201

FINSKI OBRAZOVNI SUSTAV

Refleksija na studijsku posjetu
Radojko Damjanovi
Ministarstvo prosvete Republike Srbije
kolska uprava u Kragujevcu
ratkokg@sbb.co.yu
Refleksija studijske posjete Finskoj pokuava predoiti itatelju nain
funkcioniranja tamonjeg obrazovnog sustava organizacije, finan-
ciranja, povezanosti razliitih razina vlasti, oblika decentralizacije,
odnose izmeu relevantnih drutvenih aktera, odnose unutar samog
sustava, ivota kole.
Kljune rijei: obrazovni sustav, decentralizacija, financiranje, ku-
rikulum
Protekle godine Finsku je posjetilo 1 400 ljudi, a za proteklih pet
godina delegacije iz 80 zemalja svijeta.
1
Navedeni brojevi odnose se na
zainteresirane koji ele neposredno ostvariti uvid u obrazovni sustav na
osnovu kojeg je postignut PISA-uspjeh. Finci, pak, sa strpljenjem i tiho,
svakome tko iskae interes predstavljaju svoje vienje puta kojim su
doli do rezultata najuspjenijeg obrazovanja na svijetu. Pored procesa,
kroz koji su proli i prolaze, finski domaini prikazuju i trenutno stanje
stvari, ali i izazove prepoznate u sustavu.
Obrazovne politike u Finskoj
2
Kvaliteta, efikasnost, jednakost i internacionalizam ciljevi su fin-
skog obrazovanja i znanosti. Kada se kae internacionalizam, misli se
1
Informator je Hanna Laakso, savjetnik za meunarodnu suradnju, iz Finskog nacio-
nalnog prosvjetnog savjeta (Finnish National Board of Education, FNBE).
2
Informator je dr. Aki Tornberg, savjetnik za obrazovanje iz Ministarstva obrazovanja
Finske (Ministry of Education, Finland).
R. Damjanovi: Finski obrazovni sustav METODIKI OGLEDI, 17 (2010) 12, 201224
202
na praenje tijeka suvremenog svijeta (odrivi ekonomski razvoj na-
cionalna, kulturna, drutvena i ekonomska dobrobit). Dobra ekonom-
ska osnova je garancija blagostanja i razvoja osnovnih drutvenih po-
druja.
Obrazovni sustav treba podravati i kompetitivnost finskog dru-
tva, a da bi se on odgovarajue razvijao, neophodna je izvjesna poli-
tika stabilnost ili minimum drutvenog konsenzusa koji bi obavezao
politike initelje na potovanje odreenih koordinata za orijentaciju u
ovom prostoru. U Finskoj su politiki initelji obvezni jasno se odrediti
prema buduem razvoju obrazovanja, javno izloiti vlastite stavove i
realizirati ih. U ovome trenutku, finske vlasti odredile su se posebnim
razvojnim programom politike prema djeci i mladima, koji je sadran
u bazi politikog programa. Premijer Matti Vanhanen je sa svojom dru-
gom vladom odredio tri podruja djelovanja:
3
drutvo orijentirano na
dijete, dobrostojea obitelj, prevencija socijalnog iskljuivanja.
Dva primjera
1. Politika se usmjerava i prema drop-out-u u finskim kolama,
koji je uoen kao izazov za rjeavanje. U 7, 8. i 9. razredu ima
uenika s tekoama u kolovanju. Godinje je 300 uenika
u drop-out-u. Djeca koja su sumnjiva izdvajaju se u grupe.
Svaki dan nastavnik prati je li netko odsutan, a onda se ide i
kui vidjeti to je s njim. Ravnatelj kole formira grupe ovih
uenika, posebno se izdvaja novac za ovu aktivnost (na lokalnoj
razini), moe i izmeu kola. Manje uenika, manje grupe, vie
angairanih nastavnika, socijalni radnici za ovu djecu. Godinje
se za ovu djelatnost u kolama izdvoji oko est milijuna eura.
Uenici zavravaju kolovanje u ovim grupama, ali im se jami
dalje kolovanje. (Trenutno je ovaj program u pilot fazi.) Za
ovu djelatnost su nastavnici posebno kolovani kroz svoje obra-
zovanje (nastavnik za specijalno obrazovanje za djecu koja
svoje potrebe izraavaju na drugaiji nain).
2. Razvijaju se programi (na sveuilitu) za otklanjanje tekoa u
ranom razvoju; npr. u podruju matematike sposobnosti (30%
3
Vie na: http://www.minedu.fi/lapset_nuoret_perheet?lang=en.
R. Damjanovi: Finski obrazovni sustav METODIKI OGLEDI, 17 (2010) 12, 201224
203
onih koji su imali probleme pokazalo je poboljanje poznavanja
itanja i matematike). Ova unaprjeenja se odnose na 1., 2. i 3.
razred obveznog kolovanja. Prvo su zapoela u predkolskim
uzrastima, zatim su prenijeta i u prva tri razreda osnovne kole.
Kada govorimo o predkolskom uzrastu, programi za otkla-
njanje tekoa u ranom razvoju odnose se i na formiranje sta-
vova djeteta. Zanimanje za ove aktivnosti pokazuju lokalne
samouprave te se one financiraju iz prorauna na nacionalnoj
razini. Stav je da se koristi sve to moe biti djelotvorno, jer je
rezultat viestruk.
Javni autoriteti trebaju omoguiti svakom graaninu Finske uvjete
za samorazvoj, samopotovanje i odrivi financijski status (to se osi-
gurava odgovarajuim sustavom obrazovanja). U ovome je i vrijednost
obrazovanja za svako ljudsko bie. Glavni pravci razvoja finskog obra-
zovanja i znanosti su u skladu s Lisabonskom strategijom Europske
unije. Obvezno obrazovanje je besplatno (ak i fakultetsko, a i post-
diplomsko moe biti besplatno putem raznih bespovratnih kredita).
Parlament utvruje pravce razvoja obrazovanja.
4
Usvajaju se agende i
bira se ona koja je aktualna. Vlada i resorno ministarstvo imaju ulogu
pripreme obrazovnih politika. Takoer, ministarstvo je odgovorno za
obrazovanje koje se financira iz dravnog prorauna (i privatne kole se
financiraju iz istog izvora kao javne kole). Vlada usvaja razvojni plan
za obrazovanje i za istraivanja u znanosti (na pet godina).
Nacionalni proraun za 2008. godinu iznosio je 45,5 milijardi eura.
Od ovog iznosa 15% se izdvaja za obrazovanje (oko 7 milijardi eura).
Proraun za obrazovanje temeljen je na vladinom programu za razvoj
obrazovanja i znanosti. Za organizaciju obrazovanja (u operativnom
smislu) odgovorne su lokalne samouprave. kole su u vlasnitvu lokal-
nih vlasti opina. Privatnih kola ima svega 13% i to su uglavnom
kole koje osnivaju crkve ili neke druge organizacije (90% njihovih tro-
kova financira drava). Srednjih kola u privatnom vlasnitvu je od 20 do
30% i najvema su to srednje strune kole. Trokove obrazovanja snose
drava i opina i to u odnosu 42% prema 58%. Opine koje su ruralne
dobiju dodatni novac zbog skupljeg obrazovanja, tj. veih trokova.
Financiranje obrazovanja je per capita. Prosjena cijena trokova
obrazovanja jednog uenika u osnovnoj koli je oko 6 700 eura. Tu su
4
Finska je parlamentarna republika.
R. Damjanovi: Finski obrazovni sustav METODIKI OGLEDI, 17 (2010) 12, 201224
204
uraunati trokovi prijevoza, prehrane, knjiga/udbenika, zdravstvene
zatite, poduavanja
Za struno usavravanje novac osigurava ministarstvo, a provodi
ga Nacionalni prosvjetni savjet (pored nacionalne razine, postoji i op-
inska, ija tijela takoer realiziraju neke oblike strunog usavrava-
nja). Ove godine je za struno usavravanje potroeno 8 milijuna eura
(to je extra-money; u odnosu na dio novca, koji se troi po planu). Mi-
nistarstvo obrazovanja surauje i s drugim ministarstvima, a realizacija
ide preko State Provincial Offices, to su neke vrste vladinih regional-
nih ureda.
