ELEKTRINA

POSTROJENJA
Predava: mr.sc.Zoran

Kova
Autor:Marijan

Kalea, dipl.in.
Organizacija nastave i ispita

3 sata/tjedno x 15 tjedana = 45 sati nastave

1 sat/tjedno x 15 tjedana = 15 sati AV

Test 0

predznanje i motiviranost

Testovi A...E

pet puta kontrola nakon svakog bloka nastave

Obavezno prisustvo

svim testovima A...E

Student koji je na svakom testu bolji od prosjeka svih studenata

na
tom testu vodi tog studenta jednokratno na samo pismeni ispit. Ako
ga uspjeno rijei i prihvati ocjenu, za njega je ispit gotov.

Ostali studenti idu i na usmeni dio ispita nakon dobivanja barem
2,5 boda na pisanom dijelu ispita (moraju od 5 zadataka ispravno

rijeiti barem dva i jedan zadatak polovino).

Telefon Z.Kova: 031 244 110

E-mail: zoran.kovac@hep.hr
Kako uiti?
Nakon itanja uz kritiko razmiljanje (to-kako-

zato; to-ako; ako-koliko...) nekoliko potcjelina,
konzultacija druge literature o nejasnom ili
sloenijem pitanju: pokuaj samostalnog
formuliranja i rjeavanja raunskih, slikovnih ili
verbalnih primjera. Vlastito zamiljanje moguih
prilika, analiziranje i sintetiziranje, verificiranje,
ispravljanje pogrenih pretpostavki, vraanje na
izvore elementarnih spoznaja...
Uspjeno!
Sadraj
A)

Elektrina postrojenja openito
B)

Elementi glavnog postrojenja

I
C)

Elementi glavnog postrojenja

II
D)

Pomono postrojenje
E)

Izgradnja, pogon i odravanje
elektrinih postrojenja
A) Elektrina postrojenja

Elektrina rasklopna postrojenja =
elektrina postrojenja = rasklopna
postrojenja = postrojenja.
Elektroenergetska postrojenja.
Schaltanlagen, Switchgear.

Elektrina rasklopna postrojenja
omoguuju elektrina spajanja i
razdvajanja generatora, transformatora,
vodova i dijelova elektrinih mrea.
Osnovne zadae postrojenja

uspostavljanje poeljnih uklopnih

stanja
elektrine mree;

prekid pogona dijelova mree u kvaru
(zatita).
Osnovna svojstva (1)

sigurnost ljudi i imovine;

tehnika funkcionalnost;

pouzdanost
-

otpornost prema naprezanjima u normalnom
pogonu;
-

otpornost prema naprezanjima pri kvarovima;
-

otpornost prema utjecajima okoline;

ogranieno djelovanje na okolinu;
Osnovna svojstva (2)

prostorna tedljivost;

mogunost efikasne izgradnje;

omoguenje

potpunog nadzora i upravljanja u
pogonu;

mogunost sustavnog odravanja;

mogunost proirenja-dogradnje;

produktivnost;

ekonominost.
Postrojenja u EES
Elektrina postrojenja u EES
Hrvatske (2004)
Gornji napon (kV) Broj (kom.)
400 6
220 11
110 127
35, 20, 10 24346
ivotni vijek postrojenja
Proizvodnja opreme i materijala
Izgradnja (projektriranje i graenje)
Koritenje (pogon i odravanje)
Dogradnje i rekonstrukcije
Utjecaji na i iz okoline (1)
Elektriki utjecaji
Prostorni utjecaji
Fiziki utjecaji
Kemijski utjecaji
Elektriki utjecaji:
NA Opasnost od visokog napona
NA Struja uzemljivaem, napon

dodira,
iznoenje potencijala
IZ Atmosferska el.pranjenja
Utjecaji na i iz okoline (2)
Prostorno:
NA Zauzimanje prostora
NA Estetsko optereenje
IZ Seizmiki utjecaj
IZ Hidroloki, opasnost od poplave
Utjecaji na i iz okoline (3)
Fiziki:
NA Emisija topline
IZ Apsorpcija topline
NA

Buka
IZ Zagaenje prainom, solju, ...
IZ Kondenzacija, kia, snijeg
IZ Premotenje ivotinjama
IZ

