TERMODINAMIKI MODEL

Idealizacija radnog medija, kao idealnog plina; samog procesa, kao kontinuiranog niza
ravnotenih stanja, te pretpostavka o reverzibilnosti mehanike interakcije, ine cjeloviti
idealni model na kojem se razvila termodinamika teorija.
Termodinamiki prorauni koji su razvijeni na tom modelu mogu se primijeniti kao dobre
aproksimacije za mnoge realne sluajeve. Zbog toga ima smisla da se detaljno pozabavimo s
idealnim plinovima i njihovim ponaanjem.
Radni medij R!" konstantne mase ini zatvoreni sustav koji je u toplinskoj i mehanikoj
interakciji s okoliem. Toplinska interakcija odvija se pri konanim razlikama temperatura
radnog medija i toplinskog spremnika T#", tj. pri vanjskoj toplinskoj neravnotei
ireverzibilan proces". #uprotno tome, mehanika interakcija je reverzibilna, jer tee u
uvjetima vanjske mehanike ravnotee, tj. bez gubitaka.
Tijekom procesa sve estice radnog medija prelaze u isto novo stanje, tako da u svakom
trenutku vlada unutarnja toplinska i mehanika ravnotea jednaka temperatura T i tlak p", pa
se takav proces naziva ravnoteni.
Za daljnja razmatranja nije od va$nosti promjena kinetike i potencijalne energije radnog
medija. Zbog toga se za bilancu energije mo$e koristiti I. Zakon termodinamike u
najednostavnijem obliku%
&' &' &'
U W Q . &"
Reverzibilna mehanika interakcija
(o de)iniciji je
( )

'
&
&'
dV V p W , mehaniki rad radnog medija", '"
pa se mehaniki rad mo$e izraunati pomo*u svojstava radnog medija p,V", ako nam je
poznata matematika )ormulacija procesa izme+u poetnog &" i konanog stanja '", tj. ako
znamo oblik )unkcije p , pV". Takvih )unkcija procesa" izme+u zadanih stanja & i ' ima
beskrajno mnogo. Zbog toga se ka$e da je mehaniki rad )unkcija procesa funkcija puta".
Znak jednakost ukazuje na postavljeni uvjet vanjske mehanike ravnote$e, tj. jednakost
izme+u mehanikog rada radnog medija integral na desnoj strani jednad$be" i mehanikog
rada okolnih tvari W
&'
".
(romjena volumena radnog medija znak je postojanja mehanike interakcije s nekim
sudionikom u okoliu, koji zbog toga i sam do$ivljava promjenu volumena, ali suprotnog
smisla. - pravilu je taj sudionik okolinji zrak, a njegov mehaniki rad rauna se po istom
principu%
( )
. & . ' .
. '
. &
. .
. '
. &
. . . , ,
,
,
,
,
V V p dV p dV p W

, mehaniki rad okolinjeg zraka". /"
(remda je V
',.
0 V
&,.
njihovu razliku ne mo$emo izraunati, jer je V
',.
, 1 i V
&,.
, 1. 2ko su
&
radni medij i okolinji zrak jedini sudionici s volumenskim promjenama, tada mora biti dV ! 3
dV
.
, pa i za konane promjene volumena vrijedi%
( ) ( )
. & . ' & ' , ,
V V V V
. 4"
#toga se mehaniki rad okolinjeg zraka mo$e izraunati iz jednad$be%
( )
' & . .
V V p W
, mehaniki rad okolinjeg zraka". 5"
gdje su V
&
i V
'
poetni i konani volumen radnog medija6
- pravilu ovi mahaniki e)ekti nisu jednaki% W
&'
0 W
.
, pa bi u sluaju da su radni medij i
okolinji zrak jedini sudionici mehanike interakcije to bio sluaj vanjske mehanike
neravnotee6 I u tom bi sluaju postojala volumenska promjena radnog medija, pa bi desna
strana jednad$be '" bila%
( ) ( ) 7
'
&
&'
broj neki """"" dV V p #

, 0 W
&'
, znak za ostvarenu mehaniku interakciju", 8"
rezultat koji nema smisao rada, va* samo ka$e koliko bi radni medij mogao dati, ili trebao
primiti, tijekom promjene stanja od & do '. #toga se integral u jednad$bi 8" naziva teorijski
rad plina, kako bi se naglasila ovisnost mehanike interakcije o svim njenim sudionicima. -
ovom primjeru bi plin predao primio" samo mehaniki e)ekt koji je vidljiv na okolinjem
zraku, tj. W
.
.