U sustavu obrazovanja nema slijepog crijeva jer se nikad ne zna
kada e tko postati pametan uvijek, iz bilo koje kole, moe se
nastaviti dalje kolovanje u eljenom smjeru (naravno, uz ispunjenje
odreenih kriterija). Obrazovne institucije moraju uvijek imati otvore-
na vrata za svakog tko se pojavi.
Broj uenika je u 2009. godini bio 552 689, i u padu je (2001. go-
dine je bio 595 727, dok se za 2013. predvia 531 689 uenika). Istovre-
meno se predvia mrea kola u budunosti (2000. godine je bilo 3 056,
a u 2008. godini 2 300 kola). Odluke o zatvaranju kola se donose na
lokalnoj razini.
Postignua uenika na PISA testovima detaljno se analiziraju i na
osnovu rezultata tih analiza donose se razliite odluke u obrazovanju.
Glavne karakteristike finskog sustava obrazovanja
5
Izazov za finski obrazovni sustav je priljev stranaca koji ine 2,3%
populacije. Ima kola sa 4050% uenika iz populacije stranaca. Narod
Sami takoer uiva posebna prava u okviru obrazovnog sustava. Vein-
sko stanovnitvo je u tri zajednice (municipalities). Slubeni jezici su
finski (91,5%) i vedski (5,5%).
Vrlo vana karakteristika finskog obrazovnog sustava je njegova
sloenost zbog postojanja paralelnih struktura, i u tom smislu nije us-
porediv s europskim sustavima. Svoj djeci omogueno je gotovo isto
obrazovanje u osnovnoj koli. To je i jedna od vodilja ovog sustava
ujednaenost kola. Finci ne ele polarizaciju (elitizam) u drutvu,
5
Informator je Eeva-Kaisa Linna, starija savjetnica u Finskom nacionalnom prosvjet-
nom savjetu (Finnish National Board of Education, FNBE).
R. Damjanovi: Finski obrazovni sustav METODIKI OGLEDI, 17 (2010) 12, 201224
205
zato kole moraju biti jedinstvene. Strune kole postaju sve popular-
nije od opih gimnazija jer omoguuju prolaz na sveuilite. U tom
smislu je popravljen imid srednjeg strunog obrazovanja. Openito, za
finsko obrazovanje vie nije vano to se ui, ve kako se ui. Moda
djeluje banalno, ali struno promatrano, metode rada odreuju sadraje.
Vaan je stalan, kontinuirani razvoj, kako individualni tako i sustava u
cjelini.
Osnovno obrazovanje je u potpunosti besplatno (obroci, materijal,
udbenici, prijevoz). Na srednjoj razini plaa se prijevoz i materijali
za nastavu. U visokom obrazovanju sve se plaa osim kolarine stu-
denti imaju mogunost koritenja kredita (koje, uz odreene uvjete, ne
moraju otplatiti). Drava daje pomo studentima, ali se oni radije odlu-
uju raditi, nego uzimati kredite.
Upravljanje je centralizirano, ali je primjena lokalizirana prema
principu supsidijarnosti drava donosi zakone, ali odluke i primjena
su na lokalnoj razini.
Preciznih podataka o broju uenika po razrednom odjeljenju nema,
jer se financiranje ne vri na taj nain. Otprilike, razredi su od 20 do
25 uenika. Opi je stav da je spajanje razreda (nepodijeljena nastava)
bolja za uenike, ali je teka za nastavnika.
Neki od izazova za finski sustav su: skraivanje vremena studira-
nja (uenja), obrazovanje emigranata, obrazovanje starijih emigra-
nata (jezik, kultura i drugi aspekti potrebni za ivot u finskom drutvu
izjednaavanje s lokalnom razinom).
Struno usavravanje nastavnika postoji, ali u smislu obuka u
stjecanju razliitih znanja, vjetina i sposobnosti za obavljanje posla.
Grubo reeno, struno usavravanje poslije stjecanja zvanja master na
sveuilitu omoguuje korekciju vjetina nastavnika, ali ne u smislu
ispravljanja greaka iz prethodnog obrazovanja, nego s ciljem dopune
i podrke u nekim podrujima obavljanja posla. Nastavnici imaju svoj
dosje u kojeg se sve upisuje, tako da je svakome stalo da dosje bude to
reprezentativniji. Iz razloga napredovanja u slubi (izgraivanja profe-
sionalne karijere), rijetkost su prigovori na rad nastavnika u opsegu koji
bi zahtijevao neto poput disciplinskog postupka s izricanjem mjera.
Uglavnom se sluajevi prigovora na rad nastavnika okonavaju raz-
govorom i razumijevanjem okolnosti te se trai ishod kojim e svi biti
zadovoljni.
R. Damjanovi: Finski obrazovni sustav METODIKI OGLEDI, 17 (2010) 12, 201224
206
U finskom obrazovnom sustavu ne postoji neto to bismo nazvali
inspekcijskom slubom (ne vjeruju u inspekciju i napustili su je prije
18 godina), nego se prigovori rjeavaju preko lokalnih vlasti koje imaju
ingerencije (naravno, postoji i razina ravnatelja kole). Zato vjeruju u
usavravanje i obuku nastavnika.
Inae, tamo gdje se jave problemi, odmah se pristupi sustavnom
sagledavanju stanja i organizaciji raznih vrsta i oblika podrke. Iz nave-
denog proizlazi uloga savjetnika u obrazovnom sustavu Finske.
Nacionalna matura, na kraju srednjeg obrazovanja, jedino je mje-
sto gdje se testira/evaluira itava uenika populacija. Finski strunjaci
su izuzetno protiv toga da se uenici rano opredjeljuju ili da to ine
nastavnici/odrasli odreujui dalji tijek kolovanja/ivota pojedinca.
Postoje i drugi vidovi evaluacije u okviru sustava. Na primjer, svake
godine se vri procjena ishoda uenja, sluajnim uzorkom kola i ra-
zreda, iz matematike i materinjeg jezika (cilj je provjera ostvarivanja
nacionalnog ili sredinjeg kurikuluma). Uz navedena dva, provjera se
moe vriti i iz jo nekog predmeta. Ovaj izvjetaj dobiva samo kola
koja je evaluirana, nezavisno od nacionalnog testiranja.
Ukoliko se pojave problemi, odmah se aktiviraju mehanizmi po-
drke i unaprjeivanja rada. U okviru sustava panja se posebno usmje-
rava na rano prepoznavanje problema u uenju ili problema uope.
Opi je stav da uenici sa specifinim obrazovnim potrebama tre-
baju biti ukljueni u opu kolu. Za njih se rade individualni planovi
(ukljueni su struni suradnici razliitih profila). Svoje specifine po-
trebe zadovoljavaju u manjim grupama. Sljedea razina je poseban raz-
redni odjel iskljuivo za ovakvu djecu/uenike, a poslije toga posebna
kola. Ciljevi se moraju prilagoavati mogunostima uenika (uenje
nije ulijevanje vode u bokal od strane nastavnika). Ovdje je vano
iznijeti sljedee podatke: 1. 8% uenika je u potpunosti ukljueno u
programe za djecu sa specijalnim potrebama, 23% uenika je djelo-
mino ukljueno u neke programe za posebnu podrku, tj. realizaciju
posebnih potreba; to znai razvrstavanje prema vrstama potreba: te-
koe sa itanjem i pisanjem (44%), tekoe u govoru (15%), tekoe
u uenju matematike (22%), tekoe u uenju stranih jezika (9%), te-
koe socijalne i emocionalne prirode (5%). Iz posljednjeg je znaajno
zakljuiti da postoji osjetljivost kole za potrebe svakog uenika i u
tom smislu prepoznavanje njihovih razliitih potreba, koje oni zadovo-
ljavaju u okviru sustava kao servisa iji su korisnici. Jasno je vidljiva
R. Damjanovi: Finski obrazovni sustav METODIKI OGLEDI, 17 (2010) 12, 201224
207
kvaliteta sustava i razvijenost u smislu pomoi i podrke za svako dijete
u drutvu. Svako dijete ima svoju poziciju i neograniene mogunosti
za razvoj, koje mu prua zajednica.
