Ing.

Dragutin Crni
RADIESTEZIJA
STVARNOST ILI FANTAZIJA
Knj i ga j e nast aj al a:
5 1 0 0 0 Ri j eka, Hr vat ska, 1982. - 1990.
73730 Essl i ngen, Nj emaka, 1992.
73733 Met t i ngen, Nj emaka, 1999.
Tajne prirode
Kak v e su t o t aj ne poznav al i sv eeni ci
st ar i h f ar aona?
Post oj i l i par al el ni svi j et i i vot posl i j e i v ot a?
Radiestezija
Ot kr i v anj e j edne i sti ne
Teor i j a r adi est ezi j e
Ist i na t ek o pr odi r e u um koj i se t omu pr ot i vi !
Aut or
Sadraj
PRVI DI O
UVOD 15
"Tajne" prirode 16
Energija 18
Frekvencija 20
Rezonancija 21
Vibracije 21
Amplituda 22
Atomski broj 22
Sila tee i gravitacija 23
Osnovne postavke teorije o radiestezijskom djelovanju ...23
Openito o stanici organizma 32
Utjecaj polariteta opne stanice i posljedice njegove
promjene na njen rad i prehranu 36
Karakteristike razvoja zloudnih stanica 38
Neki od glavnih uzroka nastanka raka 39
Borba protiv raka 43
Totalna terapija - operacija bez skalpela 44
Postoje li "nasljedni imbenici" u nastajanju raka? 47
Neki od poznatih uzroka nastanka raka. Pomo
voa i povra 49
Ljekovita uporaba voa i povra u borbi protiv raka 50
Bioenergija 53
Krvoilni sustav "Vene portae" 54
Leukemija - bolest krvi 55
Otrovi u stanu
56
Tajna jedne smrti i novog, sretnog ivota 57
Osnovne vrste pretpostavljenih zraenja 58
Pregled zraenja elektromagnetskog spektra 59
Tabelarni prikaz elektromagnetskog spektra - valne
duine i frekvencije 60
Svjetlost 61
Tabelarni prikaz valne duine svjetlosti i spektralnih
linija 64
DRUGI DIO
UVOD 67
to je to radiestezija? 68
ovjek kao primopredajnik energije 69
Osnovna pravila za rad s viskom 70
Osnove radiestezijske teorije 74
I. sluaj: Istraivanja na mjestu boravka radiestezista 74
Prvi primjer: Traenje tekue vode u zakopanim
cijevima 76
Drugi primjer: to to lopovi znaju? 77
II. sluaj: Istraivanje izvan mjesta boravka
radiestezista 78
III. sluaj: Rad na daljinu - emitiranje utjecaja 80
IV. sluaj: Rad kroz vrijeme - postavljanje barijera 84
V. sluaj: Razna zraenja i dijagrami. Svemirska
zraenja 86
Hartmanova mrea 86
Curryjeva mrea 88
Patogeno djelovanje Hartmanove i Curryjeve mree 89
tetna zraenja iz zemlje 91
Kineski i japanski sustavi gradnje krovova 93
tetna zraenja iz okoline 93
Zraenje oblika (ZO) 95
Neobjanjive prometne nesree 99
Primjer: Sluaj britanske princeze Diane 100
Radiestezijski generatori zatite 101
8
Univerzalni generator zatite od tetnog zraenja i
tetnog utjecaja 103
Osnovne karakteristike univerzalnog
generatora zatite 104
Opis generatora zatite protiv tetnog zraenja i
tetnog utjecaja 106
Opis djelovanja generatora zatite 107
Generator zatite od negativnih mentalnih zraenja 108
Generator zatite u prometu 108
Opis i djelovanje generatora zatite od mentalnih
zraenja i generatora zatite u prometu 109
Radiestezijska sidra 110
Utjecaj visokonaponske elektromree i ostalih izvora
elektromagnetskog zraenja na ljudski organizam 111
Opasnost! Mobitel! 113
Problemi s antenskim sustavom i njegov tetan
utjecaj na ljudski organizam 115
Utjecaj boja na nae sposobnosti i ponaanje 120
Glazbena edukacija 124
TREI DI O
NEKOLIKO SAVJETA ZA RAD S VISKOM 129
a) Osnovni pregledi stana, kue ili terena 129
Upute za pregled stana po primljenim nacrtima .130
Radiestezijski pregled kue na osnovi primljene
skice 136
b) Dijagnosticiranje bolesti 138
Opa podruja dijagnosticiranja 139
Mjesta na kojima se odraava bol nekih
unutranjih organa 141
Dijagnoza pomou ucrtanih toaka 143
Laparotomija - otvor trbune upljine 146
Modani udar 148
Koje se rehabilitacijske radnje obino
poduzimaju? 149
U akutnim sluajevima svaka je minuta
dragocjena 151
Upozoravajui signali 152
Ono to treba redovito kontrolirati i nekoliko
opih saznanja 153
Kako se moe smanjiti rizik od modanog
udara? 155
Zakljuak 156
Moja preporuka 157
Frenologija i psihoanaliza 158
Elektroaktivnost mozga 162
Glava i vrat 164
Vitalnost 167
c) Zdravstveni pregled 169
Pregled i poloaj najvanijih hormonalnih
lijezda u ljudskom organizmu 173
Nekoliko pogleda na pojedine organe 175
eludac 186
to moramo znati o pravilnom disanju 187
Stres i jednostavni naini kako da ga izbjegnete.. 189
Ruke i nokti na rukama - pokazatelji stanja
naeg organizma 193
O unim kamencima 195
Ugriz krpelja - razvoj bolesti "Lyme Borreliose"..198
Kako se zatititi od infekcije Lyme borreliose? ...200
Problemi s kraljenicom 200
Diskopatija - bolovi u kraljecima 207
Kravlje ludilo (BSE) - Bovine spongiforme
enzephatolopathie 208
Opasnost za ljude 209
Kronine upale crijeva - Colitis ulcerosa i Morbus
Crohn 212
Prostata 214
titnjaa (tiroida), guavost i bolesti titnjae 216
Problemi sa eljezom i slabokrvnost (anemija)...218
Zato uzimamo dodatno eljezo? Uzroci i
posljedice 219
Reuma - openito 222
d) Traenje nestalih osoba 226
Praktian primjer traenja nestale osobe 227
Znaenj e i uloga molitve u procesu
ozdravljenja 229
ETVRTI DI O
KOMUNIKACIJA 237
Drugi svijet 238
Objanjenje hipoteze o paralelnom svijetu 239
NAIN! KOMUNICIRANJA 243
Posredna komunikacija 243
Neposredna komunikacija 244
POGOVOR 251
TO JE ZA MENE LJUBAV? 255
LITERATURA 256
10
11
PRVI DIO
UVOD
Post oj e mnoge knj i ge i napi sani su mnogi l anci o tzv.
"paranormal ni m" zbi vanj i ma. Svaki autor na svoj nai n t uma-
i te poj ave, al i naal ost , razmat ra samo kraj nj i rezul tat. Tu-
mai moguu kori st od ti h poj ava, ali vrl o su ri j etki oni koj i
nast oj e obj asni t i bit zbi vanj a i nast anka ti h poj ava.
Zbog nedost at ka anal i zi ranj a par anor mal ni h poj ava, one
kod vei ne l j udi i zazi vaj u u naj bl aem sl uaj u i roni an pod-
smi j eh i odmahi vanj e rukom kao na net o to j e neozbi l j no i
na to ne t r eba gubi ti vri j eme.
Upr avo zbog nedost at ka l ogi ni h obj anj enj a, t e poj ave
gr ani e s podr uj em mi sti ke. Ne smi j emo zaboravi t i da smo
mi "t ehni ka generaci j a", koj a za svaku posl j edi cu el i znat i
i uzrok koj i j e doveo do nj e! Ti neobj anj eni uzroci gl avni su
ograni avaj ui i mbeni ci koji pri j ee pravi l no shvaanj e spo-
znaj a o "par anor mal ni m" zbi vanj i ma! Kad se shvat i bit ti h
dogaanj a, tek t ada se vi di da t u nema ni kakvi h paranor-
mal ni h niti t aj anst veni h zbi vanj a! Sve j e nor mal no i j asno,
kako s t ehni ke, t ako i sa znanst vene st rane! Moj a j e el j a
da to obj asni m i t at el j i ma i sl ubenoj znanost i !
U knj i zi se nal aze pogl avl j a i z medi ci nske znanost i . To
j e zat o da bi i tatel j i dobi l i uvid u dogaanj a u l j udskom orga-
ni zmu i da bi i h kao radi estezi sti bili u st anj u raspoznat i .
Shvati t e se da j e osnovni pri nci p radi est ezi j ske znanost i u
osnovama svi h bol esti ! Poznavaj ui radi est ezi j ske zakone,
mnoge se bol esti mogu i zbj ei ili l ake i zl i j ei ti . St r una
15
Ing. Dragutin Crni
"Taj ne" pri rode
Oduvi j ek su ljudi tei li da otkri j u i shvat e ono nepoznat o
oko sebe. Ta el j a za otkri i ma i skonski j e ugr aena u l j ud-
sko bi e. Shvati ti i razumj eti bar em j ednu novu "taj nu" pri ro-
de, znai napredak i porast vri j ednosti i vota kako poj edi nca,
t ako i cj el okupnog ovj eanst va.
Pretpostavl j amo da smo ponovno poel i uiti ono to smo
u pr adavna vr emena znal i i razumj el i . Kol i ko se ci vi l i zaci j a
16
Radiestezija
promi j eni l o na ov om naem pl anet u Zeml j i , t o emo t eko
spoznat i , j er nae sj eanj e see rel ati vno krat ko u prol ost
koj a j e neznat na pr ema mi l i j ardama godi na kol i ko postoj i
na pl anet .
Mnoga znanj a, shvaanj a i umi j ea nest al a su zaj edno s
i ezl i m ci vi l i zaci j ama i nar odi ma, ali ono to j e bilo znano
t i m pr adavni m l j udi ma povr emeno bukne kao usnul i vul kan
i mi se poi nj emo sj eati onoga to smo davno znal i . Samo
mi j edna stvar ni j e pot puno j asna - gdj e su te i nf ormaci j e
bi l e pohr anj ene, u psi hi ili u geni ma?
Pri st ae al t ernat i ve tvrde da j e to pohr anj eno u psi hi , a
pri st ae sl ubene znanost i tvrde da j e to u geni ma. Mi ostal i ,
koji ni smo "pravovj erni " niti za j edne niti za druge, el j el i bis-
mo doznat i gdj e se zai sta nal azi t o "skl adi te" i nf ormaci j a.
A mo da su u pravu oni t rei , koji t vrde da prave i nf orma-
ci j e dol aze do nas put em psi homent al ne veze s j edni m od
nekol i ko mogui h "paral el ni h svj etova".
Zani ml j i vo j e da se "nove" spoznaj e j avl j aj u ri j etko i kod
rel at i vno mal og broj a l j udi . Ako post oj e "paral el ni svj etovi ",
koj i su navodno sl i ni ovom vi dl j i vom svi j et u, ali u podr uj u
nama nevi dl j i vi h f rekvenci j a, dobi vamo l i od nj i h odr eene
i nf ormaci j e? Da l i nam "oni " dost avl j aj u odr eene i nf orma-
ci j e kad osj ete da smo "zreli" da pri hvati mo neke nove spoz-
naj e?
Vrat i t u se naknadno ovi m pr et post avkama. I sti na j e da
ni tko ne posj eduj e kl j u za pot puno znanj e i razumi j evanj e.
Sve t o se dogaa na podruj u znanost i , dol azi post upno.
Rj eenj e j ednog pr obl ema got ovo u pravi l u j e u i st ovremeno
kl j u za ot varanj e dr ugog, sl oeni j eg pr obl ema. Gdj e j e t o-
me kraj i postoj i l i on uope? Je l i to vrt nj a u vj enom krugu
bez i zl aza, ili po spi ral i gdj e j e izlaz mogu, vj eroj at no ni ka-
da neemo doznat i . Nadam se da emo t o moda j ednog
dana bar em shvat i t i ! Moj e j e uvj erenj e da se kr ecemo po
medi ci na uz pomo radi estezi j e i ostal i h "al ternati vni h" me-
t oda, kao i uz j aku pozi ti vnu ment al nu ener gi j u, moe spa-
siti mnoge i vot e!
Znat an broj l j udi , ugl avnom u dokol i ci ili pol upr of esi onal -
no, bavi se poj edi ni m f azama "paranormal ni h" zbi vanj a.
Svat ko od nj i h za sebe tvrdi da j e pravi st runj ak u t om pos-
l u i j a i m to doi st a vj eruj em. Meut i m, kad poel i m da mi
obj asne bit onoga to rade i kako dol aze do rezul t at a, nai l a-
zi m na nepr oboj an otpor i na neku vrst u got ovo nepri j atel j -
skog odbi j anj a dal j nj eg razgovora. Od mene obi no t rae
da vj er uj em u to to su mi rekl i , da ne smi j em u to sumnj at i ,
j er t o j e j edi na i sti na! Svaka sumnj a j e neka vrst a bogohu-
l j enj a. Ust raj et e l i na pi tanj u KAKO se dol o do upravo tak-
vog rezul tata, onda vas progl ase neznal i com i nesposobni m
da uet e u nj i hov krug "odabrani h". Takav j e post upak ustva-
ri neka vr st a obr ane. Vj eruj em da pravu bit ovi h dogaanj a
ni sami ne poznaj u; u supr ot nom bi to rado obj asni l i sva-
kom zai nt er esi r anom na pri hvatl j i v nai n.
Pr emda ni sam pri ml j en u "posveeni krug pravovj erni h",
pokuat u na svoj nai n dati pri hvatl j i va obj anj enj a zat o i
kako se dogaaj u t e poj ave u j ednom od podr uj a "para-
normal ni h zbi vanj a" - u radi estezi j i .
Ing. Dragutin Crni
Energi j a
Kol i ko smo puta ul i , a i vidjeli napi sanu f ormul u E = mc
2
koj a nam govori da j e energi j a j ednaka umnoku mase i
kvadrat a brzi ne svj etl osti . Ustanovi l i smo i da j e energi j a
neuni ti va, ali i da se moe pretvori ti i z j ednog obl i ka u drugi .
Tehni ki obl i ci energi j a razraeni su za dananj e poj move
do u t ani ne i o nj i ma nam j e manj e-vi e sve poznat o. Kod
t ehni ki h obl i ka energi j a mogua su mj erenj a, uspor edbe i
prorauni i zat o se svi bave upravo t akvi m, t ehni ki m obl i ci -
ma ener gi j a.
Onaj dr ugi obl i k energi j e, uvj etno nazvan "psi hi ka" ili
"ment al na energi j a", pot puno j e zapost avl j en i znanst veni ci
se nj i me ner ado j avno bave. Postoj i za to i opr avdanj e. Sve
one koj i se pokuaj u bavi ti ti m obl i kom energi j e pr ogl aava-
mo mi st i ar i ma, opsj enari ma i t ome sl i no. Ugl avnom i h
svrst avamo u grupu teofi zi ara ija defi ni ci j a gl asi : "Rel i gi oz-
no mi st i no uenj e o i ntui ti vnoj spoznaj i Boga, o neposr ed-
noj spi ri t ual noj i denti nosti s Bogom, o okul t ni m ' t aj nama' ,
povezanost i svekol i kog l j udskog znanj a i mudr ost i Boj eg
bi a i o mogunost i da se stupi u odnos sa zagr obni m i vo-
t om. . . ". U st varnost i , radi se o defi ni ci j i s koj om se el i naru-
gati oni ma, koji prouavanj e psi hi ke energi j e dre ozbi l j ni m
i t r uda vri j edni m posl om!
Mi smo poi stovj eti l i rad na psi hi ki m i ment al ni m ener gi -
j ama s r adom u umobol ni cama. S ovi me i ni mo nepr avdu
svi m oni m st r unj aci ma u t i m ili sl i ni m ust anovama. Moda
su i oni pomal o krivi zbog t oga. Po mom shvaanj u, to j e
vrl o ozbi l j an posao i u samom j e t emel j u medi ci nske
18
Radiestezija
znanost i ! U bl i skoj budunost i ovaj e rad i mati vel i k utj ecaj
na sva podr uj a l j udski h akt i vnost i !
Kako j e ve na samom poet ku nagl aeno, mi smo t eh-
ni ka generaci j a koj a el i sve i zmj eri ti i na osnovi mj er enj a
ponovi t i i spi ti vanj e. To j e pot puno u redu kad j e rije o stva-
ri ma koj e nai dananj i i nst rument i mogu i zmj eri ti . Meut i m,
to napravi ti kad s ovi m nai m t r omi m i nesavr eni m i nst ru-
ment i ma t reba i zmj eri ti net o neuhvat l j i vo? Tada se pona-
amo kao u onoj pri i o lisici i gr ou. Kad l i si ca ne uspi j e
dohvat i t i groe, odust aj e od dal j nj eg pokuaj a i i zj avl j uj e
da j e groe ki sel o i da se ne vri j edi trudi ti !
Meut i m, svi smo svj edoci post oj anj a t e "neuhvatl j i ve"
energi j e, kao i ljudi koj i se svj esno ili nesvj esno nj ome sl ue.
Umj est o da se masovno ponemo bavi ti ti m pr obl emom,
sve to pr ogl aavamo mi st i ci zmom i unapri j ed odbacuj emo.
To j e posebno nagl aeno kod mal i h nar oda, nerazvi j eni h i
zemal j a u razvoj u, dok vel i ke svj et ske si l e o t ome i t ekako
vode rauna. Rad na t i m pol j i ma znanost i t ret i ra se kao
naj vea taj na. Na osnovi povr emeni h i nf ormaci j a st j ee se
doj am da svi rezul tati do koj i h se dol azi sl ue ugl avnom za
voj ne svrhe i voj ni presti . Mi , obi ni l j udi , vj er uj emo da j e
t o doi st a t ako.
Podruj e rasprosti ranj a energi j e j e nama poznat i i nepo-
znati svemi r. Nema prostora gdj e ne struji i ne vibrira energi j a.
Ono to mi opaamo svoj i m ul i ma j e vi dl j i vi obl i k energi j e
koj em smo dal i i me "materi j a". To znai da j e mat eri j a onaj
obl i k energi j e koj i vi bri ra, t j . i ma onu f rekvenci j u koj u su na-
a osj eti l a u stanj u pri mi ti i regi stri rati . Sve ono to se nal azi
i spod ili i znad t og podruj a ti tranj a za nas ne post oj i , odnos-
no mi samo pret post avl j amo da t u "neega" i ma! Ci j el i j e
pr obl em u, kako smo ve navel i , nesavr enost i post oj ei h
mj erni h i nst rumenat a. Oni su, htjeli mi to pri znati ili ne, nae
oi i ui za ul azak u taj "nevi dl j i vi svijet".
19
spi ral i s mogunou i zl aza, j er sve ost al o bi l a bi pot puna
bl okada, a t o, po osnovni m zakoni ma i vota, ni j e mogue!
Ing. Dragutin Crni
Frekvenci j a
Uest al ost , broj koj i kazuj e kol i ko se put a u j edi ni ci vre-
mena ponovi neko zbi vanj e u odr eenom per i odi nom pro-
cesu, npr. broj ot kucaj a srca u mi nut i , broj val ni h ti traj a u
sekundi .
U f i zi kal nom smi sl u i skazuj e broj ti traj a koj e mat eri j al na
t oka ti j el a ili sr edst va izvodi u j edi ni ci vr emena.
U akust i ci , opti ci i el ektri ci tetu f rekvenci j u odr euj e broj
val ova koj e odai l j a (oscilator) al j e u prostor u j edi ni ci vre-
mena.
Jedi ni cu f rekvenci j e zovemo j o i Herz (Hz = n/sek"
1
).
Zvune f rekvenci j e na koj e reagi ra l j udsko uho obuhva-
aj u podr uj e od 20 Hz do 20. 000 Hz.
20
Radiestezija
Rezonanci j a
To j e poj ava u f i zi kal nom sust avu kada se vi br aci j ama
i zvana mogu pobudi t i vrl o i ntenzi vne osci l aci j e, ukol i ko se
neka od ti h vi braci j a podudar a s vl asti ti m (karakt eri st i ni m)
f r ekvenci j ama samog sust ava. U sl uaj u da j e pobuuj ua
f rekvenci j a j ednaka karakt eri st i noj , ampl i t uda osci l i ranj a
bit e maksi mal na, t e dol azi do rezonanci j e.
Poj ava el ekt ri ne rezonanci j e predst avl j a t emel j radi ode-
t ekci j e. Pr omj enom kapaci t et a kondenzat or a (t raenj e sta-
ni ca na radi opri j amni ku) podeava se vl asti ta f rekvenci j a
pr i j amni ka t ako da se sl oi s f rekvenci j om odai l j aa.
Kvant no-mehani ki sustavi , npr. mol ekul e ili skupi ne mo-
l ekul a, t akoer posj eduj u vl asti te vi braci j ske frekvenci j e, koj e
se mogu pobudi t i do vrl o vel i ki h ampl i t uda ako se f r ekven-
ci j a koj a odgovara energi j i pobui vanj a podudara s vl asti tom
f r ekvenci j om sust ava.
Ampl i t uda nagl o raste kad se energi j a pobui vanj a E = hf
pri bl i ava razl i ci energi j a dvaj u kvant ni h stanj a, gdj e j e h =
Pl anckova konst ant a, a f = f rekvenci j a.
Danas j e u fi zi ci poznat vel i k broj poj ava koj e se t umae
kvant no-mehani kom rezonanci j om, kao npr. rezonantno zra-
enj e, nukl ear na rezonanci j a, rezonant no rasprenj e, i td.
Vi braci j e
Vi braci j e su peri odi na gi banj a pri koj i ma se karakt eri s-
t i ne ki nemat i ke vel i i ne (brzi na i ubrzanj e) st al no ponav-
l j aj u u odr eeni m vr emenski m i nterval i ma. Pri si l ne vi braci j e
post aj u opasne ako se nj i hov peri od ti tranj a pri bl i no ili t o-
no pokl apa s per i odom vl asti ti h vi braci j a (rezonanci j a).
21
Postoj i j o j edan nai n pri st upa t om "nevi dl j i vom" svi j etu
i on je karakt eri st i an za l j udsko bi e, homo sapiensa, a to
j e mat a. Vei na otkri a do koj i h j e ovj ek do danas doao
poel a su s mat anj em ili razmi l j anj em. Povezi vanj a razni h,
do t ada poznat i h ili nasl ueni h i nj eni ca, dovel a su ovj eka
do saznanj a s koj i ma danas raspol ae. Do otkri a i uporabe
at omske energi j e, svaka generaci j a poveaval a j e svoj e
znanj e u pr osj eku za oko 10% u odnosu na pr et hodnu. Da-
nas j e t o poveanj e pri vi dno net o ubrzani j e, zahval j uj ui
novoj raunal noj tehni ci koj a nam omoguava bol j e skl adi -
tenj e podat aka i bre i pregl edni j e dol aenj e do njih kad nam
zat r ebaj u.
Ing. Dragutin Crni
Pri svakom peri odi nom gi banj u nastaj e ubrzanj e j er se
ti j el o koj e vi bri ra i zmj eni no zaust avl j a i dal j e gi ba, zbog
ega se poj avl j uj u si l e i nerci j e. Te si l e mogu u sl uaj u rezo-
nanci j e prouzroi t i neel j ene posl j edi ce, kao npr. ot eenj e
ili pri j el om mat eri j al a (pucanj e osovi na, ot padanj e kri l a zra-
kopl ova), ot eenj a ili razaranj a st ani ca or gani zma, ot ee-
nj a i por emeaj u genski m l anci ma i nj i hovi m st r ukt ur ama
kao i u gr upama kr omosoma. Te rezonanci j e ugl avnom do-
vode do ubrzani h poj ava i razvoj a razni h bol est i !
Ampl i t uda
To j e naj vei ot kl on materi j al ne t oke koj a ti tra, od pol o-
aj a mi r ovanj a.
At omski broj
To j e broj prot ona u at omu el ement a.
sl i ka br. 1
Shema atoma nekih elemenata.
22
Radiestezija
Osnovne post avke teori j e o radi est ezi j skom dj el ova-
nj u
U pri rodi sve emi t i ra odr eene vi braci j e, koj e smo uvj et-
no t ako nazval i , pr emda bi smo i h mogl i nazvati i pul si ranj e.
O emu se t u zapr avo radi t oni j e odgovor e daj e at omska
fi zi ka. Pret post avl j amo da sve do onog t renut ka dok post oj i
t emper at ur na razl i ka, t j . dok se ne post i gne apsol ut na nul a,
postoj i i vot, odnosno postoj i gi banj e at oma i nj i hovi h struk-
t ur a.
Znanost se, ugl avnom, bavi t i m unut ranj i m gi banj i ma i
si l ama koj e vl adaj u unutar st rukt ure at oma. Osl obaanj em
ti h si l a dobi vamo at omsku ili nukl earnu energi j u. Nedost at ak
te energi j e j e u t ome to j e ona vrl o opasna za ci j el o ovj e-
anst vo, fl oru i f aunu, ukol i ko i zbj egne l j udskoj kont rol i . Ta-
kav smo sl uaj imali u ernobi l u, u nekadanj em Sovj et skom
Savezu.
23
Si l a t ee i gravi taci j a
Jedna od osnovni h si l a koj e dj el uj u u naem svi j etu j e
sila t ee, odnosno sila s koj om masa pl anet a Zeml j e pri vl ai
sve t o j e na nj oj i oko nj e pr ema svom sr edi t u. Poznat o j e
da si l a t ee dj el uj e okomi t o na sredi t e Zeml j e i da se sma-
nj uj e udal j avanj em, a poveava to se vi e pri bl i avamo nj e-
nom sredi t u.
Si l a t ee ni j e i sto to i gravi taci j a, ve j e samo j edna od
nj eni h komponent i . Sile gravi taci j e su si l e koj om mase pri -
vl ae j edna dr ugu, kao to Sunce pri vl ai pl anet e u naem
pl anet ar nom sust avu i "dri " i h na okupu da se ne "razl ete"
svemi r om.
Ing. Dragutin Crni
Mal o j e poznat o da skupi ne at omski h struktura svi h vrsta
mat eri j a, usl i j ed unut ranj eg pul si ranj a, st varaj u karakt eri s-
t i na rezonant na pol j a. Nj i hova snaga ne ovi si o kol i i ni ma-
teri j e, ve o tzv. at omskoj t ei ni , odnosno at omskom broj u
t e mat eri j e.
Uzmi mo kao pri mj er mj erenj e radi oakt i vnost i poj edi ni h
pri rodni h mat eri j a. Kod vodi ka j e prakti ki nema, pr emda j e
vodi k j edan od naj rai reni j i h el emenat a u naem okr ugu.
Znamo da j e at omska st rukt ura vodi ka naj j ednost avni j a, t j .
da oko j ezgr e krui samo j edan prot on. Drugai j i j e sl uaj s
el ement om urana, i j e ak i mal e kol i i ne i zazi vaj u snano
reagi ranj e mj erni h i nst rumenat a!
Snage poj edi ni h rezonant ni h pol j a, kol i ko god pr esl abe
da i zazovu reakci j u nai h "nesavreni h" mj erni h i nst r ume-
nata, dovol j no su j ake da i zazovu reakci j u nai h pri rodni h
"pri j amni ka", st ani ca l j udskog or gani zma, pa ak i razaranj a
ili ot eenj a ci j el i h organski h sust ava.
Mor amo nagl asi ti da svako r ezonant no pol j e pul si ra, od-
nosno ti tra, s odr eenom f rekvenci j om. Kako pul si raj u mat e-
rije, t ako pul si raj u i obl i ci ! Svaki oblik i ma svoj karakteri sti ni
ri tam pul si ranj a, koj i j e neovi san o sast avu mat eri j e. To se
odnosi i na razne obl i ke upl j i na u Zeml j i noj kori ili dr ugdj e,
koj i i maj u odr eeni ri tam f rekvenci j e. Te upl j i ne mogu i ma-
ti i i deal ni v akuum, ali unato t omu one e pul si rati kao i va
bi a s neznat nom razl i kom u frekvenci j i pul si ranj a. Lj udski
or gani zam ne samo da pul si ra kao j edna cj el i na, ve i poj e-
di ni di j el ovi or gani zma i poj edi ni organi i maj u svoj ri tam pul -
si ranj a.
Osi m to emi ti ra, ovj ek j e u stanj u i svj esno pri mati emi -
ti ranj e pul si ranj a iz blie ili dal j e okol i ne. Mnogi ljudi u stanj u
su i nst i nkt i vno osj eti ti da se oko nj i h net o zbi va!
Uzmi mo za pri mj er da odr eene mat eri j e kod poj edi ni h
ljudi i zazi vaj u osj eaj topl i ne, a kod drugi h osj eaj hl adnoe.
24
Radiestezija
Ne reagi raj u svi ljudi j ednako na iste mat eri j e. To j e j edan
od pokazat el j a kako ri tam pul si ranj a nije kod svi h l j udi j ed-
nak. est o put a se j avl j a i osj eaj odboj nost i , a ponekad i
j eze, t e neobj anj i v strah prema neki m mat eri j ama, obl i ci ma,
i vot i nj ama, bi l j kama, a isto t ako i pr ema poj edi ni m l j udi ma.
U ov om t r enut ku, j edi no j e pri hvatl j i vo rj eenj e u obj a-
nj enj u da su rezonant ne osci l aci j e koj e emi t i raj u davatel j i
t og zraenj a, t akvi h karakt eri st i ka i ampl i t uda da u kont akt u
s pri mat el j evi m ampl i t udama osci l at i vnog pol j a st varaj u
j aku r ezonanci j u. Ova rezonanci j a j e t akvi h karakt eri st i ka
da vrl o nepovol j no utj ee na pri mat el j ev neur oveget at i ve
sust av, to se oi t uj e u ve navedeni m reakci j ama.
Graf i ki poj ednost avl j eno t o moemo pri kazati na t ri ma
karakteri sti ni m pri mj eri ma, u di j agrami ma pomou si nusoi da.
a) sl i ka br. 2
Razlika faze titranja rezonantnih polja za 1800 jednakih veliina.
25
Ing. Dragutin Crni
b) slika br. 3
Titranje rezonantnih polja razliitih veliina, ali u fazi.
Zbraj aj ui ampl i t ude ti tranj a dobi vamo vel i ke razl i ke u
kri t i ki m, t j . vr ni m opt ereenj i ma.
26
Radiestezija
A = Normalno polje primatelja
B = Narinuto polje primatelju
R = Rezultanta tj. konano
optereenje primatelja
c) sl i ka br. 4
U dijagramu vrnog optereenja primatelja vidljivo je da je
primatelj izloen daleko veem optereenju nego to je to
normalno.
Ukol i ko j e ovj ej i or gani zam ili j edan nj egov or gan dul j e
vr emena i zl oen ti tranj u gdj e dol azi do poveane r ezonan-
ci j e, koj a se pri bl i ava ili dol azi do kri ti ne vel i i ne, a pogo-
t ovo ako j u prel azi , vel i ka j e mogunost da e doi do ot e-
enj a or gani zma, odnosno or gana koji j e naj vi e i zl oen iz-
r avnom udaru t e poveane rezonanci j e!
to se to u stvari dogaa s ovj ej i m or gani zmom? Do-
lazi do poj ave bol esti , koju j e u poet noj fazi vrl o t eko otkri ti
kl asi ni m l i j eni ki m pregl edom. Naj pri j e su to ot eenj a naj -
sl abi j i h st ani ca or gani zma, koj a s v r emenom post aj u sve
j aa i t ako sve do t renut ka vi dl j i ve mani f est aci j e, t j . bol est i .
To su npr. sl abl j enj e sl uha kod osoba i zl oeni h dugot r aj ni m
zvuni m udar i ma, sl abl j enj e vi da kod osoba i zl oeni h i nt en-
zi vni m svj et l osni m val ovi ma, i td.
U drugoj vari j anti s koj om u se vi e pozabavi t i , dol azi
do pr omj ena magnet skog ili el ekt ri nog pol ari t et a u napad-
nut i m st ani cama or gani zma. Sami m ti m dol azi do pr omj ena
27
Ampl i t ude t i t ranj a ti j el a A i ti j el a B se poni t avaj u, a re-
zul t ant a t i t ranj a se kree po liniji (x), j er se vel i i ne (+) i (-)
zbraj aj u i rezul tat j e uvijek (0), to znai da nema t et nog
dj el ovanj a, t j . rezul tanta R = 0.
Ing. Dragutin Crni
28
Radiestezija
i i zmj ene mat eri j e, kao i usl i j ed f i zi kog pr ocesa kret anj a
unut ar i oko st ani ce, st vara el ekt ri no pol j e j akost i do oko
1,4 V, a sami m t i m st vara se i magnet sko pol j e odr eene
j akost i . To znai da j e, u ovom sl uaj u lj udski or gani zam, sa-
st avl j en od bezbroj st ani ni h bateri j a s t ono odr eeni m
el ekt r omagnet ski m karakt eri st i kama.
Na osnovi navedenog moemo pri hvati ti da se net o sli-
no dogaa i u svi m ostal i m i vi m or gani zmi ma i to ne samo
na naem pl anet u! Pot puno j e pri hvatl j i va pr et post avka da
su osnovni pri nci pi i vot a u ci j el om svemi r u isti!
U opt i mal ni m, t j . nor mal ni m uvj et i ma taj na, nazovi mo
ga, ener get ski st roj , sastavl j en od bezbroj mal i h agr egat a,
radit e bez greke pod uvj etom da ga snabdi j evamo s do-
vol j ni m kol i i nama pot rebnog gori va, koj e u organi zam unosi -
mo kroz hranu i kisik s kori sni m sast oj ci ma i z okol ne at mo-
sfere.
Meut i m, svj edoci smo da se taj ener get ski st roj , i ako
ga snabdi j evamo i odr avamo u, po nai m uvj erenj i ma, i de-
al ni m uvj et i ma, odj ednom poi nj e udno ponaat i . Vozai
bi rekl i da poi nj e "troki rati " i z nama, na prvi pogl ed, ne-
obj anj i vi h razl oga. Dol azi do por emeaj a u radu poj edi ni h
skl opova stroj a i mi , kao ljudi i kao znanost , poi nj emo raditi
greku za gr ekom. Ustvari , poi nj e nasi l j e nad nai m "stro-
j em". Poi nj u okovi u obl i ku uzi manj a razni h ot r ova u svoj -
stvu l i j ekova, ili j o gore, s razni m rezanj i ma i i zrezi vanj i ma
di j el ova ili ci j el i h or gana.
Poi nj e l i j eenj e posl j edi ca i mi kao drut vo t r oi mo na
to ogr omna sredst va. O uzroci ma zbog koj i h j e dol o do sve-
ga t oga mal o tko vodi bri gu! U naem svi j etu, koji smo progl a-
sili suvr emeni m, vel i ka vei na oni h koji su na osnovi nekog
papi ra dobi l i pravo da nose bi j el e kute i lijee druge, j edno-
st avno gube zani manj e da se pozabave ot kri vanj em i i stra-
i vanj em st varni h uzroka zato j e dol o do neke posl j edi ce.
29
pr i r odno ust al j enog ri tma prehrane i f unkci oni r anj a ti h st ani -
ca. Ove su pr omj ene vrl o neugodne i uzroni k su nast anka
razni h obl i ka t umor a, teki h ot eenj a i vanog sust ava i
mnogi h ost al i h bol est i !
Osi m ovog sl uaj a mogl i bi smo navesti i mnoge dr uge.
Kako ne bi smo koristili strpl j enj e nai h ci j enj eni h i tatel j a,
zadrat emo se samo nakrat ko na j o nekol i ko t umaenj a
zat o nast aj u probl emi u neki m st ani cama or gani zma. To
su one pr omj ene koj e naj ee dovode do razvoj a t eki h
bol esti usl i j ed odumi r anj a stani ca.
1. Svaka st ani ca or gani zma okr uena j e t var i ma na bazi
masnoa koj e ci rkul i raj u oko st ani ce. Razna zr aenj a, kao i
dj el ovanj a oksi dni h spoj eva, mogu dj el ovati na st ani nu
opnu. U t om sl uaj u stani na vanj ska opna moe i zgubi ti
svoj u el ast i nost i propusnost ! To znai da post aj e vrst a
pr epr eka i zmj eni tvari ! Zat o dol azi do smanj enj a ili pr est an-
ka pot r ebne pr ehr ane st ani ce sve do nj enog odumi r anj a.
Ovo, kao i i zravno razaranj e st ani ne opne, dovodi do poj a-
ve t eki h bol est i !
2. Greke pri l i kom di obe stani ce, razne kemi j ske supst an-
ce, puenj e, kao i i zl aganj e j akom i dugot r aj nom sunevom
zr aenj u mogu, uz ostal o, utj ecati na pr omj enu karakt eri -
sti ka gena u stani ci . Ako su te promj ene prekomj erne, dol azi
do sl abl j enj a f unkci j e stani ce i ona odumi r e!
3. Svaka st ani ca organi zma sastoj i se od 46 kr omoso-
ma. Ako j e st ani ca i zl oena nekom od negat i vni h ut j ecaj a,
zr aenj u i si ., pri l i kom procesa di obe st ani ce moe doi do
smanj enj a sposobnost i , odnosno sl abl j enj a kr omosoma. Na-
kon nekog vr emena t i kr omosomi post aj u tol i ko sl abi da do-
lazi i do ot eenj a vani h gena u stani ci . To t akoer uzrokuj e
odumi r anj e te st ani ce ili gr upe st ani ca.
Znanost j e u novi j e vri j eme otkri l a i pot vrdi l a da se u
svakoj stani ci organi zma, zbog kemi j ski h procesa razgradnj e
Ing. Dragutin Crni
30
Radiestezija
Da t o spri j ei mo, pri si l j eni smo ugrai vat i ci j el e sust ave za-
ti te. Kakvi su sust avi zati te ugr aeni u na or gani zam, mi
ne znamo. Tu ne mi sl i m na zati tne sust ave proti v razni h
zar azni h bol est i , vi rusa, i td., j er oni su donekl e poznat i . Mi s-
lim na one proti v tetni h utj ecaj a razorni h zraenj a i z zeml j e,
okol i ne i svemi ra. Do sada i h ni smo uspj el i otkri ti u orga-
ni zmi ma, ali oi t o bi trebal i biti negdj e "ugraeni ". Za sada
j e j edi na si gurna zati ta pr omj ena mj est a rada ili bor avka.
To moe biti odmi canj e od koj i h met ar-dva, pa sve do pr e-
sel j enj a na dr ugu l okaci j u.
Da l i j e "general ni " zati tni sust av ugr aen u na um, a
mi smo ga nehot i no i skl j ui l i pod ut j ecaj em sve suvr eme-
ni j eg nai na i vota? Ponekad to zovemo i i nst i nkt om, to bi
i mogl o biti t ono, j er i nsti nkt nas vrl o est o upozor ava da
se t r ebamo kl oni ti nekog mj est a koj e ni j e dobr o za nas. A
t o, opet , i ma veze s r ezonanci j om osci l aci j a or gani zma i od-
r eene okol i ne, koj e na or gani zam osj ea u obl i ku nel ago-
de, koj u smo mi prozval i "instinkt"! Upravo su t e rezonanci j e
t et ne za na or gani zam.
Suvr emeni ovj ek sve manj e pr epoznaj e t a upozor enj a,
a j o ee i h ne zna prot umai t i . Zaboravl j amo mnoge stva-
ri koj e smo nekada znal i , ali dol azi vri j eme kad bi smo i h tre-
bal i ponovno naui t i . Moda e nove generaci j e koj e dol aze
biti "pamet ni j e" od nas. Mi sve t r pamo u kal upe i t eko pri s-
t aj emo na pr omj ene, pogot ovo u shvaanj u!
Kad j e st ani ca j ednom napadnut a, dol azi do nagl i h pro-
mj ena u njoj kao i do poremeaj a u nj ezi nom radu. Prva
t akva stani ca ukl j uuj e se u tetno dj el ovanj e rezonant nog
zraenj a pr ema ostal i m napadnut i m st ani cama. Dol azi do
st varanj a ari ta budue bol esti koj u organi zam j o uvi j ek ne
osj ea, pr emda se poi nj e boriti proti v nj e. Poveava se po-
t ronj a energi j e or gani zma. Ako se u toj fazi skl oni mo sa
t et nog mj est a r ezonant nog zraenj a, or gani zam e
31
Oekuj u da t o net ko drugi ui ni za nj i h, samo se ne zna t ko
bi to t r ebao bi ti .
Ako govor i mo o medi ci ni , odnosno l i j eni ci ma, ri j etki su
oni koj i e obi i mj esto gdj e paci j ent i vi i radi i koj i e po-
kuat i pr onai uzrok zbog koj eg j e dol o do "havari j e" orga-
ni zma, odnosno bol esti .
Ovi me ne pokuavam okri vi ti l i j eni ku st r uku. Dapae,
smat r am da oni ni su krivi, j er j e svj etski sust av poduavanj a i
kol ovanj a ti h ljudi i zgubi o osnovnu vezu s pr i r odom oko
nas. Poel i smo se usko speci j al i zi rati i svat ko se od nas
smat r a vr hunski m st runj akom na j ednom vrl o uskom po-
dr uj u. Ni j e u redu da se t akav j edan "strunj ak" provl ai i
l omi po neki m radi oni cama ili st anovi ma puni m vl age i "os-
tal i h" st vari ! Ni j e to sl uaj samo u l i j eni kom zanat u, i ma
t oga i dr ugdj e. Pronae se i dost a l i j epi h pri mj era gdj e lije-
ni k "osj ea" paci j ent a i nastoj i uspostavi ti vezu povj erenj a i
r azumi j evanj a, a u t om j e sl uaj u i rezul tat l i j eenj a dal eko
bol j i .
to e se dogodi t i s naom st ani com-bat eri j om ako j e iz-
l oi mo dugot r aj nom negat i vnom dj el ovanj u j akog rezonant -
nog pol j a nj ezi ni h karakteri sti ka? Dogodi t e se dvi j e stvari .
Prva i naj ea, doi e do razaranj a opne st ani ce! To j e
kao kada radni k sa "t emal i com" razbi j a asfal t ili kamen,
koji puca od kri ti ni h vi braci j a. Drugo, doi e do pr omj ene
nj eni h el ekt r omagnet ski h karakt eri st i ka, a posl j edi ca t oga j e
por emeaj rada i funkci j e t e st ani ce! Ne mor a doi do pro-
mj ene broj ane vri j ednosti napona, nego samo do promj ene
pol ari t et a.
Sl i an j e sl uaj i u el ektrotehni ci , kad na generat oru doe
do pr omj ene pol ari teta i odj ednom umj esto da al j e energi j u
u el ekt r omr eu, generator poi nj e uzi mati energi j u i z nj e.
Tada dol azi do "i spadanj a" gener at or a, odnosno do por e-
meaj a u ci j el oj el ekt romrei u koj u j e generat or ukl j uen.
Ing. Dragutin Crni
Openi t o o stani ci organi zma
St arost svemi r a procj enj uj e se na 12-15 mi l i j ardi godi na,
a pl anet a Zeml j e na oko 5 mi l i j ardi godi na. Kol i ko j e star
i vot na naem pl anetu? Tono onol i ko kol i ko j e prol o od
stvaranj a prve i ve materi j e, t j . st ani ce. St ani cu j e prvi zapa-
zi o engl eski fi zi ar i mat emat i ar Hooke 1665. godi ne, i to
mi kroskopom- vl asti te i zrade.
Nor mal ni promj er vei ne st ani ca kree se od 0,5 p do 20
u (mi krona) (1 mi kron = ti sui ti di o mi l i met ra). Lj udske su
st ani ce vel i i ne od 3 u do 30 p.
Naj manj a i naj j ednost avni j a st ani ca pri pada skupi ni mi -
kr opl azme i nj en promj er i znosi oko 0,1 p. Meu naj vee
st ani ce spadaj u pti j a j aj a, od koj i h noj evo dost i e vel i i nu i
do 20 cent i met ar a!
Dakl e, st ani ca j e osnovna i va j edi ni ca. Svaki j e or gan
zapr avo skupi na vel i kog broj a razl i i ti h st ani ca povezani h
32
Radiestezija
meust ani ni m prostorni m st rukt urama. Svaka vrsta stani ca
posebno j e pr i l agoena vrenj u odr eene f unkci j e.
Membr ana st ani ce
Membr ana j ezgr e
Nukl eus
Kr omat i n
Ci t opl azma
slika br. 5
Shematski prikaz stanice organizma.
Gl avni di j el ovi st ani ce su j ezgra, i spunj ena nukl eopl az-
mom i ovi j ena membr anom j ezgre, i ci t opl azma ovi j ena
membr anom st ani ce.
Got ovo svat ko zna da geni kontrol i raj u pri j enos nasl j ed-
ni h osobi na s rodi tel j a na di j ete, ali mnogi ne znaj u da ti isti
geni kont rol i raj u i svakodnevnu f unkci j u rada st ani ce, kao i
nj eno r azmnoavanj e. Oni kontrol i raj u f unkci j u st ani ce t ako
to odr euj u koj e e se tvari si nteti zi rati u st ani ci , kakve
st r ukt ur e, koj i enzi mi i kakvi kemi j ski spoj evi . To znai da
vanost gena lei u nj egovoj sposobnost i da kont rol i ra nas-
t anak drugi h tvari u st ani ci . Geni su ugl avnom koncent ri rani
unutar j ezgre st ani ce. Smat ra se da u svakoj stani ci i ma oko
30. 000 gena.
Razl i i te tvari od koj i h se sastoj i st ani ca nazi vamo za-
j edni ki m i menom "prot opl azma". Ona se sastoj i od pet os-
novni h tvari : vode, el ektrol i ta, protei na, l i pi da i ugl j i kohi drata.
33
pobi j edi t i . To znai da e se sva energi j a or gani zma kori sti ti
proti v bol est i , a nee se gubi ti u borbi proti v t et nog ozrai -
vanj a! Dakl e, post oj i vel i ka vj eroj at nost da e sve ponovno
biti u r edu. Ot eene stani ce or gani zam e vrati ti u pri j a-
nj e st anj e ili i h zami j eni ti s novi m, zdr avi m st ani cama. O toj
regeneraci j i st ani ca suvr emena medi ci na zna veoma puno.
Tekoe nast aj u u onom t renut ku kada broj ot eeni h
st ani ca dost i gne i pri j ee kri ti nu t oku, t j . kada broj ot ee-
ni h st ani ca poi nj e vi dl j i vo utj ecati na rad i f unkci j u napad-
nut og or gana. U t om se sl uaj u poi nj u j avl j ati osj eaj i bo-
l ova ili dr ugi znaci bol esti ! Od t og t rena svj esnog doi vl j aj a
da net o ni j e u redu pa do t raenj a pomoi , j o pr oe iz-
vj esno vri j eme. Ustvari , mi nesvj esno poma emo bol esti da
se to bol j e "ukopa" u na or gani zam!
Ing. Dragutin Crni
34
sl i ka br. 6
ivano vlakno.
Radiestezija
El ektri ni potenci j al i postoj e na membr anama got ovo svi h
st ani ca u organi zmu. Membranski potenci j al u mi rovanj u, koji
j e i zmj eren u razl i i ti m i vani m i mi i ni m vl akni ma - i zno-
si i zmeu 75 i 95 mV, odnosno u prosj eku - 85 mV.
Osnovni uvj eti koj i ma se poti e ur avnot eenj e mem-
br anskog pot enci j al a su kol i i ne pr oput enog natri j a (Na) i
kalija (K) kroz membr anu, to se vri pomou pri rodno ugra-
enog sust ava, tzv. natri j eve i kal i j eve pumpe, i di f uzi j om.
Ako bilo koji i mbeni k nagl o promi j eni pr opusnost mem-
br ane, reci mo za natri j , prouzrokovat e niz brzi h i zmj ena u
membr anskom pot enci j al u, koj e traj u dj el i sekunde, a na-
kon t oga membr anski se potenci j al odmah vraa na vri j ed-
nost u mi r ovanj u.
Ovaj sl i j ed pr omj ena membr anskog pot enci j al a zove se
AKCI JSKI POTENCI JAL. Neki od i mbeni ka koj i mogu za-
poet i akci j ski potenci j al j esu: el ekt ri no podrai vanj e mem-
br ane, hl adnoa, t opl i na ili got ovo sve to moe t renut no
poremet i t i nor mal no stanj e membr ane u mi r ovanj u. Post ro-
j avanj e el ekt ri nog naboj a s j edne i druge strane membr ane
(vanj ske i unut ranj e) isti j e pr oces kao i onaj kad el ektri ni
kondenzat or nabi j amo el ekt ri ci t et om!
Nema ni kakve razl i ke i zmeu st ani ca mukog i enskog
or gani zma. Pri nci p rada j e i denti an kod oba spol a. Razl i ka
post oj i j edi no u kr omosomi ma. Sve st ani ce l j udskog ti j el a
i maj u po 46 kr omosoma. Mukarci i maj u 22 para "x", a 23.
par sastoj i se od "xy" kr omosoma. Stani ca ene i ma 23 para
kr omosoma, meu koj i ma j edan par "xx". Kr omosomi "x" i
"y" zovu se i spol ni kromosomi . Odst upanj e od t og broj a kro-
mosoma povl ai za sobom poremeaj u razvi tku spol a, men-
t al nu zaost al ost i dr uge nenor mal nost i . Poznat o j e, t akoer,
da se broj kr omosoma mi j enj a dok se zdrava stani ca pretva-
ra u zl oudnu st ani cu raka!
35
Naj vani j i st ani ni el ektrol i ti su: kal i j , magnezi j , f osf at i ,
sul fat, bi kar bonat i mal e kol i i ne natri j a i kl ori da.
Membr a na st ani ce t anka j e od 75 do 100 angst r ema
(1 A = 10~
8
cm, tj . 1 A = stomi l i j unti di o cent i met ra). Membr a-
na st ani ce j e por ozna, s ot vor i ma od oko 8 A, a membr ana
j ezgr e i ma ot vore i od nekol i ko stoti na angst r ema.
Dok kroz membr anu j ezgre st ani na t ekui na struj i bez
pr obl ema, to nije sl uaj sa st ani nom membr anom. Ove te-
koe u pr oput anj u kroz membr anu st ani ce nast aj u ugl av-
nom i z dva osnovna razl oga. Prvi j e mal eni promj er ot vora
u membr ani , a drugi j e st varanj e el ekt rost at skog pot enci j al a
na membr ani , t j . membr anskog pot enci j al a.
Ing. Dragutin Crni
36
Radiestezija
Presjek membrane
stani ce vl akna
Skica a) Skica b)
sl i ka br. 7
Presjek membrane stanice, njen polaritet i nain prehrane.
Pozi ti vni naboj " +" pri vl ai negat i vno "-" pol ari zi ranu mo-
l ekul u. Mol ekul a pri vuena magnet skom si l om "+" naboj a
opne, poi nj e prol azi ti kroz otvor na opni . Pot o j e na unu-
t ranj oj st r ani " - " pol ari tet, on odbi j a "-" mol ekul u i t j era j u u
unut ranj ost st ani ce.
Kad stani ca podmi ri potrebe za "-" mol ekul ama prehrane,
dol azi do kemi j sko-el ekt ri ni h reakci j a unut ar st ani ce, koj e
37
Ut j ecaj pol ar i t et a opne s t ani c e i pos l j edi c e n j e g o v e
p r o mj e n e na nj en r ad i pr ehr anu
Ve smo obj asni l i nai n prehrane st ani ce or gani zma pu-
t em kal i j eve i natri j eve pumpe, a sad bi t rebal o rei samo
nekol i ko ri j ei o utj ecaj u pol ari teta na nj ezi nu pr ehr anu.
Povri na svake stani ce pol ari zi rana j e s "+" pozi t i vni m ili
"-" negat i vni m pol ari t et om. To se obi no dogaa i po gr upa-
ma stani ca. Oko stani ca krui hranj i va pl azma, koj a se sastoj i
od "+" i "-" pol ari zi rani h mol ekul a. Opna st ani ce j e por ozna,
s ot vor i ma vel i i ne oko 8 angst r ema.
Ovdj e neemo ulazi ti u obj anj enj e t ehni ke pr omj ene
pol ari t et a st ani ce, nego emo samo i staknuti da taj pol ari tet
nije st al an. On ovi si o pot rebama st ani ce i o kemi j sko-el ek-
t ri ni m r eakci j ama unutar nj e.
Ako st ani ca s vanj ske st rane opne dobi j e "+" pol ari tet, s
unut ranj e st rane opne stvori se" - " pol ari tet. Ono to se t ada
dogaa, opi sano j e na ski cama a) i b) sl i ke br. 7.
Ing. Dragutin Crni
K ar ak t er i s t i k e r azvoj a zl oudni h s t ani c a
Regul aci j a rasta i razmnoavanj a st ani ca u l j udskom or-
gani zmu ugl avnom j e nepoznata. Rast i razmnoavanj e sta-
ni ce obi no prat e j edno drugo. Znamo da neke st ani ce ne-
pr est ano rastu i razmnoavaj u se. To su, na pri mj er, krvo-
t vorne st ani ce kot ane sri , zamet ni di j el ovi koe, epi tel cri -
j eva. Mnoge stani ce ne razmnoavaj u se godi nama, kao to
su neke mi i ne st ani ce. Ugl avnom, vel i ka vei na st ani ca
l j udskog or gani zma zadrava sposobnost st al nog r azmno-
avanj a. O mehani zmi ma koj i odravaj u st al an broj st ani ca
razl i i ti h vrst a u l j udskom or gani zmu zna se vrl o mal o. Vel i -
i na st ani ce odr eena j e got ovo i skl j ui vo kol i i nom DNK u
j ezgri .
Rak nast aj e pr omj enom u neki m st ani cama, usl i j ed ega
one vi e ne potuj u fi zi ol oko ograni enj e rasta i razmnoa-
vanj a. Odgovor a na pi tanj e, koj a j e t o razl i ka koj a pospj eu-
j e rast zl oudni h stani ca drugai j e od zdravi h, j o nema.
I strai vai su otkri l i da se genet ska st rukt ura zl oudni h sta-
ni ca razl i kuj e od one zdravi h st ani ca. Na osnovi t oga
38
Radiestezija
pret post avl j a se da rak obi no nastaj e mut aci j om di j el a ge-
net i kog sust ava j ezgr e. i m nast ane makar j edna t akva
st ani ca, ona e rasti i nj i hov e se broj t raj no, eksponenci j al -
no, poveavat i . Zl oudno se t ki vo nadmee sa zdr avi m za
hranj i ve tvari . Zl oudne st ani ce nepr est ano se mnoe i us-
koro e troi ti got ovo svu hranu koj u or gani zam i ma na ras-
pol aganj u. Zbog pomanj kanj a hrane zdrave st ani ce poi nj u
odumi r at i . Zani ml j i vo j e da se rak u poet noj fazi j avl j a na
samo j ednom or ganu. U poet ku se ne i ri , sve dok ne pro-
e stadi j "sazri j evanj a". Koji i mbeni ci utj eu na tu f azu, mo-
emo samo pret post avl j at i . U svakom sl uaj u, u or gani zmu
post oj e dovol j no j aki zati tni sust avi , koj i spr eavaj u i renj a
raka. Kad ti sust avi osl abe, rak poi nj e pohod na dr uge
or gane. To sl abl j enj e zati tni h sust ava moe usl i j edi ti zbog
st al nog dj el ovanj a nusproi zvoda st ani ca raka, t et nog lije-
enj a, i naj ee zbog dal j nj eg bor avka na i zvori tu t et nog
zr aenj a. Ne zabor avi mo da j e i j edan j edi ni sl uaj bol esti
od raka dovol j an razl og za uzbunu! Svaki sl uaj poj ave raka
j e vel i ka tragedi j a za obol j el og, ali isto t ako i za nj egovu obi -
telj i pri j atel j e! O t rokovi ma zdravst venog osi guranj a nije po-
t r ebno ni govori t i !
Neki od g l a v ni h uz r oka nas t anka r aka
Ope j e poznat o da snano radi oakt i vno ozr ai vanj e or-
gani zma i zazi va burnu reakci j u unut ar st ani ca or gani zma.
Usl i j ed ti h por emeaj a dol azi do nagl og nast anka i razvoj a
raka. To se dogaa na oni m mj est i ma koj a su bi l a nepo-
sr edno ozr aena. Prvo nast rada koa, koj a j e uvi j ek prva
na udar u, a zat i m i ostal i organi . Tehni ka zr aenj a, kao to
su zr aenj a el ekt ronski h apar at a, t akoer dopr i nose poj avi
raka.
39
i zazi vaj u pr omj enu pol ari teta opne st ani ce i ci j el i post upak
se ponavl j a, samo ovog puta s "+" pol ari zi rani m mol ekul ama.
Ovo se dogaa u svi m st ani cama svi h i vi h or gani zama i to
j e j edan od nekol i ko osnovni h zakona odranj a i vota!
Ako i z bilo koj eg razloga doe do nasi l nog nai na promj e-
ne pol ari t et a st ani ce organi zma, poremet i se pri rodni ri tam
pr ehr ane st ani ce. Taj por emeaj uzrokuj e odumi r anj e st ani -
ce ili nj eno nepravi l no ponaanj e. To j e t emel j za poj avu raz-
ni h bol est i , od raka pa ak i do smrti or gani zma!
Mnoga t et na zraenj a uzrokuj u upravo t u nasi l nu pro-
mj enu pol ari t et a stani ce or gani zma!
Ing. Dragutin Crni
Razni t ehni ki podraaj i , kao npr. dugot raj ni ti traj i ili trl j a-
nj e koe ni su poel j ni . Isto t ako moe biti opasno, pogot ovo
za ene, i zazi vanj e seksual nog zadovol j st va dugot r aj ni m
"gnj eenj em" doj ki i trl j anj em bradavi ca. Tomu su ugl avnom
skl one ml ae ene. Naj ee j e t o j edan od razl oga poj ave
raka upr avo na ti m mj est i ma. Ovakvi post upci i zazi vaj u
burnu reakci j u l i j ezda u doj kama i nepr i r odno poj aano l u-
enj e i scj et ka. I sto t ako ni nagl o preki danj e doj enj a ni j e do-
bro za zdravl j e ene. Sve navedeno dovodi do por emeaj a
u st ani cama doj ke, a rezul tati su poznat i i v eoma bol ni .