(retpostavka o postojanju vanjske mehanike ravnote$e ustvari znai pretpostavku da postoji
barem jo jedan mehaniki sudionik !#", iji je rad W, tako da vrijedi%
. &'
W W W +
, rad mehanikog sudionika". 9"
7ednad$ba 8" uva$ava injenicu da su W
&'
i W
.
uvijek suprotnog predznaka smisla". :ada je
W ; . govorimo o korisnom radu, a u sluaju kada je W < . o utroenom radu. - teorijskim
razmatranjima u pravilu se taj sudionik !#" ne opisuje, ve* se njegovo ue*e podrazumijeva
u onom iznosu koliko je potrebno da se ispuni uvjet vanjske mehanike ravnote$e.
#ukladno de)iniciji prema jednad$bi '" mo$e se teorijski mehaniki rad radnog medija
prikazati gra)iki u ravnini s koordinatama p i V.
'
p
p
&
p
'
V
&
V
'
V
&
'
V
& '
d V
p
( )

'
&
&'
dV V p W
a
b $ n e r a v n o t e n i p r o c e s
( ) { }
b
b
&'
'
&
&'
W dV V p #

'

#lika &. !ehaniki rad u p % V dijagramu

(ovrina ispod linije procesa radnog medija od stanja & do ', odgovara teorijskom radu
radnog medija, sukladno jednad$bi '", ali samo za ravnoteni proces linija a od & do '" u
uvjetima vanjske mehanike ravnote$e.
2ko ne postoji vanjska mehanika ravnote$a, tada bi se teko mogla ostvariti i unutarnja
ravnote$a, pa tako ni ravnote$ni proces plina.
&eravnoteni proces izme+u & i ' prikazan je na slici &. tokastom linijom b. :ada bi znali tok
procesa p ! pV" mogli bi izraunati vrijednost integrala #
&'
sukladno jednad$bi 8", koji u p %
V dijagramu odgovara povrini ispod krivulje procesa b. =o, ta povrina nema znaenje
mehanike interakcije W
&'
koju je radni medij imao sa okoliem, jer nije ispunjen uvjet
vanjske mehanike ravnote$e.
(ri neravnote$nom procesu ne postoji jedinstveno stanje radnog medija, ve* ima smisla
govoriti samo o lokalnim stanjima njegovih najmanjih makro estica. Tim esticama se mogu
pripisati ravnote$ni procesi, odnosno )unkcija p ! pV", ali su oni, odnosno one, me+usobno
razliite, pa su estice u unutarnjoj energijskoj interakciji koja se ne re)lektira na okoli
radnog medija. :lasina termodinamika ne analizira takve probleme.

:riterij za odre+ivanje smisla predznaka" teorijskog rada je promjena volumena u odnosu na
volumen poetnog stanja, sukladno jednad$bi '".
p
p
&
V
&
V
&
V ; .
' ( ) * + , - # . / , ' - * / & 0 # . /
V < .
W
& '
; . W
& '
< .
/
#lika '. :riterij ekspanzije i kompresije
(roces smanjivanja volumena naziva se kompresija, a pove*anja volumena ekspanzija.
-oimo, na temelju slike '., da se pojmovi kompresije i ekspanzije ne definiraju prema
promjeni tlaka6
Ireverzibilnost toplinske interakcije
(retpostavka o ravnotenom procesu uz vanjsku mehaniku ravnoteu znai da *e promjena
entropije radnog medija biti uzrokovana iskljuivo toplinom koju on izmjenjuje s okoliem, a
ne nekim drugim nepovratnostima tijekom procesa. #toga vrijedi jednad$ba II.Zakona%
Td- Q
, >"
odnosno, za konane procese pri kojima radni medij mijenja stanje od & na ', vrijedi%
( )

