjem mjest7(
niti me ismijavajte.
I ne i;o9B7jte me me:7 one koji s7 silom
9orobljeni.
%er ja sam s7osjeBajna i okr7tna.
B7dite na o9re;7K
Ne mr;ite moj7 9osl78nost
i ne volite moj7 samokontrol7.
+ mojoj slabosti me ne ;aboravite
i nemojte se bojati mojih moBi.
%er ;a8to 9re;irete moj strah
i 9roklinjete moj 9onosM
%er ja sam na koja 9ostoji 7 svim strahovima
i snaga 7 drhtanj7.
%a sam ona koja je slaba(
i ja sam dobro na 7godnom mjest7.
%a sam nera;7mna i ja sam m7dra.
$a8to ste me ;amr;ili 7 svojim savjetimaM
%er ja B7 biti tiha me:7 onima koji s7 tihi(
i ja B7 se 9ojaviti i govoriti. 45
$a8to ste me onda ;amr;ili( vi )r>iM
$ato 8to sam barbar me:7 barbarimaM
%er ja sam m7drost )rka
i ;nanje Barbara.
%a sam s7d )rka i Barbara.
%a sam ona ?ija je slika velebna 7 Egi9t7
i ona koja nema slike me:7 barbarima.
%a sam ona koj7 mr;e 9osv7da
i ja sam ona koj7 vole 9osv7da.
%a sam ona koj7 ;ov7 Livot
i koj7 ;ov7 "mrt.
%a sam ona koj7 ;ov7 $akon(
i koj7 ;ov7 Be;akonje.
%a sam ona koj7 ste slijedili
i ja sam ona koj7 ste ;grabili.
%a sam ona koj7 ste ras7li(
i ja sam ona koj7 ste sk79ili.
%a sam ona 9red kojom se sramite(
i vi ste meni besramni.
%a sam ona koja ne svetk7je(
i ja sam ona ?ije s7 mnoge svetkovine.
%a( ja sam be;bo=na(
i ja sam ona ?iji je Bog velik.
%a sam ona koj7 9romi8ljate(
I vi ste me ismijali.
%a sam nes9o;nata(
i oni 7?e od mene.
%a sam ona koj7 ste 9re;reli(
a i vi me 9romi8ljate.
%a sam ona koj7 ste sakrili(
a i vi se meni otkrivate.
!li kad god se sakrijete(
%a B7 sebe otkriti 4C
! kad god se otkrijete(
%a B7 vam se sakriti.
ni koji imaj7 ....be;osjeBajno
Ra;7mij7 me i; 9atnje.
I 7;mite me k sebi i; mjesta koja s7 r7=na i 7
r78evinama(
i otmite od onih koji s7 dobri 9a makar i 7
r7=noBi.
I;van srama( 7;mite me k sebi besramno(
i i;van besramnosti i srama( 79ijte moje dijelove
7 sebe.
I do:ite 9red mene vi koji me ;nate
i vi koji 9o;najete moje dijelove(
i 9ostavite velike me:7 mala 9rva stvorenja.
Do:ite na9rijed 7 djetinjstvo(
i ne 9re;irite ga jer je siB78no i malo
I ne odvrnite veli?ine 7 nekim dijelovima od
malenkosti
jer malenkosti se 9o;naj7 9o veli?inama.
$a8to me 9roklinjete i 8t7jete
Ranili ste me i imali samilosti.
Ne odvajajte me od 9rvih 47 koje ste ;nali.
U. .V.
I ne 9rotjer7jte nikoga niti se okreBite od ikoga(
ne odba>7jete nikoga a da ga niste s9o;nali
1to je moje...
%a ;nam 9rve i oni 9oslije njih ;naj7 mene
!li ja sam 7m toga i 9o?inak toga...
%a sam ;nanje i 9ro9itivanje(
i 9ronala=enje onih koji ;a mnom tragaj7(
i ;a9ovijed onih koji 9itaj7 ;a me(
i moB moBi 7 mom ;nanj7
an:ela koji s7 9oslani na moj svijet(
i bogova 7 njihovim dobima 9o mom savjet7(
i od d7hova svih lj7di koji sa mnom 9ostoje(
i =ena koje 9rebivaj7 7 meni.
%a sam ona koja je slavljena i kojoj se mole(
i ona koja je 9re;rena 9oni=avaj7Be.
%a sam 'ir(
i rat je do8ao ;bog mene.
I ja sam strana> i gra:anin.
%a sam tvar i ona koja nema tvari.
ni koji s7 ne9ove;ani sa mnom ne 9o;naj7 me(
a oni koji s7 7 mojoj tvari s7 oni koji me ;naj7.
ni koji s7 mi bli;7 me ;anemar7j7(
a oni koji s7 mi daleko od mene s7 oni koji s7
me s9o;nali.
Na dan kada sam vam bli;7 4D vi ste daleko od
mene(
a taj dan kada sam daleko od vas( bli;7 sam
vam.
%a sam 7n7tra(
%a sam od 9rirode
ja sam od stvaranja d7ha
;ahtjev d78a.
%a sam kontrola i be; kontrole.
%a sam jedinstvo i .ra;jedinjenost/ ras9r8enost.
%a sam trajna i 9ro9adaj7Ba.
%a sam ona is9od(
i oni dola;e 9o mene
%a sam s7d i ra;rije8enje.
%a( ja sam be;gre8na(
I ja sam korijen grijeha 9roi;i8lih i; mene
%a sam 9ohle9a 7 vanjskoj 9ojavi(
i ja sam 7n7tarnja samokontrola koja 9rebiva 7
meni.
%a sam sl78anje koje je dost79no svakome
i govor koji se ne mo=e dohvatiti.
%a sam njema i ne govorim(
i velika je ra;nolikost mojih rije?i.
*7jte me 7 blagosti i na7?ite me 7 gr7bosti.
%a sam ona koja vi?e(
I ja sam i;ba?ena na li>e $emlje.
%a 9ri9remam kr7h i moj 7m 7 njem7.
%a sam ;nanje mojeg imena.
%a sam ona koja vi?e(
i ja sl78am. 3@
%a se 9ojavlj7jem ...hodam 7....;namen7 moje..
%a sam obrana
ja sam ona koj7 ;ov7 Istinom i velika o9a?ina.
"lavite me i 8a97Bete 9rotiv mene.
Vi koji ste 9obije:eni( s7dite im 9rije nego oni
9res7de vama(
jer s7d i 9ristranost 9ostoje 7 vama.
!ko ste os7:eni 9o ovome tko Be vas osloboditiM
Ili ako ste oslobo:eni 9o ovome tko Be biti 7
stanj7 da vas ;adr=i.
%er ono 8to je 7 vama je ono 8to je i;van vas(
i onaj tko vas oblik7je i;vana je onaj koji vas
oblik7je i;n7tra.
I ono 8to vidite i;van vas vidite 7 vama(
to je vidljivo i to je va8a odjeBa.
*7jte me( vi sl78atelji
i 7?ite i; mojih rije?i vi koji ste me s9o;nali.
%a sam sl78anje dost79no svakome(
%a sam govor kojega je te8ko dok7?iti.
%a sam ime ;v7ka
i ;v7k imena.
%a sam ;nak 9isma
I o;naka 9odjele.
I ja...
34 svjetlo
sl78atelji vama...
velika moB.
I .ja/ neB7 makn7ti ime.
. /onome koji me je stvorio.
I ja B7 i;govarati njegovo ime.
)ledajte tada 7 te rije?i
i sve na9ise koji s7 na9ravljeni.
Dajte 9a=nj7( sl78atelji
I vi isto( an:eli koji ste 9oslani(
I vi d7hovi koji 7stadoste od mrtvih.
%er ja sam ona koja sama 9ostoji(
I nema nikoga tko bi mi .9ro/s7dio.
%er mnogi s7 lije9i obli>i koje 9ostoje 7
mnogobrojnim grijesima i ra;7;danostima(
i nedostojnim strastima(
i ne9ostojanim ;adovoljstvima(
koje ?ovjek 9rigrlj7je dok se ne otrije;ni
i ode na svoje 9o?ivali8te.
I tamo Be me naBi(
i =ivjeti Be(
i neBe 9onovo 7mrijeti.
D(UGA
(AS$(A=A =/-IK:GA S/*A
.VII
( A/
+vod0
6ose!h (. 7i##ons
Preveli na engleski0 "oger
(. *uard i 6ose!h (. 7i##ons
Prevela s

