311

Odgojne znanosti
Vol. 12, br. 2, 2010, str. 311-327
Izvorni znanstveni lanak
STRAH OD BUDUNOSTI I
FUTUROLOKE ORIJENTACIJE STUDENATA
Nenad Suzi
Filozofski fakultet, Univerzitet Banja Luka
Banja Luka, Bosna i Hercegovina
nenad_szc@yahoo.com
Saetak - U ovom istraivanju autor polazi od dvije hipoteze: da ubrzane
promjene i suvremena stvarnost donose strah od budunosti na koji nisu imuni
ni studenti i da meu studentima moemo prepoznati razliite vrijednosne ori-
jentacije u odnosu na prolost, sadanjost i budunost. Na uzorku od 189 stude-
nata pedagokog usmjerenja pokazalo se da preko 80% njih iskazuje odreenu
dozu ovog straha, a faktorska analiza je pokazala da taj strah latentno generi-
raju tri komponente: razmiljanje o budunosti, globalni procesi i preuzimanje
odgovornosti za vlastite dugorone ciljeve. Izmeu tri orijentacije studenti su
najvie okrenuti ka sadanjosti, potom ka budunosti, jedan broj ih je kombini-
rano opredijeljen, a samo jedan student je imao nedvojbenu opredijeljenost za
prolost. Regresiona analiza pokazala je da orijentacija na sadanjost najvie
predodreuje uspjeh na studiju, odnosno akademsko postignue. Pored novih
spoznaja o strahu od budunosti i futuristikim orijentacijama studenata, ovaj
rad otvara niz problema za nova istraivanja, a posebna vrijednost mu je to
donosi dva nova instrumenta badarena u strogim metodolokim okvirima.
Kljune rijei: strah od budunosti, futuristike orijentacije, akademsko
postignue, promjene
Budunost nije dar, ona je postignue.
Hari Lauder (Lowder, H.)
Svako je gospodar svoje sudbine
Narodnu izreku Svako je gospodar svoje sree, u novije vrijeme nauka
nedvosmisleno potvruje. Radove koji argumentirano potvruju ovu tezu mo-
gli bismo svrstati u jednu teoriju koju u ovdje skraeno nazvati SGSS-teori-
ODGOJNE ZNANOSTI 12 (2010), 2, str. 311-327
312
jom (Svako je gospodar svoje sudbine). Sutina tog uenja je u tezi da nauka
nesporno dokazuje da se iva bia tokom istorije usavravaju te da je ovjek,
za razliku od drugih ivih bia, svjestan svoga usavravanja i da tom svijeu
moe kreirati budunost, moe kreirati svoj progres (Hancock, 2009; Holland,
1992; Klein, 2007; Stewart, 2000; Toffer, 1970, 1981). Holland (1992) zastu-
pa tezu da ovjek posjeduje potencijal za predvianje, a da mu taj potencijal
omoguuje planiranje budunosti. Ovu tezu kasnije razrauje Jonh Stewart
i obrazlae tri razine oblikovanja budunosti: 1) linerano modeliranje, 2) si-
stemsko modeliranje i 3) evoluciono modelirvanje. Trea razina, evoluci-
ono modeliranje, omoguuje modeliranje ekstremno kompleksnih sistema na
irokoj skali vremena i prostora. Partikularno, on omoguuje modeliranje na
velikoj skali evolucionih procesa kojim oblikujemo sebe i moe determinirati
evolucioni uspjeh ovjeanstva u budunosti (Stewart, 2000, str. 94). Plani-
ranje podrazumijeva selekciju ciljeva koji su ostva rivi a koji mogu zadovoljiti
nae potrebe i vrijednosti (Klein, 2007). Posebno je zanimljiva teza Petera
Hancocka, koji smatra da se ljudi i strojevi evoluciono pribliavaju i da e doi
do spoja prirodne i vjetake inteligencije (Hancock, 2009). U ovom radu ne
namjeravam ii tako daleko u budunost. Ovo istraivanje je posveeno tome
kako studenti doivljavaju budu nost. Dva pitanja su posebno zanimljiva: Da
li studenti vie preferiraju prolost, sadanjost ili budunost? i Da li postoji
strah od budunosti i, ako postoji, u emu se on sastoji?
Prije prikaza rezultata istraivanja i odgovora koje sam dobio istraivakim
nalazima, potrebno je razmotriti aktuelnost problema istrivanja. Pojavom in-
dustrijskog drutva ovjek je prvi put u svojoj historiji mogao da se osloni na
svojih deset prstiju, na svoje forces propres, odnsno sposobnosti; mogao je
da napusti zemlju, ratarstvo ili stoarstvo i ivjeti od rada u fabrici ili frmi.
Nagli porast industrije donio je milione radnih mjesta tako da je ogroman dio
ovjeanstva mogao da ivi u gradovima, da ivi od svoga rada. U drugoj
polovini dvadesetog stoljea stigla je sofsticirana tehnologija, stigli su pa-
metni strojevi koji zamjenjuju ovjeka na ogromnom broju radnih mjesta.
Kako se pribliavao kraj dvadesetog stoljea, tako je rastao broj nezaposlenih
jer su programirane maine, softverska tehnologija i raunari oduzeli ovjeku
milione radnih mjesta. Pojavom Interneta na samom kraju prolog stoljea, te
razvojem novih tehnologija, desilo se da ogroman broj ljudi, desetine tisua
visoko obrazovanih strunjaka, luta ulicama Njujorka, Moskve i drugih meg-
alopolisa bez anse da nau zaposlenje, pie Christopher Lash, profesor sa
Roester sveuilita u SAD (, 1996). ivimo u vrijeme kraja industrijskog
i poetka postindustrijskog drutva, kako bi ga nazvao Herman Kahn (Kahn,
1976), ili superindustrijskog drutva, kako ga nazivao Alvin Toffer (Toffer,
1970, 1981). Mnogi ljudi nisu spremni da doekaju vrijeme koje je stiglo, za
post industrijsko drutvo koje munjevito donosi promjene koje ljudi ne mogu
stii, koje ih plae. U tim okolnostima bilo je logino zapitati se kako stu-
Suzi, N.: Strah od budunosti i futuroloke orijentacije studenata
313
denti doivljavaju ove promjene, da li ih se plae i koliko uope razmiljaju
o budunosti.