'
&
&'
d- - T Q , ravnoteni proces R!". ?"
@udu*i da je apsolutna temperatura T uvijek pozitivan broj to *e smisao promjene entropije
biti isti kao i smisao topline. 2ko je Q
&'
; ., dovedena toplina, onda *e ona uzrokovati porast
entropije radnog medija% d- ; .. Abrnuto, u sluaju odvedene topline Q
&'
< ., bit *e d- < ..
T
T
&
-
&
-
&
d - ; .
1 2 / 3 , & . , 4 + # . / & . ,
d - < .
Q ; .
Q < .
T
R #
T
A #
#lika /. :riterij grijanja i hla+enja
:riterij po kojem se procjenjuje grijanje ili hla+enje radnog medija tijekom procesa je
entropija poetnog stanja, -
&
izentropa -
&
". :ru$i*ima su oznaena samo neka od beskrajno
mnogo mogu*ih konanih stanja. Temperatura ogrijevnog T
A#
i rashladnog spremnika T
R#
su
granine temperature mogu*eg procesa.
=a osnovi jednad$be >" slijedi da je ukupna promjena entropije radnog medija tijekom
procesa%

'
&
&'
T
Q
-
, &."
4
pa se odre+ivanje B-
&'
ini kompliciranim, jer jednad$ba &." zahtijeva poznavanje naina na
koji radni medij na trenutnoj temperaturi T prima ili predaje male obroke topline CQ. #re*om,
entropija - je veliina stanja, pa se ukupna promjena entropije izme+u stanja & i ' mo$e
odrediti ako su nam ta stanja poznata%
B-
&'
, -
'
% -
&
, ms
'
3 s
&
" , mBs
&'
. &&"
Detaljniji opis rauna dan je kasnije.
#ukladno jednad$bi ?" mo$e se izmjenjena toplina Q
&'
prikazati gra)iki u koordinatnoj
ravnini T$-. @udu*i da je entropija -, 7E:", ekstenzivna veliina praktinije je ako se iskljui
utjecaj mase m kg", tako da se za apscisu odabere speci)ina entropija s, 7Ekg :". - takvom
dijagramu, T$s, mogu se prikazati specifine topline, 5
&'
, Q
&'
Em.
=a slici 4. prikazana su dva razliita ravnotena procesa, a i b, izme+u poetnog stanja & i
konanog stanja ' radnog medija. Aba procesa rezultiraju s jednakom promjenom entropije
Bs
&'
premda je promjena temperature T
a
tijekom procesa a, drugaija od promjene temperature
T
b
tijekom procesa b. Tako+er, di)erencijalni obroci topline C5
a
i C5
b
su me+usobno razliiti.

#lika 4. (rocesi u T$s dijagramu
=a temelju slike 4. mo$emo zakljuiti da vrijedi%
b
b
a
a
T
5
T
5
ds

, za ravnotene procese a i b", &'"

odnosno, za proizvoljnu masu m radnog medija%
b
b
a
a
T
Q
T
Q
d-

. &/"
=a temelju ovih spoznaja ne mo$e se izvesti zakljuak koji je od procesa a i b termodinamiki
povoljniji6 @udu*i da smo pretpostavili reverzibilnu mehaniku interakciju to preostaje da na
valjanost procesa utjee samo ireverzibilna izmjena topline.
5
T [ : ]
s [ 7 E k g : " ]
m , & k g
1
2
s
&
s
'
T
&
T
'
d s
5
a
a
b
s
& '
5
b
T
a
T
b
b
b
a
a
T
5
T
5
ds