U=:D

4ruga ras$ra%a %elikoga Se)a je dijalog
otkrivenja koji je navodno vodio Is7s #rist 9red
a7ditorijem <savr8enih i ne9okvarljivih<( odnosno(
gnosti?kih vjernika.
sim 7 naslov7( ime "et ne 9ojavlj7je se
dr7gdje 7 tekst7( iako s7 mo=da Is7sa #rista s
njime 9oistovjeBivali. %ednostavno i sa=eto(
ras9rava 9odastire istinit7 9ri?7 o tome kako je
nebeski $bor 9oslao "9asitelja( te o njegov7
silask7 na ;emlj7( s7sret7 sa svjetovnim silama(
9rividnom 7skrsn7B7 i 9ovratk7 Pleromi. Toj 9ri?i
o "9asitelj7 9ridodano je 7;di;anje "9asiteljevih
sljedbenika i obeBanje b7d7Bega blagoslova. #ao
8to "9asitelj ka=e gnosti?kim vjerni>ima na
;avr8etk7 svoga i;laganja0 <"toga( 9o?ivajte
;a7vijek sa mnom( moji bliski d7hovi i moja
braBo.<
Nema dvojbe da je 4ruga ras$ra%a %elikoga
Se)a djelo koje je istodobno kr8Bansko i
gnosti?ko. " jedne strane( kr8Banski s7 elementi
7tkani 7 sam7 ras9rav7. Ras9rava 9rihvaBa Novi
;avjet( ili barem njegove dijelove( 9redstavljaj7Bi
se kao otkrivenje Is7sa #rista. 1tovi8e( ras9eBe
ima sredi8nj7 7log7 7 ras9raviG ;a9ravo( o9is7je
se 7 tri odvojene s>ene. " dr7ge strane( 4ruga
ras$ra%a %elikoga Se)a tako:er je i;ra;ito
gnosti?ka0 znane e sredstvo s!asena& Bog
ovoga svijeta je ;ao i ne7k( te se mo=e
9oistovijetiti s Bogom "taroga ;avjetaG osim toga(
svi njegovi minioni samo s7 krivotvorine i
9redmeti 9odsmijeha. T7ma?enje ras9eBa ono je
gnostika Ba;ilida( kakvim ga 9redstavlja
here;iolog Irenej0 1im7n i; 2irene ra;a9et je
7mjesto Is7sa koji se tom7 smije.
"vrha 4ruge ras$ra%e %elikoga Se)a je
9olemi?ka. *itav 9rvi dio .54E64/ 9osveBen je
istinskoj 9ovijesti Is7sa #rista( te nagla8ava(
nas79rot ortodoksnom kr8Banstv7( njegov7
do>eti?k7 m7k7. Dr7gi dio ras9rave .64EFD/ je
odba>ivanje ortodoksije kao istinske >rkve.
+nato? s7:enjima i 9rogonima koje je o?ito
9otakn7la ortodoksna >rkva i ne7ki <koji misle da
na9red7j7 7 ime #rista<( gnosti?ki Be vjerni>i
7=ivati istinsko bratstvo na ;emlji i ;ablistati 7
radosti i jedinstv7 vje?noga =ivota.
D(UGA
(AS$(A=A =/-IK:GA S/*A
.VII
54( 3DEFD( 3A/
I savr8eno Veli?anstvo 9o?iva 7 nei;mjernoj
svjetlosti( 7 istini majke svij7 njih( i svij7 vas koji
me dose=ete( mene samoga koji sam savr8en
;bog Rije?i. %er( 9ostojim 7;a sv7 veli?anstvenost
D7ha( koji je na8 9rijatelj i nama sli?an( b7d7Bi da
sam donio rije? slave na8ega >a( kro; njegov7
dobrot7( kao i misao koja ne i8?e;avaG odnosno(
Rije? 7 njem7 E 7 ro9stv7 Bemo 7mrijeti s #ristom
E i vje?n7 i neoskvrnjen7 misao( neshvatljivo
?7do( 9ismo nei;mjerne vode koje je na8a rije?. %a
sam .onaj( o9. 9rev./ koji je 7 vama( i vi ste 7
meni( kao 8to je ta> 7 vama 7 B@ krje9osti.
k79imo se 7 ;bor. Posjetimo ono 8to je stvorio.
Po8aljimo nekoga onamo( kao 8to je on 9osjetio
Enoje( donja 9odr7?ja. I rekoh ove stvari ?itav7
ok79ljenom ;bor7 radosnoga Veli?anstva. *itava
se k7Ba >a Istine radovala 8to sam jedan od
njih. I;njedrio sam misao o Enojama( koja je
i;a8la i; neoskvrn7ta D7ha( o silask7 na vod7(
odnosno( donja 9odr7?ja. I svi imah7 jedan 7m(
b7d7Bi da je i; jednoga. vlastili s7 me( jer sam
bio voljan. Do8ao sam kako bih ra;otkrio slav7
sebi sli?nima i srodnim d7hovima.
%er( one koji s7 bili 7 svijet7 9ri9remala je volja
na8e sestre "oCije E one koja je bl7dni>a E ;bog
krje9osti koja nije bila i;govorena. d "vega ona
nije tra=ila ni8ta( kao ni od veli?ine $bora ili
Plerome. B7d7Bi da je bila 9rva( do8la je B4 kako
bi 9ri9remila monade i mjesta ;a "7n>e "vjetla i
s7radnike koje je 7;ela i; donjih elemenata( kako
bi od njih i;gradila tjelesna 9rebivali8ta. No(
;a=ivjev8i 7 9ra;noj slavi( oni bijah7 7ni8teni 7
svojim 9rebivali8tima( b7d7Bi da ih je 9ri9remila
"oCija. "9remni s7 9rimiti =ivotvorn7 rije?
nei;mjerne 'onade i veli?ine ;bora svih 7strajnih
i onih 7 meni.
Posjetio sam tjelesno 9rebivali8te. I;ba>io sam
onoga koji je 7 njem7 bio 9rije i 78ao 7n7tra.
+;nemirilo se ?itavo mno8tvo arhonata. I sva tvar
arhonata( kao i sve ro:ene moBi ;emlje( bijah7
7;drmane kada je 7gledalo sli?nost "like( b7d7Bi
da je bilo 9omije8ano. ! ja sam bio 7 njoj( ne
nalik7j7Bi onome koji je 7 njoj bio 9rije. %er( on
bija8e B3 ;emaljski ?ovjek( dok sam ja i;
.9redjela( o9. 9rev./ i;nad neba. Nisam ih odbio(
?ak ni da bih 9ostao #ristom( no( nisam im se
otkrio 7 lj7bavi koja je i; mene ;ra?ila. tkrio sam
da sam strana> 7 donjim 9odr7?jima.
*itavo ;emaljsko 9odr7?je( kao i 9odr7?je
arhonata( bilo je 7;drmano( 7 ;br>i i str>i. Neki s7
se 7vjerili kada s7 vidjeli ?7da koja sam i;veo. !
svi oni( od rase( koji s7 si8li dolje( bje=e od onoga
koji je s 9rijestolja 9objegao "oCiji nade( b7d7Bi
da je ona ranije dala ;nak koji se ti?e nas i onih
sa mnom E onih od rase !donajeve. stali s7
tako:er 9objegli( kao od #o;mokratora i onih s
njima( b7d7Bi da s7 me ka;nili svim .vrstama/
ka;ni. Ra;mi8ljali s7 8to da sa mnom 7?ine(
misleBi da je samo ona ."oCija/ velika( i( 8tovi8e(
la=no svjedo?eBi 9rotiv *ovjeka i ?itava B; ;bora.
ni nis7 mogli ;nati tko je ta> Istine( Veliki
*ovjek. No( oni koji s7 9rimili ime ;bog dodira s
ne;nanjem E koje .je/ gorenje i 9os7da E stvoriv8i
ga kako bi 7ni8tili !dama kojeg s7 na?inili kako bi
9rikrili one koji s7 na isti na?in njihovi. No( oni(
arhonti( oni i; mjesta %aldabaotova( otkrivaj7
kraljevstvo an:ela ;a kojim ?ovje?anstvo traga
kako oni ne bi s9o;nali *ovjeka Istine. %er( !dam(
kojeg s7 oblikovali( njima se 7ka;ao. I njihovo je
9rebivali8te 9otreslo strahovito kretanje( kako se
an:eli koji ih okr7=7j7 ne bi 9ob7nili. %er( be; onih
koji s7 i;ri>ali hvale E ja 7stvari nisam 7mro( kako
njihov arhan:eo ne bi 9ostao 9ra;an.
I tada s7 an:eli ?7li glas #o;mokratora0 <%a sam
Bog i nema dr7goga osim mene.< No( ja sam se
smijao( vidjev8i njegov7 9ra;n7 slav7. n
nastavi0 <Tko je BA ?ovjekM< I ?itava an:eoska
vojska( koja je vidjela !dama i njegovo
9rebivali8te( smijala se njegovoj malenkosti. Tako
je njihova Enoja odstranjena i; nebeskoga
Veli?anstva( tj. *ovjeka Istine( ?ije s7 ime vidjeli(
b7d7Bi da je njegovo 9rebivali8te maleno( a i oni
s7 maleni .i/ besmisleni 7 svojoj 9ra;noj Enoji( 8to
Be reBi 7 svome smijeh7. Bija8e to ;ara;a koja ih
je sna8la.
*itavo veli?anstveno ?instvo D7ha mirovalo je
7 njegovim 9redjelima. I ja sam onaj koji je bio s
njim( b7d7Bi da imam Enoj7 jedne emana>ije
vje?nih( neoskrvnjenih i nei;mjernih
neshvatljivosti. "tavio sam mal7 Enoj7 7 svijet(
7;nemiriv8i ih i 79la8iv8i ?itavo mno8tvo an:ela i
njihova vladara. Poharao sam ih vatrom i ognjem
;bog svoje Enoje. I sve 8to je ;a njih ve;ano
ok79ilo se ;bog mene. Bilo je nemira i borbi oko
"eraCina i #er7bina( jer Be njihova slava i8?e;n7ti(
BB kao i ;brke oko !donaja( na obje strane i 7
njihov7 9rebivali8t7 E do #o;mokratora i onoga
koji je rekao0 <$arobimo ga<G dr7gi 9ak0 <Plan se
svakako neBe ostvariti.<
%er( !donaj me 9o;naje ;bog nade. I ja bijah 7
raljama lavova. I onemog7Bio sam 9lan koji s7 ;a
me smislili kako bi oslobodili svoj7 Pogre8k7 i
besmislenost. No( nisam bio 9ovrije:en. #a;nili
s7 me oni koji s7 bili ondje. I nisam 7istin7 7mro(
nego samo 9rividno( kako me ne bi osramotili( jer
ovi s7 meni sli?ni. "9rao sam sa sebe sramot7 i
nisam 9oklekn7o 7 njihovim r7kama. +malo sam
se 9redao strah7( i U9atio samV 9rema njihov7
vi:enj7 i misli( kako nikada ne bi 9rona8li nijedn7
rije? koj7 bi mogli o njima i;govoriti. %er( moja
smrt( ;a koj7 misle da se dogodila( .dogodila se/
njima( 7 njihovoj 9ogre8>i i slje9oBi( b7d7Bi da s7
svoga ?ovjeka 9ribili na njihov7 smrt. %er( njihove
me Enoje nis7 vidjele B5( b7d7Bi da s7 bile gl7he
i slije9e. No( ?ineBi takve stvari( same sebe
os7:7j7. Da( vidjeli s7 meG ka;nili s7 me. L7B i
o>at nisam 9o9io ja( nego dr7gi( njihov ota>. +daE
rali s7 me trstikomG dr7gi je( 1im7n( na svojim
ramenima nosio kri=. %a sam bio dr7gi na #ojega
s7 stavili trnov7 kr7n7. No( radovao sam se 7
visinama( nad bogatstvom arhonata i 9otomka
njihove 9ogre8ke( njihove 9ra;ne slave. I smijao
sam se njihov7 ne;nanj7.
Podvrgn7o sam sve njihove moBi. %er( kada sam
si8ao( nitko me nije vidio. 'ijenjao sam oblike(
9rela;eBi i; jednoga 7 dr7gi. "toga( kada sam
stigao 9red njihova vrata( 9o9rimio sam oblik
sli?an njihov7. Tiho sam 9ro8ao 9okraj njih(
ra;gledavaj7Bi mjesta( te nisam strahovao niti
osjeBao stid( jer bijah neoskvrnjen. I ra;govarao
sam s njima( mije8aj7Bi se s njima kro; one koji
s7 moji( i gorljivo ga;io one koji s7 BC 9rema
njima gr7bi( i gasio 9lamen. "ve sam to ?inio
=eleBi is97niti ono 8to sam kanio is97niti 9o volji
>a koji je gore.
I "ina Veli?anstva( koji bija8e skriven 7 donjim
9odr7?jima( mi smo donijeli na visin7 gdje sam
UbioV 7 svim tim eonima s njima( .visin7/ koj7
nitko nije vidio niti 9o;navao( gdje je svadba
svadbene odore( nove( ne stare( i ne i8?e;ava.
%er( to je nova i savr8ena bra?na odaja neba( kao
8to sam otkrio .da/ 9ostoje tri 97ta0 neoskvrn7to
otajstvo 7 d7h7 ovoga eona( koje ne i8?e;ava(
niti je djelomi?no( a o njem7 se ne mo=e govoritiG
ono je ne9odijeljeno( 7niver;alno i stalno. %er(
d78a( ona i; visina( neBe govoriti o 9ogre8>i koja
je ovdje( niti se 9remjestiti i; tih eona( b7d7Bi da
Be se 9remjestiti kada 9ostane slobodna i kada
se is97ni 9lemenito8B7 svijeta i stane B7 9red
>a sna=na i ne7stra8iva( .;a/7vijek 9omije8ana s
N7som moBi .i/ oblika. ni Be me gledati sa svij7
strana be; mr=nje. %er( b7d7Bi da me vide( oni
bivaj7 vi:eni .i/ 9omije8ani s njima. B7d7Bi da me
ne sramote( ni sami se ne sramote. B7d7Bi da me
se ne boje( be; straha Be 9roBi 9okraj svakih
vrata i 9ostati savr8eni 7 treBoj slavi.
Bio je to moj odla;ak 7 otkriven7 visin7 koj7
svijet nije 9rihvatio( moje treBe kr8tenje 7
otkrivenoj sli>i. #ada s7 9objegli od vatre sedam
Vlasti i kada je ;a8lo s7n>e moBi arhonata( tama
ih je 7;ela. I svijet je 9ostao siroma8an kada s7
njega ba>ili 7 lan>e. Pribili s7 ga na drvo 9omoB7
?etiri ?avla od mjedi. Vlastitim je r7kama
rastrgao ko9ren7 svoga hrama. #aos ;emlje
9o?eo je 9odrhtavati( jer s7 d78e koje s7 dolje
s9avale bile oslobo:ene. I one s7 7stale. Hodale
s7 9onosno( odba>iv8i BD gorljivo sl7=enje
ne;nanj7 i ne7kosti( 9ostaviv8i novoga ?ovjeka(
b7d7Bi da s7 s9o;nale toga savr8enog
Blagoslovljenog od vje?noga i neshvatljivoga >a
i beskona?ne svjetlosti( mene( jer sam do8ao
svojima i sjedinio ih sa mnom. Rije?i s7 s7vi8ne(
jer je na8a Enoja bila s njihovom Enojom. $nali s7
o ?em7 govorim( jer smo se 9osavjetovali o
7ni8tenj7 arhonata. I;vr8io sam( stoga( volj7 >a(
koji je ja.
Potom smo na97stili na8 dom i si8li 7 ovaj
svijet. vdje smo ;a=ivjeli 7 tijelima( mr;ili s7 nas
i 9rogonili ne samo ne;nali>e( nego i oni koji
misle da na9red7j7 7 ime #rista( b7d7Bi da s7
9ra;ni 7 ne;nanj7( ne ;naj7Bi tko s7( 9o97t
nijemih =ivotinja. Progonili s7 one koje sam
oslobodio( jer ih mr;e E oni koji bi( da ;a87te(
9lakali i jadikovali jer 5@ me nis7 9osve 79o;nali.
+mjesto toga( sl7=ili s7 dvoji>i( ?ak i mno8tv7
gos9odara. No( vi Bete i; svega i;aBi kao
9objedni>i( 7 rat7 i bitkama( ;lobnoj 9odjeli i
gnjev7. 'i smo ned7=ni( ?isti( .i/ dobri 7 na8oj
?asnoj lj7bavi( jer imamo 7m >a 7 nei;re>iv7
otajstv7.
%er( to je bila l7dost. %a sam svjedok da je to bila
l7dost( jer arhonti ne ;naj7 da je to nei;re>ivo
jedinstvo neoskvrn7te istine( koje 9ostoji me:7
sinovima svjetlosti( a koje s7 oni o9ona8ali(
9roglasiv8i na7k mrtvoga ?ovjeka i la=i( kako bi
nalikovali slobodi i ?istoBi savr8enoga ;bora( .i/
U7jediniv8iV se( 9omoB7 svoga na7ka( sa strahom
i ro9stvom i svjetovnim brigama( te na97stiv8i
8tovanje. 'ali s7 .i/ ne;nali>e( koji 7 sebi nemaj7
9lemenitost istine( jer mr;e onoga 7 kojem7 jes7
a lj7be onoga 7 kojem7 nis7. ni nis7 9o;navali
54 $nanje o Veli?ini koje je odo;go i .i;/ vr7tka
istine( ne i; ro9stva i ;avisti( te straha i lj7bavi
9rema svjetovnoj tvari. %er( ono 8to nije njihovo i
8to jest njihovo oni rabe ne7stra8ivo i slobodno.
ni ne =7de( jer od sebe imaj7 vlast i ;akon nad
svime.
No( oni koji nemaj7( siroma8ni s7( odnosno( oni
koji nemaj7 njega. ! ;a njim =7de i ;avode one
koji s7 kro; njih 9ostali 9o97t onih koji 9osjed7j7
istin7 njihove slobode( jednako kao 8to s7 k79ili
nas da bismo im sl7=ili 7 strah7. Taj je ?ovjek rob.
! Bog ?7va onoga koji je 7 strah7 .i( o9. 9rev./
silom ;ato?en. No( 9lemstvo ?instva nije
?7vano( jer on ?7va samo onoga koji je od njega(
be; rije?i i s9ona( b7d7Bi da je sjedinjen s njegoE
vom voljom( on koji 9ri9ada samo Enoji ?instva(
kako bi ga 7?inio "avr8enim i nei;re>ivim kro; 53
=iv7 vod7 i sjedinio se s vama 7 m7drosti( ne
samo 7 i;govorenoj rije?i( nego i 7 djel7 i
is97njenoj rije?i. %er( savr8eni s7 dostojni da se
tako 7s9ostave i sjedine sa mnom( kako me:7
njima ne bi vladala nesloga( nego 9rijateljstvo.
"ve vr8im kro; Dobroga( jer to je jedinstvo istine i
oni ne bi smjeli imati ne9rijatelja. No( svatko tko
7nosi neslog7 E a tko 7nosi neslog7( neBe se
na7?iti nikakvoj m7drosti( to nije 9rijatelj E E
ne9rijatelj je svij7. " dr7ge strane( tko =ivi 7
sklad7 i 9rijateljstv7 i bratskoj lj7bavi( 9rirodno(
ne hinjeno( 9ot97no( ne djelomi>e( taj je 7istin7
=7dnja ?eva. n je 7niver;alan i savr8ena .je(
o9. 9rev./ lj7bav.
%er( !dam je bio 9redmet 9odsmijeha( la=ni
?ovjek kojeg je na?inio Hebdomad( kao da je
9ostao ja?i od mene i moje braBe. 'i smo
ned7=ni 7 9ogled7 njega( jer nismo grije8ili.
"mijali s7 se i !braham7( I;ak7 i %akov7( b7d7Bi
da je .njima( o9. 9rev./ la=nim o?evima ime dao
Hebdomad 5;( kao da je 9ostao ja?i od mene i
moje braBe. 'i smo ned7=ni 7 9ogled7 njega( jer
nismo grije8ili. "mijali s7 se i David7( jer m7 se
sin ;vao "in *ovjekov( b7d7Bi 9od 7tje>ajem
Hebdomada( kao da je 9ostao ja?i od mene i
?lanova moje rase. No( 7 9ogled7 njega mi smo
ned7=niG mi nismo grije8ili. I "alomon7 s7 se
smijali( jer je mislio da je #rist( 7;oholiv8i se kro;
Hebdomada( kao da je 9ostao ja?i od mene i
moje braBe. No( mi smo ned7=ni 7 9ogled7 njega.
%a nisam grije8io. "mijali s7 se i dvanaestori>i
9roroka( jer s7 samo o9ona8ali 9rave 9roroke.
ni s7 ;a=ivjeli kao la=ne tvorevine kro; HebdoE
mada( kao da je 9ostao ja?i od mene i moje
braBe. No( mi smo ned7=ni 7 9ogled7 njega( jer
nismo grije8ili. 'ojsije( vjerni sl7ga ;vani
<Prijatelj<( bio je tako:er 9redmetom 9odsmijeha(
jer s7 oni koji me nikada nis7 9o;navali
i;o9a?eno svjedo?ili o njem7. Ni on( ni oni 9rije
njega( od !dama do 'ojsija i Ivana #rstitelja( nije
9o;navao mene ni 5A moj7 braB7.
%er( oni s7 imali an:eoski na7k 9rema kojem7
s7 morali 9o8tivati ;akone o 9rehrani i tr9jeti
gorko ro9stvo( b7d7Bi da nikada nis7 ;nali istin7(
niti Be je sa;nati. Njihova je d78a 7 velikoj
;abl7di( ;bog ?ega im je nemog7Be 9ronaBi N7s
slobode kako bi )a 79o;nali( dok ne 79o;naj7
"ina *ovje?jeg. 1to se moga >a ti?e( ja sam onaj
kojeg svijet nije 9o;navao( i ;bog toga je on
.svijet/ 7stao 9rotiv mene i moje braBe. No( mi
smo ned7=ni 7 9ogled7 njegaG mi nismo grije8ili.
%er( !rhont je bio 9redmet 9odsmijeha ;ato 8to
je rekao0 <%a sam Bog( i nema veBega od mene.
"amo ja sam ta>( )os9odin( i nema dr7goga do
mene. %a sam lj7bomoran Bog( koji grijehe ota>a
9renosi na dje>7 treBega i ?etvrtoga nara8taja.<
#ao da je 9ostao ja?i od mene i moje braBeK No(
mi smo ned7=ni 7 9ogled7 njega( 9o tome 8to
nismo grije8ili( b7d7Bi da smo svladali njegov
na7k. Tako je njegova slava bila is9ra;na. ! on se
ne sla=e s na8im >em. #ro; na8e bratstvo(
svladali smo njegov na7k( b7d7Bi da je bio ohol 7
is9ra;noj slavi. ! on se ne sla=e s na8im >em(
jer je bio 9redmet 9odsmjeha 5B i s7d i la=no
9roro?anstvo.
( vi koji ne vidite( ne vidite svoj7 slje9oB7( tj.
ono 8to nije bilo 9o;nato niti je ikada bilo
9o;nato( niti je ikada bilo 9o;nato o njem7. ni
nis7 sl78ali do 9ot97ne 9okornosti. "toga s7
nastavili 9ogre8no s7diti( te s7 9odigli svoje
oskvrn7te i 7bila?ke r7ke na nj( kao da 7daraj7
;rak. ! besmisleni i slije9i 7vijek s7 besmisleni( te
rob7j7 ;akon7 i ;emaljskom strah7.
%a sam #rist( "in *ovje?ji( onaj od vas koji je
me:7 vama. 'ene 9re;ir7 ;bog vas( kako bi vi
;aboravili ra;lik7. I ne 9ostanite =enama( kako ne
biste rodili ;lo i .njegov7/ braB7G ;avist i 9odjel7(
lj7tnj7 i gnjev( strah i 9odijeljeno sr>e( te 9ra;n7(
ne9ostojeB7 =7dnj7. No( ja sam ;a vas nei;re>ivo
otajstvo.
Prije 7temeljenja svijeta( kada se ?itav ;bor
ok79io na 9odr7?j7 gdoada( 55 kako bi se
9osavjetovao o d7hovnom vjen?anj7 koje je 7
jedinstv7( ?ime je on =ivom rje?j7 bio 7savr8en 7
nei;re>ivim 9odr7?jima( neoskvrn7to vjen?anje
bilo je is97njeno kro; Is7sova 'e;ota koji ih
nastanj7je i 9osjed7je( koji 9rebiva 7
ne9odijeljenoj lj7bavi moBi. ! okr7=7j7Bi ga( 7kaE
;7je m7 se kao 'onada njih svij7( misao i ota>(
b7d7Bi da je jedan. I on stoji 9okraj njih( b7d7Bi
da je kao >jelina do8ao sam. I on je =ivot( b7d7Bi
da je do8ao i; >a nei;re>ive i savr8ene Istine(
.o>a/ onih koji s7 ondje( jedinstva 'ira i 9rijatelja
dobrih stvari( i =ivota vje?nog i neoskvrn7te
radosti( 7 velikom sklad7 =ivota i vjere( kro; =ivot
vje?ni o?instva i maj?instva i sestrinstva i
ra;7mne m7drosti. ni s7 se s7glasili s N7som(
koji se 9rote=e .i/ 9rote;at Be se 7 radosnom
jedinstv7( te je 9o7;dan 5C i vjerno sl78a. I on je
7 o?instv7 i maj?instv7 i ra;7mnom bratstv7 i
m7drosti. I to je vjen?anje istine( te s9okoj
neiskvarenosti( 7 d7h7 istine( 7 svakom 7m7( te
savr8ena svjetlost 7 nei;re>ivom otajstv7. No to
nije( niti Be se dogoditi me:7 nama 7 bilo kojem
9odr7?j7 ili na bilo kojem mjest7 7 9odjeli i
kr8enj7 mira( nego .7/ jedinstv7 i mje8avini
lj7bavi( koji s7 savr8eni 7 onome koji jest.
To se tako:er dogodilo na mjestima 9od
nebom( ;a njihovo 9omirenje. ni koji s7 me
9o;navali 7 s9asenj7 i slo;i( i oni koji s7 9ostojali
;a slav7 o>a i istine( nakon 8to s7 bili odvojeni(
sto9ili s7 se 7 jedno kro; =iv7 rije?. I ja sam 7
d7h7 i istini maj?instva( kao 8to je i on bio ondjeG
ja sam me:7 onima koji s7 slo=ni 7 9rijateljstv7
vje?nih 9rijatelja( koji ne 9o;naj7 ne9rijateljstva
ni ;la( nego s7 7jedinjeni 57 mojim $nanjem 7
rije?i i mir7 koji 9ostoji 7 savr8enstv7 sa svima i 7
svima njima. ! oni koji s7 7;eli moj oblik( 7;et Be
oblik moje rije?i. Doista( oni Be doBi 7 vje?noj
svjetlosti( i .7/ me:7sobnom 9rijateljstv7 7 d7h7(
b7d7Bi da s7 7 svakom 9ogled7 .i/ ne9odijeljeno
;nali da je ono 8to jest %edno. I svi s7 oni jedno.
"toga Be 7?iti o %ednom( kao 8to je .7?io/ $bor i
oni koji 7 njem7 9rebivaj7. %er( ota> svij7 9ostoji(
nei;mjeran .i/ ne9romjenjiv0 N7s i Rije? i Podjela i
$avist i Vatra. I on je 9osve jedan( b7d7Bi "ve sa
svima njima 7 jednom na7k7( jer s7 svi oni i;
jednoga d7ha. ( vi koji ne vidite( ;a8to niste
is9ravno shvatili otajstvoM
No( arhonti oko %aldabaota bijah7 ne9okorni
;bog Enoje koja je .oti8la( o9. 9rev./ od svoje
sestre "oCije .i( o9. 9rev./ si8la dolje( k njem7. ni
s7 sklo9ili save; s onima koji s7 bili s njima 7
mje8avini 5D stra8noga oblaka( koji je bio njihova
$avist( te ostalima koje s7 dovela njihova
stvorenja( kao da s7 na8tetili 9lemenit7
;adovoljstv7 $bora. "toga s7 otkrili mje8avin7
ne;nanja 7 tvorevini vatre( ;emlje i 7boji>e(
b7d7Bi da s7 maleni i ne7ki( te s7 se 7 ne;nanj7
7s7dili ?initi takve stvari( ne ra;7mijevaj7Bi da je
svjetlost ;dr7=ena sa svjetlo8B7( tama s tamom(
9okvarljivo s kratkotrajnim( a trajno s
ne9okvarljivim.
Te sam vam stvari otkrio E ja sam Is7s #rist( "in
*ovje?ji( koji je 7;nesen gore( na nebesa E o(
savr8eni i ne9okvarljivi( ;bog ne9okvarljivog i
savr8enog otajstva i nei;re>ivoga. No( oni misle
da smo ih objavili 9rije 7temeljenja svijeta( kako
bismo( kada i;ronimo i; mjesta na svijet7( mogli
ondje otkriti svoje simbole ne9okvarljivosti i;
d7hovnoga jedinstva do C@ ;nanja. Vi to ne
;nate( jer vas ;asjenj7je oblak 97ti. No( ja sam
sam "oCijin 9rijatelj. %a sam bio 7 njedrima o>a od
samoga 9o?etka( na mjest7 sinova istine i
Veli?ine. "toga( 9o?ivajte ;a7vijek sa mnom( moji
bliski d7hovi i moja braBo.
:*K(I=/NJ/
$: $/*(U
.VII( T/
+vod0
6ames *rasher
Preveli na engleski0 6ames
*rasher i "oger(. *uard
Prevela s