Podaci koji su iznijeti u vezi sa trokovima obrazovanja su iz 2007.
godine i njihova struktura je sljedea: osnovno obrazovanje: 6 200
(varira od 4 560 do 14 000 ),
6
ope srednje obrazovanje/gimnazije: 5
600 (varira do 16 000 ), srednje struno obrazovanje: 8 900 (varira
od 6 600 do 13 400 ).
Proces razvoja kurikuluma
7
Nacionalni kurikulum se obnavlja svakih deset godina, a postoji
ve tono jedno stoljee. U ovaj proces je ukljuen veliki broj ljudi.
Drutvo se mijenja i zato se moraju koristiti strategije uspjenosti. Mi-
jenja se vizija zahtjeva, paradigma uenja, sredina koju definiraju me-
diji.
Nacionalni prosvjetni savjet je ekspertna organizacija s oko 300
zaposlenih. Predstavlja struno tijelo koje je na nacionalnoj razini pro-
fesionalni autoritet. Vaan je stav da kontrola ne donosi kvalitetu obra-
zovanju. Do 1994. godine je postojala inspekcijska sluba u Finskoj.
Savjet (Finnish National Board of Education, FNBE) obavlja nadzor
samo po nekoj albi, koja treba proi mnoge razine procedure dok stig-
ne do njih (od kole, lokalnih vlasti, regionalnih vladinih kancelarija).
Ne postoji kanjavanje i svi se pridravaju pravila (imaju obavezu).
Postoje tri razine kurikuluma: nacionalni, sredinji kurikulum,
opinski (ili lokalni) te kolski. Ima kopiranja sredinjeg kurikuluma
od strane kola, ali u veini sluajeva oni su prilagoeni okolnostima,
tj. zajednici. Nekoliko milijuna eura je potroeno za struno usavra-
vanje nastavnika za pisanje/izradu kurikuluma. kolski kurikulumi su
takoer ogranieni na deset godina, ali se mogu promijeniti i u kra-
em vremenskom razdoblju. U izradi sredinjeg kurikuluma sudjeluju
nastavnici, istraivai, izdavai udbenika. Nastavnici se esto ale na
previe sadraja u kurikulumu, ali nije problem u kurikulumu, nego
6
Cijena obrazovanja varira, jer nisu trokovi u svakoj sredini jednaki. Na primjer, nije
ista cijena kolovanja uenika u Helsinkiju i na nekom od otoka ili u jednoj od zajednica
Sami naroda.
7
Informator je Jari Koivisto, savjetnik za obrazovanje u Finskom nacionalnom pro-
svjetnom savjetu (FNBE).
R. Damjanovi: Finski obrazovni sustav METODIKI OGLEDI, 17 (2010) 12, 201224
208
u izdavaima koji stavljaju previe sadraja u udbenike (ali, s druge
strane, udbenik nije kolski program te ga se ne mora doslovno dra-
ti). Tijekom izrade nacionalnog ili sredinjeg kurikuluma, postoje dva
kruga u postupku, ka kolama i javnosti, ija je svrha korigiranje radne
verzije prije usvajanja i objavljivanja. Rade se i planovi implementacije
kurikuluma, tj. na nekoliko godina ili odmah za sve uzraste (smatra se
da ovo posljednje nije dobra ideja). Savjeti za obrazovanje u lokalnim
zajednicama mogu utjecati na kurikulum, tj. implementaciju kurikulu-
ma. Od 1994. godine, kurikulum poinje postajati dokumentom koji
se razvija i na razini kole. Razvoj kurikuluma prati ravnatelj i jo dva
do tri pomonika, kroz veliki broj sastanaka i izvjetaja. (Ovdje se mo-
emo pitati jesu li ravnatelji lideri ili izvrni rukovoditelji, u smislu
operativnog izvravanja poslova te zavisi li o tome nain implemen-
tacije kolskog programa.) Dobiti od ovakvog pristupa kurikulumu su
viestruke: aktivan (iv) dokument, timski rad, poboljanje strunosti,
vea posveenost, dobri rezultati.
Kroz istraivanja se stalno prati kvaliteta obrazovanja, uz izbjega-
vanje nacionalnih testova. Jedini nacionalni ispit je matura. kola koja
ima nezadovoljavajue rezultate evaluacije se ne kanjava, nego joj se
daje podrka za izlazak iz loe situacije, odnosno podrka razvoju.
Nastavni procesi se usmjeravaju k aktivnom uenju, u smislu ue-
nja kroz praksu. Nastavnikova aktivnost nema uenje za direktnu po-
sljedicu, nego nastavnik treba organizirati praktini rad, odnosno aktiv-
nosti (vjebe) za uenika koje e potaknuti uenje. Navedeno prikazuje
slika 1.
Slika 1.
Ve dvadeset godina se prikupljaju primjeri dobre prakse, ali se
rijetko primjenjuju zbog slabog interesa finskih nastavnika.
R. Damjanovi: Finski obrazovni sustav METODIKI OGLEDI, 17 (2010) 12, 201224
209
Posjet Osnovnoj koli Simonkallion (Simonkallion koulu)
8
kola Simonkallion osnovana je 1953. godine i u njoj se koluje
635 uenika od 1. do 6. razreda. U ustanovi je zaposleno 50 ljudi od
ega 35 nastavnika. Nastava se odvija u 33 uionice. Prosjean broj
uenika u razrednom odjelu je oko 40, a imaju i tri razreda s po deset
uenika u specijalnom obrazovanju. Svjesni su, i to su istakli, da je broj
uenika po razredu prilino velik.
Pored razrednih nastavnika, imaju i dvoje nastavnika bez razreda
koji se nazivaju resurs-nastavnici (ili resurs-uitelji); njihova zaduenja
se odnose na pruanje pomoi ostalim nastavnicima u nekim nastavnim
aktivnostima. Tri specijalna nastavnika (ili: nastavnici u specijalnom
obrazovanju) takoer nemaju svoje razrede. Oni pomau uenicima u
itanju, pisanju i govoru nekima i u matematici i stranom jeziku.
U organizaciji nastave postoji mogunost da etiri razreda imaju
istovremeno matematiku. Centralizirano se dri nastava s etiri nastav-
nika i nastavnikom za specijalno obrazovanje i resurs-nastavnikom. Po-
tom se radi u manjim grupama (timska nastava).
U strukturi rukovoenja, postavlja se ravnatelj za podruje, tako
da za vie kola na jednom teritoriju postoji jedan ravnatelj (podruni
ravnatelj). Onda se postavlja pomonik ravnatelja za pojedinanu ko-
lu. Rukovoditelji razrednih vijea, s ravnateljem i pomonikom ravna-
telja, ine tim za kolsko razvojno planiranje. Ravnatelj kole se bavi
financijama, zapoljavanjem i podrkom uenicima. Podrka uenici-
ma se realizira kroz tri podruja: osnovno, posebne potrebe, razredi s
djecom koja svoje potrebe izraavaju na drugaiji nain. (Ovo vai za
sve uenike i mogu je prijelaz iz jedne u drugu kategoriju u oba smjera
to je jedan od pokazatelja fleksibilnosti finskog sustava obrazovanja.)