Strah od promjena
Pored ubrzanih promjena koje stiu sa globalnog nivoa, ljude na Balkanu
mui jo jedan krupan proces promjena sa kojima ive svakodnevno radi se
o tranziciji. Promjena sustava vlasnitva stvorila je na Balkanu mnoge nedou-
mice, konfikte i frustracije. Glavninu kapitala i vlasnistvo nad frmama nisu
prigrabili najpametniji, nego najmanje odgovorni i manje oprezni, to je bio
sluaj i u SAD svojevremeno (Servan-Schrieber, 1968), a to je donijelo frus-
traciju inteligenciji, posebno studentima koji ne vide perspektivu i smisao
ucenja i napornog kolovanja. Firme u kojima su radile tisue ljudi danas ne
rade ili su modernizirane tako da uz pomo tehnologije isti posao obavljaju
strojevi uz pomo stotinjak zaposlenih. To su uvjeti u kojima se koluju mladi
u Bosni i Hercegovini. Ue i naporno spremaju ispite znajui da nakon diplo-
miranja od deset diplomiranih studeana, osam nee moi nai posao.
Zasnivanje radnog odnosa ne rjeava samo egzistencijalno pitanje mladog
ovjeka, radi se i o ukljuenosti u drutvenu podjelu rada, u drutveni ivot,
ova ukljuenost ima izuzetnu psiholoku vanost. Za mnoge ljude zaposle-
nje je od psiholoki krucijalne vanosti, iznad i vie od zarade, od novca
(Toffer, 1981, str. 373). Suvremena tehnologija ljudima oduzima zaposlenje,
smanjuje perspektivu ukljuivanja u drutvenu podjelu rada. Osim toga, stro-
jevi i sofsticirana tehnologija pred ljude stalno i iznova postavljaju zahtjev za
usavravanjem i uenjem. Peter Hancock upozorava da postoji zorno jasan
patoloki strah od strojeva kao udovita (Hancock, 2009, str. 61). Samo ma-
nji broj mladih ovaj strah osjea kao izazov i uspjeno pliva u talasu modernih
spoznaja i tehnolokih inovacija, dok veina ostaje na margini tih trendova,
izolirana i iskljuena. U ovom istraivanju nas zanima koliko mladih ne osjea
strah od suvremenih tehnolokih i drutvenih promjena, a koji dio populacije
ima izraen strah od tih promjena.
Istraivanje je pokazalo da je frustracija na radnom mjestu povezana sa
antisocijalnim ponaanjem (Spector, 1997). ta moemo oekivati od mladih
koji jo nisu zasnovali radni odnos, a studiraju uz pretpostavku da nee ima-
ti zaposlenje kada zavre? Jedno istraivanje daje posredan odgovor na ovo
pitanje. Dvije su reakcije oekivane: okriviti druge i razvijati osjeaj bijesa
(Quigley & Tadeschi, 1996). U uvjetima kada je pitanje zasnivanja radnog
odnosa izvan njihove moi i kontrole, mladima ostaje da okrive druge za to, da
odgovore trae u drutvenoj krizi, nepravdi i slabostima sustava u kome ive.
Pored toga, nemoni da ostvare kontrolu, mladi spontano reagiraju bijesom
koji je vrlo esto pritajen ili latentan. Potiskivanje ili priguivanje bijesa ug-
lavnom je posljedica straha, jer strah smanjuje nivo agresije (Ladd & Proflet,
ODGOJNE ZNANOSTI 12 (2010), 2, str. 311-327
314
1996). Ovo moe rezultirati udruivanjem ljudi sa srodnim osjeanjima u neg-
ativno orijentisane socijalne skupine, na to je upozorio Alvin Toffer (1970).
Upravo citat iz njegovog rada posluio je za konstrukciju instrumenta kojim se
u ovom istraivanju mjere futuroloke vrijednosne orijentacije (FVO-skaler).
Moemo zamisliti formiranje subkultura izgraenih u aktivnostima irom
svemira, holo grafski, uz kontrolu uma, u duboko oceanskom ronjenju, u pod-
mornicama, uz kompjuterske igre i slino. Moemo ak na horizontu nazrijeti
odreeni antisocijalni kult ljenarenja vrsto organizirane skupine ljudi koji
ele razoriti radnu strukturu drutva, ne zbog materijal nog interesa, nego isto
iz sporta koji bismo mogli nazvati rasturanje sustava kakav razvoj nago-
vjetavaju flmovi Duff i The Thomas Crown Affair (str. 288).
Nakon ovog i drugih citata studentima smo postavili niz tvrdnji, na koje
su oni odgo varali skalom Likertovog tipa. Jedna od tih tvrdnji glasi: Ja sam za
ljenarenje, a rasturanje sustava mene ne zanima. U testu su postavljene i
stavke koje direktno mjere strah kao i sklo nost mladih da reagiraju odgovorno
ili prebace odgovornost na druge. Osnovni cilj je bio saz na ti da li postoji strah
od promjena i kako mladi vrednuju stvarnost i sredinu u kojoj ive kao i kako
vide svoju i perspektivu zajednice.
Metoda
Polazne hipoteze
Dvije osnovne hipoteze predstavljaju polazite u ovom istraivanju. Prva,
da kod studenata prosvjetnog usmjerenja moemo prepoznati odreenu dozu
straha koji je vezan za njihovu opservaciju vlastite budunosti, posebno u kon-
tekstu promjena koje stiu sve bre i bre. Druga, studenti se razliito orijen-
tiraju prema prolosti, sadanjosti i budunosti, jedni su orijentirani prema
budunosti, a drugi prema sadanjosti, a veini prolost nije primarna orijen-
tacija.
Evidentno je da suvremena uea civilizacija donosi inovacije koje sva-
kodnevno mije njaju ivot ovjeka (Toffer, 1981). Kako se mladi ljudi, pred
kojima je budunost, osjeaju u poplavi tih promjena u stvarnosti koja ubrzava
protok vremena, koja se ubrzano odvija pred njihovim oima? Da li se plae
ili se osjeaju kao riba u vodi? Ako moemo razlikovati, odnosno identifci-
rati mlade ljude koji se plae tih promjena, s jedne strane, i one koji prom-
jene osjeaju kao izazove i uivaju u osvajanju tih izazova, s druge strane,
tada moemo saznati i to ta motivira i vodi jedne i druge, a potom iskustva
uspjenih prenijeti na one dru ge, a strahove onih koji se plae promjena reduci-
rati i osposobljavati ih da savladaju svoje brige i probleme.
Na Balkanu vlada tradicija po kojoj su ljudi snano vezani za zemlju, za
rodnu grudu, odnosno za svoju prolost. Ovu vezanost za korijene Osvald
Suzi, N.: Strah od budunosti i futuroloke orijentacije studenata
315
pengler naziva biljolikim u ovjeku (Spengler, 1922, str. 546). Ponekad je
velianje prolosti i forsiranje naina ivota predaka zapravo bijeg od sada-
njosti, bijeg od stvarnosti. Ako zaboravimo prolost, neemo imati orijentaciju
za budunost, meutim, prolost ne moe biti cilj. Teorijski i praktino mogue
je restaurirati nain ivota iz prolosti, ali to znai odricanje od modernizacije.