U=:D

O)kri%enje $o *e)ru je kr8Banski gnosti?ki
tekst na9isan 9od 9se7donimom( koji sadr=i
9ri9ovijest o otkrivenj7 koje je do=ivio a9ostol
Petar i koje je 9rot7ma?io Is7s "9asitelj. Progon
Is7sa 9redstavlja model ;a ra;7mijevanje dijela
ranokr8Banske 9ovijesti koji se odnosi na
7gnjetavanje vjernoga gnosti?kog kr7ga od <onih
koji sebe na;ivaj7 bisk79ima i :akonima<.
Dok7ment 9ri9ada knji=evnom =anr7 otkrivenja.
rgani;iran je 7 tri vi:enja koja se 9ri9is7j7
Petr7. Vi:enja t7ma?i "9asitelj( koji djel7je kao
an:eoski t7ma?( Cig7ra koja se obi?no 9ojavlj7je
7 ;a9isima o otkrivenjima. + ni;7 9roro?anstava
koja ;a9ravo odra=avaj7 9ro8le doga:aje( rana
#r8Banska 2rkva o9isana je kao 9odijeljena na
ra;li?ite Crak>ije koje se s79rotstavljaj7 gnosti?koj
;ajedni>i. "vijet je ;a besmrtne d78e .gnostike/
ne9rijateljsko okr7=je. Te besmrtne d78e i;vana
nalik7j7 smrtnim d78ama .negnosti>ima/( no
i;n7tra se od njih ra;lik7j7 9o svojoj besmrtnoj
biti. bdarene ;nanjem o svome nebeskom
9odrijetl7( gnosti>i =7de ;a 9ovratkom
nebeskom7 "in7 *ovje?jem7( koji Be doBi kao
eshatolo8ki s7da>( kako bi s7dio tla?iteljima i
osvetio gnostike.
vaj tekst rabi otkrivenje 7 svrh7 9redstavljanja
gnosti?koga shvaBanja kr8Banskih 9redaja o
Is7s7. Tradi>ionalni element je vje8to 9rot7ma?en
7 sklad7 s gnosti?kom teologijom. I; 9rvoga
vi:enja( koje o9is7je na9ad sveBenika i naroda na
Is7sa .FA/( ;aklj7?7jemo kako je bilo barem 8est
ne9rijateljskih sk79ina( tako;vanih <slije9a>a koji
nemaj7 vodi?a.< VeBina tih sk79ina bila je i;
ortodoksne >rkve( no neke se od njih mog7
shvatiti kao s79arni?ke gnosti?ke sljedbe. Dr7ga
s>ena .S3/ o9is7je Petrovo vi:enje Is7sova
ras9eBa. + svome t7ma?enj7( Is7s 9ravi ra;lik7
i;me:7 vanjskoga tjelesnoga oblika i =ivoga
Is7saG 9otonji stoji 7 bli;ini( smij7Bi se svojim
9rogoniteljima. TreBa s>ena .SA/ odgovara
Is7sov7 7skrsn7B7 7 ortodoksnoj 9redaji( no
9rot7ma?ena je gnosti?kom terminologijom( kao
9onovno sjedinjenje d7hovnoga tijela Is7sova s
intelekt7alnom svjetlo8B7 nebeske 9lerome.
$na?enje O)kri%enja $o *e)ru je vi8estr7ko.
tkrivenje 9redstavlja drago>jen i;vor gnosti?ke
kristologije( koja Is7sa smatra do>eti?kim
otk79iteljem. )ledi8te gnosti?ke ;ajedni>e(
7klj7?7j7Bi nje;in odnos 9rema Petr7 kao
svojem7 7temeljitelj7( dr7ga je klj7?na tema
ovoga dok7menta. d velikoga s7 ;na?aja
identitet gnosti?ke sk79ine kojoj je tekst
namijenjen( te ra;mjer kontrover;ije( i;me:7 i;raE
njaj7Be ortodoksije i here;e( koj7 otkrivenje
9redvi:a. *ini se da je O)kri%enje $o *e)ru
na9isano 7 T. stoljeB7( kada je ra;lika i;me:7
ortodoksije i here;e 9ostala i;ra=enija.
:*K(I=/N
J/ $: $/*(U
.VII FD(
3TES5( 35/