Posljednja razina je individualni plan za pojedinog uenika, ako je to
potrebno (tzv. extra-help za dijete). Dijete treba dobiti svu moguu po-
drku u normalnom
9
razredu ili biva prebaeno, kao posljednja mogu-
nost, u specijalni razredni odjel. Individualni plan kreira koordinator za
specijalno obrazovanje na podruju i netko iz lokalne zajednice, a pri-
mjenjuje se u koli. Koordinator ima uvid u situaciju i rasporeuje ue-
nika na razini podruja (u odreenu kolu u specijalno odjeljenje). Sve
8
Informatori su Risto Purhonen, ravnatelj, i Hilkka ODowd, pomonik ravnatelja
kole.
9
Koriste upravo taj termin normalan razred.
R. Damjanovi: Finski obrazovni sustav METODIKI OGLEDI, 17 (2010) 12, 201224
210
kole imaju tim grupu za podrku uenicima i njega ine strunjaci iz
razliitih podruja (psiholog, medicinska sestra, savjetnik za kolu).
Nastavnik iznosi problem grupi i oni se ukljuuju u rjeavanje.
kola odrava vezu s obitelji uenika putem komunikacije izmeu
nastavnika i roditelja. Postoji koordinator zaduen za komunikaciju iz-
meu razreda. Nastavnici razmjenjuju informacije o uenicima ue-
nici imaju dosjee.
Polovica uenika u specijalnim razredima pohaa nastavu s ueni-
cima u normalnim razredima. Svi nastavnici su u temeljnom obrazova-
nju stekli znanja i vjetine neophodne za rad u specijalnom razredu.
Obilaskom kole (koja je samo jedan uzorak), uoljiva je potpu-
na opremljenost uionica instrumentima i multimedijalnim sredstvima,
koja se ne stavljaju u prvi plan. Ueniki radovi su posvuda, a takoer
se primjeuje razliitost stilova i metoda rada pojedinih nastavnika.
Radi se frontalno, interaktivno, u grupama, individualizirano; raspored
klupa je svugdje razliit u redovima po vie uenika, u redovima po
dvoje, individualno ili okupljeni u grupu.
Prilikom objeda nastavnici sjede sa svojim uenicima u tono
odreeno vrijeme prema rasporedu za razred. Inae, uenici se ponaaju
veoma spontano i slobodno sjedaju za stol s odraslima.
Primjetna je izuzetna higijena prostora, tako da uenici po uio-
nicama borave bosi, bez obue (garderobu i obuu ostavljaju ispred
uionice, najvema uredno sloenu). Prostor nije luksuzno opremljen
niti su u njegovoj gradnji i opremanju koriteni skupi materijali, ali se
istoom, odravanjem i oplemenjivanjem interijera dobiva odgovara-
jua atmosfera kole.
Nastavnici imaju individualni stil rada pristup kojim rjeavaju
problem u ponaanju uenika. Na primjer, za kanjenje u kolu izrie se
mjera zadravanja poslije nastave. Razvija se osobna odgovornost. Na
zajednikim sastancima rjeavaju se problemi uenika. Pie se pismeni
izvjetaj o bilo kojem obliku nasilja koje se dogodi i dostavlja opin-
skim vlastima. Postoji komunikacija s roditeljima preko publikacija u
obliku vodia, u kojima su sadrane informacije o koli (povijest, za-
poslenici, metode, kompletno funkcioniranje). Analogno tome, za nove
nastavnike tiskan je vodi koji pomae u uvoenju u posao. Djeca se
mijenjaju, prate se promjene u njima, to implicira nunost promjene i
kod nastavnika.
R. Damjanovi: Finski obrazovni sustav METODIKI OGLEDI, 17 (2010) 12, 201224
211
Minimalna satnica nastavnika je 24 sata tjedno (do 28 sati), a pre-
kovremeni sati se dodatno plaaju. Broj nastavnika je odreen brojem
uenika. Nastavnici se pripremaju individualno, ali mogu raditi i tim-
ski, zajedno. Nemaju definirane procedure za pripremanje nastave na
razini kole. Kod njih je novost timski rad. Organizacija same nastave i
metoda ovisi iskljuivo o nastavniku. Eksperimenti se u nastavi izvode
tek od 7. razreda, zbog sigurnosti uenika.
Meusobnim razgovorima se rjeavaju problemi, ali i na sastanci-
ma do razine lokalne samouprave, lokalnog voditelja za obrazovanje.
Istiu vanost ravnomjernog razvoja kola svi moraju biti ravnoprav-
ni i svi treba dobiti isto/slino. Nitko se ne smije osjeati loe.
kole sudjeluju u raznim projektima i istraivanjima, konkretno
ova kola je sudjelovala u istraivanju Learning to learn.
U koli istiu da je najbolja inspekcija sam uenik koji kod kue
prenese dogaanja tijekom kolskog dana uenici i roditelji se uvaa-
vaju kao korisnici sustava.
Svaka kola u Finskoj ima neku svoju posebnost koja se mani-
festira kroz izvannastavne aktivnosti, a odatle se reflektira i na samu
nastavu. Posebnost ove kole je njena usmjerenost na glazbu i u okviru
kole ima vie uenikih zborova (za razliite vrste glazbe), glazbenih
grupa i bendova; neki od njih su sastavljeni i od roditelja, ali i nastav-
nika (teachers band). Imaju i lokalno natjecanje na kojem se prikazuje
rad u proteklom razdoblju.
Postoje i druge vrste udruenja roditelja, koja djeluju pod krovom
kole.
Decentralizacija
10
Blagostanje se ne postie samo obrazovanjem, nego moramo biti
upueni na socijalnu politiku, financije, poreze Mi koji radimo u
obrazovanju, moramo biti integrirani s ostalim segmentima drutva
biti upoznati s drugim politikama (ne smijemo se zatvoriti prema ostat-
ku drutva).
11
Bilo koji instrument politike nije zastario, nego ovisi o
10
Informator je Reijo Laukkanen, savjetnik za obrazovanje u Finskom nacionalnom
prosvjetnom savjetu (FNBE), naelnik za meunarodne odnose.
11
Ovo izlaganje Reija Laukkanena je zapoeto analogijom da obrazovanje vrlo esto
kao trkaki konji ide naprijed s vizirom na oima i samo tri ne gledajui sa strane, zatvoreno
u svoj sustav. To je glavni problem svih nas.
R. Damjanovi: Finski obrazovni sustav METODIKI OGLEDI, 17 (2010) 12, 201224
212
kontekstu. Nekad je upotrebljiv, nekad nije; neto to je za nas upotreb-
ljivo, za Fince nije i obrnuto.
Ministarstvo je direktno povezano sa sveuilitima i politehnika-
ma. Sva sveuilita su dravna. Privatna su dobrodola, ali moraju pri-
hvatiti finske uvjete besplatno obrazovanje, a kako im to ne odgovara,
u Finskoj nema privatnih fakulteta.
Ministarstvo obrazovanja radi kroz Finski nacionalni savjet za obra-
zovanje (FNBE), ne direktno sa kolskim institucijama. Ono priprema
akte, politike, agende. FNBE implementira programe i akte Ministar-
stva. Finski nacionalni prosvjetni savjet je struno tijelo i nema vlastitu
politiku, dok je ministarstvo politika institucija. Izmeu ministarstva
i FNBE je u prolosti bilo sukoba. To je bio sukob izmeu politiara
i profesionalaca (strunjaka). Nekada je ovakva tenzija zdrava, jer se
diskusijom rjeavaju problemi. FNBE i ne treba biti kula od slonovae,
nego blisko povezana s praksom u obrazovanju.
Regional State Provincial Offices imaju zadatak da primaju, tj. po-
sreduju u albama i primjedbama na obrazovanje.
Obrazovni savjeti (ili: odbori) u opinama su formirani od strane
opinskih savjeta i oni donose sve lokalne odluke (biraju i kolske od-
bore). kolski odbori nisu obavezni, ne moraju postojati ili moe posto-
jati jedan za dvije kole.