Meh.optereenje

snijegom, ledom

i vjetrom
IZ

Niska i visoka temperatura
Utjecaji na i iz okoline (4)
Kemijski:
NA/IZ Opasnost od poara
NA

Opasne tvari,osobito

transformatorsko
ulje
IZ

Korozija
IZ

Eksplozivna atmosfera
Klasifikacije (1)
Prema naponu:

Postrojenja iznad 1000 V
-visokonaponska (400, 220, 110 kV)
-srednjonaponska

(u nas: 35, 20, 10 kV)

Niskonaponska (do 1000 V, ali najee
u nas 0,4 kV

400 V)
Klasifikacije (2)
Prema namjeni:

Elektroprivredna
-postrojenja elektrana
-postrojenja u prijenosnoj mrei
-postrojenja u distribucijskoj mrei

Industrijska

Specijalna (rudarska, brodska, eljeznika,
privremena, ...)
Klasifikacije (3)
Prema smjetaju:

Vanjska, postrojenja na otvorenom
prostoru;

Unutranja, postrojenja u zatvorenom
prostoru.
Klasifikacije (4)
Prema izvedbi:
VN-postrojenja -otvorena
-izolirana plinom
SN-postrojenja

-prema izolaciji
-otvorena
-oklopljena
-izolirana plinom ili krutom izolacijom
-prema osnovnoj konstrukciji
-s vrsto ugraenim aparatima
-s izvlaivim

prekidaem (i drugim aparatima)
NN-postrojenja

-otvorena
-oklopljena
-zatvorena
Klasifikacije (5)
Prema izloenosti atmosferskim
(elektrikim) utjecajima:

Izloena postrojenja

Neizloena postrojenja
Kljuni dogaaji
~1900

Uljni prekida, primarni nadstrujni

relej
~1910

Sekundarni nadstrujni

relej
~1930

Hidromatski, malouljni

i pneumatski prekida
~1940

Daljinsko voenje, ino
~1960

Primjena SF
6

i vakuuma, elektroniko daljinsko voenje
~1970

Modularna proizvodnja postrojenja, primjena
svjetlovodia
~1980

ZnO-odvodnici prenapona
~1990

Numerika zatita, daljinski pristup
Tendencije Smanjenje volumena, tlocrta, odravanja, oklopljena
postrojenja, pretfabriciranje, integrirana postrojenja,
sloena struktura upravljanja, lokalna automatizacija i
autonomija osnovnih funkcija, visoka pouzdanost i
samokontrola.
Graa postrojenja

Elektrini dio
-primarno, glavno postrojenje
-sekundarno, pomono postrojenje
-pomoni ureaji i sustavi
-telekomunikacije
-uzemljenje

Graevinski dio (specifini i opi objekti)
Primarno postrojenje

Sabirnice

Polja
Sekundarno postrojenje

Signalizacija

Mjerenje

Zatita

Upravljanje

Regulacija

Automatizacija

Registracija
Pomoni ureaji i sustavi
Pomono (sekundarno)
postrojenje
Glavno (primarno)
postrojenje
Mjerenja
Signali
Nalozi za promjene
stanja
Vodovi, primarne veze s
elektroenergetskim sustavom
Komunikacije, veze s
centrom i/ili susjednim
postrojenjima
Pomoni ureaji i sustavi

Napajanje el.energijom

(izmjeninim i
istosmjernim pomonim naponom)

Gromobranska zatita

Protupoarna zatita

Rasvjeta (opa i nuna)

Grijanje, hlaenje i prozraivanje
Telekomunikacije

Govorne potrebe

Procesne potrebe (za daljinski nadzor i
upravljanje, za komuniciranje ureaja
zatite, mjerenja, ...)
Uzemljenje

Zatitno uzemljenje

Pogonsko uzemljenje

Gromobransko uzemljenje
Elementi glavnog postrojenja

Sabirniki

i spojni vodii, izolatori

Kabeli u postrojenjima

Rastavljai, prekidai, sklopke, osigurai

Odvodnici prenapona

Mjerni transformatori (strujni i naponski)