:tkriven
e !o $etr1
Dok je "9asitelj sjedio 7 hram7( 7 tristotoj
.godini/ save;a i s9ora;7ma desetoga st79a( i
b7d7Bi ;adovoljan brojem =ivoga(
ne9okvarljivoga Veli?anstva( rekao mi je0 <Petre(
blagoslovljeni oni gore( koji 9ri9adaj7 >7 koji je
otkrio =ivot onima i; =ivota( kro; mene( jer sam
.ih/ 9odsjetio( njih koji s7 i;gra:eni na onome 8to
je sna=no( da mog7 ?7ti moj7 rije? i ra;l7?iti rije?i
ne9ravde i kr8enja ;akona od 9ravednosti( jer C4
s7 i; visine svake rije?i ove 9lerome istine( a onaj
kojeg s7 kraljevstva tra=ila 9rosvijetlio ih je 7
dra=esti. No( nis7 ga 9rona8li( niti s7 ga
s9ominjali mnogi nara8taji 9roroka. n se sada
9ojavio me:7 njima( 7 onome koji se 9ojavio( koji
je "in *ovje?ji( koji je 7;dign7t i;nad nebesa(
bojeBi se lj7di sli?nih sebi. !li ti( Petre( 9ostani
savr8en( 7 sklad7 sa svojim imenom( sa mnom(
onim koji te i;abrao( jer B7 tebe 7?initi temeljem
dijela koji sam 9o;vao 7 ;nanje. "toga( b7di
sna=an 9red la=nom 9ravedno8B7 E jer te onaj koji
je 9ravedan 9o;vao da ga s9o;na8 na is9ravan
na?in( i ;ato 8to s7 ga odba>ili( i ;bog snage njeE
govih r7k7 i nog7( i ;ato 8to s7 ga okr7nili oni i;
srednjega 9redjela( i ;bog tijela njegova sjaja
koje donose 7 nadi C3 sl7=enja( ;bog ?asne
nagrade jer on Be te isk78ati tri 97ta ove noBi.<
Dok je tako govorio( vidio sam sveBenike i
narod kako tr?e 9rema nama( noseBi kamenje 7
r7kama( kao da Be nas 7bitiG i ob7;e me strah da
Bemo 7mrijeti.
$atim mi re?e0 <Petre( mnogo sam ti 97ta ka;ao
da s7 oni slije9>i koji nemaj7 vodi?a. Leli8 li
s9o;nati njihov7 slje9oB7( 9okrij dlanovima
.svoje/ o?i E svoj7 halj7 E i re>i 8to vidi8.<
+?iniv8i kako mi je rekao( nisam mogao ni8ta
vidjeti. I rekoh0 <Nitko .tako/ ne vidi.<
9et mi re?e0 <+?ini tako jo8 jednom.<
Tada me ob7;eo strah 9omije8an s rado8B7( jer
sam vidio novo svjetlo( sna=nije od svjetlosti
dana. no se s97stilo na "9asitelja. Rekao sam
m7 8to sam vidio.
! on mi re?e0 <Podigni svoje r7ke i sl78aj 8to C;
sveBeni>i i narod govore.ima.
'no8tvo je kli>alo njihovim glasom.
#ada je od mene to ?7o( rekao mi je0 <NaB7li
svoje 78i i sl78aj 8to govore.i to sinoE
vima ovoga doba. %er( oni Be te h7liti 7 ovo doba(
b7d7Bi da te ne 9o;naj7( no( hvalit Be te 7
;nanj7.
<%er( mnogi Be is9rva 9rihvatiti na8 na7k. I
okren7t Be se od njih 9o volji >a njihove
9ogre8ke( jer s7 7?inili kako je htio. + svome
s7d7 on Be ih otkriti( tj. sl7ge Rije?i. No( oni koji
se CA 9omije8aj7 s njima 9ostat Be njihovi
;arobljeni>i( b7d7Bi da ne vide. ! ned7=noga(
dobroga( ?istoga oni g7raj7 radnik7 smrti( i 7
kraljevstvo onih koji slave #rista 7 obnovi. I oni
slave %j7de koji 8ire la=( one koji Be doBi 9oslije
tebe. I oni Be 9ristati 7; ime mrtvoga ?ovjeka(
misleBi da Be 9ostati ?isti. No( stra8no Be se
oskvrn7ti i 9asti 7 ime 9ogre8ke( i 7 r7ke ;log(
9rijetvornoga ?ovjeka i vi8estr7k7 dogm7( te Be
njima vladati krivovjerje.
<%er( neki Be od njih h7liti istin7 i objavljivati ;ao
na7k. I govorit Be ;lo jedni 9rotiv dr7gih. Neki Be
biti imenovani0 .oni/ koji stoje 7 sna;i arhonata(
?ovjeka i gole =ene koja je vi8estr7ka i 9odlo=na
mnogim 9atnjama. ! CB oni koji b7d7 tako
govorili 9itat Be o snovima. I ka=7 li da je san
do8ao od demona dostojan njihove 9ogre8ke( bit
Be im dan g7bitak 7mjesto ne9okvarljivosti.
<%er( ;lo ne mo=e roditi dobrim 9lodom .vidi Lk
@(5T/. 'jesto odakle dola;i svaki od njih stvara
ono 8to m7 je sli?noG jer( nije svaka d78a od istine
i besmrtnosti. "vakoj d78i ovoga doba dodijeljena
je 9rimjerena smrt( ;ato 8to je 7vijek rob( b7d7Bi
da je stvorena ;a svoje =elje i njihovo vje?no 7niE
8tenje( 7 kojem7 jes7 i i; kojega jes7. ne .d78e/
lj7be stvorenja tvari koja s njima dola;i.
<No( besmrtne d78e nis7 takve( o( Petre. Doista(
sve dok ne do:e tren7tak( .besmrtna Be d78a/
nalikovati smrtnoj. No( ona neBe ra;otkriti svoj7
9rirod7( da je ona sama C5 besmrtna i misli o
besmrtnosti( imaj7Bi vjer7 i =eleBi se odreBi tih
stvari.
<%er( lj7di( ako s7 m7dri( ne ber7 smokve s trnja
ili trnovita grmlja( niti gro=de s dra?e .Lk @(55/. "
jedne strane( ono 8to 7vijek nastaje nala;i se 7
onome i; ?ega dola;i( dola;eBi i; onoga 8to nije
dobro( 8to 9ostaje nje;ino .d78ino/ 7ni8tenje i
smrt. No( ta .besmrtna d78a/ koja nastaje 7
Vje?nome( nala;i se 7 %ednome .koji je( o9. 9rev./
od =ivota i .7( o9. 9rev./ besmrtnosti =ivota kojoj
nalik7j7.
<"toga se ono 8to 9ostoji neBe 9reto9iti 7 ono
8to ne 9ostoji. %er( gl7hi i slije9i dr7=e se sa sebi
sli?nima.
<No( dr7gi Be se odvratiti od ;lih rije?i i varljivih
otajstava. Neki koji ne ra;7mij7 otajstvo govore o
stvarima koje ne ra;7mij7( no( hvalit Be se da je
otajstvo istine samo njihovo. + svojoj nad7tosti
CC 9o;avidjet Be besmrtnoj d78i koja je 9ostala
;avjetom. %er( svaka vlast( vladavina i moB eona
=eli biti s njima 7 stvaranj7 svijeta( kako bi ih oni
koji nis7( b7d7Bi ;aboravljeni od onih koji jes7(
mogli slaviti( iako nis7 bili s9a8eni niti s7 ih oni
odveli na P7t( 7vijek =eleBi 9ostati nei8?e;ivima.
%er( besmrtna d78a 9rima moB 7 ra;7mnom d7h7.
No( oni se odmah s9ajaj7 s jednim od onih koji s7
ih ;aveli.
<No( mnogi dr7gi koji se 9rotive istini i glasni>i
s7 9ogre8ke( okren7t Be svoj7 9ogre8k7 i ;akon
9rotiv mojih ?istih misli( gledaj7Bi i; jednoga
.k7ta/ i misleBi da dobro i ;lo 9otje?7 i; jednoga
.i;vora/. ni trg7j7 C7 mojom rje?j7. I oni Be
9romi>ati gr7b7 vjer7. Rasa besmrtnih d78a
7;al7d Be 7Bi 7 to( sve do moje Par7sije. %er( oni
Be i;aBi i; njih E i moje o9ro8tenje njihovih grijeha
7 koje s7 9ali kro; svoje ne9rijatelje( koje sam
otk79io i; ro9stva( kako bih im dao slobod7 da
mog7 stvarati sli?an dio 7 ime mrtvoga ?ovjeka(
koji je Hermas( od 9rvoro:enoga od ne9ravde(
kako 7 svjetlo koje 9ostoji ne bi 9ovjerovali
maleni. No( oni od te vrste s7 radni>i koji Be biti
ba?eni 7 vanjsk7 tam7( daleko od sinova
svjetlosti. %er( oni neBe 7Bi( niti Be onima koji
odla;e gore dati svoje do978tenje ;a njihovo
oslobo:enje.
<'e:7 njima ima onih koji 9ate misleBi da Be
7savr8iti CD m7drost i bratstvo koje ;aista
9ostoji( koje je d7hovno bratstvo onih sjedinjenih
7 9ri?esti( kro; koj7 Be se otkriti vjen?anje
ne9okvarljivosti. "rodna rasa sestrinstva 9ojavit
Be se kao imita>ija. To s7 oni koji tla?e svoj7
braB7( govoreBi0 X#ro; ovo na8 Bog ima milosti(
b7d7Bi da nam kro; ovo dola;i s9asenje(W ne
;naj7Bi ;a ka;n7 onih koje s7 ;adovoljstvom
is97nili oni koji s7 te 7?inili malenima( koje s7
vidjeli .i/ ;arobili.
<Bit Be i dr7gih( me:7 onima koji s7 i;van
na8ega broja( koji sebe na;ivaj7 bisk79ima i
:akonima( kao da s7 svoj7 vlast 9rimili od Boga.
ni se 9okoravaj7 s7d7 voda. Ti s7 lj7di s7hi
kanali.<
No( ja rekoh0 <b7;eo me strah kada si rekao
da 7@ s7 maleni( s na8ega gledi8ta( la=ni( doista(
da 9ostoje mno8tva koja Be ;avesti mno8tva =ivih
i 7ni8titi ih me:7 sobom. ! kada b7d7 i;govarali
tvoje ime( vjerovat Be im.<
"9asitelj re?e0 <$a vrijeme koje im je(
sra;mjerno njihovoj 9ogre8ki( odre:eno( oni Be
vladati nad malenima. ! kada 9ogre8ka okon?a(
.onaj koji( o9 9rev./ ne stari .koji je( o9. 9rev./ od
besmrtnoga ra;7mijevanja( 9ostat Be mlad( i
njima .malenima/ Be vladati njihovi vladari.
#orijen njihove 9ogre8ke bit Be i8?79an( i on Be
ga 9osramiti i 7?initi ga vidljivim 7 njegovoj
besramnosti. Takvi Be( o( Petre( 9ostati
ne9romijenjivi.
<Do:i( stoga( nastavimo s i;vr8enjem volje
ne9okvarljivoga >a. %er( evo( dola;e oni koji Be
im s7diti( i oni Be ih 9osramiti. No( mene neBe
dotakn7ti. ! ti Be8( o( Petre( stajati me:7 njima.
Ne boj se ;bog svoga k7kavi?l7ka. 74 Njihovi Be
7movi biti ;atvoreni( jer im se s79rotstavio
nevidljivi.<
#ada je to rekao( vidio sam kako ga tobo=e
;arobljavaj7. I rekoh0 <1to to vidim( o )os9odineM
Tebe s7 7hvatili a ti me dr=i8. Tko je ovaj koji se
;adovoljno smije na drvet7M +daraj7 li noge i
r7ke dr7gogaM<
"9asitelj mi re?e0 <naj kojeg vidi8 na drvet7(
kako se ;adovoljno smije( to je =ivi Is7s. No( onaj
7 ?ije r7ke i noge ;abijaj7 ?avle( njegov je tjelesni
dio( njegova ;amjena koja je osramoBena( koja je
nastala na njegov7 slik7. !li( gledaj 7 nj i 7 me.<
No( kada sam 9ogledao( rekao sam0 <)os9odine
nitko te ne gleda. Pobjegnimo odavde.<
!li on mi re?e0 <Rekao sam ti0 Xstavi slje9>e
na mir7KW Vidi( ne ;naj7 8to govore. 73 %er(
7mjesto moga sl7ge( osramotili s7 sina njihove
slave.iva
svjetlost( i mno8tvo nei;re>ivih i nevidljivih
an:ela ga je blagoslivljalo. I kada sam ga
9ogledao( bija8e otkriven onaj koji slavi.
I on mi re?e0 <B7di jak( jer ti si onaj kojem7 s7
dana ova otajstva( kako bi ih s9o;nao kro;
otkrivenje da je onaj kojega s7 ra;a9eli
9rvoro:eni( i dom demona( i kamena 9os7da .M/
7 kojoj 9rebivaj7( Elohimova( od kri=a koji je 9od
;akonom. No( onaj koji stoji 9okraj njega je =ivi
"9asitelj( 9rvi 7 njem7( kojega s7 ;arobili i
oslobodili( koji stoji radosno 9romatraj7Bi one koji
s7 ga 9ovrijedili( i koji s7 me:7 sobom 9odijeljeni.
7; n se smije njihovoj slje9oBi( ;naj7Bi da s7
slije9i ro:eni. "toga Be doBi onaj koji je osjetljiv
na 9atnje( b7d7Bi da je tijelo ;amjena. No( ono
8to s7 oslobodili bilo je moje netjelesno tijelo. %er(
ja sam ra;7man D7h is97njen jarkom svjetlo8B7.
naj kojeg si vidio da mi se 9ribli=ava na8a je
ra;7mna Pleroma( koja sjedinj7je savr8en7
svjetlost s mojim D7hom "vetim.
<To 8to si vidio otkrit Be8 onima dr7ge rase( koji
nis7 i; ovoga doba. %er( neBe biti ?asti 7 smrtnim
lj7dima( nego samo .7/ onima koje je i;abrala
besmrtna tvar( s9osobna da sadr=i onoga koji
daje svoje obilje. "toga( ka=em0 <"vakom7 tko
ima dat Be se jo8 9a Be obilovatiW .'t A6( A4/. No(
onom7 tko nema( odnosno( ?ovjek7 ovoga
mjesta( koji je 9osve mrtav( koji je isklj7?en i;
stvaranja onoga 8to je ro:eno( 7A ;a kojeg( ako
se 9ojavi onaj od besmrtne biti( misle da ga
9osjed7j7 E bit Be od7;eto i dodano onome koji
jest. "toga( b7di hrabar i ne boj se. %er( ja B7 biti s
tobom( i nitko te od tvojih ne9rijatelja neBe
nadvladati. 'ir s tobom. B7di jakK<
#ada je .Is7s/ to rekao( .Petar/ do:e k sebi.
$/*(:=A
$:S-ANICA HI-I$U
.VII
I( A/
+vod0
.arvin 5. .e<er
Preveo na
engleski0 4rederik 5isse
Prevela s
U
=:D
*e)ro%a $oslanica (ili$u ob7hvaBa najveBi dio
#odeksa VIII. "mje8tena odmah 9oslije
/os)rijana" *e)ro%a $oslanica (ili$u ;a9o?inje
9odnaslovom .3TA/( koji 9roi;la;i i; 9isma koje
tvori 9rvi dio teksta. Po97t nekoliko dr7gih
tekstova i; knji=ni>e Nag Hammadi +O)kri%enje
$o Jako%u" #as$ra%a o uskrsnu&u" Eugnos)os-"
*e)ro%a $oslanica (ili$u djelomi>e je
9redstavljena kao 9ismo. sim tih 9isama i;
knji=ni>e Nag Hammadi( dr7ga s7 9isma tako:er
bila 7 79orabi 7 gnosti?kim kr7govima
.9rimjeri>e( Ptolemejevo *ismo (lori" i 9isma
Valentina( 'onoima !rabljanina( i( mo=da(
'ar>ionova/. Nadalje( kao 8to je veli?anstvena
e9ist7lama 9redaja satkana oko Pavla i 9avlinske
8kole( tako se i ne8to skromnija ;birka 9isama
9ri9is7je Petr7. Te Petrove ili 9se7doEPetrove
9oslani>e 7klj7?7j7( 7; *e)ro%u $oslanicu (ili$u"
katoli?ke Petrove 9oslani>e sadr=ane 7 Novome
;avjet7( E$is)ula *e)ri .<Petrov7 9oslani>7</( 7
7vod7 7 9se7doE#lementove( te mo=da i jo8
jedn7 Petrov7 9oslani>7 9o;nat7 samo i; kratkih
navoda 9tata i; 'ilevisa. d tih 9oslani>a(
osobito je ;animljiva 9se7doE#lementova *e)ro%a
$oslanica (ili$u3 na nije ;na?ajna samo kao dio
;birke tekstova koji se odnose na Petra( nego i
;ato 8to svjedo?i o Petrovoj vlasti. Na ;avr8etk7
9oslani>e( 8on)es)a)io ;a9o?inje na;nakom o
9rimatelj7 E %akov7 Pravednik7 E koji je 9ro?itao i
odgovorio na 9oslani>7( sli?no kao i -ili9 7
*e)ro%oj $oslanici (ili$u .3TT/. 'e:7tim( *e)ro%u
$oslanicu (ili$u ne smijemo 9oistovjeBivati ni sa
jednom 9oslani>om koja se 9ri9is7je Petr7( te ona
mora 9redstavljati novootkriveno djelo 7 Petrov7
kor97s7.
+ svom sada8njem oblik7( *e)ro%a $oslanica
(ili$u o?ito je kr8BanskoEgnosti?ki tekst. + >jelini
7;ev8i( trebala bi se smatrati dijelom 9redaja o
Petr70 Petar je vo:a( glasnogovornik( 9ro9ovjeE
dnik me:7 a9ostolima( te ga se mo=e o9isati kao
vo:7 vlastite sk79ine 7?enika .3T4/. %edini
a9ostol koji se 9oimen>e s9ominje jest -ili9( koji
je s9reman 9rihvatiti Petrov7 vlast i ?ije mjesto 7
tekst7 ima naglasiti Petrovo vrhovni8tvo. Petar i
a9ostoli ok79ili s7 se na 'aslinskoj gori( gdje ih je
9od7?io 7skrsli "9asitelj. Vrativ8i se 7 %er7;alem(
a9ostoli s7 9od7?avali 7 hram7 i obavljali
i;lije?enja. Dr7gim rije?ima( 7loga Petra( kao i
?itav s>enarij( 797B7j7 da je *e)ro%a $oslanica
