MAINSKI FAKULTET SARAJEVO

SEMINARSKI RAD
TERMOFLUIDNA I OKOLINSKA MJERENJA
Pisanje izvjetaja i prezentacija mjernih rezultata i zakljuaka











Student:
Tenaid Zukid
Maj, 2014
SADRAJ:
1.Uvod3
2.Upute za pisanje izvjetaja.3
3.Vrste izvjetaja4
4.Sadraj izvjetaja4
5.Grafike prezentacije..6
6.Prezentacija izvjetaja7
7.Zakljuak..7
8.Literatura.8

















1. Uvod
Nakon to smo obavili mjerenje , potrebno je napisati izvjetaj o nainu na koji je vreno mjerenje,
opremi koja se koristila prilikom mjerenja, rezultatima mjerenja i na kraju zakljucima koji su
doneseni na osnovu mjernih rezultata. Takoe je potrebno u vedini sluajeva da se taj isti izvjetaj
prezentuje stranci koja je traila da se to mjerenje izvri (npr. Kompanije, instituti itd.).
U ovom djelu de biti detaljno opisan nain sastavljanja takvog izvjetaja kao i vrste izvjetaja i
prezentacija. Izvjetaj koji podnose inenjerski timovi se sastoje od mnogo grafikih prikaza, bilo da se
radi o jednostavnom kratkom izvjetaju ili elaboratu.
Bide razraena i upotreba audio i video pomagala prilikom prezentacije ovih izvjetaja jer u
modernom vremenu ova sredstva predstavljaju sjajan nain da se doara neka pojava ili proces.

2. Upute za pisanje izvjetaja
Da bi izbjegli neeljene greke u izvjetaju, da ne bi preskoili neke od bitnih stvari koje se moda u
odreenom trenutku nede initi toliko bitne kao i da bi to bolje usavrili formu izvjetaja da bi on bio
razumljiv onima kojima treba da ga podnesemo i predstavimo, najbolje je da pratimo sljedede korake
prilikom pisanja izvjetaja:
1. Napraviti pismeni nacrt izvjetaja sa to je mogude vie detalja
2. Ostaviti izvjetaj neko vrijeme po strani dok bolje ne razmislimo o tome da li smo neto
zaboravili napisati, pogresno napisali itd.
3. Vratiti se na izvjetaj i napraviti promjene koje mislimo da su potrebne
4. Napisati izvjetaj u gruboj formi
5. Jo jednom ostaviti izvjetaj po strani (otprilike sedmicu) dok jo jednom razmislimo o
mogudim grekama i stvarima koje smo moda zaboravili
6. Popraviti greke u izvjetaju i dodati neke stvari ako je to potrebno, ali ovaj put u slubenoj
formi (tj. po pravilima)
7. Ukoliko je mogude, dati izvjetaj strunoj osobi, kolegi ili nekome nadlenom da daju svoj
komentar
8. Paljivo razmotriti komentar strune osobe i napisati izvjetaj u konanoj formi
Ukoliko se prate ovi koraci, greke i stvari koje bi moda zaboravili bide minimizirane.



3. Vrste izvjetaja
3.1. Neformalni izvjetaj
Neformalni izvjetaji se uglavnom podnose izmeu kolega u odreenoj kompaniji ili institutu. Oni vie
slue za koordinaciju u timu i nije toliko bitan nain na koji je izvjetaj napisan.
3.2. Formalni izvjetaj
Formalni izvjetaj se sastoje od vie elemenata od neformalnog izvjetaja. Duina i kompleksnost
variraju, a pravila pisanja izvjetaja (npr. Format) daju stranke koje su i podnijele zahtjev za vrenjem
mjerenja.
3.3. lanci
lanci se piu za iru javnost ili naune zajednice. Moe se redi da su lanci zapravo formalni izvjetaji
sa tim da im je razlika u tome to su lanci napravljeni za iru javnost, te u nainu njihovog pisanja, tj.
pravilima pisanja, koja su uglavnom usvojena u irim okvirima.
3.4. Mentorski (tutorski) izvjetaji
Mentorski lanci su slini formalnim izvjetajima i lancima, s tom razlikom da oni nemaju svrhu
upoznavanja strunih osoba s rezultatima ved slue da bi se neka osoba nauila stvarima sa kojima
nije dobro upoznata. Najbolji primjer za ovu vrstu izvjetaja kada neka osoba ili kompanija trai od
osobe iz naunog kruga da pojasni kako neki ureaj radi, da bi mogli pokrenuti njegovu proizvodnju,
tj. da bi znali ta im je potrebno.
3.5. Knjige i monografije
Neki mjerni izvjetaji su toliko veliki da se smatraju knjigama pa se ak i objavljuju kao knjige. Takve
vrste izvjetaja imaju svoj formate i standarde koje odreuje autori izvjetaja.