Energ.transformatori

u postrojenjima

Prigunice, kondenzatori, otpornici
Mrea i postrojenja
TS i RP
Sabirnice i polja
SABIRNICE
Sabirniki rastavlja
Prekida
Strujni mjerni
transformator
Naponski mjerni
transformatori
Vodni rastavlja
Uzemljiva
Vod, dalekovod, kabel
POLJE
Osnovna shema
Osnovna shema karakterizirana je sabirnicama,
poljima i njihovim elektrikim odnosom.
Pojedinoj osnovnoj shemi svojstveno je:

pogonska fleksibilnost (manje ili vie moguih
uklopnih stanja)

pogonska redundancija, zalihost (ugraena
rezerva u postrojenju da omogui pogon mree i
pri stanovitim oekivanim kvarovima aparata, te
-

osobito -

pri redovnom odravanju aparata i
pojedinih dijelova postrojenja).
Uloga sabirnica
Sabirnice = elektriki vor mree; ako su zbog
kvara ili odravanja neraspoloive, svi prikljueni
vodovi, transformatori, generatori -

izvan
pogona. Prekidai (eventualno: sklopke) =
neizbjeni element svakog prikljuka na
sabirnice; ako su neraspoloivi -

prikljuak izvan
pogona. Jedne sabirnice u postrojenju:
nemogu

razdvojen pogon dijelova mree.
Poveanje fleksibilnosti i redundancije -

vee,
sloenije i skuplje postrojenje.
Uz sloenije glavno postrojenje -

viestruko
sloenije pomono postrojenje.
Uloga polja

vodna polja (VP) za prikljuak vodova na
postrojenje,

transformatorska polja (trafo-polja, TP) za
prikljuak transformatora na postrojenje,

generatorska polja (GP) za prikljuak
generatora,

mjerna polja (MP) za prikljuak nap.mjernih
transformatora,

spojna polja (SP) za povezivanje sabirnikih
sistema, u postrojenjima s vie sistema
sabirnica.
Svojstva osnovnih shema
Jednostruke i sekcionirane

sabirnice
Sabirnice
Polje 1 Polje N
Sekcija A Sekcija B
Dvostruke sabirnice
Trostruke sabirnice
Glavne + pomone sabirnice
Pomone sabirnice
Glavne sabirnice
S izvlaivim

prekidaima
Postrojenja na odvojcima
H-shema
Jednopolna shema po IEC
Stariji simboli za sheme
Jo

neki simboli IEC
Materijali za grau postrojenja

Materijali za vodie:
E-Cu, E-Al, AlMgSi0,5

Materijali za izolaciju

kruti:
porculan, epoksidna

smola, XPE

Materijal za izolaciju

tekui:
transformatorsko ulje

Materijali za izolaciju

plinoviti:
zrak, SF
6
Zrak, ulje i SF
6
Naprezanja po vrstama

Dielektrika

naprezanja izolacije

Toplinska naprezanja vodia i izolacije

Mehanika naprezanja vodia, izolacije,
aparata

Naprezanja sklopnih aparata pri sklapanju
Naprezanja po uzrocima

Napon
-stalno (pogonski napon)
-povremeno (50 Hz, sklopni i atm.prenaponi)

Struja
-stalno (pogonska struja)
-povremeno (struja kratkog spoja)

Ostali uzroci
-stalno (toplina, sile teine i zatezanja, te sile
radi toplinske dilatacije)
-povremeno (vjetar, snijeg, led)
Naponsko dimenzioniranje

Nazivni napon mree (efektivna linijska
vrijednost)

Najvii napon mree

Najvii napon opreme

Podnosivi

1-minutni napon (50 Hz)

Podnosivi

atmosferski udarni napon

Podnosivi

sklopni udarni napon
Podnosivi

naponi i najmanji razmaci
Udarni naponski val
Tipini kvarovi u mreama

Tropolni kratki spoj

Dvopolni kratki spoj

Dvopolni kratki spoj sa zemljom

Jednopolni kratki spoj
Kvarovi koji nisu kratki spojevi:

Zemljospoj

(jednostruki)

Dvostruki zemljospoj

Prekid vodia bez spoja sa zemljom
Strujno dimenzioniranje

Nazivna struja (efektivna linijska
vrijednost)