Opine se ponaaju raznoliko u svakom smislu imaju pravo na
razne naine osmiljavati organizaciju obrazovanja (koliko moi daju
kolama, ravnateljima, slobodu u kurikulumu itd). U ovom smislu je
finski sustav izrazito decentraliziran. Prema zakonu iz 1972. godine
sustav je bio izrazito centraliziran jer se eljelo izjednaiti sustav u ci-
jeloj dravi. Centralizacijom se implementira ista razina pedagogije u
kolama, ali ne i kontrola trokova obrazovanja. Centar je jako udaljen
od mjesta realizacije poslova i to izaziva probleme. Kontrole u centra-
liziranom sustavu nisu lako ostvarive zbog opsega posla (inspekcije su
bile po kolama, bojali su se svi nastavnici, ali i uenici). Inspekcija je
sada nevana u Finskoj, ali je vrlo vana u drugim dravama. Znaajan
je kontekst upotrebe instrumenta. Ovdje je taj instrument zastario.
Nacionalni kurikulum je tada imao oko 700 strana.
Novim Zakonom o obrazovanju, iz 1985. godine, odrekli su se stri-
minga koji je odreenu djecu forsirao, dok su druga zaostajala. Problem
heterogenosti je rijeen tako to su formirane male grupe za rad.
Mnoge stvari su rjeavane nainom financiranja obrazovanja.
R. Damjanovi: Finski obrazovni sustav METODIKI OGLEDI, 17 (2010) 12, 201224
213
Slika 2.
PP pre-primary (predkolski vrti)
P primary (osnovna kola)
LS low secondary (osnovna kola druga razina)
US upper secondary (srednja kola)
T terciar (sveuilite, politehnike i postdiplomski studiji)
Slika 2 prikazuje kako se financiranjem/ulaganjem u obrazovanje
strateki mijenja sustav. Naime, ravna linija prikazuje financiranje u
veini razvijenih europskih zemalja, dok izlomljena linija prikazuje fi-
nanciranje u Finskoj. Finska na drugoj razini osnovne kole (od 7. do
9. razreda) poinje smanjivati opseg ulaganja u sustav, dok na razini
srednjih kola poinje ponovo poveavati iznose usmjerene u sustav.
Jasno je i da se racionalnim ulaganjem u obrazovanje poluuju bolji
efekti. Finska nije zemlja s najveim ulaganjem u obrazovanje (najvee
ulaganje ima Juna Koreja), ali je ono dobro promiljeno.
U Finskoj je vano pitanje jednakosti (equity): 1. jednake mogu-
nosti, 2. jednaka pravednost. Sustav moe svakom pruiti mogunost,
tj. jednakost, ali tek kad podri posebnost, onda je pravedan.
Kurikulum iz 1985. godine ima 340 strana. Od tada je nacionalni
kurikulum istovremeno i kurikulum lokalne zajednice.
Ukinuta su sva pravila za veliinu grupa za poduavanje. Zato se
novac daje prema formulama. Vie i nisu potrebni inspektori jer su oni
provjeravali koritenje financija. Ovo je jedna dobra decentralizacija.
Sve linije su otvorene (nema slijepog crijeva) u sustavu. Kada je sustav
centraliziran, kontrola je daleko u glavnom gradu. Ako je decentralizi-
ran, kontrola je tu odmah, svakodnevno.
R. Damjanovi: Finski obrazovni sustav METODIKI OGLEDI, 17 (2010) 12, 201224
214
Prosvjetne djelatnike se pridobilo poveanjem financiranja obrazo-
vanja. Mo je prebaena opinama. Nije bilo lako kolama i opinama
shvatiti da imaju mo i stalno su usmjeravali pitanja ka nacionalnoj ra-
zini. Lako je rei da elimo sami odluivati, ali onda kada trebamo od-
luiti to emo raditi, odmah se postavljaju pitanja prema vioj razini.
Sljedei korak u decentralizaciji je bio ukidanje akreditacije udbe-
nika.
Dvije godine su bile presudne: 1990. (ukidanje inspekcije) i 1994.
kada je donesen novi kurikulum. Kurikulum iz 1994. godine je imao
samo 120 strana i pokazao se u praksi kao nedovoljan za nastavnike, koji
se nisu mogli snai i usmjeriti ka ciljevima, pa je bilo potrebno dodati
smjernice za evaluaciju znanja. Uoeno je da nastavnici u Finskoj neujed-
naeno ocjenjuju.
12
Pokualo se sa kalibracijom skale za ocjenjivanje i
ponuen je opis za prosjenu ocjenu (8).
13
Ostalo je procjena nastavnika.
Novi kurikulum iz 2004. godine ima 320 strana i predstavlja mali
povratak na staro, jer se smatra da se prethodnim kurikulumom suvie
duboko ulo u decentralizaciju te se pokazalo neophodnim dati nastav-
nicima vie smjernica u kurikulumu. Kao razlog je istaknuto da, kad se
provodi decentralizacija kad se baci lopta onaj tko je uhvati mora
znati kako ju je potrebno prihvati i to treba s njom raditi. Naravno, to
je jedan sloen i vremenski dug proces, tijekom kojeg su opine morale
biti podrane i osnaene, izmeu ostalog, i razliitim vidovima obuke.
Ovaj proces je nazvan municipalisation.
Razlozi za PISA uspjeh
14
PISA ne testira znanja matematike, jezika ili prirodnih znanosti
kao znanstvenih disciplina (akademska znanja), nego kako se ta znanja
upotrebljavaju u rjeavanju problema. To ima veze i s razinom razumi-
jevanja proitanog. Rezultati Finske temelje se na dobrim rezultatima
slabijih uenika, preciznije osrednjih.
12
Skala za ocjenjivanje u Finskoj se kree od 4 (nije poloio) do 10 (najbolje).
13
U Finskoj su smatrali da nije dobro davati standarde za minimum jer bi to moglo
izazvati negativne efekte. Postavljanje standarda za maksimum ili za svaku ocjenu takoer bi
bilo neefektivno, jer bi sustav postao nefleksibilan i izazvalo bi rangiranje, protiv ega su Fin-
ci izriito. Zanimljivo je da za sve daju primjer u drugim zemljama, to pokazuje da ozbiljno
prate obrazovne trendove u svijetu i to na razini obrazovanja kao znanosti, ali i prakse.
14
Informator je Leo Pahkin, savjetnik za obrazovanje u Finskom nacionalnom pro-
svjetnom savjetu (FNBE).
R. Damjanovi: Finski obrazovni sustav METODIKI OGLEDI, 17 (2010) 12, 201224
215
Finski jezik je jednostavan, sa 23 glasa, a itanje je fonetsko. Duga
je povijest itanja u Finskoj. Prije nezavisnosti se obrazovanje stjecalo
u Crkvi. U svoje vrijeme, Crkva nije vjenavala parove koji nisu znali
itati i pisati. Sada ve stotinu godina nema nepismenih ljudi.
Od prvih deset najuspjenijih zemalja na PISA-testu, kad se ana-
lizira struktura vremena utroenog na uenje, podaci su nevjerojatni s
aspekta efikasnosti, time i efektivnosti. Naime, Finska ima najmanji
utroak ukupnog vremena za uenje, a od tog vremena najvei dio je
vrijeme uenja u koli, jedan dio je vrijeme izrade domaih zadaa, ali i
dio koji se odnosi na pojaanu nastavu (dopunski sati nastave kao oblici
posebne podrke uenicima). Izvankolskog uenja u smislu dodatnih
instrukcija ili drugih oblika podrke uenju kroz privatne institucije go-
tovo i da nema. U ostalim dravama meu prvih deset se dogaa da ue-
nici prije podne pohaaju dravnu (javnu) kolu, poslije podne privatnu
i na kraju dana rade domae zadae.