Dugot r aj na prehrana hr anom koj a sadri t et ne konzer-
vanse, vrl o j e opasna. To su raznorazni i nstant i dugot raj ni
proi zvodi . Nj i h se moe kori sti ti , ali u manj i m kol i i nama i
vrl o krat ko vri j eme.
Uz poznat e uzroke nast anka raka, post oj e sl uaj evi kad
ne z namo zat o j e do nj ega dol o.
Nakon dugogodi nj eg i skustva i i zvreni h i strai vanj a,
odgovor no t vr di m da se rak uvi j ek j avl j a kod osoba koj e du-
got raj no bor ave na kri anj u j aki h podzemni h t okova vode;
zati m na kri anj u j aki h podzemni h t ekui h voda s Curryj evi m
vor om, a i sto t ako i kod kri anj a s Har t manovi m vor om.
Javl j a se i u kombi naci j ama prekri vanj a Cur r yj evog s Hart-
manovi m vor om, kao i u sl uaj u prekri vanj a ili kri anj a ne-
kol i ko t et ni h zraenj a. U vei ni sl uaj eva ta su kri anj a u
kombi naci j i s j aki m podzemni m t ekui m vodama! U novi j e
vri j eme, nakon Dr ugog svj et skog rata, rak se sve ee j av-
lja kao posl j edi ca j akog st resa u kombi naci j i s moder ni m
mat er i j al i ma oko nas (naj l onska odj ea i obua, tel evi zi j a,
mobi t el i , nukl earno zraenj e, i td.).
Bor avak na mi rni m vodama mor a, j ezer a, ri j eka ili mo-
var a nema t et nog utj ecaj a, osi m breg dobi vanj a r eume,
ako j e vl anost vel i ka!
40
Radiestezija
Nakon Dr ugog svj et skog rata, rak se j avl j a u dal eko ve-
em broj u nego pri j e. Jake podzemne t ekue vode i nj i hovo
kri anj e s ostal i m zraenj i ma ni su se puno promi j eni l i otpri j e.
Post avl j a se pi tanj e zat o j e to t ako, j er se to pri vi dno kosi s
moj om t eori j om da se rak j avl j a ugl avnom na kri anj u j aki h
podzemni h vodni h t okova i ostal i h tetni h zraenj a! Obj a-
nj enj e j e j ednost avno. Do t oga dol azi , vj eroval i to ili ne, usl i -
j ed suvr emenog nai na i vota. On ogl eda se u doi vl j aj i ma
sve j ai h st resova, kako na posl u, t ako i u pri vat nom i vot u.
Kombi naci j a j akog st resa ili svakodnevni h manj i h st resova,
s moder ni m mat eri j al i ma od koj i h j e i zraena odj ea, kao i
nepr i l agoena prehrana, odl i na su podl oga za nast anak i
razvoj raka. Tomu j o pomae tel evi zi j a, mobi tel i , nukl earna
zr aenj a s razni h ot pada, i gra s novi m or uj em, zat r ovana
okol i na, voda i hr ana, nepovrat ne pr omj ene kl i me, i td.
t et no zr aenj e utj ee i na gene, koj i se nal aze u svi m
st ani cama or gani zma. Dugot raj na i zl oenost t et nom zra-
enj u uzrokuj e ki danj e i ot eenj e spoj eva u genskom l ancu.
Karakt eri st i ke ti h tetni h zraenj a su t akve, da nj i hove vi -
braci j e i zazi vaj u razaranj e opne st ani ce or gani zma, dovode
do pr omj ene pol ari t et a na unut ranj oj i vanj skoj strani opne
st ani ce, a sami m t i m i do por emeaj a u hrani dbi te st ani ce.
Dol azi i do por emeaj a razmj et aj a el emenat a od koj i h su
geni sast avl j eni , do por emeaj a spoj eva i redosl i j eda veza,
kako u genskom l ancu, t ako i u poj edi ni m pr i padaj ui m kro-
mosomi ma! Sve t o i zravno utj ee na pr omj enu ponaanj a
stani ce. Rezul tati su slini kao i kod promj ene pol ari teta opne
st ani ce, a sami m ti m i promj ene redosl i j eda i ri tma nj ene hra-
ni dbe. Dol azi do poj ave bol esti , a to j e posebno i zraeno
kod poj ave raka!
U svi m ovi m sl uaj evi ma rak se j avl j a na oni m or gani ma
koj i su i zravno i zl oeni t et nom zr aenj u. Da bi se i zbj egao
41
Ing. Dragutin Crni
42
Radiestezija
sl uaj u nude bez opasnost i mogl a izvriti i t ransf uzi j a krvi
s obol j el og od raka na zdravog ovj eka. Drugai j i j e sl uaj
kod obol j el og od l eukemi j e.
d) Zani ml j i vo j e i strai vanj e pr ovedeno na Bol onj skom
sveui l i t u, i obj avl j eno 2000. godi ne, na 144 obol j el a od ra-
ka s dugogodi nj om eer nom bol esti i 155 obol j el i h od ra-
ka bez eer ne bol esti . Nakon 3 godi ne prei vj el o j e 8 5 %
paci j enat a sa eer nom bol esti , a samo 3 9 % bez nj e! Da l i
t o znai da eer na bol est "titi" bol esni ke od raka?
Zbog svega ovoga, neobi no j e vana ul oga radi estezi j e!
Ona e t ono ukazati na opasna mj est a i upozori ti onoga
t ko spava na nj i ma na mogue posl j edi ce! Lj udi obi no kas-
no pozovu pomo. Za njih j e radi est ezi j a i granj e nedorasl i h
ili neodgovor ni h poj edi naca, a i nai "znanst veni ci " im u t o-
me svesr dno pomau t vrdnj om da ne post oj e zakoni radi e-
stezi j e. Kau da ne mogu i zmj eri ti t et na zr aenj a na koj a
radi est ezi j a ukazuj e! Puno j e ljudi do sada pl ati l o, a i ubu-
due e, svoj i m zdravl j em i i votom nesavj esnu igru ti h "znan-
st veni ka" proti v radi estezi j e. Sr eom, pogot ovo zadnj i h go-
di na, i to se poel o mi j enj ati u kori st radi estezi j e! Nj eni su
zakoni t ako j ednost avni i shvatl j i vi da i h i ol e bi stri j a osoba
moe s l akoom shvati ti . Tomu e pr i pomoi , nadam se, i
ova knj i ga. Uz nj enu pomo el i m upoznat i obi ne l j ude i
znanst veni ke s osnovnom t eori j om i osnovni m zakoni ma
radi est ezi j e!
B o r b a pr ot i v r aka
Oduvi j ek su l j udi tei l i otkri ti j edan uni verzal ni lijek proti v
svi h bol est i , pogot ovo proti v oni h naj t ei h, a tu spada i rak!
Radi est ezi j a u t ome moe puno pomoi , a posebno u naj ra-
nijoj fazi otkri vanj a bol esti . Radi est ezi j a pomae i t okom
43
rak, dovol j no bi bi l o odmaknut i se nekol i ko deset aka cent i -
met ar a od t og mj est a dok mi ruj emo, t j . spavamo!
Posebno j e vano i staknuti da se j ednom obl i kovane
st ani ce r aka mogu, ali i ne mor aj u, zadravat i samo na na-
padnut om or ganu. Nakon faze "dozri j evanj a" rak moe zapo-
eti "put ovanj e" po or gani zmu. Jo nemamo pravi odgovor
zat o do t oga dol azi . Moj e su pret post avke sl j edee:
a) Or gani zam i dal j e boravi na t et nom mj est u i nastavl j a
se razaranj e nj egovi h zdravi h st ani ca na dr ugi m di j el ovi ma
ti j el a. Ako se ovo dogaa nakon to j e bol esni k upozor en
na posl j edi ce boravka u podruj u t et nog zr aenj a, to moe
i mati dvoj ako znaenj e: ili se organi zam nije uope, ili se nije
dovol j no, udal j i o od tetnog podruj a ili zati ta proti v t et nog
zraenj a nije dobr o provedena. Zat o nakon postavl j anj a za-
ti tu t r eba nekol i ko puta provj eri ti .
b) Usl i j ed pr oduenog i zl aganj a t et nom zr aenj u moe
doi do ot eenj a li mfni h putova, koji mogu preuzeti ot pat ke
razvi j anj a kancerogeni h st ani ca i t ransport i rat i i h kroz orga-
ni zam. T a mo gdj e se ti ot paci - odbaene st ani ce raka -
zaust ave, moe se nastavi ti , est o bur no, razvi j anj e raka.
To sl abl j enj e ili ot eenj e l i mfni h put ova nastaj e usl i j ed izlo-
enost i r aznom t et nom ozrai vanj u pa l i mfa, umj est o da
proi zvodi zat i t ne tvari u or gani zmu, post aj e i deal ni pr eno-
si tel j smr t onosni h stani ca raka, ali i dr ugi h bol est i !
c) Dri m da i renj e raka kr vot okom ni j e mogue i z neko-
liko r azl oga. Krv koj a j e predal a hranj i ve tvari st ani ci ost al a
j e i bez kol i i ne bj el anevi na. Poznat o j e da se rak hrani
bj el anevi nama koj e uzi ma iz napadnut og or gana i iz ci j el og
or gani zma! Kako su stani ce raka ugl avnom na bazi bj el an-
evi na, "gl adna" krv "poj el a" bi te st ani ce raka koj e bi se na-
lazile u nj enom okruenj u. Vj eroj atno se t ako neto i dogaa,
i zat o do danas ni j e sa si gur nou ut vr eno da se rak iri
put em krvi ! Moda ni sam u pravu, ali mi sl i m da bi se u
Ing. Dragutin Crni
Tot al na t er api j a - oper aci j a bez s kal pel a
Svako l i j eenj e, a pogot ovo l i j eenj e raka, i ma sl abe iz-
gl ede za uspj eh ako se paci j ent ne ukl oni s i zvori ta tet-
nog zr aenj a! Ta su zraenj a, po mom osobnom i skust vu,
na pr vom mj est u uzroka nast anka bol est i , naroi t o raka!
44
Radiestezija
Rak uvi j ek nast aj e ako osoba spava ili dugot r aj no boravi
i znad sj eci t a j akog podzemnog vodot oka i j o nekog dr u-
gog j akog i zvora t et nog zraenj a!
Takvu osobu mor amo hi tno i traj no ukl oni ti s t akvog mj es-
ta ili provest i odgovar aj uu zat i t u. Dananj i su st anovi mal i
i nema puno sl obodnog prost ora za pr emj et anj e krevet a.
Znai , mor a se provest i ui nkovi t a i t raj na zat i t a paci j ent a i
nj egove okol i ne, ali u j ednom rel ati vno skuenom pr ost or u!
Odl i ne rezul tate pokazal i su "uni verzal ni generat ori zati te"
aut ora ove knj i ge. Zati tu t reba izvesti prije poet ka l i j eenj a,
j er uspj eh l i j eenj a ovi si i o t ome da l i se or gani zam paci j en-
ta nal azi u bezopasnoj okol i ci . Boravak paci j ent a u t et nom
okr uenj u smanj uj e ili pot puno onemoguuj e bi l o kakvo iz-
l j eenj e! To znai da or gani zam ost aj e pod st al ni m udar i ma
t et ni h zraenj a, koj i su i prouzroi l i bol est ! Za srei vanj e
t akvog st anj a pot r eban j e vrst an radi estezi st.
Karakteri sti ka tetni h zraenj a j e da nj i hove vi braci j e raza-
raju opnu stani ce organi zma, dovode do promj ena pol ari teta
na vanj skoj strani opne stani ce, a sami m ti m i do poremeaj a
u hrani dbi stani ce. Dol azi i do poremeaj a razmj et aj a el e-
menat a od koj i h su sastavl j eni geni u st ani cama, ili se por e-
met e spoj evi i redosl i j ed veza, kako u genskom l ancu, t ako
i u poj edi ni m pri padaj ui m kr omosomi ma! Sve j e ovo uvod
u razne bol esti , pa t ako i raka!
Rak nastaj e i zbog mnogi h drugi h uzroka, npr. usl i j ed raz-
nih ozrai vanj a, dugotraj ni h pri ti saka ili trl j anj a, neumj er enog
sunanj a, preest og kori tenj a podgri j ane i dubokosmr znut e
hr ane, st resa, puenj a, i td. Nasl j edne osobi ne su ri j etke.
Dranj e razni h otrova u stanu (DDT, razni kemi j ski preparati
za i enj e, naftal i n, sprej evi i praci proti v kukaca, svi j ee
s udj el om arsena, itd.) pr oduuj e, pa ak i onemoguuj e iz-
l j eenj e!
45
l i j eenj a, j er se pomou nj e mogu t ono odredi t i mj ere za
poj edi ne f aze l i j eenj a. U ovom di j el u knj i ge el i m det al j no
pri kazat i j edan od uspj eni h nai na l i j eenj a naj t ee bol esti
- raka. Uz ovu met odu, postoj e i mnoge dr uge koj e l j udi ko-
riste u sv om nast oj anj u da i zl i j ee opake bol est i . Met odu
koj u ovdj e pri kazuj em razvi o sam na osnovi nai na l i j ee-
nj a g. Br eussa i z Austri j e. Met oda se pokazal a kao vrl o us-
pj ena. Svaki spaeni i vot vri j edi ul oenog t r uda!
Svj estan sam da razni "speci j al i sti " u bi j el i m kut ama i ma-
j u l i cencu za ubi j anj e svojih paci j enata, a nai dobrovol j ni pa-
ci j enti ne smi j u ni ki hnuti . Kad j e ovj ek osuen na nei z-
bj eno, pri hvaa i naj manj u nadu. Osi m t oga, drut vo ne
i zdvaj a ni kakva f i nanci j ska sredst va za i st rai vanj a koj a bi
mogl i poduzet i "nestrunj aci ", odnosno "amat eri "! Da stvar
bude j o gora, ako u Hrvatskoj nekome u nevol j i prui te me-
di ci nsku pomo, a nemat e pot r ebnu di pl omu, po zakonu
vas oekuj e dr akonska kazna! I t ako, ako u dubokoj umi
usred zi me, dok pada no, a vukovi su uokol o, nai et e na
ovj eka sl oml j eni h nogu, po hr vat skom Kaznenom zakonu,
l anak 244, st. 1, i z 1997. godi ne, ne smi j et e mu pomoi .
Morat e pusti ti da ga vukovi poj edu! Nevj eroj at no, ali i sti ni to!
Ako mu pomognet e, a nemat e t r aenu di pl omu, dobi t et e
kaznu od naj manj e 6 mj eseci do 10 godi na zat vora! Eto, to
se dogaa kad l i j eni ci pri grabe vei di o vl asti kao to j e to
sl uaj u Hrvat skoj !
Ing. Dragutin Crni
46
Radiestezija
47
P os t oj e l i " nas l j edni i mbeni ci " u nas t aj anj u r aka?
U vei ni rasprava o uzroni ci ma nast anka raka bez raz-
mi l j anj a se post avl j a pi tanj e o "nasl j ednom i mbeni ku" i
odmah se daj e pot vrdan odgovor! Na prvi pogl ed l j udi ma t o
i zgl eda t ono, ali kad se razmi sl i mal o bol j e, vi di se da taj
"nasl j edni i mbeni k" zapravo ne post oj i ! Zat o?
U svi m t vr dnj ama o "nasl j ednom i mbeni ku" post oj e t a-
kozvane "linije nasl j ei vanj a" koj e i du od pr adj eda, dj eda,
oca, si na i unuka ili po drugoj liniji od pr abake, bake, maj ke,
keri i unuke. Znai , uvi j ek i du po mukoj ili po enskoj li ni ji !
Puno su rjei sl uaj evi da to "nasl j ei vanj e raka" i de po
"mj eovi t oj liniji", reci mo dj ed, maj ka, si n, unuka i sl i no!
Kr eni mo r edom.
Naj pri j e j e pot r ebno ustanovi ti to j e t o obi tel j u svom
kl asi nom smi sl u. Obi tel j j e skupi na ljudi povezani h raa-
nj em i/ili eni dbom! Obi tel j zbog emoci onal ni h i ekonomski h
razl oga uvi j ek nastoj i ivjeti zaj edno, na j ednom mj est u i u
j ednom pr ost or u! Naj l j epa prostori j a po pravu vanost i uvi -
j ek pr i pada "gl avi obi tel j i " i nj egovom br anom par t ner u. To
j e, r eci mo, dj ed. Meut i m, dj ed obol i j eva i umi re od raka, a
ot ac post aj e nova gl ava obi tel j i . On presel j ava baku u neku
dr ugu, manj u prost ori j u, j er to e j oj t a vel i ka prost ori j a,
sad kad j e ost al a sama. U t u se sobu usel j ava ot ac sa svo-
j om enom. Nakon nekog vr emena i otac obol i j eva od raka
i umi r e. Pri a se ponavl j a sa si nom koj eg oekuj e i sta sud-
bi na. I t ako se to nastavl j a.
Ako se u taj st an usel e drugi l j udi , i kod nj i h e se pono-
viti i sta stvar i redosl i j ed. Uvi j ek se kree od onog mukar ca
koj i se smj est i o u naj l j epoj prostori j i . Isto ovo moe se do-
gaat i i sa enskom l i ni j om, ali u sasvi m dr ugom pr ost or u.
Tehni ka obol i j evanj a i umi ranj a se ne mi j enj a!
Rak i vi od vrste hrane koj u ovj ek uzi ma! Kod ove t era-
pi j e, koj a traj e 42 dana, t reba uzi mati samo i j edi no proci j e-
ene sokove od povra i aj eve! Tada e se rak povui i
nest at i , a paci j ent e dal j e i vj eti nor mal no. Zat o j e to t ako,
zgodno je opi sao Bruno Vonar bur g u knjizi Gottes Segen in
der Natur:
"Bj el anevi ne dopri nose razvoj u kancer ogenog pr ocesa
i zat o se mor a presj ei dot ok bj el anevi na u or gani zam. Or-
gani zam ne moe ivjeti bez bj el anevi na i t ada naa krv,
koj a post aj e gl adna bj el anevi na, napada sve to j e u orga-
ni zmu st r ano i i j a su baza bj el anevi ne. To su razne i zra-
sl i ne - t umor i , nagomi l ane ot padne mat eri j e i t ome sl i no."
To znai da sama krv zapoi nj e preci znu operaci j u ukl a-
nj anj a razni h t umor a u or gani zmu, bez upor abe skal pel a!
Rak j e st rano ti j el o u or gani zmu, t j . j edna vrst a parazi t a!
Kako se razvi j a, poveava mu se obuj am, a sami m t i m i pri ti -
sak na okol no tki vo organi zma. Zat o i j avl j aj u bol ovi . S dr uge
strane, rak oduzi ma hranu or gani zmu, koji sve vi e sl abi , sve
do smrt i !
Dokazano j e da se kod razvoj a raka dol azi do por eme-
aj a r azmj ene mi neral a u st ani cama or gani zma. Sokovi od
povr a su bogat i mi neral i ma i neutral i zi raj u taj por emeaj .
Dugo zadr avanj e ot padni h mat eri j a u or gani zmu i zazi va
nj egovo t rovanj e i zato j e pot rebno regul i rati mokr enj e i st o-
l i cu! Zahval j uj ui kombi naci j i s aj evi ma, gdj e svaki aj obav-
lja svoj di o posl a, pospj euj e se akt i vnost or gana za i zl ui -
vanj e. Postoj i mnogo nai na bor be proti v raka. Jedan od
ui nkovi t i h j e i Br eussova met oda, koj u j e dor adi o aut or ove
knj i ge. Kod nekol i ko paci j enata, nakon to su posl ani kui
da umr u, pa su neko vri j eme l i j eeni ovom met odom, ni na
j ednoj pretrazi (markeri i sl i no) nije bilo vi dl j i vi h t r agova ra-
ka!
Ing. Dragutin Crni
48
Radiestezija
Nai su dananj i stanovi mal eni i nema puno mj est a za
pr emj et anj e krevet a kako bi smo i zbj egl i opasna ozr aena
mj est a. Zbog t oga mor amo vri ti radi est ezi j sku zat i t u t og
pr ost or a. Post oj e broj ne met ode zati te, ali mor amo pazi ti
da se ti zati tni ureaj i ne pret vore u nove i zvore t et nog
zr aenj a. Zati tni ureaj i aut ora ove knj i ge pokazal i su se
kao vrl o pouzdani i traj ni , a mogu se i nosi ti sa sobom ako
put uj emo i ponovno postavi ti da nas ti te!
Neki od poz nat i h uz r oka nas t anka r aka. Pomo voa
i povra
Jedan od poznat i h uzroka nast anka raka mogu biti i t a-
kozvani "sl obodni radi kal i ", koj i se nekont rol i rano razvi j u u
naem or gani zmu. Puno j e ljudi ul o taj i zraz, al i mal o i h
zna t o j e t o. To su mal e mol ekul e sl obodnog ki si ka st vore-
ne u or gani zmu, a napadaj u poj edi ne st ani ce. Ukol i ko i h ne
spri j ei mo, nj i hovo dj el ovanj e na st ani cu j e isto kao i kad se
el j ezo ili met al koji l ako oksi di ra nae u struj i i st og ki si ka.
Ono pone ubr zano hrati , odnosno oksi di rat i , ili se mast
pone ubr zano kvari ti ! Tomu pr i donose i puenj e, al kohol i -
zam, poj aano arenj e - ki sel i na u el ucu, st res, i nfekci j e,
UV-zraenj e, j aka duevna ili t j el esna opt er eenj a. Opas-
nost se poveava kad se t i sl obodni radi kal i namnoe tol i ko
da i bezopasni spoj evi u or gani zmu post aj u opasni !
Kako bi smo spri j ei l i ovakav razvoj dogaaj a, mor amo u
or gani zam ubaci ti "zdravst venu pol i ci j u", poznat i j u pod i me-
nom "anti oksi danti "! To su posebno akti vni bet akar ot i n, vi ta-
mi n C, vi t ami n E i t i sue bi oakt i vni h tvari iz voa i povr a,
koj e uz pomo sokova i z naeg or gani zma pr onal aze sl o-
bodne radi kal e i neutral i zi raj u i h! Ako i h i ne uspi j u do kraj a
neut ral i zi rat i , oni usporavaj u nj i hovo mnoenj e i dj el ovanj e!
49
Mor am se nakrat ko osvrnuti na post avke i z ove knj i ge. U
njoj se pot anko razrauj u razna t et na zr aenj a i nj i hov ut-
j ecaj na svaki i vi or gani zam, ali isto t ako i nai ni zat i t e.
Odr een j e i pol ari tet l j udski h bi a. ene su negat i vnog (-),
a mukar ci pozi t i vnog (+) pol ari teta. To znai da zr aenj e
negat i vnog (-) pol ari teta tetno dj el uj e na mukar ce, ali ne i
na ene. To vri j edi i obrnut o! To znai da i mamo i st a zra-
enj a pozi t i vnog pol ari teta, a isto t ako i negat i vnog. Kao pri -
mj er to mogu biti vori ta Har t manove ili Curryj eve mr ee,
razna pozi t i vna ili negat i vna zraenj a, i td.
Ako organi zam boravi iznad zraenj a mi j eanog pol ari teta,
kao to j e to j aki podzemni vodot ok, koji j e (+, -) pol ari zi ran,
onda e svaka osoba, bez obzi ra na spol , i mati zdravst vene
probl eme. To j e kol ski pri mj er sl uaj a "mj eovi te linije"!
Gdj e e se te posl j edi ce ozrai vanj a poj avi ti , ovi si o mj es-
t u neposr ednog ozrai vanj a na or gani zmu. To moe biti po-
dr uj e gl ave, pr snog koa, t r buha ili nonog di j el a.
Ovo su u krat ki m crt ama obj anj enj a o t akozvani m "obi -
t el j ski m nasl j edni m i mbeni ci ma" u sl uaj evi ma "seri j ski h"
bol esti od raka l anova j edne por odi ce. Taj "nasl j edni i m-
beni k" doi st a post oj i , ali samo kao mj est o, i to nepokr et nog
boravka, odnosno spavanj a l anova obi tel j i . Sve ostal o ovi si
samo o osobi (mukarac/ena) i o vrsti pol ari zaci j e t et nog
zr aenj a i znad koj eg osoba dul j e vr emena mi ruj e, odnosno
spava!
Rj eenj e ovog pr obl ema j e vrl o j ednost avno. Tr eba se
samo mal o odmaknut i od mj est a t et nog zr aenj a ili i zvri ti
radi estezi j sku zati tu. Ako t o napravi mo, onda e svaka oso-
ba doekat i duboku starost to se ti e bol esti od raka! Zat o
j e u sv emu ov ome potrebna radi estezi j a. Pomou nj e ot kri -
vamo t akva i sl i na opasna mj est a, kao i vrst u i j ai nu tet-
nog zr aenj a! Mnogi bi ljudi ostal i zdravi i dugo i vj el i kad bi
pri hvati l i upozor enj a i savj ete radi estezi j e!
Ing. Dragutin Crni
L j ek ov i t a upor aba voa i povra u b o r b i pr ot i v r aka
"... Proti vni k sam toga da se bi l j na sredst va kori ste za
l i j eenj e (raka), ali bol esni ci ma to pr ua psi hi ku pot poru! "
i roni ni m t onom u novi nama tvrdi lijenik, "speci j al i st za rak"
iz bol ni ce u naj veoj hrvatskoj l uci .
S dr uge st rane, na nj egovu vel i ku al ost, svj etski pri znati
speci j al i sti , kao i i nsti tuti za i strai vanj e raka u Nj emakoj ,
SAD-u i dr ugdj e, t vrde drugai j e. Meut i m, j edi no u Hrvat-
skoj , kao u osobi t oj zeml j i , l i j eni ci su posebno pl aeni da
prate i ue o svi m novi m nai ni ma bor be proti v raka i dr ugi h
bol est i . Moda j e taj na "speci j al i st" bi o na nekom dr ugom
pr edavanj u ili na modnoj reviji kad se j e govori l o o razni m
nai ni ma bor be proti v raka! Ost avi mo i t at el j i ma i bol esni ci -
ma da sami odl ue t ko i ma pravo i kome se moe vj erovat i !
Evo mi l j enj a ti h i nsti tuta i speci j al i sta za i st rai vanj e i
l i j eenj e r aka o neki m bi l j kama kori sni m u borbi proti v raka.
Iznijet u i h samo nekol i ko:
50
Radiestezija
- U mahunar kama, bobu, gr aku i l ei nal azi se odl i na
bi oakt i vna t var saponi n, koj a smanj uj e i spr eava di j el j enj e
stani ca raka u cri j evi ma i na taj nai n spreava nj egov razvoj !
- U svi m vr st ama kupusa, rotkvi ca i hrena nal aze se vi -
sokoakt i vne supst ance za zai ne po paprenost i (Ij utosti ),
mi ri su i okusu. Ovi bi oakti vni gl ucosi nol ati spreavaj u razvoj
raka u cri j evi ma!
- I poznat i peri n i ma dal eko vee dj el ovanj e od onog za
okus j uhe i umaka. Peri n sadri mnogo vi t ami na C, i ma naj -
vi e el j eza od svi h bi l j aka, a sadri i bi oakt i vnu vonu tvar
api geni n. I strai vanj a na Sveui l i tu Wat t en-Her deckeu ot-
krila su da api geni n spreava "putovanj e" i di obu stani ca raka
cri j eva!
- Znanst veni ci i z Ni zozemske i SAD-a t vr de da j edan l uk
srednj e vel i i ne moe spri j ei ti nastaj anj e i razvoj raka el u-
ca! On vee i neutral i zi ra uzroni ka raka el uca ni t r osami n.
Osi m t oga, sadri vel i ke kol i i ne bi oakt i vne tvari quer cet i n,
koj a opor avl j a ot eene st ani ce el uca. Te su st ani ce ot e-
tili tzv. "sl obodni radi kal i ", a to moe i mati t eke posl j edi ce
u vi du razvoj a raka. Quercet i n pri pada grupi bi oakt i vne vo-
ne boj e, a osobi t o je akt i van u suradnj i s vi t ami nom C.
- Znanst veni ci i z Fi nske su nakon 26 godi na i spi ti vanj a
nad 10. 000 ljudi ustanovi l i da ni j edan nije obol i o od raka
ako j e redovi t o j eo j abuke! Jabuke i spunj avaj u zaht j ev da
sadr e puno vi t ami na C i quercet i na, i deal ni h bor aca proti v
raka pl ua, el uca, cri j eva i ostal i h nepri l i ka u or gani zmu!
Sve su vrste j abuka vri j edne i kori sne!
- Vel i ku pomo pri bol esti prost at e prua ve opi sano
voe i povre. Posebno se preporuuj e raj i ca. U nj oj se
nal azi posebni bi oakti vni materi j al l ykopi n, koji odrava crve-
nu boj u raj i ce. On dj el uj e na smanj enj e ri zi ka od raka pros-
t at e. Na or gani zam preraenu raj i cu pri hvaa bol j e nego
si rovu.
51
St anovni t vo Medi t erana u prosj eku naj manj e bol uj e od raka
ne samo zat o to koristi masl i novo ulje i ri bu, nego i zat o
to troi oko 500 - 700 gr ama svj eeg voa i povra dnevno
po st anovni ku.
Posebno dobri "pol i caj ci " ili uboj i ce raka su sve vrst e ku-
pusa, kel j a i brokul e! Reci mo, j edan sr ednj e vel i ki obi an
luk dnevno umanj uj e rizik raka el uca, j er sadri vel i ke kol i -
i ne quercet i na. Querceti n popravl j a stani ce ot eene dj el o-
vanj em sl obodni h radi kal a i razgrauj e ni t rosami n sl i ku u
el ucu.
Kao obr ana od neki h vrst a uzroni ka raka posebno su
dobr e sve vrst e j abuka, s vel i ki m kol i i nama vi t ami na C i
quer cet i na, sadr anog u bi oakti vnoj boj i j abuke!
I ng. Dr agut i n Cr ni
52
Radi est ezi j a
B i oener gi j a
Svaki ovj ek raspol ae s bi oener gi j om! Ne ul azei u t e-
ori j ske rasprave o nj oj , el i m samo podui t i kako se nj ome
moe sl ui ti na dobrobi t drugi h l j udi . To znai da se nedost a-
tak energi j e or gani zma, koji j u j e i zgubi o u borbi proti v bo-
l esti , moe di j el om nadoknadi t i s ener gi j om davat el j a, pod
uvj et om da su t e energi j e donekl e sl i ne.
Prakti an post upak j e sl j edei : treba vrsto pri sl oni ti dl an
pr eko obol j el og mj est a. Pot rebno j e posti i j aku ment al nu
koncent raci j u i el j u za paci j ent ovi m ozdr avl j enj em, i pri t om
i skl j ui ti sve ost al e mi sl i . Nakon krat kog vr emena paci j ent
e osj eti ti vrel i nu na t om mj est u, to j e znak da su se ener-
gi j e davat el j a i pri mat el j a udrui l e i zaj edno se bor e proti v
bol esti ! Ponekad se osj eti i hl aenj e, to j e isto t ako znak do-
bre reakci j e or gani zma! Ovo moe napravi ti svat ko! Dovol j -
no j e samo mal o dobr e vol j e i l j ubavi pr ema paci j ent u!
U ovom sl uaj u vel i ku pomo i mamo u uporabi vi ska. Dok
j e j edna ruka pol oena na obol j el o mj esto, u drugoj ruci se
vrti vi sak. Vi sak e nam svoj i m kret nj ama pokazati dokad j e
dovol j no ovako davati nau bi oenergi j u. Kad nam vi sak po-
kae da smo dal i dovol j no energi j e na t om mj est u, pomi e-
mo dl an nae pol oene ruke na sl j edee mj esto i ponavl j amo
cijeli post upak. Ako npr. radi mo na ki mi , t ada kr eemo od
j ednog nj enog kraj a pr ema dr ugom. Kad smo zavri l i rad na
pr vom mj est u, taj di o pokri j emo, da se paci j ent ne rashl adi .
Tako post upamo do kraj a. Ci j el i post upak, reci mo rada na
ki mi , traj e od 15 mi n. do pol a sat a!
t o se t o ustvari t ada dogaa? Usl i j ed t et nog zr aenj a
koj em j e or gani zam bi o i zl oen i usl i j ed dj el ovanj a bol esti ,
dol o j e do por emeaj a u stani ci or gani zma. Ti h por emea-
j a i ma nekol i ko vrsta. Ul oga bi oenergi j e j e u t ome da zaj edno
s ener gi j om bol esni ka dovodi u red st anj e u i oko st ani ce
53
- Si rovo voe i povre treba dobro vakati da se osl obodi
l ykopi n, a u pr er aenom j e st anj u ve osl oboen. To mogu
biti razne j uhe od raj i ce, umaci ili sokovi . I deal an j e, na pri -
mj er, keap ili pri preml j eni umaci od raj i ce.
- Proi zvodi od brana i tari ca savren su i zvor ur avnot e-
enj a mat eri j al a za na probavni sust av. Godi nama j e st va-
rana kri va sl i ka o branu kao o openi to nezdr avom produk-
t u. Kori ca kruha j e mnogo zdravi j a nego to se t o smat r al o.
Ona sadri zat i t nu tvar proti v raka pronyl -l ysi n u vel i ki m
kol i i nama. To j e otkri veno tek nedavno na Sveui l i t i ma u
Munst er u i Ki el u.
- Pronyl -l ysi n nastaj e drugai j e nego ostal i dj el ot vorni
pri rodni sast oj ci proti v raka u vou i povr u. St vara se t eh-
ni ki m post upkom u pri premnom procesu proi zvodnj e kruha,
na sl j edei nai n: kruh se uobi aj eno pr i pr ema od mj eavi -
ne peni nog i raenog brana, u omj er u pol a-pol a, a moe
i dr ugai j e. Kod peenj a kruha reagi ra ami noki sel i na l ysi n
koj a j e sast avni di o peni ne bj el anevi ne i povezuj e se sa
kr obom koj i j e sast avni di o brana. Dol azi do st varanj a vi -
soke koncent r aci j e pronyl -l ysi na, i to posebno u kori kruha!
Ovaj j e kr uh veoma dobar i kod di j etne pr ehr ane. Mnogi
su do sada vrati l i svoj e zdravl j e i rijeili se raka, a da se nije
znal o zat o se to dogaa. Ljudi su topi l i koru t og kruha i pri -
premal i pi e od nje. Do su ovog rj eenj a dol i posve sl uaj no.
Dnevno su pili od pol a do j edne litre t akvog soka! Donedav-
no se on pr odavao u nj emaki m t r govi nama, i to po vi sokoj
ci j eni . Ovaj j e proi zvod ui nkovi t kod svi h vrst a raka, a na-
roi to kod raka na probavni m or gani ma! Meut i m, poj aan
ui nak i ma kad se post upa po savj et i ma radi est ezi j e! To se
odnosi na kont r ol u, zati tu i nai n t erapi j e.
I ng. Dr agut i n Crni
Krvoi l ni s u s t a v "Vene por t a e"
Mnogi e se zapi tati kako j e mogue da razni aj evi i
pravi l an rad pr obavnog sust ava mogu tol i ko bi tno utj ecati
na zdravl j e or gani zma. Obj anj enj e j e j ednost avno: vei na
bol esti or gani zma vezana j e uz bol esti sust ava "vene portae".
To j e onaj krvoi l ni sust av koj i odvodi vensku krv i pot r eb-
ne sast oj ke hrane i z tankog i debel og cri j eva i zravno u krvo-
tok i u j etru na dal j nj u preradu. Ta krv obi l uj e produkt i ma pro-
bavl j ene hr ane! Zat o sve ono to se rast vara u cri j evi ma
ovi m kr vot okom i de i zravno u j et ru i po ci j el om t i j el u! Na taj
se nai n or gani zmom ire l i j ekovi koj e pi j emo, al i isto t ako i
ot rovi ! Dakl e, mo emo rei da j e sust av Vene portae krvni
sust av koj i pr euzi ma sastoj ke hrane i vi t ami na u cri j evi ma i
prenosi i h i zravno u krvotok, odnosno u sl ezenu!
Jedan od vani h di j el ova t og sust ava j e sl ezena (Li en).
Ona j e naj vei l i mfni or gan, a smj et ena j e u t rbunoj upl j i -
ni ; tei oko 170-200 grama i moemo j u nazvat i "spremni k
rezervne krvi ". Za vri j eme razvi tka embri j a st vara cr vena
krvna zr nca (eri troci te). St ara cr vena krvna zr nca se razgra-
uj u u sl ezeni i i z njih se osl obaa el j ezo, koj e se prenosi
u Kotanu sr i kori sti u novi m krvni m zr nci ma. Li mf ni voro-
vi u sl ezeni st varaj u l i mfoci te (vrsta bi j el i h krvni h zr naca) .
Posebni di j el ovi sl ezene uni tavaj u tetne est i ce, mi kro-
or gani zme, koj i i zazi vaj u razne bol esti prodi ranj em u krvotok.
U sl ezeni se nal azi dobar di o rezervne krvi , koj i se u sl uaj u
pot rebe ubacuj e u krvotok. Ta se krv nal azi u proi renj i ma
54
Radi est ezi j a
venski h kapi l ara, tzv. "venski m j ezerci ma". Ako j e pot r ebno,
sl ezena se moe bez vei h posl j edi ca ukl oni ti i z or gani zma,
to se dogaa kod teki h padova ili udar aca!
L euk emi j a - bol es t kr vi
Po neki m aut ori ma, l eukemi j a j e raspadanj e krvni h st ani -
ca usl i j ed bol esti krvoi l nog sust ava "Vene portae". U vei ni
sl uaj eva ova se bol est j avl j a usl i j ed dugot raj ni h i j aki h
psi hi ki h st resova i duevne depresi j e. I zl j eenj em osnov-
ni h uzroka rj eava se ugl avnom i pr obl em l eukemi j e. Ovdj e
e naj vi e pomoi dobar psi hi j atar, j er paci j ent ne mor a biti
svj est an kad mu se neto neugodno dogodi l o! To j e mogao
biti i neki naoko nevaan dogaaj u dj eti nj stvu ili kasni j e!
Bez rj eenj a duevni h i st resni h pr obl ema i samo j e i zl j ee-
nje l eukemi j e ot eano, a est o i onemogueno!
U prehrani t r eba i zbj egavati meso, eer, proi zvode od
bi j el og br ana i peenj e. Naj bol j e j e pri j ei na j edan od sus-
t ava makr obi ot i ke prehrane. Tr eba st rogo i zbj egavati j esti
podgr i j ana j el a, duboko smr znut e i "traj ne" nami rni ce, radi
procesa trul j enj a koji su poel i u nj i ma! Iz st ana t reba izbaciti
sve ot r ove kao to su DDT, otrovi proti v mol j aca i kukaca,
osvj ei vai za sani t arne prostori j e, svi j ee s post ot kom ar-
sena, i t d. Svakako ne t reba pui ti , piti al kohol , i td.
Na ovaj nai n sust av Vene portae ponovno pr euzi ma
svoj u f unkci j u i zravnog pr euzi manj a vi t ami na i kori sni h sa-
st oj aka iz hrane u cri j evi ma!
Obavezan j e, kao i kod svi h vrst a raka, radi estezi j ski pre-
gl ed i zat i t a st ana i boravka! Bez ovog post upka, ot eano
j e, a est o i nemogue, i zl j eenj e bilo koj e bol est i . Na gr o-
bl j i ma j e previ e oni h koji su ovo zanemari l i !
55
or gani zma. To znai da stani ci vraa pravi pol ari tet na nj e-
noj opni , da uskl auj e por emeaj e u genskom l ancu ili u
pri padaj ui m kr omosomi ma u stani ci ! Isto t ako pomae orga-
ni zmu da odbaci neupotrebl j i ve st ani ce i i zgradi nove!
I ng. Dr agut i n Crni
Ot r ov i u s t a nu
est o se dogaa da mnogi ljudi ni kako ne mogu "doi k
sebi ". Uza svu zat i t u, vol j u i naj bol j u t erapi j u ne mogu ni -
kako ozdravi t i . Jedan od pr obl ema su i razni otrovi koj e dri -
mo u st anu. Svi oni truj u i nae ti j el o! To su razni sprej evi
proti v kukaca, osvj ei vai za WC, naftal i n, kamf or, DDT, ot-
rovi proti v mol j aca i t ome sl i no. Reci mo, naftal i n sadri
smrt onosni ar sen! Treba paziti i koj e svi j ee kori sti mo u kui ,
j er mnoge sadr e arsen. Umj est o umj et ni h ot rova kori sti te
pri rodne sast oj ke: l avandu, or ahovo l i e, pel i n, sapune od
l avande, pri rodni kamfor, parf eme, pa ak i duhan! St an po-
vr emeno t reba dobr o provj etri ti !
Ako j e na sve ovo nadovezan i dal j nj i bor avak na mj est i -
ma t et nog zraenj a, onda j e ot vor en put t eki m bol esni m
st anj i ma, pa ak i smrt i . Osnovni zadat ak ove knj i ge j e da
podui , upozori i pomogne! Li j epo j e i mati dr age pri j atel j e
do duboke st arost i , a t eko j e i zgubi ti vol j ene i dr age osobe
u cvi j et u ml adost i i u naponu i vota! Uz mal o dobr e vol j e, to
se moe i zbj ei ! Postoj e razni nai ni kako pomoi obol j el i -
ma od razni h bol esti pa i od opake bol esti raka i l eukemi j e.
ovj eanst vo se stol j ei ma bori proti v njih i svako mal o nas
uvj eravaj u kako su ba sada pronal i lijek, ali do dana da-
nanj eg ni ta od t oga! To su samo pri e! Obol j el i i nj egova
okol i na nemaj u vr emena ekati da se dogodi udo! Svako
ekanj e j e i zgubl j eno vri j eme, koj e se vrl o est o pl aa naj vi -
om ci j enom, i vot om!
56
Radi est ezi j a
Opi sani nai n l i j eenj a pokazao se kao uspj ean. Kombi -
naci j a t ot al ne t erapi j e s masaama ul j em od gospi ne t rave i
bi oener gi j om dal a j e odl i ne rezul t at e. Pri t om ne smi j emo
zabor avi t i zati tu paci j ent a i nj egove okol i ne od t et ni h zra-
enj a! Bez t oga uspj eh ove, kao i ostal i h t erapi j a, bi o bi po-
l ovi an! Paci j enti koj i su bili osueni na nei zbj eni kraj , na
ponovni m pr egl edi ma ugl avnom su progl aeni zdr avi ma i
bez t r agova ovi h bol esti !
Taj na j edn e s mr t i i n o v o g , s r e t n o g i vota
Jedan ovj ek me pozvao da napr avi m radi estezi j ski pre-
gl ed kue nj egovog net om umrl og brat a, koj a mu j e pri pal a
kao j edi nom nasl j edni ku. el i o j u j e pokl oni ti svoj oj kerki ,
koj a i ma mua i dvoj e dj ece. Negdj e j e uo da bi bi l o dobr o
pri j e t oga kuu radi estezi j ski pregl edat i . Pri stao sam na pre-
gl ed, ali tek 40 dana nakon smrti pokoj ni ka, o koj em ni sam
ni ta znao.
Prol a su dva mj eseca i j ednog l i j epog sunanog dana
zapoeo sam pregl ed. Od samog poet ka t og ruti nskog pre-
gl eda, nai l azi o sam na neobj anj i ve znakove, koj i kao da su
mi govori l i "Trai , dobro trai!". Ni kako ni sam mogao otkriti
to t o mor am posebno trai ti .
Zavr i o sam pregl ed i sve j e bi l o vi e-manj e nor mal no.
Samo sam u st ari nskoj kuhi nj i , i za stol a gdj e se nal azi l a
kl upa, nai ao na neobi no j ak, zapr avo smr t onosan i zvor
t et nog zraenj a. U kombi naci j i j e bio j aki podzemni tok vode,
raspukl i na t erena i vorovi Curryj eve i Har t manove mree!
Sve to bi l o j e koncent ri rano na oko pol a kvadrat nog met ra!
Pr edao sam novom vl asni ku kue ovj ereni nacrt pregl e-
da, s posebni m upozor enj em na kri ti no mj est o u kuhi nj i .
Upozor i o sam ga na mogue posl j edi ce ak i rel ati vno
57
Ne t reba uzi mati total nu terapi j u po Crni -Breussovoj me-
todi j er bi u ovom sl uaj u samo teti l a! Pot rebno j e radi ti l a-
gane posl ove i etati se pri rodom uz prat nj u, te i zbj egavat i
sva mogua psi hi ka opt ereenj a i st resove!
I ng. Dr agut i n Crni
Os n o v n e v r s t e pr et pos t av l j eni h zra enj a
Dr i mo da post oj e tri osnovne vrste zr aenj a koj e i zrav-
no ut j eu na i vot na Zeml j i . To su: kori sna zr aenj a, t et na
zr aenj a i neut ral na zraenj a.
58
Radiestezija
Pod zr aenj em mi sl i m na vi braci j e obl i ka ili mat eri j e koj e
ut j eu na i ve or gani zme.
K o r i s n a su ona zraenj a koj a svoj i m vi br aci j ama utj eu
na pobol j anj e i zmj ene tvari u st ani cama naeg or gani zma,
ili na bi l o koj i nai n pogoduj u i vom or gani zmu.
t et na su sva ona zraenj a, odnosno vi braci j e, koj e tet-
no ut j eu na or gani zam i ve j edi nke, bilo u t j el esnom ili psi -
hi kom smi sl u. Posebno su opasna zraenj a sl abog ili j akog
i nt enzi t et a, al i bez f aznog pomaka u odnosu na "napadnut i "
or gani zam. To su ona zraenj a koj a zaj edno s vi br aci j ama
or gani zma stvaraj u j aku rezonanci j u!
N eut r al na su ona zr aenj a koj a ni na koj i nai n ne utj e-
u na i ve or gani zme. To su zraenj a i j a j e f rekvenci j a j ed-
naka f rekvenci j i i vog or gani zma, ali s pomakom f aze od
1800. Rezul t ant a ovog zraenj a j e uvi j ek nul a!
P r egl ed zra enj a e l e k t r o ma g n e t s k o g s pek t r a
sl i ka br. 8
Grafiki prikaz zraenja elektromagnetskog spektra izraen u cm.
Svi el ekt r omagnet ski val ovi , od naj manj i h do naj vei h
val ni h dui na, t j . od svemi rski h do el ekt ri ni h radi j aci j a, pro-
i zvode se osci l at or om, t j . i zvorom. Po f ormul i i z el ekt r odi na-
mi ke znamo da j e val na dui na el ekt r omagnet ski h val ova X
= c/f, gdj e je "c" brzi na svj etl osti (c = 3x1010 cms"
1
), a T je
f r ekvenci j a u Hz.
59
kr at kot r aj nog bor avka na t om mj est u. Tek mi j e t ad rekao
da mu j e brat i mao t eku smrt. Umr o j e od raka, ali j e neko-
l i ko zadnj i h godi na, nakon eni ne smrt i , naj radi j e dr i j emao i
spavao upr avo na toj kuhi nj skoj kl upi . Uvi j ek su i mal i pro-
bl ema s nj i m da ga smj este u krevet. S dr uge strane, kerki -
na obi tel j namj er aval a j e nakon pr eur eenj e kue u tu pr o-
stori j u smj est i t i dj ecu! Djeji krevet na kat t r ebao se nal azi ti
upravo na mj est u t og opasnog zraenj a. Zakl j ui l i su da j e
to mj esto j ako dobro, jer j e i pokoj ni k upravo tu vol i o spavat i .
Nakon ovog saznanj a shvati o sam upozor enj e: "Trai ,
dobr o trai !", kao i t o zat o sam t i j ekom pret rage osj eao
nemi r nu pokoj ni kovu pri sutnost! el i o j e zati ti ti nevi nu dj e-
i cu da, kao on, ne post anu rtve opasnog zr aenj a!
Na osnovi svega predl oi o sam vl asni ku kue zati tu ci j e-
log obj ekt a pomou radi estezi j ski h si dara, to j e on pri hvati o.
Post avi o s am devet si dara na odr eeni m mj est i ma kr uga
oko kue i vrta.
Posl i j e razdobl j a stabi li zaci j e od oko mj esec dana, zamo-
lio s am kol egu, vrsnog radi est ezi st a, da i zvri pr egl ed i t a-
vog pr ost or a. Ot i ao j e sam t amo i nj egov nacrt zr aenj a
podudar ao se s moj i m. Kod nj ega su ta zr aenj a bi l a u t ra-
govi ma, a ne onako otra kao kod mene. Znai , zat i t a j e
uspj el a i tek sam t ada kol egi obj asni o u emu j e bi o pr obl em.
Obi tel j koj a j e usel i l a u tu kuu, danas, nekol i ko godi na
nakon ti h dogaaj a, ivi zai sta sret no, a dj eca pucaj u od
zdravl j a i nat pr osj ene su i ntel i genci j e!
Ing. Dragutin Crni
Tabel a br. 1
60
Radiestezija
kvant ne put anj e vi e ener get ske razi ne u kvant nu put anj u
ni e. Pr ema t ome, at omi su osci l atori koji emi ti raj u i nfracrve-
ne zr ake, vi dl j i ve zrake i ul tral j ubi aste zrake.
Nema odr eeni h ni otri h gr ani ca i zmeu poj edi ni h vrsta
el ekt romagnet ski h radi j aci j a i zato se i na grafi konu vi di pre-
kl apanj e poj edi ni h grani ni h podruj a.
Podr uj e vi dl j i ve svj etl osti ogr ani eno j e na val ne dui ne
od 0,4 do 0,8 u. Mreni ca l j udskog oka osj etl j i va j e samo na
t e dui ne el ekt r omagnet ski h val ova! Meut i m, pod poj mom
svj etl osti u i r em smi sl u, uz el ekt r omagnet sku i z podr uj a
vi dl j i vog di j el a spekt ra, podrazumi j evaj u se i radi j aci j e cj el o-
kupnog opt i kog spekt ra.
El ekt r omagnet ski val ovi , pa pr ema t ome i svj et l osni , pr e-
nose se i kroz vakuum. Dakl e, za nj i hovo pr enoenj e nije
pot r ebna tvar koj a bi i h mehani ki prenosi l a t r eper enj em
svoj i h est i ca. To ovi si o sadraj u energi j e u pr ost or u i ra-
zuml j i vo j e da j e odbaeno mi l j enj e o post oj anj u "etera"
kao sr edst va za pri j enos el ekt r omagnet ske osci l aci j e.
Sv j et l os t
Pr ema Maxwel l ovoj el ekt r omagnet skoj teori j i svj etl osti i z
1873., svj etl osni su val ovi ustvari el ekt r omagnet ski val ovi .
U pr et hodnom pogl avl j u vi dj el i smo da vrl o mal i di o el ekt ro-
magnet skog zr aenj a pri pada podruj u vi dl j i ve svj et l ost i .
Izvori svj etl osti mogu nastati usl i j ed povi ene t emper at u-
re ti j el a - to su topl i nski i zvori svj etl osti ; zat i m usl i j ed kemi j -
ski h pr ocesa, kao to j e spaj anj e f osf or a s ki si kom. Mnoga
ti j el a svi j etl e kad na njih padaj u ul tral j ubi asti ili r endgenski
zraci .
61
Tabel ar ni pr i kaz e l e k t r o ma g n e t s k o g s pek t r a - v al ne
dui ne i f r ek v en c i j e:
Ing. Dragutin Crni
sl i ka br. 9
Einsteinov efekt.
Brzi na svj etl osti u vakuumu i zmj erena j e i pri hvaena kao
c = 300. 000 km/sek"
1
, pr emda i ma i drugai j i h rezul t at a, ali
62
Radiestezija
razl i ke su rel ati vno mal e i za zemal j sku upor abu nebi t ne.
Novi j a su mj erenj a tu brzi nu svel a na c = 299. 793 km/sek"
1
.
U at omskoj fi zi ci j e obj anj eno da emi si j a i nf racrveni h i
ul t ral j ubi ast i h zr aka nastaj e isto kao i kod vi dl j i vi h zraka,
usl i j ed i zvj esni h pr ocesa koj i se odi gravaj u u at omi ma. Pre-
ma t ome, zrake i z podruj a vi dl j i vog di j el a spekt r a u osnovi
se ne razl i kuj u od zraka u podr uj i ma i nf racrvenog i ul tra-
I j ubi ast og di j el a, s koj i ma neposr edno grani e.
Kako se obi no uzi ma da podruj e vi dl j i vog spekt r a obu-
hvaa svj et l osne zrake, i j e val ne dui ne i zmeu kraj nj e l j u-
bi ast og i crvenog di j el a i znose 400 do 800 mu,, izlazi da nj i -
hove f r ekvenci j e i znose 750x1012 do 375x1012 Hz, t j . 750
do 375 bi l i j una ti traj a u sekundi , pa moemo rei da j e za
neku odr eenu boj u svj etl osti karakt eri st i na nj ena f r ekven-
ci j a.
Frekvenci j a rendgenski h zraka i znosi od 4x1015 do
3x1019 Hz.
Uspor edbe radi , ponovi mo da l j udsko uho pr i ma vi braci j e
f r ekvenci j e od 2x10 do 2x104 Hz, t j . od 20 do 20. 000 Hz!
63
Sva ti j el a koj a svi j etl e bez vl asti tog zagri j avanj a nazi va-
mo l umi ni scent ni m svj etl osni m i zvori ma. Svj etl ost koj u oni
zrae zovemo hl adnom svj et l ou. I pri poj avi hl adne svj et-
losti at omi ti j el a zrae el ekt r omagnet ske val ove.
Raspr ost i r anj em svj etl osni h val ova vri se pr enoenj e
energi j e od svj et l osnog i zvora na sve st rane u prost or i to
uzdu svj et l osni h zraka. Tu energi j u zovemo "zrana" ener-
gi j a.
Pr ema Pl anckovoj kvantnoj teori j i i z 1900. svaki svj etl osni
i zvor i spr eki dano emi ti ra odr eene kvant ume energi j e, koj e
nazi vamo "fotoni ". Danas j e pri hvaeno dual i st i ko poi ma-
nj e svj et l ost i , t j . da su fotoni praeni val ovi ma i da svj etl osni
val ovi sadr e f ot one.
Svj etl ost se u sl obodnom prost oru i u vakuumu prost i re
pr avocr t no. Kako esti ce svj etl osti i maj u masu, proi zl azi da
svj etl osni zraci usl i j ed gravi taci j e vel i ki h masa skr eu s
pr avocr t ne put anj e kad prou por ed nj i h. Pr omat r anj a i mj e-
renj a za vr i j eme pomri ne Sunca 1919. godi ne, pot vrdi l a su
tzv. Ei nst ei nov efekt i ust anovl j eno j e skret anj e svj et l osni h
zraka pokraj mase Sunca za a = 1' 74".
I ng. Dr agut i n Cr ni
Ta b e l a b r 2:
64
DRUGI DIO
Ta b e l a r n i p r i k a z v a l n e dui ne s v j e t l o s t i i s p e k t r a l n i h
l i ni j a:
UVOD
Do sada smo se bavi l i ugl avnom poj ednost avl j eni m opi -
si ma znanst veni h spoznaj a i z poj edi ni h gr ana znanost i , za
koj e dr i mo da e nam pomoi u dal j nj em r azmat r anj u
radi est ezi j skog dj el ovanj a. est o emo ulazi ti u podr uj a
i magi nar nog, ali t emel j i e biti na post ul at i ma i dost upni m
znanst veni m spoznaj ama.
Vrl o j e bi tno napomenut i da se u ovom radu nee robo-
vati ni j ednoj do sada i znesenoj znanst venoj ili drugoj teori j i ,
niti pri hvati ti i skl j ui vost s bilo koj e st rane!
Kad netko za net o kae "To j e nemogue" ili "To ne
post oj i ", t reba pri hvati ti da j e za nj ega t o st varno t ako. On ili
ne r aspol ae s dr ugi m znanj em ili se j ednost avno boj i i ne
el i otvori ti svoj um neem novom, kako ne bi razbi o okl op
sagr aen da ga titi od neugodnost i pr omj ene mi l j enj a!
i nj eni ca j e da i sti na ne prodi re u um, koj i se t omu pro-
ti vi ! Pri mj era za to i ma i previ e - od prastari h t abua, preko
post upaka i nkvi zi ci j e, pa sve do naj novi j i h odnosa u mnogi m
"suvr emeni m" dr ut vi ma.
I u podr uj u radi estezi j e i ma svakakvi h mi l j enj a. Izdvoj i t
u mi l j enj e j ednog pi sca i z ovog podruj a, i to i z samo j ed-
ne nj egove knj i i ce:
"... zat o mi se ponekad i ne vrl o smi j eni pokuaj i neki h
radi est ezi st a da znanst veno obj asne neke poj ave u radi -
estezi j i !". Nekol i ko redova dal j e pi e: "... srest et e u svom
67
I ng. Dr agut i n Crni
to j e t o r adi est ez i j a?
Po mom skr omnom mi l j enj u, t o j e sposobnost i vog i
svj esnog or gani zma da uz pomo odr eeni h, j ednost avni h
pomagal a, zabi l j ei odreena dogaanj a, koj a su i zvan mo-
gunost i vi dl j i vog opaanj a.
Osnovni uvj eti koj i moraj u biti i spunj eni da bi se neko
zbi vanj e uope zabi l j ei l o, j esu:
- da takvo zbi vanj e zai sta postoj i . Pri t omu ne igra ul ogu
udal j enost ili vel i i na
- da post oj i usmj er ena ment al na el j a za ot kr i em upra-
vo t akvog, odnosno sl i nog zbi vanj a
- da post oj i mi ni mal na uvj ebanost trai tel j a
- da postoj i pomono pomagal o koj e e vi dl j i vo zabi l j e-
iti t r aeno zbi vanj e.
Bavl j enj e radi estezi j om nije pomodarst vo, niti to ljudi i ne
i z dosade. Crtei po zi dovi ma pret hi st ori j ski h pei na i egi -
patski h pi rami da mogu se protumai ti kao rad s ral j ama. Po-
uzdano se zna da j e ral j arstvo bilo razvi j eno u Ki ni j o pri j e
4. 000. g. pr. Kr. I Biblija pri kazuj e Moj si j a kao vr snog ral j a-
ra, koj i j e u pusti nj i trai o i nal azi o pi tku vodu za svoj nar od.