(ili$u 9o nekim ;na?ajkama istovjetna 9rvom
dijel7 .o Petr7/ Djela a9ostolskih .3E3A/.
Nedvojbeno je da je 9isa> *e)ro%e $oslanice
(ili$u >r9io i; kr8Banske 9redaje. Naime( 9ostoje
mnoge sli?nosti i;me:7 toga teksta i 9rve
9olovi>e Dela a!ostolski+( 7klj7?7j7Bi s>ene(
teme i i;ra;e koji s7 9ris7tni 7 oba dok7menta.
*ak im je i knji=evni =anr sli?an E 9ri9ovijest o
Petr7 i a9ostolima koja sadr=i otkrivenja( lit7rE
gijske i redak>ijske elemente E iako je 7 sl7?aj7
*e)ro%e $oslanice (ili$u 9ri9ovijest na;vana
Petrovim 9ismom. Nadalje( a7tor *e)ro%e
$oslanice (ili$u 9o;naje( osim materijala o L7ki( i
dr7ge kr8Banske 9redaje. "9asiteljevo dr7go
otkrivenje .3T@G 3TF/ nalik7je Ivanovoj himni
Logos7 .Iv 3( 3.3S/( ali sli?nosti se ne smij7 s7vi8e
isti>ati. Nadalje( tradi>ionalna kerigmati?ka
.vjerovjesni?ka/ Corm7la 7 kred7 mise .3T4/
797B7je na sli?n7 Corm7l7 koja je 8iroko 9ris7tna
7 ranokr8Banskoj knji=evnosti .9aralele 7 Iv 34
osobito s7 bliske kred7 i; *e)ro%e $oslanice
(ili$u-" a malo <+ka;anje< i; *e)ro%e $oslanice
(ili$u .35D/ sli?no je Ivanov7 i;vje8B7 .Iv AD( 34E
AT/. Da9a?e( a7tor ovoga teksta tako:er
s9ominje 9rethodno "9asiteljevo otkrivenje .3T6G
3TSG 3T4/( tj. rije?i koje je Is7s i;govorio dok je
bio 7 tijel7. 'o=da se ta otkrivenja 7tjelovljenoga
"9asitelja odnose na na7k koji je sadr=an 7
kanonskim evan:eljima( a <?etiri rije?i< koje se
s9ominj7 7 35D( mogle bi se shvatiti kao ?etiri
evan:elja odaslana na ?etiri strane svijeta.
.HansE)ebhard Bethge 9ret9ostavlja da je
i;voran tekst i; 35D glasio <?etiri smjera<( te da
s7 <?etiri rije?i< kasnija modiCika>ija./ !7tor
*e)ro%e $oslanice (ili$u o?ito je bio 79o;nat s
ranokr8Banskim tekstovima( =eleBi 7s9ostaviti
kontin7itet s tom starijom 9redajom.
kredo P is9ovjedanje( simbol vjere( vjerovanjeG
7vjerenje( 9rin>i9i( na?ela
)nosti?ki s7 elementi jasno vidljivi 7
narativnom okvir7 *e)ro%e $oslanice (ili$u" a
osobito 7 gnosti?kom <dijalog7<( "9asiteljev7
otkrivenj7 danom kao odgovor na 9itanja
a9ostola. Prva ?etiri odgovora .3T6/ samo s7
marginalno kr8Banska( iako s7 legitimirana kao
otkrivenja 7skrsn7loga )os9odina. Prvi odgovor
.3T6G 3T@/( koji 9odastire skraBen7 ver;ij7 mita o
maj>i( 7o9Be ne sadr=i kr8Banske elemente.
Na9rotiv( on odra=ava 9ojednostavljen7 ver;ij7
mita( te je sli?an mit7 o "oCiji i; Tajne knjige
2%ano%e" te Irenejevim barbelognosti>ima +Haer3
3.A4.3E5/( kako 9o terminologiji( tako i 9o o9Boj
konstr7k>iji. *etiri odgovora 9redstavljaj7
gnosti?ko gledi8te o 9ad7 7 nedostatak i
9osti;anj7 is97njenja( te o ;ato?eni8tv7 i borbi
gnostika 7 svijet7. Toj sk79ini odgovora
9ridodano je jo8 jedno 9itanje( kao i odgovor
.3TFG 3TS/ koji rabi ra;li?ite i;ra;e i 7sredoto?7je
se na =ivot i ;adatak a9ostola. Taj odgovor( koji je
gnosti?ki 9o97t ostalih odgovora( ne bavi se
kr8Banskim temama( nego samim =ari8tem
*e)ro%e $oslanice (ili$u E 9atnjom vjernika.
+; 9itanja i odgovore 7 gnosti?kom dijalog7(
gnosti?k7 orijenta>ij7 odaje i ostali materijal
sadr=an 7 tekst7. Dvije molitve ok79ljenih
a9ostola .3TTG 3T5/ sadr=e i;ra;e i teme
7obi?ajene 7 kr8Banskim molitvama( ali i
elemente svjetlosti i slave koji ih ?ine
9rimjerenijima gnosti?kim kr8Banima. %ednako
tako( o9is 7skrsn7loga Is7sa kao svjetlosti i glasa
.3T5G 3T6G 3TFG 3TS/ 9redstavlja 9rvobitni na?in
o9isivanja 7ka;anja 7skrsn7loga )os9odina .'k
4( AESG A P 3( 3@E34G Dj 4( 3E4G AA( 5E33G A@( 4E3SG
3 #o 36G tkr/( no me:7 gnosti?kim kr8Banima
takvi s7 teoCanijski o9isi .o9isi 7ka;anja/ bili
osobito ?esti.
+ kratkoj Petrovoj misi .3T4E35D/ gnosti?ke s7
tenden>ije jo8 jasnije i;ra=ene. Tradi>ionalno
kr8Bansko vjerovanje tvori 9rvi dio mise .3T4/( a
Is7s se na;iva tradi>ionalnim i;ra;ima .<)os9odin
Is7s<( <"in<( <tvora> na8ega =ivota</( no
vjerovanje se t7ma?i 7 sklad7 s kr8BanskoE
gnosti?kom teologijom a7tora *e)ro%e $oslanice
(ili$u3 Is7s je 9atio od tren7tka svoje inkarna>ije(
ali kao onaj <kojem7 je 9atnja strana< .3T4/.
#ristologijska ten;ija 9ojavlj7je se kod
nagla8avanja stvarnosti Is7sovih 9atnji i slave
njegove bo=anstvenosti. Nas79rot 9ateBem7
9rosvjetitelj7 Is7s7( njegovi Be sljedbeni>i 9atiti
;bog <grijeha majke< .3T4/. Ta Cra;a 9odsjeBa na
9redaj7 o 9ad7 majke Eve( te se( ;a kr8BanskoE
gnosti?koga 9is>a( odnosi na majk7 ?esto ;van7
"oCijom 7 dr7gim ver;ijama mita. na se tako:er
na;iva <majkom<.3T6/( a nje;in tragi?an 9ad
smatra se i;vorom lj7dskih 9atnji. "toga( na;naka
o <grijeh7 majke< mo=da 9redstavlja jo8 jedn7
dodirn7 to?k7 i;me:7 likova Eve i "oCije 7
gnosti?koj knji=evnosti.
'og7Be je( stoga( 9ostaviti o9Beniti okvir
knji=evne 9ovijesti *e)ro%e $oslanice (ili$u3 Na
temelj7 9aralela s Tajnom knjigom 2%ano%om i
Irenejevim djelima( 9ret9ostavljamo da je
*e)ro%a $oslanica (ili$u na9isana krajem A. ili
9o?etkom T. stoljeBa. !7tor teksta vjerojatno je
9isao na gr?kom( s7deBi 9rema 9os7:eni>ama i;
gr?koga je;ika( kao i gr?kim idiomima. !7tor je(
?ini se( bio kr8Banski gnostik dobro 79o;nat s
kr8Banskom 9redajom( koji je t7 9redaj7 rabio i
t7ma?io na kr8BanskoEgnosti?ki na?in.
#onstr7iran je gnosti?ki dijalog( iako je taj dijalog
9rije disk7rs otkrivenja( koji se temelji na
#ristovim odgovorima na 9itanja a9ostola. + taj
je dijalog 7klj7?en gnosti?ki materijal
nekr8Banskoga ili tek marginalno kr8Banskoga
9odrijetla( koji je 7svojen kao otkrivenje
7skrsn7loga #rista. Na temelj7 kr8Banskih i
gnosti?kih 9redaja s kojima je a9ostol bio 79oE
;nat( sastavljen je dok7ment 7sredoto?en na
otkrivenje. "ama je 9oslani>a 9ridodana
9ri9ovijesti kako bi se naglasilo Petrovo vrhoE
vni8tvo( te je *e)ro%a $oslanica (ili$u kasnije
dobila svoj sada8nji naslov. #ona?no( gr?ki je
tekst bio 9reveden na ko9tski( te je 7klj7?en i
#odeks VIII knji=ni>e Nag Hammadi.
Prema i;vje8Bima %amesa '. Robinsona i
"te9hena Emmela( dr7ga ko9tska ver;ija *e)ro%e
$oslanice (ili$u nala;i se 7 9a9ir7snom kodeks7
koji do sada nije objavljen( niti je dost79an ;a
9ro7?avanje.
$/*(:=A
$:S-ANICA HI-I$U
.VIII 3TA( 3D
E 35D( AF/
Pismo koje je
Petar 9oslao -ili97
<Petar( a9ostol Is7sa #rista( -ili97( na8em7
lj7bljenom brat7 i na8em7 a9ostol7( i braBi koja
s7 s tobom0 b7dite 9o;dravljeniK $naj( na8 brate(
UdaV smo 9rimili ;a9ovijedi od na8ega )os9odina i
"9asitelja ?itavoga svijeta da se ok79imo
U;ajednoV i 9od7?avamo i 9ro9ovijedamo o
s9asenj7 koje nam je obeBao 4;; na8 )os9odin
Is7s #rist. No( ti si od nas bio odvojen( i nisi =elio
da se ok79imo i slo=imo kako bismo objavili
radosne vijesti. "toga( ne bi li ;a to bilo dobro(
na8 brate( da do:e8( 7 sklad7 sa ;a9ovijedima
na8ega Boga Is7saM<
#ada je -ili9 9rimio i 9ro?itao to 9ismo( oti8ao je
Petr7( sav radostan. Petar je 9otom ok79io i
ostale. ti8li s7 na 9lanin7 koja se na;iva <.brdo/
maslina<( mjesto gdje s7 se obi?no sastajali s
blagoslovljenim #ristom( dok je ovaj bio 7 tijel7.
#ada s7 se a9ostoli ok79ili i 9ali na koljena(
9o?eli s7 moliti( govoreBi0 <?e( ?e( ?e
svjetlosti( koji 9osjed7je8 ne9okvarljivosti( 7sli8i
nas( kao U8to siV Ubio ;adovoljanV svojim svetim
djetetom Is7som #ristom. %er( on je 9ostao na8e
svjetlo 4;A 7 tami. ( 7sli8i nas.<
Dr7gi s7 97t tako:er molili( govoreBi0 <"ine
=ivota( "ine besmrtnosti( koji si 7 svjetlosti( "ine(
#riste besmrtnosti( na8 tk79itelj7( daj nam
snag7( jer nas =ele 7biti.<
Potom se 9ojavila velika svjetlost( te je
9lanina ;asjala ;bog onoga koji se 9ojavio. I glas
ih do;va( govoreBi0 <*7jte moje rije?i( kako bih
vam mogao govoriti. $a8to me 9itateM %a sam
Is7s #rist koji je s vama dovijeka.<
!9ostoli ga 79ita8e0 <)os9odine( =eljeli bismo
;nati nedostatak eona i njihove 9lerome.< I0
<$a8to smo ;adr=ani 7 ovome 9rebivali8t7M<
Nadalje0 <#ako smo do8li ovamoM< I0 <#ako Bemo
otiBiM< I0 <#ako to da imamo 4;B vlast
smionostiM< UIV0 <$a8to se sile bore 9rotiv nasM<
Tada im glas i; svjetlosti odgovori0 <Vi sami ste
svjedo>i da sam vam o svem7 tome govorio. No(
;bog va8e nevjeri>e( o9et B7 vam govoriti. 1to se
ti?e UnedostatkaV eona( taj UjeV nedostatak nastao
kada se 9ojavila ne9okornost i nera;boritost
majke( be; ;a9ovijedi veli?anstva >a. na je
=eljela 7;dign7ti eone. ! kada je govorila( slijedio
je bijesni. ! kada je ;a sobom ostavila dio(
bijesni ga se do?e9ao( te je .dio( o9. 9rev./
9ostao nedostatak. To je nedostatak eona. #ada
je bijesni 7;eo dio( on ga je 9osijao. Nad njega
je 9ostavio moBi i vlasti. $atvorio ga je 7 eone(
koji s7 mrtvi. I sve moBi svijeta radovah7 se ;ato
8to s7 ro:ene. 4;5 No( one nis7 9o;navale
9rvobitnoga U>aV( b7d7Bi da s7 m7 strane. !li(
ovome s7 dale moB( i sl7=ile ga 7 slavi. No( ;bog
te slave bijesni je 9ostao dr;ak. Postao je ;aviE
dnik( =eleBi na?initi slik7 na mjest7 .7mjestoM( o9.
9rev./ UslikeV i oblik na mjest7 .7mjestoM( o9.
9rev./ oblika. I naredio je moBima 7 svojoj vlasti
da na?ine smrtna tijela. I one 9ostado8e i;
9ogre8ne slike( i; sli?nosti koja je i;ronila.
Nadalje( o 9leromi0 ja sam onaj koji je 9oslan 7
tijel7( ;bog sjemena koje je ot9alo. I ja sam si8ao
7 njihov7 smrtn7 tvorevin7. No( nis7 me 9reE
9o;nale .moBi( o9. 9rev./( misleBi da sam smrtan.
I govorio sam s onime koji mi 9ri9ada( i on me
sl78ao( kao 8to vi danas sl78ate. I dao sam m7
vlast( kako bi mogao 7Bi 7 nasljedstvo svoga
o?instva. I 7;eo sam 4;C U...V oni bijah7 is97njeni
U...V 7 njegov7 s9asenj7. ! b7d7Bi da je .on/ bio
nedostatak( 9ostao je 9leroma.
$adr=ani ste ;ato 8to mi 9ri9adate. #ada sa
sebe sv7?ete ono 8to je 9okvareno( tada Bete
9ostati 9rosvjetitelji me:7 smrtni>ima.
Borit Bete se sa ;lim silama ;ato 8to UoneV( ;a
ra;lik7 od vas( nemaj7 s9okoja( te ne =ele da
b7dete s9a8eni.<
Tada a9ostoli 9onovno 9o?e8e moliti( govoreBi0
<)os9odine( re>i nam0 Na koji Bemo se na?in
boriti 9rotiv arhonata( b7d7Bi da s7 arhonti i;nad
nasM<
Tada ih glas do;va i; 7ka;anja( govoreBi0 <"ada
Bete se 9rotiv njih boriti na ovaj na?in( jer(
arhonti se bore 9rotiv 7n7tarnjega ?ovjeka. ! vi
Bete se 9rotiv njih boriti ovako0 k79ite se i
9ro9ovijedajte svijet7 s9asenje i obeBanje.
Naor7=ajte se snagom moga >a( i objavite svoj7
molitv7. ! on( ta>( 9omoBi Be vam( kao 8to vam
je 9omogao 9oslav8i mene. 4;7 Ne bojte se( Uja
sam s vama dovijeka(V kao 8to sam UvamV 9rije
rekao( dok sam bio 7 tijel7.< Potom nebesa
;at7tnja8e gromovima i m7njama( i ono 8to se
9red njima na tome mjest7 9ojavilo( oti8lo je 7
nebesa.
Tada a9ostoli stado8e ;ahvaljivati )os9odin7 i
blagoslivljati ga. I vrati8e se 7 %er7;alem. Na 97t7
s7 ra;govarali o svjetlosti koja se 7ka;ala. I govoE
reBi o )os9odin7( ;aklj7?i8e0 <!ko je on( na8
)os9odin( 9atio( koliko Bemo onda mi .9atiti/M<
Petar odgovori0 <n je 9atio ;a UnasV( stoga je
n7=no da i mi 9atimo ;bog svoje malenkosti.<
Tada im do:e glas( govoreBi0 <'nogo sam vam
97ta rekao0 $a vas je n7=no da 9atite. N7=no je
da vas oni doved7 7 sinagoge i 9red 79ravitelje(
kako biste 9atili. No( onaj koji ne 9ati i ne 4;D
U...V ta> U...V kako bi mogao U...V.
I a9ostole ob7;e UvelikaV radost i stigo8e 7
%er7;alem. "tali s7 is9red hrama( 9od7?avaj7Bi o
s9asenj7( 7 ime )os9odina Is7sa #rista. I i;lije?ili
s7 mno8tvo.
Petar otvori svoja 7sta i re?e svojim 7?eni>ima0
<U%e liV nam na8 )os9odin Is7s( kada je bio 7
tijel7( sve 9oka;aoM %er( on je si8ao. BraBo(
sl78ajte moj glas.< Bio je is97njen svetim d7hom.
vako je govorio0 <Na8 9rosvjetitelj( Is7s( si8ao je
i bio ra;a9et. I nosio je kr7n7 od trnja. I odijen7o
je lj7bi?ast7 haljin7. I bio je Ura;a9etV na drvet7 i
9oko9an 7 grob. I 7stao je i; mrtvih. BraBo( Is7s7
je strana ta 9atnja. No( mi smo oni koji s7 9atili
;bog grijeha majke. $bog toga je on sve ?inio
9o97t nas. %er( )os9odin Is7s( "in nei;mjerne
slave >a( tvora> je na8ega =ivota. BraBo( ne
9okorimo se onima be; ;akona( i hodajmo 7 4A@
U...TadaV Petar Uok79i i dr7geV( govoreBi0 U<(
)os9odine Is7seV #riste( davatelj7 Una8egaV
s9okoja( daj nam d7h ra;7mijevanja( kako bismo
i mi mogli ?initi ?7da.<
Potom UgaV Petar i ostali a9ostoli vidje8e( i
is97ni8e se svetim d7hom. I svaki od njih 9o?eo
je lije?iti. Rastavi8e se kako bi 9ro9ovijedali rije?
)os9odina Is7sa. I ok79i8e se i 9o;dravi8e jedan
dr7goga( govoreBi0 <!men.<
Tada se 9ojavi Is7s( govoreBi0 <'ir UsvimaV
vama i svakome tko vjer7je 7 moje ime. #ada
oti:ete( neka s vama b7d7 radost( milost i moB. I
ne bojte se( jer( s vama sam dovijeka.<
Tada se a9ostoli rastavi8e jedan od dr7goga 7
?etiri rije?i( kako bi 9ro9ovijedali. I oti:o8e( 9o
Is7sov7 ovla8tenj7( 7 mir7.