Na poznati profesor Petar Mandi jednom prilikom je rekao: Ne moemo ii
u budunost okrenuti leima. Alvin Toffer govori o tri budunosti: ) vjero-
jatnoj (probable), b) moguoj (possible) i c) eljenoj (preferable) budunosti
(Toffer, 1970, str. 458). Kako su opredijeljeni nai studenti: za prolost, sa-
danjost ili budunost? To je drugo istraivako pitanje koje ovdje postavljam
i na koje elim odgovoriti statistikim podacima.
Dvije hipoteze postavljene u ovom istraivanju doprinose odgovoru, ali
ne iscrpljuju u potpunosti pitanje: da li na uzorku koji smo snimali studenti
smatraju da su gospodari svoje sudbine. Drugim rijeima, da li e odgovori na
pitanja postavljena u hipotezama ovog istra ivanja doprinijeti teoriji po kojoj
je svako gospodar svoje sudbine?
Istraivaki dizajn
Za metodoloki korektne odgovore bili su nam potrebni kvalitetni instru-
menti koji mjere dvije kljune varijable: strah od budunosti i preferencije
orijentacija na prolost, sadanjost i budunost. Takve instrumente ne nudi
suvremena literatura, pa je bilo nuno konstruirati i badariti: a) FVO-skaler
(Futuroloke vrijednosne orijentacije) i b) SOB-Skaler (Strah od budunosti).
Svaki student je dobrovoljno odgovarao na postavljena pitanja tako to je na
listu za odgovore zaokruivao svoje procjene u odnosu na tvrdnje koje je i-
tao testator. Ritam postavljanja pitanja omoguio je da se odgovori daju brzo i
iskreno, a ispitanik kome neto ne bi bilo jasno mogao je dii ruku i postaviti
pitanje tokom testiranja. Ovakvih prekida nije bilo ni u jednoj grupi jer su u
prethodnom badarenju uklonjene sve nejasnoe. Prije popunjavanja listova
za odgovore studenti su detaljno upueni u skale procjene koje e popunjavati
jer im je skala Likertovog tipa odranije bila poznata, ali Allport-Vernonova
skala nije. Pokazalo se da su oni vrlo brzo shvatili ovu skalu i da je primjena
tekla vrlo glatko i bez zadrke. Studenti su posebno bili zainteresirani za citate
koji su posluili za fokusiranje na grupu pitanja koja slijede nakon citata. To
su iskazali pitanjima koja su postavljali nakon popunjavanja instrumenata.
Nakon popunjavanja instrumenata svi podaci obraeni su statistikim pro-
gramom SPSS 15 Statistica for Windows. Ovdje se radi o survey istraivanju
u kome se ukrtaju razliite varijable. Ova ukrtanja donijela su korisne spo-
znaje i odgovore na postavljene hipoteze kao i na niz konkretnih pitanja koja
idu uz te hipoteze. Takvo pitanje je da li obiteljski socijalno ekonomski status
ima veze sa strahom od budunosti i sa opredijeljenou mladih za prolost,
ODGOJNE ZNANOSTI 12 (2010), 2, str. 311-327
316
sadanjost i budunost. Drugo takvo pitanje je kakva je veza prosjenog uspje-
ha na studiju i straha od budunosti? Sljedee pitanje je bilo da li jedna od tri
orijentacije, na prolost, sadanjost ili budunost, predodreuje uspjeh stude-
nata na ispitima? etvrto pitanje je da li postoji generacijska razlika u strahu
od budunosti izmeu studenata prve, druge, tree i etvrte godine studija?
Razliku meu spolovima ovdje nije bilo mogue zahvatiti jer uzorak nije ujed-
naen po spolu. To je ujedno i jedna od slabosti ove studije, ali je to problem
za novo istraivanje. Dakle, na istraivake hipoteze izvedeni su statistici koji
daju pouzdane odgo vore, a uz njih je zahvaeno jo niz tangentnih pitanja koja
doprinose razjanjenju istraiva nog fenomena.
Instrumenti
U istraivanju su koritena dva instrumenta i jedan protokol: a) FVO-ska-
ler (Futuroloke vrijednosne orijentacije), b) SOB-skaler (Strah od buduno-
sti) te c) Protokol za prikupljanje podataka o studentima.
FVO-skaler (Futuroloke vrijednosne orijentacije) ima 28 stavki ili ajtema
i mjeri opredijeljenost studenata za prolost, sadanjost i budunost. Zasnovan
je na dva teorijska polazita. Na instrumentu Studija vrijednosti (Allport,
Vernon, and Lindzey, 1960) i pran gerovoj tipologiji vrijednosti (Spranger,
1922). Iz instrumenta Gordona Williama Allporta preuzeo sam skalu prinud-
nog izbora koja ima etiri opredjeljenja: ako je ispitanik odgovorio da se slae,
na opciju da dodjeljuje tri boda, ako se ne slae, tada tri boda idu na ne, a ako
se vie slae nego to ne slae, tada na odgovor da daje dva boda, a na odgo-
vor ne jedan bod, i obrnuto, ako se vie ne slae nego to slae tada na odgo-
vor ne daje 2 boda a na odgovor da jedan bod. Sve u svemu, za svako pitanje
ispitanik je imao na raspolaganju tri boda koja je mogao rasporediti prema
navedenom kriteriju. Pokazalo se da ovu skalu studenti lako savladaju i rado
koriste. est tipova vrijednost Eduarda Sprangera u FVO-skaler ugradio sam
preko citata koje sam paljivo izabrao iz djela poznatih autora tako da sve vri-
jednosti budu zastupljene u opredjeljivanju ispitanika za prolost, sadanjost
ili budunost. FVO-skaler je instrument vlastite izrade konstruiran tako da se
ispitanici putem prinudnog izbora opredje ljuju za prolost, sadanjost ili bu-
dunost. Badarenje je izvreno testiranjem ortogonalnosti subtestova izrau-
navanjem Kendallovog tau indeksa i testiranjem razlika izmeu opredje ljenja
ispitanika za prolost, sadanjost ili budunost (Tabela 1). Cilj je bio ustanoviti
da li FVO-skaler dobro razdvaja ove tri orijentacije, mada je jasno da nisu svi
ispitanici jednoznano opredijeljeni za jednu od tri orijentacije, da postoje
i oni koji su istovremeno za prolost i za budunost. Poto se radilo o testu
prinudnog izbora, moglo se oekivati da e instrument FVO-skaler dobro raz-
dvojiti ispitanike s obzirom na njihova opredjeljenja. To je pokazao Pearsonov
hi-kvadrat test jer su sve tri razlike znaajne na nivou 0,001 (Tabela 1). Ken-
dallov tau je pokazao znaajnu ortogonalnost izmeu dva subtesta, ali izmeu
Suzi, N.: Strah od budunosti i futuroloke orijentacije studenata
317
prolosti i budunosti postoji mala ( = 0,12, znaajno na nivou 0,05; Tabela 1)
korelacija koja upuuje na to da jedan broj studenata svoju budunost vezuje
za prolost, da budunost vrednuje tako to jed nim manjim dijelom uzimaju u
obzir prolost. Ovo je normalan odnos, a veliina kore lacije nam ukazuje da
moemo zadrati tezu da FVO-skaler dobro razdvaja opredijeljenost ispitanika
za prolost, sadanjost ili budunost.