Zani ml j i vo j e da su taj oblik i strai vanj a u srednj em vi j eku,
a i kasni j e, razvi j al i upravo oni koj i su u to vri j eme progoni l i
Radi est ezi j a
znanost i razne "vj eti ce". Bi o j e to sveeni ki stal e! Ono
to i danas pokazuj e da su to radi l i zai st a st runo j e to da
ni j edan crkveni ol tar nije smj et en na nekom i zvori tu tet-
nog zr aenj a! Poznat i i svj etski pri znati st runj ak za radi -
est ezi j u, pokoj ni i ng. Smaj o Dubravi t vrdi o j e da j e t i j ekom
svog dugogodi nj eg rada na t om podr uj u obi ao i i spi tao
pr eko dvi j e stoti ne cr kava i kapel i ca, i u svakoj od nj i h ol tar
j e bi o smj et en na zdr avom i neut r al nom mj est u!
ovj ek kao pr i mo pr e da j n i k ener gi j e
Do sada smo obj anj aval i da j e ovj ek kao psi hofi zi ki
sust av vrl o sl oen i savren "vi esl oj ni " or gani zam. Sl oe-
nost savr enst va oi tuj e se u nj egovom t ehnol okom met a-
bol i zmu, odnosno u nj egovoj grai tijela, funkci j i or gana, pre-
t var anj u tvari u energi j u, spr emanj u energi j e, uskl ai vanj u
razni h pr ocesa u ti j el u, r azmnoavanj u, i t d. Ovu pot puno
t ehnol oku organi zaci j u mogl i bi smo svrstati u prvi sl oj .
Dr ugi sl oj j e j o sl oeni j i i sastoj i se u psi hol okom di j el u
i vl j enj a. To znai da j e ovj ek spr eman i sposoban da sam
odl uuj e o mnogi m mat eri j al ni m st vari ma, koj e se ti u nj ega
osobno i nj egove okol i ne.
Trei sloj j e duhovni i vot. Upravo razvoj duhovnog i vota
pot puno odvaj a ovj eka od i voti nj e, a posti zanj e i st varanj e
traj ni h duhovni h vri j ednosti zapravo i j est kraj nj i cilj i vota.
Mogl i bi smo navesti i etvrti sl oj . To j e post i zanj e sa-
vr enst va skl ada u fi zi koj i psi hi koj sferi i vot a s pr i r odom
i uni ver zumom, to mnogi (teofi zi ari ) el e usporedi t i s pri -
bl i avanj em Bogu, ali to ustvari znai povrat ak na poet ak i
t i me j e krug zat voren!
69 68
radu l j ude koji e kategori ki pobi j ati radi estezi j u i f enomene
vezane uz nj u. Nemoj t e na njih troi ti svoj e vri j eme. Unapri -
j ed odbacuj ui poj ave o koj i ma vrl o mal o ili ni ta ne znaj u,
pokazuj u svoj ograni eni duh! "
Vrl o zani ml j i v raspon mi l j enj a kod j ednog ovj eka, samo
u i j u kori st i na i j u tetu? Ne kae na narod uzal ud "to
j edna budal a zapetl j a, niti stoti nu pamet ni h ne mogu l ako ra-
spetl j ati !". Al i vr at i mo se mi ozbi l j ni j em posl u!
I ng. Dr agut i n Crni
Os n o v n a pr av i l a za r ad s v i s k o m
Pri l i kom rada s vi skom pot r ebno j e drat i se osnovni h
pravi l a, kako bi rezul tati t og rada bili to t oni j i .
1. Obl i k vi ska ne igra znaaj nu ul ogu u dobi vanj u rezul -
t at a, s amo to neki posebni obl i ci mogu smanj i t i ut roak
energi j e pot r ebne za rad. Materi j al i zrade vi ska j e proi zvo-
l j an, odnosno ovi si o osci l at ornom pol j u kori sni ka. To se
moe utvrdi ti uz pomo i skusnog radi est ezi st a.
Nor mal na t ei na vi ska i znosi i zmeu 20 i 60 gr ama, a
mogu biti i t ei . Lagani vi sak obi no se kori sti za rad na ma-
pama, sl i kama ili graf i koni ma. Tei j e pot r eban za rad na
t er enu, kako bi se spri j ei o utj ecaj st ruj anj a zraka (vj etra).
Vi sak srednj e tei ne j e za opu uporabu. Vi sak moe biti pun
ili upal j . U upl j i nu se umet ne di o tvari koj u t r ai mo. To
moe biti vl as nest al e osobe, voda, mi neral i , nafta, i td.
Dui na niti na koj oj vi sak visi obi no j e u rasponu od ne-
kol i ko cent i met ar a do naj vi e 10 ili 12 cm.
2. Kr et nj e vi ska mogu bi ti :
a) Samost al ne. U tom sl uaj u vi sak se sam poi nj e kretati
u j ednom od smj er ova daj ui nam t ako j edan od t raeni h
odgovor a na preci zno post avl j eno pi tanj e. Te kret nj e mogu
biti l i j evohodne ili desnohodne kruni ce ili el i pse, napri j ed-
nat r ag, l i j evo-desno, ali vi sak moe i mi rovat i , to j e t akoer
70
Radiestezija
71
Lj udsko bi e j e vrl o sl oen st roj , al i upravo zbog t e svoj e
sl oenost i sposoban j e za uni verzal no dj el ovanj e u svom
i vot nom pr ost or u, kao i i zvan nj ega.
Nas ovdj e zani ma rel ati vno uski profi l dj el ovanj a, i to na
podruj u radi estezi j e. To u pokuati obj asni ti na svoj nai n.
Kr eni mo r edom.
j edan od odgovor a. Uvi j ek t reba posti i neku vrstu "dogovo-
ra" s vi skom, o znaenj u svake nj egove kretnj e!
b)Pri si l ne. Kr une kretnj e mogu biti i zazvane po kori sni -
ku, s t i m da e se vi sak zaustavi ti sam od sebe kad nam
daj e odgovor , t j . kad se nae u rezonanci j i s oni m to t rai -
mo. Ni kakva ga vrtnj a vi e ne moe pokrenut i , nar avno pod
uvj et om da zadr i mo isti ri tam vrtnj e. I u ovom sl uaj u po-
t r eban j e "dogovor" s vi skom pri j e poet ka rada.
3. Ni t na koj oj vi sak vi si dri se i zmeu pal ca i kai prst a
radne ruke. Denj aci je dre u desnoj , a l j evaci u lijevoj ruci .
4. Za poet ni ke j e bol j e da pri l i kom rada na mapama
i ste usmj er e pri bl i no pr ema magnet skom sj ever nom pol u.
Nakon dobr e uvj ebanost i , t o vi e nije pot r ebno.
5. Poel j no j e s radnog stol a ukl oni ti sve met al ne pr ed-
met e, a isto t ako i s radi estezi sta. Kod dobro uvj ebanog ra-
di est ezi st a t o ni j e pri j eko pot rebno.
6. Kad se radi za radni m st ol om, bol j e j e da se s nj ega
oi st e svi nepot rebni pr edmet i . Vi sak, i to onaj l aki , dri se
na niti dugoj naj vi e do 10 cm, a vrh vi ska na oko 1 do 2 cm
udal j en od mape, sl i ke, graf i kona ili pr edmet a na koj em se
radi . Lakat ruke u koj oj se dri vi sak moe biti l agano osl o-
nj en na stol .
Dr uga ruka sl ui kao ant ena. Moemo j e postavi ti na
ono to se i strauj e ili i znad t oga. Naj bol j e j e di rati pr edmet
s j edni m pr st om, srednj i m ili pr st enj akom.
7. I zbj egavat i rad sparni m dani ma ili na hl adni m mj est i -
ma. Takoer ne t reba raditi za vri j eme ol uj e, u vl aku, u au-
t obusu i uope na mj est i ma gdj e se st varaj u j ake t ehni ke
ili el ekt r omagnet ske vi braci j e.
8. Dok se radi s vi skom, t reba biti smi ren i oput en i kon-
cent ri rat i se samo na ono to radi mo!
9. Dok radi mo s vi skom, ne smi j emo drati prekri ene
noge niti se s nj i ma grevi t o upi rati u pod.
Ing. Dragutin Crni
72
Radi est ezi j a
t reba previ e zabri nj avat i . To e se dogodi t i na mj est i ma
vr t l oenj a (turbul enci j e) pri rodnog Zeml j i nog magnet i zma.
Pogl edaj t e sl i ku magnet a s ucrt ani m t okama po koj i ma
se mo e kontrol i rati kretanj e vi ska. Nacrt u pot punost i za-
mj enj uj e pravi magnet .
sl i ka br. 10
Magnet - i spi t i vanj e kr et anj a vi ska.
73
10. Ti cal o s koj i m se sl ui mo pri l i kom rada na mapama,
gr af i koni ma ili sl i kama ne smi j e biti od met al a oko koj i h se
st vara j ako el ekt r omagnet sko pol j e. Naj uput ni j e j e da bude
od zai l j enog dr vca.
1 1 . Pri j e i posl i j e rada za radni m st ol om, isti j e pot r ebno
"dekont ami ni rat i ", t j . ukl oni ti s nj ega ost at ke zr aenj a pret-
hodnog rada. Dekontami naci j a se sastoj i u t ome da sa stol a
ukl oni mo do t ada i spi ti vane obj ekt e, a radni stol "obri emo"
obi ni m magnet om.
Pot r ebno j e i zvri ti i dekont ami naci j u vi ska. To se naj l ak-
e radi s magnet om, l agani m udar ci ma vi ska po povri ni
stol a, a dobr o j e i drati vi sak pokraj l aganog ml aza vode i z
sl avi ne, uz ment al nu elj u da se vi sak i sprazni . Pranj enj e
traj e sve dok se vi sak sam od sebe ne zaust avi .
12. Ono to mnogi , pa ak i i skusni radi est ezi st i , est o
zabor avl j aj u, j e pranj enj e sebe i vi ska. Taj previ d moe
est o i mati kobne posl j edi ce po radi est ezi st a, pogot ovo ako
radi s bol esni ci ma. Preporuam pr ovoenj e post upka pra-
nj enj a nakon svakog rada s bol esni ci ma, a obavezno na
kraj u r adnog dana. To se pranj enj e moe obavi ti i s l aga-
ni m ml azom vode i z sl avi ne. Pusti se l agani ml az vode da
t ee po zgl avci ma ruku uz ment al nu el j u za osl obaanj em
od pri kupl j eni h negati vni h energi j a. Ako se u t om post upku
osj eti sl abost , t r eba odmah preki nuti pranj enj e i nastavi ti
ga nakon nekol i ko mi nut a odmor a. Dobro j e i ui nkovi t o i
t ui ranj e ili l agana et nj a u pri rodi , ali ne po bet onu ili asf al -
t u!
13. Odrei vanj e pol ari teta pomou vi ska est o j e vrl o bit-
no za rad na poj edi ni m pr ogr ami ma. Dogovor no se smat r a
da j e kret anj e vi ska u desnohodnoj kruni ci pozi ti van "+"
pol , a u l i j evohodnoj negati van "-" pol . Taj se pol ari tet moe
u poj edi ni m, vrl o ri j etki m sl uaj evi ma, razl i kovati od t ehni ki
dogovor enog sust ava pol ari teta, to nas u ovom radu ne
I ng. Dr agut i n Crni
Vrh vi ska se post avi na vi si nu od 1 do 2 cm i znad svake
t oke i nj egovo kretanj e bit e i dent i no ucr t anom kret anj u.
Na pol ovi ma vi di mo smj er krunog gi banj a koji potvruj e t eh-
ni ki i radi est ezi j ski dogovoreni pol ari tet.
14. Pot rebno j e znati da vi sak uvi j ek mor a biti u i zravnom
kont akt u s kori sni kom preko niti na koj oj vi si . U pr ot i vnom
se ni kad nee pokrenut i . To znai da samo ivi i svj esni or-
gani zam moe pri mi ti i preni j eti pri ml j ene vi braci j e na vi sak.
Supr ot no nije do sada ni tko i zveo, pr emda su mnogi poku-
al i .
Os n o v e r adi est ez i j ske t eor i j e.
I . sl uaj : I strai vanj a na mj es t u bor av ka r adi est ezi st a
U pr ol i m smo pogl avl j i ma obj asni l i da u ovom naem
svemi r u sve na neki nai n ti tra, i al j e svoj e ti traj e u okol i nu
u obl i ku el ekt r cval ova. Lj udski se or gani zam ponaa kao
el ekt r okondenzat or promj enj i vog kapaci t et a, isto kao radi o-
pri j amni k ili tel evi zor, i "hvata" odr eene, t raene f rekvenci j e.
Kad doe do rezonanci j e, odnosno do uskl ai vanj a f rekven-
cije predaj ni ka i pri j amni ka, mi uj emo govor, gl azbu, vi di mo
sl i ku na TV-u. Kod radi estezi j e, pomono sredst vo nam
kr et nj ama ili zaust avl j anj em ukazuj e da s mo na t raenoj
f rekvenci j i . Pomona sredst va mogu biti razni obl i ci vi ska,
ral j e, spi ral e ili bi l o to za to se radi estezi st opredi j el i o.
Ovo j e prvi i naj j ednostavni j i nai n hvat anj a i bi l j eenj a
odr eeni h f rekvenci j a u prost oru gdj e se t og t rena radi est e-
zi st nal azi i radi . Ovaj nai n rada u radi estezi j i j e vrl o kori stan
i broj ni su dobri rezul tati . Odnose se vei nom na svakodnev-
ne bri ge i pr obl eme. To su: otkri vanj e pol oaj a tetni h zrae-
nj a u st anovi ma, kuama, uredi ma i drugdj e, otkri vanj e pod-
zemni h vodeni h t okova, razni h t et ni h zraenj a i z zeml j e,
74
Radi est ezi j a
okol i ne ili svemi ra, nal aenj e bol esni h mj est a u or gani zmu,
pogot ovo u poet noj fazi , i td.
S ovi m prakti ni m radovi ma bave se mnogi zvani i nezva-
ni . Svaka ast i hval a oni ma koji taj posao obavl j aj u s razumi -
j evanj em, eti no i poteno. Treba biti vrlo oprezan i savj estan,
j er bi l o kakav negati van dogaaj ili ak i oeki vanj e t akvog
dogaaj a, mogu utjecati na rad i mogu se dobi ti pot puno po-
greni rezul tati .
Tr eba radi ti u smi r enoj fi zi koj i psi hi koj at mosf er i , j er
st al no ponavl j amo da j e na pri j amni sust av vrl o osj etl j i v,
pogot ovo na negat i vne utj ecaj e! One koj i rade na ot kri vanj u
bol esti posebno mol i m da budu pal j i vi i da svog "paci j ent a"
hi tno uput e l i j eni ku na pregl ed u sl uaj u ot kri a bi l o kakve
anomal i j e. Paci j ent ili oni osobno trebal i bi zamol i t i l i j eni ka
da obrat i posebnu panj u na sumnj i vo mj est o! Samo j e t ako
mogua suradnj a i zmeu l i j eni ka, paci j ent a i radi est ezi st a.
Oni ma koj i se bave ili se el e bavi ti radi est ezi j om, pre-
por uuj em da se ne bave svat ar enj em. Takav nai n rada
povl ai za sobom mogunost mnogi h gr eaka. Tr eba se
posveti ti j ednom podruj u dj el ovanj a, puno, puno vj ebat i ,
kako bi smo na pri rodni dar mogl i dovest i do to veeg sa-
vr enst va. Samo se t ako moe postati dobar radi estezi st!
Medi ci nari su izvrili ot ru podj el u posl ova. Tek nakon
t oga medi ci na se nagl o razvi l a i stekl a dananj i ugl ed i zna-
nj e. To bi trebal i i zvri ti i radi estezi sti . Moda e ova knj i ga
pomoi i biti pr i hvaena kao j edan od osnovni h put okaza za
podj el u rada u radi estezi j i .
Mor amo pri znati vel i ki razvoj , pogot ovo t ehni ke st r ane
medi ci ne. Ono to osuuj em kod mnogi h od ti h st r unj aka
j e gubi t ak osj eaj a za pri rodno i l j udsko. Za mnoge od nj i h
ovj ek j e post ao: obj ekt , paci j ent, bol esni or gan i t ome sl i -
no. To j e j edan od razl oga zat o mnogi bol esni ci t rae
75
I ng. Dr agut i n Crni
Pr vi pr i mj er : Traenj e t ekue v o d e u z a k o p a n i m ci j e-
v i ma
Povrnog radi estezi sta moe se vrl o lako i zvri rugl u. Od
nj ega se zat rai da meu deset ak zakopani h ci j evi odr edi u
koj i ma t ee voda, a u koj i ma ne. Nadobudni e radi estezi st
uzeti vi sak, ral j e ili ono i me se ve sl ui , i hrabro krenuti
preko zakopani h ci j evi . Oekuj e da e mu vi sak ili ral j e
76
Radi est ezi j a
pokazat i ono to se od nj ega trai . I shod "i strai vanj a" j e t a-
kav da bi post i gao bolji rezul tat pogaaj ui napamet .
Kri vi ca ni j e u vi sku ili ral j ama. Osnovna j e gr eka to
se radi est ezi st nije psi hi ki pri premi o i uskl adi o f rekvenci j e
zr aenj a predaj ni ka (ci jevi /vode) s f r ekvenci j om pri j amni ka
(vi sak/ral j e - radi estezi st). Psi hi ka pr i pr ema bila j e nedo-
vol j na, al i i sto t ako i post upak. To znai da ni j e post avl j ao
pr eci zna pi tanj a vi sku/ral j ama, ili i h j e post avl j ao pogr eno
i bez reda. O preci znosti pi tanj a ovi si i odgovor, odnosno re-
zul tat!
Preci znost pi t anj a i kretanj e radi est ezi st a u i zravnoj su
uzronoj vezi . Neobi no j e vano da radi est ezi st ovo kret a-
nj e, u svakoj pri l i ci , da dovol j no vr emena vi sku/ral j ama da
reagi raj u! Zat o se ni kad ne smi j e brzo kretati t er enom koj i
se pret rauj e, ako se trai vel i ka t onost ! Moemo se vozi ti
i aut omobi l om za vri j eme pret rai vanj a, ali onda j e sust av
rada net o drugai j i .
Po mogunost i , pot r ebno j e i zvri ti kont rol u i to bar em i z
tri pr avca kret anj a. To j e sl i no kao i kod t raenj a nest al i h
osoba, to e biti opi sano u sl j edei m pogl avl j i ma.
Dr u g i pr i mj er : to t o l opov i z naj u?
Mnogi se ude kako l opovi vrl o l ako pr onau skri vene
stvari . Obj anj enj e j e j ednost avno. U nj i hov j e organi zam t re-
ni ngom, a i samom vr st om "posl a" koj i m se bave, "ugr aen"
al ar mni sustav, koj i reagi ra kad i m ruka krene u smj er u skri -
vene dr agocj enost i . Ruka i m sl ui , kao i radi est ezi st u, kao
ant ena koj a "l ovi " odr eene vi braci j e. To se oi t uj e u l aga-
nom "bockanj u" na dl anovi ma ili vrhovi ma prsti j u, to znai
da se f rekvenci j a t r aenog pr edmet a podudari l a s pr et po-
st avl j enom f r ekvenci j om trai tel j a. Rezul tat t oga j e r ezonan-
ci j a i skazana bockanj em!
77
pomo sa st rane. Trae j e od onoga tko i m t akvu pomo
obea - razni h nadri l i j eni ka, vraeva, amana i si .
Znam sl uaj eve gdj e su poznat i i pri znati l i j eni ci svoj u
dj ecu pot aj no vodi l i razni m amani ma u Af ri ku. Nakon kra-
eg opor avka, bol est se obi no vraal a, i to s j o snani j e
nego pri j e. Ni su shvati l i osnovnu por uku "mi j enj aj te i vot",
koj u su i m amani stal no ponavl j al i . Ta por uka nije znai l a
mi j enj ati bogat st vo za si romat vo, nego j ednost avno - pro-
mi j eni t e mj est o st al nog boravka, odnosno, odmakni t e se s
mj est a gdj e ste do sada provodi l i vei di o svog i vot a. Kao
to z namo, vel i k di o i vota provodi se l eei i spavaj ui i te
su por uke znai l e: "Odmakni t e se s t og mj est a! "
Kat kad j e dovol j no odmaknut i se i pol a met r a, j er na
mj est u gdj e ste do t ada l eal i dj el uj e j ako t et no zr aenj e.
Ono "bombar di r a" va organi zam i uzrokuj e vau bol est .
U vei ni sl uaj eva potrebno j e, uz mj est o spavanj a, pro-
mi j eni ti i nai n prehrane, kao i nai n razmi l j anj a!
Na psi hi ki i vot treba biti usmj er en pr ema onome to
j e dobr o za nas, l j ude oko nas, i voti nj e i bi l j ke. To znai po-
kazi vati dobr ot u pr ema cj el okupnoj pri rodi . Pozi t i vna raz-
mi l j anj a i dj el ovanj a stvaraj u u nama punu snagu pozi ti vni h
ut j ecaj a na na or gani zam.
Nekol i ko pri mj era i upozorenj a:
I ng. Dr agut i n Crni
78
Radi est ezi j a
To ni j e sust av rada kao kod t el epat i j e, gdj e uspost avl j a-
mo ment al ni kont akt s odr eenom i vom osobom, ali ne i s
pr edmet om. S dr uge st rane, ne moemo dobi t i povr at nu i n-
f or maci j u ako osoba s koj om el i mo stupi ti u dodi r ni j e i sto-
vr emeno u psi homent al noj vezi s nama.
U radi est ezi j skom radu ta povrat na i nf ormaci j a uvi j ek
doe, bez obzi ra radi l i se o pr edmet u ili i vom bi u! U na-
em sl uaj u usmj er avamo svoj ment al ni ener get ski pot enci -
j al na odr eenu osobu ili predmet . U t r enut ku "nai l aska" na
ono to t rai mo, dobi vamo refl ekti ranu povrat nu i nformaci j u.
Tako doznaj emo gdj e se osoba ili pr edmet u t om i st om t r e-
nut ku nal azi , moemo obavi ti zdravst veni pr egl ed t e osobe,
mo emo utj ecati na raspol oenj e t e osobe, dobi vamo po-
dat ke koj e el i mo, i t d.
Ustvari , dol azi do rezonanci j e upueni h ment al ni h vi braci -
j a s vi braci j ama onoga to trai mo. Rezul tat t oga j e reagi ra-
nje pomonog pomagal a koj e se nal azi u fazi s nama (vi sak,
ral j e).
Kako se radi o usmj eravanj u vrl o vi soki h ment al ni h ener-
gi j a, ovdj e prost or i vri j eme ne znae prakti ki ni ta.
I z davni h vr emena dol a j e do nas uzrei ca: "Naj bra na
ov om svi j etu mi sao j est!". Ovdj e mor am dodat i samo t o da
j e brzi na svj etl osti ogr ani ena j er svj etl ost i ma masu. Brzi na
ment al ne energi j e nije ogr ani ena j er ona nema masu! To
j e osnovna razl i ka i zmeu t e dvi j e energi j e!
Ako smo u st anj u tehni ki i radi estezi j ski dokazat i da
nam i z svemi ra dol aze razna zraenj a frekvenci j e od 3x1023
pa na vi e, onda j e posve j asno da j e ovj ek ment al no spo-
soban pri mi ti , a reci prono t omu i emi ti rati zai sta nevj eroj atno
snanu ment al nu energi j u, koj a ne poznaj e pr obl em vr eme-
na, brzi ne i prostora!
Uz ost al a svemi r ska zraenj a, posebno bi h i zdvoj i o zra-
enj a nazvana po i meni ma nj i hovi h pr onal azaa. To su dr.
79
Po i st om nael u rade i mnogi i skusni radi est ezi st i . Nj i ma
ni j e uvi j ek pot r eban vi sak ili ral j e da bi dol i do t oni h re-
zul t at a.
Jedi na mj est a gdj e se ova sposobnost gubi su ona is-
pr ed zr cal a i na mj est i ma koj a zat varaj u kut ove od 90 . Na
t i m j e mj est i ma nemogue pronai skri venu stvar, j er okomi t i
zi dovi pod ti m kut om dj el uj u po nael u ogl edal a i poni t ava-
j u st var anj e rezonanci j e. Obrnut a sl i ka u zrcal u i ma i sto dj e-
l ovanj e i zat o se vi sak uvi j ek zaust avl j a kad j e ruka dl anom
i spr uena u nj egovu pravcu.
Znai , naj bol j e j e stvari sakriti u kut, ali t reba biti opr ezan,
j er neki l opovi poznaj u t o nael o!
I I . sl u aj : I strai vanj e i zvan mj es t a bor a v k a r adi est e-
z i st a
I st rai vanj a "na dal j i nu", t j . na mj est i ma udal j eni m od t r e-
nut nog boravi t a radi estezi sta, samo su na prvi pogl ed i den-
t i na i st rai vanj i ma u prostoru bor avka radi est ezi st a.
Pod ovi m i strai vanj i ma podr azumi j evam kao prvo rad
uz pomo zeml j opi sni h karata udal j enog ili bl i eg podr uj a,
rad na t r aenj u nestal i h osoba ili pr edmet a pomou stvari ili
sl i ke koj a i m j e pri padal a, i strai vanj e ili pr et r aga obol j el i h
or gana nenazoni h osoba pomou nj i hove sl i ke ili nekog nji-
hovog pr edmet a, i strai vanj e pomou gl asa put em t el ef o-
na, i t d. Ukrat ko, t o znai i strai vanj e neeg odr eenog to
nije u neposr ednoj blizini radi estezi sta, ve moe biti na bilo
koj em dr ugom mj est u naeg pl anet a i dal j e.
to se t ada dogaa s nai m "pri j amni kom"?
Pri nci p rada u ovom se sl uaj u pot puno mi j enj a! Na
mental ni pri j amni k i stovremeno postaj e odai l j a i pri j amni k,
a t raeni obj ekt refl ektor. Tehni ki reeno, poi nj emo radi ti
po nael u radara!
I ng. Dr agut i n Crni
I I I . sl u aj : Rad na dal j i nu - emi t i r anj e ut j ecaj a
Sve dosad opi sano odnosi l o se ugl avnom na nael a is-
t r ai vanj a razni h zraenj a tetni h po l j udski or gani zam, kao
i na zat i t u od nj i h. Vi dj el i smo da j e l j udski or gani zam spo-
soban pri mat i , ali isto t ako i emi ti rati energi j u.
Ako smo sposobni emi ti rati , u ovom sl uaj u, ment al nu
energi j u, i pomou nje doznati stanj e na nekom dr ugom mj e-
stu, onda smo i sto tako u stanj u, upravo pomou te energi j e,
i zvri ti i odr eene utj ecaj e na dal j i nu!
Ti su utj ecaj i podi j el j eni u dvi j e grupe: na one s dobr om i
na one sa zl om namj er om. To ovi si o karakt eru onoga t ko
ih al j e i razl oga zbog koj eg ih al j e.
80
Radi est ezi j a
Mor am nagl asi ti da sl anj e utj ecaj a sa zl om namj er om
moe postati vrl o opasno za poi l j atel j a ako pri mat el j t o na
neki nai n osj eti i otkri j e. Ako si sam ne moe ili ne zna po-
moi , moe zatrai ti pomo nekoga t ko se u t o razumi j e.
Post avl j anj em "refl ektora" taj se negati vni utj ecaj vraa ono-
me t ko ga al j e i titi odabr anu rtvu. Snaga povr at a t et ne
ment al ne energi j e moe se uveati i do sto put a! Tako se
dogaa da onaj tko dr ugome el i ui ni ti zl o, sam sebe dra-
sti no kazni ! rt va moe biti ovj ek, i voti nj a, vonj ak, nj i va,
kua, sel o, i td. Ovo spada u podruj a koj i ma se u nael u ne
bavi m. Mogu samo i zni j eti j edan kl asi an pri mj er:
U j ednom sel u stanovni ci su se godi nama tui li da i h sna-
l aze nepri l i ke koj e se ne dogaaj u u dr ugi m sel i ma. Pozval i
su u pomo i post avi o sam, na nj i hovu mol bu, dva "refl ek-
t ora" na dva razl i i ta mj est a u sel u. U t om j e t r enut ku j edna
stari j a ena, bez mar ame koj u ni kad nije zaboravl j al a, po-
bj egl a u brdo i znad sel a, i to po naj veoj ezi . Ot ad bj ei i z
kue i i z sel a. Nakon got ovo godi nu dana pot puno se osul a
r anama. Sel j aci su mi rekli da su uvi j ek sumnj al i da i m pod-
mee i zakopava razne stvari i ugi nul e i voti nj e pod prago-
ve kua i u vrt ove. Puno su j e put a i uhvati l i u t om posl u.
Bavi l a se cr nom magi j om koj u nije razumj el a, i dogodi l o j oj
se zl o koj e j e t ako arko el j el a dr ugi ma!
Pozabavi t emo se sa sl anj em pozi ti vni h ut j ecaj a. To su
oni utj ecaj i koj i pri mat el j u pomau u ozdravl j enj u, pobol j a-
nj u raspol oenj a, umi renj u, i td. Kod nas se to vei nom svodi
na sl anj e ment al ne energi j e i zravno od davat el j a na pr i ma-
tel j a. Ui nci ovi se o ment al noj snazi i uvj ebanosti davatel j a,
to samo po sebi znai da se vrl o mal i broj l j udi moe t i me
bavi ti . Ovo j e podruj e rada vrl o zani ml j i vo i pr ava j e t et a
to se nj i me ne bavi vei broj l j udi . Pri nci p rada u ov om se
sl uaj u u zavrni ci za ni j ansu razl i kuj e od "I I . sl uaj a".
81
E. Har t mann i dr. M. Curry. Opi sat u ih u pogl avl j u "V. s l u -
aj".
Mor am pri znati da j e meu radi est ezi st i ma vrl o rai rena
pot puno dr ugai j a teori j a o radu sa sl i kom ili pr edmet om
osobe koj u t r ai mo, ili o koj oj el i mo net o doznat i . Ta t eo-
ri j a t umai da se pri l i kom f ot ograf i ranj a osobe u negat i v
uti snu i oni podaci koj e l j udsko oko nije u st anj u regi stri rati i
da ti podaci ost aj u "uti snuti " u negat i v kroz i tav i vot sni -
ml j ene osobe. Upravo ti utisnuti podaci pruaj u u svako doba
sve t r aene i nf ormaci j e, bez obzi ra gdj e se osoba t r enut no
nal azi .
Pot puno se sl aem s t om t eori j om i vj eruj em da se o toj
osobi moe doznat i sve do t renut ka kad j e sni mak nai nj en.
No, t o napravi ti s pr omj enama koj e su nastal e nakon
t oga? Te promj ene nisu uti snute u negati v ili u predmet ! Zna-
i , mor a post oj at i posve drugo nael o rada. Tvr di m da j e
nael o r adar a naj bl i e i logici i st var nom st anj u!
I ng. Dr agut i n Crni
82
Radi est ezi j a
t et ne t oke, ali zat o post i emo vri j ednost koj a bi bi l a nor-
mal na u zdr avom or gani zmu, ili ak net o veu. To j e orga-
ni zmu dovol j no za uspj enu bor bu s nast al om anomal i j om,
t j . bol eu. Ri j etko j e dovol j an samo j edan t r et man. Tr eba
i h biti vi e. Broj i traj anj e svakog t r et mana mor amo usta-
novi ti kont r ol om st anj a or gani zma pri j e svakog novog rada.
Vri j ednost i se bi tno mi j enj aj u od t r et mana do t r et mana.
Mor amo biti vrl o pal j i vi , kako umj est o pomoi ne bi smo na-
teti l i svom paci j ent u. Pr epor uam voenj e evi denci j e, koj a
preci zno opi suj e svaki sl uaj u obradi .
Osi m opi sanog nai na pri j enosa ut j ecaj a na dal j i nu, u
i zr avnom ment al nom kont akt u davat el j -pri mat el j , post oj e
j o mnogi oblici t akvog rada. Kori ste se i razni si mbol i , crtei
ili t rodi menzi onal ni obl i ci , koji uvel i ke poveavaj u ui nak dj e-
l ovanj a na dal j i nu.
Za t e umj et ne t vorevi ne, i zraene u radi oni ci , dobar j e
nazi v "radi oni ka". Ui nci pri j enosa dokazani su u broj ni m sl u-
aj evi ma. Tu se zaj edno akti vi raj u ment al na zraenj a sa zra-
enj i ma obl i ka!
Znamo da su od davni na postoj al i l j udi , a i ma i h i danas,
koj i i zrauj u f i gure od voska ili dr ugog mat eri j al a, s ugrae-
ni m si mbol om odr eene osobe. Ubadanj em i gl e u t u l ut ku,
sa zl om namj er om, kod t e se osobe poj avl j uj e neobj anj i va
bol na ubodenom mj est u. Ovako se moe provesti i akupunk-
t ura udal j ene osobe, ali i sto t ako prouzroi t i i nj ena smrt .
Met ode pri j enosa utj ecaj a na dal j i nu i maj u za kraj nj i cilj sma-
njiti ut roak energi j e davat el j a na naj manj u moguu mj er u,
ali s maksi mal ni m dj el ovanj em na pri mat el j a.
Nael o rada j e u t ome da nari nut o ment al no zr aenj e
vri usmj eravanj e posti gnutog rezonant nog zraenj a sa si m-
bol om, cr t eom ili obl i kom, pr ema odabr anom odr edi t u!
83
Ako el i mo pomoi traenoj osobi , mor amo na nj u usmj e-
riti svoj ment al ni kontakt. Pot rebno j e obavi ti "pr egl ed" f un-
kci j a or gani zma ili poj edi ni h or gana. Ako ve i mamo t akve
podat ke, onda j e sve mnogo l ake. Kad smo ustanovi l i t re-
nut no st anj e organi zma, prel azi mo na zavrni di o rada. Pre-
st aj emo troi ti energi j u na sve ono to j e u t om t renut ku
nebi t no. Svu svoj u energi j u al j emo u j edno ari te, t j . na
osobu u ci j el osti ili na nj en poj edi ni or gan. S ti m uski m ka-
nal i zi ranj em energi j e na j edno podruj e pokuavamo dovesti
u skl ad ili bi ol oki ritam te osobe, ili por emeenu f unkci j u
nekog or gana.
Znamo da st ani ce or gani zma, kad j e pot puno zdrav,
i maj u odr eeni napon i pol ari tet. Kad doe do "i spadanj a i z
pogona" veeg broj a stani ca nekog or gana, na t om mj est u
dol azi do por emeaj a nj egovog el ekt r omagnet skog pol j a i
ono vi bri ra s f r ekvenci j om razl i i tom od uobi aj ene. Zat o i
ne mo emo prepoznat i por emeeno mj est o na t akvom or-
ganu. Na nam j e "pri j amni k" put em pomonog sr edst va
(vi sak/ral j e) samo si gnal i zi rao por emeaj , al i koj a j e bol est
u pi t anj u, odgovor moe, odnosno smi j e, dati samo st r una
osoba, t j . l i j eni k.
Naom ener gi j om, koju al j emo u obl i ku koncent r i r anog
snopa ment al ni h zraka, ustvari pomaemo i stoj t akvoj ener-
giji obol j el og or gani zma. Energi j a te osobe se i bez nj ene
svj esne vol j e bori da uspostavi nor mal no f unkci oni ranj e or-
gani zma, da "podi vl j al e" st ani ce vrati u ustal j eni ri tam rada
ili da i h zami j eni s novi ma. Meut i m, nj ena vl asti ta energi j a
j e pr esl aba za taj zadat ak.
Bi t no j e da naa usmj erena energi j a bude u fazi s ener-
gi j om t ret i rane osobe. Sasvi m j e si gurno da j e energi j a t e
osobe usl i j ed bor be s por emeaj em osl abi l a. To znai i da
j e ampl i t uda nj eni h osci l aci j a vrl o smanj ena.
St avl j anj em te dvi j e energi j e u f azu post i e se r ezonan-
ci j a s ampl i t udnom rezul tantom i spod kri ti ne, po organi zam
Ing. Dragutin Crni
84
Radiestezija
maksi mal nu ui nkovi t ost u onom t renut ku kad t o pol j e zra-
enj a doe u kont akt s nor mal ni m zr aenj em l j udskog or ga-
ni zma. To se dogaa ako smo odr eeni obl i k programi ral i
da t ako reagi ra. Vri j eme tu ne i gra ni kakvu ul ogu. Da bi se
t o i zvel o, pot r ebno j e puno pr akse i vj ebe. Nekad j e po-
t r ebno i udrui vanj e veeg broj a ljudi vi ni h t om posl u.
Mnogi obr edi broj ni h rel i gi j a nose u sebi i zrazi te karak-
teri sti ke kori t enj a udrueni h ment al ni h snaga, kako bi se
post i gl a to vea ui nkovi tost bi l o u zati ti ili u pomoi , kako
poj edi ncu, t ako i iroj zaj edni ci . Razni sast anci ili kongresi
i st omi l j eni ka i maj u ustvari isti cilj i svr hu, pr emda se i zvode
po drugai j oj proceduri .
Ono to bi t rebal o razj asni ti kod ment al ni h pr epr eka j e
nj i hov ui nak. Ako su pr ogr ami r ane da reagi raj u na l j udski
or gani zam, t o moe biti dvoj ako:
Moe to biti odr eena osoba koj oj se, s nj eni m znanj em
ili bez nj ega, "podmet ne" t empi rana bomba u obl i ku pokl ona.
U ov om j e sl uaj u bi tno da osoba bude u to eem kon-
t akt u s t i m pr edmet om, odnosno u nj egovoj bl i zi ni .
U dr ugom sl uaj u, neka osoba se rel ati vno krat ko vri j e-
me zadri na "zabranj enom" mj est u, ali ui nak j e isti. U ovom
sl uaj u radi se zapravo o pr ekomj er nom ozrai vanj u orga-
ni zma negat i vni m i t et ni m zr aenj em, sl i ni m j akom radi o-
akt i vnom ozrai vanj u. Posl j edi ce su iste ukol i ko or gani zam
t e osobe nema ugraen samozat i t ni sust av. Taj se sust av
sast oj i u emi t i ranj u (svj esnom ili nesvj esnom) ment al nog vi-
braci j skog pol j a, suprot ne f aze nar i nut om, to e poni ti ti
dj el ovanj e t og nari nut og zraenj a. Ovo j e i nor mal no, j er to
bi se dogodi l o kad bi nast radal i svi oni koj i , namj er no ili sl u-
aj no, dospi j u na "zabranj ena" mj est a. Drugi nai n zati te
sastoj i se u radi oni ki i zraenoj zati ti koj u se nosi sa so-
bom. U sr ednj em vi j eku, u kr anskom j e svi j etu ta zati ta
bi l a u obl i ku raspel a ili nj egovog si mbol a, a to se kori sti i
85
IV. sl u aj : Rad kr oz v r i j eme - pos t av l j anj e bar i j er a
U r adu kroz vri j eme t r ebamo razl i kovati dva osnovna na-
i na:
Prvi se odnosi na pronal aenj e tetni h zraenj a na oni m
mj est i ma i obj ekt i ma gdj e i h u poet ku nije bi l o. To su mj e-
st a masovni h st radanj a i pogubl j enj a l j udi , mui l i t a, kue
"natopl j ene" mr nj om, zatvori , predmet i kao npr. sl i ke, ki povi ,
naki t i si . u koj e j e umj etni k "ugradi o" sve svoj e negati vnosti ,
j er ih ni j e radi o s l j ubavl j u.
Drugi se nai n odnosi na st varanj e t akvi h ment al ni h pre-
pr eka iji j e osnovni zadatak zati ta nekoga ili neega kroz
ogr ani eno ili neograni eno razdobl j e. Vrl o se est o u litera-
turi spomi nj e tzv. "prokl etstvo f araona", gdj e j e nepr i r odnom
smr u umr l o 18 osoba, sudi oni ka i st rai vake ekspedi ci j e
koj a j e ul a u Tut ankamonovu gr obni cu. Jedi ni koj i j e umr o
pr i r odnom smr u bi o j e ef te ekspedi ci j e, Engl ez K. Huar d.
Vj eruj e se da ga j e zati ti o prst en pod i menom "Atl anta", ili
"Prsten boga Ra", koji j e u to vri j eme nosi o na ruci . Taj j e
prst en pr onaen u drugoj f araonskoj grobni ci .
U svi m pronaeni m nedi rnuti m f araonski m i drugi m grob-
ni cama pr onaene su razne f i gure. Mnoge od nj i h i mal e su
zadat ak uvanj a ti h mj esta vj enog poi nka i kanj avanj a
nezvani h i nespr emni h ul j eza. Naui l i smo da svaka mat e-
ri j a, ali i svaki obl i k, emi ti ra u prost or oko sebe odr eeni ob-
lik ener gi j e. On se oi tuj e u emi t i ranj u ti traj ni h val ova u frek-
venci j i t i pi noj za poj edi nu vrstu mat eri j e, kao i obl i ka. Ova
emi t i r ana energi j a vri odr eeni utj ecaj na svoj u okol i nu.
Postoj i utj ecaj na nei vu mat eri j u, ali j e posebno i zraen ut-
j ecaj na i ve st ani ce l j udskog, i vot i nj skog ili bi l j nog podri -
j et l a.
Kod post avl j anj a mental ni h pr epr eka pomou zr aenj a
obl i ka, mi ustvari pr ogr ami r amo t o zraenj e na nj egovu
I ng. Dr agut i n Crni
H a r t ma n o v a mrea
Li j eni k Ernst Hart mann, pedeset i h j e godi na (1951.) raz-
radi o post oj anj e j ednog zraenj a, koj e u obl i ku mr ee oba-
vi j a ci j el u Zeml j i nu povri nu. Po nj emu j e t a mr ea dobi l a
i me "Har t manova mrea" (H-mrea), pr emda su j o stari
Ri ml j ani znal i za nj u. Ti j ekom st ol j ea pal a j e u zaborav.
86
Radi est ezi j a
sl i ka br. 11
Har t manova mr ea.
Sama mrea prosti re se u smj eru sj ever-j ug i i stok-zapad.
Zapr avo j e post avl j ena pr ema sj ever nom magnet skom pol u
Zeml j e. Pr ema pol ovi ma se suava, a pr ema ekvat or u i ri ,
kao i meri di j ani .
Na nai m zeml j opi sni m i ri nama, di menzi j e "oka mr ee"
u smj er u sj ever-j ug i znose oko 2,80 m, a u smj er u i stok-za-
pad oko 1,80 m. i ri na linija j e 21 cm. Sj eci ta l i ni j a, tzv.
vori t a, nai zmj eni no su "+" i "-" pol ari zi rana.
Veoma j e est o t a mr ea na poj edi ni m podr uj i ma i zo-
bl i ena. To ovi si o hi dr omet eor ol oki m uvj et i ma, pri rodi tl a,
kl i mi , razni m svemi r ski m zr aenj i ma, a isto t ako i o sust avu
dal ekovoda, podzemni m ri j ekama, razdobl j u koji pret hodi po-
t r esu, razl i i tosti u sast avu tl a, di j el u dana ili noi , vl anost i
zraka, i t d.
87
danas. Ako j e vj era u pr edmet j aka, onda i zati ta put em
nj ega dj el uj e!
Dakl e, pr epr eke nemaj u mo pot punog dj el ovanj a i nj i -
hova se ul oga est o preuvel i ava. U vei ni sl uaj eva ost aj e
osj eaj nel agode ili neobj anj i vog nemi ra kod oskvr nua
takvi h mj est a. To samo znai da nae zat i t no pol j e nije u
pot puno supr ot noj fazi od nari nut og (post avl j enog) pol j a i
da ga ni j e u pot punost i ukl oni l o.
V. sl u aj : Razna zraenj a i di j a gr a mi . Sv e mi r s k a zr a-
enj a
I z svemi r a dopi r u do nas mnoga zraenj a, od oni h sa
Sunca, pa do oni h i z nepoznat og nam svemi r a. Mnoga se
zr aenj a probi j aj u do tl a naeg pl anet a osl abl j ena zat i t ni m
omot aem Zeml j i ne at mosf ere, koj i se sast oj i od nekol i ko
sl oj eva. Meut i m, postoj e zraenj a na koj a debl j i na at mo-
sf er skog omot aa nema ni kakvog ut j ecaj a. Nj i hovo prodi ra-
nj e ne mogu spri j ei ti ni fi zi ke pr epr eke. Navest emo dva
t akva, vrl o poznat a zraenj a i ukrat ko i h opi sat i .
Ing. Dragutin Crni
C ur r y j ev a mrea
Ova mr ea zraenj a sl i na j e H-mrei , ali se smat r a da
su nj ezi na vori t a dal eko opasni j a po l j udsko zdravl j e ne-
gol i j e to sl uaj s H-mreom. Defi ni rao j u j e i opi sao l i j eni k
Manf r ed Curry (Keri ). Ukol i ko vori t e t e mr ee pada na ne-
ko dr ugo zr aenj e, reci mo podzemni vodeni tok, vori t e H-
mree i sl i no, postaj e vrl o opasno za sve i ve or gani zme.
Poj ave bol est i raka naj ee su povezane upravo s t om
mr eom! Nj ena i zraeni j a opasnost po l j udsko zdravl j e ogl e-
da se i u t ome to nj eno vori te prekri va dal eko veu po-
vri nu od ostal i h mrea!
88
Radi est ezi j a
sl i ka br. 12
Cur r yj eva mr ea.
Ova Curryj eva mr ea pol oena j e koso na Har t manovu i
pr ot ee se u smj er u sj everoi st ok-j ugozapad. Li ni je su i ri ne
oko 50 c m, a meusobna udal j enost linija j e oko 3, 50 m.
Sve reeno za Har t manovu mr eu vri j edi i za Cur r yj evu.
P a t og e n o dj el ov anj e H a r t ma n ov e i C ur r y j ev e mr ee
Kao to vi di mo, kod oba sust ava zr aenj a energi j e vo-
ri ta l i ni j a su pol ari zi rana sa "+" i "-" pol ar i t et om. Sl i no j e i s
ost al i m sust avi ma mr ea, koj i h i ma nekol i ko, a koj i su vi e-
manj e sl i ni navedeni ma i nose i mena po svoj i m pr onal aza-
i ma. S nj i ma se sad neemo bavi ti .
89
Ono t o j e v eoma vano znati j e da vorovi Har t manove
mr ee, kao i Curryj eve, ni su uvi j ek na i stom pol oaj u. Kad
t rai mo te vorove, mor amo biti vrl o pal j i vi . Nj i hovu pozi ci j u
uvi j ek mor amo trai ti dok ukuani spavaj u, j er se pol oaj i
vor ova ti h mr ea stal no premj et aj u i danj u ni su na i st om
pol oaj u kao nou!
Karakt eri st i ke j e ove mree da i ma pri l i no vel i k utj ecaj
na l j udsko zdravl j e. Pol j a unutar l i ni j a su bezopasna, pod
uvj etom da na t om mj estu nema nekog drugog zraenj a. Li ni -
j e su vi e-manj e u redu pod uvj etom da se ne si j eku s neki m
tetni m zr aenj em, ali su zato vori ta opasna. Posebno su
opasna ako se pokl apaj u s neki m dr ugi m i zvor om t et nog
zr aenj a, kao to su podzemni vodeni t okovi , upl j i ne, razl i -
i ti sast avi t l a, rasj el i ne u t l u, prekl apanj e s vor i t em Cu-
rryj eve mr ee i si ., ali i st oi menog pol ari teta.
I ng. Dr agut i n Crni
90
Radi est ezi j a
t et na zra enj a i z z eml j e
Ova su zr aenj a doi st a mnogobr oj na. O nj i ma su napi -
sane mnoge rasprave pa emo se na nj i ma zadrat i samo
tol i ko da neka od nj i h pr epoznamo.
Ve smo navel i da sve rezul tante geol oki h zraenj a dj e-
luju okomi t o, t j . u smj eru supr ot nom sili tei . U t om j c smj eru
nj i hov ui nak naj vei . Ako j e rezul tanta ti h zraenj a okomi t a,
poj edi ne si l ni ce, odnosno pravci zr aenj a dj el uj u pod odr e-
eni m kut om.
Uzmi mo za pri mj er podzemni vodot ok. Razna mj er enj a
ust anovi l a su da kutovi dj el ovanj a mogu dosei ot kl on od
post oj ee okomi t e rezul tante i do 60 (prof. dr. Mori tz Bene-
di ct). Na poznat i st runj ak u radi estezi j i , pok. S. Dubravi ,
hi dr ogeol og, ust anovi o j e taj kut ot kl ona od 48 do 50 .
Ovi nam kutovi ot kl ona pomau da s pri l i nom t onou
odr edi mo dubi nu na koj oj se podzemni vodot ok nal azi . To
nam j e veoma vano kod buenj a ili kopanj a bunar a, kao i
kod ost al i h geol oki h i strai vanj a. No i tu mor amo biti j ako
oprezni , j er ako j e vodot ok mal en, moemo ga vrl o l ako pro-
mai t i , pogot ovo na vei m dubi nama.
Ost al a zr aenj a i z zeml j e i podzeml j a ve smo donekl e
nabroj i l i u pri j anj i m pogl avl j i ma. Ugl avnom, mo emo rei
da na svi m oni m mj est i ma gdj e dol azi do nar uavanj a kom-
pakt nost i , odnosno homogenost i tl a, dol azi do t ur bul enci j e,
t j . mi j eanj a i vrt l oenj a Zeml j i nog magnet i zma i st var anj a
vrt l oni h struj a koj e i zazi vaj u poj aanu radi j aci j u. Upr avo t e
91
Pol ari zi rana vori ta mrea post aj u vrl o opasna po i ve
or gani zme onda kad se nj i hov pol ari tet pokl opi s i sti m tak-
vi m pol ari t et om nekog dr ugog zraenj a, bi l o i z Zeml j e ili i z
okol i ne. U t i m sl uaj evi ma dol azi do r ezonant nog zr aenj a
i stog pol ari t et a, koj e ima velik utj ecaj na onaj or gani zam ili
nj egov di o koj i j e suprot nog pol ari teta! Ako j e or gani zam
i stog pol ari t et a, tetni ui nak i zostaj e i or gani zam nije u
opasnost i !
Zbog svega ovoga naj opasni j i m se smat r a dj el ovanj e
ovi h vori t a koj a se pokl ope s podzemni m vodot okom. Za
podzemni j e vodot ok ut vreno da i ma oba pol ari t et a t e j e
zato t oga posebno opasan po l j udsko zdravl j e!
Ove j e i nj eni ce pot rebno i mati na umu kad se pr egl eda-
va mj est o st anovanj a ili boravka. Zat o naj pri j e t reba pronai
podzemne vodot okove i Hart manove i Curryj eve mree. Na-
kon t oga mogu se traiti i ucrtavati ost al a zr aenj a.
I skusni radi estezi sti t vrde, a pr aksa j e to i dokazal a, da
j e kri ti no razdobl j e boravka na t ako ozr aeni m mj est i ma
od 5 do 7 godi na, i tek se t ada j avl j aj u vi dl j i vi pr edznaci te-
i h bol est i ! Dosadanj a i skustva govore da se bol est raka
naj ee poj avl j uj e na mj est i ma sj eci ta vori t a Har t mano-
ve i Cur r yj eve mr ee i zraenj a podzemnog vodot oka j aeg
i nt enzi t et a.
Zbog ovakve si tuaci j e, bilo bi i te kako pot r ebno pri j e po-
et ka gradnj e st ambeni h obj ekata, pa i kod kupovi ne gotovi h
st anova ili kua, pozvati i skusnog radi est ezi st a da pr egl eda
t er en, odnosno obj ekte koj i se kupuj u. Ovi m vrl o j ef t i ni m, ali
zat o ui nkovi t i m post upkom, spri j ei l e bi se mnogobr oj ne
t ragedi j e. O zdravl j u drut va i ut edama soci j al nog osi gura-
nj a da i ne govor i mo.
Moda mi stari j i , koji se smat r amo "i skusni m" osobama,
ovo mo emo smat rat i nepot r ebni m, ali tko nam daj e za pra-
vo da svoj u ili tuu dj ecu i zl aemo potenci j al ni m opasnost i ma
t et ni h ozrai vanj a i od njih st vori mo budue bogal j e i bol e-
sni ke. Spasi mo i zat i t i mo bar em nj i h, ako ve ni smo znal i
ili mogl i pomoi sami sebi . Za sve ovo pot r ebno j e samo
mal o dobr e vol j e i razumi j evanj a.
I ng. Dr agut i n Crni
92
Radi est ezi j a
ci j evi bez osl onaca na kraj evi ma, j er se one ponaaj u kao
usmj er eni t opovi koj i bombardi raj u sa t et ni m zr aenj em u
pr avcu svoj i h si met ral a!
K i nes k i i j a pa n s k i s us t av i g r a dn j e k r ov ov a :
I st onj ake kul ture pri hvati l e su gr adnj u kr ovova s rubo-
vi ma savi nut i m pr ema "nebu", j er su dobro znal e da energi j a
struj i povr i nom obl i ka. Nadal i su se da e taj obl i k krova
vrati ti t et nu energi j u koj a sti e i z svemi r a - nat rag u sve-
mir. Dananj e generaci j e j ednost avno su zaboravi l e mudrost
svoj i h pr edaka! Danas ovakve obl i ke kr ovova t umae kao
nekakvu "narodnu umj etnost", ali t o nema veze sa stvar-
nou i znanj em nestal i h ci vi l i zaci j a!
t et na zraenj a i z ok ol i n e
Ova su zr aenj a doi sta mnogobr oj na. to j e nai n i vot a
napredni j i , ona su sve broj ni j a. Sve j e usko povezano s raz-
voj em el ekt rot ehni ke, el ektroni ke, nukl earne energi j e, novi m
mat er i j al i ma i obl i ci ma.
El ekt r ot ehni ka. Naji ri utj ecaj i maj u vodovi vi sokog na-
pona, i to do 5.000 m od nj i hove t rase, pogot ovo na ravni ca-
ma. Moemo spomenut i i razne el ekt romree, linije dovoda
od trafostani ce do pot roaa, el ekt romot ore. Ovdj e spadaj u i
el ekt ri na el j ezni ca, uti ne kutije, el ekt roi nst al aci j e u st ano-
vi ma, aut omobi l i ma, na radni m mj est i ma; posebno su opas-
na nei spravna uzeml j enj a. Nadal j e, razne el ektri ne naprave
kao to su pi sai st roj , sui l o za kosu, vent i l at or, hl adnj ak,
aparat i s r endgenski m zr aenj em, i td. Mi kr oval ne peni ce
mogu biti posebno opasne za osobe s ugr aeni m sr ani m
93
radi j aci j e mogu t et no utj ecati na i ve or gani zme, pogot ovo
ako su i m i zl oeni dul j e vri j eme. Meut i m, u posebni m okol -
nost i ma, tetni ui nak moe dj el ovati i t r enut no ako su i spu-
nj eni odr eeni uvj eti . I zni mka su ona mj est a koj a sadr e
pr i r odne radi oakt i vne materi j e, koj e su i i nae st al na opas-
nost po i ve or gani zme.
Naj bol j a mj est a za i vot su ona na debel i m sl oj evi ma
pust i nj skog pi j eska, koji j e odl i an i zol ator, ali zat o i maj u
mnogo dr ugi h nedost at aka. To su kl i mat ski i drugi uvj eti
odr anj a i vot a. Odl i ne su i l okaci j e i znad sl oj eva krenj a-
ka, pi j eska ili gi psa. Gl avni grad Fr ancuske, Pari z, smj et en
j e upr avo na t akvom mj estu i ni j e bez razl oga opi san kao
i deal no mj est o za i vot!
Ovo su samo dva i deal na pri mj era. Mor amo se pri l ago-
diti onom mj est u gdj e moemo i mor amo i vj eti . To t r ebamo
napravi ti t ako da i zvuemo maksi mum pogodnost i za nas u
dani m uvj et i ma. U Hrvatskoj j e naroi t o zani ml j i vo podr uj e
pol uot ok I stra s vrl o pozi ti vni m zr aenj i ma. Ni j e ni udo da
su tu nekada i vj el i di nosauri , a i prvi ovj ekov pr edak Ho-
mo er ect us, ili kako sam ga od mi l j a nazvao, "na ovi k"; pa
i vi o j e ovdj e oko mi l i j un godi na pr. n. e., sve do 26. 000 go-
di na pri j e Kri sta. O t ome postoj e materi j al ni dokazi u neka-
danj oj pi l j i andal j a i na obal i kraj Buj a. To j e i opi sano u
moj oj knj i zi Planet Zemljal
Uz pal j i v i zbor l okaci j e gr aenj a st ambeni h obj ekat a,
vrl o j e vaan obl i k obj ekt a, kao i graevni mat eri j al . I deal ne
su gr aevi ne od dr vet a ili obi ne ci gl e, a krovovi od sl ame
ili obi nog cri j epa. Gradnj a ar mi r ani m bet onom i pokri vanj e
kr ovova sal oni t om ili pl asti kom ni u kom sl uaj u ni j e zdr avo
za or gani zam. Ti me sami sebe zat var amo u f ar adej eve ka-
veze! Naal ost , ovakav j e sust av gr adnj e post ao, i zgl eda,
j edi ni nai n gr aenj a u veem di j el u svi j eta. Mor amo i zbj e-
gavat i da u i zgr aenom obj ekt u ost anu sl oml j ene gr ede ili
Ing. Dragutin Crni
st i mul at or i ma, a u SAD-u su doneseni vrl o strogi propi si o
mj er ama zat i t e.
Dakl e, ovdj e moemo ubroj i ti sve oko ega se st vara
el ekt r omagnet sko pol j e.
El ek t r oni k a. Ovdj e spada suvr emena el ekt r onska opr e-
ma, t el evi zori , radi opri j amni ci ( posebno j e opasno boravi ti
i spod nosaa nj i hovi h ant ena), razni raunal ni sust avi (po-
got ovo oni s TV-ekranom), el ekt ronske bl agaj ne, al ar mni
ureaj i - dakl e svi sustavi s ugraeni m el ekt ronski m struj ni m
kr ugovi ma.
N uk l ear na ener gi j a. Ovdj e nemamo to rei , j er ve i
mal a dj eca znaj u da j e sve to se ti e te energi j e opasno i
t et no. Od si rovi ne, got ovog gori va, materi j al a koj i dol azi u
dot i caj s nj om, postroj enj a, a ot paci i ureaj i vj eno ost aj u
opasni i t et ni .
