DONJI STROJ GREDNH

MOSTOVA
STUBOVI
Uloga i podela mostovskih
stubova
primaju i prenose na tlo sve sile i uticaje koji na
njih deluju, kako sa mostovske konstrukcije, tako
i od okoline
ukoliko most ima vie od jednog otvora stubovi
mogu biti:
krajnji
srednji
krajnji stubovi, sem navedene uloge, povezuju
most sa terenom u neprekidnu celinu
Krajnji stubovi - uloga
most moe biti reen i bez krajnjih stubova
(kada?)
takvo reenje meutim treba izbegavati
jerje veza mosta s nasipom jedno jako
osetljivo mesto pri dananjim uslovima
saobra!aja
krajnji stub je pravo reenje veze mosta s
terenom
Prate!i elemeti krajnjih stubova
krilni zidovi
mogu biti delovi stuba ili
nezavisne konstrukcije
uloga krilnih zidova je
prihvatenje kosina nasipa
Po svom poloaju u
osnovi oni mogu biti:
paralelni krilni zidovi
kosi krilni zidovi
upravni krilni zidovi
Aneoska' krila
ako nije potrebna
velika visina krilnih
zidiva, ona se
projektuju kao
oslolonjena o stub
Tada nemaju svoje
temelje i $ine sastavni
deo krajnjeg stuba
~ 1.0
Konstrukcija krajnjeg stuba
stub je evoluirao iz
masivnog potpornog
zida i suprotstavlja se
pritisku zemlje
svojom masom
nearmiran je izuzev
gornjeg dela koji $ine
leina greda sa
$eonim zidom i
krilnim zidovima
Armirano betonski krajnji stub
stabilnost se postie
angaovanjem teine
samog nasipa radi $ega se
temeljna stopa podvla$i
pod nasip
telo stuba je oja$ano
kontraforima
radi smanjenja
nepovoljnih uticaja
pritiska tla koji rastu sa
porastom visine stuba
nastaju reenja sa
delimi!nim proputanjem
nasipa kroz stub
Visoki krajnji stubovi
Deava se da krajnji stubovi
budu izuzetno visoki ako se
tei o$uvenju jedinstva
ukupne konstrukcije
rade se paralelna krila duga
koliko treba da slobodno
formirana kosina nasipa
izmeu njih dopre do
podnoja $eonog zida i na
ova krila se oslanja
kolovozna konstrukcija
krajnij stub je gotovo
potpuno osloboen pritiska
zemlje
Optere!enja i uticaji koji deluju na
krajnje stubove
vertikalna optere!enja
sopstvena teina stuba zajedno sa teinom krilnih zidova ako su sastavni
deo stuba
reakcija od sopstvene teine konstrukcije mosta odnosno stalnog
optere!enja
reakcija od pokretnog optere!enja na mostu
uzgon u slu$aju da se donja ivica temeljne stope nalazi ispod kote
podzemne vode
horizontalno optere!enje u pravcu ose mosta
sila ko$enje u slu$aju nepokretnog leita, odnosno sila trenja u leitu u
slu$aju pokretnog leita
pritisak zemlje
seizmi$ke sile u slu$aju nepokretnog leita
horizontalno optere$enje upravno na osu mosta
pritisak vetra
pritisak zemlje ( lokalno na krilne zidove)
seizmi$ko optere!enje
Provera stabilnosti krajnjih
stubova
sam stub bez nasipa i bez reakcije mosta
stub bez konstrukcije mosta ali sa nasipom i
korisnim optere$enjem od 10 kN/m
2
celokupno stalno optere!enje zavrenog mosta sa
pritiskom zemlje ili bez pritiska zemlje
ukupno stalno optere!enje mosta, najnepovoljnija
kombinacija pokretnog optere!enja sa pritiskom
zemlje u punom iznosu i horizontalnom silom
reakcije
Srednji mostovski stubovi
od zna$aja je da li se nalaze u
vodotoku ili ne
Reni stubovi :
naruavaju reim vodotoka
smanjuje se proticajni profil
stvara se uspor uzvodno od mosta
pove!ava se brzina toka u
domenu samog mosta i nizvodno
od njega
erozija re$nog dna je posledica
mogu da budu masivni ili vitki :
masivni re$ni stubovi su
indicirani za reke koje su
podlone zaleivanju ili
kretanju leda ve!ih razmera
masom se suprotstavljau
udarima i pritiscima leda