SOB-skaler (Strah od budunosti) je drugi instrument izraen za ovo istra-
ivanje. Ima 32 stavke u inicijalnoj formi i 17 u fnalnoj. Mjeri strah od bu-
dunosti. Teoretsko polazite za ovaj instrument je teza Alvina Toffera (1970,
1981) da promjene stiu sve bre i da se ljudi sve vie plae tih promjena.
Instrument je konstruiran tako to su izdvojeni citati o najnovijim naunim ot-
kriima i o vizijama novih otkria, a nakon citata uslijedile su tvrdnje na koje
su ispitanici odgovarali skalom Likertovog tipa od 1 = nimalo se ne slaem do
5 = potpuno se slaem. Na primjer, nakon jednog citata o tome kako su istrai-
vai na Oxfordu uspjeli svjetlosnim signalima gaati mozak muha i usaditi im
strah od odreenih mirisa, ispitanicima su ponuene etiri tvrdnje poput ove:
Da, i nas sa televizije svaki dan bombardiraju vijestima koje na sve ljude, pa i
na mene, djeluju frustrirajue, jer ne donose nikakvu dobru viziju budunosti.
Ukoliko se ispitanik sloi sa ovom tvrdnjom, jasno je da se plai budunosti,
ma koliko da je tono da televizija prenosi veliki broj takvih vijesti. Nakon
badarenja, pokazalo se da ovaj instrument odlino mjeri strah od budunosti.
Badarenje prve verzije instrumenta sa 32 ajtema dalo je visok Cronbach-
alpha koefcijent ( = 0,79), a nakon faktorizacije i smanjenja broja ajtema
na 17 Cronbach-alpha je porastao na = 0,82. Posebno je vrijedno to to je
faktorizacija SOB-skalera izdvojila tri komponente koje ukazuju na strukturu
straha od budunosti: 1) meta-budunost ili razmiljanje o budunosti, 2) glo-
balni procesi i 3) ciljevi preuzimanje odgovornosti.
Protokol za prikupljanje podataka o studentima nije badaren jer je imao
za cilj da evidentira: ime i prezime, studijsku grupu, prosjek ocjena tokom
studija, godinu pohaanja studija, uee studenata u slobodnim aktivnostima
Tabela 1. Podudarnosti i razlike u opredjeljivanju studenata za prolost, sadanjost i
budunost
Opredjeljenje Prolost Sadanjost Budunost
Prolost 297,37*** 533,88***
Sadanjost 0,43** 649,31***
Budunost 0,12* 0,68**
Napomena: * Korelacija znaajna na nivou 0,05; ** Korelacija znaajna na nivou 0,01; ***
Korelacija znaajna na nivou 0,001; Vrijednosti ispod dijagonale predstavljaju Kendallov tau
(); Vrijednosti iznad dijagonale predstavljaju Pearsonov hi-kvadrat (
2
).
ODGOJNE ZNANOSTI 12 (2010), 2, str. 311-327
318
te strunu spremu i zanimanje roditelja. Ovi podaci su posluili kao neutralne
varijable i veoma dobro koristili za ukrtanje sa strahom od budunosti i futu-
rolokim orijentacijama studenata kao mjerenim ili opserviranim varijab lama.
Uzorak
Uzorkom je obuhvaeno 200 studenata pedagogije i uiteljskog smjera sa
podruja Banjaluke regije. Nakon popunjavanja instrumentarija, odbaeno je
11 stavki zbog nepot punih odgovora, tako da je u uzorku za obradu ostalo 189
studenata, od ega su 14 mukih i 175 enskih. Dakle, uzorak nije ujednaen
po polu tako da po ovom kriterijumu nisu vrena statistika izraunavanja.
Dob studenata je bila izmeu 19 i 24 godine ivota, i to: 19 godina = 10 stu-
denata, 20 godina = 59 studenata, 21 godina = 37 studenata, 22 godine = 32
studenta, 23 godine = 27 studenata i 24 godine = 24 studenta. Svi ispitanici su
studenti na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci (BiH), ali treba napomenuti da
je veina njih iz gradova i mjesta izvan studiranja, a da je manji broj iz grada
Banja Luka. Svojom veliinom i rasponom dobi uzorak reprezentira popula-
ciju studenata u Republici Srpskoj, ali ne i po kriterijumu pola. Istrai vanje je
obavljeno u julu mjesecu 2010. godine.
Rezultati istraivanja
Strah od budunosti smo mogli registrirati u rasponu od 1 = ne postoji strah
od budu nosti do 5 = potpuni strah od budunosti. Raspon varijacije prosjenih
skorova bio je izmei 1,24 i 3,88, to znai da je bilo mogue registrirati vrlo
mali strah i strah koji ima skalnu vrijednost preteno. U okviru tog raspona
razvrstao sam tri grupe studenata, od onih koji se neznatno plae budunosti,
i onih koji se umjereno plae budunosti do onih koji se iznad prosjeno plae
budunosti (Tabela 2).