Pri mj er er nobi l a u bi vem Sovj et skom Savezu j e vi e
nego dovol j an da uvi di mo kako sve kori sti od t og obl i ka
energi j e mogu bi ti uni tene u t r enu! Tko moe zaboravi t i
ona dr amat i na upozorenj a emi t i rana put em radi j a i tel evi -
zi j e da ne i zl azi mo i z kue na ot vor eno, pogot ovo dj eca i
t rudni ce, da ne j edemo voe i povre, da skl anj amo i voti -
nj e pod krov, da dj eca ne piju ml i j eko, i td., i t d.
N ov i mat er i j al i . ovj eanst vo j e, pred kraj ovog st ol j ea
i na poet ku novog ti sul j ea, sve vi e okr ueno novi m ma-
t eri j al i ma. Razni naj l oni , perl oni , dral oni ! Si nt et i ka na sve
st rane, od hr ane, odj ee, obue, l i j ekova! Tko j o ni j e osj e-
ti o i doi vi o pucket anj e i i skrenj e odj ee pri l i kom svl aenj a?
Topl a hr ana koj a se dri u razni m pl ast i ni m posudama po-
staj e ot r ovna za or gani zam! Razni pl asti ni ot paci zatroval i
su pri rodu, j er su zapravo neuni ti vi .
94
Radiestezija
sl i ka br. 13
Zraenje oblika.
Opi s sl i ke br. 13:
Na slici je prikazan potpuni spektar zraenja oblika (ZO). Lijeva
strana kruga pripada magnetskom (m) zraenju, a desna strana
elektrinom (e). Na krugu imamo beskonano mnogo zraenja
oblika. To mnotvo podijelili smo na 24 dijela, od kojih 12 pripada
magnetskoj, a 12 elektrinoj fazi. Primjeujemo da ima 4 zelena
95
Zr a enj e obl i k a ( ZO)
Ing. Dragutin Crni
96
Radi est ezi j a
sl i ka br. 14
Izgled i presjek prstena ili ploice "Atlanta".
97
ponovno post aj e otra kao da j e neupot rebl j avana, a meso
se bre mumi f i ci ra.
Dok su sferi ni stropovi u st anovi ma vrl o nepovol j ni po
or gani zam, dot l e st ropovi u obl i ku pi r ami de dj el uj u posve
supr ot no i pobol j avaj u radnu i ment al nu sposobnost orga-
ni zma. Obl i k ne mor a biti puni h pl oha. Mogu biti i zvedeni
samo rubovi , al i ui nak ost aj e i sti .
Usmj er ena l j udska mi sao moe stvori ti , poni ti ti , pa ak i
i zmi j eni ti ZO t ako da se moe neutral i zi rati i opasno zr ae-
nj e ZE (negat i vno zel eno el ektri ne f aze). To znai da kon-
cent r i r ana l j udska mi sao i ma vel i ki utj ecaj na ZO. Na ZO ne
utj ee tol i ko vrst a mat eri j al a, kol i ko nj egov obl i k. Kombi ni r a-
nj em ZO razl i i tog podri j etl a mogu se stvori ti nova ZO.
Vano j e znat i da kod pri rodni h ZO, osi m okomi t og, po-
stoj i utj ecaj i po povri ni obl i ka. Zat o pukot i ne mi j enj aj u
kval i tetu ZO. Ako i zvedemo pravocrt ne, ni i roke ni duboke
l j ebove u pravci ma odreeni h osi , moemo dobi ti dj el otvor-
ne gener at or e ZO. Oni mogu pospj ei t i ili poni ti ti ost al a
zr aenj a. Vj eroj at no i poznat i f araonski "Prsten boga Ra", ili
prst en "Atl anta", dj el uj e po t om pri nci pu!
zraenja, i to 2 u plus (Z+) i 2 u minus (Z-) fazi. Zraenja magnet-
ske faze djeluju povoljno na ivotne funkcije, dok su zraenja
elektrine faze tetna, pogotovo za ljudska bia i ostale ive orga-
nizme. Zraenje oblika (ZO) je vrlo osjetljivo na misao, tj. na men-
talnu energiju.
Obi na met al na igla u sredi t u kruga omoguuj e da se
"i zvue" zr aenj e po toki 1800 i da se ono i skori sti na e-
ljeni nai n.
P r i mj er 1. : Zr aenj e zel enog negat i vnog (Z-e) el ekt ri ne
f aze moe biti neutral i zi rano si met r i ni m vi br aci j ama
( zr aenj em) Z+m i Z-m.
P r i mj er 2.: TV-pri j amni k emi t i ra devi t al i zi raj ua zr aenj a
(-e) i (Cr-e) i zat o mi evi bj ee od nj ega.
Zr aenj a obl i ka (ZO) odl i kuj u se f azom, magnet ski m ili
el ekt r i ni m pol ari t et om, i to "+" i "-", i boj om radi j aci j e. Ova
boj a nema ni ta zaj edni ko s boj ama u kl asi nom smi sl u,
ve su t o dogovor eni nazi vi po prvi m i st rai vai ma ovog po-
dr uj a ( Jacques l a Maya).
ZO el ekt ri ne faze i maj u negat i van utj ecaj na i ve or ga-
ni zme, dok ZO magnet ske f aze dj el uj u povol j no.
Fr ancuz A. de Bel i zal tvrdi da "... na geomet r i j ske obl i ke
ut j ee Zeml j i n magnet i zam. Oni (obl i ci ) zahvaaj u nj egovu
energi j u i ponovno j u zrae na svoj nai n. "
Drugi Francuz, Jacques l a Maya, ovo nadopunj uj e i tvrdi
da su ZO "... pol j a utj ecaj a koj a se osj eaj u oko svega (pred-
met a ili i vog bi a). Vezana su za obl i k i , na prvi pogl ed,
nezavi sna od pri rode i boj e stvari koj a i h emi t i ra. Utj ecaj
koj i pot j ee od obl i ka ne mor a nuno biti zr aenj e u uobi a-
j enom smi sl u ri j ei , nego stvaranj e supti l nog st at i kog pol j a."
Kol i ka moe biti energi j a ZO vi di se i i z eksper i menat a
koj i su i zvreni u pi rami dama. Ako se na 1/3 vi si ne, t j . u
t oki ener gi j e, postavi t upa bri tvi ca, nakon nekol i ko sati
I ng. Dr agut i n Crni
98
Radi est ezi j a
99
Vj eruj e se da j e ovaj prsten ui nkovi t za nosi tel j a u zati ti ,
l i j eenj u i i ntui ci j i .
Prst en se moe koristiti na vi e nai na:
- kao pri vj esak radi ope zati te
- kao neut ral i zat or tetni h zr aenj a. Ta zati ta dosee i
do nekol i ko met ar a u pol umj eru od svog nosi tel j a.
- na razl i i ti m prsti ma ruke dj el uj e razl i i to: pal ac - gl a-
va, kai prst - i vci , srednj i prst - kosti , prst enj ak - pr obava,
mal i prst - ci rkul aci j a
Nosi se danj u na desnoj , a nou na l i j evoj ruci .
U svakom sl uaj u, prsten "Atl anta" st vara zonu zati te
oko svog kori sni ka, a nai n nj egove pri mj ene ut vruj e se
radi est ezi j ski . O emu se, zapravo, radi ? Radi se o uspo-
st avl j anj u adekvat nog zraenj a supr ot ne faze nar i nut om,
koj e e neutral i zi rati tetno zraenj e okol i ne i omogui t i or-
gani zmu bor avak u "neutral noj " zoni . Za post i zanj e neut r al -
ne zone oko kori sni ka upot rebl j avaj u se mnogobr oj ni i ra-
znovr sni geomet ri j ski obl i ci , poj edi na sl ova i z ki neskog ili
hebr ej skog pi sma, broj evi od 0 do 9, a vrl o su rai reni i ra-
zni apar at i . To su tzv. "neutral i zatori t et nog zraenj a". Svi
ti neutral i zatori i ureaj i s vr emenom se napune t et ni m zra-
enj em i pot r eban j e dobar radi estezi j ski st runj ak da i h
"oi sti " od pri kupl j enog t et nog naboj a ili zami j eni s novi m.
Ovo se odnosi pogl avi to na neut ral i zat ore koj i pr oi zvode ra-
di j aci j u supr ot ne f aze nari nutoj .
l ako mnogi neutral i zatori ni su u stanj u pot puno ukl oni ti
sva t et na zraenj a, nj i hova pomo or gani zmu j e oi gl edna.
Pomau mu da se rijei bar em neki h t et ni h zr aenj a i
l ake se bori proti v preostal i h.
Neobj anj i ve p r o me t n e nesr ee
Z at o j e mor al a umr i j et i br i t a ns k a pr i nc ez a Di ana?
t o se t o i zat o dogaa u p r o me t u o k o Ri j eke, u
H r v a t s k oj i u s v i j et u?
est o u novi nski m i zvj ei ma i t amo da j e neki voza i z
neobj anj i vi h razl oga skr enuo na supr ot nu st ranu cest e i
i zravno se sudari o s nadol azei m vozi l om. Uz t akvo i zvj e-
e uvi j ek i de i pol i ci j ski dodat ak o i spi t i vanj i ma zat o j e do
t oga dol o. Rezul tati ti h i spi ti vanj a ni kad se ne obj avl j uj u!
Zat o? Dri m da j e to zato to nemaj u ni ta kao dokaz i ne
znaj u t o bi rekl i .
Obj anj enj e j e vrl o j ednost avno i svaki ga dobar radi este-
zist moe vrl o l ako dokazat i .
Na t om di j el u cest e postoj i j edan snaan i zvor geol okog
t et nog zraenj a, ili nekol i ko sl abi j i h, koji se si j eku u odr ee-
noj t oki na toj cest i . Obi no j e t o podzemni vodot ok kombi -
ni ran s j o nekol i ko tetni h zraenj a. Rezul tanta t og zraenj a
j e u stvari rezonanci j a ukupni h zraeni h vi braci j a. To si mo-
emo predoi t i kao da preko cest e i mamo podi gnut nevi d-
ljivi ener get ski zi d!
Mnogi e vozai proi kroz taj snop zr aenj a, a da ga
nee biti svj esni . Neki e od nj i h osj eti ti net o kao l agani
el ekt ri ni udar i odmah ga zaboravi t i , obr aaj ui panj u na
si t uaci j u na cest i . Mnogi ma upravl j a naprost o "podi vl j a", ali
to se uvi j ek pri pi suj e ner avni nama na put u, udaru vj etra i si .
Nai l askom na ovaj snop zraenj a vozau, koj i j e zbog ne-
eg dr ugog, kako bi smo rekl i , "uzdrmani h i vaca", ili i j em
j e or gani zmu pot r eban j o samo j edan dodat ni i mpul s za
kol aps, nagl o se gre mi i i ili krat kot raj no pada u nesvi -
j est. Ako j e sam na cest i , a i z supr ot nog smj er a ne dol azi
vozi l o, i nema vrst e prepreke na put u, sve se zavri sret-
no, al i danas j e t o, uz gust promet , prava ri j etkost i t ragedi j a
I ng. Dr agut i n Crni
P r i mj er : Sl uaj br i t ans ke pr i nc ez e Di ane
Da ne spomi nj emo broj ne sl uaj eve obi ni h mal i h ljudi o
koj i ma ni tko dugo ne razmi l j a, a koj i su ovako zavri l i , sj e-
t i mo se mal o poznat i j i h. Na pri mj er, do dana dananj eg ni j e
sl ubeno obj anj en uzrok i zl i j etanj a aut omobi l a bri t anske
pri nceze Di ane s ravnog pot eza cest e u podzeml j u Pari za
na l i j evu st r anu t unel a! Od et vero put ni ka u aut omobi l u,
troj e su na mj est u pogi nul i . Vozi o j e prof esi onal ni voza, si -
t uaci j a u aut omobi l u j e bi l a napet a i to j e bilo dovol j no za
t ragedi j u nakon nal i j etanj a na energet ski zi d! Vozaev or-
gani zam to ni j e i zdrao i on nije bi o kriv!
Pomo radi est ezi j e dobr o bi dol a da se oznae ovakva
doi st a opasna mj est a na f r ekvent ni m cest ama. Vj er uj em da
bi mnogi i voti bili spaeni i mnoge bi obi tel j i i dal j e i vj el e
zaj edno. Ako budemo uporno i st al no ukazi val i na ove i nj e-
ni ce, postoj i vj eroj atnost da odgovor ne sl ube s vr emenom
pri hvate i dej u o oznaavanj u opasni h mj est a na cest ama.
Jo j e bol j e umj est o vi dl j i vog oznai vanj a i zvri ti pot r ebnu
100
Radiestezija
neut ral i zaci j u opasni h zraenj a. Taj j e post upak vrl o j edno-
st avan i vrl o j ef t i n. Svaki iole dobar radi estezi st l ako to mo-
e napravi ti i t ako spasi ti mnoge i vot e! Nekol i ko j e t akvi h
mogunost i opi sano i u ovoj knj i zi .
U zadnj e vri j eme i mamo vrl o uspj enu zati tu koj u j e raz-
radi o aut or ove knj i ge. Ureaj radi kao "ral i ca" i , poni t ava-
j ui opasna zraenj a, "i sti " cest u i spred vozi l a. Post avl j a-
nj em u aut omobi l , ureaj razbi j a ener get ske zi dove i spred
vozi l a i smanj uj e opasnost za vozaa. Ta j e opasnost opi -
sana u pogl avl j u "Neobj anj i ve pr omet ne nesree". One bi
post al e prava ri j etkost kad bi aut omobi l i i mal i ugr aene ove
zat i t ne sust ave! Nj i hova ci j ena i ci j ena l j udskog i vot a ne
mogu se usporei vat i ! U ovom sl uaj u ureaj mor a biti po-
l oen vodor avno, na t akvom mj est u gdj e nee biti pokri ven
niti zat vor en u l adi ci ! On i sti cest u do oko 50 m i spred, ali i
i za vozi l a. Neut ral i zi ra t et na zraenj a za sva, pa t ako i za
nadol azea vozi l a spri j eda ili st raga, do pl ani rane udal j e-
nost i ! Ovo j e posebno vano na dui m put ovanj i ma, ili kad
put uj emo po nepoznat i m predj el i ma i cest ama!
est o i mamo pri li ku vi dj eti kako voza i z suprot nog smj e-
ra i zgl eda kao da gubi kontrol u nad svoj i m vozi l om i i de
ravno na vas. Dol askom u pol j e dj el ovanj a zat i t nog urea-
j a moet e pri mi j eti ti kako se isti voza nagl o ukl j uuj e na-
t rag u svoj u voznu t raku, kao da se probudi o i z sna! Ot kad
sam ugradi o zati tni sustav, est o sam doi vi o ovakve sl u-
aj eve. Prije ugradnj e sust ava doi vi o sam nekol i ko i zravni h
nal i j et anj a drugi h vozi l a i samo sam udom prei vl j avao!
Radi est ez i j ski gener at or i zati te
Post oj e broj ni ureaj i pomou koj i h se el i mo zati ti ti od
t et nog zraenj a. Naj poznati j i j e "Atl anta" ili "Prsten boga
Ra". Svat ko moe i mati svoj u osobnu zat i t u. Pi tanj e j e
101
j e nei zbj ena! Karakt eri st i ka nagl og gr enj a mi i a j e u t o-
me da se l i j eva st rana ti j el a gri j ae i bre od desne! To za
sobom povl ai okret anj e upravl j aa na l i j evu st ranu i izlije-
t anj e pr ed nadol azea vozi l a! Sve ovo traj e dj el i sekunde,
ali sasvi m dovol j no da se dogodi t ragedi j a.
Ako pr at i mo novi nska i zvj ea o "neobj anj i vi m pr omet -
ni m nesr eama" u zeml j ama gdj e se vozi l i j evom st r anom
cest e, pri mi j eti t emo da se vei na t akvi h nesr ea dogaa
usl i j ed i zl i j etanj a vozi l a s cest e nal i j evo u smj er u vonj e!
Ri j etko se dogodi da netko izleti pred nadol azee vozi l o i z
supr ot nog smj era. Tamo takvi , nazovi mo i h "nesretni ci " obi -
no zavr e u j ar ku, pokraj cest e, na kakvom st abl u, ogradi ili
kui !
I ng. Dr agut i n Crni
102
Radi est ezi j a
Spi ral a se obi no koristi za zati tu mj est a spavanj a. Stav-
lja se pod krevet , ali uvi j ek na neut ral no mj est o. I nae bi
mogl a postati generat or i poj aal o t et nog zr aenj a na ko-
j em se nal azi . Umj est o oeki vane zati te, mogl i bi ste se nai
na poj aanom udaru t et nog zraenj a! Posl j edi ce mogu biti
vrl o bol ne - zat o, oprez!
Post oj i j o j edan, i sti na krat koroan, nai n zat i t e. Lj udi -
ma koj i ne bi mogl i dobr o spavat i stavi o bi h obi nu pl oi cu
od poci nanog l i ma, di menzi j e 50x100 mm, i spod j ast uka ili
madr aca. Rezul tati su bili odl i ni i nesani ca j e obi no nest a-
j al a. Ta se pl oi ca smi j e kori sti ti naj vi e 7 dana. Nakon t oga
moe se stavi ti dr uga pl oi ca, ali ni s t i m se ne smi j e pret j e-
ri vati ! Staru pl oi cu t reba prije odbaci vanj a na nekol i ko da-
na stavi ti u vodu t ekui cu!
Uni v er z al ni gener at or zat i t e od t et nog zra enj a i
t et nog ut j ecaj a
Teko j e pronai uni verzal ni ureaj za zati tu od t et nog
zr aenj a i t et nog utj ecaj a i st odobno. Ukrat ko u opi sat i
j edan od moj i h uni verzal ni h ureaj a, koji j e vrl o dj el ot vor an.
Nal azi se u mnogi m domovi ma od Europe i Amer i ke do No-
vog Zel anda. Ci j el i se ureaj sastoj i od dr veni h di j el ova i
di j el ova od bakrene i ce, uvreni h l j epi l om za drvo, a pro-
j ekt i ran j e tako da dj el uj e u krugu pol umj er a od oko 9 me-
t ar a. Dakl e, zadovol j ava pot rebe veeg st ana.
103
moe l i t a zati ta pomoi dr ugome, r eci mo nj egovu dj et et u.
Razl og j e t omu to svaka osoba i ma svoj e podr uj e frek-
venci j e na koj oj "radi ". Dosad ni sam upoznao dvi j e osobe s
i sti m f r ekvenci j ama, a to se odnosi i na j ednoj aj ane bl i zan-
ce.
Pr ema t ome, proi zvesti zati tni ureaj koj i bi odgovar ao
vi e-manj e svi ma, nije ni mal o l ako. Ipak, i to j e mogue, uz
kombi naci j u razni h obl i ka. Jedan od gl avni h uvj eta, osi m
zat i t e, j est u t ome da se ureaj moe sam prazni t i . Ti me
mu se rok upor abe produuj e do f i zi kog uni t enj a.
Panj a! Ni kada nemoj t e dozvol i ti pot puno ukl anj anj e
t et nog zr aenj a, j er t o moe i mati kobne posl j edi ce po va
or gani zam!
Dok boravi t e u t ako "steri l nom" okr uenj u sve j e u r edu,
ali kada i zaet e i z nj ega, dol azi te pod puni udar t et ni h
zr aenj a. Kako vam organi zam ni j e osposobl j en za t akvu
si t uaci j u, vrl o brzo dol azi do nepri l i ka u or gani zmu. Sma-
nj enj e t et nog zraenj a t reba ii do i spod grani ce nj egove
t et nost i , kako j e to pri kazano na sl i kama br. 2, 3 i 4.
i ana spi ral a j e uni verzal na zat i t a. Osobi t u panj u t r e-
ba obrati ti na nj en poet ak i kraj , j er se, umj est o u zat i t u,
moe pretvori ti u j aki izvor tetnog zraenj a! Naal ost, mno-
gi nadobudni radi estezi sti , ili oni koji umi l j aj u da sve znaj u,
o t ome ne vode rauna! Sami m t i m, sebi i dr ugi ma napr ave
veu t et u nego kori st. Vanj ski kraj spi ral e uvi j ek t r eba svi -
nuti u smj er u radi j usa, a kod st avl j anj a spi ral e na uv i j ek
n e u t r a l n o mj es t o, svi nuti di o mor a biti usmj er en u pravcu
sj ever nog magnet skog pol a Zeml j e. Unut ranj i kraj spi ral e
t reba savi nuti okomi t o na radi j us pr ema gore ili pr ema dol j e,
ovi sno o namj eni spi ral e. Broj namot aj a spi ral e t akoer j e
odr een nj enom namj enom. Mat eri j al i zrade moe biti ba-
krena i ca. Naj l aka j e za savi j anj e, a i dj el ovanj e j e vrl o
povol j no.
I ng. Dr agut i n Cr ni
Os n o v n e kar akt er i s t i ke uni v er z al nog gener at or a za-
ti te
- Rok traj anj a mu j e neograni en, t j . traj e sve do fi zi kog
uni t enj a!
- Ot vor enog j e ti pa. To znai da nije post avl j en u kuti j u,
koj a sl abi dj el ovanj e svakog ureaj a.
- Moe se postavi ti na bilo koj e mj est o j er ne proi zvodi
ni kakav supr ot an ui nak nari nut om. Osnovna mu j e zadaa
pri hvaanj e i raspri vanj e svi h t et ni h zr aenj a u prostor, i
sami m t i m smanj enj e nj i hove koncent raci j e na grani cu is-
pod t et nost i po or gani zam!
- Smanj uj e na mi ni mum mogunost nast aj anj a ili razvo-
j a bol est i , od oni h obi ni h, pa do raka i l eukemi j e!
- Moe se postavi ti na maksi mal nu vi si nu do 1 m i znad
poda. To ni j e sl uaj s drugi m ureaj i ma, koj i moraj u l eati
na podu i zat o est o smet aj u.
- Posj eduj e ureaj za poni t avanj e negat i vnog ment al -
nog zr aenj a drugi h osoba, bez obzi ra gdj e se one nal aze!
Ureaj radi na pri nci pu refl ektora i vraa t et no negat i vno
ment al no zr aenj e, poj aano do 100 puta, nat rag poi l j ate-
l j u, bez obzi r a gdj e on bi o! Oni koj i posj eduj u ove zat i t ne
ureaj e mor aj u pazi ti da ne odai l j u negat i vnu energi j u pre-
ma dr ugoj osobi , j er bi se i sami mogl i nai pod udar om vl a-
sti te negat i vne energi j e! Ureaj j e vrl o osj etl j i v na negat i vnu
ment al nu ener gi j u!
- Posebno povol j no dj el uj e na sposobnost uenj a ue-
ni ka, st udenat a i radni ka.
- Dj el uj e povol j no kod razni h psi hosomat ski h, kao i os-
tal i h bol est i . Zbog osl obaanj a energi j e, koj u j e dot ad gubi o
u borbi sa t et ni m zraenj em, or gani zam sad tu energi j u
kori sti u bor bi proti v bol esti !
104
Radi est ezi j a
- Moe posl ui ti kao ukras na namj et aj u. Moe se no-
siti sa sobom na put ovanj i ma.
Upoz or enj a:
- Ni kad se ne smi j e prekri ti .
- Ne smi j e se stavi ti u sam kut, j er t amo ne dj el uj e.
- U pol egnut om stanj u nije ui nkovi t.
- Oznaka na nj emu uvi j ek mor a biti u pravcu sj ever nog
magnet skog pol a.
- Ne smi j e se postavi ti neposr edno i spred zrcal a, j er ne-
ma dj el ovanj a. Zrcal o i zopauj e sl i ke st varnost i !
105
Ing. Dragutin Crni
106
Radiestezija
Opi s dj el ov anj a gener at or a zati te
Gener at or "radi " na sl j edei nai n: Pomou ugr aene
spi ral e pri vl ai na sebe tetna zr aenj a i z okol i ne i usl i j ed
svog obl i ka emi t i ra to isto zraenj e nat rag u prostor. Zbog
svog obl i ka, generat or dosl ovce raspruj e t o zraenj e po
ci j el om prost oru. Ne stvara ni kakvo nari nuto zraenj e suprot-
nog smj er a, nego od post oj eeg j akog zraenj a usl i j ed ra-
spri vanj a st vara t akoer ozr aeno pol j e, ali sl abog ui nka.
Sl i kovi to reeno, od j akog vi na radi sl abu bevandu! To znai
da st var amo t akvo ozr aeno pol j e i j a j akost ne teti i vom
or gani zmu!
Nor mal ni ureaj s j edni m di -pol om i ma podr uj e dj el ova-
nj a do 9 m u pol umj er u od svog sredi t a. To znai da zado-
vol j ava pot r ebe nor mal nog st ana, ako sl ui zati ti mj est a
st anovanj a. Ureaj moe sl ui ti za zati tu proti v negat i vnog
t et nog zraenj a na bilo koj em mj est u i moe se nosi ti sa
sobom na put ovanj a.
Dj el ovanj e po visini i znosi oko 1 m i spod nj egovog l ei ta
i oko 2 m i znad nj ega. Zat o j e vrl o vano obi l j ej e da se
moe sl obodno drati na vi si ni do 1 m i znad poda u st anu!
Gener at or dj el uj e i na ponaanj e osoba u svom dj el o-
kr ugu. Poznat o j e da j e na pl anet u odr eenoj vri j ednost i
promi j eni o svoj pol oaj u svemi r skom pr ost or u, i sami m ti m
nj egovi se st anovni ci nal aze pod dr ugai j i m zr aenj em
nego dosad. To nepovol j no utj ee na psi hu i zdravl j e sta-
novni ka ovog pl anet a, i osnovni j e uzrok t ol i ko promi j enj e-
nog nai na ponaanj a nj egovi h st anovni ka. Ureaj nam
omoguuj e i vot u, za nas, normal noj sredi ni !
107
Opi s gener at or a zati te pr ot i v tetnog zraenj a i tet-
n o g ut j ecaj a:
1. Ti j el o gener at or a. Ut vreno j e da se energi j a kree
povri nom obl i ka i da nastoji zadrati smj er kretanj a u smj e-
ru post avl j eni h pr avaca ili pl oha. Zat o su pl ohe gener at or a
post avl j ene pod odr eeni m kut om j edna pr ema dr ugoj . Po-
l oaj pl oha odr euj e smj er "raspri vanj a" akumul i r ane ener-
gi j e u okol ni prost or.
2. Spi ral a. Sl ui za akumul i ranj e energi j e i z okol nog pro-
st ora. Ovi sno o namj eni , i mamo nekol i ko vrst a spi ral a. U
naem sl uaj u broj namot aj a spi ral e i znosi i zmeu 5 i 7, a
to ovi si o el j enoj snazi ureaj a. Vanj ski kraj spi ral e savi nut
j e pr ema van u smj er u radi j usa i ureaj mor a biti pol oen s
t i m kr aj em pr ema magnet skom sj ever nom pol u. Unut ranj i
j e kraj spi ral e savi nut pod pravi m kut om pr ema gor e, kako
bi se pri ml j ena energi j a mogl a predat i ti j el u gener at or a.
3. Di -pol , odnosno poj aal o emi t i ranj a energi j e pri ml j ene
s ti j el a gener at or a. Otvor di -pol a mor a biti pol oen u smj er u
Zeml j i nog magnet skog pol a.
4. Ur eaj za poni t avanj e negat i vne ment al ne energi j e.
Sast oj i se od si met ral a u obl i ku ki neskog sl ova "i n". Ureaj
pr i hvaa i vr aa poi l j aocu svaku negat i vnu ment al nu ener-
gi j u upuenu u prost or dj el ovanj a ureaj a u krugu do naj vi -
e 50 m. Pomou ugr aenog poj aal a na ti j el u gener at or a
ureaj poj aava tu vraenu energi j u i do 100 put a! Snaga
ureaj a i zravno ovi si o broj u ugr aeni h poj aal a, odnosno
di -pol ova!
I ng. Dr agut i n Crni
G ener at or zat i t e u p r o me t u
Osi m zati te od negati vnog ment al nog zr aenj a, ovaj
ureaj moe raditi i kao "ralica" za i enj e cest a. Postavl j a-
nj em u aut omobi l , ureaj razbi j a ener get ske zi dove i spred
vozi l a i smanj uj e opasnost za vozaa. Ta j e opasnost opi -
sana u pogl avl j u "Neobj anj i ve p r o me t n e nesree". One
bi post al e ri j etkost kad bi aut omobi l i i mal i ugr aene ove za-
ti tne sust ave! Nj i hova ci j ena i ci j ena l j udskog i vot a ne
mogu se usporedi t i ! U ovom sl uaj u ureaj mor a biti
108
Radi est ezi j a
pol oen vodor avno na t akvom mj est u gdj e nee bi ti pokri -
ven ni ti zat vor en u l adi ci ! On i sti cest u do oko 50 m i spred
vozi l a i neutral i zi ra t et na zraenj a za sva, pa t ako i za na-
dol azea vozi l a, do proj ekti rane udal j enosti ! Ovo j e posebno
vano na dui m put ovanj i ma i put ovanj i ma po nepoznat i m
pr edj el i ma i cest ama!
Opi s i dj el ov anj e gener at or a zati te od ment al ni h zra-
enj a i gener at or a zati te u p r o me t u
Ur eaj se sastoj i od dr vene pl oi ce s 5 obl i ka ki neskog
sl ova "in". Pomou ti h post avl j eni h si met ral a pr i hvaamo i
vr aamo svaku negat i vnu energi j u upuenu u prost or dj el o-
vanj a ureaj a. Ureaj "radi " na pri nci pu ref l ekt ora! Raspoz-
naj e negat i vnu energi j u bez obzi ra odakl e ona sti e i i sto-
dobno j u vraa nj ezi nom poi l j aocu, bez obzi ra gdj e se on
t og t r ena nal azi ! Moe biti u susj edst vu ili na dr ugom pl ane-
t u. I st ovr emeno poj aava tu refl ekti ranu energi j u i do 100
put a! Ureaj j e vrl o osj etl j i v. Oni koj i ga posj eduj u mogu se
isto t ako nai pod udar om vl asti te negat i vne energi j e! Zat o
opr ez!
Ur eaj moe radi ti i u dva ekst r emna sl uaj a:
a) Zat i t a kue i ukuana proti v ment al nog t et nog utj e-
caj a. U t om sl uaj u ureaj se mont i ra u okomi t om pol oaj u
i znad dovr at ka ul azni h vrat a.
b) Zati ta vozaa u pr omet u. Poni tava tzv. "energetske"
zi dove, odnosno ureaj dj el uj e kao ral i ca za i enj e cest a
i omoguuj e si gurnu vonj u vozau i oni ma u nadol azeem
vozi l u. Dj el uj e oko 50 m i spred i iza mj est a mont i ranj a. U
vozi l u se mont i ra u vodor avnom pol oaj u na pr egl ednom
mj est u i spred vozaa, ili j o bol j e, i spred suvozaa.
109
G ener at or zat i t e od negat i v ni h men t a l n i h zra enj a
Osi m ovog generat ora zati te, post oj i i gener at or zat i t e
od negat i vni h ment al ni h zraenj a. Ta su zr aenj a obi no
uputi l e poj edi ne osobe s negat i vnom namj er om pr ema pri -
mat el j u. Dj el ovanj e mu j e veoma j ako u kr ugu od 50 m oko
kori sni ka. Nar od t u negati vnu ment al nu energi j u sl i kovi to
zove "uroci ". Ovaj ureaj vraa poi l j atel j u nj egovu negati v-
nu ener gi j u, ali poj aanu i do st ot i nu put a. To e se dogodi t i
bez obzi ra na to gdj e se nal azi poi l j atel j negat i vne energi j e.
Bi o on u neposr ednom susj edst vu ili na dr ugom kont i nent u,
svej edno j e! Svaki uni verzal ni gener at or zat i t e i ma u sebi
ugr aen i gener at or zati te proti v t et ni h ment al ni h zr ae-
nj a! Pri nci p rada j e opi san u pogl avl j u "I I I . sl uaj ". Ukol i ko
vl asni k ovog ureaj a i sam al j e negat i vnu t et nu ener gi j u,
moe mu se dogodi t i da post ane sam svoj a rtva! Zat o sve
koj i posj eduj u t akav ureaj upozor avam da pr ema svemu i
pr ema svakome gaj e samo dobr e i pozi t i vne osj eaj e! Ure-
aj i su vrl o osj etl j i vi na svaku t et nu i negat i vnu ment al nu
ener gi j u! Ureaj se postavl j a i znad ul azni h vrat a u st an u
okomi t om pol oaj u. Obi no se zal i j epi i znad dovr at ka!
I ng. Dr agut i n Crni
110
Radi est ezi j a
sl i ka br. 16
Radi est ezi j sko si dro.
Ut j ecaj v i s o k o n a p o n s k e el ekt r omr ee i os t a l i h i zvo-
r a e l e k t r o ma g n e t s k o g zraenj a na l j uds k i or g a n i z a m
t et ni utj ecaj vi sokonaponske el ekt r omr ee po dosada-
nj i m mj er enj i ma prosti re se na udal j enost od nj ene t r ase i
do 700 met ar a. Naknadnom provj erom ove t vrdnj e f r ancu-
ski h i strai vaa, na novoi zgraeni m energet ski m pr st eni ma,
doao sam do i znenauj ueg podat ka. Nj i hov t et an utj ecaj
osj ea se i na nekol i ko ki l omet ara s obj e st rane t r ase. To
ovi si o konfi guraci j i terena koj i m trasa prol azi . Na ravni cama
taj utj ecaj moe dosegnut i i do 5 ki l ometara s obj e st rane t ra-
se!
Energet ski prsteni koj e uvode mnoge zeml j e u svi j et u,
ustvari su trase el ekt rosust ava (dal ekovodi ) vrl o vi soki h na-
pona, koj e prol aze podr uj em odr eene zeml j e u obl i ku
nepravi l nog prstena. To se uvodi radi vel i ki h ut eda koj e do-
nose ovakvi sust avi razvoenj a el ekt roenergi j e na odr ee-
nom podr uj u.
Kod ljudi koj i i ve u neposrednoj bl i zi ni , ili to j e j o t ra-
gi ni j e, i spod ovakvi h sust ava, dol azi do nagl og poveanj a
broj a obol j el i h.
111
Radi es t ez i j s ka si dr a
U pogl avl j u "Taj na j ednog i vota i s mr t i " spomi nj ao sam
upor abu radi estezi j ski h si dara. Pogl edaj mo to su ona i e-
mu sl ue.
To su predmet i koji svoj i m vl asti ti m zraenj em obl i ka stva-
raju vi braci j e suprot ne faze nari nutoj , a mi tu nari nutu tetnu
vi braci j u el i mo nekako umanj i ti . Za pot puno ukl anj anj e tet-
ni h zr aenj a pot r ebno j e dal eko vi e posl a i i nvesti ranj a, a
nema ni kakve svr he. Da bi se nast avi o nor mal an i vot na
j ednom mj est u, reci mo u kui , dovol j no j e smanj i ti tetno zra-
enj e na onu grani cu koj a vi e ni j e t et na po l j udski or gani -
z am!
Obl i k i vel i i na si dra uvj etovani su vrst om zati te koj u e-
l i mo post i i .
Naj manj i broj si dara je tri , a gornj a grani ca ovisi o vrsti za-
ti te, vel i i ni obj ekt a zati te, vel i i ni si dara i t erenski m uvje-
t i ma.
Si dr i ma mo emo zati ti ti kuu, nj i vu, bi l o koji obj ekt , pa i
ci j el o podr uj e!
Si dro se uvi j ek postavl j a okomi t o u zeml j u. Nj egovo dj e-
l ovanj e j e u hori zont al nom krugu. Vrh u obl i ku st oca sl ui
za odvoenj e t et nog zraenj a u dubi nu zeml j e.
U Essl i ngenu, u Nj emakoj , post oj ao j e l i j ep st ambeni
predi o pun cvi j ea i zel eni l a, ali sve j e bi l o nekako pr azno i
bez pti ca. Nakon provedene zati te si dri ma, t amo sad vl ada
ur nebes od pti j eg cvrkut a i pj evanj a. Gr aani ne bi bili gra-
ani , kad se ne bi buni li proti v mnot va buni h pt i ca!
Na sl j edeoj sli ci pri kazuj emo j edno si dro i z naeg pro-
gr ama.
I ng. Dr agut i n Crni
112
Radi est ezi j a
savj et da zamol e bi l o koj eg dobr og radi est ezi st a neka i m iz-
mj eri ta zr aenj a. On i m moe predl oi ti i nj i hovu neut ral i -
zaci j u, za dobrobi t l okal ni h st anovni ka! Mogu i h umi ri ti i dati
i m do znanj a da j e ci j ena j edne neutral i zaci j e t et nog zra-
enj a dal eko j efti ni j a negol i poj ave razni h bol esti i osobne
t r agedi j e, koj e se si gurno j avl j aj u nakon post avl j anj a t akvog
obj ekt a u neposr ednoj blizini st ambeni h nasel j a, ili to j e j o
gore, i zmeu st ambeni h obj ekat a!
Op a s n o s t ! M obi t el !
(Iz nj emakog t i ska: Esslinger Echo - dogaaj kraj Fran-
kf urt a a / M- 1 9 9 7 . )
"El ekt rode su ve bi l e post avl j ene na grudi ovj eka koj i
j e nakon pr omet ne nesree pao u komu. Odj ednom j e def i -
bri l ator prest ao radi ti . Skupocj eni j e ureaj neoeki vano
pr est ao davati st ruj ne i mpul se, a ovj ek j e j o pokazi vao
neznat ne znakove i vota. Tek hi tan dol azak dr ugog vozi l a
hi tne pomoi s i sti m ur eaj em, spasi o j e ve umi r ueg paci -
j ent a. Kad su se vozi l a odmakl a od mj est a nesr ee, def i bri -
l ator j e poeo ponovno nor mal no f unkci oni rat i . Sad j e bi o
pot puno i spravan! "
Obj anj enj e j e ubrzo usl i j edi l o. Na mj est u nesr ee, dvo-
j i ca i z spasi l ake sl ube tel efoni ral i su mobi t el om! Ponovni m
pr ovj er avanj em ust anovl j eno j e da j e zraenj e mobi t el a na
nj egovoj radnoj frekvenci j i pot puno bl oki ral o skupocj eni
ureaj za reani maci j u! Unesreeni k j e mogao umri j eti radi
upor abe mobi t el a! Prodavai mobi t el a znaj u da taj ureaj
moe bl oki rati dr uge el ekt ronske ureaj e, ali s t i m ni su upo-
znaval i nj i hove vl asni ke! Danas na ul azi ma u mnoge kl i ni ke
i bol ni ce stoj i upozor enj e da j e zabr anj eno unoenj e i kori -
t enj e mobi t el a u krugu te ust anove!
113
Kod nj i h dol azi do por emeaj a f unkci oni ranj a st ani ca or-
gani zma. Zat o dol azi do por emeaj a rada vi tal ni h or gana
(bubrezi , j et ra, kot ana sr, srce, i td.), kao i l i j ezda u orga-
ni zmu. Dol azi do poremeaj a u stvaranj u, i zl ui vanj u i "skla-
di t enj u" kal ci j a, j oda, metal a, sol i , i td. Mozak, i vani sust av
i krvotok sami m t i m se nepri kl adno hrane, s vi kom ili manj -
kom pot rebni h el emenat a. Dol azi do razliitih i vani h bol e-
sti , por emeaj a ci rkul aci j e, sl abl j enj a kosti j u, pr obl ema s oi -
ma, sl uhom, rast om, debl j i nom, opa akti vnost obi no pada,
kri mi nal raste, i td.
to ui ni ti u ov om sl uaj u?
Naj j ednost avni j e bi bi l o smanj i ti broj st anovni ka koj i i ve
i spod ili u neposrednoj blizini t akvi h i nstal aci j a. Od t akvog
se okol i a t reba se udaljiti barem nekol i ko st ot i na met ar a.
Tr ebal o bi zabrani t i i zgradnj u takvi h obj ekat a u bl i zi ni nase-
lj a, a pot puno zabrani ti i zgradnj u st anova i spod ili u nepo-
srednoj bl i zi ni vi sokonaponski h sust ava!
Vrl o sl i ni ui nci poj avl j uj u se i kod i zgraeni h j aki h ras-
kl opni h ureaj a vi sokonaponski h i nstal aci j a, kao i kod j aki h
el ekt r or azvodni h stani ca (trafostani ce) ako su i zgr aene u
neposr ednoj bl i zi ni nasel j a! Zat o bi t rebal o i zbj egavati iz-
gr adnj u t akvi h obj ekat a u blizini st ambeni h zgr ada! St ru-
nj aci umi ruj u l okal ne stanovni ke da su nj i hovi ureaj i dobr o
i si gurno uzeml j eni i j a i m to vj eruj em. Meut i m, uzeml j enj e
nema ni kakve veze sa t et ni m zr aenj em koj e okruuj e tak-
ve ureaj e! Ta el ektrouzeml j enj a mogu samo poj aati razna
t et na zr aenj a, pogot ovo ako se u podzeml j u nal aze otvori
(pi l j e, zat voreni cj evovodi , tunel i i sl i no), rasj el i ne zeml j i -
t a, razl i i te vrst e tl a s obzi rom na kemi j ski sast av, i td!
Zr aenj e se moe isto t ako neutral i zi rati s mal o t r uda, ali
j e probl em u t ome to nemamo odgovaraj ue tehni ke i nstru-
ment e da ga i zmj eri mo. Zbog t oga svi ti "st runj aci " i t vrde
da t o t et no zraenj e ne postoj i ! Moj i m j e dobr onamj er ni
Ing. Dragutin Crni
114
Radiestezija
smo da pohl epa za novcem rui sve obzi re pr ema l j udsko-
sti i bri zi za t ue zdravl j e! Ono to vri j edi za vi sokonapon-
ske ureaj e, vri j edi i za ove zagai vae!
P r obl emi s a n t e n s k i m s u s t a v o m i nj egov t et an ut j e-
caj na l j uds k i or g a n i z a m
Ant ene nam sl ue za emi ti ranj e, odnosno pri manj e ener-
gi j e el j eni h f rekvenci j a. Tu energi j u razni m kabl ovi ma do-
vodi mo do nai h ureaj a, koji ju pretvaraj u u zvuk, sl i ku i sli-
no. Sama ant ena i ma znat an tetni utj ecaj na l j udski organi -
zam ako se nae na putu ili u dj el okrugu nj enog zr aenj a.
Kod mal i h kuni h ant enski h sust ava t o ne bi smo t rebal i , ali
smi j emo zanemari t i . Ono to j e vrl o opasno kod svi h kuni h
sust ava, ustvari su nosai ant ena!
Pri j e negol i kr enemo dal j e, mor am upozori ti i tatel j e na
vrl o t et nu i po i vi or gani zam opasnu gr upu ant ena. To su
ant ene koj e odai l j u razna j aka zraenj a. U t u gr upu spada-
j u svi radarski sustavi , zati m svi sustavi za t el ekomuni kaci j e,
i to kako vel i ki , t ako i mal i . Neodgovor no post avl j anj e ovak-
vi h sust ava usr ed nasel j eni h mj est a nije ba pamet no! Ti se
sust avi u pravi l u postavl j aj u uvi j ek t ako da nj i hovo t et no
dj el ovanj e dopr e do svakog i vog or gani zma u nj i hovoj oko-
l i ni ! Nj i hovo razorno dj el ovanj e na l j udski or gani zam sl u-
bena znanost nee moi j o dugo i gnori rati . Sj eam se ne-
ugodne reakci j e u j ednom vel i kom i nsti tutu za i st rai vanj e
zr aenj a, kad sam i h prvi put upozori o na ovu opasnost .
Danas j e i t amo si tuaci j a sasvi m drugai j a i oni u pot punost i
shvaaj u kakvu t o opasnost predst avl j a!
Obj asni l i smo da dj el ovanj e energi j e koj om se mi bavi mo
ne ovi si tol i ko o sast avu mat eri j e, kol i ko o nj enom obl i ku.
115
U SAD-u j e zdravst vena sl uba regi stri ral a preko 100 sl u-
aj eva u bol ni cama, gdj e j e el ekt r omagnet ska i nt erf erenci j a
(EMI ) dovel a u opasnost kori sni ke el ekt ronski h napr ava
( pace-maker a i si .). Zna se i za 20 zrakopl ovni h nezgoda
pr ouzr okovani h smet nj ama mobi t el a, pogot ovo na kont r ol -
ni m t or nj evi ma i pri uporabi aut omat ski h pi l ota!
Svi el ekt ri ni i el ektronski aparat i , kao i CD-i , vi deoka-
mer e, el ekt r onske igre, ant ene, odnosno svi ureaj i s ugra-
eni m pr ocesor i ma, kabel i ma i magnet i ma, proi zvode opa-
sna i t et na zraenj a. Manji dio tih zraenj a ne utj ee i zravno
na st ani ce l j udskog organi zma, al i preko 9 0 % njih i ma i t e
kako t et an utj ecaj na l j udski , i uope i vi or gani zam! Mor a-
mo znat i da t i tzv. srednj oval ni procesori proi zvode ri tmi ku
f r ekvenci j u od oko 100 MHz!
U zeml j ama EZ-a j e konano donesen propi s da svi el ek-
t ronski ureaj i mor aj u smanj i ti el ekt r omagnet sko zr aenj e
na naj manj u moguu mj eru. Izlaz se trai u zati ti ti h ure-
aj a pomou met al ne foli j e ili kui t a od el j eznog oksi da.
Zai st a nije ba ugodan osj eaj da bi ste l etei zr akopl o-
v om, z bog nei j eg brbl j anj a preko mobi t el a, mogl i zavri ti
kao gor ua bakl j a!
to rei o pri mopredaj ni m ant enama t og sust ava? One
i maj u poj aano zraenj e koj e teti svi m i vi m or gani zmi ma,
uz posl j edi ce koj e su opi sane u ovi m pogl avl j i ma. Ni su u
pi t anj u samo l j udski i voti na zeml j i . Moemo samo zami sl i ti
utj ecaj ovakvog zraenj a na zrani pr omet i na i nst r ument e
u zr akopl ovi ma! Da li su avi okompani j e upoznat e s dj el o-
vanj em ovog zraenj a, ili se mor a dogodi t i neka mal o vea
kat ast rof a, da bi i oni reagi ral i ? Ako j e dokazano dj el ovanj e
na i nst r ument e na zeml j i , bilo bi nel ogi no da ne postoj i
dj el ovanj e na i nst rument e u zr aku! Sve t akve mal e ant ene
su zl o, a vel i ke sredi nj e ant ene su pravi uas i t reba i h pot-
puno zabrani t i u blizini l j udski h nasel j a! Meut i m, svj edoci
I ng. Dr agut i n Crni
116
sl i ka br. 17
Ant enski sust av zat i t e. Ski ce a), b), c) .
117
Energi j a struj i povri nom obl i ka, a sam obl i k odr euj e
smj er i j ai nu t og dj el ovanj a!
U radi est ezi j i j e poznat o da razne ci j evi i dui , al i rel ati v-
no ui obl i ci vrl o tetno dj el uj u na l j udski i uope i vi or gani -
z am, ukol i ko se on nae na pravcu si met ral e t akvog obl i ka!
Tu spadaj u i razni i ljci , a pogot ovo kugl e s i zboi nom u ob-
l i ku st oca.
Ovi obl i ci st varaj u takva pol j a dj el ovanj a koj a st ani ce or-
gani zma ne mogu podni j eti i dol azi do nj i hova razaranj a ili
ot eenj a, odnosno, do poj ave razni h bol est i .
Nosai ant ena ugl avnom su u obl i ku ci j evi , razni h profi l a
i di menzi j a. I spi ti vanj i ma i prakt i ni m r adom na t er enu usta-
novi o s am sl j edee: to j e nosa manj eg pr omj er a, a vee
dui ne, koncent r aci j a tetne energi j e j e j aa i na manj oj po-
vri ni , al i zat o dal eko opasni j a. Kod nosaa vei h pr omj er a
i krai h dui na, koncent raci j a j e sl abi j a i na veoj povri ni .
Zakl j uak j e: Koncent raci j a i povri na dj el ovanj a te tetne
energi j e i zravno ovi si o dui ni i presj eku nosaa, odnosno,
o kutu "a" koji zat vara di j agonal e uzdunog presj eka zadnj eg
di j el a nosaa. to j e taj kut "a" manj i , j aa j e koncent raci j a,
ali j e manj a povri na dj el ovanj a. To j e pr i kazano na sl i ci br.
17, ski ca a) .
I ng. Dr agut i n Crni
118
Radi est ezi j a
sl i ka br. 18
t et no zr aenj e nosaa ant ene. Ski ca d).
Kol i ko katova i spod ant enskog nosaa osoba spava ili mi -
ruj e ni j e bi tno, j er karakt eri st i ke j ednom pokr enut i h tetni h
119
S obzi r om da znamo nai n dj el ovanj a ovog zr aenj a, l ako
mo emo provest i f unkci onal an nai n zat i t e. Na donj i kraj
ci j evi -nosaa pot r ebno j e dodat i komad ci j evi veeg pr o-
mj era i spoj i ti j u s nosaem pomou konusnog umet ka. Mak-
si mal an kut konusa t og umet ka ne smi j e prel azi ti (3 = 450.
Promj er, odnosno di menzi j e dodat nog komada odr eu-
j emo t ako da di j agonal e uzdunog presj eka, na vi si ni od 1
m, ne prel aze 0,5 m udal j enosti . To j e pr i kazano na sli ci br.
17, ski ca b).
Postoj i j o j edan nai n, ali ga ne bih pr epor ui o j er po-
stoj i odr eeni st upanj nesi gurnost i . Radi se o ugradnj i uze-
ml j enj a. Kod te ugradnj e ugl avnom se rade greke pri i zboru
mj est a pri vrenj a uzeml j enj a za nosa ant ene. Obi no
svi pri vruj u uzeml j enj e s vanj ske st rane nosaa, na za
t o pr i st upanoj pozi ci j i . Pri vri vanj e se mor a i zvesti na
donj em kraj u nosaa, odnosno na donj em r ubu, i t o zat o
t o st ruj anj e energi j e ide po povri ni obl i ka! Uzeml j enj e bi
trebal o preuzeti to struj anj e i provesti ga u zeml j u. Zat o uze-
ml j enj e mo r a biti u nastavku smj er a t og st ruj anj a. Ono to
j e vrl o bi t no j e da t o uzeml j enj e mor a biti pot puno odvoj eno
od el ekt r i nog uzeml j enj a!
U ov om sl uaj u postoj i opasnost f i zi kog pr eki da voda
uzeml j enj a, odnosno gubi t ka kont akt a. Onda smo opet na
poet ku i dal j e ostaj emo i zl oeni vrl o opasnom t et nom zra-
enj u. Ovo j e pri kazano na slici br. 17, ski ca c).
Kad pogl edamo krovove u svi m zeml j ama svi j eta, vi dj et
emo pr avu umu ant ena i nj i hovi h nosaa. Ono to ne vi -
di mo, nebroj ene su tragedi j e oni h koj i st anuj u, odnosno spa-
vaj u i spod ti h t opova, koji i m bombar di r aj u or gani zam. Sve
vi e novca troi se na sani ranj e bol esti , a ni ne pomi l j amo
se upi tati zat o do toga dol azi . Sve pr ebacuj emo na "po-
sl j edi ce suvr emenog nai na i vota", u emu smo j edi no u
pr avu!
Na sl i ci br. 18 vi di mo kako se iri snop t et nog zraenj a.
Kod osobe koj a mi ruj e, odnosno spava i spod ovog snopa,
vrl o br zo e doi do poj ave bol esti na onom di j el u ti j el a koj e
j e i zl oeno zr aenj u. Koji e di o obol j et i , est o ovi si o op-
em st anj u or gani zma, ali naj sl abi j i e di o ubrzo popust i t i .
Obi no prvo st rada i vani sustav, j er j e on naj osj etl j i vi j i .
I ng. Dr agut i n Cr ni
Ut j ec a j b o j a na nae s p o s o b n o s t i i ponaanj e
Poznat o nam j e da boj e utj eu na l j udsko raspol oenj e i
ponaanj e. Ako el i mo doznati koj a boj a odgovar a poj edi -
noj osobi , i st ovremeno emo saznati koj e j oj akti vnosti naj -
vi e odgovaraj u. No boje se i same po sebi sl au, pa se pre-
ma t ome sl au i razne akti vnosti . est o nai zgl ed supr ot ne,
one se nadopunj uj u.
120
Radi est ezi j a
s l i k a b r . 19
Utjecaj boja na zanimanje.
I spi ti vanj e se vri tako da se prst l i j eve ruke dri na slici
ili pr edmet u koj i pri pada i spi tani ku, a s vi skom u desnoj ruci
prvo se trae osnovne boj e po vanj skom krugu di j agr ama.
Kad smo utvrdi l i osnovne boj e, provj eravamo podruj e
skl onost i pr ema nekom pozi vu t ako da prol azi mo po ci j el om
di j agr amu od j ednog do dr ugog zani manj a. Mor amo radi ti
pol ako, bez urbe. Odgovor e t reba zapi si vati kako bi smo
121
zraenj a su t akve da za njih udal j enosti ili fi zi ke prepreke
ni su ni kakav pr obl em!
Jedi na mogue zati ta, kako kod ovog, t ako i kod svi h
tetni h zr aenj a j e:
- t raj no se ukl oni ti s opasni h mj est a,
- omogui t i raspri vanj e nj i hove koncent raci j e konst ruk-
ci j ski m zahvat om na nosau ant ene ili gener at or om zati te!
- ment al ni m put em ili putem drugog obl i ka proi zvesti j ed-
nako, ali po fazi suprot no zraenj e, koj e e poni ti ti ova, po
or gani zam t et na zraenj a.
I ng. Dr agut i n Crni
122
Radi est ezi j a
Bol est i : Pati od nest abi l nog krvot oka, depresi j e, probl e-
ma s bubr ezi ma i mokr aovodom. Kod ena su posebno
i zraeni probl emi sa spol ni m or gani ma. Za ove j e osobe do-
bro da se akt i vno bave spor t om.
Z el ena. Ove osobe ni su pri st ae eksper i ment i r anj a i ra-
di j e i du na si gur no.
Bol est i : Pat e od pr omukl ost i , upal a kraj ni ka, probavni h
smet nj i i i maj u vel i ki h probl ema sa zgl obovi ma. Preporuuj e
i m se bavl j enj e s pl esom, ri t mi kom i vj ebama uskl aeni h
pokr et a, koj e i h osl obaaj u od svakodnevne st ege.
ut a. Osobe su vrl o radosne i dr age kao l j udi , samo su
pomal o l akomi sl ene.
Bol est i : I maj u vel i ki h pr obl ema s j et r om, pl ui ma i i vci -
ma. Pr epor uuj u i m se psi hot erapi j ske vj ebe koj e e i h na-
ui ti kako se smi ri t i . Isto t ako dobr o i m i ne i vj ebe di sanj a
i i zl asci u net aknut u pri rodu.
Smea. Ov e osobe uvi j ek el e dr ugi ma ui ni ti net o do-
bro i est o zaboravl j aj u na sebe. Znaj u biti vrl o dobr oudne,
ali se est o osj eaj u i skori t eni ma.
Bol est i : Pat e od kost obol j e, uni h kamenaca i est o
i maj u pr obl eme s gr l om. Za nj i h j e rel aksaci j a bavl j enj e sl i -
kar st vom. Ako t o ozbi l j no shvat e, post i u vel i ke uspj ehe.
Cr na. Te osobe st al no i strauj u same sebe i uvi j ek su
napet e.
Bol est i : I maj u stal ne pr obl eme s ut r obom i redovi t o i h
mui r euma. Ove bi osobe t rebal e naui ti biti mal o oput e-
ni j e. Pomogl o bi i m bavl j enj e gl azbom.
B i j el a. Ove osobe su vrl o nai vne i el e pr avdu pod sva-
ku ci j enu.
Bol est i : Pat e od stal ni h, est o neobj anj i vi h kroni ni h
bol esti i st al no su u nekoj st repnj i . Naj bol j a t erapi j a j e
ot voreni razgovor s osobom od povj erenj a ili sa psi hi j at rom.
To e i m doni j eti vi e samopouzdanj a.
123
dobi l i pot punu sl i ku o i spi ti vanoj osobi . Ovo j e i spi ti vanj e ve-
oma kor i sno za ml ade pri j e donoenj a odl uke o nast avku
kol ovanj a, kako bi i zbj egl i kasni j e t r aume u i vot u.
Boj a prostori j a u koj i ma i vi mo ili radi mo, kao i boj a odj e-
e koj u nosi mo, i ma utj ecaj a na kval i tetu i vot a i rada. Boj a
nas moe sti mul i rati u nai m akt i vnost i ma, ali moe i mati i
supr ot an ui nak. Kod bol esni ka, pogot ovo ment al ni h, boj a
i ma vel i k utj ecaj na ponaanj e.
Mo emo rei da boj e emi t i raj u odr eene vi braci j e i da t e
vi braci j e mor amo dovesti u skl ad s vi br aci j ama or gani zma.
Znai , mor amo posti i neutral nu zonu, odnosno t et na zra-
enj a pretvori ti u kori sna! Puni ui nak se post i e kombi na-
ci j om osnovne s ost al i m odgovar aj ui m boj ama.
Nekol i ko pri mj era:
- muhe bj ee od zi dova oboj eni h j akom pl avom boj om.
- ubl aavanj e nesani ce post i e se l j ubi ast om ili i ndi go
boj om, dok naranast a ili crvena uzbuuj u svoj i m zraenj em.
- za smi r enj e, kod rastroj enosti (neurast eni j e) pomau
svi j et l ocrvena ili svi j etl opl ava boj a.
- ut a boj a smanj uj e osj eaj t j eskobe.
- za kol u se preporuuj u zel ene kol ske pl oe i ut e
bi l j eni ce.
Osi m ovi h, dosad i zneseni h osobi na poj edi ni h boj a i nj i -
hova ut j ecaj a na nae akti vnosti , one i maj u i neka dr uga
svoj st va. Pomou boj a koj e net ko posebno vol i i i zdvaj a od
drugi h mo emo proci j eni ti kakva j e t o osoba. Evo nekol i ko
pri mj era:
Cr v ena. Osoba j e vrl o akt i vna, ali j u i sto t ako vrl o l ako
obuzi ma sr dba. Osj eaj i j oj est o i zmaknu kont rol i .