4. Sadraj izvjetaja
Spomenuto je da je dobar prikaz izvjetaja jedan od najosnovnijih elemenata dobrog izvjetaja. U
ovom dijelu de biti prikazani razliiti dijelovi izvjetaja. Izvjetaji ne sadre uvijek sve dijelove. Osnovni
zadatak osobe ili tima koji sastavlja izvjetaj je da izabere one dijelove koji de pomodi da se izvjetaj
to bolje priblii publici.
4.1. Naslovna materija
Naslovna materija ukljuuje naslovnu stranu s imenom autora, imenima sponzora, nomenklaturom,
sadrajem i ostalim dijelovima koji se ne odnose direktno na predmet istraivanja u radu.



4.2. Saetak (predgovor)
Saetak ima zadatak da ukratko opie ime se dati izvjetaj bavi, metodologiju izrade i sve ono to
izvjetaj sadri ali toliko kratko da bi se publika upoznala sa izvjetajem i tako dobila uvid u ono ime
se izvjetaj bavi.
4.3. Uvod
U nekim izvjetajima uvod je sadran u predgovoru. U opsenijim izvjetajima postoje i predgovor i
uvod. Cilj uvoda jeste postaviti temelje za detaljnu raspravu u glavnom dijelu izvjetaja. U uvodu se
takoe pojanjava i razlog zbog koga je mjerenje izvreno te se definira problem kojim se izvjetaj
bavi.
4.4. Pozadina
U ovom dijelu se nalaze informacije koje se iznose da bi oni koji prate izvjetaj razumjeli ono ime se
izvjetaj bavi i da bi mogli ocijeniti izvjetaj. Potrebno je da ovaj dio bude to manji al da se pri
smanjivanju pazi na to da se materija izvjetaja dovoljno priblii da bi se mogla razumjeti i pratiti.
4.5. Teoretska prezentacija
Ovaj dio je teoretski dio izvjetaja, tj. on objanjava kako se nauno-tehnika otkrida i dostignuda
primjenjuju da bi se dobili rezultati i zakljuci kojima se mjerenje i izvjetaj bave. Teoretska
prezentacija obuhvata veliki dio izvjetaja i njen je cilj, slino kao u pozadine, da se glavna materija
to vie priblii onima koji itaju ili prate izvjetaj.
4.6. Prezentacija jednaina
Napisane jednaine treba objasniti i oznaiti. Oznake pojanjavaju na ta se koja jednaina odnosi.
Takoe lanovi jednaine moraju biti objanjeni da ne bi dolo do zabune. Svaki izvjetaj mora
potovati usvojeni standard i format prilikom pisanja jednaina.
4.7. Eksperimentalna aparatura i postupak
Ovim djelom moemo smatrati da smo poeli sa glavnim dijelom izvjetaja. Cilj ovog dijela je da
pojasni nain mjerenja, aparaturu koja se koristila te proceduru koja se mora potovati prilikom
mjerenja. Ukoliko je dolo od odstupanja od standardne procedure to se mora napomenuti u ovome
dijelu. Ovaj dio sadri mnogo grafikih prikaza, posebno aparature koja se koristila prilikom mjerenja.
4.8. Rezultati mjerenja
Rezultati dobiveni mjerenjem se u prikazuju u ovome dijelu. Poeljno je to vie koristiti grafike
prikaze (tabele i grafikone) da bi rezultati bili to lake prikazani. Brojeve treba objasniti da bi
gledaoci shvatili ta oni zapravo znae. Takoe treba dati raspravu o rezultatima , tj. pokazati ta ti
rezultati zapravo pokazuju i ta se moe odrediti na osnjovu tih rezultata.