Na svih sedamnaest pitanja, koliko smo uzeli u obradu nakon drugog ba-
darenja SOB-skalera, pronali smo jedan broj studenata koji se na nekim
pitanjima izjanjavaju skalnom stavkom 5, to je znailo da se maksimalno
plae da bi to u budunosti moglo biti ostvareno, ali ni jedan student nije imao
Tabela 2. Tri kategorije strah od budunosti
Kategorija Kriterijum N % M SD
Neznatno se plae budunosti 2,01 30 15,87 1,80 0,20
Prosjeno se plae budunosti 2,023,06 134 70,90 2,54 0,29
Iznadprosjeno se plae budunosti 3,07 25 13,23 3,43 0,23
T o t a l 189 100 2,54 0,52
Suzi, N.: Strah od budunosti i futuroloke orijentacije studenata
319
skalnu vrijednost 5 kao prosjek. U Tabeli 2 une seni su prosjeci skorova svakog
ispitanika na SOB-skaleru i moemo rei da neto vie od 13% studenata ima
iznadprosjean strah od budunosti. Sa ovom grupom studenata treba raditi
u savjetodavnom razgovoru i terapijskom tretmanu jer moemo pretpostaviti
da im taj strah u budunosti ne moe donijeti nita dobro. Prosjean strah od
budunosti kree se izmeu skalnih vrijednosti malo i osrednje, a odnosi se na
preko 70% studenata. Moemo pretpostaviti da je normalno da se ljudi plae
budunosti, ali isto tako da je nii nivo ovog straha korisniji, odnosno, da vii
nivo straha stvara i vee smetnje u sueljavanju sa izazovima budunosti. Ovo
posebno vrijedi kada znamo da strah izaziva demotivaciju, povlaenje i izbje-
gavanje aktivnosti (Ladd & Proflet, 1996).
Nakon saznanja o tome da meu studentima moemo registrirati strah od
budunosti, zanimljivo pitanje je kakva je struktura tog straha, drugim rijei-
ma, ega se to studenti plae u budunosti. Odgovor na ovo pitanje najbolje
e nam dati faktorizacija instrumenta SOB-skalera jer emo time saznati sa-
lijentnost ili istaknutost pojedinih varijabli grupiranih u fakto re i to po redu
vanosti (Tabela 3). Nakon to je inicijalna verzija SOB-skalera sa 32 ajtema
podvrgnuta rotaciji po Kaiserovom kriterijumu, trebalo je odrediti koliko fak-
tora uzeti u obradu. Pogodna mjera za to je Cattellov test odrona (ire: Suzi,
2007, str. 201) po kome grafki prikazane faktore presijecamo na mjestu gdje
bi prestao odron, slikovito reeno, gdje bi kamenje prestalo da se kotrlja (Gra-
fkon 1). Sada nas zanima koliko varijanse objanjavaju ova tri faktora. Obja-
njeno je 50,49% varijanse to moe zadovoljiti osnovne kriterijume suenja
o fenomenu koji mjerimo instrumentom. Nakon uklanjanja 15 ajtema koji su
iskljue ni Katelovim testom, 17 preostalih ajtema ponovo je podvrgnuto rota-
ciji, a Kaiserov varimax test normalizacije zadrao je tri faktora.
Grafkon 1. Cattellov test odrona za ekstrakciju broja faktora
ODGOJNE ZNANOSTI 12 (2010), 2, str. 311-327
320
Prvih deset ajtema u Tabeli 3 predstavlja primarni faktor koji bismo mogli
nazvati meta-budunost ili razmiljanje o budunosti. Drugi faktor, koji ine
etiri ajtema, mogli bismo nazvati globalni procesi jer je u osnovi strah od
procesa koje osoba ne moe kontrolirati, a dolaze sa globalnog nivoa. Trei
faktor sastavljen od tri pitanja ili ajtema moemo nazvati: vlastiti ciljevi i pre-
uzimanje odgovornosti. Svaki od ovih faktora vrijedi posebno komentirati i
analizirati, ali ovdje u dati najkrau opservaciju zbog ogranienog prostora.
Zato bi se studenti plaili razmiljanja o budunosti? Osnovni razlog ili
osnov ovog straha bilo bi to da promjene koje stiu sve vie izmiu kontroli, a
Tabela 3. Faktori koji primarno objanjavaju strah od budunosti
Pitanje (ajtem) Komponenta faktor
Deava mi se da se uplaim kada razmiljam kakve sve promjene i
kojom brzinom stiu u budunosti.
0,78
Ako razmiljam o budunosti i promjenama koje dolaze, teko
zaspim.
0,77
Postajem nervozan i nesiguran kada razmiljam o budunosti. 0,66
Drugi ljudi se ne plae budunosti, ali ja nisam siguran. Ove
promjene me zbunjuju i zamaraju.
0,66
Kada mislim o dalekoj budunosti, zavrti mi se u glavi, a ponekad
me i zaboli glava.
0,64
Brzina kojom budunost donosi novine djeluje na mene tako da mi
ivot izgleda beznadean.
0,64
Osjeam kako me podilaze marci kada mislim o budunosti. 0,58
Zbunjen sam i nervozan kada treba da donesem dugoronu odluku. 0,57
Nerado razmiljam o svojim dugoronim ciljevima jer me to
uznemirava i razdrauje.
0,47
Kada pomislim kako brzo stie budunost ja se prepadnem. 0,47
Novim otkriima u evoluciji ovjek se umijeao u posao stvoritelja.
Plaim se da bi to moglo dovesti do ovjekovog samounitenja.
0,75
Da, ovjeanstvo je dostiglo zrelost djeteta od deset godina, a ima
atom sku bombu! Ova injenica brine svakog razumnog ovjeka, pa
i mene.
0,70
Mene nervira i pomalo plai ova stalna trka za novcem. 0,64
Ptiji i svinjski grip, novi virusi, nove bakterije moda e u skoroj
budunosti veina ljudi na planeti Zemlji pomrijeti od novih bolesti?
0,57
Volim da planiram svoju budunost, a posebno se dobro osjeam
kada razmiljam o dugoronim ciljevima.
0,73
Kada razmiljam o budunosti, osjeam se raspoloen i sretan 0,66
ovjek sam kreira svoju budunost, a ako je kreira, zato da je se
plai?
0,49
Napomena: Ajtemi oznaeni sa obru se u konanom izraunavanju; Metod ekstrakcije je
Analiza glavnih komponenata; Metod rotacije je Varimax sa Kajserovom normalizacijom.
Suzi, N.: Strah od budunosti i futuroloke orijentacije studenata
321
savremena tehnologija trai permanentno uenje i usavravanje ne ostavljajui
ovjeku vremena da se opusti jer postoji stalna opasnost da pojedinac ostane
zastario, da nije in ili u trendu. Stiu nova tehnoloka rjeenja koja su do jue
bila u sferi znanstvene fantastike, a danas su realnost. Takva rjeenja su nano-
tehnologija, hologramsko uenje, bioipovi i bioraunari, novi izvori energije,
nova rjeenja u transportu i slino. Ve danas moemo konstatirati da ogroman
broj ljudi koristi samo mali procenat mogunosti koje im nudi suvremena teh-
nologija. Na primjer, koliko ljudi danas koristi sve mogunosti koje im nudi
mobilni telefon koji svakodnevno nose sa sobom? Sve ovo kod jednog broja
ljudi moe generirati strah, a analiza glavnih komponenti izvedena faktoriza-
cijom 32 stavke SOB-skalera pokazala je da su u prvom planu tog straha kod
stude nata razmiljanja o budunosti. Ako se studenti plae razmiljati o budu-
nosti, tada moemo oekivati da su orijentirani na prolost ili sadanjost, a da li
je tako vidjeemo u statistikoj obradi podataka vezanih za narednu hipotezu.