Bol est i : Osoba i ma poj aane pr obl eme sa sr cem i krvo-
t okom, zat i m gl avobol j e i greve. Podl ona j e i nf ekci j ama.
Pl ava. Osoba j e vrl o stabi l na i mi rna, pouzdana i kraj nj e
osj eaj na.
I ng. Dr agut i n Cr ni
Gl a z b e n a e d u k a c i j a
U svakom t ekom i odgovor nom posl u pot r ebno j e pro-
nai v r emena za odmor i rekreaci j u. Ovdj e emo pronai
t akav odmor u stvaranj u vl asti te gl azbe. Ako budet e uporno
vj ebal i , vj eruj te da ete otkri ti mel odi j e koj e niti j edan skl a-
datel j ni j e u stanj u skl adati za vas. Pokuaj t e i t rud e vam
se vi est ruko i spl ati ti !
124
s l i k a b r . 20
Gl azbena edukaci j a.
125
I ng. Dr agut i n Crni
TREI DIO
126
Di j agr am post avi t e i spred sebe, a sa st rane papi r i ol ov-
ku. Poi nj emo sa sl i kom "A". Post avi mo vi sak na cr nu t oku
i ment al no zapi t amo "Da l i se t r aena not a nal azi na ovoj
sl i ci ?". Ako dobi j emo potvrdan odgovor, ponovno ment al no
zapi t amo "Koj a j e to nota?" ili "Koj e su to note?". Vi sak e
nam pokazat i odr eenu notu i mi emo zapi sat i nj en br oj .
Isto ponavl j amo i sa sl i kama "B" i "C".
Kad nam vi sak obznani da j e skl adanj e zavr eno, uzme-
mo notni papi r i zapi sane broj eve pr epi emo u obl i ku not a.
Pokuaj t e zat i m na nekom i nst rument u odsvi rat i t o t o ste
zapi sal i . Mel odi j a u prvi m pokuaj i ma moda nee zvuat i
savr eno, al i kad se usavri te, doi vj et et e r adosno i zne-
naenj e i moi et e stvarati mel odi j e koj e e v am i nt i mno
naj vi e odgovar at i i za vas e biti naj l j epe! Puno bi v am
pomogl o savj et ovanj e s dobri m gl azbeni kom.
NEKOLIKO SAVJETA ZA
RAD S VISKOM
a) Pregl ed st ana, kue ili t er ena
b) Di j agnost i ci ranj e bol esti
c) Zdr avst veni pregl edi i savj eti za l i j eenj e
d) Tr aenj e nestal i h osoba
a) Os n o v n i pr egl edi st ana, kue i l i t er ena
Pol azi mo od pret post avke da smo dobi l i i pri hvati l i mol -
bu za odr eenu vrst u pregl eda kue, st ana ili t er ena. Takve
pr egl ede moemo obavi ti i zl askom na t er en, to j e obi no
povezano s poveani m i zdaci ma, a moemo raditi i za rad-
ni m st ol om, na pl anovi ma koj e zat r ai mo od narui t el j a.
Rezul tati rada u j ednom i u dr ugom sl uaj u su i sti , al i s
t om razl i kom t o na t erenu moemo dal eko bol j e uoi ti oko-
l i nu. Ta okol i na u vei ni sl uaj eva utj ee na obj ekt koj i i stra-
uj emo, to bi nam pri radu na nacrt i ma pr omakl o. Uzmi mo
kao pri mj er utj ecaj e el ektri ni h dal ekovoda, el j ezni ki h pru-
ga, vi soki h ili masi vni h obj ekat a, ri j eka, i td. , a oni na nacrt i -
ma obi no ni su naznaeni . Na t akvi m nacrt i ma j ednost avno
moemo previ dj eti vrl o l oe el ektri no, negati vno zel eno zra-
enj e, koj e i ma j ak negat i van utj ecaj na ukuane, a dol azi
od svj eti l j ke j avne rasvj ete s l oi m ili preki nut i m uzeml j e-
nj em.
129
Ing. Dragutin Crni
Uput e z a pr eg l ed st ana po p r i ml j e n i m na c r t i ma
Zat r ai mo od narui tel j a t onu ski cu ili nacrt st ana. Ona
mor a biti u odr eenom mj eri l u, i to obi no bez ucr t anog
namj et aj a. Ski ca t reba biti to t oni j a, j er e t ada i rezul tati
biti t oni j i . Poel j no j e da narui tel j oznai na ski ci pri bl i an
pol oaj sj evera.
130
Radiestezija
131
Nakon uobi aj eni h pr i pr ema zapoi nj emo s r adom, i to
r edosl i j edom koj i ovi si o svakom radi est ezi st u ponaosob.
1. Ust anovl j avamo da l i u st anu post oj e t et na zr aenj a i
koj a.
2. Obi no poi nj emo s podzemni m vodot oci ma ("+, -").
Kr eemo od j ednog kuta st ana (kue) i t rai mo okomi cu na
vodot ok. U trenutku nai l aska na vodot ok vi sak nam daj e znak
i tu t oku oznai mo. Tada odr euj emo i ri nu vodot oka i tu
t oku t akoer oznai mo. Post upak ponavl j amo na svaki h
nekol i ko cent i met ar a udal j enosti i oznauj emo sve t oke.
Kad zavr i mo i strai vanj e prvog vodot oka, spoj i mo t oke i
dobi vamo pravi smj er i i ri nu t og vodot oka. Pomou vi ska
mo emo, ali samo na zahtj ev, odredi ti i nj egovu dubi nu i j a-
kost.
Nakon t oga t rai mo i drugi vodot ok, i ponavl j amo opi sani
post upak sve dok nam vi sak ne pokae da vi e nema vodo-
t okova.
Ucrt ane vodot okove poel j no j e zbog i sti canj a oboj i ti bo-
j om (obi no cr venkast om) . Vodot okove oznauj emo s "+, -",
j er su tetni za oba spol a.
3. Tr ai mo pozi ti van tok "+" u st anu i ako post oj i , poi -
nj emo s i sti m post upkom. Tr ai mo od vi ska da nam pokae
okomi cu na t ok. Kad doemo do nj ega, oznai mo t u t oku i
zat i m odr edi mo i ri nu t oka. Po smj er u t oka nast avl j amo sve
dok ne dobi j emo nj egovu t r asu. Pozi ti van tok oznai mo s
"+" i oboj i mo boj om (obi no zel enom) . Ovaj tok j e t et an za
ene.
4. Za negat i van tok, ukol i ko ust anovi mo da post oj i , pos-
t upak j e pot puno isti. Nj ega oznai mo sa "-" i oboj i mo boj om
(obi no ut om) . Ovaj tok t et an j e za mukar ce.
5. Pot rai mo da l i na povri ni koj u pokri va st an (kua)
i ma bi l o kakvi h podzemni h upl j i na. Ako i h i ma, a to j e mo-
gue, pogot ovo na kr akom t er enu, odr edi mo koor di nat e i
Zat i m, na nacrt i ma obi no ne pr egl edavamo zi dove, po-
got ovo kod stari j i h obj ekata, a oni su uvel i ke "natopl j eni "
dobr i m i l oi m utj ecaj i ma rani j i h st anovni ka! Novi st anovni ci
t akvi h obj ekat a est o se nau na udaru negat i vni h ut j ecaj a,
a ni sami ne znaj u i ne shvaaj u gdj e poi nj u nepri l i ke. Dal i
su nacrt radi est ezi st u, on j e st runo napravi o svoj posao,
ali et o, net o j e previ di o, a to se nije smj el o dogodi t i !
Na nacrt i ma t eko otkri vamo raznorazne pr edmet e, sl i ke,
ki pove i si . Lj udi svata kupuj u ili dobi vaj u na pokl on i s t i m
ukr aavaj u st anove.
Evo j ednog pri mj era:
Pri j atel j ski pokl on, skul pt ura u dr vu koj a j e predst avl j al a
lice pi j anca u gr u, bila j e uzrok rane smrt i rodi tel j a. Si n i m
j e t om skul pt ur om ukrasi o spavau sobu. Nakon nj i hove
smrt i , si n usel j ava s obi tel j i , ali ne ukl anj a skul pt ur u. Ubrzo
poi nj u nepri l i ke i bol esti meu l anovi ma obi tel j i . Posj et a
radi est ezi st a rezul ti ral a j e vr aanj em skul pt ure darovat el j u.
Poi nj e nor mal an i vot obitelji i bol esti se povl ae. Umj etni k,
upi tan u koj em j e raspol oenj u radi o tu skul pt ur u, odgovar a
da j e t ada mrzi o sebe i cijeli svi j et. Svoj e f rust raci j e ugradi o
j e u pr edmet i zrade!
Ovi pri mj eri dovol j no j asno govore o vanosti osobne pri -
sutnosti radi estezi sta na mj estu i strai vanj a. No, zbog nedo-
statka vr emena i strai vanj e se obi no provodi po dobi veni m
nacr t i ma ili ski cama.
I ng. Dr agut i n Crni
132
Radiestezija
el i m posebno upozori ti , naroi to radi estezi ste, na nesta-
bi l nost Har t manove mree. Ona se st al no povi j a, a to ovi si
o nekol i ko i mbeni ka. Naj vani j i su vl anost zraka, t empe-
rat ura, a posebno j e vano doba dana. Nou taj ot kl on mo-
e dosegnut i i pol a met r a od t oke i zmj erene, pri mj eri ce, u
podne!
Savj et i upozor enj e svi ma: kad i strauj ete pol oaj Hart-
manove ili Curryj eve mree, uvi j ek post avl j aj t e ment al no
pr eci zan zaht j ev da vam vi sak pokae pol oaj mr ee u vre-
menu kad ukuani spavaj u. Jedi no ete tako izbjei da, umj e-
sto pomoi , post i gnet e pot puno supr ot no. Ne vodei r auna
o gi bl j i vosti mr ee, premj esti l i bi ste ukuane t amo gdj e ne
bi smj el i bi ti ! St rogo vodi t e rauna o t ome!
Svaki vor oznai mo s "H+" ili "H-" i oboj i mo bilo koj om
t amni j om boj om.
7. Cur r yj eva mr ea (C) sl i na j e Har t manovoj . Ono to
vri j edi pri t raenj u H-mree, vri j edi i pri t raenj u C-mree.
Razl i ka j e u pol oaj u mree, koj a i de u smj er u sj everoi st ok-
j ugozapad i u i ri ni l i ni j a, koj a i znosi 50 cm.
Pr ema t ome, di menzi j e vorova su 50x50 cm. Zbog vee
udal j enost i l i ni j a, oko 350 cm, mrea i ma manj e vor ova na
i stoj povri ni i dal eko j e opasni j a od Har t manove. Neki od
uzroka vee opasnost i su i pokri vanj e vee povri ne po vo-
ri tu, a sami m t i m i pokri vanj e vee povri ne or gani zma. Ta
mr ea i ma i dal eko j ae zraenj e od Har t manove.
Prakt i ki , na ti m mj est i ma gdj e se podudar aj u, odnosno
prekri vaj u vori ta H i C-mree s podzemni m vodot okom ili
neki m drugi m j aki m geopat ol oki m zr aenj em, dui boravak
moe biti smr t onosan! Takva mj est a mor amo i zbj egavati i
ne dozvol i t i ukuani ma da t u spavaj u!
Pol ari tete na svakom vori t u oznai mo s "C+" ili "C-" i
oboj i mo vori t a j ar kom boj om.
133
di menzi j e upl j i ne na isti nai n, dakl e okomi cama i z razni h
pr avaca. Tako dobi j emo obl i k upl j i ne. upl j i nu sj enamo
pomou crt a i oznai mo sl ovom "" te oboj i mo j ar komodr om
boj om. St avi mo i oznaku "+,-", j er j e bor avak i znad nj e opa-
san i t et an za oba spol a.
6. Pr el azi mo na postupak t raenj a vori t a Har t manove
mree. Pri t ome mor amo biti osobi t o preci zni . Prvo vori t e
t rai mo pomou okomi ca i z razni h pr avaca. Budui da zna-
mo da j e osnovna mrea pol oena u smj er u magnet skog
sj evera i i st ok-zapad, odr euj emo svako vori t e posebno.
Mor amo biti pal j i vi i pri mi j eti t emo da mr ea moe i mati
veoma nepravi l an razmak vori ta. To se dogaa u bl i zi ni
j aki h geopat ol oki h zraenj a, a pogot ovo u blizini podzemni h
upl j i na i pukot i na ili na mj est i ma t urbul enci j e (vrtl oenj a)
Zeml j i nog magnet skog t oka. Gdj e god se pokau znat ni j a
odst upanj a, obvezno j e detal j no istraiti uzroke nepravi l nosti
mr ee.
Kad smo ucrtal i pol oaj Hart manove mree, odnosno nj e-
ni h vor ova, pot r ebno j e oznai ti pol ari tet svakog vor a.
vor ovi su uvi j ek nai zmj eni ce "+" i "-" pol ari zi rani . Ako j e
vor " - " na "i st om" di j elu nacrt a, t o znai da t o mj est o t r e-
baj u i zbj egavat i muke osobe. Boravak ili spavanj e na t om
voru i zazvao bi poj avu bol esti na di j el u or gani zma koj i bi
vor prekri vao. Ukol i ko se "-" vor nal azi na vodot oku, mj e-
sto j e poj aano opasno za oba spol a. To i sto vri j edi ako se
nal azi nad upl j i nama, cr t ama l oma t er ena i ost al i m j aki m
geopat ol oki m ili el ektri ni m zr aenj i ma.
Isto vri j edi i za "+" pol ari zi rani vor.
Bor avak na l i ni j ama mree t akoer j e t et an, ali zane-
mari vo u odnosu na vori ta. Samo j e prel azak l i ni j a pr eko
vodot okova, l omova i si. poj aano t et an.
i ri na l i ni j a na nai m zeml j opi sni m i ri nama j e 21 cm, t e
su pr ema t ome i di menzi j e vori t a 21x21 cm.
Ing. Dragutin Crni
8. Crt a l oma j e ona crta koj a nam pokazuj e verti kal ni l om
t er ena, odnosno, pokazuj e nam crt u pucanj a (l oma) zgr ade
gdj e st anuj emo, u sl uaj u j akog pot r esa. Ako dobi j emo po-
t vr du da u zgradi koj u i st rauj emo t akva l i ni j a post oj i , t rai -
mo da nam vi sak pokae okomi cu na nj u. i m doemo do
j edne nj ezi ne crt e, na isti nai n t r ai mo i sve ost al e t oke.
Mor amo pazi t i , j er t a crta kat kad i ni neoeki vane l omove.
Tu crt u ili liniju oznai mo i spr eki danom j ar kocr venom
boj om i vel i ki m sl ovom "R", to znai "rascj ep". Boravak iz-
nad t e crt e ni j e poel j an i t et an j e za oba spol a. Ako se
pr ekl apa s neki m drugi m t et ni m zr aenj em, t ada post aj e
opasan!
9. Uobi aj eno j e izvriti i pregl ed uzeml j enj a el ekt ri ne
mr ee, kako bi se ustanovi l o j e l i uzeml j enj e t et no i zvede-
no. Mj er enj e sl ubeni m i nst r ument i ma pokazat e nam j e l i
uzeml j enj e t ehni ki u redu, a radi estezi j ski pr egl ed i ma l i
t et nog zr aenj a i koj i mu j e pravac! Ovo zr aenj e moe
i mati neel j en pravac i pretvori ti se u pravu bombu, s tragi -
ni m posl j edi cama po ljudski or gani zam. Od nj ega st radavaj u
oba spol a. Ako se t o ustanovi , j edi ni j e i zl az preuredi t i uze-
ml j enj e i odvest i ga to dal j e od mj est a bor avka ukuana.
Pri t ome se mor a paziti da se ne nateti ost al i m susj edi ma.
Ovo zr aenj e oznai mo j ar kocr venom i spr eki danom strel i -
com. Smj er strel i ce j e i smj er zr aenj a i oznauj emo ga sl o-
v om "E".
10. U pr i ml j enom nacrtu moemo naznai t i j o i poj as
t et nog zr aenj a kami na, pogot ovo ako su ot vori di mnj aka
zat vor eni .
Ove osnovne podatke unosi mo u ski cu ili nacrt st ana (ku-
e) i opi emo svako zraenj e posebno. Isto t ako daj emo i
st runo mi l j enj e i savj ete. Svaki se ovakav nal az obavezno
pot pi suj e puni m i menom i pr ezi menom radi est ezi st a, kao i
mj est om i dat umom rada.
134
Radiestezija
Za sva ost al a i strai vanj a pr epor uuj em i zl azak na t e-
r en, kako bi se i zbj egl a i naj manj a mogunost pogr eke. To
j e u i nt eresu radi est ezi st a i ukuana, narui t el j a pr egl eda!
Sve pri j e navedeno odnosi se i na pregl ed t er ena, pogot ovo
ako j e nami j enj en i zgradnj i st ambenog obj ekt a, kako bi se
posti gl i naj bol j i uvj eti za i vot budui h st anara.
Pot r ebno j e t akoer obrati ti panj u i omogui t i budui m
st anari ma spavanj e u neutral ni m zonama. Takoer j e potreb-
no omogui t i spavanj e s gl avom u smj er u sj evera ili i stoka,
odnosno u t om kvadr ant u, ni kako supr ot no. To j e pot r ebno
da ne bi dol o do por emeaj a magnet skog pol j a, koj e pos-
toj i oko svakog i vog bi a! Dakl e, magnet ska pol j a Zeml j e i
st anar a t rebaj u biti to bol j e uskl aena! I deal no bi bi l o do-
govori t i se s proj ekt ant i ma i i nvest i t ori ma o pol oaj u spava-
i h soba ve kod same i zrade proj ekt a!
Por emeaj u l j udskom magnet skom pol j u dovodi do po-
r emeaj a prehrane st ani ca or gani zma, a sami m t i m i do po-
j ava, pr vo neuroti ni h stanj a, a pot om i razni h bol est i !
135
I ng. Dr agut i n Crni
Radi est ezi j ski pr egl ed kue na os n ov i pr i ml j ene s k i c e
sl i ka br. 21
Pregl ed st ana.
Opi s uz s k i c u :
"+, -" podzemni vodot ok tetan j e za oba spol a. Dui bo-
ravak, pogot ovo spavanj e na t om t oku, uzrokuj e bol esti iv-
anog sust ava, ci rkul aci j e, pr obavnog sust ava, razni h gl a-
vobol j a, pogot ovo mi grena. Ostal e bol esti t eko "prol aze".
"+" pozi t i van t ok tetan j e za ene. Si mpt omi su sl i ni
kao i kod podz emnog vodot oka. Mj est a pr ekl apanj a sa "H"
ili "C" za mukar ce nisu tetna, ali za ene su poj aano opa-
sna. Mj est a kri anj a s podzemni m vodot okom poj aano su
opasna za oba spol a.
136
Radi est ezi j a
"-" negat i van tok t et an j e za mukar ce. Mj est a prekl a-
panj a s "H-" ili "C-" za ene ni su opasna, ali j esu za mu-
kar ce. Kri anj e s podzemni m vodot okom poj aano j e opa-
sno za oba spol a.
"H" - Har t manova mrea; di menzi j e vori t a 21x21 cm.
"H+" - Pozi ti vna vori ta tetna za ene, za mukarce ne.
"H-" - Negati vna vori ta tetna za mukarce, za ene ne.
Pr ekl apanj e "H+" ili "H-" s bilo koj i m zr aenj em "+,-" po-
staj e opasno za oba spol a!
C-mrea; di menzi j e vori ta 50x50 cm. Sve ost al o kao i
kod H-mree.
Ako pri l i kom spavanj a j edno od vori t a H ili C-mree
prekri va dio organi zma, taj e di o posve si gurno obol j eti . Na
pri mj er: noge, spol ni organi , t rbuh, grudni ko, gl ava, i td.
C-mrea opasni j a j e od H-mree, j er prekri va veu po-
vr i nu.
Za spavanj e j e pot r ebno odabrat i neut ral na mj est a. Mu-
karci su "+", a ene "-" pol ari teta. I st oi meni pol ari tet zr ae-
nj a ne predst avl j a opasnost . Vano j e i zbj egavati spavanj e
na supr ot nom pol ari tetu i na vodenom t oku. Pr epor uka j e
spavat i s gl avom u pravcu sj evera ili i st oka, odnosno u t om
kvadr ant u.
Di mnj ak u sobi "El tern" zrai t et no u kr ugu pol umj er a
od oko 2 m. U toj zoni stal ni boravak j e vrl o opasan. Isto j e i
u "Wohnzi mmer u".
U kuhi nj i je sve u redu, j er se u njoj kratko boravi .
Pregl edat i , oi sti ti i dobr o prozrai ti prost ori j e i spod spa-
vaoni ca!
Pol oaj i "H" i "C" vori t a ucrtani su t amo gdj e se nal aze
za vr i j eme spavanj a ukuana, kao i "+" i "-" t okovi .
Uz mal o panj e i odr eenu zati tu proti v t et nog zrae-
nj a, kua moe biti i deal an i zdrav obj ekt za ci j el u obi t el j .
137
I ng. Dr agut i n Crni
b) Di j agnos t i c i r anj e bol est i
Di j agnost i ci ranj e, odnosno ut vri vanj e ari t a bol esti i
obol j el i h or gana, staro j e vj eroj atno kol i ko j e star i r azuman
or gani zam, koji l ogi ki razmi l j a. Vj eruj em da nema radi este-
zi sta, poet ni ka ili onog s dugom pr aksom, koji se nije oku-
ao na t om podruj u. Meut i m, za ovaj nai n rada neophod-
no j e vrl o dobro poznavanj e anat omi j e l j udskog ili dr ugog
or gani zma, kao i f unkci j u poj edi ni h or gana. U ovom posl u
ne smi j emo biti povrni , j er t o moe ostavi ti t r agi ne posl j e-
di ce kod paci j enta. Ponavl j am, ni kad nemoj t e uiniti zl o svo-
j i m paci j ent i ma zbog povrnog poznavanj a l j udskog or gani -
zma. Ako ot kri j et e sumnj i vo mj est o na or gani zmu, uput i t e
paci j ent a l i j eni ku s mol bom da se i zvri det al j na pr et r aga
sumnj i vog or gana. Iza svoj e di j agnoze st oj t e vrst o i zat o
vrl o pal j i vo radi te i neete ni kad pogri j ei ti .
Zapamt i t e osnovno pravi l o: radi est ezi j a ne l i j ei , nego
samo pomae u otkri vanj u sumnj i vi h poj ava u or gani zmu!
Pomou radi est ezi j e moe se pospj ei t i l i j eenj e kl asi nom
medi ci nom, akupunkt ur om i si ., to smo ve spomi nj al i . Po-
mou j ednog podruj a radi estezi j e mo emo vri ti pri j enos
dj el ot vorni h utj ecaj a lijeka ili l i j eenj e na dal j i nu. I skusni
radi est ezi st moe radi estezi j om osl obaat i paci j ent ov orga-
ni zam napet ost i i dovodi t i u nor mal no st anj e pomahni t al e
st ani ce or gani zma, pogot ovo u i vanom sust avu!
138
Radi est ezi j a
Pri kazat emo nekol i ko nai na ot kri vanj a obol j el i h orga-
na. Radi ti se moe pomou f ot ograf i j e ili pr edmet a koj i pri -
padaj u paci j ent u ili, to j e naj bol j e, i zravno s paci j ent om.
Opa podruj a di j agnos t i c i r anj a
FIG. A FIG. C FIG. B
s l i ka br. 22
Opa podruja dijagnosticiranja.
139
Napomena: obj ekt se nal azi u sr edi nj em di j el u Nj ema-
ke.
Pr egl ed i zvren u Essl i ngenu, Nj emaka, 23. 10. 1991.
Pr egl ed i zvri o i ng. Draguti n Crni .
Ing. Dragutin Crni
140
Radiestezija
1) prednji dio donje hrptenjae
2) zadnji dio donje hrptenjae
3) bona desna i lijeva strana
4) spolni organ
M j est a na k oj i ma se odraava bol nek i h unut ranj i h
o r g a n a
Kl i ni ki m pr egl edom, odnosno l agani m pri t i skom na od-
r eene di j el ove or gani zma, moe se ustanovi ti koj i j e od
unut ranj i h or gana obol i o. Bol j e zati tni mehani zam ti j el a i
j avl j a se kad god se neko tki vo ot et i . Bol uzrokuj u mnoge
nevol j e u ti j el u, a receptori su sl obodni zavreci i vaca za
pri j enos bol a.
141
Nai n rada j e uobi aj en. Sl i ka, pr edmet ili paci j ent dot i e
se l i j evom r ukom, a vi sak se dri u desnoj . Ment al na pi t anj a
mor aj u se postavl j ati preci zno, kao npr.: "Da l i j e paci j ent
bol est an u toj t oki ?". Odgovor vi ska bit e pot vr dan, nega-
ti van ili neut r al an. Vi sak se dri i znad svakog di j el a ti j el a
oznaenog br oj em i za svaki se di o pi t anj e ponavl j a, sve
dok ne doemo do kraj a. Sve odgovor e t r eba zapi sat i i do-
bro j e da t o umj est o vas ui ni net ko dr ugi . Kod f i gure "C"
pot r ebno j e radi ti vrl o pal j i vo, pogot ovo s di j el om pod bro-
j em 23, j er se t o odnosi na ment al no st anj e paci j ent a. Po-
t rebno j e pri j ei svaku fi guru i svaki broj posebno i pal j i vo!
I ng. Dr agut i n Crni
sl i ka br. 23
Mj est a odr aavanj a bol i neki h or gana.
Ozl j eda peri f ernog i vca ili sredi nj eg i vanog sust ava
dovodi kat kad do nadraaj a senzor nog i vanog t r aka, a
osj et se l okal i zi ra u peri f ernom podruj u ti j el a koj e nije bi l o
i zravno podr aeno.
142
Radi est ezi j a
Di j agnoz a pomou uc r t ani h t o aka
Na sl i ci br. 24 ucrt ane su crne t oke koj e odgovar aj u po-
j edi ni m bol est i ma. Pot rebno j e poet i rad na l i j evoj fi guri od
t oke broj 9, i naj pri j e zavri ti na l i j evoj pol ovi ci f i gure s t o-
kom broj 43, a tek zat i m pregl edat i desnu pol ovi cu. Nakon
t oga isti post upak ponovi ti s f i gur om okr enut om l ei ma. Po-
st upak j e st andar dan, t j . pod l i j evom rukom nal azi se sl i ka,
pr edmet ili sam paci j ent, a s vr hom vi ska na svakoj t oki
poj edi nano, postavl j aj u se preci zna ment al na pi tanj a i bilje-
e odgovor i : nazi vi bol esti koj e odgovar aj u svakoj t oki pre-
t r age:
Ako postoj i boj azan da bi mogl o doi do mi j eanj a ozna-
eni h t oaka, pret ragu moemo i zvesti i na sl j edei nai n:
di j agr am post avi mo na l i j evu st ranu, a na desnu post avi mo
paci j ent ovu sl i ku. U l i j evu ruku uzmemo zai l j eni pr edmet
( drvce, ol ovka) i vr hom vrst o dodi r uj emo svaku i spi ti vanu
t oku. Vi sak se nal azi u desnoj ruci , 1 do 3 cm i znad sl i ke ili
pr edmet a paci j ent a. Na post avl j eno preci zno ment al no pi ta-
nj e: "Da l i u ovoj t oki u or gani zmu postoj i bol est?", vi sak
e nam dati j edan od svoj i h odgovor a!
143
Posebno mor amo paziti na poj avu tzv. "odraene bol i ".
To j e vrl o est a poj ava - kad se bol koj a se j avl j a na ot ee-
nom t ki vu odr aava na nekom sasvi m dr ugom mj est u ti j el a.
Podr uj a odr aene boli neki h unut ranj i h or gana pr i kazana
su na sl i ci br. 23.
I ng. Dr agut i n Cr ni
s l i k a b r . 24
Di j agnoza pomou ucrt ani h t oaka.
Radi est ezi j a
144 145
I ng. Dr agut i n Crni
Br. 49 f undusne l i j ezde - l uenj e pr obavni h sokova
Br. 50 upal e - openi t o
Br. 51 i revi
Br. 52 t umor i
Br. 53 i r
Br. 54 i zl j ev krvi
Br. 55 oi l j ci
Br. 56 mi kr obi u krvi
Br. 57 pat ol oki el ement u l i quoru ( posebno kod meni ngi t i sa,
l ept o i pachymeni ngi t i sa)
Br. 58 pat ol oki el ement i u uri nu
Br. 59 v odena bol est (u t rbuhu)
Br. 60 vr east o nabr eknue i l a ( aneur i zma)
L a p a r o t o mi j a - ot v or t rbune upl j i ne
Ovaj nam di j agr am pomae da se i zvri pret raga osobe
koj a j e i mal a ki rurku i ntervenci j u ili nekakvu ozl j edu na t om
di j el u ti j el a. Osoba moe biti i va ili mrt va. i voj se osobi
moe puno pomoi u ozdravl j enj u ili smanj enj u bol ova kad
ot kri j emo nj i hovo i zvori te.
Na di j agr amu j e pri kazano l j udsko ti j el o s pr esj eci ma i
t okama, od koj i h svaki presj ek ili t oka predst avl j a j edan
or gan, odnosno mj est o operaci j e.
Radi se t ako da se sa i l j kom u lijevoj ruci vrsto dodi ruj e
presj ek ili t oka, a vi sak u desnoj ruci postavi se i znad sl i ke
paci j enta. Na ment al no postavl j eno pi tanj e: "Da l i j e paci j ent
i mao ki rurku i ntervenci j u?" ili "Da l i j e paci j ent u ovoj t oki
bi o ozl i j een?", vi sak e nam dati svoj odgovor.
146
I ng. Dr agut i n Crni
Modani udar
Dugo vr emena udar modane kapi bio j e past or e u me-
di ci nski m t emama. Postoj i zast rauj ua stati sti ka o t om ne-
posr ednom, munj evi t om i odr eenom udaru na f unkci oni ra-
nj e mozga. Uzmi mo za pri mj er Nj emaku gdj e j e modani
udar na t r eem mj est u po smrt nost i , odmah i za srani h bo-
lesti i raka. Svaki trei do etvrti bol esni k umi re u pr vom
t j ednu nakon udara. Prema podaci ma Udruenja apotekara
Njemake, nj i hova j e drava 2000. godi ne pot roi l a oko 15
mi l i j ardi mar aka na l i j eenj e bol esni ka od modanog udar a!
Ri zi k za doi vl j avanj e modanog udara raste sa st are-
nj em, ee kod ena nego kod mukar aca. Naj ee se t o
dogaa oko 50-te godi ne i vota. i vot na dob i gra naj veu
ul ogu kod ovapnj enj a krvni h i l a. Poznati su mnogi faktori
148
Radi est ezi j a
ri zi ka. To su: vi soki krvni pri ti sak, eer na bol est , masnoa
u krvi , por emeaj u sr anom ri t mu. Kad se prokrvl j enost
moz ga smanj i na vri j ednost manj u od 15% pr i r odnog protj e-
canj a krvi , t ada govor i mo o mo danom udar u! Te su se
opasnost i do sada obi no podcj enj i val e. Saznanj e o nj i ma
j e prvi korak za post i zanj e puno akti vni j e zat i t e.
t o se dogaa s prei vj el i m bol esni ci ma?
- Vi e od 3 0 % bol esni ka nakon udara modane kapi ne
moe vi e hodat i .
- Oko 3 0 % bol esni ka ostaj e traj no l eati u kr evet u.
- Oko 5 0 % bol esni ka nal azi se na l i j eenj u u razni m re-
habi l i taci j ski m st aci onari ma ili su na teret svoj i m ukuani ma.
Ovo su podaci Udruenja apotekara Njemake, a u Hrvat-
skoj ni tko ne zna t one podat ke!
K oj e se r ehabi l i t ac i j s k e r adnj e obi no p o d u z i ma j u ?
Fi z i kal na t er api j a:
To j e bol ni ka gi mnast i ka koj a j aa muskul at ur u, odr a-
va zgl obove pokr et ni ma i nastoj i stabi l i zi rati r avnot eu. Pri
svi m vj ebama u koj i ma bol esni k akti vno sudj el uj e, u mozak
se al j u si gnal i , odnosno i mpul si o kretnj ama i t ako se obnav-
ljaju ot eene i vane st ani ce u mozgu.
El ekt r ot er api j a:
To j e l i j eenj e sa st ruj om koj e sti mul i ra pasi vne gl at ke
mi i e. Slui kao nadopuna nekoj akti vnoj sti mul i raj uoj me-
t odi , npr. gi mnast i ci .
Pranj enj e l i mf a:
Probl emi se j avl j aj u na osl abl j eni m rukama ili nogama pri -
l i kom ot i canj a l i mfi . Tu pomae pranj enj e (drenaa) l i mfa.
Ta dr enaa traj e i po nekol i ko t j edana.
149
Ing. Dragutin Crni
Er got er api j a:
Kod ove t erapi j e bol esni k se pomae da naui kori sti ti
osl abl j ene ruke, npr. kod pi sanj a, hranj enj a ili t j el esne hi gi -
j ene.
G o v o r n a t er api j a:
Nakon svakog ot eenj a t og di j el a moz ga usl i j ed mo-
danog udar a pot r ebno j e vj ebati govor ili razumi j evanj e
govora. To se posti e vj ebama i zgovora, sl i kama, crt anj em,
pomou posebni h raunal ni h pr ogr ama ili sudj el ovanj em u
gr upni m vj ebama.
Vj ebe gut anj a:
Nakon modanog udara est o dol azi do ot eanog gut a-
nj a hr ane i t ekui ne. Ti m vj ebama i zbj egavamo upal u pl u-
a do koj e t ada obi no dol azi zbog pr odor a hrane u pl ua.
Ter api j a g l a z b o m ili umj et nou:
Bol esni k ui kako moe sam sebi pomoi i pomou osta-
lih stvari , a ne samo govor om. Kad vi di to j e sve sposoban
ui ni ti , t ada mu j aa i samopouzdanj e. Oput aj ui ui nak
umj et ni ke ili gl azbene t erapi j e moe vodi ti pr ema uspj e-
nom ozdr avl j enj u!
( N eur o) Psi hol oka t er api j a:
U ovu gr upu spadaj u, na pri mj er, vj ebe gl edanj a i vj e-
be razmi l j anj a. Mogu se kori sti ti i raunal ni pr ogr ami . Kori -
ste se gr upne i/ili poj edi nane vj ebe.
Kod svi h navedeni h vj ebi osnovni kl j u za uspj eh j e u
upor nom, svakodnevnom ponavl j anj u ti h vj ebi ! Samo i m-
pul si koj i se st al no ponavl j aj u pri si l j avaj u i vane st ani ce da
i zgrauj u posve novu mreu ot eenog i vanog di j el a tki va!
Kod udar a modane kapi i vane st ani ce odumi r u, al i okol -
ne i vane st ani ce mogu kat kad preuzet i nj i hove f unkci j e,
pod uvj et om da i vano tki vo nije previ e ot eeno!
150
Radiestezija
U a k u t n i m sl u aj evi ma sv aka j e mi nut a d r a g o c j e n a
Ako postoj i sumnj a na modani udar, bol esni ka t reba hit-
no odvest i u naj bl i u bol ni cu! Prvi sati odl uuj u o buduem
vi e-manj e nor mal nom i votu ili o t ekom ot eenj u mozga.
Ako j e dol o do j akog pr odor a krvi u mozak ili do kri ti no
smanj enog pr ot oka krvi usl i j ed zaepl j enj a neke krvne i l e,
to moe uzrokovat i por emeaj krvot oka u mozgu i odumi r a-
nj e i vani h st ani ca. Pomou kompj ut er ske t omogr af i j e mo-
emo otkri ti to se u stvari dogodi l o.
Ako sve ovo uspi j emo ui ni ti u prva tri sat a, onda moe-
mo govori ti o uspj enom l i j eenj u. Tek se t ada mo emo na-
dati da e se zaepl j ene krvne i l e ponovno otvori ti pomou
medi ci nski h ili drugi h preparat a. Mor amo odmah poduzet i
mj ere za stabi l i zi ranj e krvot oka i prehranu st ani ca. Di sanj e,
krvni pri ti sak, eer u krvi i t j el esna t emper at ur a mor aj u se
pal j i vo prati ti i po pot rebi kori gi rati . U prvoj fazi krvni tl ak
se moe popet i i na 200 mj erni h j edi ni ca. St o j e vi i krvni
pri ti sak, to vi e krvi s ki si kom i pr ehr ambeni m sadr aj em
prodi re do ot eeni h stani ca! Krvni ugr uak ili ep nabi j en
t i m pri t i skom moi e se ukl oni ti pomou l i j ekova.
Ako se ope st anj e bol esni ka stabi l i zi ra ve nakon pr vog
dana, moemo odmah u krevet u poet i s rehabi l i t aci j skom
gi mnast i kom, kako bi smo pokual i to prije akti vi rati i vane
st ani ce u mozgu!
Tekoe u gut anj u mor amo to pri j e otkri ti da bi se iz-
bj egl o da komadi i hrane dospi j u u pl ua, to moe i zazvati
t eku upal u pl ua! Ter apeut za govor pomae obol j el om da
se pone sl ui ti pi smom ili gest ama i da prebrodi prvi ok!
151
Ing. Dragutin Crni
Upozor avaj ui si gnal i
Kod pr ve poj ave ovi h si gnal a pot r ebno j e odmah reagi -
rati i hi tno se j avi ti svom l i j eni ku. Si gnal i su uobi aj eno slje-
dei :
1. I znenadne t ekoe s vi dom, a pogot ovo ako se to do-
godi samo s j edni m okom. Naj ee se j avl j aj u dvost ruke
sl i ke.
2. Pr ol azna oduzet ost , sl abost ili osj eaj nagl uhost i , i to
obi no na j ednoj strani ti j el a.
3. Krat kot raj ne t ekoe u govor u, gubl j enj e sposobnost i
govora, nerazuml j i v i zgovor, probl emi razumi j evanj a i zgovo-
r enog.
4. Vrt ogl avi ca, nesi gurnost u hodu, i znenadni padovi .
5. Osobi t o i znenadne i posebno j ake gl avobol j e.
Do dol aska l i j eni ka paci j enta t reba pol ei i umi ri ti . Tr eba
mu r askopat i t i j esnu odj eu i obuu, osl obodi t i mu di ne
put ove, ukl oni ti zubne proteze, ako i h i ma i osi gurat i dovod
svj eeg zraka. Bol esni ka t reba pol ei u st abi l an boni pol o-
aj . U akut nom sl uaj u pot r ebno j e pomou l i j ekova drat i
pod kont r ol om krvni pri ti sak, vi si nu eer a u krvi i t j el esnu
t emper at ur u. Pomou infuzije regul i ramo sadraj t ekui ne u
or gani zmu.
Nakon pr vog modanog udara oko 12% bol esni ka moe
doi vj eti i dr ugi . Li j ekovi kao to su aceti l sal i ci l na ki sel i na
(obi ni aspi ri n) ili Clopidogrel, spreavaj u zgruavanj e krvni h
pl oi ca i st var anj e novi h ugr uaka. Proti v ri zi ni h i mbeni ka
kao to su vi soki krvni tlak, eer u krvi , masnoa u krvi , i t d.
pomau razni l i j ekovi .
Naj ei uzroci modanog udara su sl j edei :
a) Do 1 5 % modani h udara dogaa se z bog krvarenj a i z
i l a unut ar mozga.
152
Radiestezija
b) 8 0 % svi h modani h udara nastaj e zaepl j enj em j edne
od krvni h i l a u mozgu. Uzrok j e naj ee ovapnj enj e (art e-
ri oskl eroza) j edne od krvni h i l a koj e mozak opskrbl j uj u s
pot r ebnom krvl j u.
On o to t r eba r edov i t o k ont r ol i r at i i n e k o l i k o opi h
s az nanj a
Bol esni ci , ali i svi ostal i , mal o znaj u o ri zi ni m i mbeni ci -
ma koj i dovode do modanog udara. To j e zat o j er neki od
nj i h, kad se poj ave, ne predstavl j aj u st al ne t ekoe, a mno-
gi pr ou i pot puno nezapaeni . Utvrdi t emo neke od nj i h.
1. Vi s oki k r v ni pr i t i s ak
Pr obl em: Kroni ni vi soki tl ak sudj el uj e u oko 7 0 % sl ua-
j eva modani h udara. On uzrokuj e ot eenj a na st i j enkama
krvni h i l a. Got ovo svaki bol esni k zna da se s vi soki m krvni m
t l akom moe nor mal no i dugo i vj eti .
Pot r ebno: Redovi t a l i j eni ka kont rol a. Li j ekovi za sni e-
nj e kr vnog pri ti ska dre nj egove vri j ednost i pod kont r ol om.
Uz pomo mj er aa tl aka bol esni k i sam moe kontrol i rati t e
vri j ednost i kod kue. Vel i ku pomo prua bavl j enj e odgova-
raj ui m spor t om i pr ehr ana koj om se smanj uj e razi na kol e-
st erol a, kao i pr ehr ana koj om se u or gani zam unosi to ma-
nj e sol i .
2. Por emeaj sr anog r i t ma
Pr obl em: Tr eper enj e srane pr et komor e est o j e kod
por emeaj a sr anog ri tma, a u sl uaj u modanog udar a to
j e posebno opasno. To znai da se sr ana pr et komor a ne
prazni do kraj a, pa postoj i opasnost od st varanj a krvnog
ugr uka, koji moe doi do mozga i t amo zaepi t i neku i l u.
Pot rebno: Izvriti pal j i vo l i j eni ki pregl ed. Pomou el ek-
t r okar di ogr ama (EKG) utvrdi ti por emeaj sr anog ri tma.
153
I ng. Dr agut i n Cr ni
154
Radi est ezi j a
155
K a k o se moe s manj i t i r i zi k od modanog udar a?
a) Sma nj enj e t j el es ne t ei ne
Previ e, pr emasno, presl at ko, presl ano! Mnogi si l j udi
t ako "tovare" pr ekomj er nu t ei nu! To ne samo da pr eopt e-
reuj e zgl obove i kral j eni cu, nego i teti sr cu, a krvne i l e
l ake obol i j evaj u. Ti me se ri zi k od modanog udara pove-
ava dva do tri put a! Pr ekomj er na t ei na donosi i pr obl eme
u por emeaj u i zmj ene tvari u or gani zmu, vi soki krvni tl ak i
eer nu bol est. Sve su t o i mbeni ci koj i poveavaj u ri zi k od
mo danog udara. Oni koj i el e smravi t i , moraj u t o radi ti
post epeno! U svoj u prehranu moraj u ukl j ui ti to vi e ne-
masni h nami r ni ca i puno voa i povra!
b) to vi e kr et anj a
Tj el esno kret anj e akti vi ra rad srca i krvoi l nog sust ava,
pobol j ava i zmj enu tvari u or gani zmu, ut j ee pozi t i vno na
razi nu kol est erol a i smanj uj e posl j edi ce st resa. Ako se ba-
r em tri puta t j edno kr eemo po pol a sat a, ili se 15 mi nut a
bavi mo gi mnast i kom, smanj uj e se i rizik od modanog uda-
ra. To moe biti vonj a bi ci kl om, pl i vanj e ili l agano t ranj e,
te et nj a po pri rodi . I skusni pl ani nari , ali i poet ni ci , t rebaj u
prvo i zvri ti podr oban l i j eni ki pr egl ed.
c) P r es t anak puenj a
Onaj tko pui 10 ci gareta dnevno, poveava za 5 0 % rizik
od mo danog udara. Produkti puenj a (ni koti n i smol e) o-
t euj u krvne i l e. Kod ena j e t o dj el ovanj e j ae nego kod
mukar aca i kod njih j e modani udar ei .
d) Zati ta k r v n i h ila
Ri ba sadri vi est ruko nezasi ene masne ki sel i ne koj e
odr avaj u krv t enom i smanj uj u rizik st varanj a ugr uaka. U
l j ekarnama postoj i preparat pod i menom "Omega-3", masna
ki sel i na sadr ana u ri bl j em ul j u.
Zat i t i krvni h i l a dopri nosi i upor aba pr epar at a od
enj aka i gi nka, zat i m uzi manj e pr epar at a vi t ami na E i
Li j ekovi ma dovest i u red por emeeni srani ri t am, kako bi
se i zbj egl o st varanj e krvni h ugruaka.
3. eer na bol es t ( di j abet es)
Pr obl em: eer na bol est predstavl j a dvost ruko do t rost ru-
ko vei ri zi k da se doi vi modani udar od, reci mo, por eme-
aj a u i zmj eni tvari u organi zmu! Vi soki eer u krvi pogoduj e
ovapnj enj u krvni h i l a. Kako ti bol esni ci dugo ne osj eaj u
ni kakve posl j edi ce, nisu ni svj esni opasnost i koj a i m pri j eti .
Pot r ebno: Pot r ebna j e redovi ta l i j eni ka kont rol a. Dugo-
traj na eer na bol est nije neopasna. to pri j e i to bol j e lijei-
mo eer nu bol est, to se vi e smanj uj e rizik vei h ot eenj a
or gani zma, a sami m ti m i modanog udara. Vrl o est o po-
mae i smanj enj e pr ekomj er ne t ei ne. U ost al i m sl uaj evi -
ma dovol j ni su odgovaraj ui l i j ekovi i uzi manj e i nzul i na.
4. P oveana masnoa u kr vi
Pr obl em: Kol est erol i tri gl i ceri di t al oe se na st i j enkama
i l a i i zazi vaj u art eri oskl erozu.
Pot rebno: Napravi ti detal j nu krvnu pret ragu i odredi ti pra-
ve vri j ednost i . Kod povi eni h vri j ednost i pomae bavl j enj e
spor t om i pri dravanj e prehrane si r omane nami r ni cama
koj i st varaj u masnou u krvi . U neki m j e sl uaj evi ma dovol j -
no i samo uzi manj e l i j ekova.
Pr epor uka: Ul t razvuno i spi tati vr at ne i l e kucavi ce i j e
suenj e i ovapnj enj e moe biti v eoma opasno! Pr epor uu-
j em uzi manj e 1 do 2 al i ce dnevno aj a od usi t nj enog kori -
j ena mat i nj aka (Mel i ssa offi ci nal i s), j er on r azgr auj e kol e-
sterol u krvi ! Isto t ako, dobro j e uzi mat i 1-2 t abl et e pri rodne
art i oke i aj od masl aka.
I ng. Dr agut i n Crni
Zakl j u ak
Sve dosad reeno odgovar a sl ubenoj medi ci ni i t o j e
pot puno u r edu. Meut i m, i ma j o net o to ne smi j emo za-
boravi t i . Osi m zdr avog nai na i vot a i pr ehr ane, mor amo
i mati i zdr avu okol i nu u koj oj i vi mo. O emu se tu radi ? U
ovoj smo knj i zi naui l i da tetna zr aenj a koj i ma j e na or-
gani zam i zl oen dovode do razvoj a razni h bol est i . Ta su
tetna zraenj a mnogobroj na. Dj el uj u na st ani ce i vog orga-
ni zma i spr eavaj u i h da normal no f unkci oni raj u. To znai
da t et na zr aenj a razaraj u st ani ce or gani zma. Mi t o ne os-
j eamo sve dok broj uni teni h st ani ca ne pri j ee kri ti nu
t oku, kada poi nj emo osj eati da se s or gani zmom "neto"
dogaa. Naj ui nkovi t i j e sredst vo u borbi proti v ti h zr aenj a
j e traj no skl anj anj e s takvi h mj est a ili pr ovoenj e odgovar a-
j ue zat i t e. Ta zati ta mor a biti dugot r aj na i pot puno
156
Radi est ezi j a
si gur na. Uzmi mo kao pri mj er da spavamo i znad j akog tet-
nog zr aenj a koj e "bombardi ra" podruj e nae gut er ae.
Nakon nekog vr emena osj eti t emo da s nj om net o nije u
r edu. Dol azi i do razvoj a eer ne bol esti , koj a j e j edan od
uzr oni ka modanog udara.
M oj a pr e po r u k a :
Obavezno i zvri ti radi estezi j ski pregl ed mj est a st al nog
bor avka, a pogot ovo mj est a spavanj a. Ako se pr onae tet-
no zraenj e, a ni j e mogue udal j i ti se s t og mj est a, pr epor u-
am pr ovoenj e ui nkovi t e zat i t e. Osi m t oga, osobama
koj e sumnj aj u da bi mogl e obol j eti od modanog udara,
pr epor uam da pr avovr emeno ponu uzi mat i bi l j ne prepa-
rate za navedene t egobe. Umj et ne pr epar at e t reba uzi mat i
ako nema pri rodni h ili ako j e bol est uznapredoval a. Biljni pre-
parati dj el uj u spori j e, ali dal eko bol j e dj el uj u na or gani zam.
Osi m uzi manj a l i j ekova, neobi no su vane razne masa-
e. Ovdj e pr epor uuj em masae s ul j em od gospi ne t rave.
Nj egovo j e svoj st vo da prodi re duboko u or gani zam i vrl o j e
pogodno za zgl obove kral j eni ce, mi i nu st r ukt ur u, kou i
ost al e zgl obove.
Masaa j e kori sna, ali sama po sebi ni j e dovol j na. Mor a-
mo pomoi ot eenom or gani zmu da ponovno osposobi
svoj e uni t ene st ani ce. Prvo mor amo stvori ti uvj ete za t ako
net o. To post i emo uz pomo bi oenergi j e s koj om emo
pomoi or gani zmu bol esni ka. Bi oenergi j u i ma svako i vo
st vor enj e i t reba samo mal o vj ebe da bi smo j u znal i pra-
vi l no upotri j ebi ti ! Kratki post upak i nj eno dj el ovanj e opi sano
j e u spomenut oj knj i zi . Ukrat ko, to znai , uz energi j u bol es-
ni ka, osl abl j enu u borbi proti v bol esti , i uz dodat nu energi j u
davat el j a, stvori ti t akve uvj ete u okol i ni ot eeni h ili uni te-
ni h st ani ca koj a e pogodovat i nj i hovom ponovnom razvoj u!
157
kombi naci j e na bazi magnezi j a ili gl oga (Crat aegus oxyacan-
t ha) .
Radi kal ni spoj evi ubl aavaj u t et nost agresi vni h spoj eva
ki sel i na pa one ne mogu nateti ti unut r anj i m zi dovi ma krv-
ni h i l a.
Upor aba si rovog enj aka (ili preparat a) veoma j e kori s-
na, pogot ovo za osobe i znad 40 godi na, j er smanj uj e vri j ed-
nost kol est er ol a kao gl avnog uzr oni ka ovapnj enj a krvni h
i l a. enj ak dj el uj e i na smanj enj e krvnog t l aka.
U prehrani t r eba uzi mati to vi e svj eeg povra, voa i
r aznog bal ast proi zvoda (reci mo sl at kog ili ki sel og kupusa) ,
koj i povol j no dj el uj u na rad probavni h or gana. Mast i i vo-
t i nj skog podri j et l a t reba zami j eni ti s bi l j ni m ul j i ma ili bi l j ni m
mar gar i nom. Naj bol j e j e odabrati odgovar aj uu vrst u makro-
bi ot i ke pr ehr ane!
I ng. Dr agut i n Cr ni
158
Radi est ezi j a
P r i mj er i ;
Pr et post avi mo da i spi tuj emo cent ar br. 5, koj i oznaava
bor benost , odnosno skl onost t unj avi . Ako vi sak osci l i ra na
nul i ili odl uno l i j evo-desno, to znai da osoba ni j e bor bena
niti skl ona t unj avi . Meut i m, ako vi sak pokazuj e 100 do
200 ili vi e, ta osoba j e bor bena, skl ona svai i t unj avi .
Ako vi sak pokae 900, znai da j e osoba nasi l nog karaktera.
Kad bi vi sak pokazi vao 1700, t o bi znai l o da j e i spi ti vana
osoba tol i ko nasi l na da bi i zbog si tni ce mogl a poi ni ti uboj -
st vo. Pokazi vanj e ove zadnj e vri j ednost i pri i spi ti vanj u cen-
t ra br. 6 (nasi l j e, teror, okrut nost ) znai l o bi da j e i spi ti vana
osoba sposobna ne samo ubi ti , nego da j e skl ona terori sti -
ki m akci j ama i muenj u drugi h ljudi i i voti nj a.
Ako i spi t uj emo cent ar br. 16 (savj esnost, pot enj e), saz-
nat emo vrl i ne i spi ti vane osobe. Pokazani h 00 znai da is-
pi tani k nema ti h dobr i h osobi na, a s 900 i spi tani k i ma te
vrl i ne u nor mal noj vri j ednost i . U t akve se osobe uvi j ek mo-
emo pouzdat i , kako u pri j at el j ski m, t ako i u posl ovni m od-
nosi ma!
159
F r enol ogi j a i psi hoanal i z a
Frenol ogi j a prouava poremeaj e l j udskog mozga, a psi -
hoanal i za reakci j e poj edi nca u odnosu na zat eeno stanj e
mozga. Radi est ezi j a i ovdj e moe puno pomoi j er se po-
mou nj e mogu otkri ti pr omj ene u samom zaet ku, a i kod
razvi j eni j i h por emeaj a mogu se l ake otkri ti uzroci , kao i
mj est a ot eenj a na mozgu.
Broj ne def or maci j e l j udskog mozga rj ee su uzr okovane
sami m por oaj em; j avl j aj u se ugl avnom kasni j e. Razni stre-
sovi u naj rani j oj i votnoj dobi , a pogot ovo obi aj stari j i h da
di j ete udar aj u po j o nj enoj gl avi , uzrokuj u naoko si t ne oz-
l j ede mozga, koj e se kasni j e oi t uj u u neobi nom ponaa-
nj u. Na pr edl oenoj slici br. 26 ucrt ana j e i tava modana
shema s odvoj eni m cent ri ma osj eaj a, ment al ni h i duevni h
moi i mj est i ma gdj e se nal aze odgovar aj ua podr uj a i nte-
l ektual ni h funkci j a. Ako j e neki cent ar na bilo koji nai n ot e-
en, vi sak e nam t o pokazat i . I st odobno, gornj i pol ukr ug
podi j el j en j e od 00 do 1800. Ova nam podj el a pokazuj e st u-
panj i nt enzi vnost i reakci j e poj edi nog cent r a.
Kako se radi s ovom ski com?
U sredi nj i mal i krug se postavi sl i ka, naj bol j e samo sl i ka
gl ave, i spi ti vane osobe. Vi sak u desnoj ruci dri se od 1 do 3
cm i znad sl i ke, otpri l i ke u sredi tu kruga. i l j ati m pr edmet om
vrsto dodi r uj emo centar br. 1 na ski ci i na post avl j eno men-
t al no pi t anj e "Postoj i l i u t om cent r u ot eenj e?", vi sak e
nam dati svoj odgovor. Tako radi mo sve do broj a 35.
Na uobi aj ena ment al na pi tanj a, vi sak e nam uz odgo-
vore pokazat i i da li je taj centar normal an i zdrav ili ni j e. Isto
t ako, pokazat e nam i st upnj eve sposobnost i i spi t anog
cent r a.
I na. Dr agut i n Cr ni
s l i ka br. 26
Frenol ogi j a i psi hoanal i za
Popi s centara po redni m broj evi ma:
Br. 1 sposobnost za l j ubav, f i zi ka l j ubav
Br. 2 l j ubav pr ema dj eci
Br. 3 l j ubav pr ema domu, domovi ni , r adu, i t d.
Br. 4 sr danost , pri j atel j stvo, l j ubav pr ema obi tel j i
Br. 5 bor benost , skl onost t unj avi
Br. 6 nasi l j e, skl onost t eroru i okr ut nost i
160
Radi est ezi j a
Br. 7 l ukavst vo, podmukl ost , pr i j ekor nost , zavi st
Br. 8 gr amzi vost , kori st ol j ubl j e, skl onost vel i i ni
Br. 9 skl onost i zumi t el j st vu, gradi t el j st vu
Br. 10 t at i na, ponos, ohol ost
Br. 11 l askavost , vol i da mu se povl auj e, popust l j i vost
Br. 12 opr eznost , mudr ost , nepouzdanost , sumnj i avost
Br. 13 omi l j enost , uzi manj e u zat i t u, dobr ot a, vel i kodunost
Br. 14 pot ovanj e, vj ersko mi l osr e
Br. 15 vr st oa, karakt er, st abi l nost , si gur nost
Br. 16 savj esnost , pravi nost , skr upul oznost , pot enj e, osj e-
aj dunost i , humanost
Br. 17 povj er enj e, nada, el j a
Br. 18 osj eaj za pr i hvaanj e uda, l j ubav pr ema nat pr i r od-
nom
Br. 19 i deal i zam, smi sao za pj esni t vo
Br. 20 i vost , vesel j e, zadovol j st vo, sl avol j ubi vost , r adost
Br. 21 skl onost oponaanj u, u dobr u i u zl u
Br. 22 egoi zam, i ndi vi dual i zam
Br. 23 l j ubav pr ema sl i kar st vu, ki parst vu i cr t anj u
Br. 24 osj eaj napr ednost i
Br. 25 osj eaj ot por nost i , i zdrl j i vosti
Br. 26 skl onost pr ema umj et nost i openi t o
Br. 27 osj eaj za prost or, l j ubav pr ema ast r onomi j i , t aj ne
znanost i
Br. 28 pr or aun, mat emat i ka
Br. 29 red i skl ad
Br. 30 razbori t ost , neposr edno shvaanj e
Br. 31 vr i j eme, t raj nost
Br. 32 i nt onaci j a, gl azba, mel odi j e
Br. 33 j ezi k, pamenj e
Br. 34 kompar aci j a, uspor ei vanj e
Br. 35 f i l ozof ski duh
161
I ng. Dr agut i n Crni
162
Radi est ezi j a
Frekvenci j a val ova i zazvani h el ekt ri nom akt i vnou mo-
zga mj eri se her ci ma. Openi t o j e pr i hvaeno da su vri j ed-
nosti po f r ekvenci j ama sl j edee:
- od 0 Hz do 4 Hz = del ta val ovi
- od 4 Hz do 7 Hz = t het a val ovi
- od 7 Hz do 14 Hz = al fa val ovi
- i znad 14 Hz = bet a val ovi
Modani val ovi ne ti traj u samo j ednom f r ekvenci j om, ve
kao ni zovi f rekvenci j a.