4.9. Zakljuci i preporuke
Ovaj dio treba da pojasni rezultate mjerenja, tj. treba dati interpretaciju rezultata. Na osnovu tih
zakljuaka autor moe dati i odreene preporuke kako popraviti efikasnost i slino. Zakljuke i
preporuke treba paljivo donijeti jer pogrean zakljuak ili preporuka moe napraviti jo vedi
problem.
4.10. Zahvalnice
Na kraju izvjetaja autor se moe, ukoliko osjeda da je to potrebno, zahvaliti svim uesnicima projekta
koji prije nisu navedeni i to se radi u ovome dijelu. U nekim sluajevima zahvalnica se moe nalaziti i
prije poetka izvjetaja.
4.11. Dodatak
U dodacima autor moe staviti odreene tabele,grafikone ili opise za koje misli da nije potrebno da
se nalaze u glavnom dijelu izvjetaja. Naravno, ukoliko se sve te komponente nalaze u glavnom dijelu,
dodatak nije potreban.
4.12. Reference i bibliografija
Reference se odnose na tekst koji nije napisao sam autor ved je citiran iz nekog drugog djela. Tekst
koji se citira se oznauje simbolom i kasnije se za taj simbol(tekst koji je citiran) daje izvor (Naziv
djela, stranica itd.).
Bibliografija je dio gdje su napisani nazivi svih djela koja su koritena prilikom izrade izvjetaja (Knjige,
Nauni radovi, Prezentacije itd.).

5. Grafike prezentacije
Grafike prezentacije nam koriste da bi vizualno bili doarani neki rezultati mjerenja. esto te
grafike prezentacije daju bolji uvid u rezultate, a i lake je uporeivati vie veliina. Neke vrste
grafikih prezentacija su: krive ili trendovi, tabele, precizni grafici koji se koriste za proraune,
ematski dijagrami, dijagrami za eksperimentalnu aparaturu itd.
Postoje pravila kod postavljanja grafikih prezentacija od kojih je najbitniji taj da svaki mora biti
obiljeen i ispod treba biti rijeima napisano ta predstavlja dana grafika prezentacija.






6. Prezentacija izvjetaja
Nakon to je izvjetaj sastavljen, treba se predstaviti auditorijumu tj. onima kojima je namijenjen.
Prezentaciju obavlja osoba koja je sastavljala izvjetaj i vrila mjerenje. Osobe koje predstavljaju
auditorij, najede trebaju imati kopije pisanog izvjetaja.
Postoji par savjeta koji slue da prezentacije bude obavljena to uspjenije, tj. da se izvjetaj to bolje
priblii gledaocima. Ovdje su razvrstani u korake:
1. Unaprijed odrediti publiku za prezentaciju
2. Odrediti rok za izlaganje i raspravu
3. Ne pretjerivati u detaljima
4. to je mogude vie koristiti pomod kompjutera,softwera te ostalih pomodnih ureaja
5. Izbjegavati koritenje kompleksnih matematikih jednaina
6. Donijeti to jasnije zakljuke
7. Ukoliko neko postavi pitanje koje ostali prisutni nisu jasno uli ,ponoviti to pitanje glasnije
kako bi publika znala na ta se odgovor odnosi
8. Zahvaliti se prisutnima na prisustvu nakon prezentacije

7. Zakljuak
Nakon izvrenog mjerenja uvijek treba uraditi izvjetaj o onome to smo uradili kako bi stranci, koja
je traila da se mjerenje izvri to, bolje pojasnili ta je sve uraeno i koji su zakljuci doneseni na
osnovu prethodnog mjerenja. U dananjem vremenu postoji mnogo olakavajudih sredstava, za
izradu takvih izvjetaja i samu njihovu prezentaciju strankama, poput kompjutera, softwera i ostalih
audio-video komponenti. U ovome radu su dati osnovni koraci i savjeti koje treba potovati kako bi
izvjetaj i njegova prezentacija proli to uspjenije. Takoe su opisani i dijelovi izvjetaja, ta oni
predstavljaju i sadre.







8. Literatura
- Olsen, L., and T. Huckin: Technical Writing and Professional Communication,
2d ed., McGraw-Hill, New York, 1991.
- Wieder, S.: Introduction to MathCAD for Scientists and Engineers, McGraw-Hill,
New York, 1992.
- Universal Technical Systems: TK Solver PlusCollege Edition, McGraw-Hill,
New York, 1988.
- Eisenberg, Anne: Effective Technical Communication, 2d ed., McGraw-Hill,
New York, 1992.
- Bertoline, G. R., E. Wiebe, C. Miller, and L. Nasman: Microcomputer Systems
Engineering Graphics Communication, McGraw-Hill, New York, 1995.
- Holman, J. P.: What Every Engineer Should Know about EXCEL, CRC Press,
Taylor and Francis, Boca Raton, FL, 2006.
- Mathcad 8, Mathsoft, Inc., Cambridge, MA, 1999.
- TK Solver, Universal Technical Systems Inc., Rockford, IL, 1999.