Globalni procesi koji donose nova otkria u genetici, nova oruja za glo-
balno unitenje, nove viruse i bolesti kao globalne epidemije i stalnu trku za
novcem, predstavljaju drugi faktor koji generie strah kod studenata. Ovo su
komponente straha za intelektualce jer je vjerovatno da ovjek koji puno ne
ita i ne informira se o globalnim procesima i nema ovakve brige i strahove. To
najvie govori o odgovornosti naih studenata, o tome da su oni dostigli nivo
svijesti globalnog poimanja svijeta i stvarnosti oko sebe.
Preuzimanje odgovornosti i postavljanje vlastitih ciljeva predstavlja iza-
zov za mlade ljude u dobi od 19 do 24 godine ivota kakav je suaj u uzorku
studenata ovog istraivanja. To je trei faktor koji generira strah naih studena-
ta a u osnovi mu je samostalno planiranje vlastite budunosti, izvoenje dugo-
ronih ciljeva i preuzimanje odgovornosti za njih. Vrijeme vezanosti potomaka
za roditelje najdue je kod najrazvijenijih sisara, a kod ljudi se to vrijeme iz
generacije u generaciju produava. To posebno vrijedi za balkanske narode
kod kojih je veza potomaka sa porodinom zajednicom sve do industrijaliza-
cije, koja je ovdje stigla relativno kasno, bila vrlo snana a esto i doivotna.
Druga hipoteza u ovom istraivanju glasila je: studenti se razliito ori-
jentiraju prema prolosti, sadanjosti i budunosti, jedni su orijentirani prema
budunosti, a drugi prema sa danjosti, a veini prolost nije primarna orijenta-
cija. Poto instrument FVO-skaler (Futuro loke vrijednosne orijentacije) me-
todoloki dobro razdvaja ove tri orijentacije studenata, zanima nas koja od tih
orijentacija je najistaknutija a koja neznatno zastupljena (Tabela 4).
Studenti su se najvie opredijelili za sadanjost (40,74%), a za budunost
je opredijeljen svaki peti student (22,75%). Zanimljivo je da 35,98% stude-
nata nije opredijeljeno jer su vrije dnosno vezani prvenstveno za sadanjost i
budunost ili za prolost i budunost. Najzanim ljiviji podatak je da smo nali
samo jednog studenta koji je nedvojbeno opredijeljen za prolost. Dakle, meu
studentima postoji razlika u opredjeljivanju za prolost, sadanjost i budunost
ODGOJNE ZNANOSTI 12 (2010), 2, str. 311-327
322
(2 = 73,50 to je uz tri stupnja slobode znaajno na nivou 0,001). Ovim mo-
emo prihvatiti drugu hipotezu, a konsekvence te spoznaje su viestruke. Prvo,
iako je Balkan poznat po svome tradicionalizmu, mladi ljudi su vie opredije-
ljeni za moderni ivot, za sadanjost i budunost. To ne znai da mladi ne ele
uvaavati i potivati svoju tradiciju, ali znai da oni ne ele ivjeti u prolosti.
Drugim rijeima, ne moemo od mladih oekivati da napuste suvremenu teh-
nologiju i vrate se feudalnoj tradiciji svojih predaka. Drugo, zanimljivo je da
se samo neto malo vie od petine mladih opredjeljuje za budunost (22,75%).
Moemo oekivati da studenti planiraju budunost, da rado razmiljaju o bu-
dunosti, a ne da njih vie od 40% razmilja o sadanjosti i najee ne eli
razmiljati o budunosti. To moemo objasniti drutvenom situacijom u ko-
joj nema zaposlenja za veinu onih koji zavre fakultet, drutvom u kome se
ak dovoljno i ne cijeni strunosti i ekspertsko znanje. Tree, veliki procenat
mladih nije opredijeljen za jednu od tri orijetacije, za prolost, sadanjost ili
budu nost (35,98%). Ovdje ne moemo rei da se radi o konfuziji ili zbu-
njenosti tih studenata jer je mogue da trezveno razmiljanje podrazumijeva
uvaavanje sve tri orijentacije. Ovdje nam treba novo istraivanje koje bi pro-
dubljeno zahvatilo ovaj fenomen i na osnovu koga bismo dobili metodoloki
kvalitetne odgovore na pitanje da li je istovremena opredijeljenost za prolost,
sadanjost i budunost, za sve tri ili dvoje opcije, psiholoki zdravija i peda-
goki opravdanija nego orijentacija na jednu od tri opcije.
Sljedee zanimljivo pitanje je kako orijentacije na prolost, sadanjost ili
budunost utiu na uspjeh studenata tokom studiranja. Odgovor na ovo ptanje
dae nam multipla regresija (Grafkon 2) putem koje emo saznati koja od ovih
orijentacija najvie predoreuje uspjeh tokom studija. Za grafki prikaz ove
regresije najbolje je koristiti AMOS (Bacon i saradnici, 2010) kojim se graf-
ki predstavlja odnos prediktorskih prema zavisnoj varijabli. Kako vidi mo na
Grafkonu 2, orijentacija studenata na sadanjost najvie predodreuje uspjeh
na studi ju. Ovaj uticaj nije veliki, ali je statistiki znaajan ( = 0,17; znaajno
na razini 0,05). Ovo je novo saznanje jer do sada nema istraivanja koja se
bave pitanjem koliko orijentacije stude nata na prolost, sadanjost ili budu-
nost utiu na akademsko postignue. Moglo se oekivati da e orijentacija na
Tabela 4. Futuroloke orijentacije studenata
Kategorija opredijeljenosti f
o
% f
t

2
p
Prolost 1 0,53 47,3
Sadanjost 77 40,74 47,3
Budunost 43 22,75 47,3
Neopredijeljeni 68 35,98 47,3
Total 189 100 73,50 0,001
Suzi, N.: Strah od budunosti i futuroloke orijentacije studenata
323
sadanjost znaajno predodreivati uspjeh studenata na studiju, ali isto tako, za
oekivati je da i orijentacija na budunost jo znaajnije predodreuje uspjeh
tokom studiranja jednostavno zato to studij i slui za sticanje kompetencija
koje e se primjenjivati u buduem profesionalnom radu.