Del t a v al ov i su naj spori j e f rekvenci j e modani h val ova i
j avl j aj u se obi no u dubokom snu, u komi ili za vr i j eme ane-
st ezi j e.
Thet a v al ov i se ri j etko poj avl j uj u u vri j ednost i veoj od
5% kod budnog ovj eka; naj i zraeni j i su za vri j eme pot pune
oput enost i i spavanj a. Pr emda se poj avl j uj u u nor mal nom
snu, mogu se poj avi ti i za vri j eme spoznaj nog pr ocesa, i n-
spi raci j e ili medi t aci j e.
Al f a v al ov i pokazuj u odr eene osobi ne kao to su pod-
l onost hi pnozi i ot vorenost t ui m mi sl i ma, ener gi j ama i su-
gest i j ama.
Uzorci EEG-a iscjelitelja pokazuj u emi ti ranj e vel i ke kol i i -
ne al fa val ova frekvenci j e 10 Hz, a zani ml j i vo je da i treti rani
bol esni ci nesvj esno mi j enj aj u frekvenci j u svoj i h modani h
val ova na i scj el i tel j evu frekvenci j u!
I munol oki sust av ljudi koji naj vi e dj el uj u na razi ni od 10
Hz j e snani j i , l ake podnose bol , bre ozdravl j aj u, a u sta-
nj u su nakon t r eni nga kontrol i rati i aut onomne t j el esne pro-
cese (otkucaj i srca, t j el esna t emper at ur a, krvni tl ak, i td.).
Oi t o j e da ovj ek iji mozak "radi " na al fa f r ekvenci j ama
moe utj ecati na svoj e zdravl j e, ali isto t ako i na ozdravl j e-
nj e dr ugi h ljudi ili i voti nj a.
B et a val ovi se razl i kuj u od ostal i h po ari tmi j i i ni skom na-
ponu. Bet a f rekvenci j a vezana j e uz budno st anj e, r azum,
163
E l e k t r o a k t i v n o s t moz ga
Na mozak j e udesno dj el o pri rode. Zaj edno s l enom
modi nom i ni mr eu od oko 100 mi l i j ardi i vani h st ani ca.
i vane st ani ce svake sekunde al j u oko 10 mi l i j una infor-
maci j a u mozak. U mozgu se nal aze nar edbe i upravl j aki
cent ri za sve t j el esne organe i f unkci j e. Za odr avanj e moz-
ga u dobr om st anj u naj vani j e j e da j e dobr o opskr bl j en krv-
l j u. Za dobr u krv naj vani j i j e zdrav i vot u zdravoj okol i ni ,
pravi l na pr ehr ana, dovol j no kret anj a i i zbj egavanj e razni h
bol esti ! Razvi j ena povri na mozga i znosi oko 2. 200 c m
2
!
Tei na moz ga odrasl og ovj eka i znosi oko 1.400 g, to j e
oko 2% t j el esne mase. U 24 sat a mozgom odrasl a ovj eka
pr ot ekne oko 1.100 litara krvi , on pot roi etvrti nu ki si ka i
dvi j e t rei ne gl ukoze koju tijelo dobi va! Na kraj u j edna zani m-
ljivost: mozak novoroenet a tei u prosj eku oko 400 gr ama!
Lj udski mozak proi zvodi el ektri ci tet. U mi r ovanj u svaka
st ani ca posj eduj e potenci j al ni el ektri ni napon. Nj ezi ni m ak-
ti vi ranj em osl obaa se potenci j al na energi j a i stvara se el ek-
t ri na st ruj a, koj a prenosi poruke do ostal i h st ani ca. Ako se
proi zvodi el ektri na struj a, to znai da se proi zvodi i mag-
netski tok. To bi znai l o da se uz uporabu j akog, ali koncen-
t ri ranog magnet skog toka i zvan naeg or gani zma, a usmj e-
renog na odr eena podruj a mozga, moe utj ecati na rad i
reakci j e naeg mozga! To se moe posti i i put em radi est e-
zi j e, usmj er avanj em koncent ri rane ment al ne energi j e na
poj edi na podruj a u nei j em mozgu. Tako i ut j eemo na dru-
ge osobe.
El ektri ni i mpul si u l j udskom mozgu i strauj u se pomou
el ekt r oencef al ogr af a (EEG). EEG uzorci modani h val ova
nepr est ano se mi j enj aj u i razl i kuj u se od ovj eka do ovj e-
ka. Ri t movi modani h val ova svrst avaj u se u eti ri znaaj ne
skupi ne: al f a, bet a, theta i del t a.
ng. Dragutin Crni
anal i ti ko i koncentri rano rj eavanj e pr obl ema i razi ne stres-
nog st anj a.
Kako se uz t u f rekvenci j u ne vee niti j edan poseban os-
j eaj ili st anj e svi j esti , moe se osj eti ti bilo to od st raha do
radost i , od sr ee do bol a, osj eanj a kri vnj e, gori ne, l j ubo-
mor e, l j utnj e i t ome sl i no. I strai vanj a pokazuj u da su bet a
val ovi nor mal an modani EEG uzorak odrasl i h ljudi u bud-
nom st anj u. Pretpostavl j a se da odrasl i l j udi pr ovode oko
8 0 % budnog vr emena u t om st anj u, dok kod dj ece pri j e pu-
bert et a oko 8 0 % budnog vr emena ot pada na al fa st anj e.
Al f a - t h e t a razi na nastaj e opadanj em f rekvenci j a moda-
ni h val ova. Dok se u beta stanj u na nesvj esnoj razi ni mi sl i u
poj movi ma, na al fa-theta razini mi sl i se u sl i kama.
Upravo se na toj nesvj esnoj razi ni al fa-theta val ova odvi -
j a proces ozdravl j enj a i obnavl j anj a, kao to na nj oj i i scj el i -
tel j ska energi j a naj l ake prel azi s ovj eka na ovj eka.
Gl a v a i v r a t
est o pri l i kom rada s radi estezi j om i bi oener gi j om i ma-
mo pot rebu raditi na podruj u gl ave. Kako bi h i tatel j e upoz-
nao s osnovni m i zgl edom gl ave, predst avl j am poj ednost av-
l j eni , ali vj erni pri kaz presj eka l j udske gl ave.
s l i k a b r . 27
Jednostavni okomiti presjek glave i vrata
164 165
I ng. Dr agut i n Crni Radi est ezi j a
O p i s s l i k e g l a v e i v r a t a :
Br. 1 donj a usna
Br. 2 zubi
Br. 3 unut r anj i mi i i j ezi ka
Br. 4 dri j el o
Br. 5 gor nj a el j ust
Br. 6 donj i nosni hodni k
Br. 7 srednj i nosni hodni k
Br. 8 av i zmeu nosne i eone kosti
Br. 9 eoni si nus
Br. 10 eona kost
Br. 11 t j emena kost
Br. 12 zat i l j na kost
Br. 13 nosna kost
Br. 14 r eet ni ca
Br. 15 kl i nast a kost
Br. 16 si nus kl i nast e kosti
Br. 17 gor nj a nosna kol j ka
Br. 18 sr ednj a nosna kol j ka
Br. 19 donj a nosna kol j ka
Br. 20 ot vor Eust ahi j eve t r ube
Br. 21 nepana kost
Br. 22 meko nepce
Br. 23 usna upl j i na
Br. 24 donj a el j ust
Br. 25 vanj ski mi i j ezi ka
Br. 26 geni ohi dni mi i
Br. 27 j ezi na kost
Br. 28 gornj i di o dri j el a
Br. 29 epi gl ot i s
Br. 30 sveza i zmeu j ezi ne kosti i ti tne hr skavi ce
Br. 31 t i t na hr skavi ca
Br. 32 hr skavi ca duni ka
Br. 33 Mor gagni j eva kl i j etka
Br. 34 duni k
Br. 35 j ednj ak
Vi t al nos t
Pomou ovog di j agrama moemo saznati vi tal nost ne sa-
mo l j udskog or gana ili or gani zma, nego i vi tal nost bi l o koj e
i vot i nj e, upor abnu vri j ednost bilo koj eg stroj a ili napr ave,
pr ehr ambenog proi zvoda, zeml j i t a, i si .
166
167
Ing. Dragutin Crni
s l i k a b r . 28
Vitalnost
Sl i ka i spi tani ka ili predmet i spi ti vanj a nal azi se nasuprot
l i j evoj r uci , a u desnoj se vi sak post avi i znad cr ne t oke u
sredi t u kr uga. Na ment al no post avl j eno pi tanj e "Kol i ka j e
vi tal nost i spi tani ka?" vi sak e nam pokazat i st upanj nj egove
vi tal nosti . Ako se vi sak kree otro l i j evo-desno, odnosno od
0 do 180 , znai da su i spi ti vana osoba ili i voti nj a mrtvi ,
168
Radiestezija
odnosno da j e stroj (auto, motor) ili naprava neupot rebl j i v.
Za i spi ti vano zeml j i t e t o znai da ga j e pot r ebno preuredi ti
uz pr omj enu dot adanj eg gnoj i va, kako bi mogl o ponovno
davat i ur od.
Vri j ednost od 90 smat ra se normal ni m st anj em. Ni e od
te vri j ednosti znak j e bol esti organi zma ili ot eenj a stroj a, a
vi e od 90 oznaava vi tal nu snagu or gani zma ili dobr o sta-
nj e stroj a, naprave, zeml j i ta, i td.
c ) Zd r a v s t v e n i p r e g l e d
Zdravst veni pregl ed ne vri se u svrhu oi t ovanj a bol e-
sti , nego samo zat o da se ust anove mj esta u or gani zmu
koj a ni su zdrava. Radi estezi sti nemaj u pravo i menovat i bo-
l est, ve u suradnj i s l i j eni kom pronai por emeena mj est a
i ukazati na nj i h. Isto t ako, esto i maj u pri l i ku kontrol i rati l i -
j eni ke nal aze.
Ovi sno o si tuaci j i , odnosno o zaht j evu narui tel j a, pre-
gl ed moe bi ti :
1) Let i mi an p r e g l e d
Vri se, t akorei , u prol azu, i to ako el i mo doznat i paci -
j ent ovo t renut no zdravst veno st anj e. Uz preci zna ment al na
pi tanj a provj eravamo i ma l i odst upanj a od normal e, npr. kod
ki menog st upa, el uca, bubrega, ci j el og or gani zma, i td.
Odgovor e zadovol j i ti trenutni zahtj ev. Jo uvi j ek ne zna-
mo det al j e. Ovo se obi no radi na t raenj e pri sutne osobe,
pr emda se ti odgovori mogu dobi ti i za one koj i ni su kraj
nas. Dovol j na j e ment al na koncent raci j a na t akve osobe.
2 ) No r ma l a n p r e g l e d
Kod nor mal nog pregl eda, obi no nepoznat og paci j ent a,
moemo raditi i zravno s paci j entom ili, to j e obi ni j e, put em
sl i ke ili pr edmet a koj i mu pri padaj u. Za normal ni pr egl ed, uz
169
I ng. Dr agut i n Crni
170
Radi est ezi j a
Jedan detal j an pregl ed traj e oko 4 do 5 sati . Po i zj avama
mnogi h l i j eni ka, bol ni ci j e pot r ebno i do dvi j e godi ne da se
samo pri bl i i ovi m nal azi ma i to uz upor abu svi h mogui h
l aborat ori j a i st runj aka. U t ome j e oi t a pr ednost radi est e-
zi j e j er se nj ome neuspor edi vo dobi va na vr emenu i preci z-
nost i ! U poet ku obi no i ma t ekoa i nevj eri ce, ali nakon
ni za t akvi h anal i za i i zvreni h l i j eni ki h kont rol a, stvori se
odr eeno povj erenj e na obj e st rane. Takva suradnj a kori sti
paci j ent u, medi ci ni i zdr avst venom osi gur anj u!
Uz medi ci nsku kont rol u or gani zma, obvezno j e i zvri ti i
kont rol u mj est a boravka, odnosno paci j ent ovog st ana. U
preko 7 0 % sl uaj eva, osnovni uzroci bol esti nal aze se na
t i m mj est i ma. Uz sani ranj e stanj a na mj estu boravka paci j en-
ta i pravi l an l i j eni ki t r et man, rezul tati su, naj bl ae r eeno,
spekt akul ar ni !
171
navedeno, naj bol j e j e koristiti dobar anat omski atl as, odnos-
no sl i ke poj edi ni h or gana.
Ment al nom koncent raci j om prvo vr i mo pr egl ed kost ur a,
a zat i m svakog or gana posebno. Naj pri j e pr egl edavamo
desne or gane, a zat i m l i j eve, ako su u paru (npr. bubrezi ).
Za svaki or gan upi suj emo stanj e, a mo emo upi sati i post o-
tak odst upanj a od nor mal nog stanj a. Neobi no j e vano po-
stavl j ati ment al no preci zna pi tanj a, da bi nam vi sak uvi j ek
dao pr ave odgovor e.
Ako radi mo u pi sanom obl i ku, obavezno t akav nal az pot-
pi suj emo i mo emo ga sl obodno predat i paci j ent u, koj i e
se savj et ovat i sa svoj i m l i j eni kom. Jedi no odst upanj e j e
kod duevni h bol esni ka, kad nal az daj emo nj i hovi m skrbni -
ci ma, odnosno l i j eni ku.
3) Det al j an pr egl ed
Det al j an pr egl ed se razl i kuj e od svi h dosadanj i h. On se
obi no radi po zaht j evu l i j eni ka ili bol ni ce. Post upak j e sl j e-
dei :
Izvri se normal an pregl ed ci j el og or gani zma sa svi m nj e-
govi m f unkci j ama. Upi suj e se svako odst upanj e od nor mal -
nog st anj a i t r ae se uzroci odst upanj a. Uzroci mogu ovi si ti
o s amom paci j ent u, t j . nj egovu neur ednom i votu i posve-
i vanj u sl abe ili ni kakve panj e or gani zmu. Ti uzroci mogu
ovi si ti i o vanj ski m utj ecaj i ma na koj e paci j ent t eko moe
utj ecati . To su npr. i vot u nenormal noj ili zagaenoj sredi ni ,
kao i t r aj an bor avak u prostoru i zl oenom j aki m, po or gani -
z am t et ni m zraenj i ma.
Vri se pr egl ed or gana po dogovor u, obi no uz pomo
st rune l i terature i uveani h slika or gana koj i se pregl edava.
Na t i m sl i kama, obi no u presj eci ma, t ono se l oci ra svako
mj est o gdj e se pokazuj e odst upanj e od nor mal nog st anj a i
ucrt ava s t oni m koordi nat ama. Ovako det al j no obr aena
anal i za pr edaj e se narui tel j u - l i j eni ku, odnosno bol ni ci .
172
sl i ka br. 29
Jednostavni prikaz grae ljudskog tijela
Radiestezija
P r egl ed i pol oaj naj vani j i h h o r mo n a l n i h l i j ezda u
l j u d s k o m o r g a n i z mu
sl i ka br. 30
Najvanije hormonalne lijezde
a - muki or gani zam
b - enski or gani zam
H - hi pof i za, nepar na endokr i na l i j ezda, smj et ena na
bazi l ubanj e. Vel i i ne j e l j enj aka, a tei manj e od 1 g. Sas-
toji se od prednj eg, srednj eg i zadnj eg renj a. Pod ut j ecaj em
hi pot al amusa dj el uj e na funkci j e razni h organa, pi gment aci j u
koe, krvne i l e, nadbubr enu l i j ezdu, bubr ege, mat er ni cu,
j aj ni ke, t i t nj au, rast.
173
I ng. Dr agut i n Crni
174
Radiestezija
s l i k a b r . 31
Jetra, guteraa i u
Opi s sl i ke:
A) - desni reanj
B) - lijevi reanj
1 - jetra
2 - jetreni kanal
3 - una kesica
4 - uni kanal
5 - guteraa
6 - zajedniki izlazni kanal guterae i jetre u dvanaestopal-
ano crijevo
7 - dvanaestopalano crijevo
175
Ne k o l i k o p o g l e d a n a p o j e d i n e o r g a n e
mK i wK - muke i enske spol ne l i j ezde. Nj i hova j e
zadaa st varanj e zrel i h spol ni h st ani ca i i zl ui vanj e hor mo-
na. Na pri mj er, hor mon t est ost eron dj el uj e na razvoj sekun-
darni h spol ni h osobi na, kao npr. dl akavost , brkovi , brada,
rast, grkl j an, duboki gl as, raspored sal a.
L - Langenhansovi ot oci , skup endokri ni h st ani ca koj e
l ue i nzul i n.
Nn - nadbubr ena l i j ezda, l ui hor mone koji dj el uj u na
regul aci j u vode i mi neral ni h sol i , gl i kemi j u (korti zon), sekun-
dar na spol na obi l j ej a, adrenal i n i noradrenal i n.
Ns - Parat i roi dne l i j ezde su endokr i ne l i j ezde koj e, uz
ost al o, i maj u vrl o vanu ul ogu u met abol i zmu kal ci j a i f osf o-
ra.
S - t i t nj aa (ti roi da), l ui razl i i te hor mone v eoma bo-
gat e j odom. Dj el uj e na razvoj i vanog sust ava, rast, a pot i -
e i oksi daci j ske procese u or gani zmu.
Z - Epi fi za, mal a neparna l i j ezda, smj et ena u t reoj
modanoj komor i . Nj ena j e f i zi ol oka ul oga nedovol j no i spi -
t ana.
T - Ti mus. Nj egova j e ul oga sl abo i spi t ana. Zna se da
sl ui za uspost avu i muni teta i st varanj e anti ti j el a, pogot ovo
u naj rani j oj dobi razvoj a or gani zma.
Napomena: Endokri ne l i j ezde l ue hor mone i zravno u
krv ili i vani sustav.
Ing. Dragutin Crni
Opi s sl i k e:
1 - vanjsko uho
2 - bubnji, bubna opna
3 - eki, nakovanj, stremen
4 - punica
5 - sluni ivac
6 - organ za ravnoteu (vestibularni aparat)
7 - Eustahijeva cijev
176
Radiestezija
Uho j e vaan organ u i votu ovj eka ili i voti nj e. Omogu-
ava nam da regi stri ramo zvukove oko sebe, ali i kao osnov-
ni aparat za ravnot eu! Uho se di j el i na vanj sko, sr ednj e i
unut ranj e. Vanj sko uho i ne usna kol j ka od hrskavi ce pre-
kri vena koom i vanj ski sl uni kanal dug oko 2 do 2,5 cm.
Sr ednj e uho i ne bubanj i bubna upl j i na u koj oj se nal aze
tri koi ce, eki , nakovanj i st r emen. Od bubne upl j i ne do
dri j el a prua se tzv. Eust ahi j eva t ruba, ci j ev spoj ena sa
dri j el om koj a sl ui za i zj ednaavanj e pri ti ska na bubnoj
opni . Unut ranj e uho sastoj i se od puni ce i kanal i a pod
zaj edni ki m i menom l abi ri nt, i spunj en t ekui nom. U puni ci
j e smj et en i Corti j ev organ s osj et ni m st ani cama, koj i sl ui
za pri j enos podraaj a na cent ar za sl uh u sl j epoonom re-
nj u vel i kog mozga. Osi m tog sl unog spl et a, u pol ukruni m
kanal i i ma smj et en j e i organ za ravnot eu, odnosno ves-
ti bul arni aparat.
U vanj skom sl unom kanal u nal aze se l oj ne l i j ezde koj e
i zl uuj u usnu mast , koj a se moe stvrdnuti i spri j ei ti nor-
mal no f unkci oni ranj e sl unog organa. Zat o j e pot r ebno po-
vr emeno tu mast pal j i vo i sprati s ml aki m rast vorom.
Lj udsko uho pri ma vi braci j e f rekvenci j e od 2x10 do
2x104 Hz, t j . od 20 do 20. 000 Hz!
177
Ing. Dragutin Crni
s l i ka br. 33
Thymus
Opi s sl i ke:
1 - ti mus , a = desni reanj, b = lijevi reanj
2 - brahiocefalino lijevo vensko stablo
3 - vena timusa
4 - preani ivac (oit)
5 - lijevo pluno krilo
6 - perikard
Stari su j e Grci zval i "l i j ezda i vota". Kod pl oda i novo-
r oenet a vrl o j e vana za odr avanj e l i mf nog tki va, stva-
ranj e ant i t i j el a i uspost avl j anj e i muni t et a. Kod pr vog r end-
genskog zr aenj a smanj uj e se za vi e od pol a. U dj et i nj st vu
j e vel i i ne dj ej e ake, a u starosti se smanj uj e na vel i i nu
zr na gr aka.
Neki i ndi j ski j ogi j i uspi j evaj u j e vrati ti u prvobi t nu vel i i -
nu. Moj a j e pret post avka da bi odr eene doze hor mona
t i musa uvel i ke pomogl e obol j el i m od SI DE (AI DS-a).
178
sl i ka br. 34
Probavni sustav
179
Ing. Dragutin Crni
Opi s sl i ke:
1. - j etra i u
2. - eludac
3. - dvanaestopalano crijevo
4. - tanko crijevo
5. - guteraa (pankreas)
6. - debelo crijevo (uzlazni i vodoravni dio)
7. - slijepo crijevo
8. - mar (silazni dio debelog crijeva)
Povrina tankog crijeva preko koje se vri izmjena tvari u
nizmu iznosi oko 200 m
2
!
sl i ka br. 35
Srce. Ugradnja by-passa
180
Radiestezija
181
Opi s sl i ke:
Uobiajena ugradnja sranog by-passa (premosnice) ili AC-
VB - aortokoronarni venozni by-pass.
1) - dio none vene ugraen u glavnu aortu (by-pass).
2) - novi poetak iza premotenja (ramus interventricularis).
3) - novi poetak iza premotenja (desni splet sranih arterija).
U sl uaj u zaepl j enj a spl et a srani h arteri j a uzi ma se,
uobi aj eno, di o none vene i ugrauj e i zmeu aort e i sra-
ne art eri j e. Takvi bol esni ci moraj u nai i na r azumi j evanj e
svoj e okol i ne i uvati se t eki h posl ova i spor t ova, di zanj a i
noenj a tereta, j aki h prehl ada, napi nj anj a kod stol i ce, ci gare-
t a, pr ekomj er nog ui vanj a al kohol a, j ake kave, uzruj avanj a,
dugot r aj ne hl adnoe ili t opl i ne, nagl i h pokr et a. Pr epor uuj u
se l agani posl ovi i sport ovi , et nj e pr i r odom, odr avanj e tj e-
l esne tei ne. Trebaj u ivjeti normal ni m, ali smi r eni m i vot om
i doekat e duboku starost!
Kod pr obl ema sa sr cem, bez obzi ra kakvi oni bi l i , mor a-
mo se savj et ovat i s l i j eni kom, ali ne smi j emo zaboravi t i ni
savj et ovanj e s dobr i m radi est ezi st om! Od nj ega emo dobi t i
uput e kako se zati ti ti od t et nog zraenj a koj e j e utj ecal o
na razvoj sr ane bol esti . Ja osobno pr epor uuj em pr ovoe-
nje radi estezi j ske zati te mj esta boravka, odnosno spavanj a,
i me emo pomoi organi zmu u borbi proti v bol esti . Ni poto
ne smi j emo podl ei pani ci , nego i dal j e i vj eti nor mal ni m i -
vot om, al i nastoj ati smanj i ti svoj e svakodnevne obveze. Ovi
bol esni ci u pravi l u poi nj u uzi mati na deset i ne t abl et a i t ako
samo pogor avaj u svoj u bol est. Tr eba uzi mati samo naj po-
t rebni j e l i j ekove, i one pri preml j ene na pri rodnoj bazi . Vei ni
preporuuj em uzi manj e i j ednog obi nog aspi ri na od 100 mg
dnevno, to j e et vrt i na nor mal nog aspi ri na. On odr ava krv
u dobr om stanj u, ne dozvol j ava j oj da se zgusne i t i me ol ak-
ava rad srca! Te mal e kol i i ne aspi ri na do sada ni su ni ko-
me nateti l e; i i h j a uzi mam svakoga dana, a i mam ugraena
Ing. Dragutin Crni
sl i ka br. 36
Srce. Srani infarkt
182
Radiestezija
O p i s s l i k e :
1 - vena
2 - aorta
3 - desna pretkomora
4 - lijeva pretkomora
5 - pregrada izmeu komora
6 - odumrli dio sranog miia
7 - desna srana komora
8 - lijeva srana komora
Srani i nfarkt j e odumi ranj e di j el a sr anog mi i a, kad taj
di o pr est ane "sl uati naredbe" i mpul sa, da se st ee i rast e-
e! Ust vari , taj di o sr anog mi i a i zgubi svoj u f unkci j u.
Razni uzroci dovode do i nfarkta. Ovdj e su samo neki od nj i h:
- Zaepl j enj e srani h ila koj e dovode svj eu krv sr anom
mi i u.
- Zaepl j enj e krvni h i l a s krvni m ugr ukom ( t r ombom) .
- Dugot raj an bor avak na vori t u j akog t et nog zraenj a.
Ovaj i nfarkt j e naj opasni j i , j er j e or gani zam ve osl abl j en u
borbi sa t et ni m zr aenj em!
- Nepr i l agoena prehrana. Previ e mast i , eer a i/ili sol i .
- Prekomj erna konzumaci j a al kohol a, puenj e, vi soki krvni
pri ti sak, nedost at no kret anj e, pr ekomj er na t ei na, i td.
- Nasl j edni i mbeni ci .
- Uzast opni j aki stresovi ili prej aka uzbuenj a.
Ako se net ko tui na bol ove u pr si ma i spod pr sne kosti ,
koj i se i re u r amena, ruke, vrat i gornj i di o t r bune upl j i ne,
ako ni j e u st anj u napravi ti nekol i ko bri h kor aka zbog j aki h
bol ova u prsi ma, o d ma h ga t reba uputi ti l i j eni ku! Popr at ne
poj ave su i vi soki tl ak, osj eaj t j eskobe, st rah, por emeen
srani ri t am, muni ne, hl adan znoj .
Mnogi prei ve prvi i nfarkt, a da t oga ni su ni svj esni . Ako
doe do odumi r anj a veeg di j el a sr anog mi i a, to se u
pravi l u zbi va nakon nekol i ko srani h udara, onda t o obi no
183
eti ri by-passa! To mi j e, ustvari , ve deset godi na j edi ni l i -
j ek, uz aj za pr obl eme sa sr cem i kr vot okom.
Ing. Dragutin Crni
184
Radiestezija
s l i k a b r . 37
Bubreg
O p i s s l i k e :
1 - bubrena kora
2 - bubrene piramide
3 - bubrena arterija
4 - bubrena vena
5 - bubrena komora
6 - mokraovod (ureter)
185
znai smr t . Ponekad dol azi i do sl abl j enj a ili gubi t ka neke
od f unkci j a or gani zma, kao to su hod, govor, ravnot ea,
oduzet ost di j el ova ti j el a, i td!
Oni ma koj i sumnj aj u da bi mogl i obol j eti od ove bol est i ,
savj et uj em da se odmah posavj et uj u sa svoj i m l i j eni kom i
dobr i m radi est ezi st om! Ono to vri j edi kod ugradnj e by-pa-
ssa, vri j edi i u sl uaj u i nfarkta!
Sav j et : Kod i nfarkta potrebno j e paci j enta umiriti i raskop-
ati mu odj eu i obuu. Ako j e mogue, t r eba mu dati slje-
dei napi t ak (u sl uaj u da nema dr ugog l i j eka): 1 j una l i ca
soka odol j ena (Val eri ana offi ci nal i s) s 3 j une l i ce ut og
eera. Sve dobr o i zmi j eati s 2,5 dl vode dok se eer ne
rastopi . Tu mj eavi nu pacij ent treba popi ti u roku od 15 mi n.
Nakon t oga pusti ti ga da se l eei odmar a naj manj e 15 do
20 mi n.
Ako zaspi , ostavi ti ga da spava.
I ng. Dr agut i n Crni
el udac
Osj eaj garavi ce. Jednj ak zavr ava u el ucu, s prst e-
nast i m mi i em koji zatvara dovod hrane. Ako taj mi i os-
l abi , el uani sok se probi j a u j ednj ak i uzrokuj e arenj e. To
se moe dogodi t i i kod dugot r aj nog pri ti ska na el udac i
pr ekomj er ne debl j i ne. Dobro j e t okom dana piti al i cu bl a-
gog aj a od pel i na (Artemi si a absi nthi um) u mal i m gutl j aj i ma.
Pr i pr ema: 1 aj na l i i ca pel i na pol i j eva se s vr uom vodom
samo 3 sekunde! Ako paci j ent nema pr obl ema s j et r om i
ui , dobr o j e poj esti komadi masnog si ra, ali bez kr uha -
j er uzr okuj e ki sel i nu!
186
Radiestezija
187
Vei na bol esti or gani zma obi no se naj pri j e odr aava u
por emeaj u f unkci j e j ednog ili oba bubr ega! Mal o l j udi zna
da, reci mo, r euma i probl emi s kral j eni com i zgl obovi ma na-
staj u upr avo zbog t og por emeaj a. Ako bubrezi sl abo ili
uope ne i zl uuj u uri natske sol i , one se t al oe u obl i ku kris-
tal i a na hr skavi cama i l i gamenti ma zgl obova. Kral j eni ca j e
ni z zgl obova. Ti se kri stali i bre hl ade pa bol esni ci unapri -
j ed osj eaj u svaku, pa i l okal nu pr omj enu vr emena. Nj i hova
su predvi anj a si gurni j a od bilo koj e met eorol oke pr ognoze!
Kod vei ne bol esti bubr ega pomae aj opi san u pogl avl j u
o pr obl emi ma s kral j eni com.
Kod bol ni h greva bubrega ili ui dobr o j e preko t og mj e-
st a stavi ti u pl at nenoj vrei ci kuhanu presl i cu ( Equi set um
ar vense) . 1 - 2 ake presl i ce kuha se 10 - 15 mi n. Takav
vrui obl og dri se 30 do 60 mi n. Bol ovi obi no prest anu na-
kon 20 do 30 mi n.
Mor amo znat i da kod vei ne upal a bubrezi ne rade nor-
mal no! U svakom sl uaj u, t reba se posavj et ovat i s paci j en-
t ovi m l i j eni kom!
Osj eaj pr ej edenos t i . Mi i i el uca su vrl o vani za pra-
vi l nu pr obavu. Ako t i mi i i ne rade dobr o, j avl j a se osj eaj
pret rpanost i i napuhanost i .
Osj eaj bol ov a. el uana sl uzni ca proi zvodi el uanu
ki sel i nu. Kod razdral j i vi h paci j enat a sl uzni ca reagi ra u obl i -
ku preosj etl j i vosti na ki sel i nu, to moe uzrokovat i el uane
t ekoe i bol ove. U sl uzokoi el uca post oj i oko 35 mi l i j una
si tni h l i j ezda koj e dnevno proi zvedu i zmeu 2 i 3 I el ua-
nog soka!
el uani mi i i ri tmi ki se steu i rasteu oko tri put a u
mi nut i . Tr eba j esti pol agano i dobr o savakat i hr anu. Bol j e
j e poj esti vi e manj i h obroka dnevno negol i j edan, ali obi l an!
Masna hrana due ost aj e u el ucu. Kod ovakvi h pr obl ema
pomau sl j edee bi l j ke, u obl i ku zai na ili aj eva: or i gano
( Or i ganum maj or ana) , ki m ( Car um carvi ), ani s (Pi mpi nel l a
ani sum) , umbi r (Zi ngi ber offi ci nal e Ros e) , oraak (Myri sti -
ca offi ci nal i s), ku ili kadul j a (Sal vi a offi ci nal i s).
P i l or us. Prstenasti mi i koji proput a hranu u dvanaest o-
pal ano cri j evo. Nj egovo sl abl j enj e uzrokuj e broj ne probl e-
me u cri j evi ma i s pr obavom.
Ono to j e dobr o znati o t ankom cri j evu, koj e j e nastavak
dvanaest opal anog cri j eva, j e da povri na na koj oj se vri
i zmj ena tvari u prosj eku i znosi oko 200 m
2
!
to mo r a mo znat i o pr a v i l n o m di s a n j u
Di sanj em snabdi j evamo or gani zam s uni ver zal nom i vo-
t nom ener gi j om. St ani ce or gani zma udi sanj em dobi vaj u pri -
j eko pot r eban ki si k, a i zdi sanj em se i zl uuj u ot r ovne tvari i z
or gani zma. Tako se zdravl j e odr ava na pri j eko pot r ebnoj
razi ni . Gl avni j e uvj et da znamo pravi l no di sat i ! I zmj enom
tvari u st ani cama naeg or gani zma, proi zvode se i ot rovni
Ing. Dragutin Crni
188
Radiestezija
189
sast oj ci koj e j e pot rebno i zbaci ti i z ti j el a. Mal o l j udi zna da
se oko 1 0 % t et ni h sast oj aka i zbacuj e kroz pr obavu i mo-
kr au, oko 2 0 % preko koe, a oko 7 0 % di sanj em.
Zat o mor amo naui ti to dubl j e di sat i , t j . di sati i z t r buha,
a ne pl i t ko! Na nepravi l no di sanj e utj ee nepravi l no dranj e
ti j el a, posao u sj edeem pol oaj u, t i j esna odj ea i obua,
st r ah, st res, nervoza. Pl i tki m di sanj em zrak ne dol azi u do-
nji di o pl ua, ot rovni sastoj ci ost aj u u nama i to na kraj u uz-
rokuj e razne bol est i .
Pravi l no di sanj e moemo vj ebati na nai n "4 sekunde".
Znai , svaka radnj a treba traj ati 4 sekunde i t o: udi saj , za-
dr avanj e zr aka u pl ui ma, i zdi saj , odmor i ponovno udi saj .
Vj ebanj e nekol i ko puta na dan po nekol i ko mi nut a udesno
e dj el ovat i na vae zdravl j e!
Dj eca i manj e i voti nj e udi u i do 50 put a u mi nut i , a od-
rasli u mi rovanj u 12 do 16 puta u mi nut i ! Zat o su dj eca puno
pokret ni j a i i vahni j a od odrasl i h! Kol i i na udahnut og zraka
u mi r ovanj u i znosi oko pol a litre po udi saj u, a dobri sport ai
mogu taj i znos poveat i na 150 do 170 I u mi nut i !
Pl ua su j edan od naj vei h (osi m koe) or gana naeg t i -
j el a. Sast oj e se od preko 300 mi l i j una zr ani h komor i ca
gdj e se vri i zmj ena tetni h tvari i z or gani zma sa svj ei m ki -
si kom. Za t aj zadat ak t reba puno pr ost or a i zat o pl ua za-
uzi maj u ci j el i prsni ko, dok j e srcu ostavl j en tek mal i di o t og
pr ost or a.
Oni koj i su i mal i operaci j u na srcu vrl o dobr o znaj u da su
i h u bol ni ci naj pri j e uili kako t r eba pravi l no di sat i , a tek
onda kako se t r eba ustaj ati i z krevet a!
Lj udi ma koj i i maj u pr obl ema s nosni cama kod di sanj a
pr epor uuj em da l agano namazu unut ranj u st ranu nosni ca
s kr emom koj a e odravati nosni ce vl ani ma i nee dozvo-
liti nj i hovo suenj e! Tako ete puno bol j e di sati i spavat i !
St r es i j e dn o s t a v n i nai ni kako da ga i z bj egnet e
Posl j edi ce st resa, ili udara, vei nom su t eka bol esna
st anj a. Pr ekomj er na uzbuenost , pret j eranost u bilo emu,
i scrpl j enost , st rah, sve t o or gani zam dovodi u posebno sta-
nj e koj e ukrat ko nazi vamo "stres". Moemo rei da j e st res
reakci j a or gani zma na neugodnost i koj e r emet e na uobi -
aj eni nai n i vot a.
Pri l i kom st resa dol azi do poremeaj a u i zl ui vanj u hor mo-
na nadbubr ene l i j ezde, adrenal i na i nor adr enal i na. Adr e-
nal i n ubrzava l upanj e srca i i zazi va proi renj e arteri j a. Nora-
drenal i n dj el uj e na tri gl i ceri de, koj i su rast voreni u masne
ki sel i ne osl oboene u krvi . Ova ci rkul aci j a masni h ki sel i na
st vara kol est erol , koj i se tal oi na unut ranj e zi dove art eri j a.
Tako nast aj u art eri oskl eroza, arteri j ska hi pert enzi j a i bol est
sr anog mi i a! Kod st resa se poj aava i zl ui vanj e hor-
mona i t ada nast aj u tetne posl j edi ce, koj e mogu dovest i i
do smr t i !
Ovakav st res naj vi e osobe ugroava i znad 40 godi na.
Zbog t oga j e bi tno i zbj egavati svako uzruj avanj e, prekomj er-
nu debl j i nu, neakt i vnost . Tr eba se to vi e kretati po svj e-
em zr aku u pri rodi i odravati di j et u.
est a i zl oenost st resu, al i i j ednom ili vi e navedeni h
pr edst anj a, obi no u t renut ku "udara" moe dovest i do ko-
l apsa j edne ili vi e i votni h f unkci j a. Neke od nj i h su gubl j e-
nj e veze sa st var ni m okol ni m svi j et om, srani i nfarkt (udar),
oduzet ost j ednog ili vi e or gana, i si . Ponavl j anj e sr anog
udara naj ee vodi u si gurnu smrt. Zbog svega navedenog,
stres j e vrl o opasan!
Svi mi u dananj em suvr emenom svi j etu i vi mo pod stal -
nom pri j et nj om st resa. Takav nas nai n i vot a tj era na brzi
ri tam i vl j enj a i donoenj e odl uka na brzi nu. St al no se ne-
ega boj i mo. Boj i mo se nei zvj esne budunost i , gubi t ka po-
sl a, pr obl ema sa svakodnevi com, por odi com, pri j at el j i ma,
Ing. Dragutin Crni
190
Radiestezija
Osobi t o su dobri vi tami ni C, E i B 1 , koji j e poznat i kao ant i -
st res vi t ami n, a i ma ga puno u pahul j i cama!
- Pol j ubac. To j e j edan od naj uspj eni j i h el i mi nat ora stre-
sa! Proi zvodi se hor mon sree, stabi l i zi ra i munol oki sust av
i dol azi do rasta osj eaj a samovr i j ednost i !
- Sl i kanj e. Postoj i uzrei ca koj a kae: "Tko svoj e f rust ra-
cije prenese na sl i karsko pl atno, ostaj e zdrav!". I druga krea-
t i vna dj el ovanj a kao i vanj e, rezbarenj e, amat er ska i zrada
bilo ega, pravi su uni tavatel j i st resa. Al i , opr ez! Za onoga
t ko to radi , sve j e u redu, ali onaj t ko e kasni j e posj edovat i
t e pr edmet e, moe i mati vel i ki h, pogot ovo zdravst veni h pro-
bl ema! Radi se o j akom zraenj u t et nog utj ecaj a ugr aenog
u t akav pr edmet . Zat o, oprez kad dobi vat e takve pokl one,
kao i kod nj i hova kupovanj a!
- Or asi . ti te srce od pr eopt er eenj a j er sadr e puno
magnezi j a. Podi u koncent raci j u i sposobnost razmi l j anj a,
a smanj uj u mogunost st resnog udara!
- okol ada. Sadri hor mon serot i n, koj i nas umi ruj e i i ni
sr et ni ma. Bar omet ar raspol oenj a se munj evi t o podi e!
- Kuhanj e. Estradne i f i l mske zvi j ezde, poznati menade-
ri , umj et ni ci i obi ni ljudi ui vaj u u nj emu i naj radi j e su u ku-
hi nj i !
- Sauna. Znoj enj e proi ava ti j el o. U ti j el u se nakupi
puno tetni h tvari i nei st oe, a t opl i nom i h se osl obaamo,
kao i greva, te oput amo mi i e!
- Hi pnoza. Terapi j a hi pnozom sl ui kao ant i st res post u-
pak i kao nai n oput anj a. Jednost avno se prakt i ci ra kod
kue, pogot ovo ako i mamo sni ml j en post upak na vrpci ili
kazet i , i uz odgovar aj uu gl azbu. Naj bol j e se ui na razni m
t eaj evi ma.
- Masaa. Li j eni ci u razvi j eni j i m zeml j ama propi suj u j e
kao nor mal no l i j eenj e. Pomae kod napet ost i mi i a, ner-
voza i nesani ce, a sve to su uzroni ci st resa!
191
pa ako hoemo, i budunost i tavi h nar oda kat kad j e pod
upi t ni kom.
Ponavl j anj e stresni h si tuaci j a, zaj edno s odj eom od mo-
derni h materi j al a (naj l on, perl on, dral on, itd.), kao i dugot r aj -
na i zl oenost j akom t et nom zraenj u vrl o l ako mogu dove-
sti do poj ave mnogi h bol esti , pa t ako i raka!
Da bi smo spri j ei l i stres, mor amo puno t oga promi j eni t i ,
poevi od nai na i vota, pravi l ne pr ehr ane, pa do mnogi h
si tni ca. Pozabavi t emo se neki m "si t ni cama" u svakodnev-
nom i vot u, koj e nam zai sta mogu puno pomoi i produi t i
nam zdravi j i i vot. Ni j e i h t eko prakt i ci rat i .
- Di sanj e. Kod kri zni h si tuaci j a t reba to dubl j e udi sati .
Pogr eno j e di sati kratko i pl i tko. St ani cama or gani zma mo-
r amo osi gurat i to vi e ki si ka!
- Aut ogeni t reni ng oputanj a. Pot rebno j e u stanj u pot pu-
nog mi r ovanj a posti i to vei skl ad t j el esnog i duevnog
st anj a. To se ui na razni m t eaj evi ma, al i ovj ek t o moe
posti i i sam, na svoj vl asti ti nai n!
- Kupka. Kupanj e u t opl oj vodi dj el uj e udot vor no. Opu-
ta napet e mi i e i umi ruj e pr eopt er eene i vce. Mogu se
upotri j ebi ti i razne mi ri sne kupke (j asmi n, rue, i td.).
- Mi ri si . Ter api j a s razni m mi ri si ma vrl o j e dobr a i naroi -
to se pri mj enj uj e na Dal ekom I st oku. Et eri na ulja koj a is-
par avaj u, a kori st i mo ih pri j e spavanj a, smi ruj u i dovode u
ope st anj e zaj edni t va duha i ti j el a. Naj bol j e dj el uj u mi ri sna
ul j a bazi l i ke, l avande, sandal ovi ne, t i mi j ana, ili onog to vo-
l i te.
- Zai ni . i l i , curry, kaj ene papar, f ef er oni , osl obaaj u i z
ti j el a opi j at e (endrofi ne) i stvaraj u dobr o r aspol oenj e, t ako
da stres nema ni kakva i zgl eda!
- Gospi na t rava ili kantari on j e vrl o stari pri rodni lijek ko-
j eg su propi si val i j o stari Grci . Umi ruj e, ukl anj a depresi j u i
st rah, pospj euj e ci rkul aci j u, i td.
- Vi t ami ni . Jaaj u i vce, stabi l i zi raj u i munol oki sustav.
Ing. Dragutin Crni
- Mozar t i ostal i kl asi ci unose skl ad u duevni i vot i do-
kazani su mel em za osj eaj e. Posebno povol j no dj el uj u na
ner oeno di j et e u maj i noj utrobi !
- Sunce. Akt i vi ra proi zvodnj u vi t ami na D, koj i pr oi ava
or gani zam, poti ui osj eaj sree i zadovol j st va. Nj egova t o-
pl i na razgal j uj e duu!
- Spor t . Ukl anj a napet ost i , poj aava rad srca i povi suj e
krvni tl ak, a ti j el o j e bolje opskr bl j eno krvl j u, koj a za vri j eme
bavl j enj a spor t om dobi va vi e ki si ka!
- Vi no. ai ca pj enuca ili vi na uj utro, a isto t ako povre-
meno t i j ekom dana, pospj euj e ci rkul aci j u i daj e nam pol et.
ovj ek t ada ne gl eda preusko na st vari . To ne znai da se
smi j e post at i pi j anac!
- et nj a. et nj a produuj e i vot! et nj a pr i r odom pove-
ava opskr bl j enost or gani zma krvl j u, osj eamo se manj e
napet i ma i razgrauj u se st resni hor moni !
-Sapuni ce. One nas vode u svi j et sa zaj ameni m sretni m
zavr et kom. Dovode nam snove u svaki danj i cu i bar em na
krat ko zabor avl j amo na l j utnj u i st res!
- Ayurveda. To j e prastari indijski nai n l i j eenj a. To j e pot-
puna t er api j a, s masaama, pravi l nom pr ehr anom, razni m
pr i r odni m post upci ma l i j eenj a, oput anj em i medi t aci j om!
- Sunanj e. Sunanj em na pri rodni nai n uskl auj emo i
stabi l i zi ramo, te sti mul i ramo nae akre - energet ske cent re
naeg ti j el a. Topl i m boj ama poveavamo si gurnost u sebe.
- Joga. Bavl j enj e j ogom, zaj edno s t j el esni m vj ebama i
vj ebama di sanj a, proi ava ti j el o, duh i duu!
- Zen medi t aci j a. Oput amo se duevni m "pranj enj em",
t j . ni ta ne mi sl i mo, ni ta ne osj eamo, ni ta ne el i mo. Na
taj se nai n skupl j a i koncentri ra nova i vot na snaga!
Jedan od vrl o dobri h nai na za umi renj e nakon psi hi kog
ili f i zi kog pr eopt er eenj a j e put anj e l aganog ml aza vode
ugodne t emper at ur e da nam pomal o t ee niz obj e ruke, od
192
Radiestezija
lakta nani e. Ako osj eti mo sl abost, odmah preki ni mo s moe-
nj em ruku i ako j e pot rebno, nast avi mo nakon krat kog odmo-
ra!
Upozorenj e za sportae! Bavl j enj e sport om i kretanj e uop-
e, pomae u odranj u zdravl j a. Uspr kos t omu, ne t reba
pret j eri vat i . Bavl j enj e spor t om, pogot ovo bez odr eenog i
pravi l nog t reni nga, poveava ot rovne i t et ne sast oj ke u na-
em ti j el u. Ako se uz to j o i pui , ui va al kohol i puno (jake)
kave, opasnost od st resnog udara mnogost r uko se povea-
va! Zat o mor amo biti vrl o pal j i vi sa spor t ski m akt i vnost i ma.
Ovo j e veoma vano za amat er e! Prof esi onal ci pak vrl o
dobr o znaj u zat o ri ski raj u.
Ru k e i n o k t i na r uk ama - pokaz at el j i s t anj a naeg
o r g a n i z ma
Nae tijelo mi sl i na nas i stal no nam daj e do znanj a u ka-
kvom j e st anj u. Mnogo j e ti h znakova, a onaj t ko obrat i pa-
nj u na nj i h i donekl e i h razumi j e, moe ve u r anom stadi j u
pr epoznat i razne bol esti ili upal e, te i h u zaet ku spri j ei ti .
Jedan od vani h pokazatel j a "govora" or gani zma su ruke
i nokt i . Na nj i ma se odmah vi di kakvog smo zdravl j a. Svaka
pr omj ena na nj i ma upozorenj e j e da j e or gani zam i zvan
svoj e ravnot ee.
sl i ka br. 38
Nokti na rukama 1, 2, 3, 4
193
Ing. Dragutin Crni
194
Radiestezija
uzi manj e kr emene ki sel i ne i/ili tabl eta kal ci j a, i vi t ami na A, B
i E. Sve ovo uzi maj t e uz sugl asnost vaeg l i j eni ka.
Osi m ovi h openi t i h upozorenj a, pr omj ene koj e se j avl j a-
j u na nokt u poj edi nog prsta ruke i maj u i svoj e posebno zna-
enj e. One nam pobl i e oznaavaj u mj est o gdj e l ee tetni
uzroci , koj i su dovel i do ovi h pr omj ena.
- kai prst: si gnal i zi ra na pr omj ene u cri j evi ma i donj em
di j el u t i j el a,
- srednj i prst: ukazuj e na pr obl eme sa sr cem,
- prst enj ak: ukazuj e na el udac i gut er au ( pankr eas) ,
- mal i prst: ukazuj e nam na podruj e gl ave i grl a,
- pal ac: odr aava stanj e l i mfni h l i j ezda i di ni h or gana.
O u ni m k a me n c i ma
una kesi ca (vesi ca fel l ea), krukol i kog j e obl i ka, zapre-
mi ne oko 40 cm
3
, a slui kao spremi t e t ekueg ut og soka
i z j et re. Odat l e sok odl azi u dvanaest opal ano cri j evo. Po-
mae u razgradnj i masti pri l i kom pr obave i upi j anj u masni h
ki sel i na i z hrane preko cri j eva i krvoi l nog sust ava "vene por-
t ae" i zravno u krv. uni sok i z ovog "spremi t a" j e 3 do 4
put a gui od onog koj i i de i zravno i z j et r e u dvanaest opal -
ano cri j evo. Sok se sastoj i od une ki sel i ne, une boj e,
hor mona, kol esterol a, te bi l i rubi na, kao nusprodukt a razgrad-
nj e cr vene krvne boj e hemogl obi na.
una ki sel i na, sl uz i bj el anevi ne (al bumen) odr avaj u
uni sok t ekui m. Ako se poremet i nj i hov omj er, ili ako j etra
nema na raspol aganj u dovol j no une ki sel i ne i sl uzi , dol azi
do kri stal i zaci j e u unoj kesi ci - do st varanj a uni h kame-
naca. Promj ene u radu j etre moe prouzroi ti i hrana bogat a
kol est er ol om ili nekont rol i rana upor aba razni h t abl et a i os-
tal i h l i j ekova!
195
Ako su nae ruke, unato pravi l noj nj ezi , st al no hr apave, t o
moe znai ti t ekoe u izmjeni tvari u organi zmu. To su i upo-
zor avaj ui si gnal i da nam cri j eva, j et r a ili bubrezi ne rade
pravi l no.
ul j evi t a koa na dl anovi ma, koj a nije posl j edi ca f i zi kog
rada, pokazuj e da j e i zmj ena tvari u naem or gani zmu ne-
pravi l na.
Kad nam se ruke, pogot ovo za hl adna vr emena, znoj e,
obavezno j e i poel j no temel j i to pregl edat i bubr ege. Drugi
uzroci koj i i zazi vaj u takvo znoj enj e mogu biti por emeaj i u
i zmj eni hor mona, a pogot ovo razni psi hi ki st resovi , strah ili
uzbuenj e. Konkr et na upozorenj a koj a nam daj u nokti na
r ukama su:
1. Uzduni l j ebovi (utori ) pokazuj u na kroni nu upal u
kao to j e r euma, ili na i nfekci j u u pr obavnom t rakt u (el u-
dac/cri j eva). U ov om sl uaj u moe pomoi kura mravl j enj a
koj a e proi sti ti cri j eva, j et ru, bubrege. Ako su utori vrl o du-
boki , neophodno j e otii l i j eni ku na det al j an pr egl ed spo-
menut i h or gana.
2. Popr ene linije na nokt i ma ukazuj u na bol esno stanj e,
al i i na povr ede or gani zma, kao i na t eke duevne kri ze.
Kod vei h psi hi ki h probl ema vel i ka pomo j e u ot vor enom
r azgovor u s osobom od povj erenj a ili sa psi hi j at rom.
3. Bi j el e, pahul j ast e mrlje na nokt i ma ukazuj u na pomanj -
kanj e mi ner al a, ugl avnom kal ci j a, a isto t ako i na por emeaj
u i zmj eni hor mona u organi zmu. Pot rebno j e i zvri ti pregl ed
kod l i j eni ka speci j al i sta, a uvel i ke pomae uzi manj e mul t i -
vi t ami nski h pr epar at a s razni m mi ner al i ma. Tokast i udub-
l j eni obl i ci su znakovi gl j i vi ne bol esti ili neke dr uge bol esti
koe.
4. Loml j i vi ili rasci j epl j eni nokti su znak naruene i zmj ene
tvari u kost i ma ili pomanj kanj e kal ci j a. Pokazuj u i na pomanj -
kanj e mi ner al a u or gani zmu. U ovi m sl uaj evi ma pomae
Ing. Dragutin Crni
sl i ka br . 39
uni kamenci
Kri t i na i vot na dob kad se st varaj u kamenci j e i zmeu
50 i 70 godi na. Ci roza j etre ili eerna bol est poj aavaj u rizik
st varanj a kamenaca. Kod ena se st varaj u tri put a ee
nego kod mukar aca. Jedan od uzroka j e por emeaj u iz-
mj eni mast i i kol est erol a za vri j eme t r udnoe.
Bol ovi se kod uni h kamenaca j avl j aj u u gor nj em des-
nom di j el u t r bune upl j i ne i j avl j aj u se u obl i ku vrl o j aki h i
bol ni h gr eva (kol i ka). Poi nj u kad se si tni kameni i pokre-
nu i i z une kesi ce ponu putovati uni m kanal om.
Radiestezija
196 197
Kamenci mogu biti u obl i ku si tnog pi j eska, gri sa ili manj i h
kameni a. I z obl i ka gri sa stvaraj u se vei kameni , i do vel i -
i ne or aha. Boj a kamena oznaava ega i ma vi e u nj egovu
sast avu. Kr ee se od crne (vi ak bi l i rubi na) do smee (vi-
ak kol est erol a) . Gl avni sastoj ci kamena su kol est erol , bi l i -
rubi n i vapnenac.
Bol ovi se j avl j aj u i nakon uzi manj a masne hr ane, hrane
koj a nadi ma, od umanj aka t vrdo kuhani h j aj a, j ake kave ili
al kohol a, dr manj a pri l i kom vonj e, zat vora st ol i ce, al i i pri l i -
kom st resa! Bol ovi se j avl j aj u neoeki vano i mogu traj ati sa-
t i ma. est o se j avl j aj u i u desnom r amenu, ali i u kral j eni ci !
Kad kamen zapne u unom kanal u, bi l i rubi n prodi re u
krv, koa postaj e ukasta, mokraa dobi va boj u pi va, a sto-
l i ca post aj e svi j etl a. Dol azi do ut i ce!
Kod upal e une kesi ce dol azi do bol ova koj i se poj aa-
vaj u, uz poj avu vrui ce, muni ne i povraanj a. Kod bol ni h
gr eva pr epor ua se suzdr avanj e od hrane i mi r ovanj e u
krevet u s t opl i m obl ozi ma.
Kr oni na upal a une kesi ce moe prouzrokovat i i poj a-
vu raka na nj oj ! Kod kroni ni h upal a obi no dol azi do t al oe-
nj a vapnenca na st i j enkama kesi ce i t o j e odl i na podl oga
za razvoj raka! Zat o su kroni ne upal e vrl o opasne!
uni kamenac moe se ukl oni ti kl asi nom ili suvr eme-
nom oper aci j om, zat i m endoskopi j om do vel i i ne kamena
od 30 mm, a moe se razbi ti i ul t r azvukom. Kod ul t razvuka
nema operat i vnog rezanj a, a razbi j eni kamen se u obl i ku sit-
nog pi j eska izlui uni m kanal om. Tu post oj i opasnost po-
vr eda st i j enke kesi ce, to kasni j e moe uzrokovat i vel i ke
pr obl eme. Kod kamenaca st voreni h na bazi kol est erol a mo-
gu j e i kemi j ski post upak ot apanj a. U svakom sl uaj u, lije-
ni k e v am preporui t i nai n i vrstu l i j eenj a.
Radi est ezi st i mogu odredi ti vrst u, vel i i nu, kol i i nu i po-
l oaj kamenaca na j edan od ve opi sani h nai na:
Sl i ku osobe ili desni dl an paci j ent a post avi t e desno, a vi -
sak dr at e 1 do 2 cm i znad. Li j evo, s l i j evom r ukom u koj oj
j e neut ral na pi sal j ka, prel azi te po pri l oenoj ski ci i to od spo-
j a dva kanal a, unog i gut erai nog, pr ema vanj skom kraj u
une kesi ce. Na preci zno post avl j ena pi tanj a o onom to
nas zani ma, dobi t emo i preci zne odgovor e. Ti e odgovor i
Ing. Dragutin Crni
Ugr i z kr pel j a - r azvoj bol es t i " L y me B o r r e l i o s e "
Povr i ne t er ena prekri venog zar aeni m krpel j i ma svuda
u svi j et u (i u Hrvatskoj ) iz dana u dan sve su vee. Svi su, a
pogot ovo dj eca, i zl oeni st al ni m opasnost i ma i el i m i h na
vr i j eme upoznat i s mogui m nepri l i kama.
Nije svaki ugri z krpelja opasan. U normal ni m sl uaj evi ma
samo oko 10% ovi h krvopi j a nosi u sebi opasne bakteri j e Bo-
rrel i ose. Zar aenost krpel j a ovisi vei nom o godi nj em dobu,
regi j i i st adi j u zrel osti krpel j a.
Kako j e dol o do i mena te bol esti ? U gr adi u Lyme u
Connect i cut u (SAD), 1975. godi ne vei broj dj ece i odrasl i h
obol i o j e od nepoznat og obl i ka artri ti sa. Ti pi ni si mpt om j e
bi o da su i m zgl obovi bol no nati cal i i s v r emenom postaj al i
ot eeni . Neobi no velik broj obol j el i h uzbuni o j e zdr avst ve-
ne radni ke. Trebal o j e sedam godi na da se doe do rj eenj a
zagonet ke i ot kri vanj a i zazi vaa bol est i . Bi l a j e to bakt eri j a
Borrel i a, koj u j e krpel j ugri zom unosi o u l j udsko ti j el o. Pre-
ma mj est u pr vog otkri a, bol est j e nazvana "Lyme borrel i o-
sa", a prenosi t el j j e obi na ti tasta krpel j .
Ugri z zar aenog krpel j a moe prouzroi t i i t eku bol est
"meni ngoencef al i t i s", to se dogaa ugl avnom kod ugri za
poet kom l j eta. To j e upal a modane kore i ovoj ni ce. Po-
sl j edi ce su vrl o t eke! Bol est moe potraj ati doi vot no!
198
Radiestezija
Borrel i ose se mor a lijeiti ant i bi ot i ci ma i to pri j e to po-
nemo, to j e bol j e za paci j enta. Li j eni ci postavl j aj u di j agnozu
ugl avnom na osnovi i zgl eda bol esni ka. Odl uka j e kat kad
vrl o t eka i obi no j e potrebno nekol i ko l aboratori j ski h anal i za.