T
A #
Fto je tijekom procesa ve6a razlika temperature izme+u radnog medija i toplinskog spremnika
to je ve*a degradacija energije, pa je proces termodinamiki nepovoljniji. (o tome bi odmah
mogli zakljuiti da je proces b termodinamiki povoljniji, jer je tijekom tog procesa manja
razlika temperatura radnog medija i toplinskog spremnika. =aravno, to se mo$e dokazati i
matematikim putem.
Ranije je reeno da zbog nepovratnosti procesa raste entropija zatvorenog izoliranog sustava.
(romjena entropije sustava jednaka je sumi promjena entropije sudionika sustava%
. >

i
i s
- -
. promjena entropije izoliranog sustava". &4"
- naem sluaju sustav se sastoji samo od radnog medija i toplinskog ogrijevnog" spremnika,
A#, tako da je%
.
&'
> +
(- s
- - -
. &5"
Tijekom procesa a i b raste entropije radnog medija, B-
&'
; ., ali je u oba sluaja ta promjena
ista, pa je jedina razlika u promjeni entropije ogrijevnog spremnika, tj. B-
A#
"
a
0 B-
A#
"
b
. Asim
toga, prema jednad$bi &5" je B-
&'
; B-
A#
.
Toplinskim spremnicima pripisuje se beskrajno veliki toplinski kapacitet, pa se njihova
temperatura ne mijenja bez obzira na toplinu koju izmjenjuju, T
A#
, konst.. Zato je njihova
promjena entropije, sukladno jednad$bi &."%
( )
( ) ( )
(- (-
(-
(-
(-
(- (-
(-
(-
T
Q
T
Q
T
Q
T T
Q
-
a a
a
&'
'
&
'
&
&

, proces a", &8"
( )
( ) ( )
(- (-
(-
(-
T
Q
T
Q
-
b b
b
&'

, proces b". &9"
- oba sluaja ogrijevni spremnik ima istu temperaturu T
A#
, a razliite su samo topline koje se
odvode negativan predznak" od spremnika. :ako je u promatranom sluaju *Q
&'
"
b
* ;
*Q
&'
"
a
*, to znai da je%
( ) ( )
a b (- (-
- - >
. &>"
(ozivaju*i se na jednad$bu &5" i uva$avaju*i da su promjene entropije ogrijevnog spremnika
negativni brojevi mo$e se pisati%
( ) ( ) ( ) ( )
b b a a s (- (- s
- - - - - - + > +
&' &'
. &?"
:ako je promjena entropije sustava tijekom procesa b manja, to je taj proces termodinamiki
povoljniji od procesa a.
#vaka izmjena topline izme+u tijela razliitih temperatura je degradacija energije. Teorijski
gledano, time se nepovratno izgubila mogu*nost da se dio topline, posredstvom nekog radnog
8
medija, trans)ormira u mehaniki rad. Astatak topline mogao bi se predati postoje*em
prirodnom spremniku 3 okolini atmos)erski zrak, kopno, oceani" 3 de)iniranom s pripadnom
temperaturom T
o
.
Teorijski gubitak na radu je produkt promjene entropije sustava i apsolutne temperature
prirodnog spremnika%
s
- T W
. &' , 7 , teorijski gubitak na radu uslijed ireverzibilnosti procesa". '."
(omo*u jednad$be '." mo$e se na jednostavan i brz nain do*i do zakljuka o
termodinamikoj valjanosti procesa. =aravno, procesa kod kojih su ispunjene sve ranije
usvojene pretpostavke".
Unutarnja energija
7ednostavnim pokusom dokazao je GaHIJussac da unutarnja energija idealnih pliinova ovisi
samo o temperaturi, a ne i o tlaku ili volumenu. Idealni plin razrije+eni realni plin" bio je
zatvoren u lijevom dijelu dvodjelne staklene posude, dok je prostor desne strane bio evakuiran
do vakuuma. (osuda je smjetena u izvana izoliranoj vodenoj kupki, a temperatura vode
mjerena je termometrom.
p
&
V V
p ! .
V ( 7 /
T
#lika 5. GaHIJussacov pokus
Atvaranjem ventila plin se proirio na prazan prostor desnog dijela staklene posude. :ako
termometar nije pokazao promjenu temperature vode, mogu se izvesti dva zakljuka u odnosu
na plin%
a" nema izmjene topline izme+u plina i okolne vode% Q
&'
, .,
b" temperatura plina se nije promijenila, T , konst., to sukladno jednad$bi stanja znai
da je produkt pV , konst., tj. zbog dvostrukog pove*anja volumena, V
'
, 'V, dvostruko je
smanjen tlak plina, p
'
, p
&
E'.
#toga integral%
( )