Nauni oprez a i istraivaka sistematinost opredijelila me je da ukrstim
neutralne varijable sa strahom od budunosti kao zavisnom varijablom. Poka-
zalo se da studenti druge godine studija imaju najnii nivo straha od buduno-
sti (M = 2,20) ali to ne moemo objasniti drugaije osim time da su studenti
druge godine oputeni jer su ve savladali poetne brige oko studiranja, kon-
statirali da mogu uspjeti na studiju, a posao ih jo ne zabrinjava jer do kraja
studija imaju jo dvije ili tri godine studiranja. Postoji razlika u nivou straha od
budu nosti meu studentima razliitih godina studiranja (F
(3)
= 8,31; znaajno
na nivou 0,001; Tabela 5), ali tu razliku ne moemo objasniti ivotnom dobi,
jer bi za dob kao kriterijum trebalo longitudinalno istraivanje i praenje istih
osoba tokom sve etiri godine studiranja. Zato je ovdje prihvatljivije tu razliku
objasniti varijacijom unutar uzorka, odnosno time da je druga godina studija
zapravo godina konsolidacije i oputanja studenata. Ovdje bi, naravno, dobro
dolo novo ili ponovljeno istraivanje kojim bismo saznali da li se isti fenomen
moe opetovano registrirati.
U ovom istraivanju se pokazalo da nema razlike u strahu od budunosti
izmeu stude nata koji su ukljueni u sekcije ili slobodne aktivnosti u odnosu
na one koji nisu ukljueni (F
(1)
= 3,06; nije statistiki znaajno; Tabela 5). Ov-
dje smo mogli oekivati da su oni koji sudjeluju u sportskim aktivnostima, u
horu ili nekoj drugoj slobodnoj aktivnosti manje zabrinuti za svoju budunost,
ali pokazalo se da nije tako. Struna sprema roditelja, pokazalo se da ima veze
Grafkon 2. Regresiona analiza uticaja futurolokih orijentacija na uspjeh u studiju
Napomena: * Korelacije znaajne na nivou 0,05; ** Korelacije znaajne na nivou
0,01; Na ravnim strelicama uneseni su beta koefcijenti.
Sadanjost
Prolost
Uspjeh na studiju
Budunost
Ostale
varijable
0,17
0,13
*
*
*
*
*
*
-0,01
-0,56
-0,83
-0,04
ODGOJNE ZNANOSTI 12 (2010), 2, str. 311-327
324
sa strahom od budunosti studenata jer postoji razlika meu studentima po
ovom pitanju (F
(3)
= 3,571; znaajno na nivou 0,05; Tabela 5). Pregledom ari-
tmetikih sredina u Tabeli 4 vidimo da je strah od budunosti vie izraen kod
studenata iji roditelji imaju osnovnu i srednju kolu. Ovo moemo objasniti i
prihodima u porodici jer je u BiH uobia jeno da ljudi sa niim kvalifkacijama
imaju manja primanja. Vjerovatno su i oekivanja roditelja prema ovim stu-
dentima vea to poveava i njihovu odgovornost.
Zakljuna diskusija
Studiranje predstavlja kraj kolovanja, to je kruna viegodinjih napora
jedne osobe, rezultat zalaganja, nade, aspiracija i planova koji se ostvaruju
tokom odrastanja uz samostalnu aktivnost pojedinca i manje ili vie izraenu
podrku okoline. Tradicionalno shvatanje je da diploma predstavlja kraj muka
i napora, da na svojevrstan nain donosi oslobaanje od uenja jer sa njom
zavrava kolovanje. To je u tradicionalnom obrazovanju najveim dijelom
istina, ali ako znamo da ivimo u ueoj civilizaciji XXI stoljea u kojoj je
cjeloivotno uenje uvjet sree, tada je jasno da proces obrazovanja moramo
povezati sa sadanjou i budunou onih koji ue, aka i studenata. Jasno
je da je sreu najbolje vidjeti kao proces, radije nego kao cilj ili stvar po sebi
Tabela 5. Analiza varijanse neutralnih varijabli i straha od budunosti
Varijabla Strah od budunosti
N M SD F p
Godina studija:
Prva 101 2,55 0,48
Druga 28 2,20 0,50
Trea 31 2,83 0,45
etvrta 29 2,54 0,55
Total 189 2,54 0,52 8,31 0,001
Aktivnost u sekciji:
Da 57 2,44 0,53
Ne 132 2,59 0,51
Total 189 2,54 0,52 3,06 0,082
Struna sprema roditelja:
Osnovna kola 73 2,63 0,51
Srednja kola 95 2,54 0,49
Via kola 5 1,99 0,55
Visoka struna sprema 16 2,34 0,54
Total 189 2,54 0,52 3,57 0,015
Suzi, N.: Strah od budunosti i futuroloke orijentacije studenata
325
(Hancock, 2009, str. 138). Uenje i studiranje bi trebalo studentima donositi
svakodnevnu radost i sreu, a ne strah i brigu. U ovom istraivanju na uzorku
od 189 studenata pokazalo se da nije tako, da nae studente vie brine budu-
nost nego to ih raduje uenje i spoznaja. Budunost je pred simedonijskim
kulturama (Suzi, 2008a), a istraivanje je pokazalo da uenike moemo moti-
virati da s radou ue ak i besmislene sadraje (Suzi, 2008b). U budunosti
se ve sada jasno naziru obrisi nove kole, novog naina uenja i usavr avanja
ovjeka. Nae kole i fakulteti su jo uvijek vie okrenuti prolosti nego bu-
dunosti.
U ovom istraivanju sam poao od dvije teze: da ubrzane promjene do-
nose strah od budunosti ak i studentima, te da je meu studentima mogue
razluiti one koji su opredije ljeni da razmiljaju o budunosti i sadanjosti, a
da prolost nije njihova dominantna okupa cija. Obje hipoteze su potvrene, a
doprinos tih spoznaja je vrlo znaajan za socijalne nauke i pedagoku praksu.
Prvi doprinos je u tome to je ovo do sada neistraen fenomen i to se ovdje
radi o novim spoznajama koje same po sebi otvaraju niz novih problema za
istraivanje, to sam ovdje konkreno i predloio. Drugo, injenica da se preko
80% studenata manje ili vie plai budunosti trebala bi da zainteresira rodi-
telje ali i prosvjetni kadar na sveuilitu. ta bi drugo pripremalo mlade za
sretan ivot u budunosti ako ne sveuilite? Smatram da bi radio nice i tribine
na kojima bi studenti razgovarali o budunosti, o tome ta oekuju i ta ih pla-
i, dale rezultate na smanjivanju straha od budunosti. To je, takoe, tema za
novo istraivanje, a eksperimentalni dizajn bi bio metodoloki najpogodniji.