A-:G/N
.RI(
T/

+vod0
(ntoinette ?ark 5ire
Preveli na engleski0 6ohn /.
Turner i 'rva S. 5intermute
Prevela s

U=:D

Ras9rava ,logen je disk7rs otkrivenja( 7
kojem7 i;vjesni !logen 9rima bo=anske 9osjete i
do=ivljava vi:enja( te ih bilje=i ;a svoga <sina<
'esosa. Na Ciktivn7 narav toga 9onovljenog
!logenova obraBanja 'esos7 797B7je samo ime
!logen( 8to ;na?i <strana><( ili <od dr7ge rase<( a
7 doba nastanka ras9rave ?esto se njime
o;na?avao "et ili 9redstavnik "etove d7hovne
rase. Tako se ?itatelja 9oti?e na identiCika>ij7 s
'esosom i na 7?enje od !logena o tome kako se
nadvladavaj7 strah i ne;nanje koje je 7 9o?etk7
on sam osjeBao( te o 9ot97nom ostvarenj7
d7hovnoga jastva s bo=anskim.
Iako se ,logen 9redstavlja kao jedna ras9rava
otkrivenja( mog7Be j7 je 9odijeliti na dva dijela.
Prvi dio .56E6F/ nagla8ava 9et otkrivenja
=enskoga bo=anstva %7el. Nje;ina s7 otkrivenja
kom9leksni mitolo8ki o9isi bo=anskih moBi(
osobito eona Barbela. Dr7gi dio +HA0I?- o9is7je
Cilo;oCskim je;ikom !logenovo 7;di;anje( kao 9roE
gresivno otkrivenje nebeskih 9rosvijetljenih.
Posljednja Ca;a( <9rvobitno otkrivenje
Ne9o;natoga<( ra;otkriva trans>endentnoga
Boga kao nevidljivoga( ne7hvatljivoga(
neshvatljivoga( kao <d7hovn7( nevidljiv7
Trostr7k7 'oB< koja je <najbolja od najboljih< te
9ostoji( 8to je 9aradoksalno( kao <Postojanje
nebiBa<.
Ra;like i;me:7 ta dva dijela ras9rave ,logen
mog7 se objasniti ra;li?itim i;vorima kojima se
sl7=io a7tor. Teorije o 9odrijetl7 9ok78avaj7
7stanoviti odakle 9otje?7 odre:ene 9redaje i
kako s7 se tako br;o ra;vile. 'itologija o Barbel7
i; Prvoga dijela sadr=ana je tako:er 7 ,$okrifnom
e%anelju $o 2%anu .B) S6DA(AG NH2 II(3G III(3G
IV(3/( gdje se 9ove;7je s 9ri9ovije8B7 o "oCiji koja
je 7 svemir donijela nedostatak. ,logeno%
gnosti>i;am Barbela( 9o97t gnosti>i;ma
/os)rijana .VIII(3/ i Triju Se)o%i1 s)ela .VIII(6/( ne
;anima kako je ;lo 9o?elo( nego se 7sredoto?7je
na 9o;itivno otkrivenje bo=anske stvarnosti.
Dr7gi dio ,logena sli?an je ,$okrifnom e%anelju
$o 2%anu 9o o98irnom o9is7 trans>endentnoga
Boga( navodeBi 8to Bog nije. Pa i9ak( ,logen se
odvaja od te 9redaje kao i /os)rijan i Tri Se)o%e
s)ele" 9redstavljaj7Bi to ;nanje kao obred 7;laska(
istovjetno hermeti?kom gnosti>i;m7 +8or$3
Herm3 I(A5EA@ i NH2 VI(@/. ?ito se a7tor 7 svom
barbelovskom gnosti>i;m7 i Cilo;oCskom moni;m7
oslanjao na ist7 o9B7 9redaj7 kao i ,$okrifno
e%anelje $o 2%anu3
Pret9ostavljaj7Bi da se ?itatelj veB oslobodio od
;la( 9isa> 7 osobi !logena nastavlja svoj nebeski
97t( hvaleBi bo=ansko( i 7la;eBi 7 blagoslov
;nanja( =ivotnost =ivota i( kona?no( 9ostojanje
koje je ne9ostojanje. Hermeti?ki obredi 7;laska
9ovremeno se odnose na =ivot 7 ;ajedni>i( a 7
svojoj hvali Bog7( na svakoj 9ostaji 7;la;noga
97ta( djelo Tri Se)o%e s)ele rabi 9rvo li>e
mno=ine. No( ovdje se na97t>i daj7 jednoj osobi(
?itatelj7( te bi se mogli smatrati na97t>ima ;a
samo9omoB 7 individ7alnoj 9otra;i ;a Bogom.
va je ras9rava 9riv7kla velik7 9o;ornost( jer je
neo9latoni?ar PorCirije i;javio da je Plotin na9ao
i;vjesne gnostike koji s7 <i;nosili otkrivenja
$arat7stre( $ostrijana( Nikoteja( !logena(
'esosa( i dr7gih sli?nih lj7di< + fi)3 *lo)3 3@/. !ko
se taj navod doista odnosi na djelo naslovljeno
,logen i njem7 bliske dok7mente +/os)rijan VIII(3
nosi 8iCriran 9odnaslov <$arat7strine rije?i</( kao
8to mnogi vjer7j7( ono 797B7je na ne8to dr7ga?iji
odnos gnostika 9rema kasnijem 9latoni;m7 nego
8to se obi?no 9ret9ostavlja. Ne samo da s7
gnosti>i o?ito 9os7dili mnoge Cilo;oCske teme od
9latoni;ma( nego s7 i 9latonisti i neo9latonisti bili
9risiljeni baviti se gnosti?kim 8kolama kao svojim
s79arni>ima. Iako je Plotin 7 vlastitoj ras9ravi
9rotiv gnostika 7?inio sve kako bi ismijao njihov
d7ali;am( k7lt i =argon( najveBi s7 m7 i;a;ov
9redstavljali 79ravo monisti?ki gnosti>i ,loge0
no%a ti9a. +9ravo oni otkrivenj7 9ri9is7j7 istine
;a koje je 7vjeren da 9otje?7 od PlatonaG 79ravo
oni vjer7j7 da kro; ;nanje o sebi 9ostaj7
nadmoBni nebeskim tijelima +En3 II.4.6E33/.
staje( me:7tim( 9itanje jes7 li gnosti>i ;a7;vrat
i;vr8ili 7tje>aj na neo9latoni;am( osobito jes7 li ti
gnosti?ki tekstovi mo=da i;vor trijade 9ostojanjeE
=ivotEmisao( koja nije bila 9ris7tna 7
neo9latoni;m7 9rije Prokla 7 6. stoljeB7 +T1eol3
3D3EDT/.
!leksandrijsko 9odrijetlo i;vorno gr?koga teksta
,logena ?iji se nastanak smje8ta 7 ot9rilike TDD.
god. 9o #r.( 7?inilo ga je dost79nim ;a gr?ki
o9tje>aj i ko9tski 9rijevod 9rije nego 8to je
9o?etkom 6. stoljeBa bio smje8ten 7 knji=ni>7
Nag Hammadi.