'
&
&'
dV V p #
, '&"
ima konanu vrijednost, ali ne i znaenje mehanikog rada plina W
&'
, jer irenje plina nasuprot
vakuuma prostor s p , ." ne tra$i nikakav utroak energije primjer vanjske mehanike
9
neravnotee".
@ilanca energije plina prema I. Zakonu,
&' &' &'
U W Q , ''"
dovodi do zakljuka da je U
&'
, U
'
3 U
&
, ., jer se promjena stanja plina odvijala u uvjetima%
Q
&'
, . i W
&'
, ..
@udu*i da u opisanom procesu ne dolazi do promjene unutarnje energije plina% U
'
, U
&
, U ,
konst., to znai da unutarnja energija nije pod utjecajem tlaka p, kao ni volumena i V, jer su se
oni tijekom procesa promijenili6 7edino je temperatura ostala ista, T
'
, T
&
, T , konst., kao i
unutarnja energija. To je dokaz da unutarnja energija idealnih plinova ovisi samo o
temperaturi%
U ! UT", ili U ! U" , idealni plinovi". '/"
Zbog toga *e i promjena unutarnje energije BU
&'
ovisiti samo o promjeni temperature BT
&'
,
odnosno B
&'
.
@udu*i da je unutarnja energija veliina stanja, to je izme+u zadanog poetnog &" i konanog
'" stanja promjena unutarnje energije uvijek ista, tj. neovisna o procesu6
Zato u svrhu odre+ivanja BU
&'
mo$emo uzeti proces pri kojem nema mehanike interakcije s
okoliem, W
&'
, .. To je sluaj kada ne postoji ni najmanja promjena volumena radnog
medija, dV , ., tj. V , konst., pa se takva promjena naziva izohora. Zakljuci o BU
&'
*e
vrijediti i za bilo koji drugi proces6
Iz I. Zakona slijedi da je
&' &'
U Q , 7, V , konst." '4"
:ako je unutarnja energija ekstenzivna veliina stanja to je njena numerika vrijednost
proporcionalna s masom m radnog medija, a kod idealnih plinova ovisi jo samo o
temperaturi. Znai da za promjenu unutarnje energije, BU
&'
, U
'
3 U
&
, vrijedi relacija%
( )
& ' & '
T T m U U , je oznaka proporcionalnosti", '5"
koja jo nema oblik jednad$be, jer dimenzije lijeve strane 7" i desne strane kg K:" nisu
jednake. Aito je da na desnoj strani treba dodati veliinu koja ima dimenziju 7Ekg :", pa bi
jednad$ba glasila%
( )
& ' & '
T T mc U U
v

, 7, idealni plinovi". '8"
(romjena unutarnje energije, BU
&'
, U
'
3 U
&
, idealnih plinova odre+ena je uvijek jednad$bom
'8", bez obzira kako tee proces i kako se pri tome mijenja volumen V radnog medija. To je
zato to je unutarnja energija veliina stanja, a ne procesa kao Q
&'
i W
&'
"6
Avdje je c
v
, 7Ekg :", speci)ini toplinski kapacitet pri konstantnom volumenu, na to ukazuje
indeks.
(ostoje i speci)ini toplinski kapaciteti koji su de)inirani kao termodinamiko svojstvo radnog
medija tijekom drukijih procesa, ali je unutarnja energija uvijek ovisna samo o iznosu c
v
6
>
- jednad$bi '8" mo$e se za c
v
uvrstiti samo jedna vrijednost. To ne bi bio problem ako se
temperatura promijeni samo za proizvoljno mali iznos, od T
&
na T
'
, T
&
L dT. To bi uzrokovalo
di)erencijalno malu promjenu unutarnje energije, od U
&
na U
'
, U
&
L dU. Tada, umjesto
jednad$be '8" vrijedi di)erencijalna jednad$ba%
d mc dT mc dU
v v , '9"
odnosno,
d c dT c du
v v , '>"
Ava jednad$ba de)inira pojam pravog speci)inog toplinskog kapaciteta c
v
,
v
v
d
du
c

,
_

, 7Ekg :". '?"