Sljedea stvar koju donosi ovo istraivanje je spoznaja da mladi nisu okre-
nuti prolosti i da im prolost nije primarna (Tabela 3). Ovo ne znai da ne
uvaavaju i potuju svoju pro lost, ali svoje ciljeve, aspiracije pa i strahove,
ne veu za prolost. Ovo je korisna spoznaja za sve one koji iz ovih ili onih
razloga ele da se dodvore mladima, da osvoje njihove simpatije ili ih izvedu
na izbore. Pitanje je koliko studijski programi pedagokog usmjerenja imaju u
sebi futuristike vizije, a koliko su okrenuti tradicionalizmu i prolosti. Ovo je
takoe tema za novo istraivanje jer, ukoliko bi se pokazalo da studenti nastav-
nikog usmjerenja ue vie za prolost nego za budunost, to bi predstavljalo
apsurd koji treba to prije razrijeiti.
Najatraktivniji, a moda i najvaniji sporedni nalaz ovog istraivanja je
da izmeu ori jentacije na prolost, sadanjost ili budunost, orijentacija na
sadanjost najvie preodreuje akademsko postignue studenata (Grafkon 2;
= 0,17; znaajno na nivou 0,05). To bi moglo znaiti da se studenti orijenti-
raju na aktualne obaveze i da ne ele razmiljati o budunosti ili vezivati svoju
budunost za svakodnevne obaveze. S druge strane, moglo bi znaiti da im je
vanije da ispunjavaju oekivanja roditelja ili okoline nego da rade na ostva-
rivanju projekcije vlastite uloge i profesije koju stiu studiranjem. Isto tako,
moglo bi znaiti da se jadan broj studenata okupira aktualnim obavezama zato
ODGOJNE ZNANOSTI 12 (2010), 2, str. 311-327
326
to se plai razmiljanja o budunosti jer su svjesni da veina njih ne moe
dobiti zaposlenje. Ovo je jo jedan problem za novo istra ivanje.
Generalno gledano, ovaj rad je donio nekoliko novih spoznaja dragocjenih
za socijalne nauke i pedagogijsku praksu, ali je otvorio niz pitanja koja treba
razrijeiti i dalje istraiti. Osim toga, najvee metodoloko ogranienje mu je
veliina i struktura uzorka, to se lako moe razrijeiti u ponovljenom istrai-
vanju. Poznato je da jedno istraivanje nauno vrijedi ukoliko je njegov prikaz
omoguio obnavljanje istraivanja tako da novootkrivene spoznaje mogu biti
ponovo dokazane ili opovrgnute. Osim toga, istraivanje uvijek u principu
otvara nove probleme i fenomene za nova istraivanja. Ovdje sam se potrudio
da ispunim upravo te krite rijume.
LITERATURA
Allport, G. W., Vernon, P. E., & Lindzey, G. (1960). A study of values. Boston: Houghton and
Miffin.
Bacon, L. i saradnici (2010). Using AMOS
TM
for structural equation modeling in market rese-
arch. www.spss.com/worldwide (13. 08. 2010).
Hancock, P. A. (2009). Mind, machine and mkorality: Toward a philosophy of human-techno-
logy symbols. Farnham, GB: Ashgate.
Holland, J. H. (1992). Adaptation in natural and artifcial Systems. Cambridge: MIT Press.
Kahn, H., Brown, W. i Martel, L. (1976). Slijedeih 200 godina. Zagreb: Stvarnost.
Klein, G. (2007). Flexecution as a paradigm for replanning. IEEE Intelligent Systems, Septem-
ber/October, 7983.
Ladd, G. W., & Proflet, S. M. (1996). The Child Behavior Scale: A teacher-report measure of
young childrens aggresive, withdrawn, and prosocial behaviors. Developmental Psycho-
logy, 32, 10081024.
, . (1996). . : .
Quigley, B. M. & Tedeschi, J. T. (1996). Mediating effects of blame attributions on feelings of
anger. Personality and Social Psychology Bulletin, 22, 12801288.
Servan-Schrieber, J. J. (1968). Ameriki izazov. Zagreb: Epoha.
Spector, P. E. (1997). The role of frustration in antisocial behavior at work. In Anti-Social Be-
havior in Organizations. R. A. Jiacaolone & J. Greenberg (Ed.), pp. 117. Thousand Oaks,
CA: Sage.
Spengler, O. (1922). Der Untergang des Abendlandes: Umrisse einer Morphologie der Weltges-
chichte. Mnchen: C. H. Becksche Verlagsbuchhandlung.
Spranger, E. (1922). Lebensformen. Halle: Niemeyer.
Stewart, J. (2000). Evolutions arrow: The direction of evolution and the future of humanity.
Canberra, Australia: The Chapman Press.
Suzi, N. (2007). Primijenjena pedagoka metodologija. Banja Luka: XBS.
Suzi, N. (2008a). Symhedonia a la diagnosi della qualit dellinsegnante in rapporto
allinclusione. Lintegrazione scolastica e sociale (Trento) Vol 7, 5769.
Suzi, N.: Strah od budunosti i futuroloke orijentacije studenata
327
Suzi, N. (2008b). Can we motivate students to memorize sensless contents. U knjizi: A. Ko-
zlowska, R. Kahn, B. Kouh, A. Kingston, J. Magon (Eds.), The role of theory and re-
search in educational practice (pp. 113133). Grand Foks: University of North Dakota.
Toffer, A. (1970). Future shock. New York: Bantam Books.
Toffer, A. (1981). Future shock: The third wave. New York: Bantam Books.
FEAR OF THE FUTURE AND STUDENTS
FUTUROLOGICAL ORIENTATIONS
Nenad Suzi
Summary - In this research the author starts from the two hyptheses that
rapid changes and contemporary reality bring fear of the future to which not
even students are immune, and that among students we can recognize different
value orientations in relation to the past, present and future. From a sample of
189 students of Pedagogy and Teacher Education Department, it is observed
that over 80% of them show certain degree of fear, whereas a factor analysis
has presented that the fear is latently generated by three components: con-
templation of the future, global processes and taking over the responsibility
for ones own long-term goals. Among the three orientations the students are
mostly orientated towards the present, then towards the future, while a ceratin
number of them are of mixed orientations, and only one student has had insuf-
fcient orientation towards the past. Regression analysis has shown that the ori-
entation towards the present mostly predetermines success during the studies,
that is to say academic achievements. In addition to the latest fndings relating
to fear of the future and future orientations of students, this work offers a range
of problems for research, and especially it puts forward two new instruments
calibrated within strict metodological frameworks.
Key words: fear of the future, future orientations, academic achievements,
changes