Udarna struja kratkog spoja (dinamika
struja)

Struja mjerodavna za ugrijanje

pri kratkom
spoju (termika struja, kratkotrajna struja)

Rasklopna struja (S
r

= 1,73

I
r

U
n

)
Struja kratkog spoja
Struja KS i blizina generatora

KS u (elektrikoj) blizini generatora
Vremenski oblik struje KS) je sinusni, vremenom
padajue amplitude i s pomakom prema vremenskoj osi,
koji takooer

vremenom opada i nestaje, ime struja
postaje simetrina prema vremenskoj osi. Konano
(kada ne bi dolo do iskljuenja KS), struja KS postaje
sinusnog oblika stalne amplitude.

I
k

> I
k

> I
k

KS (elektriki) daleko od generatora
I
k

I
k

I
k
Struja KS prema vrstama KS

Tropolni KS
I
k3

" = U
n

/ 1,73.X
d

X
d

" = X
dg

" + X
dm

Dvopolni KS
I
k2

" = U
n

/ (X
d

" + X
i

)

Jednopolni KS
I
k1

" = 1,73.U
n

/ (X
d

" + X
i

+ X
o

)
Struja KS i dimenzioniranje

Udarna struja kratkog spoja
I
u

= k.1,41 I
k

k = f(R/X), za R/X0,1 iznosi k=1,8

Rasklopna struja kratkog spoja
I
rg

= .I
kg

, ako nije poznato tada I
r

I
k

Struja mjerodav.za

ugrijanje

tijekom KS
I
t

= I
k

" (m + n)**1/2, ako nije poznato tada
I
t

I
k

"
Izbor (i) i kontrola (k) opreme
Primjer rauna kratkog spoja

Raun struje tropolnog kratkog spoja u visokonaponskoj mrei

(a) uz poznatu I
k3

"=15 kA

u postrojenju A

(b) uz poznatu rasklopnu snagu prekidaa (S
r

=5 GVA) u postr.A

(c) uz pretp.beskonano

jake mree na koju je prikljueno postr.A
Primjer (nastavak 1)
XAB = (1/2).(uk.Un**2)/Sn

= 0,10.35**2/2.20 = 3,06

(pri 35kV)
XBC = 25.0,4 = 10

(35kV)
XCD = 0,07.35**2/2.4 = 10,72

(35kV)
XCD = 10,72.(10/35)**2 = 0,875

(10kV)
XDE = 10.0,4 = 4

(10kV)
(a)

Xm" = Vn/Ik3" = 110/3.15 = 4,24

(pri 110kV)
Xm" = 4,24.(35/110)**2 = 0,43

(35kV)
IB" = Vn/(Xm"+XAB) = 35/3(0,43+3,06) = 5,8kA
IC" = Vn/(Xm"+XAC) = 35/3(0,43+13,06) = 1,5kA
XC" = Vn/IC" = 10/3.1,5 = 3,85

(pri 10kV)
ID" = Vn/(XC"+XCD) = 10/3(3,85+0,875) = 1,22kA
IE" = Vn/(XC"+XCE) = 10/3(3,85+4,875) = 0,66kA
Primjer (nastavak 2)
(b) Ir

= Sr/3.Un = 5000/3.110 = 26,2kA
Xm" = Vn/Ir

= 110/3.26,2 = 2,43

(pri 110kV)
Xm" = 2,43.(35/110)**2 = 0,25

(pri 35kV)
IB" = 35/3(0,25+3,06) = 6,1kA
IC" = 35/3(0,25+13,06)

1,5kA; pribl.kao u (a),
stoga ID" i IE" iznose takoer pribl.kao

u (a)
(c) X" u postr.B

je XAB pri 35kV, dakle 3,06
IB" = Vn/XAB = 35/3.3,06 = 6,6kA
IC" = Vn/(XAB+XBC) = 35/3(3,06+10) = 1,55kA
XC" = Vn/IC" = 10/3.1,55 = 3,72

(pri 10kV)
ID" = Vn/(XC"+XCD) = 10/3(3,72+0,875) = 1,26kA
IE" = Vn/(XC"+XCE) = 10/3(3,72+4,875) = 0,67kA