# obzirom na jednad$bu '4"%
&' &'
U Q , pri V , konst., mo$e se pisati
&' &'
u m m5 ,
odnosno%
&' &'
u 5 , za konane promjene od stanja & do stanja ', uz V , konst.", /."
pa za di)erencijalno male promjene vrijedi%
du d5
, uz V , konst"". /&"
#ada se jednad$ba '?" mo$e dopuniti, pa glasi%
v v
v
d
d5
d
du
c

,
_

,
_

, 7Ekg :". /'"

=a temelju toga se pravi speci)ini toplinski kapacitet u ovom primjeru je to c
v
" opisuje kao
toplina koju treba dovesti jednom kilogramu tvari da mu se temperatura pove6a za &
o
M ,
odnosno & :, u ovom primjeru uz uvjet V , konst.".
:ako se vrijednost c
v
mijenja s temperaturom, c
v
, c
v
T" ili c
v
, c
v
", to se za konani interval
temperatura, T
'
3 T
&
,
'
3
&
, mora odrediti prosjena vrijednosti [ ] [ ]
'
&
'
&

v
T
T v
c c .
- pravilu se u tablicama nalaze podaci za c
v
u odnosu na relativnu temperaturu
o
M, pa je toj
injenici prilago+en slijede*i izvod.
(retpostavimo da je tijekom procesa pri V , konst. temperatura radnog medija porasla, tj.
'
;

&
. -va$avaju*i prethodne jednad$be mo$e se dovedena toplina izraziti kao%
[ ] [ ] ( )
& '
'
&
&' &'
'
&
'
&
'
&
'
&

v v
c m d c m d c m du m U Q
, V , konst"". //"
Avdje je
[ ]
'
&

v
c prosjena vrijednost u intervalu temperatura
'
$
&
. Ana se mo$e odrediti
eksperimentalnim mjerenjem, ali zbog beskonano mnogo razliitih temperaturnih intervala
takav nain ne dolazi u obzir. -mjesto toga, moramo na*i mogu*nost da se s konanim brojem
?
mjerenja dobiju podaci na nekim karakteristinim intervalima temperature.
=ajednostavnije je ako se uzmu intervali, poevi od .
o
M do npr. &.., '.., ....&...
o
M. Tome
se mo$e prilagoditi oblik izvoda u jednad$bi //" na slijede*i nain%
[ ] [ ]
[ ] ( ) [ ] ( ) { } [ ] [ ] { }
& . ' . & . ' .
.
.
.
.
. .
&'
& ' & '
&
&
'
'
'
&
' &
. .

,
_

,
_

v v v v
v v v v v
c c m c c m
d c d c m d c d c m d c m Q
, V , konst"". /4"
@udu*i da krajnje desne strane jednad$bi //" i /4" moraju biti jednake, zakljuujemo da se
prosjeni speci)ini toplinski kapacitet
[ ]
'
&

v
c mo$e odrediti iz relacije%
[ ]
[ ] [ ]
& '
& . ' .
& '
'
&

v v
v
c c
c
, 7Ekg :". /5"
Nrijednosti [ ]

. v
c mogu se na*i u odgovaraju*im tablicama, o kojima ovisi i broj raspolo$ivih
intervala .
o
M $ , &.., '.., ...
o
M . Za temperature unutar tih intervala mogu se odrediti
podaci postupkom linearne interpolacije.
+ezime
Zakljuke koje smo uz usvojene pretpostavke izveli za pojedine lanove u pojednostavljenoj
jednad$bi I. Zakona%
&' &' &'
U W Q , &"
mo$emo sada rezimirati. Za bilo kakav proces izme+u stanja & i ', pri kojem vrijede usvojeni
uvjeti, bit *e promjena unutarnje energije uvijek ista%
( ) ( )
& ' & ' & ' &'

v v
&8 T T mc U U U
, 7, ravnoteni preoces idealnih plinova". /8"

Teorijski rad plina tijekom procesa od stanja & do '%
( )