Finci su i u TIMSS-u iz 1999. godine bili malo iznad prosjeka, to
govori o njihovom akademskom poznavanju matematike i znanosti. Tajna
finskog uspjeha je u bavljenju specijalnim obrazovanjem, odnosno podi-
zanjem prosjeka. Prosjeni su dobro napisali test, dok nadareni nisu bili
ba tako sjajni (zapravo su prosjeni). Englezi imaju dualni sustav u od-
nosu na Fince kada govorimo o rjeavanju PISA-testa. Prosjeni su ga
napisali loe (ispod prosjeka Europe), dok su nadareni bili iznimno dobri.
Profesor na Sveuilitu u Helsinkiju Jarkko Hautamki dao je she-
matski prikaz (slika 3) uinjenoga kroz dugogodinje reforme.
Slika 3.
R. Damjanovi: Finski obrazovni sustav METODIKI OGLEDI, 17 (2010) 12, 201224
216
Slika 3 prikazuje da je u Finskoj, prije poetka reformi dok su jo
uvijek imali sustav striminga, jako malo uenika dosezalo visoku ra-
zinu postignua. Meutim, smiljeno su preokrenuli pravokutnik i
obuhvatili vei broj uenika, ali s niom razinom znanja i vjetina. Sada
rade na podizanju te granice, odnosno poveanjem razine znanja i vje-
tina kod prosjenog uenika. Znanju su dokinuli ekskluzivitet. Reeno
objanjava sr postupka finskog drutva, provedenog kroz smiljene i
dugotrajne reforme u obrazovanju, te efektima vidljivima u PISA-testi-
ranju. Finci istiu da su ljudi njihovi resursi, da nisu bogata zemlja te da
su zato ljudi njihovo najvee bogatstvo. U Finskoj se kole ne razlikuju,
ali se djeca znaajno razlikuju te postoji velika osjetljivost na raznoli-
kost meu uenicima i u praenju njihova razvoja.
Slika 4. etiri kljuna faktora finskog PISA uspjeha.
Ta etiri faktora su: obrazovni sustav, uenici sa svojim okrue-
njem, nastavnici i obrazovanje, a sve to u odreenoj atmosferi.
Velika je konkurencija za upis na nastavnika zanimanja, mnogi
ele postati, kako oni kau kompetentan nastavnik. Otprilike 5 do 6
tisua kandidata na sveuilitu konkurira za mjesto razrednog nastavni-
ka, a prima se 700 do 800 kandidata. Sveuilita posredstvom obrazo-
vanja nastavnika vraaju (akademske) vrijednosti natrag u drutvo.
Pet je oslonaca obrazovne politike finskog drutva: 1. dugorono
planiranje (tijek, proirenje, rast, integracije); 2. predvianje i vizija
Atmosfera
R. Damjanovi: Finski obrazovni sustav METODIKI OGLEDI, 17 (2010) 12, 201224
217
drutva temeljenog na znanju; 3. dostupnost i jednakost u obrazovanju
(besplatno obrazovanje, dobro organizirano, efektivno specijalno obra-
zovanje); 4. delegiranje moi odluivanja na lokalnu razinu; 5. kultura
povjerenja (nema inspekcije, nacionalnog sustava testiranja, ravnatelji
kola rade kao pedagoki rukovoditelji).
U koli je uenik korisnik usluga, koji roditeljima prenosi svoje ne-
zadovoljstvo, oni zovu ravnatelja itd. Inspekciju zapravo ini oko 500
000 uenika.
Status nastavnika je vrlo cijenjen u Finskoj. Obrazovanje je visoko
vrednovano. Cijelo drutvo je orijentirano na rad, koji se doivljava kao
vrijednost. Razvija se praksa. Nastavnici i organizatori u obrazovanju
ukljueni su u razliite projekte.
Zadovoljstvo u koli (joy of learn!) predvia zadovoljstvo buduim
ivotom.
Potrebno je da se to vie ljudi gurne u kanale obrazovanja.
Sindikat nastavnika u Finskoj
15
Sindikat nastavnika u Finskoj (The Trade Union of Education in
Finland, OAJ) osnovan je 1973. godine kad su se spojili sindikati na-
stavnika osnovnih i srednjih kola. U to je vrijeme planirano i imple-
mentirano novo obrazovanje u Finskoj koje je u konanici dovelo do
PISA-uspjeha. Zbog potreba nove suradnje, zaposleni u obrazovanju su
se morali okupiti u novu organizaciju, koja e realizirati nove intencije.
Tijekom godina su se ovom sindikatu pridruile i druge grupe na-
stavnici strunih kola, iz predkolskih ustanova, sveuilini profesori,
nastavnici koji predaju na vedskom, a sada i visoki predstavnici obra-
zovanja. Tako je ovo postao jedinstveni sindikat obrazovanja. Takoer,
on okuplja i umirovljene nastavnike, ali i budue nastavnike koji tek
stjeu obrazovanje za rad i obavljanje struke (ove dvije grupe nemaju
punopravno lanstvo). Istiu dobrovoljnost i to da su okupljeni zajed-
no jai postojanje mnogo manjih sindikata nema smisla. S poetkom
2009. godine sindikat je imao 117 828 lanova, od ega 74% ena i
26% mukaraca, to je 95% svih nastavnika u Finskoj. Zbog pruanja
servisa svim korisnicima, organizacija sindikata je dosta komplicirana
(slika 5).
15
Informator je Marjatta Melto, specijalni savjetnik u Sindikatu obrazovanja Finske.
R. Damjanovi: Finski obrazovni sustav METODIKI OGLEDI, 17 (2010) 12, 201224
218
Slika 5.
Grupe u obrazovanju koje su ulanjene u jedinstveni
sindikat obrazovanja
Broj lanova
grupe
Zaposleni u osnovnom obrazovanju (primarnom i sekundar-
nom)
57 013
FSL organizacija nastavnika koji predaju na vedskom
jeziku
LTOL -BTLF
(nastavnici predkolskih ustanova vrtia)
12 869
OAO nastavnici srednjih kola 21 019
YLL sveuilini nastavnici 1 744
OPSIA dunosnici 58
SOOL budui nastavnici (studenti nastavnikih fakulteta) 6 907
Veteran teachers (umirovljeni nastavnici) 18 218
U Finskoj nastavnici odlaze u mirovinu s navrenih 60 do 65 godi-
na starosti ovisno kojoj grupi nastavnika pripadaju (vrijedi i za mukar-
ce i za ene). Trend je da se produavaju karijere i da dolazi do kasnijih
umirovljenja.
Decentralizacija je izvrena 1990-ih godina, lokalne samouprave
su dobile mo i lokalna udruenja su morala ojaati. Ukupno je 350 lo-
kalnih zajednica i neke od njih su premalene. Pokrenut je proces spaja-
nja lokalnih zajednica, udruenja, radi ostvarenja odreenih ciljeva. To
je utjecalo i na organizaciju samog sindikata. Aktivnosti sindikata idu
i u drugom smjeru, tako da ih ima i na razini Europske unije, a postoji
i rad na globalnoj razini. Sindikat ima predsjednitvo i vie sektora:
jedinica za pregovore, organizacijska jedinica, ekonomska jedinica, iz-
davatvo. U samoj sredinjici je zaposleno oko stotinu ljudi. Kreiranje
jedinstvenog stava na kome se radi te poslije insistira i na regionalnoj i
lokalnoj razini istie se kao vano od strane ljudi iz sindikata. Svi go-
vore istim jezikom, i sindikat i administracija, tako da je ovaj njihov
rad suradniki. Sindikati aktivno sudjeluju kao partneri na poslovima u
obrazovanju. Postoji formalna i neformalna suradnja s dravnom admi-
nistracijom.