A-:G/N
.RI
56( 3E@4( AD/
.Nedostaje 6 redaka/
... b7d7Bi da s7 savr8eni i ;ajedno =ive(
sjedinjeni s 7mom( ?7varem kojeg sam im
dodijelio( koji vas je 9od7?io. + vama je moB koja
se ?esto 8irila kao rije? i; Trostr7ko 'oBnoga(
%ednoga od onih koji istinski 9ostoje s
Nei;mjernim( vje?na "vjetlost $nanja koje se
9ojavilo( m78ka djevi?anska 'ladost( 9rvi me:7
Eonima od jedinstvenog trostr7ko moBnoga Eona(
Trostr7ko 'oBni koji 7istin7 9ostoji( jer kad on
bija8e oblikovan( bija8e 9ro8iren( a kada bija8e
9ro8iren( 9ostao je savr8en( 9rimiv8i moB od
svij7. n 9o;naje sebe i savr8enog Nevidljivog
D7ha. I on 9osta 7 Eon7 koji ;na da ona ;na
%ednoga. I ona 9ostade #ali9tos( djel7j7Bi 7 onima
koje 9o;naje. n je savr8en( nevidljiv( noeti?ki
ProtoCanEHarmedon. Daj7Bi moB 9ojedin>ima( ona
je Trostr7ki '78kara>. ! b7d7Bi da je sama A5...
.nedostaje 6 redaka/
... iako 9ojedin>i( oni s7 sjedinjeni( b7d7Bi da je
ona njihovo 9ostojanje i 7istin7 ih vidi. na sadr=i
bo=anskog !7togena.
#ada je s9o;nala svoje Postojanje i kada je
7stala( donijela je voga( vidjev8i ih kako( 9o97t
njega( 9ojedina?no 9ostoje. ! kada oni 9ostan7
9o97t njega( vidjet Be bo=anskog Trostr7koga
'78kar>a( moB koja je veBa od Boga. n je 'isao
svij7 koji ;ajedno 9ostoje. !ko ih on misli( on misli
velikoga m78kar>a U...V noeti?kog ProtoCana(
njihov slijed. #ada to vidi( tako:er vidi one koji
7istin7 9ostoje i slijed onih koji s7 ;ajedno. !
kada ih je vidio( vidio je #ali9tos. #ada vidi
jednoga od skrivenih( tada vidi Eona Barbela. 1to
se ti?e nero:enoga 9otomka U%ednogaV( UvidiV li
tko kako U=ivi AC...V I .nedostaj7 5 retka/
... ;asig7rno ste ?7li o obilj7 svakoga od njih.
"l78ajte sada o nevidljivom( d7hovnom
Trostr7ko 'oBnomK n 9ostoji kao Nevidljivi koji
je svima neshvatljiv. n ih sve 7 sebi sadr=i( jer
svi 9ostoje ;bog njega. n je savr8en( i vi8e nego
savr8en( i blagoslovljen. n je 7vijek %edan i
9ostoji 7 svima njima( kao ne9ogrje8iv( nei;re>iv(
%edan koji 9ostoji kro; njih( i ako b7de 9re9o;nat(
nitko neBe 9o=eljeti ni8ta 8to 9ostoji 9rije njega
me:7 onima koji 9ostoje( jer on je i;vor i; kojega
s7 svi 9otekli. n je 9rije savr8enstva. n je 9rije
svake bo=anstvenosti i svake blagoslovljenosti(
b7d7Bi da je i;vor svake moBi. n UjeV netvarna
tvar( jer je Bog nad kojim nema bo=anstva(
nadila=enje njegove veli?ine i lje9ote...A7
... moB. ni mog7 9rimiti otkrivenje tih stvari(
ako se ;dr7=e. B7d7Bi da 9ojedina> ne mo=e
9ojmiti +niver;alnoga( koji obitava na mjest7
boljem od savr8enog( oni 9oimaj7 9omoB7 Prve
'isli E ne kao samog BiBa( jer on daje BiBe 7;
neo?itovanost Postojanja. n daje sve samome
sebi( jer je on taj koji Be 9ostati kada sebe
s9o;na. n je %edan koji je i;vor BiBa( i netvarna
tvar i nei;brojiv broj i be;obli?an oblik i
be;i;ra=ajan i;ra; i nemoB i moB i bit be; biti i
kretanje be; kretanja i nedjel7j7Be djelovanje. Pa
i9ak( on je davatelj dobara i bo=anstvenost
bo=anstvenosti E no( kad god s9o;naj7( oni
s7djel7j7 7 9rvoj Livotnosti i ne9odijeljen7
djelovanj7( hi9osta;i Prvoga i; %ednoga koji
7istin7 9ostoji. Dr7go AD je djelovanje U...V
me:7tim( U...V. n je blagoslovljen i dobar( jer(
kada ga se 9re9o;na kao nadila;itelja
neograni?enosti Nevidljivoga D7ha koji 7 njem7
9ostoji( ona .neograni?enost/ ga njem7
.nevidljivom d7h7/ okreBe( kako bi s9o;nao 8to je
7 njem7 i kako 9ostoji. I on je 9ostao b7d7Be
s9asenje ;a svakoga( kao to?ka 9olaska ;a one
koji 7istin7 9ostoje( jer kro; njega je njegovo
;nanje =ivjelo( b7d7Bi da on ;na 8to .on/ jest. No(
oni i;nad sebe ne 9o;naj7 ni8ta( ni moBi( ni
9olo=aja( ni slave ni eona( jer svi s7 vje?ni. n je
Livotnost i +mnost i naj #oji %est. %er( naj #oji
%est stalno 9osjed7je svoj7 Livotnost i +mnost( a
Livot ima Livotnost .i( o9. 9rev./ 9osjed7je neE
BiBe i +mnost. +mnost 9osjed7je Livot i noga
#oji %est. I tri s7 jedan( iako s7 tri.
#ada sam ?7o o tim stvarima( 'esose( sine moj
B@( ob7;eo me strah( te sam se okren7o
mno8tv7 U...V misao U...V daje moB onima koji s7
s9osobni s9o;nati te stvari otkrivenjem koje je
mnogo veBe. Iako tjelesan( i ja sam to mogao. d
tebe sam ?7o o tim stvarima( kao i o na7k7 koji je
7 njima( b7d7Bi da je misao 7 meni 9re9o;nala
stvari koje s7 nei;mjerne i nes9o;natljive. "toga
strah7jem da je moj na7k mo=da 9ostao
ne9rikladan.
Potom mi se( sine moj( 'esose( 9onovno
obratila %edna( najslavnija( %7el. Dala mi je
otkrivenje i rekla0 <Nitko ne mo=e ?7ti ove stvari(
i;7;ev velikih moBi( o( !logene. Dana ti je velika
moB( kojom te Vje?ni ta> "vega obdario 9rije
nego 8to si ovdje do8ao( kako bi 9re9o;nao one
stvari koje je te8ko 9re9o;nati( te kako bi
s9o;nao stvari koje s7 mno8tv7 ne9o;nate i kako
bi 9objegao .7 sig7rnost/ %ednoga koji je tvoj( koji
je 9rvi s9a8en i kojem7 s9asenje nije 9otrebno...
... B4 tebi oblik i otkrivenje nevidljivoga(
d7hovnog Trostr7ko 'oBnog( i;van kojeg 9rebiva
ne9odijeljeno( netjelesno( vje?no ;nanje.
#ao i svi Eoni( i Eon Barbela sadr=i vrste i oblike
onih koji 7istin7 9ostoje( slika #ali9tos. bdaren
njihovom ra;7mnom rje?j7( on nosi noeti?kog
m78kog ProtoCana kao slik7( te djel7je 7
9ojedin>ima( bilo 7mje8no8B7( vje8tinom ili
djelomi?nim nagonom. n sadr=i bo=anskog
!7togena( 9o97t slike( i 9o;naje svakoga od ovih.
n djel7je odvojeno i ;asebno( nastavljaj7Bi
is9ravljati ne7s9jehe i; 9rirode. n je obdaren
bo=anskim Trostr7kim '78kar>em kao s9asenje
svij7( 7 s7radnji s Nevidljivim D7hom. n je rije?
i; savjeta( UonV je savr8ena 'ladost. I te
hi9osta;a je B3 U...V .nedostaje @ redaka/
... moja je d78a malaksala( i ja 9objegoh(
veoma 7;nemiren. kren7h se sebi i 7gledah
svjetlost koja me okr7=ivala( i Boga 7 sebi(
9ostadoh bo=anski.
Najslavnija( %edna( %7el( 9onovno me 9oma;ala i
dala mi moB. Rekla je0 <B7d7Bi da je tvoja 9od7ka
;avr8ena( i b7d7Bi da si s9o;nao Boga 7 sebi( ono
8to Be8 sada ?7ti o Trostr7ko 'oBnom ?7vat Be8
kao velik7 tajn7 i veliko otajstvo( jer se o tome ne
govori nikome( osim dostojnima( onima koji s7
s9osobni ?7ti0 tako:er nije 9rikladno
ne797Benom nara8taj7 9ri9ovijedati o
+niver;alnom koji je bolji od savr8enog. No( ti UihV
9osjed7je8 ;bog Trostr7ko 'oBnog( %ednog koji
9ostoji 7 blagoslov7 i dobroti( %ednog koji je ;a
sve njih odgovoran.
<+ njem7 je veli?ina. sobito stoga 8to je jedan
7 B; U...V .nedostaje 6 redaka/
... od Prve 'isli( koja ne na978ta one koji
9rebivaj7 7 ra;7mijevanj7( ;nanj7 i shvaBanj7. I
taj se %edan ne9omi?no kretao 7 onome 8to
79ravlja( kako ne bi 9oton7o 7 be;grani?no( ;bog
dr7goga djelovanja( .onoga( o9. 9rev./ +mnosti. I
78ao je 7 sebe i 9ojavio se( sveob7hvatan(
+niver;alan( bolji od savr8enog.
<To 8to on 9rethodi ;nanj7( nije do mene. n
biva s9o;nat .iako/ ga je nemog7Be 9osve
ra;7mjeti. Ra;log tome je treBa 87tnja +mnosti i
dr7go ne9odijeljeno djelovanje koje se 9ojavilo 7
Prvoj 'isli( odnosno( Eon Barbelo( ;ajedno s
Nedjeljivim od djeljive sli?nosti( Trostr7ko
'oBnim( te netvarnim Postojanjem.<
UPotomV se moB 9ojavila 9omoB7 djelovanja
koje mir7je( i koje je tiho( iako je 9roi;vodilo
ovakav ;v7k0 ;;a ;;a ;;a. !li( kada je ona .%7el/
?7la moB i ona je bila is97njena BA U...V
... <Ti si U...V( "olmisK U...V 9o Livotnosti koja je
tvoja( i .9o. o9. 9rev./ 9rvom djelovanj7 koje
9otje?e od bo=anstva. Ti si velik( !rmedoneK Ti si
savr8en( E9iCaneK
<Po tom tvom djelovanj7( dr7ga moB i +mnost
koja 9otje?e i; blagoslova0 !7ter( Beritej(
Erigenaor( rimenios( !ramen( !lCleg( Eleli7Cej(
Lalamej( %etej( Noetej( ti si velikK Tko tebe
9o;naje( 9o;naje +niver;alnogK Ti si %edan( ti si
%edan( naj koji je dobar( !CredonK Ti si Eon Eona(
naj koji stalno jestK<
Potom je slavila +niver;alnoga( govoreBi0
<Lalamej( Noetej( "enaon( !;inUej(...V riCanios(
'eleCanej( Elemaoni( "m7n( 9taon( naj #oji
%estK Ti si naj #oji %est( Eon Eona( Nero:eni( koji
si veBi od nero:enih( %atomen( ti sam ;a kojega
s7 ;a?eti svi nero:eni( %edan Nei;re>ivK BB U...V
.nedostaje 3D redaka/ ... ;nanje.<
#ada sam to ?7o( vidio sam slave savr8enih
9ojedina>a i najsavr8enijih koji ;ajedno 9ostoje( i
najsavr8enije koji s7 9rije savr8enih.
Najslavnija( %edna( %7el( 9onovno mi se obratila
govoreBi0 <( !logene( 7 nes9o;natljivom ;nanj7
ti ;na8 da Trostr7ko 'oBni 9ostoji 9rije slava. ne
ne 9ostoje me:7 onima koji 9ostoje. ne ne
9ostoje ;ajedno s onima koji 9ostoje( niti s onima
koji 7istin7 9ostoje( nego sve one 9ostoje kao
bo=anstvenost i blagoslov i 9ostojanje( i kao
netvarnost i 9ostojanje nebiBa.<
Potom sam molio ;a otkrivenje. I tada mi je
najslavnija( %edna( %7el( rekla0 <( !logene(
naravno( Trostr7ki '78kara> je i;nad tvari. Pa
i9ak( da je netvaran B5 U...V
... oni koji 9ostoje ;ajedno s nara8tajem onih
koji 7istin7 9ostoje. "amoro:eni 9ostoje s
Trostr7kim '78kar>em.
<Tra=i8 li 7; savr8eno tra=enje( tada Be8 ;nati
da je Dobro 7 tebiG tada Be8 s9o;nati i samoga
"ebe( .kao/ onoga koji 9otje?e od Boga koji
7istin7 9ostoji 9rije. %er( 9oslije stotin7 godina
doBi Be ti otkrivenje %ednoga( 97tem "alameksa i
"emena i U...V Prosvijetljenih Eona Barbela. Is9rva
neBe8 s9o;nati vi8e od onoga 8to je 9rikladno da
s9o;na8( kako tvoja vrsta ne bi is9a8tala. + tom
sl7?aj7( kada 9rimi8 idej7 %ednoga( bit Be8 9osve
is97njen rje?j7. Tada Be8 9ostati bo=anstven i
savr8en. Ti ih 9rima8...
.nedostaj7 5 retka/
... BC tra=enje U...V Postojanje U...V ako i8ta
s9o;naje( s9o;naje ga taj i onaj koji je s9o;nat.
Tko shvati i s9o;na( 9ostaje veBi od onoga koji je
shvaBen i s9o;nat. !li( si:e li 7 svoj7 9rirod7( on
je manji( jer netjelesne 9rirode nis7 9ove;ane ni
sa kakvom veli?inomG imaj7Bi t7 moB( one s7
sv7gdje i nigdje( b7d7Bi da s7 veBe od svake
veli?ine( i manje od svake siB78nosti.<
#ada je najslavnija( %edna( %7el( to i;rekla(
odvojila se od mene i na97stila me. No( nisam
o?ajavao ;bog rije?i koje sam ?7o. Bio sam
9ri9remljen( te sam stotin7 godina ra;mi8ljao.
Nei;re>ivo sam se radovao( b7d7Bi da sam bio 7
veli?anstvenoj svjetlosti i .na( o9. 9rev./
blagoslovljenom 97t7( jer oni koje sam bio
dostojan vidjeti( kao i oni koje sam bio dostojan
?7ti .s7/ oni koje same velike moBi...
.nedostaje 6 redaka/ B7 U...V od Boga.
#ada je isteklo stotin7 godina( bijah
blagoslovljen vje?nom nadom is97njenom dobrim
;na>ima. Vidio sam dobrog bo=anskog !7togenaG
i "9asitelja( koji je mladoliko( savr8eno Trostr7ko
'78ko DijeteG i njegov7 dobrot7( noeti?kog
savr8enog ProtoCanaEHarmedonaG i blagoslovljen7
#ali9tosG i 9rvobitno 9odrijetlo blagoslova( Eona
Barbela( is97njenog bo=anstveno8B7G i 9rvobitno
9odrijetlo onoga be; 9odrijetla( d7hovnog(
nevidljivog Trostr7ko 'oBnog( i +niver;alnog koji
je bolji od savr8enog.
#ada me vje?no "vjetlo li8ilo odjeBe koj7 sam
nosio( te kada sam bio 7;nesen na sveto mjesto
?ija se slika ne mo=e ra;otkriti 7 svijet7( tada
sam( s velikim blagoslovom( vidio sve one o
kojima sam ?7o. I hvalio sam ih i BD stao na svoje
;nanje( osloniv8i se na ;nanje +niver;alnih( Eona
Barbela.
I vidio sam svete moBi( 9omoB7 Prosvijetljenih
djevi?anskoga m78kar>a Barbela koji s7 mi ka;ali
da B7 moBi isk78ati sve 8to se ;biva 7 svijet70 <(
!logene( 9ogledaj kako tvoj blagoslov tiho
9ostoji( .tvoj blagoslov( o9. 9rev./ kojim
s9o;naje8 svoje istinsko jastvo i( tra=eBi sebe
samoga( 9ov7>i se 7 Livotnost ?ije Be8 kretanje
vidjeti. Iako je ;a te nemog7Be da stoji8 .na
mjest7( o9. 9rev./( ne boj se ni?egaG no( 9o=eli8 li
stati( 9ov7>i se 7 Postojanje( te Be8 ga vidjeti
kako stoji i mir7je 9oslije slike %ednoga koji
7istin7 mir7je i .koji/ sve to ob7hvaBa 7 ti8ini i
ne9omi?nosti. ! kada 9rimi8 njegovo otkrivenje
9omoB7 9rvoga otkrivenja Ne9o;natoga E
%ednoga kojeg( ako ga s9o;na8( nemoj 9o;navati
E i kada te na tom mjest7 ob7;me strah( 9ov7>i
se 7 9o;adin7 ;bog djelovanja. ! kada na tom
mjest7 9ostane8 savr8en( 7miri se. + sklad7 s
7;orkom koji je 7 tebi( tako:er ;naj 5@ da s7 7
tim .stvarima/ svi 97tovi oblikovani 9rema tom
7;ork7. Ne ras9r87j se dalje( kako bi mogao
stajati( i ne 9o=eli djelovati( kako se ne bi odvojio
od nedjelovanja Ne9o;natoga 7 tebi. Nemoj ga
s9o;nati( jer to je nemog7BeG no( ako ga 9omoB7
9rosvijetljene misli .i9ak( o9. 9rev./ s9o;na8(
nemoj ga 9o;navati.<
"l78ao sam te rije?i koje s7 oni i;govarali. +
meni je bila mirnoBa ti8ine( te sam ?7o Blagoslov
9omoB7 kojeg sam s9o;nao UsvojeV istinsko
jastvo. Tra=eBi UsebeV 9ov7kao sam se 7
Livotnost i sto9io se s njom. I stao sam( ne
?vrsto( nego tiho. I vidio sam vje?no( ra;7msko(
ne9odijeljeno kretanje koje se odnosi na sve
be;obli?ne sile( .koje je/ neograni?eno
ograni?enjem.
#ada sam 9o=elio ?vrsto stati( 9ov7kao sam se
7 Postojanje koje sam 9rona8ao kako stoji i
mir7je( 9o97t slike onoga 8to mi bija8e 9ovjereno
otkrivenjem Nedjeljivoga i noga koji mir7je.
Bijah is97njen otkrivenjem 9omoB7 9rvoga
otkrivenja 54 Nes9o;natljivoga. Iako ga nisam
9o;navao( s9o;nao sam ga i od njega 9rimio
moB. Trajno oja?an( s9o;nao sam %ednoga koji 7
meni 9ostoji( i Trostr7ko 'oBnog( i otkrivenje
njegove nesadr=ajnosti. ! 9omoB7 9rvoga
otkrivenja Prvoga njima nes9o;natljivoga( Boga
koji je i;nad savr8enstva( vidio sam njega i
Trostr7ko 'oBnoga koji 7 svima njima 9ostoji.
Tra=io sam nei;mjernog i Nes9o;natljivog Boga E
onaj koji s9o;nat ostaje 9osve ne9o;nat E
Posrednika Trostr7ko 'oBnog koji 9ostoji 7
mirovanj7 i ti8ini i koji je nes9o;natljiv.
I kada bijah sig7ran 7 te stvari( moBi
Prosvijetljenih reko8e mi0 <Prestani ometati
nedjelovanje koje je 7 tebi tra=eBi neshvatljive
stvariG radije sl78aj o njem7 koliko je to mog7Be
9omoB7 9rvoga otkrivenja i otkrivenja.<
<n je ne8to dok 9ostoji 7 smisl7 da 9ostoji i da
Be 9ostati( ili da djel7je ili ;na( iako =ivi be; +ma
ili Livota ili Postojanja ili Ne9ostojanja( neshvaE
tljivo. 53 I on je ne8to( ;ajedno sa svojim 9ravim
biBem. n nije ostavljen( kao da daje ne8to 8to je
isk78ano ili 9ro?i8Beno ili 8to 9rima ili daje. n se
ne 7manj7je( niti svojom =eljom niti kada daje ili
9rima kro; dr7goga. n nema vlastitih =elja( niti
=elja od dr7gogaG to na njega ne 7tje?e. n ni8ta
ne daje od sebe( kako se ne bi 7manjio 7 dr7gom
9ogled7G i; toga m7 ra;loga nis7 9otrebni ni +m
ni Livot. n je i;nad +niver;alnih 7 svojoj samoBi
i nes9o;natljivosti( odnosno 9ostojanj7 neEbiBa(
b7d7Bi da je obdaren ti8inom i mirnoBom( kako
ga ne bi 7manjili oni koji nis7 7manjeni.
<n nije ni bo=anstvenost ni blagoslov ni
savr8enstvo( nego je .ta trijada/ njegova
nes9o;natljiva osoba( ne ona koja je njegova
vlastitaG on je dr7ga( veBa od blagoslova i
bo=anstvenosti i savr8enstva. %er( on nije savr8en(
nego .ne8to( o9. 9rev./ dr7go 5; 8to je veBe. n
nije neograni?en( niti ga dr7gi ograni?ava. n je
ne8to veBe. n nije tjelesan. n nije bestjelesan.
n nije velik. n nije malen. n nije broj. n nije
stvorenje. n nije ne8to 8to 9ostoji( ne8to 8to
?ovjek mo=e s9o;nati. !li( on je ne8to dr7go od
sebe 8to je veBe( 8to se ne mo=e s9o;nati.
<n je 9rvo otkrivenje i ;nanje o sebi( b7d7Bi da
samo on sebe 9o;naje. #ako nije jedan od onih
koji 9ostoje( nego ne8to dr7go( on je veBi od najE
veBih( ?ak i 7 7s9oredbi s onim 8to je njegovo i s
onim 8to nije njegovo. n ne s7djel7je 7 dobima
niti 7 vremen7. n ne 9rima ni8ta i ne 9rima ni i;
?ega dr7goga. n nije 7manjiv( niti ne7manjiv( te
sam ni8ta ne 7manj7je. !li( on samoga sebe
s9o;naje( kao ne8to toliko nes9o;natljivo da .on(
o9. 9rev./ nadila;i najveBe me:7
nes9o;natljivima.
<n je obdaren blagoslovom i savr8enstvom i
ti8inom E ne UblagoslovomV niti savr8enstvom E i
mirnoBom. .Ti atrib7ti/ s7 osoba njega koji
9ostoji( koji se ne mo=e 5A s9o;nati i koji mir7je.
ni s7 osobe njega( svima njima
nes9o;natljivoga.
<Njegova lje9ota daleko nadila;i lje9ot7 dobrih(
stoga im je 9osve ne9o;nat. ! kro; njih on je 7
njima( ne samo kao svoje nes9o;natljivo ;nanje.
n je sjedinjen s ne;nanjem koje ga vidi. Bilo Uda
?ovjek vidiV 7 kojem je 9ogled7 nes9o;natljiv( ili
da ga vidi kakav jest 7 svakom 9ogled7( ili da
ka=e da je 9o97t ;nanja( ;grije8io je 9rotiv njega i
bit Be m7 s7:eno( jer nije s9o;nao Boga. NeBe
m7 s7diti %edan kojega se ni8ta ne ti?e i koji
nema =elja( nego Be Us7ditiV samome sebi( jer nije
9rona8ao 9odrijetlo koje doista 9ostoji. n je bio
slije9( odvojen od oka otkrivenja koje mir7je(
.onoga/ koje je 9okren7to( .onoga/ od Trostr7ke
'oBi Prve 'isli Nevidljivoga D7ha. Taj( dakle(
9ostoji i; 5B U...V
... ne8to U...V je ?vrsto sjelo na U...V( lje9ota i
9rva 9ojava mirnoBe i ti8ine i s9okoja i nei;re>ive
veli?ine. #ada se on 9ojavio( nije m7 bilo
9otrebno vrijeme niti Uje 7;eo svoj dioV vje?nosti.
%er( on je sam nei;mjerno nei;mjeran. n se ne
9okreBe kako bi mirovao. n nije 9ostojanje(
stoga ne =7di. + 9ogled7 9rostora( on je tjelesan(
dok je 9o sebi bestjelesan. n je 9ostojanje neE
biBa. n 9ostoji ;a sve njih 7 sebi( be; =elja. No(
on je od svake veli?ine veBi. n je veBi od svoje
mirnoBe( jer 55 U...V
... vidio ih je i dao im moB( iako oni 7o9Be ne
ra;mi8ljaj7 o %ednome. 'e:7tim( onaj koji od
njega 9rima( ne 9rima moB. Ni8ta ga ne 9okreBe
7 sklad7 s %edinstvom koje mir7je. %er( on je
nes9o;natljivG on je neograni?eno mjesto be;
;raka. B7d7Bi da je neograni?en( nemoBan i
ne9ostojeBi( on ne daje BiBe( nego sve njih sadr=i
7 sebi( mir7j7Bi .i/ i;van onoga koji stalno stoji(
b7d7Bi da se 9ojavio Vje?ni Livot( Nevidljiv i
Trostr7ko 'oBni D7h koji je 7 svima koji 9ostoje.
n ih okr7=7je( veBi od svij7. "jena 5C U...V
... bija8e is97njen moBi. I on je stajao 9red njim(
daj7Bi im moB( i sve ih je is97nio.<
"ig7rno si ?7o o tim stvarima. Ne tra=i ni8ta
vi8e( nego idi. 'i ne ;namo ima li Nes9o;natljivi
an:ele ili bogove( ili sadr=i li %edan 7 sebi bilo 8to
osim mirnoBe( a sam je mirnoBa( stoga se ne
7manj7je. Nije 9otrebno dalje tra=iti. Bilo je
9rikladno da .sa/;nate( i da oni ra;govaraj7 s
dr7gim. No( 9rimit Bete ih 57 U...V
... i re?e mi0 <$a9i8i ono 8to B7 ti reBi i ono na
8to B7 te 9odsjetiti( ;bog onih koji Be 9oslije tebe
biti dostojni. v7 Be8 knjig7 ostaviti na 9lanini i
;a;vat Be8 ?7vara0 <Do:i( "tra8ni<.
#ada je i;govorio .te rije?i/( odvojio se od mene.
No( bijah is97njen rado8B7( te sam na9isao ov7
knjig7 koja mi je dana 7 ;adatak( kako bih ti(
'esose( sine moj( otkrio .stvari/ koje s7 9reda
mnom bile objavljene( 7 mojoj na;o?nosti. Prvi
sam ih 97t 9rimio 7 ti8ini( te sam se 9ri9remao 7
samoBi. To s7 stvari koje s7 mi otkrivene( o( 5D
'esose( sine moj...
.nedostaje 3T redaka/
... objavi ih( o( 'esose( sine moj( kao 9e?at svih
knjiga !logenovih.
/=ANE/-
J/ $: MA(IJI
.B)
46DA( 3/
+vod0
Karen 9. King
Preveli na engleski0
7eorge 5. .ac"ae i ". .c9. 5i+son
+redio0
/ougas .. )arrot
Prevela s