'
&
&'
dV V p W
, u vanjskoj mehanikoj ravnotei", /9"
ovisi o tijeku procesa preko )unkcije p ! pV", pa ka$emo da je W
&'
veliina puta, odnosno
)unkcija procesa. Zbog toga *e rezultat za W
&'
ovisiti o procesu, ali *e zbog pretpostavke da
nema gubitaka mehanika interakcija biti reverzibilna, pa se s istim mehanikim sudionicima
proces mo$e provesti u suprotnom smjeru 3 opet bez gubitaka6 (retpostavka je da pri tome
nema izmjene topline.
Izmjenjena toplina Q
&'
uzrokuje proces toplinskog uravnote$avanja radnog medija R!" i
toplinskih sudionika T#" u okoliu. (roces bi trajao dogod postoji konana razlika
&.
temperatura izme+u R! i T#. Tijekom procesa raste entropija sustava R! i T#". - stanju
toplinske ravnote$e proces iezava, tj. Q , ., a sustav poprima maksimalnu entropiju, -
maO
.
-spostava obrnutog smjera procesa s istim sudionicima nije mogu*a zbog iskustvene injenice
da toplina ima samo jedan smjer, od toplijeg prema hladnijem tijelu. Zato ka$emo da je
jednosmjeran proces izmjene topline nepovratan, odnosno ireverzibilan.
Izvo+enje ravnote$nog procesa u suprotnom smjeru je mogu6e ka$e se da je povrativo", ali
samo s drugim toplinskim sudionikom u okoliu, koji bi omogu*io suprotan smjer topline. I
tijekom tog procesa je izmjena topline nepovratna 3 od toplijeg prema hladnijem.
Dakle, svaki je ravnoteni proces radnog medija povrativ mo$e se izvesti u suprotnom
smjeru" i to s istim mehanikim sudionicima, ali s razliitim toplinskim sudionicima 3 barem
jednim ogrijevnim i barem jednim rashladnim spremnikom, zbog kojih je i povrativ proces
nepovratan. =epovratna je samo izmjena topline. #amo ravnote$ni procesi bez izmjene topline
su i povrativi i povratni, pri emu je promjena entropije sustava B-
s
, ., tj. -
s
, konst.
izentropski proces" .
Diferencijalni oblik I. zakona termodinamike
:ako su u pojednostavljenoj jednad$bi I. Zakona%
&' &' &'
U W Q , toplina i mehaniki rad
)unkcije procesa, koji se mogu odvijati pod raznim uvjetima, korisno je za daljnje
matematike izvode napisati jednad$bu I. Zakona u di)erencijalnom obliku, tj. za proizvoljno
mali proces.
dU W Q
, 7, />"
#imbol C opisuje di)erencijalnu promjenu onih veliina koje ovise o putu, tj. tijeku procesa.
Za di)erencijalnu promjenu unutarnje energije vrijedi jednad$ba '9"%
d mc dT mc dU
v v
, 7, '9"
a di)erencijalni oblik mehanikog rada dobiva se na osnovu jednad$be '" kao%
pdV W
. /?"
=a temelju triju prethodnih jednad$bi mo$e se pisati%
pdV d mc W dU Q
v
+ +
, diferencijalni oblik I. 0akona", 4."
odnosno, po jedinici mase
pdv d c 9 du 5
v
+ +
, 7Ekg. 4&"
-oimo da tijekom ovog izvoda nije koriten II. Zakon%
&&
( )

'
&
&'
d- - T Q
, 4'"
niti u di)erencijalnom obliku%
mTds Td- Q
. 4/"
(romjena unutarnje energije i mehaniki rad mogu se izraunati pomo*u mjerljivih veliina
stanja% T ili , p, V ili v, a i sami procesi se mogu lako opisati pomo*u tih svojstava i njihovih
promjena.
# druge strane, II. Zakon izra$ava toplinu putem promjene entropije koja se vrlo teko mjeri,
pa ta relacija iz isto praktikih razloga gubi prednost. Asim toga, ona i nije nu$na, jer se
toplina mo$e izraunati upravo iz jednad$be I. Zakona.
(olaze*i od di)erencijalnog oblika I. Zakona mogu se lako izvesti energijske bilance svih
mogu*ih procesa.
&'