Posljednji trajk je bio 1984. godine. Sam sindikat mora biti do-
voljno bogat da bi mogao organizirati trajk. Biti imuan znai imati
R. Damjanovi: Finski obrazovni sustav METODIKI OGLEDI, 17 (2010) 12, 201224
219
vlastitu imovinu, ali i mogunost podizanja kredita od banaka. Resursi-
ma se raspolae promiljeno i paljivo. Novac se dobiva prikupljanjem
lanarine. Kada se stupi u trajk, to ne znai potpunu obustavu rada u
dravi, nego se biraju podruja i gradovi koji prvi poinju, nakon ega
se poveava broj i iri trajk. Za vrijeme trajka se ne dobiva plaa. Vrlo
je vano dobiti podrku roditelja i uenika, ali i angairati medije. Pod
pretpostavkom da svi zaposleni stupe u trajk, on ne bi mogao dugo
trajati, jer za to vrijeme sindikat isplauje naknadu zaposlenima, stoga
se primjenjuje strategija da trajk zapone samo u nekim opinama i
polako iri. Sindikati imaju svoje eksperte koji pregovaraju.
Nastavnici nikada nisu zadovoljni plaama u odnosu na druge sek-
tore. Oni koji rade u vrtiima i primarnoj razini smatraju da nisu do-
voljno plaeni, pogotovo kad se ima u vidu da su to preteno enska
zanimanja. Raspon prihoda u obrazovanju u Finskoj je irok. Prosjena
plaa nastavnika u brutto iznosu je 3 200 . Porez na prihode nije fiksni,
tako da je on i do 25%. Prema istraivanjima, nastavnici u Finskoj rade
42 sata, ali su plaeni samo za nastavu koju dre (ima i tu razlike ovisno
o vrsti kole, predmetu itd.).
Slika 6.
Plaa nastavnika u predkolskim ustanovama vrtiu 2 100 (brutto)
Plaa nastavnika u osnovnoj koli (primarna razina) 2 200 (brutto)
Maksimalni iznos plae koja se moe ostvariti u obra-
zovanju
5 500 (brutto)
Minimum satnice za nastavnika razredne nastave je 24 sata, a za
predmetnog nastavnika 16 sati, ovisno o predmetu. Nastavni sat traje
60 minuta, od toga je nastava 45 minuta, a 15 minuta odvojeno je za
odmor i pripreme za nastavak. Razlika u broju norma sati je povijesnog
karaktera i nastavnici tee njenom ukidanju. Nemaju strukturu radnog
vremena izvan satova koje dre. Na nacionalnoj razini je propisano da
je tjedni broj radnih sati 37.
R. Damjanovi: Finski obrazovni sustav METODIKI OGLEDI, 17 (2010) 12, 201224
220
kolovanje nastavnika u Finskoj Sveuilite u Helsinkiju
16
U Finskoj se nastavnici koluju na posebnim fakultetima. Odsjek
primijenjenih znanosti u obrazovanju trei je po veliini na Fakultetu
bihevioralnih znanosti Sveuilita u Helsinkiju. Njegov proraun iznosi
53% ukupnog prorauna fakulteta. U sastavu Odsjeka se nalaze dvije
kole: Viikki (lower and upper level of comprehensive school) i Hel-
singin normaalilyseo (upper level of comprehensive school) kole za
trening buduih nastavnika. Ove dvije kole su pod direktnom juris-
dikcijom drave u smislu financiranja, dakle nisu u opinskom/lokal-
nom sustavu, kao to je to uobiajeno u Finskoj. Nastavnici kod kojih
studenti dolaze na praksu, prvo imaju obuku i ovaj posao rade volon-
terski. Na studijama poput ovog stjeu se znanja i osposobljava se za
kompetentnog nastavnika. Fakultet priprema nastavnike u sljedeim
profilima: predmetni nastavnik, nastavnik razredne nastave, nastavnik
za specijalno obrazovanje i nastavnik za rad u vrtiima. Za svako od
ovih zvanja potreban je stupanj master, osim za rad u vrtiima gdje je
dovoljan stupanj bachelor.
Izazov finskog drutva je u dolazeoj i rastuoj multikulturalnosti
(danas 10% uenika ima barem jednog od roditelja nefinskog porijekla;
procjena je da e za 10 godina 25% djece biti iz ovakvih obitelji, dok je
prije 15 godina je to bila rijetkost).
Obrazovanje nastavnika je zasnovano na istraivakom pristupu
koji je ugraen u sve teme i teajeve od samog poetka studija. Raz-
miljanje i refleksija su osobine suvremenih nastavnika, a ne naueni
modeli prema kojima se nekad predavalo. Suradnja s drugim nastavni-
cima i razmjena, jer se radi u istim kontekstima, takoer su stavke obra-
zovanja nastavnika. Ne bave se formama, nego sutinama. Vano je
posao obavljati znalaki, a ne samo stei diplomu. Sustav je fleksibilan,
vrlo fleksibilan. Temelji se na sutinskom bavljenju poslovima, oslobo-
en je zastarjelih problema organizacije nastave, okrenut je kulturi vie
razine, koju svi konzumiraju. Svi programi su sastavljeni od teorije i
prakse i nastavnik pomalo izrasta u izbalansiranom razvoju nastavnike
linosti, pri emu je nain miljenja od esencijalne vanosti. Od 1970-ih
godina se razredni nastavnici koluju na sveuilitu. Prije toga su se
16
Informator je Juhani Hytnen, sveuilini profesor i rukovoditelj Odjela primije-
njenih znanosti u obrazovanju, Sveuilite u Helsinkiju (Department of Applied Sciences of
Education, Faculty of Behavioural Sciences, University of Helsinki).
R. Damjanovi: Finski obrazovni sustav METODIKI OGLEDI, 17 (2010) 12, 201224
221
kolovali u posebnim kolama izvan sastava sveuilita. Ova promjena
je naila na otpor, prvenstveno na samom sveuilitu, ali se ipak u tome
uspjelo. Obrazovanje nastavnika za predkolsku razinu je prebaeno na
sveuilite 1995. godine.
Nastavnika profesija je u Finskoj izuzetno potovana i cijenjena.
U ovom drutvu vlada veliko povjerenje u nastavnika, on uiva ugled i
to se svuda istie. Kad se otvori natjeaj za upis na nastavnike fakulte-
te, konkurencija je velika. Prijave se dostavljaju Ministarstvu obrazova-
nja koje radi popis prijavljenih i dostavlja ga fakultetu, a jedini je uvjet
poloena dravna matura (ne gleda se postignuti uspeh, ve samo da je
matura poloena). Nakon ovoga se polae test (na osnovu informatora,
koji je izaao etiri tjedna prije ispita). U daljoj proceduri se kandidati
podvrgavaju intervjuima, grupnim diskusijama, obrazovnim situacija-
ma (educational episode).
17
Nastavnici strunih predmeta se obrazuju na politehnikama ili dru-
gim fakultetima, ali dodatne kompetencije stjeu na ovom fakultetu. To
mogu uiniti tijkom studija, prijavom za pohaanje odgovarajuih pro-
grama, ili nakon zavretka fakulteta, stjecanjem kompetencija uz rad,
na tono propisani nain.
Finsko obrazovanje u lokalnom aspektu
18
U Finskoj je izvrena decentralizacija dravne uprave tako da je
svaka lokalna samouprava, kada govorimo o kolama, slobodna samo-
stalno odluivati o nainu organizacije mikrosustava kola (mree i na-
ina upravljanja) na podruju svoje teritorijalne nadlenosti. Lokalne
vlasti su obvezne osigurati ujednaenost kvalitete kola, promatrano s
nacionalne razine. Dakle, princip je da svako finsko dijete, gdje god
ivjelo, ima jednake uvjete za razvoj od strane kole koju pohaa. Iako
su ujednaene, neke kole se specifinije bave pojedinim podrujima
(npr. glazba, umjetnost, matematika).
Organizacijski se lokalne samouprave toliko razlikuju da u nekima
na tri kole dolazi jedan ravnatelj (kao u opini Vantaa), dok u drugima
svaka kola ima svog ravnatelja (npr. Espoo). Nije to jedina razlika: u
17
Na primjer, kandidat za nastavnika u predkolskim programima prati se u interakciji
s petoro ili estoro djece, te mu se daje zadatak organiziranja bilo koje vrste aktivnosti (ili
konkretne aktivnosti).