I nfekci j a Borrel i osom naj ee prol azi kroz tri osnovne
f aze:
1. f aza
U oko 6 0 % sl uaj eva i nfekci j a se j avl j a u roku od tri dana
do 4 t j edna nakon ugri za, kao bezbol na, cr venkast a, l utaj u-
a ot ekl i na ( er yt hema mi grans). Cr venkast og j e i zgl eda i
iri se u obl i ku kr uga. U sredi ni j e bl i j eda, t ako da se na kra-
j u vi di j o samo crvenkast i pr st en. Nakon nekol i ko t j edana
nest ane sama po sebi .
Mogua j e i vrui ca, bol ovi u mi i i ma, gl avobol j e ili ot e-
kl i ne l i mfni h vorova. Lijei se ant i bi ot i ci ma.
2. f aza
Uzroni k se proi ri o or gani zmom. Tj edni ma ili mj eseci ma
nakon ugri za krpel j a moe se, ugl avnom na mj est i ma ugri za,
j avl j ati dosadna, a ponekad i j aka bol . Na i vanom sust avu
ova i nfekci j a moe i zazvati mj est i mi nu oduzet ost ( pogot o-
vo na licu) ili upal u modane opne (meni ngoencef al i t i s).
Ponekad se razvi j u cr vene ot ekl i ne na prsni m br adavi -
cama, usni m j agodi cama ili na muki m spol ni m or gani ma.
Mogue kompl i kaci j e na srcu j avl j aj u se u obl i ku por emea-
j a ri tma rada srca i poveane opasnosti od sr anog i nfarkta!
Li j ei se i nfuzi j om s ant i bi ot i kom.
3. f aza
Borrel i ose moe napast i bilo koji or gan ili tki vo. est o
dol azi do upal e j ednog ili vi e zgl obova, i to naj ee kol j e-
na. Koa na nogama ili rukama moe postati t anka i nabo-
rana kao per gament . Moe doi i do por emeaj a ri t ma rada
srca, kao i dugot raj ni h por emeaj a seksual ne pot enci j e, a
isto t ako i smanj enj a seksual ne el j e.
Li j ei se i nfuzi j om s ant i bi ot i kom.
199
biti u obl i ku j ednog od dogovor eni h kret anj a vi ska. Uvj et j e
da se radi pol ako, strpl j i vo i odgovor no.
Pri di j agnost i ci ranj u t reba biti opr ezan, j er osoba moe
pati ti od bezazl ene prehl ade, pa sve do raka! Ponekad t o
mogu biti i umi l j eni bol ovi na ve odst ranj enoj kesi ci . U sva-
kom sl uaj u, svoj e mi l j enj e, ako j e pot r ebno, daj t e paci j en-
tu u pi sanom obl i ku, s mol bom nj egovu l i j eni ku da obrati
posebnu panj u na ono to ste di j agnost i ci ral i !
Ing. Dragutin Crni
P r o b l e mi s kral j eni com
Kr al j eni ca j e osnovni stup naeg or gani zma. Sast oj i se
od odr eenog broj a kosti j u, kral j eaka. Oni su ugl avnom po-
kret ni , osi m naj ni eg di j el a ki me, gdj e ve u r anom dj et i nj -
st vu kral j eci meusobno srauj u. I zmeu kral j eaka se
200
Radiestezija
nal aze hrskavi ni di skovi , prsteni ili pl oi ce, koj i sl ue kao
l eaj evi pri l i kom pokret anj a. Kroz kral j eni cu, koj a j e obl i ko-
vana t ako da svi kral j eci i maj u u sredi ni vel i ki otvor, a sa
st r ane i zrasl i ne koj e sl ue kao grani ni ci pokr et anj u kral j e-
aka, prol azi gl avni snop i vani h vl akana. I z t og snopa,
koji j e i zravno vezan s moz gom, odvaj aj u se poj edi ni skl o-
povi i vaca i kroz kral j eke vode do svog odr edi t a. Ta su
odr edi t a di j el ovi ti j el a ili poj edi ni organi .
Taj nosi vi st up naeg ti j el a gr aen j e t ako da podnese
odr eena opt er eenj a i ugl avnom dobr o i spunj ava svoj u
zadau. Nj egov najosjetljiviji di o su meukral j eni prsteni -pl o-
i ce, odnosno di skovi . Oni s godi nama, a i zbog nedovol j -
nog kret anj a, mogu ot vrdnut i i post at i poput kost i j u, kao i
nj i hove teti ve pomou kojih su vezani za susj edne kral j eke.
U t om sl uaj u kaemo da su kral j eci "srasl i " j edan uz
drugi , uzrokuj ui pot punu nepokret nost t og di j el a kral j eni ce.
Snopovi i vaca koj i prol aze t i m di j el om kral j eni ce post aj u
ot eeni i uzrokuj u j ake bol ove, pa ak i nepokr et nost di j e-
l ova ti j el a koji i m pri padaj u.
Drugi , ei sl uaj , j e da se ti meukral j eni prst eni -pl o-
i ce usl i j ed dugot r aj nog i prevel i kog opt er eenj a j ednost av-
no "spreaj u", t j . st anj e se. Posl j edi ce su iste kao i kod oko-
t avanj a, s t om razl i kom da j e kral j eni ca u ovom sl uaj u
pokret l j i va, ali uz j ake bol ove. U ovom sl uaj u ne smi j emo
se nagl o kretati , di zati ili nosi ti veu t ei nu, ne moemo du-
go st aj at i , hod j e ot ean, mor amo l eati na r avnom i t vr dom
l eaj u, i t d.
Bol esni ci ma koj i i maj u pr obl ema s kral j eni com pr epor u-
uj em da to pri j e pr onau dobr og radi est ezi st a i zamol e
ga da det al j no pregl eda st an ili kuu u koj oj i ve. Dobr o bi
bilo prekont rol i rat i i radno mj est o. Ako j e pot r ebno, post av-
lja se zati ta proti v tetni h zraenj a, a i z i skust va z nam da
j e to prvi i naj vani j i uvj et u pr ocesu l i j eenj a!
201
K a k o s e zati ti ti od i nf ekci j e L y me bor r e l i os e ?
Krpel j se ne nal azi na dr veu! Moe se nai na vi si ni od
1 do 1,5 m, na travi , paprati , i u gusti u pod dr veem, na ru-
bovi ma umski h put ova, na parki ral i t i ma ili u vr t ovi ma. i -
vot i nj i cu "pokupi mo" u prol azu. Kod odrasl i h obi no ugri ze
u nogu, a kod dj ece naj ee u vl asi te.
Kad se eet e t akvi m okol i em ili t amo net o radi t e, za-
ti tu mogu prui ti duge hl ae, s nogavi cama ut aknut i ma u
ar ape, koul j a dugi h rukava i zat vor ene ci pel e. Svi j etl a od-
j ea ol akava kasni j u potragu za krpel j i ma. Dj eci t reba kapa
ili mar ama.
to j e krpel j due pri vren na kou, to j e vea opasnost
da e se uzroni k Borrel i ose preni j eti u na or gani zam. Na-
kon bor avka na ot vor enom, mor amo se odmah pregl edat i i
ski nut i krpel j e ukol i ko su se uhvati l i za kou. To i ni mo s
posebnom pi ncet om, a moemo i h namazat i s bilo koj om
mast i ili ul j em, j er krpel j t ada naput a zagr i eno mj est o.
Upoz or enj e: Nabrekl o ti j el o krpel j a ne smi j e se zgnj ei ti
prst i ma! Uzroni k Borrel i ose moe vam ostati na koi i i za-
zvati i nf ekci j u!
P r epor uk e: Ci j epi ti se proti v ove i nfekci j e. Ta zati ta tra-
j e oko 3 godi ne. Odj enut i se i obut i kako smo ve opi sal i .
Ako se naemo u nepoznatoj pri rodi , radi estezi st nam moe
pomoi i i zvri ti kont rol u da l i na t om podr uj u i ma zarae-
ni h krpel j a ili ne.
Ing. Dragutin Crni
202
Radiestezija
S obzi rom da mi govori mo o probl emi ma vezani m za ki-
meni st up, uz obj anj enj e o di j eti mor amo poj asni t i to j e
j o poel j no i pot r ebno poduzet i . To su razne vj ebe koj i ma
pot i emo kral j eni cu i nj ene prst ene-pl oi ce da se pomi u,
pogot ovo u oni m di j el ovi ma koji naj vi e mi ruj u. Vj ebe mo-
raj u biti l agane i t reba i h i zvodi ti bar em dva put a dnevno,
uj utro i naveer. Pr epor uuj em pri t om dogovor s bi l o koj i m
l i j eni kom f i zi ot erapeut om. Pokuaj t e i skreno odgovori t i kad
ste zadnj i puta uspj el i stoj eke, skupl j eni h nogu i ne savi j a-
j ui i h u kol j eni ma, dohvati ti pr st i ma ruke prst e na nogama?
Uz t j el esne vj ebe za pokret anj e ki me, obavezno i sko-
ri sti te i svaku pri l i ku za l aganu et nj u pr i r odom, po mogu-
nosti i zvan st aza i put ova!
2. P r va pomo
Kod or t opeda obavezno prekont rol i raj t e va "staj ni t rap",
odnosno svod st opal a! Obi no neko vr i j eme t reba nosi ti
ul oke u ci pel ama. Ovo se mor a ui ni ti bez obzi ra to mi
mi sl i mo da znamo sve o nai m stopal i ma! Sput ena stopal a,
a ne samo r euma, i ma za posl j edi cu bol ove u kral j eni ci i
savi j anj e prsti j u na r ukama!
3. Pomo
Post oj e mnoge teori j e i nai ni kako pomoi l j udi ma koji
i maj u pr obl ema s kral j eni com. el i m obj asni ti moj nai n ra-
da, koj i j e vrl o sl i an post upku g. Br eussa i z Aust ri j e, a re-
zul tati su odl i ni . Posl i j e kompl et nog t r et mana bol esni ci mi
se ni nakon nekol i ko godi na ni su al i l i na bol ove u kral j eni -
ci zbog koj i h su trai l i i dobi l i pomo!
Vj er uj em da nema i stroeni h di skova, odnosno pl oi ca;
oni su samo zgnj eeni ili, bol j e r eeno, "spreani "! Di skovi
se mogu oteti ti pri l i kom mehani ki h povr eda, al i t o j e drugi
sl uaj .
203
Pot r ebno j e nai neut ral na mj est a za spavanj e, odmor ili
r ad. Ako st e t o j ednom ve napravi l i , pot r ebno j e napravi t i
ponovnu kont rol u zbog promj ena iji se uzroci ne mogu pri -
mi j eti ti u bl i oj okol i ci . Potresi u udal j eni m kraj evi ma i mno-
ge dr uge poj ave uzrokuj u pr omj ene na t r asama podzemni h
vodot okova, magnet ski h t okova i razni h drugi h zraenj a. Na
t e pr omj ene, osi m potresa, utj eu nove st ambene zgr ade,
novoi zgr aene cest e, kanal i , razne el ekt r onske i nstal aci j e,
el ekt r ovodovi , i td.
Pr edl aem bol esni ci ma sl j edeu t er api j u, odvoj enu u tri
f aze. Svaka f aza moe biti i samost al na cj el i na. To su: 1.
Hi tna pomo, 2. Prva pomo i 3. Pomo
1. Hi t na pomo - pr avi l na di j et a
Naj osnovni j e j e kod nepri l i ka s kral j eni com smanj i t i nj e-
no opt er eenj e! To znai hi tno smanj i t i t ei nu ili, bol j e ree-
no, "ki l au" ti j el a! Ovo se posti e razni m di j et ama, i j o bol j e,
pr omj enom j el ovni ka.
Di j et a i vj ebe
Mnogi se pi taj u gdj e su grani ce di j et e. Ni j e dovol j no sa-
mo "stati " u prol ogodi nj u hal j i nu ili hl ae. Prava t ei na j e
ona koj u na ki meni stup moe podni j et i bez opasnost i od
ot eenj a!
Lj udski kost ur se konano razvi j e do 20. - 21. godi ne i -
vot a. On j e obi no graen za tei nu koj u j e mor ao nosi ti u to
vri j eme. Ekst remi su i z ovoga i skl j ueni . Tei na koju j e orga-
ni zam t ada i mao, smi j e t i j ekom i vot a maksi mal no narasti
naj vi e 2 0 %. To j e gornj a grani ca l j udske t ei ne!
P r i mj er : Mukar ac ili ena koj i s 20 godi na t ee 72 kg,
smi j u se udebl j at i naj vi e 14,4 kg, t j . do 86, 4 kg. Sve i znad
t oga j e opasno po zdravl j e i svaki gr am j e vi ak! I deal no bi
bi l o zadrat i to poveanj e t ei ne na 10 - 15% (7,2 do 10,8
kg) i ne pri j ei 79, 2 kg, odnosno 82, 8 kg.
Ing. Dragutin Crni
Opi s p o s t u p k a :
a) - Kod dol aska paci j enta i zvri se det al j an pregl ed or-
gani zma i f unkci j a poj edi ni h organa. Pri mi j eeno j e da vei na
bol esni ka i ma pr obl ema s bubr ezi ma! Bubrezi su j edan od
gl avni h fi l tara u naem ti j el u. Kroz nj i h se i zl uuj u t ekui ne i
mokr ane sol i i z naeg or gani zma. Sl ab rad bubr ega uzro-
kuj e nedovol j no i zbaci vanj e mokr ani h sol i (uri nat a), a one
se, u pravi l u, naj radi j e kri stal i zi raj u upravo na hr skavi cama!
Te su hr skavi ce naj ee u zgl obovi ma i di skovi ma-pl oi ca-
ma u kral j eni ci .
Obi no pr epor uuj em aj za bubr ege, koj i se pokazao
odl i an za ovu namj enu. To j e si tno i zrezana mj eavi na od:
15 g presl i ce (Equi set um arvense I.), 10 g kopri ve (Urti ca
di oi ca), 8 g t r oskot a (Pol ygonum avi cul are L.) i 6 g gospi ne
t rave ( Hyper i cum perf orat um).
Pr i pr ema: 1 l i i cu mj eavi ne stavi ti u 2 dl ki pue vode,
pokl opi ti i skl oni ti sa tednj aka; nakon 10 mi n proci j edi ti . Ta-
l ogu dodat i j o 4 dl ki pue vode i kuhat i t ono 10 mi n. Pro-
ci j edi ti . Obj e t ekui ne i zmi j eati i piti hl adno t okom dana u
mal i m gut l j aj i ma. Uj utro natate, pri j e ruka i pri j e spavanj a
popi ti po pol a al i ce t og aj a. Prije gut anj a dobr o ga u usti -
ma "promi j eat i ". 1 mal i gutl j aj = 1 j una l i ca!
U aj u se nal aze vani sastoj ci koj e ne smi j emo uni ti ti
kuhanj em i zato mj eavi nu naj pri j e dr i mo u t opl oj vodi , da
bi se pot r ebne komponent e mogl e nesmet ano otopi ti . Jedan
od naj vani j i h sast oj aka, kr emenu ki sel i nu, dobi j emo tek l a-
gani m kuhanj em t al oga u vr emenu od 10 mi n.
U razdobl j u u koj em pi j emo ovaj aj trebal o bi i zbj egavati
masne j uhe, meso i mesne preraevi ne. aj se pokazao dj e-
l ot voran kod upal a bubrega, kao i kod dr ugi h bol esti bubr e-
ga. Pomae i obol j el i ma od raka, l eukemi j e i di j abet esa D-2.
Smi j e se piti samo 3 t j edna!
204
Radiestezija
b) - Obavezno se i zvri radi estezi j ski pr egl ed st ana pa-
ci j ent a. U stan se mor a postavi ti zat i t a proti v t et ni h zr ae-
nj a.
Ovo j e pot rebno zbog zati te paci j ent a, j er nema smi sl a
bi l o t o raditi s nj i m ako e ponovno biti i zl oen zr aenj u
koj e j e i dovel o do bol esti . Tako se or gani zmu osl obaa do-
dat na energi j a, koj u j e i nae troi o u borbi sa t et ni m zrae-
nj i ma.
I zr avni r ad s kral j eni com:
Uz t ret man s aj em vrl o j e vano i i stezanj e ki menog st u-
pa! Paci j ent se mor a opusti ti u l eeem pol oaj u i t o vi e
ol abavi t i mi i e. Pri i stezanj u j e pot r eban pomaga u koj eg
paci j ent i ma povj erenj a. Jedna osoba pri ma paci j ent a i spod
pazuha, a dr uga za noge. I stezanj e se vri dok se ne osj eti
da se kral j eni ca dovol j no rast egnul a. Obi no j e pot r ebno 3
do 6 i st ezanj a, to ovi si o grai i t ei ni paci j ent a. Mor a se
radi ti pal j i vo i s osj eaj em.
Nakon t oga ci j el u kral j eni cu dobr o nat opi mo s ul j em od
gospi ne trave (mj eavi na gospi ne t rave - Hyper i cum perf o-
rat um i masl i novog ul j a). Pri tom l agano masi r amo da bi se
ulje to bol j e upi l o u kral j eni cu. Ni kada se ne smi j e masi rati
i zravno po kral j eci ma! Pri ti sak post epeno poj aavamo. To
traj e oko pol a sat a.
Po zavr et ku masae nast upa naj del i katni j i di o posl a.
Li j evom r ukom daj e se paci j ent u dodat na bi ol oka energi j a,
a u desnoj se vrti vi sak. Poi nj e se od vratni h kral j eaka pre-
ma t rt i ci . Dl an l i j eve ruke mor a biti pri ti snut na ti j el o paci j en-
t a kako bi se pri j el az energi j e odvi j ao to l ake. Paci j ent e
u j ednom t renut ku osj eti ti vrel i nu na mj estu gdj e se dri ruka.
Vi sak nam svoj om vrtnj om pokazuj e kol i ko dugo j e pot rebno
drati ruku na j ednom mj est u. Mi ustvari sa svoj om ener gi -
j om poma emo pr obuenoj energi j i paci j ent a da "dovede u
red" st anj e u st ani cama nj egove kral j eni ce. Ovaj post upak
205
Ing. Dragutin Crni
206
Radiestezija
207
Di s k opat i j a - bol ov i u kral j eci ma
Uzroci : neopr ezno podi zanj e t eret a, nepr i r odno okl i znu-
e, nepravi l no sagi nj anj e ili okret anj e, brzi pokret , i t d.
Pomou vi ska ili osobni m opaanj em ut vr di mo mj est o i
uzroke bol ova. Nakon t oga moemo pri stupi ti ubr zanom po-
st upku i zl j eenj a paci j ent a, i to samo ako on to zat rai . Na-
vest u j edan t akav post upak, nakon koj eg j e paci j ent u
roku 1 do 3 dana opet pot puno zdrav.
Ter api j a:
Lumbal ni di o kral j eni ce t r eba natopi ti s j akom raki j om i
dobr o i zmasi rat i , al i ne po kral j eci ma! To radi mo oko 3 mi -
nut e. Oko 5 mi n nakon t oga dobr o nat opi mo l umbal ni di o s
ul j em od gospi ne trave. Moe se upotri j ebi ti i neko dr ugo ulje
ili mast . Ulje od gospi ne trave j e naj bol j e j er ga or gani zam
dobr o upi j a. Nakon masae st avi mo na obol j el i di o sl j edei
obl og:
- 2 di j el a nar i bane crne rotkve ( Raphanus sati vus) za-
j edno s kor om
- 1 di o nar i banog kori j ena hrena (Cochl eari a armorat i a)
Od t r enut ka kad nar i bamo crnu rotkvu i hren pa do upo-
rabe ne smi j e proi vi e od 5 mi n. Nanosi se obl og debl j i ne
5 mm, a pr ema mar u se stavi krpi ca da spri j ei kont akt s
obl ogom, j er bi t o i zazval o j ako peenj e. Obl og se dri oko
1 sat. Nakon ski danj a obl oga, to mj est o t reba dobr o oprati i
namazat i s ul j em. Paci j ent a ut opl i mo i ost avi mo da lei u
r avnom pol oaj u kako se kral j eni ca ne bi kri vi l a. Ovo j e
naj bol j e initi naveer pri j e spavanj a.
Za vri j eme ove terapi j e nije dozvol j eno pui ti niti piti al -
kohol . Za vri j eme masae mor a se i zbj egavati i zravan pri ti -
sak na kral j eke. Kral j eni ca se moe centri rati l agani m pri -
t i skom sa st rana na kral j eke. To t reba raditi vrl o pal j i vo!
Vel i ka pomo j e davanj e potrebne bi oenergi j e, kako j e to opi -
sano u sl j edei m pogl avl j i ma.
traj e od 15 mi n do pol a sat a! U Bi bl i j i j e pri kazan I sus kako
lijei paci j ent e pol aganj em ruku na nj i h, a ne t j er anj em mu-
ha oko nj i h!
Bi tno j e shvati ti da se di skovi ili pl oi ce i zmeu kral j ea-
ka ponaaj u kao spuva. Kad su st i snut i , smanj uj e se pr o-
stor i zmeu kral j eaka i j avl j a se bol ni pri ti sak na i vce koj i
t uda pr ol aze. Ako i h nat opi mo s ul j em, obuj am i m se opet
povea, kao i prost or i zmeu kral j eaka, a sami m t i m pre-
staj e i pri ti sak na i vane snopove, odnosno prest aj e bol !
Kral j eni ca j e ponovno pokret na!
Nakon t r et mana paci j enta dobr o ut opl i mo i ost avi mo da
lei na mi ru barem pol a sata! Ako zaspi , ost avi mo ga da spa-
va. Zamaene di j el ove ti j el a omot amo r uni kom kako ne
bi smo zaprl j al i post el j i nu.
Kod t ei h sl uaj eva pot rebno j e nekol i ko takvi h post upa-
ka, to ovi si o paci j ent u i tei ni bol est i . Prvi t r et man, koj i se
sast oj i od tri masae, pot rebno j e redovi t o ponavl j at i svaki
drugi ili trei dan, a kasnije j ednom t j edno. U prosj eku j e do-
vol j no 6 do 9 t r et mana nakon prvog t j edna.
Kod sl abi j i h bol ova u kral j eni ci dovol j no j e i zvri ti j ednu
seri j u masaa refl eksni h zona na t abani ma paci j ent a. Ui -
nak j e vrl o dobar. Masaa refl eksni h zona j e dobr a za pomo
kod mnogi h obol j enj a i vrl o est o ni j e pot r ebno poduzi mat i
ni ta dr ugo. U svi j etu postoj e posebne ordi naci j e samo za
t akvu masau!
Nakon ovi h t r et mana paci j ent se mor a st r ogo pri dravat i
svega to j e do sada reeno. Posebno se to odnosi na odra-
vanj e smanj ene tei ne, l agane tj el esne vj ebe, etnj e, izbje-
gavanj e t eki h tj el esni h napor a i nagl i h pokr et a. Ukrat ko,
t r eba i vj eti nor mal no, ali bez i zi gravanj a super -j unaka!
Ing. Dragutin Crni
208
Radiestezija
ot padaka kao to su: saml j evene ovj e gl ave, unut ranj i or-
gani i kost i , a dodaval e su se i i tave ugi nul e i voti nj e. To bi
bi o nor mal an i got ovo pri rodan pr oces, ali zaboravi l o se da
su goveda i skl j ui vo bi l j oj edi ! Zbog smanj enj a t rokova proi -
zvodnj e, brano se zagri j aval o samo do 800 C, to j e dovol j -
no da usmrti ti uzroni ke sal monel e, ali ne i uzroni ke bol esti
"Scrapi e". Ta se bol est oi tuj e u sl j edei m si mpt omi ma (re-
dom) : grevi , svrbe, e, sl abost, paral i za, smrt . Uzroni k
bol esti razvi j a se preko svi h normal ni h grani ca. I j o net o:
uzroni k bol est i , koj i se ne smat r a opasni m za ovj eka, u
govedi ma se razvija u zarazan i opak oblik! I nkubaci j a u ova-
kvi m sl uaj evi ma traj e rel ati vno vrl o kratko vri j eme!
Op a s n o s t za l j ude
Godi nama su ljudi vj eroval i da uzroni k BSE-a ne moe
biti t et an za ovj eka. Al i kad se j e broj obol j el i h od Creut z-
f el dt -Jakobove bol esti nagl o poveao, i kad se to povezal o
s pot r onj om goveeg mesa i nj egovi h preraevi na, a to j e
post al o oi gl edno, niti znanst veni ci ni su vi e mogl i i zbj ega-
vati t e i nj eni ce. Sve j e ukazi val o na smr t onosne si mpt ome
j ednog, pri j e nepoznat og, obl i ka CJB-a:
- zaraene osobe umi ral e su nakon neobi no dugotraj ni h
bol ova, koj i su traj al i i do dvi j e godi ne.
- u mozgovi ma zaraeni h osoba pr onaeni su kugl asti
obl i ci di j el ova tki va. Vj eroj at no su se odumrl i i odbaeni uz-
roni ci "uboj i ce bj el anevi na" pretvaral i u te kugl ast e obl i ke.
- u mo danom el ekt r oencef al ogr amu (EEG) nije prona-
eno vel i ko ri tmi ko pranj enj e modani h struj a, koj e se i na-
e j avl j aj u pri kraj u CJ bol esti .
- i skl j ui vo ki rurka aut opsi j a moe dokazat i post oj anj e
CJ bol esti ! Isto t ako, to se moe dokazat i i pomou radi este-
zi j e!
- razaranj e mozga se ne moe zaust avi t i !
209
K r av l j e l udi l o ( B SE) - B ov i ne s p o n g i f o r me enz epha-
t o l o p a t h i e
Do pri j e nekol i ko godi na j edi ni sl uaj evi kravl j eg l udi l a
zabi l j eeni su u Engl eskoj i vi carskoj . Danas i mamo sl ua-
j eve i u Hr vat skoj . Radi estezi sti mogu puno pomoi u ra-
nom ot kri vanj u te bol esti . Da bi to bili u st anj u, prvo mor aj u
upoznat i bol est i naui ti to moraj u trai ti . Kod nas nema
popul ar ne l ekti re o t ome i zato el i m upoznat i i tatel j e s
nj om.
to j e t o B SE?
Nakon svi h dosadanj i h i strai vanj a ut vreno j e da se
BSE moe preni j eti i na ovj eka, gdj e i zazi va poseban obl i k
Cr eut zf el dt -Jakobove bol esti (CJB).
CJB uzroni k napada sredi nj i i vani sust av i mozak.
Neur oni se zgruavaj u (grudaj u), a mozak post aj e rupi ast
poput spuve. Bol esni ci padaj u u depr esi j u, s v r emenom
postaj u agresi vni , nekontrol i rano se trzaj u i nenadano umi ru
bez svi j est i .
Taj nu bol esti rijeili su 1920. nj emaki neurol ozi Al f ons
Jakob i Hans Ger har d Creut zf el dt , koj i su j e opi sal i kao
egzot i ni bi ovj eanst va. Ona j e uvi j ek smr t onosna, ali u
nor mal ni m pri l i kama dogaa se samo u 1 do 2 sl uaj a na
mi l i j un st anovni ka. U ovi m "normal ni m" sl uaj evi ma, i nku-
baci j a mo e pot raj at i i do nekol i ko deset aka godi na. Pod
nor mal ni m okol nost i ma podr azumi j eva se pr ehr ana st oke
pri rodni m put em, bez dodavanj a raznorazni h, ugl avnom sum-
nj i vi h koncent r at a!
Koj i su uz r oc i BSE- a?
BSE se poel a iriti zbog nesavj esnosti i l akomosti engl e-
ski h uzgaj i vaa krava. Izvori te lei u zaraznoj bol esti ova-
ca pod i menom "Scrapi e", rai renoj u Engl eskoj . Uzgaj i vai
su hrani l i svoj e krave s j ef t i ni m br anom, kao dodat kom
hrani i z si l osa. To se brano proi zvodi obr adom i voti nj ski h
Ing. Dragutin Crni
sl i ka br. 40
Izgled mozga napadnutog s BSE-om
K ako s e p o s t u p a kod B SE bol es t i ?
a) K a k o si ovj ek moe pomoi ?
Proti v BSE-a, odnosno t ako i zazvanoj CJ bol est i , ovj ek
zasad ne moe ui ni ti ni ta, osi m da ne j ede zar aenu go-
vedi nu i nj ene preraevi ne. U t ome bi moral i svi sudj el ovat i
i surai vat i : drava, zdravst vo, t rgovi na, kupac; j er ako t rgo-
vi na namet ne svoj u l ogi ku, onda su t ragedi j e u obi t el j i ma
nei zbj ene!
b) to mo g u uiniti l i j eni ci ?
Li j ekovi s koj i ma medi ci na raspol ae za sada su ogr ani -
eni . Kod poj ave prvi h si mpt oma, bez obzi ra to paci j ent
210
Radiestezija
b) t o mo g u ui ni ti l i j eni ci ?
Li j ekovi s koj i ma medi ci na raspol ae za sada su ogr ani -
eni . Kod poj ave prvi h si mpt oma, bez obzi ra to paci j ent
mi sl i , t reba razmi l j ati o CJ bol esti . Tr eba dal j e i strai vati po-
mou EEG-a i kompj ut erske t omogr af i j e te pokuat i otkri ti
event ual ne dodat ne si mpt ome bol est i . EEG-om se mogu
pronai ti pi ni i karakteri sti ni uzorci CJ bol esti . Jedi no mo-
dana bi opsi j a moe potvrdi ti sumnj u u tu bol est, i to ako se
u modanom tki vu pojavi "spuva"! Kako j e sama bol est neiz-
l j ei va, mo emo samo ubl aavati nj ene si mpt ome!
c) Openi t o
CJ bol est se vj eroj atno razvi j a uz pomo bj el anevi ne
"pri on", koj a nast ane u mozgu i neznat no se pr omi j eni . Ta
se ot eena bj el anevi na vie ne moe razgrai vati i obl ae
se oko drugi h i vani h stani ca te remeti proi zvodnj u normal -
ne bj el anevi ne. S vr emenom te obl oge ubi j aj u i vane sta-
ni ce. To pr ouzr okuj e rupi ce u mozgu, i j a koncent r aci j a do-
bi va i zgl ed spuve!
Ova j e bj el anevi na vrl o ot porna. Prei vl j ava t emper at ur e
i preko 2000 C, dezi nfekci j ska sredst va kao to j e f ormal i n,
te UV i rendgensko zraenj e! Dani ma i zol i rana, prei vl j ava i
ostaj e i vahna i zarazna!
d) S i mp t o mi
Gl avni si mpt omi koji se j avl j aj u kod CJ bol esti su sl j edei
( r edom) : pospanost , gl avobol j a, gubi t ak pamenj a, gubi t ak
sl uha, depresi j a, agresi vnost , hal uci ranj e, gubi t ak koor di na-
ci j e, koma, smrt .
Opasni uzroni k bol esti ovaca "Scrapi e", kravl j e l udi l o i
Creut zf el dt -Jakobova bol est pri padaj u i stoj porodi ci . To bi
shemat ski i zgl edal o ovako:
- uzroni k Scrapi e - ovca - brano i dr. - krave (goveda)
- ovj ek - smrt.
211
Ing. Dragutin Crni
212
Radiestezija
213
st al nog bor avka i/ili rada! Zat o j e neophodno i zvri ti radi -
est ezi j sku zati tu mj est a bor avka paci j ent a, ak i ako nam
prve pret rage pokazuj u da paci j ent boravi na net et l j i vom
mj est u!
Zaj edni ke kar akt er i s t i ke:
Upal a na cri j evi ma pogor ava pr obavu i smanj uj e se
unos hr ane. Tako dol azi do umor a, pot i t enost i , pogor anj a
krvne sl i ke i gubi t ka t ei ne or gani zma. I st ovr emeno se po-
veava kol i i na t ekui ne i bj el anevi ne u cri j evi ma. St ol i ca
se smanj uj e i postaj e sve vi e t ekua. est o dol azi do prol j e-
va, ili kako bi smo to sl i kovi to rekl i , paci j ent se ponaa kao
gal eb: to u nj ega, to i z nj ega! Dol azi do j aki h bol ova u t rbu-
hu i rast a t emper at ur e. Javl j aj u se t ragovi krvi u stol i ci , na-
roi to kod obol j el i h od Col i ti s Ul cerose. Ono to j e posebno
karakt eri st i no, i i zraeni j e kod Mor bus Cr ohna, j e da dol azi
do povr emenog smi renj a bol esti , koj e moe potraj ati neko-
liko mj eseci , pa i godi nu dana!
Pada kakvoa krvi , odnosno dol azi do poj ave anemi j e, a
obol j el i i ma povi enu t emper at ur u. Dol azi do osj eaj a sl a-
bost i , gubi t ka t ei ne, upal e zgl obova (artri ti sa), j avl j aj u se
pr omj ene na koi ( er yt hema nodosum) , al i i pr obl emi s vi -
dom i upal ne pr omj ene sl uzni ce u ust i ma (stomati ti s). Kod
Col i ti s Ul cerose moe doi i do bol esti j et re, a kod Mor bus
Cr ohna do poj ava apscesa, odnosno l okal i zi rane nakupi ne
gnoj a na st i j enkama cri j eva! Jo j edna neobi nost kod Chro-
nove bol esti j e stvaranj e fi stul a, pogot ovo u podruj u spaj a-
nj a t ankog i debel og cri j eva, ali se to moe dogodi t i i na dr u-
gi m mj est i ma. Fi stul e su nepri rodni spoj evi i zmeu dva upl j a
ti j el a, neto kao by-passi , koji s vr emenom mogu nest at i , a
nast aj u kao posl j edi ca upal e ili nekog ot eenj a. Kroz njih
moe tei sadraj i z j ednog, obi no upl j eg ti j el a, u dr ugo.
Kr oni ne upal e cr i j eva - C ol i t i s u l c er os a i M o r b u s
C r o h n
Postoj i bol est cri j eva gdj e radi estezi j a moe puno pomoi
u ranoj f azi nj enog nast anka. Ta se pomo sastoj i u pravo-
vr emenom ot kri vanj u i i denti fi kaci j i , kad su sva ost al a sr ed-
stva sl ubene medi ci ne j o nemona. To su bol esti pod i me-
nom " M or bus C r o h n " i "Col i t i s Ul cer osa".
Naj vei pr obl em kod medi ci nskog di j agnost i ci ranj a ovi h
bol esti j e u t ome to su si mpt omi kod obj e vrl o sl i ni . Zbog
t oga j e radi est ezi j ska di j agnost i ka od vel i ke pomoi za rano
ut vri vanj e o koj oj se od nj i h zapravo radi . To post i emo
pomou j ednog od opi sani h nai na di j agnost i ci ranj a. Moe
se radi ti i zravno s paci j ent om, ali isto t ako i s nj egovom sl i -
kom ili neki m pr edmet om. Da bi smo mogl i dobi ti t one re-
zul t at e pr et r age, pot rebno j e znati o kakvi m se bol est i ma
radi i poznavat i nj i hove osnovne karakt eri st i ke.
Naj osnovni j i opi s bol esti gl asi :
- C ol i t i s Ul cer os a: j aka upal a si l aznog di j el a debel og
cri j eva pr ema mar u. Ne iri se na dr uge or gane.
- M o r b u s C r ohn: j ake upal e cri j eva. Obi no u bl i zi ni spo-
j a t ankog i debel og cri j eva. Te upal e "putuj u" po t rbuni m or-
gani ma, a naj vi e po t ankom i debel om cri j evu, bez nekog
reda.
Kod obj e bol esti j o nije poznat pravi uzroni k. Pret pos-
tavl j a se da sl j edei uzroci i maj u ut j ecaj a:
- utj ecaj i z okol i ne: i nfekci j e, puenj e, pr ehr ana, tetne
tvari
- pr omj ene u i munol okom sust avu or gani zma
- nasl j edni i mbeni ci ili, bol j e reeno, genet ska skl onost .
- pr obl emi s cri j evnom f l or om.
Na sve ove uzroke vrlo velik utj ecaj i ma i zl oenost nevi d-
l j i vom, ali zat o podmukl om i st al nom zraenj u na mj est i ma
Ing. Dragutin Crni
P r os t at a
Prostata j e di o mukog spol nog or gana u koj em se proi z-
vodi sj emena tenost. Obl i ka i vel i i ne divljeg kestena, smj e-
t ena j e u zdj el i noj udubini i spod mokr anog mj ehura i i spred
i zl aznog di j el a debel og cri j eva. Kroz nj u prol aze mokr ana
ci j ev i i zl azna ci j ev za sj emenu t ekui nu. Prost at a se sastoj i
od mi i ni h vl akana i sj emeni h l i j ezda. Kod stari j i h osoba
moe doi do poveanj a prostate (hi pertrofi j a) koj a t ada vri
pri ti sak na donj i di o mj ehura i mokr anu ci j ev. Posl j edi ca j e
ot eano mokr enj e, sve do pot punog zat varanj a mokr ane
ci j evi . U ovom sl uaj u prostata se povea i do vel i i ne ake,
podi e mokr ani mj ehur i i skri vi , odnosno zatvori mokr anu
ci j ev. Tada se mokrani mj ehur ne moe pot puno i sprazni ti ,
214
Radiestezija
j avl j aj u se bol ovi , a i z zaost al og di j el a mokr ae t al oe se u
mokr anom mj ehur u sol i , razne ki sel i ne, dui ni spoj evi i
st vara se kamen.
Akut na upal a prost at e nast aj e kao posl j edi ca gonor ej e,
gri pe ili opi h i nfekci j a, a j avl j a se naj vi e kod osoba stari j i h
od 60 godi na. Kod ovog obol j enj a t reba biti pal j i v j er u
mnogi m sl uaj evi ma moe se razvi ti u rak, ako se pokl ope
odr eeni uvj eti ! Ti su uvj eti dugot raj ni bor avak na i zvori tu
nekog od tetni h zraenj a bez pr ovedene zati te i ne podu-
zi manj e odgovar aj ueg l i j eenj a. U mnogi m sl uaj evi ma i
pr avodobna operaci j a spaava obol j el og. U svakom sl uaj u
t r eba ozbi l j no pri hvati ti savj ete dobr og radi est ezi st a i svog
l i j eni ka.
Kod ove bol esti treba se strogo pri dravati odr eene pre-
hr ane. Ne smi j u se j esti j ako l j uta, papr ena, masna, ki sel a i
sl ana j el a, stara govedi na ili svi nj et i na, kao ni suhomesnat i i
konzervi rani proi zvodi , ali niti cr vena raj i ca. Zabr anj eno j e
konzumi r anj e al kohol ni h pi a i puenj e! Pr epor uuj e se di -
j et al na prehrana: kuhano pi l ee, puree i t el ee meso, kr um-
pir na sve nai ne, j el a sa to vi e sal at e od kopri ve, zel ene
sal at e, masl aka ili radi a, ci kl e, svj eeg kupusa, mr kve. U
svaku sal at u stavi ti i po 2 aj ne l i i ce usi t nj enog l i sta per-
i na. Tr eba j esti to vi e voa i piti vone sokove. Sal at e j e-
sti za ruak i veer u uz ost al a j el a, zai nj ene s mal o sol i ,
r azbl aenog vi nskog oct a i mal o masl i novog ul j a.
Upal a prost at e lijei se aj evi ma, sal at ama, di j et al nom
pr ehr anom, l i j ekovi ma po preporuci l i j eni ka ili kombi naci j om
svega navedenog, a samo u kraj nj em sl uaj u oper aci j om!
Ovi bi bol esni ci moral i i zbj egavati kupanj e u radi oakti v-
ni m vodama!
215
P o s e b n e kar akt er i s t i ke:
M o r b u s C r o h n - Neredovi t o i zbi j anj e bol est i . Razdobl j a
zdravl j a smj enj uj u se s bol esni ma i obrat no. Upal e napadaj u
ci j el i pr obavni trakt. Gl avna podruj a napada bol esti su pri -
j el az i z t ankog u debel o cri j evo (t ermi nal es i l eum). Bol ovi
se j avl j aj u u ci j el om t rbuhu. Kod napada na debel o cri j evo
dol azi do est i h prol j eva. Ri j etko se j avl j a krv u st ol i ci . U po-
j edi ni m sl uaj evi ma Morbus Crohn moe napasti svaki organ
pr obavnog sust ava, od usta do mar a, ali i pak naj ee na-
pada t er mi nal es i l eum.
C ol i t i s Ul c er os a - Bol ovi se i re od mar a na gor e. Po-
goena j e ugl avnom sl uzni ca u debel om cri j evu. Prol j ev pra-
te j aka krvarenj a i otpaci sl uzni ce cri j eva, kao i cri j evne fl oro.
Javl j aj u se j aki bol ovi i osj eaj pri ti ska u t r buhu. Ako j e upa-
l a samo na kraj u debel og cri j eva (prokti ti s), ne mor a doi do
prol j eva, al i u stol i ci se i pak nal aze ot paci sl uzni ce i cri j evne
f l ore.
I ng. Dr agut i n Crni
216
Radi est ezi j a
b) umor; pospanost ; nezai nt eresi ranost ; gubi t ak pame-
nj a.
Se k s u a l n o s t
a) poj aane t i pi ne t ekoe u menopauzi (topl o-hl adni
val ovi i sl i no).
b) gubi t ak l i bi da; sl abl j enj e pot enci j e.
I zmj ena t v ar i u o r g a n i z mu
a) ubr zano znoj enj e; ni ska razi na masnoe u krvi .
b) poj aana osj etl j i vost na hl adnou; povi ena razi na
masnoe u krvi .
Poj a ana f u n k c i j a : u ovom sl uaj u t i t nj aa proi zvodi
vi ak hor mona.
Posl j edi ce: Or gani zam j e pod stal ni m st r esom i pr eopt e-
reen j e. Razl ozi : upal a ti tnj ae; poveanj e proi zvodnj e hor-
mona u st ani cama ti tnj ae; uzi manj e prevel i ke doze hor mo-
na ti tnj ae kao l i j eka.
Smanj ena f unk c i j a: ti tnj aa proi zvodi manj ak hor mona.
Posl j edi ce: Osj eaj da tijelo "gori"; nezai nteresi ranost; os-
j eaj stal nog umora. Razl ozi : smanj enj e tki va ti tnj ae usl i j ed
upal e; ubrzan proces starenj a ti tnj ae; uzi manj e prevel i ke
doze hor mona ti tnj ae i l i j ekova.
Gua: j avl j a se ugl avnom kao posl j edi ca manj ka j oda u
or gani zmu. Tki vo ti tnj ae nastoj i taj manj ak nadoknadi t i po-
r ast om ci j el e l i j ezde, odnosno poveanj em vol umena. Po-
sl j edi ce: u opi sanom sl uaj u gua se poj avl j uj e na vanj skom
di j el u vrat a. Moe se poj avi ti i kod normal ni h f unkci j a tit-
nj ae, al i i kod smanj ene ili poj aane f unkci j e.
Z at o j e j od t o l i k o vaan?
J od j e j edan od vani h el emenat a za odr anj e i vot a i
mi ga uzi mamo put em hrane. ti tnj ai j e pot r eban j od kako
bi mogl a proi zvodi ti svoj e hor mone. Kod pomanj kanj a j oda
u duem vr emenu obi no dol azi do st varanj a gue. Kol i ko
j e j oda pot r ebno normal noj osobi ? S godi nama se pot r eba
217
t i t nj aa ( t i r oi da) , guavost i bol es t i ti tnj ae
Lj udi mal o znaj u o ti tnj ai . To j e mal a l i j ezda u obl i ku
l epti ra koj a se nal azi u vratu iza grkl j ana. Tei na j oj kod
zdravog odrasl og ovj eka iznosi oko 20 grama, kad j e zdrava.
Proi zvodi hor mone koji su vrlo bi tni kao kontrol ori i zmj ene
tvari u or gani zmu. Za nju se kae da j e "svj ei ca organi zma",
sl i no kako j e svj ei ca za pal j enj e vana kod benzi nski h mo-
t ora!
to se dogaa kad ti tnj aa obol i , odnosno kad pone
proi zvodi ti vi ak ili davati manj ak svoj i h hor mona organi zmu?
Sl uaj a), kad dol azi do poj aane f unkci j e t i t nj ae.
Sl uaj b) , kad dol azi do smanj ene f unkci j e t i t nj ae.
Koa, k o s t i , nok t i
a) r avnomj er an gubi tak kose; vl ana, rui asta koa.
b) poj aano i spadanj e kose; l oml j i va kosa; suha, bl i j eda
koa; krhki nokt i .
Sr ce, k r v o t o k
a) ubrzani otkucaj i srca; gornj i krvni pri ti sak j e vi sok; srce
"zastaj e" u r adu.
b) uspor eni otkucaj i srca.
el udac, cr i j ev a
a) esti prol j evi i bol ovi u t rbuhu; osj eaj gl adi ; gubi tak te-
i ne.
b) est a zaepl j enj a; porast t ei ne.
Mi i i , i vci
a) gubi t ak snage; drhtanj e prsti j u na r ukama; t j el esni ne-
mi r.
b) gubi t ak snage; usporene reakci j e; por emeaj osj et a
nj uha i okusa.
P si ha
a) unut ranj i nemi r; smanj ena osj eaj nost; razdral j i vost.
Ing. Dragutin Crni
218
Radiestezija
Ako i z bilo koj i h razl oga nije mogue kori sti ti bi ol oki vri -
j edne i svj ee nami rni ce, or gani zmu mor amo pomoi uzi -
manj em preparat a el j eza. Oni mogu biti u obl i ku t abl et e,
pr aka ili u t ekuem stanj u u obl i ku si rupa. Ove dodat ke e-
l j eza t r eba uzi mat i uvi j ek neposr edno pri j e j el a kako bi se
nj i hovo upi j anj e u organi zam odvi j al o i st ovr emeno s upi j a-
nj em hranj i vi h sast oj aka i z hrane. Na ovaj nai n i zbj egavaj u
se i mogue nuspoj ave. Kol i i na t ako unesenog el j eza ne
bi smj el a pri j ei 100 mg na dan!
Mogue nuspoj ave kod uzi manj a el j eza ugl avnom su
sl j edee:
- kod uzi manj a preko 100 mg dnevno moe doi do mu-
ni ne, bol ova u el ucu, prol j eva ili zat vora. Uzi manj e se mo-
e nastavi ti , ali u smanj enoj kol i i ni , i spod 100 mg dnevno.
- boj a stol i ce moe se promi j eni ti u cr nu, al i to nas ne bi
t rebal o uznemi ri t i .
- uzi manj e el j eza remet i dj el ovanj e neki h l i j ekova (te-
t raci kl i na, t ri met ropri ma i sul f onami da) i zat o ih nije pr epo-
rul j i vo uzi mat i zaj edno. Uzi manj e neki h l i j ekova i el j eza
uz i st ovr emeno uzi manj e kave, aj a ili Coca-Col e, remet i
upi j anj e el j eza. Zbog t oga se ne preporuuj e nj i hovo zaj ed-
ni ko uzi manj e!
- upi j anj e el j eza i z pr obavnog t rakt a pospj euj e vi t ami n
C i zat o se preporuuj e nj egovo uzi manj e i st ovr emeno s
pr epar at om el j eza!
Zat o u z i ma mo d o d a t n o el j ezo? Uz r o c i i p o s l j e d i c e .
Na samom poet ku spomenul i smo da j e osnovni zada-
tak el j eza u or gani zmu ouvanj e vi soke vri j ednost i hemo-
gl obi na u krvi . Odst upanj em od normal ni h vri j ednost i hemo-
gl obi na dol azi do poj ave sl abokrvnost i .
219
za j odom smanj uj e. Kod ljudi srednj e dobi ona se kree oko
150 mi kr ogr ama na dan. Lj udi s bol est i ma ti tnj ae moraj u
obavl j ati redovne kontrol e. Pot rebnu kol i i nu dodat nog j oda
t r eba dogovar at i sa svoj i m l i j eni kom.
U pr ehr ani kont i nent al nog st anovni t va nedost aj e oko
1/3 dnevno pot rebne kol i i ne j oda, pa j e taj manj ak pot reb-
no nadoknadi t i . Tr eba uzi mati j odi ranu mor sku sol koj a j e u
t r govi nama posebno oznaena. Umj est o j odni h preparat a
bol j e j e to ee j esti morsku ri bu, ml i j eko i ml i j ene proi z-
vode. Oko 100 grama morskog l ososa ili 80 gr ama bakal ara
sadri dovol j nu dnevnu kol i i nu j oda pot rebnu or gani zmu!
P r o b l e mi sa el j ezom i s l a b o k r v n o s t ( a n e mi j a )
Osnov na ul oga el j eza u or gani zmu j e kod st varanj a
crveni h krvni h t j el eaca u ki menoj modi ni , odnosno u
ouvanj u vi soke vri j ednosti hemogl obi na (krvne boj e) u krvi .
el j ezo se ne stvara u or gani zmu pa ga j e u nj pot r ebno
uni j eti . Unoenj e el j eza moe biti dvoj ako, put em hrane ili
uzi manj em razni h medi ci nski h preparat a. Nami rni ce bogat e
el j ezom su: svj ee voe i povre, ml i j eko i ml i j eni proi zvo-
di , meso, ri ba, j etra, j aj a, zel eno l i snato povre (naroi t o ze-
l eni list peri na), mahunar ke. el j ezo i z ri ba i mesa j e tzv.
hem el j ezo (organski kemi j ski spoj i z grupe porfi ri na, sadri
dvoval ent no el j ezo) koj e se u or gani zmu i skori tava 4 do 5
put a bol j e od el j eza i z ostal i h i zvora.
U pr ehr anu j e potrebno uvrstiti i one nami rni ce koj e pos-
pj euj u apsorpci j u el j eza u or gani zam. To su nami rni ce
koj e u sebi sadre vi tami n C, koji pomae apsorpci j u el j e-
za i z pr obavnog t rakt a. Napi tke koj i ot eavaj u apsorpci j u
t r eba pi ti naj manj e 1 sat nakon obr oka bogat og el j ezom.
To su kava, aj , Coca-Col a, t j . svi oni napi ci koj i sadre
kof ei n, t ei n i t eobr omi n.
I ng. Dr agut i n Crni
220
Radi est ezi j a
Donj a gr ani c a v r i j ednos t i h e mo g l o b i n a za odrei va-
nj e s l a b o k r v n o s t i j e sl j edea:
Dj eca do 5 godi na starosti 110 g/L
Dj eca od 6 do 14 godi na starosti 120 g/L
ene u generat i vnoj dobi 120 g/L
Tr udni ce 110 g/L
Mukar ci 130 g/L
St upanj tei ne s l a bok r v nos t i pr ema k onc ent r ac i j i he-
mo g l o b i n a :
Teka sl abokrvnost (anemi j a) i spod 70 g/L
Umj er ena sl abokrvnost od 70 do 109 g/L
Bl aga sl abokrvnost od 110 do 120 g/L
Sl abokr vnost smanj uj e ot pornost pr ema bol est i ma, sl abi
t j el esnu sposobnost , usporava rast, smanj uj e koncent raci j u
i sposobnost pamenj a i uenj a. Oko 15% kol ske dj ece
i ma bl agu sl abokrvnost , odnosno vri j ednost hemogl obi na
i zmeu 110 i 120 g/L. I oko 15% t r udni ca pokazuj e bl agu
sl abokr vnost s vri j ednost i ma hemogl obi na i spod 110 g/L.
Nakon uzi manj a preparat a el j eza i post i zanj a nor mal ni h
vri j ednost i hemogl obi na, pr epor ua se uzi manj e ti h prepa-
rata i dua 2 do 3 mj eseca. Ako nakon eti ri t j edna uzi manj a
pr epar at a el j eza doe do poveanj a vri j ednost i hemogl o-
bi na za 20 do 25 g/L, moemo smat rat i da l i j eenj e t ee
uspj eno!
Oko dvi j e t rei ne ml adi h dj evoj aka i ena i spod 20 godi -
na pati od kroni nog nedost at ka el j eza u or gani zmu! Kod
ml adi h, kao i kod stari j i h ena, to uzrokuj e dugot r aj ne i bol -
ne menst r uaci j e uz obi l na krvarenj a. Na t a krvarenj a t reba
obrat i t i posebnu panj u. U mnogi m sl uaj evi ma t o j e znak
da se neto nepri rodno dogaa s j aj ni ci ma, mat erni com i cj e-
l okupni m or gani zmom. To j e i upozor enj e da j e pot r ebno
221
Sl abokrvnost (anemi j a) j e manj ak ki si ka u tki vu zbog sma-
nj ene sposobnost i krvi u pri j enosu ki si ka - zbog smanj ene
koncent r aci j e hemogl obi na. Sl abokr vnost ili si der openi na
anemi j a uzr okovana manj kom el j eza oi t uj e se smanj eni m
br oj em ili vel i i nom crveni h krvni h zr naca i smanj enom
koncent r aci j om hemogl obi na.
Si der openi na sl abokrvnost nast aj e zbog smanj enog
unosa el j eza kroz hranu, zbog por emeenog upi j anj a e-
l j eza, dugot r aj nog gubi tka krvi koj e nastaj e usl i j ed preobi l ni h
menst r uaci j a, krvarenj a u pr obavnom t rakt u ili mokr anom
sust avu, t e poveani h pot reba or gani zma za el j ezom u vri -
j eme rast a, t r udnoe i doj enj a, kod bavl j enj a spor t om, kao i
kod nagl og razvoj a.
Osi m pomanj kanj a el j eza usl i j ed sl abe pr ehr ane, do
anemi j e dol azi i zbog pomanj kanj a usl i j ed manj ka f ol ne ki -
sel i ne i vi t ami na B 12. Fol na ki sel i na j e j edan od obl i ka vi ta-
mi na i z gr upe vi t ami na B. Topi v j e u vodi , i ma ga puno u
zel enom povr u, posebno u l i stovi ma. Dnevna pot r eba za
ti m vi t ami nom j e 0,4 mg.
Osnovni si mpt omi anemi j e ili sl abokrvnost i su brzo uma-
ranj e pri svakom naporu, est e gl avobol j e, omagl i ca, osj eaj
guenj a, ubr zan rad i l upanj e srca, razdral j i vost, pospa-
nost, peenj e j ezi ka, sve do gubi t ka t eka. Anemi ne osobe
su bl i j ede, pri mj euj e se gl adak i crven j ezi k i pr omj ene na
nokt i ma, koj i post aj u lomljivi i udubl j eni !
Laborat ori j ska krvna sl i ka sl abokr vne osobe pokazuj e
sni ene vri j ednost i hemogl obi na, crveni h krvni h zr naca (eri -
troci ta), uz sni ene vri j ednosti vol umena mase eri t roci t a,
pr osj enog sadraj a hemogl obi na u eri t roci t i ma, kao i el j e-
za.
I ng. Dr agut i n Crni
222
Radi est ezi j a
Kri stal i mokr ane ki sel i ne hl ade se dal eko bre od ost a-
lih di j el ova ti j el a i zat o j e t akav or gani zam j ako osj etl j i v na
sve pr omj ene vanj ske t emper at ur e i at mosf er skog t l aka.
Naj pri j e t reba posveti ti panj u bubrezi ma i nj i hovom radu.
Ako bubr ege dovedemo u nor mal nu f unkci j u, prest at e iz-
l ui vanj e i kri stal i zi ranj e mokr ane ki sel i ne, a sami m ti m
prest at e i obl i kovanj e i razvoj r eume.
Za vri j eme l i j eenj a i uzi manj a aj eva za bubr ege ne
smi j e se konzumi rat i j ake i masne j uhe, govee i svi nj sko
meso, mesne preraevi ne, a pogot ovo suhomesnat i proi zvo-
di ; ni kako ne pui ti ni uzi mati al kohol !
Dobr o j e i zbj egavati ili j o bol j e ni kada ne j esti podgri j a-
nu hr anu. I z st ana i zbaci ti SVE ot rove proti v kukaca, osvj e-
i vae za WC, DDT, naftal i n, svi j ee s post ot kom ar sena,
i td. , i t d.
U sl uaj evi ma krivljenja poj edi ni h di j el ova ti j el a, OBAVEZ-
NO pregl edat i svodove st opal a, bez obzi ra to smo uvj ereni
da z namo sve o nj i ma! Noenj e ul oaka u ci pel ama i papu-
ama est o pomae i zravnavanj u i skri vl j eni h di j el ova ti j el a!
U vei ni sl uaj eva takvi bol esni ci i maj u sput ena st opal a.
Kad ponu nosi ti ul oke, st anj e zgreni h di j el ova ti j el a, kao
i bol esni h kukova, nagl o se popravi !
Razne t er mal ne, bl atne i ost al e kupke est o ne donose
el j eno pobol j anj e. Ove e kupke dati rezul t at e ako i sto-
vr emeno uzi mamo i aj za bubr ege u traj anj u od tri t j edna.
Nakon pauze od 1 do 2 t j edna aj se moe ponovno uzi mati ,
al i opet samo tri t j edna! Povol j no dj el uj e aj od kadul j e
(alfi je), koj eg bi trebal o piti stal no za vri j eme i posl i j e t ret ma-
na.
Prije i za vri j eme bl atni h i ostal i h kupki pot rebno j e poseb-
nu panj u obrati ti na srce i nj egovo ponaanj e. Kupke nema-
j u pr avog ui nka bez uzi manj a propi sani h aj eva. Pri j e sva-
ke bl at ne kupke pr epor ua se uzeti 20 do 30 kapi t i nkt ure
223
HI TNO posj eti ti gi nekol oga i ustanovi ti st varan uzrok ovi h
poj ava.
Tr eba znat i da se kod obi l nog menst r ual nog krvarenj a
i zgubi dnevno i z or gani zma i do 5 mg el j eza, to j e svaka-
ko previ e! To za sobom povl ai osj eaj umor a, vrt ogl avi ce,
gubi t ak t eka, ner vozu. Nokti , koa, kosa i sl uzni ca pokazuj u
znake l oml j enj a, napukl i na i suhost i - ugl avnom sve znako-
ve nagl og st arenj a! Kod dj evoj i ca t o i zazi va vel i ke t ekoe
u uenj u! U t ei m sl uaj evi ma manj ak el j eza i zazi va sl abo-
krvnost .