U=:D
PostojeBi tekst E%anelja $o Mariji mo=e se
9odijeliti na dva dijela. Prvi dio .FE4/ o9is7je
dijalog i;me:7 .7;a8loga/ "9asitelja i 7?enika. n
odgovara na njihova 9itanja o tvari i grijeh7.
slanjaj7Bi se na eg;ege;7 $oslani8e
(i"lani"a F( kao 8to je 9oka;ala !nne
PasH7ier( "9asitelj tvrdi da grijeh nije moralna(
nego ko;molo8ka kategorijaG on nastaje ;bog
ne9rikladnog mije8anja materijalnog i d7hovnog.
"ve Be stvari na kraj7 biti vraBene svom7
korijen7. $avr8avaj7Bi i;laganje( "9asitelj ih
9o;dravlja i 79o;orava neka se ?7vaj7 onih koji bi
ih mogli ;avesti na 9ogre8an 97t( daj7Bi im 7
;adatak da 9ro9ovijedaj7 evan:elje o kraljevstv7.
'e:7tim( 9oslije njegova odlaska( 7?enike
i;jedaj7 dvojbe i nemir. 'arija 'agdalena ih tje8i(
okreB7Bi njihova sr>a 9rema Bog7 i 9oti?7Bi ih
neka ra;misle o "9asiteljevim rije?ima.
Dr7gi dio teksta .3DG 36E34/ sadr=i 'arijin o9is
9osebnoga otkrivenja koje joj je dao "9asitelj. Na
Petrov ;ahtjev( ona 7?eni>ima 9ri9ovijeda o
stvarima koje s7 im bile skrivene. Temelj nje;ina
;nanja je nje;ino vi:enje )os9odina i ra;govor s
njim. Na=alost( na ovom mjest7 nedostaj7 ?etiri
strani>e teksta( stoga nam je 9o;nat samo
9o?etak i kraj 'arijina otkrivenja.
tkrivenje je i;lo=eno 7 oblik7 dijaloga. Maria
na!rie eli znati kako se vi0ene "oe
videti& S!asitel o od,ovara da d1Ga ,leda
1"o" koi e iz"e01 d1Ge i d1+a& vdje se
tekst 9rekida. + nastavk7 .36/( 'arija 9ri9ovijeda
o "9asiteljev7 otkrivenj7 o 7;di;anj7 d78e i;nad
?etirij7 moBi. *etiri moBi s7 najvjerojatnije
s78tinski i;ra;i ?etiri materijalna elementa.
Prosvijetljena d78a( sada oslobo:ena svojih
s9ona( 7;di=e se i;nad ?etiri moBi( nadja?av8i ih
svojom gno;om( i 9osti=e vje?an( tih 9o?inak.
,noza P ;nanje( s9o;naja
#ada 'arija ;avr8i s 9re9ri?avanjem svoga
vi:enja( !ndrija i Petar s79rotstavljaj7 joj se 9o
dva 9itanja. #ao 9rvo( ka=e !ndrija( taj je na7k
stran. #ao dr7go( 9ro9itk7je Petar( bi li "9asitelj
te stvari doista otkrio =eni( ;atajiv8i ih svojim
m78kim 7?eni>ima. Levi o9ominje Petra neka se
9rema =eni ne odnosi kao 9rema ne9rijatelj7( te
9ri;naje da j7 je "9asitelj lj7bio vi8e od ostalih
7?enika. +mjesto da se sramote 9ro9itk7j7Bi
9ost79ke savr8enoga ?ovjeka( moraj7( 9rema
"9asiteljevim na97t>ima( kren7ti 7 svijet i
9ro9ovijedati. +?eni>i smjesta odla;e i tekst
;avr8ava.
"7kob 'arije s Petrom( s>enarij koji tako:er
nala;imo 7 E%anelju $o Tomi" *is)is Sofiji te
E%anelju $o Egi$&anima" odra=ava neke ten;ije
koje s7 bile 9ris7tne 7 kr8Banstv7 dr7goga
stoljeBa. Petar i !ndrija 9redstavljaj7 ortodoksna
stajali8ta koja 9ori?7 ;na?aj e;oteri?noga
otkrivenja( te odba>7j7 vjerodostojnost =ene kao
7?itelja. E%anelje $o Mariji s79rotstavlja se
takvim stajali8tima kro; 9ortret 'arije
'agdalene. na je "9asiteljeva lj7bljena(
9osjedni>a ;nanja i na7ka koji je nadmoBan
onom7 javne a9ostolske 9redaje. Nje;ina je
nadmoBnost 7temeljena na vi:enj7 i osobnom
otkrivenj7( te na nje;inoj s9osobnosti da 7
9olj7ljane 7?enike 7lije snag7 i okrene ih
)os9odin7.
Tekst 9ri9ada =anr7 gnosti?koga dijaloga.
'e:7tim( tako:er se klasiCi>irao kao a9okali9sa(
;bog nekoliko obilje=ja koja dijeli s dr7gim
tekstovima toga =anra0 dijalog( vi:enje( skraBena
ko;mogonija( o9is dr7gih svjetova i 7;la;ak d78e
.iako i;ostaje nebesko 97tovanje/( 9osljednji
na97t>i( te kratak narativni ;aklj7?ak. Pote8koBe
7 odre:ivanj7 =anra djelomi>e 9roi;la;e i;
?injeni>e da je tekst 9ro8ao sek7ndarn7
redak>ij7. $nanstveni>i se 7glavnom sla=7 da s7
dva gore o9isana dijela teksta i;vorno bili
odvojene i ;asebne .7smene ili 9ismene/
9ri9ovijesti koje s7 7mjetno s9ojene 7 9ostojeB7
>jelin7. +loga 'arije na kraj7 9rvoga dijela i
9orje?kanje 7?enika omog7Bavaj7 narativn7
ve;7.
E%anelje $o Mariji i;vorno je na9isano na
gr?kom je;ik7( tijekom A. stoljeBa. Na=alost( dva
9ostojeBa 9rimjerka E%anelja $o Mariji veoma s7
Cragmentarna. Najstariji tekst sastoji se od samo
jedne veoma 8t7re strani>e( koja 9otje?e s
9o?etka T. stoljeBa .P. Rylands III 5@T UAA03@(3E
34(5V/. D7=i je tekst sadr=an 7 ko9tskom kodeks7
i; 6. stoljeBa .P Berolinensis S6DA(3/( iako je i on
9rili?no Cragmentaran. d 7k79no osamnaest
strani>a( 9ostoji samo osam .F i 36E34/. Premda
se tekst gr?koga Cragmenta ;natno ra;lik7je od
ko9tske ver;ije( 9od7dara se s ko9tskim
strani>ama 3FEA3 i 3SE34( stoga ne n7di nikakve
nove 9odatke.
/=ANE
/-J/ $: MA(IJI
.B)
F( IE34( 6/
U...V .nedostaj7 strani>e 3.E@./ hoBe li tvar biti
U7ni8tenaV ili neM<
"9asitelj re?e0 <"ve 9rirode( svi obli>i( sva
stvorenja 9ostoje jedni 7 dr7gima i jedni s
dr7gima( te Be se 9onovno vratiti svojim
korijenima. %er( 9riroda tvari vraBa se .korijenima/
svoje vlastite 9rirode. Tko ima 78i da ?7je( neka
?7je.<
Petar ga 79ita0 <B7d7Bi da si nam sve objasnila(
re>i nam jo8 i ovo0 X1to je grijeh svijetaM<W
"9asitelj re?e0 <Nema grijeha( nego vi grije8ite
kada ?inite stvari 9o97t 9relj7ba( koji se na;iva
XgrijehomW. $ato je Bog do8ao me:7 vas( 7
.s78tin7/ svake 9rirode( kako bi je vratio nje;inim
korijenima.< Rekao je i ovo0 <$ato UoboljevateV i
7mirete( jer U...V 7 onoga koji U...TkoV ra;7mije(
neka ra;7mije. UTvar je rodilaV strast kojoj nema
ravne( koja je 9roslijedila i; .ne?ega/ 9rotivnog
9rirodi. Tada se 7 tijel7 9ojavio nemir. $ato vam
ka=em <B7dite hrabri<( a ako se obeshrabrite
.neka vas/ ohrabri 9ris7tnost ra;li?itih oblika
9rirode. Tko ima 78i da ?7je( neka ?7je.<
#ada je blagoslovljeni to i;govorio( sve ih je
9o;dravio( rekav8i0 <'ir s vama. Primite moj mir.
Ne dajte se ;avesti kada ?7jete0 W)ledaj ovdjeKW ili
W)ledaj ondjeKW %er( "in *ovje?ji je 7 vama.
"lijedite gaK Tko ga tra=i( naBi Be ga. Idite( stoga(
i 9ro9ovijedajte evan:elje o kraljevstv7. Ne D
smi8ljajte dr7gih 9ravila 7; moja i ne donosite
;akone 9o97t ;akonodav>a( kako vas isti ne bi
ograni?ili.< #ada je to rekao( oti8ao je.
No( oni s7 se rast7=ili. Plakali s7( govoreBi0
<#ako Bemo otiBi me:7 ne=idove i 9ro9ovijedati
evan:elje kraljevstva "ina *ovje?jegaM !ko nis7
9o8tedjeli njega( kako Be 9o8tedjeti nasM<
Tada 7stane 'arija( 9o;dravi ih i re?e svojoj
braBi0 <Ne 9la?ite i ne t7g7jte( ne b7dite
neodl7?ni( jer njegova Be milost biti s vama i
8tititi vas. Radije slavimo njegov7 veli?in7( jer on
nas je 9ri9remio i 7?inio lj7dima.< #ada je 'arija
to rekla( njihova se sr>a okren78e Dobr7( te s7
9o?eli ras9ravljati o U"9asiteljevimV rije?ima. 4@
Petar re?e 'ariji0 <"estro( ;namo da te 7?itelj
lj7bio vi8e od ostalih =ena. Re>i nam( 9o svome
sjeBanj7( koje s7 bile rije?i "9asitelja E koje ti ;na8
.ali/ mi ih ne ;namo( niti smo ih ?7li.<
'arija odgovori0 <1to je od vas skriveno( to B7
vam objaviti.< vako je govorila0 <%a<( rekla je( <ja
sam vidjela )os9odina 7 vi:enj7( te sam m7
rekla0 W)os9odine( danas sam te vidjela 7
vi:enj7.W
n mi odgovori0 XBlagoslovljena ti koja se nisi
79la8ila kada si me vidjela. %er( gdje je 7m( ondje
je blago.W
+9itah ga0 W)os9odine( vidi li onaj koji ima
vi:enje U9omoB7V d78e UiliV d7haMW
"9asitelj mi odgovori0 Wn ne vidi ni d78om ni
d7hom( nego 7mom koji UjeV i;me:7 njih E to je
UonoV 8to vidi vi:enje i to je U...V.W .nedostaj7
strani>e 33E35/
<U...V 36 to. I 9o=eli to( W%a te nisam vidio kako
sila;i8( nego te sada vidim kako se 7s9inje8.
$a8to la=e8( kada mi 9ri9ada8MW
D78a odgovori0 WVidjela sam te. Ti me nisi vidio i
nisi me 9re9o;nao. "l7=ila sam ti kao odijelo( a ti
me nisi 9o;navao.W #ada je to rekla( oti8la je 7
velikoj radosti.
<Ponovno je do8la treBoj moBi ;vanoj ne;nanje.
Una .moB/V 9ro9itkivala je d787( govoreBi0 W#amo
ide8M $ato?ena si 7 ;loBi. !li( ti si sve;anaG ne
s7diKW
! d78a re?e0 W$a8to ti s7di8 meni( iako ja nisam
s7dilaM Bila sam sve;ana( iako nisam ve;ala.
Nisam bila 9re9o;nata. No( s9o;nala sam da se
"ve vraBa( ;emaljske i 45 nebeske .stvari/.W
#ada je d78a nadvladala treB7 moB( oti8la je
gore i vidjela ?etvrt7 moB( .koja/ je imala sedam
oblika. Prvi je oblik tama( dr7gi =7dnja( treBi
ne;nanje( ?etvrti 7shit smrti( 9eti kraljevstvo
tijela( 8esti varljiva m7drost tijela( sedmi gnjevna
m7drost. To je sedam UmoBiV gnjeva. ne s7
79itale d7870 Xdakle dola;i8( 7boji>o lj7di( ili
kamo ide8( osvaja?7 9rostoraMW
D78a im ovako odgovori0 <no 8to me ve=e(
7bijeno je( a ono 8to me okr7=7je nadvladano je.
'oja je =7dnja okon?ala( a ne;nanje 7mrlo. +
Usvijet7V bijah oslobo:ena 4C od svijeta( UaV 7
vrsti od nebeske vrste( i .od/ okova ;aborava koji
je 9rola;an. d sada B7 se 7savr8avati do kraja
vremena( doba( eona( 7 ti8ini. <W
#ada je 'arija to i;govorila( ;a87tjela je( jer
"9asitelj vi8e ni8ta nije rekao. No( !ndrija se
obrati braBi( govoreBi0 <Re>ite 8to .vam/ drago o
onome 8to je is9ri9ovijedila. sobno ne vjer7jem
da je "9asitelj to rekao. %er( taj je na7k stran.<
Petar tako:er 9rogovori. Is9itivao ih je o
"9asitelj70 <%e li on doista ra;govarao sa =enom(
be; na8ega ;nanja .i/ 7 tajnostiM $ar Bemo je
9osl78atiM $ar j7 je lj7bio vi8e od nasM< 47
Tada 'arija ;a9laka i re?e Petr70 <Petre( brate
moj( ta 8to misli8M 'isli8 li da sam sve to 7 svome
sr>7 ;amislila( ili da la=em o "9asitelj7M<
Levi se obrati Petr7( govoreBi0 <Petre( 7vijek si
bio nagle naravi. Vidim da se 9rema =eni odnosi8
kao 9rema ne9rijateljima. !ko j7 je "9asitelj
7?inio dostojnom( ;a8to je onda odba>7je8M
"ig7rno je "9asitelj dobro 9o;naje. $ato j7 je
lj7bio vi8e nego nas. Neka nas b7de stid(
9rigrlimo savr8enoga ?ovjeka kao 8to nam je
;a9ovijedio( i 9ro9ovijedajmo evan:elje ne
smi8ljaj7Bi nikakvih dr7gih 9ravila ni ;akona 7;
one koje je 7stanovio "9asitelj.<
#ada je 4D U...V i oni odo8e objavljivati i
9ro9ovijedati.

Nag Hammadi

Uploaded by

Document Information

Original Description:

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Nag Hammadi

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Biblioteka SVJETLOST

Nakladnik TELEdisk d.o.o

You might also like