18
Informator je Erma Tapio, ravnatelj Administracije za obrazovanje u gradu Espoo.
R. Damjanovi: Finski obrazovni sustav METODIKI OGLEDI, 17 (2010) 12, 201224
222
nekim opinama svaka kola ima svoj kolski odbor, u drugima je jedan
kolski odbor na razini lokalne zajednice, a negdje ih uope nema.
U gradu Espoo lokalni prosvjetni autoriteti e rei: vie decentra-
lizacije, bolji PISA-rezultati (OECD, 2008). Odmah e dodati i bez
obzira na PISA-uspjeh, mi nismo rijeili sve probleme u Finskoj. Ve-
lika reforma je promijenila odnos snaga. Ranije su odluke donoene na
centralnoj (nacionalnoj) razini, a nakon toga realizirane na lokalnoj.
Sada je drugaije. Nema vie inspekcije! Inspektori nisu dolazili po-
drati kolu, nego je kontrolirati. Dunost lokalne samouprave je vr-
iti evaluaciju kola to im je slaba toka. Svaka lokalna zajednica
osmiljava nain kako provesti evaluaciju, na kojoj drava insistira.
Inspekcija nije dobra, ali ni evaluacija nije laka. Svaka kola mora jed-
nom u tri godine provesti program evaluacije (preko upitnika) i opini o
tome dostaviti izvjetaj. Neke kole kontinuirano prikupljaju materijal,
a neke samo u posljednjih tri ili est mjeseci prije vrednovanja. Podaci
se prikupljaju od uenika, roditelja i nastavnika i potom analiziraju. Cilj
je dobiti punu sliku kole. Postoje supervizori (nadzornici) kole, koji
piu izvjetaje i tako vodei rauna da se kole ne predstave ruiasto.
Svake dvije godine sveuilite ispituje stanje u kolama. Postavlja se
pitanje to ako se u nekoj od kola pojave nepovoljni rezultati? Odgo-
vor domaina teko je brzo promijeniti kolu: poinje se razgovorima,
zatim drugim vidovima podrke (obuke, seminari), istrauje se je li
problem u rukovoenju kolom (razgovara se s ravnateljem koji i sam
treba evaluirati svoj rad, a nekad te obuke ne donose dobre rezultate.
Konano, postoji vie vrsta evaluacija: 1. program evaluacije (op-
inska razina) svake tri godine; 2. nacionalni program za evaluaciju
rada opina svake dvije godine; 3. nacionalna studija zadovoljstva
uenika (sudjeluju uenici 7. i 8. razreda te 1. i 2. razreda srednje kole)
svake druge godine (ovo ispitivanje se odnosi na opi nain ivota
uenje, kola, svakodnevni ivot, seks Svaka opina dobiva rezul-
tate koji su dostupni i supervizorima); 4. nacionalni test (ispitivanje); 5.
supervizori i ravnatelji se moraju sastajati najmanje jednom godinje i
pretresati sve segmente rada kole.
Nemaju svi nastavnici obiaj evaluirati svoj rad, ali ravnatelj ima
pravo i obavezu jednom godinje s njima razgovarati i pogledati ko-
lekciju materijala tog nastavnika (struni portfolio, pedagoku doku-
mentaciju). U usporedbi s inspekcijom, i ovo je neki oblik upravljanja
kvalitetom.
R. Damjanovi: Finski obrazovni sustav METODIKI OGLEDI, 17 (2010) 12, 201224
223
Novac nije strogo rasporeen, nego se moe potroiti i za neku dru-
gu namjenu od prvobitno predviene. Uglavnom se novac troi na sma-
njivanje grupa (razreda). Drava kontrolira (prati) potronju novca.
No (official) ranking finski je stav da se ne rangiraju kole po-
die se kvaliteta, bez rangiranja kola. Ako bi ga bilo, pitanje je bi li se
tako prepoznate loije kole trudile biti bolje (i kako bi se osjeali nji-
hovi uenici). Neka vrsta rangiranja je uspjeh na maturi, poslije srednje
kole. Ali ima i rangiranja prema tome koliko uenika iz koje kole upi-
e sveuilite (nakon polaganja prijemnog ispita). Istovremeno, u nekoj
koli nastava moe biti dobra, ali neto drugo moe biti loe. Promatra
se kola kao cjelina procesa.
Autonomija se oitava u sljedeem lancu prijenosa nadlenosti: dr-
ava opina kola (ravnatelj) nastavnik. Kako drava upravlja
obrazovanjem? Projektima, kurikulumom, zakonodavstvom (regulati-
vom), financiranjem, obukama nastavnika, evaluacijama, prosljeiva-
njem informacija.
Kontinuirano unaprjeivanje je najvanija dunost nastavnika.
Ravnatelj prelazi iz uloge glavnog nastavnika (head teacher) u ulogu
profesionalnog voe (professional leader). Konkretno, u opini Espoo,
nain upravljanja je sljedei: upravni odbor (na razini kole), kolski
odbor (na razini opine), ravnatelj i senior management team, odbor
uenika (na razini kole), kolski ured school office (na razini opi-
ne), dravne regionalni uredi state provincial offices (dravna tijela,
ukinuta u sijenju 2010. godine).
Finska je postigla uspjeh na PISA-testiranju podigavi prosjene
uenike. Insistira se na tome da uenici to kasnije donose ivotne odlu-
ke poput izbora kole, zanimanja i sl., a pogotovo da odrasli ne donose
odluke u ime djece. Mnogi su jo izazovi pred Finskom: kako organizi-
rati podrku za nadarene, kako rjeavati uenike potekoe u uenju,
nedostatak motivacije, to initi s problemima u ponaanju i mentalnom
razvoju ili s mnogo uenika u dopunskoj nastavi,
19
kao i s obukom na-
stavnika u vezi usuglaavanja kriterija. Posebno je zanimljivo zapaanje
da ope kole vie podravaju djevojice naspram djeaka, koji u ovom
periodu izraavaju pojaanu agresivnost te im je stoga neophodno dati
podrku kroz tzv. pedagogiju za djeake (boy pedagogy).
19
Dopunska nastava (remedial teaching) za posebne potrebe se odnosi na sve vrste
potreba. U Espoou je 11% uenika ukljueno u oblike posebne podrke (to ukljuuje i spe-
cijalno obrazovanje).
R. Damjanovi: Finski obrazovni sustav METODIKI OGLEDI, 17 (2010) 12, 201224
224
Literatura
Matijevi, Milan (2006), Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli, Odgojne znano-
sti, Zagreb, vol. 8, br. 2, str. 469495.
National Core Curriculum for Basic Education 2004 (2004), Finnish National Bo-
ard of Education.
Kupiainen, Sirkku; Hautamki, Jarkko i Karjalainen, Tommi (2009), The Finnish
Education Sustav and PISA, Helsinki, Ministry of Education Publications.
Laukkanen, Reijo (2008), Finnish Strategy for High-Level Education for All,
Governance and Performance of Education Systems, Springer, str. 305324
Izvori s interneta:
www.oph.fi
http://www.minedu.fi/OPM/?lang=en (18. studenoga 2009.)
http://www.edu.vantaa.fi/simoaa/in_english1.htm
http://www.helsinki.fi/sokla/english/
http://simonkallionkoulu.wordpress.com/history-in-english/
www.eurydice.org
EDUCATIONAL SYSTEM IN FINLAND
Reflection on a Study Visit
Radojko Damjanovi
Reflection on a study visit to Finland tries to present the way of functioning
of educational system in Finland its organization, ways of financing, connecti-
ons between different levels of government, forms of decentralization, relations
between the relevant social actors as well as in the system itself, the life of the
school.
Key words: educational system, decentralization, financing, curriculum