Pr epor uam uzi manj e el j eza put em pr ehr ane. Kad t o
nije dovol j no, nekol i ko dana pri j e poet ka menst r uaci j e t r e-
ba uzi mat i dodat ne kol i i ne el j eza put em razni h pr epar at a
koj i h i ma u svakoj l j ekarni . O t ome bi se bi l o naj bol j e dogo-
vori ti sa svoj i m gi nekol ogom, ali ako t o nije mogue, svaka
ena to moe napravi ti i na svoj u ruku. Pot rebno j e samo
pri pazi ti da se ne pretj era u kol i i ni koj a se uzi ma! Za sma-
nj enj e bol ova i ostal i h pr obl ema moe se kori sti ti i hor mo-
nal na t er api j a. Ona j e dobr a kao pr i vr emeno rj eenj e; ne
pr epor uam nj eno predugo uzi manj e zbog mogui h ostal i h
pr obl ema u or gani zmu! U svakom sl uaj u t reba se pri dra-
vati dogovor a sa svoj i m gi nekol ogom!
Reuma - openi t o
Reuma podr azumi j eva stanj e or gani zma u koj em dol azi
do poj aani h ili j aki h bol ova u razni m zgl obovi ma, te ot i ca-
nj a poj edi ni h di j el ova ti j el a. Ta ot i canj a mogu i zazvati i kri v-
l j enj e, kao to se to esto dogaa s prst i ma ruku i nogu.
Reuma j e posl j edi ca osnovne bol esti bubr ega. Ukol i ko
bubr eg ne radi i spravno, u tijelu ostaj e nei zl uena mokr ana
ki sel i na. Ona se kri stal i zi ra, ugl avnom u razni m zgl obovi ma,
na r ukama, nogama ili, to j e najtei obl i k, na kral j eni ci .
I ng. Dr agut i n Crni
odol j ena (Val eri ana offi ci nal i s) za j aanj e srca, ali svakako
u dogovor u sa svoj i m l i j eni kom.
aj za b u b r e g e - doza za 3 t j edna
a) - Kod dol aska paci j enta i zvri se det al j an pr egl ed or-
gani zma i f unkci j a poj edi ni h or gana. Pri mi j eeno j e da vei -
na t akvi h bol esni ka i ma pr obl ema s bubr ezi ma! Bubrezi su
j edan od gl avni h fi l tara u naem t i j el u. Put em nj i h se i zl uu-
j u t ekui ne i mokr ane sol i i z naeg or gani zma. Sl ab rad
bubr ega uzrokuj e nedovol j no i zbaci vanj e mokr ani h sol i
(uri nat a), a one se u pravi l u naj radi j e kri stal i zi raj u upravo
na hr skavi cama! Te su hrskavi ce naj ee u zgl obovi ma
ruku, rj ee nogu i u di skovi ma-pl oi cama u kral j eni ci . Obi -
no pr epor uuj em aj za bubr ege, koj i se pokazao odl i an
za ovu namj enu.
Mj eavi na:
presl i ca ( Equi set um arvense L.) = 15 g
kopri va (Urti ca di oi ca) = 10 g
t roskot ( Pol ygonum avi cul are L.) = 8 g
gospi na t rava (Hyperi cum per f or at um L.) = 6 g
Mj eavi na t r eba biti si tno i zrezana, od 0,5 do 1 cm
dui ne.
P r i pr ema : 1 l i i cu mj eavi ne stavi ti u 2 dl ki pue vode,
ostavi ti pokl opl j eno 10 mi n. Oci j edi t i . Tal ogu (ostatku) do-
dati 4 dl ki pue vode i kuhati TO N O 10 mi n. Oci j edi t i .
U aj u se nal aze vani sastoj ci koj e ne smi j emo uni ti ti
kuhanj em i zat o mj eavi nu prvo dr i mo u t opl oj vodi kako bi
se pot r ebne komponent e mogl e nesmet ano ot opi t i . Jedan
od naj vani j i h sast oj aka, kr emenu ki sel i nu, dobi j emo tek l a-
gani m kuhanj em tal oga u vr emenu od 10 mi n. Obj e t ekui -
ne i zmi j eat i i pi ti hl adne t i j ekom dana u mal i m gut l j aj i ma,
224
Radi est ezi j a
uj utro nat at e, pri j e ruka i pri j e spavanj a. Moe se zasl adi t i
s mal o meda. Piti samo 3 t j edna! Nakon st anke od 2 t j edna
moe se ponovi t i , al i samo po pot rebi . Razl i ke i zmeu ovog
aj a i aj a u sl uaj u raka nema, j edi no to se aj za l i j eenj e
raka mor a fi l tri rati !
Dj el ovanj e: Kod upal a bubr ega i svi h ostal i h bol esti ve-
zani h uz bubr ege. Pomae i obol j el i ma od raka, l eukemi j e,
di j abet esa D-2 (u t om sl uaj u B EZ zasl ai vanj a).
Upor aba aj a k o d mal e dj ece:
Dozi ranj e za di j ete od 6 mj eseci do godi ne dana: umj e-
sto 1 l i i ce uzeti samo pol a aj ne l i i ce mj eavi ne! To od-
govar a kol i i ni od 1 do 3 gr ama suhe bi l j ke. Kol i i na vode
moe ostati i sta. Kad j e aj gotov, prvi t j edan dj et et u t okom
dana davat i samo j ednu t rei nu kol i i ne pr i pr eml j enog aj a.
Drugi t j edan t u kol i i nu poveat i na 4 0%, a t rei na pol ovi cu
pr i pr eml j ene kol i i ne.
Dj et et u l agano masi rati 2 do 3 put a t j edno ki meni di o,
noi ce i buti ne s ul j em od gospi ne t rave. Nakon masi r anj a
dj et et u davat i maj i nu bi oenergi j u po uput ama.
Di j ete mor a biti u neutral noj zoni , zat i eno od j aki h tet-
ni h zr aenj a, pogot ovo na mj est u spavanj a. I z paci j ent ove
bl i zi ne obavezno ukl oni ti sve mogue ot rove u vi du osvj ei -
vaa za WC, razni h sprej eva, masti i dr. proti v kukaca, nafta-
l i ne, svi j ee s post ot kom ar sena, i td.
Za vri j eme uzi manj a t og aj a i zbj egavati masne j uhe,
meso i mesne preraevi ne. aj se pokazao ui nkovi t kod
upal a bubr ega, kao i kod svi h bol esti bubr ega. Pomae i
obol j el i ma od raka, l eukemi j e i di j abet esa D-2.
Smi j e se piti samo 3 t j edna!
b) - Obavezno se i zvri radi estezi j ski pregl ed st ana pa-
ci j ent a. U st anu se mor a postavi ti zati ta proti v t et ni h zra-
enj a.
225
I ng. Dr agut i n Crni
d) Tr a enj e nest al i h o s o ba
est o se naemo u si tuaci j i da uj emo kako j e net ko
nest ao bez t raga. Tada moemo uti prave i zmi l j oti ne. A
stvarnost j e dal eko j ednostavni j a, naravno za onoga koj i pro-
bl emu pri l azi sa stanovi ta radi estezi j e.
Pri nci p rada je opi san u pogl avl j u "II. sl uaj - i strai vanj e
i zvan mj est a bor avka radi estezi sta".
Kako se post upa u ovom sl uaj u?
Uvi j ek mor amo pol azi ti od t oga da smo od nekoga pri h-
vati l i o p r a v d a n u mol bu za t r aenj em nest al og. Zat r ai mo
od narui t el j a sl i ku nestal e osobe ili neki pr edmet koj i j oj j e
pr i padao, npr. sat, di o odj ee ili obue i sl i no. Odaber emo
mi rnu prostori j u i ment al no se usredot oi mo na nestal u oso-
bu. U j ednoj ruci nam se nal azi vi sak, a dr ugu pol oi mo iz-
nad pri ml j eni h stvari .
Prvo i osnovno ment al no pi tanj e j e: "Da l i j e t r aena oso-
ba i va?" Vi sak e nam dati j edan od svoj i h odgovor a. Kod
nepoznat i h l j udi obi no t reba postavi ti i dva pi tanj a pri j e t o-
ga. To j e: "Da l i t raena osoba zai st a post oj i ?" da se i zbj eg-
nu mogue podval e. Zat i m se upi ta: "Da l i j e t r aena osoba
zai st a i zgubl j ena?" Moe se dogodi t i da net ko mor a nekud
hi tno ot put ovat i , a nema pri l i ku ni koga o t ome obavi j est i t i .
Kad smo ovo rijeili, prel azi mo na sl j edee. Mor amo
otkri ti mj est o na koj em se nestal i u t om t r enut ku nal azi . Sad
2 2 6
Radiestezija
mor amo raditi na zeml j opi sni m kart ama. S rukom i znad stva-
ri nest al og, a s vi skom i znad zeml j opi sne karte, odr euj emo
gr ube koordi nat e. To moe biti kont i nent , dr ava ili odr ee-
no podr uj e. Kad smo dobi l i gr ube koordi nat e, poel j no j e
i mati det al j nu kartu podruj a na koj e nam j e vi sak ukazao.
Sa st al nom ment al nom vezom odr euj emo pr avce i z neko-
l i ko t oaka na rubu det al j ne karte. Obi no dobi j emo si tan
t rokut , t o j e znak da se u t om mal om podruj u nal azi nes-
t al i . Pr ovj er om t og mal og podr uj a mo emo biti si gurni da
se osoba tu nal azi ako j e nepokr et an, a ako j e u t r enut ku
naeg i strai vanj a pokr et an, si gurno j e bi o t u.
Prakt i an pr i mj er traenj a nest al e o s o b e
Pri hvat i o sam mol bu uspl ahi rene obi tel j i da pr onaem
nest al u osobu, koj a j e namj er no odl ut al a od kue. Post oj al a
j e boj azan da mu se ni j e net o l oe dogodi l o. Ni j e ga bi l o
ve 24 sat a, a i vri j eme j e bilo l oe. Vj etar, ki a i hl adnoa.
Dobi o sam nj egovu sl i ku, a i mao sam i det al j nu kartu t og
podr uj a. Spust i l a se i no.
Odr ei vanj em koordi nat a dobi o sam mal i t rokut sa stra-
ni cama od oko 50 met ara, udal j en oko 10 km u pl ani nama.
Tamo j e bila mal a dol i na pri l i no st rmi h obr onaka.
Na pi tanj e da l i j e i v dobi o sam pot vr dan odgovor . Na
pi t anj e da l i j e na zeml j i , odgovor j e bi o negat i van. Isto t ako
negat i vni bili su i odgovori na pi t anj a da l i j e pod zeml j om,
na vodi , pod v odom, u zr aku. Znai i v j e, t amo j e, ali gdj e?
Ovo me j e pot puno zbuni l o i ni sam si t o mogao rast umai t i !
Gr upa mj et ana pol a j e j o t i j ekom noi pl ani nski m put e-
vi ma na oznaeno mj est o. Tokom j ut r a j edan se ovj ek vra-
ti o i rekao da ga ni su nal i . Nal i su nj egov l eaj na zgodno
i zrasl i m gr anama st abl a. Eto, t o j e bi o odgovor koj i s am t ra-
i o!
227
Ovo se radi zbog zati te paci j ent a, j er ga nema smi sl a
li jei ti ako e on ponovno biti i zl oen zr aenj u koj e j e i do-
vel o do bol est i . Na ovaj nai n or gani zmu se osl obaa do-
dat na ener gi j a, koj u j e i nae troi o u borbi sa t et ni m zrae-
nj i ma. Sad se ta energi j a troi u borbi proti v bol est i ! Odl i ni
su se pokazal i zati tni sustavi aut ora ove knj i ge.
I ng. Dr agut i n Crni
228
Radiestezija
229
Z na enj e i ul oga mol i t v e u p r o c e s u oz dr av l j enj a
"Od svi h svj esni h i vi h bi a j edi no j e ovj ek sposoban
za ritual mol i tve." Na ovaj nai n moemo zapoet i razmat ra-
nj e pot puno drugai j eg pri st upa oni m "neobj anj i vi m" pr o-
cesi ma koji bez vi dl j i vog nai na dj el ovanj a ut j eu i na pro-
ces ozdravl j enj a ili promj ene l j udskog ponaanj a. Do sada
smo t umai l i da post upci radi estezi j e i maj u t akvu mo. Bili
smo u pr avu, a kad mal o bol j e razmi sl i mo, vi di mo da j e i
mol i tva nai n rada u pri mi j enj enoj radi estezi j i ! Ment al na sna-
ga ovdj e dol azi do punog i zraaj a, a mi ci j el o vri j eme podvl a-
i mo kori snost i ui nkovi tost te snage! Kroz ci j el u povi j est
l j udskog roda provl ai se prakt i ci ranj e mol i t ve kao naj vi eg
dost i gnua l j udskog roda. Sve vj ere bez razl i ke smat raj u
mol i t vu naj vredni j i m i nom svoj i h ri tual a.
Ve smo spomi nj al i da se j edi nke l j udske vrst e udruuj u
u skupi ne i st omi l j eni ka, koj e udrui vanj em ment al ni h sna-
ga, mol i t vom, nast oj e net o i zmol i ti od neke "vi e si l e" za
koj u nagonski osj eaj u da post oj i . Taj osj eaj post oj anj a j a-
e si l e od nae, l j udske, i zazi va u l j udi ma odr eenu vrst u
st rahopot ovanj a, koj e se oi tuj e na razliite nai ne: od grad-
nj e hr amova, ki pova, razni h znamenj a pa sve do razl i i ti h
vj erski h ri tual a.
Kako j e dol o do st varanj a osj eaj a post oj anj a t e vi e
sile ut emel j ene u j ednom ili vi e nadnaravni h i vrhovni h bi a?
Sve j e poel o u t renut ku kad su prva r azumna bi a za-
pazi l a zbi vanj a u pri rodi . Mnoge stvari nisu mogl i ni kako shva-
ti ti , a vi dj el i su i osj eal i nj i hovo dj el ovanj e. Kako bi poj ed-
nostavi l i razvoj psi hi kog i vota, nal i su zai sta i deal no
rj eenj e. Pronal i su zami l j enu osobu koj a j e gl avna za sve.
Ona sve zna, Ona sve moe, Ona sve smi j e. Dal i su j oj i me
"Bog"! Samo "Bog" zna sve o prol osti i budunost i , samo
"Bog" moe odl ui vat i o naem i votu i smr t i , samo "Bog" j e
gospodar i upravl j a svi h si l a!
Ponovno sam na karti potrai o nove koordi nat e i naao
i h pri l i no udal j ene od prve pozi ci j e. Znai , kret ao se. S no-
vom gr upom ljudi krenuo sam i j a. Vozi l i smo se t r akt or om
po umski m put evi ma. U j ednom t renut ku skoi o sam s trak-
t ora i sl i j edi o vi sak koji me j e vodi o i zmeu pl ani na l i j evo,
desno, pa u kr ug, zati m preko umski h l i vada. Bi l o j e vl a-
no i st al no j e padal a sitna ki i ca. Povr emeno sam nai l azi o
na svj ee t r agove, ali ni sam i mao vr emena provj eravat i da
li su l j udski ili i voti nj ski .
Vi sak mi j e stal no pokazi vao u smj eru mal og sel a na dr u-
gom br i j egu, pri l i no udal j enom. Vrat i o sam se do t rakt ora i
zamol i o i h da me odvezu do t og sel a. Vonj a j e dugo traj al a.
Doavi u sel o, doznal i smo da j e "nestal i " bi o u gost i oni ci i
da j e odmah ot i ao. Pala j e i no. Vi sak mi j e upor no poka-
zi vao j edno brdo i odr eeno mj est o na nj emu.
Budui da smo bili umorni , vrati l i smo se nat r ag, a nova
skupi na l j udi oti l a j e na oznaeno mj est o i , nar avno, nal a
"nest al og" kako se gri j e pokraj vat re koj u j e nal oi o.
Odvezl i su ga odmah u bol ni cu, gdj e j e zadran na lije-
enj u. Od nj egovi h ukuana doznao sam i di o nj egove pri e.
Govor i o j e kako mu nitko ne da mi ra spavat i , j er se mor ao
skri vati od ljudi koj i su dol i za nj i m u pl ani nu. Naj vi e ga j e
ljutio ovj ek koj i j e i mao neto u ruci i upor no i ao za nj i m,
sve dok mu nije uspi o pobj ei preko pot oka u pl ani nu!
Ovo j e j edan od pol ual j i vi h, ali i sti ni ti h dogaaj a. I z opi -
sanog se moe zakl j ui ti da se ni kad ne smi j e predat i i da
svaka zagonet ka i ma rj eenj e! Pot rebno j e raditi st runo,
pot eno, i to j e posebno vano, biti voen el j om da se po-
mogne bl i nj em u nevol j i . Ovakav rad ne moe se napl ati ti
ni kakvi m novcem. Naj l j epa pl aa za va t rud su rijei "Hva-
l a vam! " od onoga kome ste pomogl i !
Ing. Dragutin Crni
230
Radiestezija
I susa, koj i j e bi o povi j esna l i nost, kao nj egovog "sina"!
Mnogo kasni j e dodan j e i "Duh Sveti ", t ako da sada i mamo
ci j el u obi tel j : "Sveto Troj st vo - Ot ac, Si n i Duh Sveti ". Oni
upravl j aj u nama i ci j el i m svi j et om! "Svet om Tr oj st vu" dodal i
smo j o i voj sku "svetaca", "bl aeni ka" i si .
Kako bi pri a bi l a zani ml j i vi j a, i mamo i negat i vnu i zmi -
l j enu l i nost, koj a prkosi gl avnom Bogu, a On j oj ne moe
ni ta. Toj negati vnoj l i nosti ni smo dal i i me "Bog", nego smo
j u nazval i Sot ona, Vr ag, Luci fer, avao i t ome sl i no. Ona
j e utj el ovl j enj e svega negat i vnog i u vj enoj j e borbi s gl av-
ni m Bogom. Mi smo j u smj esti l i u podzeml j e, okr uenu vat-
rom i mui l i t i ma. Ovdj e dol azi do zani ml j i ve pune sur adnj e
Boga i Sot one. Neposl une, odnosno zl oest e l anove rel i -
gi j ske skupi ne, koji u svemu i bez pri govora ne sl uaj u Boga,
On rado preput a Sot oni da i h ost at ak nj i hovog vr emena do
vj enost i mui u svom podzeml j u! Nakon ovakve "presude"
Bog se pot puno odri e takvi h dua bez i kakve mi l osti i bez
i mal o nade za oprost !
Nakon ovog krat kog uvoda moemo se posveti ti razma-
tranj u ul oge mol i tve koj u posveuj emo Bogu, odnosno svom
"zati tni ku". U naoj vj eri svat ko i ma svog "zati tni ka", od
sel a, gr ada, crkve, pa do vat r ogasaca! Znamo da j e l j udski
or gani zam t okom i vot a st al no i zl oen dj el ovanj u fi zi ki h i
psi hi ki h st resova t e mnogobr oj ni m t et ni m zr aenj i ma i z
zeml j e, okol i ne i svemi ra. Sve to utj ee na rad st ani ca l j ud-
skog or gani zma. U nj i ma dol azi do tetni h reakci j a koj e se
odr aavaj u na psi hi ko i t j el esno st anj e ci j el og or gani zma.
Ono to j e vrl o bi tno i kori sno za na or gani zam j e osl oba-
anj e od t et nog dj el ovanj a razl i i ti h ut j ecaj a.
Pokuat emo dati kratak pri kaz onoga to se dogaa s
nai m or gani zmom u, moemo sl obodno rei , svakodnevni m
pri l i kama: Svaka st ani ca i vog or gani zma za svoj nor mal an
rad trai i spunj avanj e odr eeni h uvj eta koj i j oj omoguuj u
231
Ako ui ni mo kratki i zlet u povi j est l j udskog r oda, vi dj et
emo da su j o prastari narodi razvrstal i si l e koj e su i mal e
odr eeni utj ecaj na nj i hov i vot. Gr uba podj el a di j el i te "j ae
si l e" na vi dl j i ve i nevi dl j i ve. Vi dl j i ve si l e bile su gr om, uma,
mor e, vat ra i sl i no i one su i mal e svoj e "gospodare". Ti su
gospodar i pr ogl aeni bogovi ma, j er po mi l j enj u t adanj i h
ljudi net ko j e mor ao vl adati , odnosno gospodari ti t i m si l ama.
Nevi dl j i ve sile su one za koj e ovj ek smat r a da utj eu na
nj egov i vot, a nema vi dl j i vog znaka nj i hovog post oj anj a.
One prat e ovj eka od nj egova zaea, dobr og ili l oeg i vo-
t a, pa sve do nj egove fi zi ke smrt i !
Zbog svega navedenog postoj i u t i m st ari m vj erovanj i ma
tol i ko mnogo boanst ava. Vi dl j i vo j e da to j e st upanj raz-
voj a ni i , to i mamo vie raznorazni h "bogova". To j e i danas
sl uaj u mnogi m napredni m kao i pri mi t i vni m nar odi ma i
vj er ovanj i ma!
Osi m ovi h "niih bogova", u svi m vj erovanj i ma post oj i i
"Gospodar gospodara", t j . postoj i gl avni "ef", odnosno Bog
bez i j eg se odobr enj a ne moe zbi ti niti j edan dogaaj . On
j e pr ogl aen za gl avnoga Boga u i j i m se rukama nal azi cj e-
l okupna sudbi na poj edi nca, pl emena ili nar oda, a u vei ni
ti h vj erovanj a i sudbi na ci j el og svemi r a! Taj gl avni Bog uvi -
j ek j e u pravi l u nevi dl j i v i nedodi rl j i v, ali za razl i ku od ni i h
bogova, obi no j e pr avedan i na nj egove "odl uke" ne smi j e
biti pr i govor a!
Osi m ove podj el e postoj i i ona osnovna. To su dobr i i zli
bogovi , ovi sno o t ome kakav j e nj i hov "utj ecaj " na i vot ovj e-
ka ili zaj edni ce!
Mi krani smo j o u zaeci ma nae vj ere "likvidirali" to
si l no mnot vo bogova i zadral i smo samo j ednog Boga, kao
ol i enj e pravednost i i dobrot e. To smo i zapi sal i kao naj va-
niju meu "10 Zapovi j edi ": "Ja sam Bog tvoj i nemaj drugi h
Bogova osi m mene! " Tom smo Bogu s vr emenom dodal i
Ing. Dragutin Crni
232
Radiestezija
233
nesmet anu pot r ebnu prehranu, i zmj enu tvari i pr enoenj e
pot rebni h i nf ormaci j a. Ako neki od pot r ebni h uvj eta nije za-
dovol j en, dol azi do poremeaj a rada kod j edne, a naj ee
kod gr upe st ani ca. U svakom sl uaj u, dol azi do prekomj er-
nog sl anj a si gnal a, put em i vanog sust ava u sredi nj i
i vani sust av, da neto nije u redu. Sl i kovi to bi smo to mogl i
usporedi ti s t el ef onski m sust avom koji postaj e pr eopt er een.
Ta se pr eopt er eenost odr aava na ci j el i or gani zam, koj i
odj ednom post aj e preosj etl j i v na dodat ne ut j ecaj e. Mi t ada
kaemo da smo psi hi ki umor ni , bezvol j ni i est o nei zazva-
ni pl anemo i ot r esemo se na naj bl i u okol i nu, obi tel j ili
pri j atel j e. Ukrat ko, post anemo nemogui pr ema sebi i dr ugi -
ma a naj ee ni sami ne znamo zat o nam se to dogaa.
Nema ovj eka koji nije to proao. Dobro j e ako takvo sta-
nj e traj e krat ko, al i ako to post ane redovi ta poj ava, mor amo
se zami sl i t i nad t i m i poduzeti neke korake da se t oga to
pri j e osl obodi mo. Postoj i nekol i ko nai na kako se osl obodi t i
t et nog ut j ecaj a. To moe biti pr omj ena mj est a bor avka, a
pogot ovo spavanj a, boravak i etnj a u pri rodi , u umi ili pol j u,
t ui ranj e, bavl j enj e nama zani ml j i vi m posl om - l agani m ili
t eki m, i t anj em, sl uanj em nama dr age gl azbe, radi est e-
zi j skom zat i t om, i t d. To znai da se mor amo, net ko due a
net ko kr ae vri j eme, zabavi ti s oni m to nas osobno zani ma
i oput a.
Jedan od vrl o ui nkovi ti h i po or gani zam kori sni h nai na
za unut r anj e psi hi ko "pranj enj e" j e pr ovoenj e odr ee-
nog v r emena u mol i t vi . Ta mol i tva ne smi j e biti mehani ko
ponavl j anj e napi sani h tekstova, nego stvarno ment al no opu-
tanj e s mi sl i ma upueni m obj ektu nae mol i tve. Mi sl i moraj u
biti pune dobr ot e, l j ubavi , opr at anj a i pokuaj a razumi j eva-
nj a nai h i t ui h post upaka!
Mol i t vom pr ovedenom u pot punoj predaj i svog bi a
st var amo oko sebe posebno j ak energet ski pot enci j al . Taj
j e pot enci j al sasvi m si gurno u st anj u poni ti ti t et no dj el o-
vanj e negat i vni h energi j a na na or gani zam. Nakon ovakve
pr edane mol i t ve osj eat emo se puno bol j e i oput eni j e, a
na e or gani zam dobi ti novu snagu za napor e koj i ga oe-
kuj u!
ETVRTI DIO
KOMUNIKACIJA
Ovo bi smo pogl avl j e mogl i nazvati i "Uvod u znanst venu
f ant ast i ku", kad ne bi postoj al i neki pokazat el j i koj i nam go-
vor e da i pak post oj i "neto" s i me j e mogue komuni ci r at i ,
ako su i spunj eni odr eeni uvj eti .
Svako r azumno, i vo bi e u j ednom t r enut ku svog i vot a
poel i saznat i tko j e on u stvari , odakl e j e i da l i nekamo
odl azi nakon fi zi ke smrt i . ovj ek j e st voren i z dvi j e kompo-
nent e - t j el esne i duhovne. Dok smo ml adi smat r amo se
kompl et ni m bi em i ne di j el i mo se kako to obi avamo u
stari j i m dani ma. U starosti se sve vi e zani mamo za duhov-
nu st r anu i vota. Znamo da nae ti j el o pr i pada Zeml j i i s
t i me s mo se pomi ri l i , ali to se dogaa s naom "duom" u
t renu nae f i zi ke smrt i i nakon nj e, to ni smo si gurni . Post o-
j e razna t umaenj a. Veli k broj reli gi ja, da bi i h drao u pokor-
nost i , svoj e vj erni ke pl ai s razni m "i sti l i ti ma" ili "pakl om",
a posl uni ke nagr auj e s "raj em"! to j e od svega t oga i sti -
na?
Kol i ko j e poznat o, l j udska j e vrst a od svoj i h pr apoet aka
pot oval a kult f i zi ke smrti i odraval a posebne obr ede za
svoj e pokoj ni ke. Kroz got ovo sve kul t ove uvi j ek se provl ai
vj erovanj e o ponovnom sj edi nj enj u s pokoj ni ci ma u i st om,
ali naj ee u nekom dr ugom, l j epem svi j et u! To vj erova-
nj e o ponov nom susret u vrl o j e vrst o, a odral o se zahva-
l j uj ui svi m post oj ei m rel i gi j ama, cr kveni m i svj et ovni m
237
I ng. Dr agut i n Cr ni
Dr ugi sv i j et
Dol i s mo t ako i do i zraza "drugi svi j et" od koj eg nae
zemal j ske uene gl ave bj ee, kako bi narod rekao, kao vrag
od t amj ana. Zat o j e t o t ako, st varno mi ni j e j asno. Sma-
t r am da bi i nj i hovo angai ranj e oko ovog pi t anj a, uvel i ke
pr i pomogl o u razrj eenj u ove tzv. "mi steri j e". Samo, da l i e
ovo pi t anj e i kada biti pot puno razri j eeno, t o nam j o uvi j ek
nije j asno. ovj ek to nastoj i od davni na, a rezul tati su nam
vi dl j i vi i svi ma poznat i .
Ne t vr di m da ni su posti gnuti ni kakvi rezul tati , al i mal o j e
oni h za koj e se zna da su ostvari l i kont akt sa st anovni ci ma
t og "dr ugog svi j eta". Ti su kont akt i , kol i ko se zna, uspost av-
l j ani ugl avnom put em razni h medi j a, mukar aca ili ena.
Pomou nj i h su stanovni ci t og dr ugog, bolje rei "paral el nog"
svi j eta navodno komuni ci ral i sa st anovni ci ma ovog naeg.
To j e tzv. posr edna komuni kaci j a.
Neposr edna j e komuni kaci j a u novi j e vri j eme, i zgl eda, us-
post avl j ena upravo pomou radi estezi j e, t j . pomou vi ska.
Svj edok s am t ako ost varene komuni kaci j e i na t o u se vra-
titi kasni j e.
to j e t o "drugi svijet" ili, kako j e bol j e da ga ubudue zo-
vemo, "paral el ni svijet"?
238
Radi est ezi j a
I z got ovo svi h do sada obj avl j eni h radova na ovu t emu i
i z dobi veni h i nformaci j a proi zl azi da j e paral el ni svi j et vrl o sl i -
an i u mnogome i denti an naem, nama vi dl j i vom svi j et u!
Radi se zapravo o dr ugi m vri j ednost i ma ti traj a el ekt r omag-
net ski h val ova, t j . o dr ugi m vri j ednost i ma f rekvenci j a! Kako
smo mi u stanj u pri mati ti traj e ili vi braci j e val ni h dui na od
04 u, do 0,8 (i , smat r amo da j e vi dl j i vi real ni svi j et smj et en
samo u t om, vrl o uskom rasponu ti traj a i da drugi ne post oj i .
Poborni ci hi pot eze o paral el nom svi j etu t vrde da se on
nast avl j a odmah nakon nama vi dl j i vog spekt r a, t j . u pod-
ruj u ul tral j ubi asti h zraka. Podruj e ti h zraka j e u i nterval u
f r ekvenci j a od 7, 8x10
1 4
do 0, 22x10
1 7
Hz/sek"
1
, to odgovar a
i nt erval u val ni h dui na od 0,38 u, do 0, 0136 u,. Dakl e, ovdj e
bi t r ebal o trai ti post oj anj e dr ugog, odnosno par al el nog svi -
j et a.
Obj anj enj e hi pot ez e o pa r a l el nom s v i j et u
Pokuat u u krat ki m cr t ama, na osnovi raspol oi vi h i n-
f or maci j a, obj asni ti sut i nu t vrdnj e o post oj anj u par al el nog
svi j eta.
Sami m zaeem poi nj e pr oces st varanj a, za nae poj -
move, savr enog or gani zma. U taj or gani zam, koj i j e sam
po sebi sl oen stroj i koji od prvi h t r enut aka poi nj e f unkci o-
ni rati , prerai vat i i troi ti energi j u, ul o j e i net o to se raz-
vi j a pot puno neovi sno od t j el esne gr ae i obl i ka.
To "neto" obi no nazi vamo "dua" ili, kako na narod
kae, "drugo Ja". To j e, ustvari , poseban nevi dl j i vi obl i k ener-
gi j e koj i f unkci oni r a u sprezi s fi zi ki vi dl j i vi m obl i kom ener-
gi j e od koj e j e sast avl j eno nae ti j el o, al i i sto t ako dj el uj e i
pot puno samost al no! Ustvari , nae ti j el o j e samo pr i vr eme-
no st ani t e naeg duha!
239
pr opi si ma. Jedna od naj vei h svet i nj a pri mi t i vnog ili ci vi l i zi -
ranog ovj eka j e uspomena na nj egove naj bl i e pokoj ni ke i
mj est o nj i hovog vj enog poi val i ta. Upravo zbog t i h uspo-
mena, gr adi o j e i gradi t e i ubudue obj ekt e kao t o su
gr obni ce, crkve, spomeni ci i sl i no, put em koj i h e, kao j ed-
ni m od nai na, nastoj ati "i zmol i ti mi l ost" za nj i h, za sebe i
svoj e pot omke od neke "vi e si le", za koj u smat r a da vl ada
ovi m i oni m "drugi m svi j etom"!
Ing. Dragutin Crni
240
Radiestezija
241
Radnj ama i ponaanj em t i j ekom ovozemal j skog i vot a
mi ut j eemo na na i vot nakon smrt i .
Sama f i zi ka smrt j e prest anak f unkci oni r anj a st ani t a
naeg duha. Duh ne umi re, nego prel azi u taj novi , odnosno
paral el ni svi j et koj i odgovara nj egovoj st varnoj vri j ednost i
f r ekvenci j e energi j e od koj e j e sast avl j en. Mogl i bi sl i kovi t o
rei da se na duh vraa onamo kamo i pr i pada, t j . svom
pr avom domu! Ovo j e i razuml j i vo, j er smo i z sl ubene zna-
nosti naui l i da j e energi j a neuni t i va, ali se moe pretvori ti
i z j ednog obl i ka u drugi . Na j e duh j edan od obl i ka energi j e!
Pravi dom naeg duha i dent i an j e naem sadanj em
mj est u prebi val i t a, ali se navodno sastoj i od nekol i ko razi -
na. Bor avak na odr eenoj razi ni uvj etuj e razvoj i stog t og
duha. Kako duh sazri j eva i posti e veu savr enost u i den-
ti fi kaci j i sa svoj om pri rodom i uni ver zumom, prel azi na sve
vi e razi ne, sve do konanog sj edi nj enj a s "Uni verzal ni m".
Vr i j eme u t om svi j etu nije neki znaaj ni j i i mbeni k!
Na post oj ei svijet ustvari j e mj est o i skuenj a i duh se
moe nekol i ko put a vraati ovamo, sve dok ne uspi j e shva-
titi i okaj at i gri j ehe ui nj ene u pri j anj i m i vot i ma.
P r i mj er :
Ml ada ena i znenada i zgubi si na u t ekoj pr omet noj ne-
srei . Godi nama pati zbog t oga, brak j oj se r aspada, a nj e-
zi n i vot j e prakt i ki uni t en. Jedi na svrha nj ezi na i vot a j e
obi l azak dj et et ova groba. Nakon mnogo godi na, pomou
i zravne komuni kaci j e dol azi u kont akt sa st anovni ci ma pa-
ral el nog svi j eta. Oni joj daj u obj anj enj e i razl oge nj ene pat-
nj e.
Navodno j e pri j e i vj el a na ovom svi j etu u liku mukar ca
i bi l a j e mor nar . I z obi j esti j e ubi l a nekog dj eaka. i vot nj e-
govi h rodi t el j a bi o j e uni ten od prevel i ke bol i i t uge za nj i m.
Duhu uboj i ce nar eeno j e da se vrati na ovaj svi j et u obl i ku
ene, da rodi di j et e, odgoj i ga i i zgubi u oni m godi nama kad
j e uni ti l a i vot t ueg dj eteta! Moral a j e proi sve one patnj e i
bol i koj e j e pri redi l a dr ugi m rodi tel j i ma. Nakon ovog sazna-
nj a nj ezi n se i vot pot puno mi j enj a. Sad j oj j e j edi ni cilj u i -
vot u pomoi l j udi ma i pri rodi oko sebe!
NAINI KOMUNICIRANJA
P os r edn a k omu n i k a c i j a
Posr edno komuni ci ranj e s paral el ni m svi j etom put em raz-
ni h medi j a ost varuj e se t ako da "Oni ", st anovni ci par al el nog
svi j et a, "posuuj u" di o pot r ebne energi j e t akvi h osoba kako
bi , zaj edno sa svoj om ener gi j om, proi zvel i f i zi ke poj ave
koj e mi moemo razumj et i , a ponekad i vi dj eti . Te f i zi ke
poj ave mogu biti i gl asovi koj e moe i zgovarati i sam medi j ,
a mogu se uti i zgovoreni u prost oru gdj e se odr ava sean-
sa. Moe i h i zgovarati "pozvana" osoba ili neki nj en "zas-
tupni k". Pozvane osobe obi no odgovar aj u na sva post av-
l j ena pi t anj a i z prol osti ili sadanj ost i .
Seanse u pravi l u ne traj u dugo, a medi j ugl avnom i ne
zna o emu se razgovaral o j er se ci j el o vri j eme nal azi u ne-
koj vrsti t ransa. Toj posrednoj komuni kaci j i moe pri sust vo-
vati vi e osoba.
Ovaj obl i k komuni kaci j e ugl avnom j e pr i hvaen i mnogo
put a opi san. Komuni kaci j a put em gl asova j e rel ati vno ri j etka
i dogaa se kod ozbi l j nog rada. U mnogo, da ne kaemo u
vei ni seansi , komuni kaci j a se sastoj i od razni h zvukova i
pokr et a koj e t r eba posebno t umai t i . Smat r am da s ovi m
nei zr avni m nai nom nije post i gnut a svrha komuni ci r anj a i
da vi e teti nego kori sti .
Odgovor i dobi veni put em razni h komuni kaci j a odnose
se ugl avnom na prol e dogaaj e i na sadanj ost . Ako se
t rae odgovor i za budunost , dobi vaj u se naj ee samo
upozor enj a!
243
Ing. Dragutin Crni
244
Radiestezija
sl i ka br. 41
Radiestezijski krug.
Nakon pr i pr eme poi nj emo ment al ni m put em trai ti kon-
takt s odabr anom osobom. Ta bi nam osoba trebal a bi ti , ako
j e t o mogue, posebno dr aga. To moe biti net ko od naj bl i -
i h pokoj ni ka, roaka ili dobar pri j atel j .
Ment al ni m put em zat rai mo dozvol u za uspost avl j anj e
kont akt a, i ako dobi j emo pot vr du, poi nj emo nor mal ni
0
N e p o s r e d n a k omu n i k a c i j a
Neposr edna komuni kaci j a se bi tno razl i kuj e od posr ed-
ne! U ovom obl i ku komuni kaci j e uspost avl j amo i zravan kon-
takt s pozvanom osobom, bez posredovanj a medi j a, a j avl j a
se ona ili nj ezi n zastupni k. Jezi k spor azumi j evanj a j e vei -
nom opi sno poj movan i potrebno j e i zvj esno i skustvo za pot-
puno shvaanj e por uka. Tu se razl i kuj e od posr edne komu-
ni kaci j e gdj e j e j ezi k sporazumi j evanj a, ako se vri pomou
gl asova, ugl avnom j asan i odnosi se i zravno na pr edmet
r azgovor a.
el i o bi h posebno upozori ti , pogot ovo poet ni ke, da do-
bro pri paze s kakvom su osobom ili zast upni kom uspost a-
vili kont akt ! est o se dogaa da se pod i menom pozvane
osobe j avi net ko drugi . Taj drugi e nam naj ee dati pot-
puno pogr ene i nformaci j e i upute. Tako pri ml j ene por uke
mogu nam nani j eti puno tete i zato uvi j ek i zvri te dvost r u-
ku provj eru da l i ste stupi l i u kontakt s pr avom osobom!
Psi hof i zi ke pr i pr eme za neposr ednu komuni kaci j u su
vrl o bi tan el ement . Osoba mor a biti t j el esno to zdravi j a i u
dobroj psi hi koj kondi ci j i ! Poel j no j e da i ma to manj e ma-
na i por oka i da uskl adi i vot s pr i r odom i pri rodni m zakoni -
ma u smi sl u dobr og.
Od "al ata" za neposrednu komuni kaci j u pot rebno j e i mati
samo vi sak i radi estezi j ski krug s ci j el om abecedom. Krug
po mogunost i t reba napravi ti i i spi sati osobno, svoj om ru-
kom. Sl ova neka poi nj u na suprot noj strani kruga od ope-
ratera, a supr ot ni kraj neka bude oznaen st rel i com pr ema
van. Sl ova mogu biti i spi sana na desno ili lijevo po vanj skom
di j el u kr uga. Sredi t e kruga t reba biti oznaeno, a vi sak se
stavl j a i znad sredi t a na 1 do 2 cm vi si ne. Nit na koj oj vi si
vi sak neka bude duga oko 10 cm. Pri premi t e ol ovku i papi r.
245
Ing. Dragutin Crni
246
Radiestezija
mislio. Ljubio nije nikoga. Oalostio nije nikoga. udio nije ni
za im. Ljutio nije nikoga. Nije zaelio nita. Majku nije volio.
Momu nije ljubio. Ljubav nije elio. Novac mu je mnogo
znaio. Manu nije vidio. Blaeno ivio.
Momak Zo je umro. Momak Zo nosi vjernu i nemonu
duu mnogima na dar, ali ju nitko nee. Malo mi ljubavi
dajte, molim vas. Malo mi vae elje dajte. Ljubavi lane ti
ljubav daje. Ljubavi nae to moli mi nemamo. Ljubavi
nemamo. Novac ne trebam. Ljubavi vae elim. ena lijepih
ne vidim. Majku svoju ne elim. Boga ne molim. Ljubav
Boju ne traim. alost ne alim.
Momak Zo nosi mnogo udnje na dar ma nitko nee,
uzalud nosi. udnja mu ne vrijedi. Ljubav mu ne treba.
ivota nema na Zemlji. Ma kae Zo. Ljubav mu treba za
udnju. Mnogo mu mana elju muti. udnja mu manu na
ljepotu zove. Za ljubaznost moli ljubav, ali mana muti ljubav.
eli Zo enu lijepu, ali mu ona ne treba. Ljubav moli manu,
ali mana vino pije njegovo. Zo zna zato udnja udi. Mana
mu ne treba za novac. Ljubav mu treba za duu, ali mana
mu treba za elju mutnu ivotnu unititi. Zato upamti moje
rijei, mnogo e ti trebati. Ljubav je najvanija za sreu na
zemlji. Ljubav ljudima mnogo treba. Mnogo novaca malo
ljubavi. eli novac ne eli ljubav. Ljubav mnoga zla baca.
udnja udi za mnogo zla i mnogo mana. Ljubav udnju zna
unititi.
P r i mj er 2.: Za ivota odbacuj mane, one uzimaju
zdravlje.
P r i mj er 3.: elja ono eli to ljubav hoe.
P r i mj er 4.: Jedno od opi sno poj movni h dobi vanj a potreb-
nog recept a za l i j eenj e bol esti kombi ni r ani m aj em:
Pomen na mnogu uzetu etvu. Mnoga na mani lica
nije. Ponjava na njivu. Bam na ponjavu. Obamni zlo.
Obnovit nee. Ponjavom ljubav obamni. Na manu uzmi
247
ment al ni "razgovor". Vi sak nam daj e odgovor e svoj i m poka-
zi vanj em sl ova. U poet ku to i tanj e odgovor a i de pri l i no
spor o, al i uz marl j i vu vj ebu bit e sve bre, sve dok se ne
ost vari sasvi m uobi aj eni ri tam razgovora.
Kako j e t o mogue?
Jo j e f r ancuski sveeni k Mer met (1919. g.) i spi ti vao ra-
di est ezi j ske zrake i doao do eksper i ment al no pot vr enog
podat ka da se t e zrake prosti ru u svi m podr uj i ma el ekt ro-
magnet skog spekt ra, pa t ako i u f rekvenci j ama i znad 3x 10
2 3
Hz , t j . u podr uj u kozmi ki h zraka. Ako j e t ako, onda radi -
est ezi j ska, odnosno ment al na komuni kaci j a nema prakt i ki
ni kakve pr epr eke, a vri j eme, udal j enost i podr uj a f r ekven-
ci j a zanemar i ve su vri j ednost i !
Unat o svemu navedenom, gdj e sve i zgl eda j ednost av-
no, mor am i zni j eti i neka upozorenj a. Ovakav rad ni j e ni
j ednost avan ni l agan. Pot rebno j e mnogo t ruda i odri canj a.
Posebno bi h el i o upozori ti psi hi ki l abi l ne osobe da se ra-
di j e ne bave s ovi m nai nom rada, j er posl j edi ce mogu bi ti
t r agi ne po nj i h!
S dr uge st rane, ne treba nasj edati pr i ama da t o mogu
i zvodi ti s amo "odabrani i kri j eposni ", a ne "obi an puk". To
ni j e i st i na, j er svi smo mi odabr ani i svakome j e dana t akva
mogunost bez obzi ra na drut veni pol oaj !
Evo nekol i ko pri mj era dobi veni h neposr ednom komuni -
kaci j om:
P r i mj er 1. : Pri a o momku Zo
Ispriat u ti priu. Bio na alosti i na tuzi neki ovjek.
ivio mnogo godina. Mnogo godina ivio nesretan. Manu
imao. Mnogo patio. Ljubavi nije znao. Molio nije Boga.
Mnogo novac elio. Za ljubav nije mario. Mnoge na ljubavi
alio. Malo ljubavi davao. Malo ljubavi molio. Mnogo novaca
elio. Malo imao mira. Mnoge ljubavi odbacio. Mnogo alosti
alio. Malo elio ena. Malo elio ivota. Na ljubav nije
Ing. Dragutin Crni
248
Radiestezija
sl i ka br. 42
Grafiki prikaz podruja "paralelnog" ili "eterinog svijeta".
249
bogorodine mnogo, nane poneto, odoljena na nokat,
bazge blago. Bamni licu, Obamni ljubav. Na njivu obavi
licu. Skromno bam. Obnovit nee.
Pri j evod: Pri pazi na mnoge aj eve koj e uzi ma. Ne uzi -
mati mnogo aj a. Pot rebno j e da bol esni k lei i mi ruj e i za
t o vri j eme da uzi ma aj . Na taj nai n se ot kl anj a bol est . aj
uzi mati samo j edan dan. Tr eba vi e l eati i odmar at i se. Za
l i j eenj e uzmi ... Pri premi l j ekovi ti napi t ak. Skuhaj ga. Uzi -
maj u mal i m gut l j aj i ma. Samo j edan dan.
I z gornj i h pri mj era vidi se nekol i ko nai na upor abe j ezi ka
spor azumi j evanj a, i t o od nama pot puno j asnog do al egori j -
skog.
Ono to bi h el i o posebno i staknuti nekol i ko j e saznanj a
iz komuni kaci j e, a u vezi su s oni ma s koj i ma komuni ci r amo.
Kad govor e o sebi , got ovo uvi j ek i sti u pot r ebu da za nj i ma
ne pl aemo i ne osj eamo tugu j er i m to smet a i remet i i m
bor avak u novoj sredi ni . el e da i h se sj eamo samo po
dobr ome. I z ovoga proi zl azi da i ma smi sl a nar odna uzre-
i ca "... o pokoj ni ci ma samo naj bol j e!".
I zgl eda da oni sa sobom odnose sve svoj e psi hi ke pat-
nj e i radost i koj e su doi vl j aval i u ov om i vot u. Za one koj i
su napust i l i na svi j et mi rno, kao u snu, kau da su i spuni l i
svoj u kar mu, t j . sudbi nu i da nema pot r ebe da se vi e vra-
aj u.
Isto t ako, od nas trae da poduzi mamo sve kako bi smo
nae vi dl j i vo ti j el o, stani te naeg duha, odraval i u to
bol j em st anj u. Ono nam j e dano na kori t enj e, a kao dobri
gospodar i mor amo uvati i odravat i ono to nam j e povj e-
reno! Kako uvamo svoj e tijelo i duu, isto t ako mor amo
pot ovat i i t ue, kako ti j el o, t ako i pr avo na nesmet ani unu-
t ranj i duevni , t j . i nti mni i vot!
U ov om et vrt om di j elu pokuao sam pri kazati nove i
nesl uene mogunost i rada na podr uj u radi estezi j e. Te su
mogunost i j o uvijek nedovol j no i straene, to j e vel i ka te-
t a. Kori sti od njih su mnogost r uke, kako za poj edi nce, t ako i
za i ru zaj edni cu!
Ing. Dragutin Crni
250
POGOVOR
Povod za pi sanj e ove knj i ge nast oj ao sam obj asni t i na
s amom poet ku u "Uvodu". Ni sam ni sam bi o svj est an u to
se uput am, j er obrai vat i ovakvu "t abu" t emu nije ni mal o
j ednost avno ni l ako. Da l i sam uspi o u t om radu i t r udu, po-
tvrdi t e budunost i ci j enj eni i tatel j i . Osj eam da j e ost al o
j o mnogo t oga to bi t rebal o obj asni ti i razradi ti , al i t ada bi
se ova knj i ga pretvori l a u neto sasvi m dr ugo od pl ani ranog.
Namj er a mi j e bi l a da na razuml j i v i svi ma dost upan na-
in pokuam pronai i i zni j eti osnove t eori j skog i pr akt i kog
rada s podr uj a radi estezi j e. Isto t ako, el j a mi j e bi l a uka-
zati i sl ubeno pri znatoj znanost i da gri j ei t o ne pokl anj a
dovol j no panj e ovi m, ne f enomeni ma, nego prakt i no do-
kazani m i nj eni cama.
Ako su nedostaj al e teori j ske postavke za ozbi l j ni j e bavl j e-
nj e s ovi m r adom, nadam se da sam barem donekl e uspi o
postavi ti tu teori j u na l ogi ku osnovu, shvatl j i vu kako l j udi ma
od znanost i , t ako i svi ma ostal i ma.
Mnogi su me est o pitali post oj i l i neki uzrok za dana-
nj e ponaanj e ovj eanst va, koj e j e dal eko od nj i hovog ro-
mant i ar skog shvaanj a i vota. Uvi j ek sam i m odgovar ao
da i h post oj i nekol i ko. Mor am pri znati da ni kad ni sam el i o
spomi nj at i sve uzroke, j er bi to i zazval o pomut nj u kod
vei ne. Ovdj e u nabroj i ti samo neke od nj i h:
251
Graf i ki pogl ed na podruj e paral el nog svi j eta el i o sam
pri kazat i reprodukci j om di j agr ama vrl o sl i nog di j agr amu
zraenj a el ekt romagnet skog spektra. Ovaj se di j agram obi -
no uzi ma kao j edan od dokaza o gr ani cama tzv. "eteri nog",
odnosno "paral el nog svijeta". Po nj emu se vi dl j i vo pokazuj e
i dokazuj e da su "prikaze" u obl i ku duhova ustvari st anovni ci
t og svi j et a. Po di j agramu se gr ani ce t og svi j et a nastavl j aj u
odmah uz gr ani ce nama vi dl j i vog svi j eta!
I ng. Dr agut i n Cr ni
252
Radi est ezi j a
Naui l i smo u ovoj knj i zi da usl i j ed r aznog poj aanog
zr aenj a prve st radaj u naj osj etl j i vi j e st ani ce or gani zma. To
su u vei ni sl uaj eva i vane stani ce or gani zma. Utj ecaj t og
t et nog zr aenj a dovodi do post epenog def or mi r anj a osj e-
aj a vri j ednost i i tu lei naj osnovni j i uzrok zat o dol azi do
pr omj ena u ponaanj u l j udskog, al i i i vot i nj skog roda! Ako
pi tate zat o prve st radaj u i vane st ani ce, odgovor j e j ed-
nost avan. Te su st ani ce u obl i ku razl i i ti h i zobl i eni h zvi j ez-
da. Sami m t i m pokri vaj u vel i ke povri ne i svako i h zr aenj e
l ako pr onae na svom put u!
I spust i o sam det al j no obj anj enj e podr uj a "bi oenergi j e"
i ost avi o to za neku dr ugu raspravu. Pri nci p j e sl i an radu u
radi estezi j i . Mogu samo ukratko rei svoj e mi l j enj e o toj bi o-
l okoj energi j i . To j e sposobnost i vog, svj esnog or gani zma
da nari ne manj ak, odnosno oduzme vi ak iste t akve energi -
j e, ili bol j e rei pot enci j al a, od dr ugog or gani zma. To znai
da se nakon odr eenog broj a t r et mana moe uspost avi t i
por emeena el ekt romagnet ska ravnotea obol j el og organi z-
ma, odnosno odr eenog organa. Ono to smat r am vrl o bit-
ni m u t om post upku j e da organi zmi davat el j a i pri mat el j a
moraj u biti bi ol oko-el ektromagnetski vrl o sl i ni . O t ome ovi -
si st upanj i zl j eenj a. Svako i vo bi e posj eduj e tu bi ol oku
ener gi j u! Pri nci p rada ukrat ko j e i znesen u pogl avl j u o borbi
proti v raka.
Mogu i staknuti i to da, pr ema moj i m saznanj i ma, mnoge
kl i ni ke u razvi j eni m zeml j ama i maj u u svoj i m t i movi ma i l j ude
i j a j e speci j al nost rad s razni m obl i ci ma energi j e. Uspj eh
i zl j eenj a t i me se bi tno poveava. Smat r am da bi u svakoj
zeml j i o t ome t rebal o vodi ti rauna. Svi ma nama j e osnovni
zadat ak pomoi sebi i svoj i m bl i nj i ma, bez obzi ra o koj i m
met odama i nj i hovi m nazi vi ma se radi !
S dr uge strane, to mi j e bilo i te kako vano, bila j e el j a
da pomognem t i suama oni h koji se bave radi est ezi j om, da
253
1. Osnovne razl i ke i zmeu romant i ara i st varnog i vota
sast oj e se u kunom i kol skom odgoj u ml adog narat aj a.
Od prvi h dana nj i hovog i vota poi nj emo i h ui ti kako j e
na svi j et u sve dobr o, odano, pot eno i puno razumi j evanj a,
ali prava st varnost j e pot puno drugai j a. To krivo poduava-
nje stvara zabunu kod ml adi h i mnogi od njih post anu i zgub-
ljeni sl uaj evi kako za drutvo, t ako i za svoj u porodi cu! Na
kol ski i vj erski nai n pri stupa ml adi m l j udi ma zbog t oga j e
nepr i mj er en i pogr ean! Ml adi ma mor amo uvi j ek rei pravu
i sti nu o meul j udski m odnosi ma. O dobr i ma kao i o oni ma
naj l oi j i ma!
2. Kau da su ljudi u zadnj e vri j eme puno zl oesti j i nego
pri j e. To j e pot puno kri vo! Nekada su pobj edni ci u rat ovi ma
dal i poubi j at i na deset i ne t i sua pobi j eeni h, ali danas t o ni -
j e vi e mogue. Danas i h ubi j aj u ugl avnom dok traj u sukobi
u razni m "r adni m" i ostal i m l ogori ma ili kao u pr ol om, Dru-
gom svj et skom ratu, bacanj em at omski h bombi na ci vi l no
st anovni t vo u gradovi ma!
3. Jedan od osnovni h uzroka zat o i ma mnogo zl i h ljudi
na naem pl anet u j e, po mom osobnom mi l j enj u, novi Zem-
Ijin pol oaj u pr ost or u! To je u detal j e opi sano u moj oj knjizi
Planet Zemlja. Novi pol oaj nast ao j e dj el ovanj em l j udskog
roda bezbr oj ni m probni m i dr ugi m ekspl ozi j ama at omski h
bombi na povri ni naeg pl aneta!
Kako j e na pl anet nestabi l an obj ekt u pr ost or u, svaka
t akva ekspl ozi j a promi j eni l a j e u manj oj ili veoj mj eri Zeml j i -
nu put anj u oko Sunca. Dokaz za ovo j e u t ome to j e danas
kl i ma na Zeml j i nepovrat no pr omi j enj ena!
Kl i mat ske kat ast rof e pogaaj u ci j el u povri nu pl anet a i
mi tu ne mo emo ni ta ui ni ti . Novi pol oaj u pr ost or u izlo-
i o j e Zeml j u dr ugai j i m zraenj i ma nego l i j e to bi o sl uaj
do sada.
Ing. Dragutin Crni
Aut or
254
Radiestezija
Ovu j e pj esmi cu 1996. napi sal a i pokl oni l a mi j u mal a dj e-
voj i ca Ol gi ca Mi l oj kovi , t ada ueni ca t reeg razreda os-
novne kol e u Ri j eci , i zbj egl i ca koj u j e nj ezi na baka Ol ga po
ci j enu i vot a spasi l a i z ratnog pakl a u Bosni i Hercegovi ni :
t o j e z a me n e l j u b a v ?
Lj ubav j e za mene
kada bi se l j ubavl j u rui l e sti j ene,
kada bi pti ce pj eval e pj esme
i vol j el e ribe u vodi ,
kada bi dj eca vol j el a arko i
kada bi Vesnu vol i o Darko.
Lj ubav j e za mene
kada bi svi ljudi siti bili
i umj est o al kohol a vodu pi l i ,
kad ljudi ne bi bili krti
i kada na svi j etu ne bi bilo smrt i .
Lj ubav j e za mene
kada bi svi ljudi sret ne snove snil i
i kada bi svi narodi u mi ru bi l i .
255
shvat e nj ene met ode i pretpostavl j ene zakone koj i vl adaj u u
t om podr uj u! Ako sam u t ome uspi o, bit e mi t o naj vea
nagr ada za sav ul oeni dugogodi nj i t r ud!
I ng. Dr agut i n Crni
L i t er at ur a
- Medicinska fiziologija, dr. med Ar t hur C. Guyt on, St var nost ,
Zagr eb 19 8 1.
- Fizika, IV. dio, Optika, prof. i voj i n ul um, Nauna knj i ga,
Beogr ad 1978.
- Psihologija, prof. Mi ra udi na-prof. Josi p Obr adovi , Panor ama,
Zagr eb 1967.
- Medicina stanovanja, Jacques l a Maya, Akvar i us, Bat aj ni ca
1986.
- Radiestezija, di pl . i ng. Smai l Dubravi , pri vat no i zdanj e, Zagr eb
1985.
- Poruke kroz vrijeme, l anovi Akademi j e znanost i SSSR-a,
St var nost , Zagr eb 1981.
- Prirunik iz radiestezije, Os man Hasanpai , pr i vat no i zdanj e,
Zagr eb 1985.
- Biologija za srednje kole, kol ska knj i ga, Zagr eb 19 8 1.
- Na pragu eterikog svijeta, J. Art hur Fi ndl ay, M.B.E., J.P., Gaj ,
Zagr eb 1935.
- Radiestezija, pri vat na kopi j a gr upe t al i j anski h sveeni ka.
- Enciklopedija Leksikografskog Zavoda, LZ, Zagr eb 1969.
- The New Testament, The Gi deon I nt ernat i onal , Genev e 1976.
- Radiestezija - stvarnost ili fantazija, Dr agut i n Cr ni , pr vo pri -
vat no i zdanj e, Ri j eka 1992.
- The art of spiritual healing, Kei t h Sher wood
- Und die Bible hat doch Recht, Wer ner Kel l er, EconVer l ag
GmbH, Dussel dor f 1955.
- Novi Zavjet, Provi nci j al at her cegovaki h f r anj evaca, Most ar ,
NI RO "Osl oboenj e", Sar aj evo 1987.
- Biblija, Stari i Novi zavjet, Kr anska sadanj ost , Zagr eb 1995.