Otvoreni sustavi

Premda je teorija termodinamike postavljena na modelu zatvorenog sustava, dobivene

termodinamike relacije mogu se uz dodatne pretpostavke primijeniti i na tehniki znaajnije
otvorene sustave. Njih karakterizira protok mase, m (kg/s), kroz granine plohe sustava, koji
je definiran kao fiksni prostor, tzv. kontrolni volumen. Na slici . prikazan je tipian model
otvorenog sustava. !ranice sustava odre"ene su stijenkom cijevi kroz koju protjee radni
medij # idealni plin.

V p U H

+ =
P
$ $ $ $
V p U H

+ =
1
2

t o p l i n s k i t o k
s n a g a
w

w
$
d V
z

z
$
%lika . &arakteristian model otvorenog sustava
Protok mase m (kg/s), odnosno koliine N

(kmol/s), osnovna je karakteristika otvorenih

sustava. 'bog toga svi lanovi u jednad(bi odr(anja energije (). 'akon) imaju dimenziju */s +
,. -mjesto o toplini govorimo o toplinskom toku,
$
, a umjesto o radu govorimo o snazi,
P
$
. Poetno stanje radnog medija je ulazno stanje (), konano stanje je izlazno stanje ($).
-lazno i izlazno stanje opisani su s temperaturom T ili , tlakom p i protonim volumenom
V

m
.
/s. /dnos protonog volumena i protone mase m kg/s je specifini volumen v0
m
V
v

= , (m
.
/kg). ()
Protoni volumen je povezan s brzinom strujanja w (m/s) i povr1inom presjeka strujanja A
(m
$
)0
wA V =

, (m
.
/s). ($)
2nergija koju radni medij unosi, odnosno iznosi iz kontrolnog volumena, sastoji se iz dva
dijela0 unutarnje energije, srazmjerne protonoj masi i temeperaturi,
( ) T U u m U

= = , */s, te
snazi strujanja, srazmjernoj produktu tlaka i protonog volumena,
V p

, (N/m
$
)(m
.
/s) + */s.
/va dva oblika su energije vezane sa stanjem radnog medija, a objedinjena su pojmom
entalpije, koja je tako"er veliina stanja.
Po definiciji je specifina entalpija0
pv u + =
, */kg. (.)

3no(enjem jednad(be (.) s protonom masom m slijedi da je0

V p U v m p u m m H

+ = + = =
, */s. (4)
&ako je entalpija veliina stanja to se ona matematiki klasificira kao totalni diferencijal, 1to
znai da je promjena entalpije,
( )
$ $
m H =

, (5)
neovisna o procesu, tj. nainu promjene stanja radnog medija od ulaza do izlaza iz otvorenog
sustava. 'bog toga se ka(e da je entalpija konzervativno svojstvo, poput mase. -z to, entalpija
je ekstenzivna veliina, jer njena numerika vrijednost ovisi o masi.
6psolutna vrijednost specifine entalpije nema znaaja pri opisu procesa, ve7 samo
promjena njene vrijednosti tijekom procesa, 8
$
. %toga je sasvim svejedno koje se toplinsko
stanje smatra nultim stanjem entalpije (oznaeno indeksom 9), tj. stanjem pri kojem je
entalpija
9
+ 9. :o izra(aja dolazi samo razlika entalpija stanja i $0
( ) ( ) ( ) ( )
$ $ $ 9 9 $ $
= = = =
p p
! T T c
, */kg. (;)
)zborom nultog stanja entalpije s
9
+ 9, tom stanju je istovremeno pripisana odre"ena
vrijednost specifine unutarnje energije u
9
, sukladno relaciji0
9 9 9 9 9 9
v p v p u = + =
, */kg. (<)
=o nema utjecaja na oblik rauna, jer do izra(aja dolazi samo razlika specifine unutarnje
energije, 8u
$
, za koju vrijedi0
( ) ( ) ( ) ( )
$ $ $ 9 9 $ $
= = = =
v v
! T T c u u u u u u u
, */kg. (>)
?idi se da je stvarna vrijednost u
9
potpuno neva(na.
Na temelju jednad(bi (;) i (>) nastaju relacije koje su korisne za proraun otvorenih sustava0
( ) ( ) ( )
$ $ $ $
= = =
p p
! N T T c m m H

, */s + ,. (@)
( ) ( ) ( )
$ $ $ $
= = =
v v
! N T T c m u u m U

, */s + ,. (9)
Primjenom jednad(be (4) na stanja i $ dobijaju se dvije jednad(be, pa se razlika stanja $
prema stanju mo(e izraziti kao0
$ $ $ $
V p V p U H

+ = . ()
Promjena entalpije obuhva7a i promjenu unutarnje energije i razliku energije strujanja s
istovremenim promjenama volumena. Aadi jasno7e mo(emo promotriti diferencijalni oblik
jednad(be ()0
( ) dp V V pd U d V p d U d H d

+ + = + = . ($)
$
'naenje U d

(,) jasno je od ranije, s jedinom razlikom 1to se preko protone mase uvela
jedinica vremena. Blan
V pd

je oito energija (po vremenu) koju radni medij uzima (daje)
za porast (smanjenje) svog volumen. :akle taj lan je snaga, povezana s promjenom
volumena. Posljednji lan,
dp V

, je snaga istog strujanja bez volumenske promjene, tj. samo

kao transport u smjeru pada tlaka.
-vo"enjem pojma entalpije nestaje potreba da sve te efekte razmatramo pojedinanoC
%tanje radnog medija na ulaznom () i na izlaznom ($) presjeku nije jednoznano, jer su stanja
materijalnih estica po istom presjeku razliita i po brzinama i po temperaturiC -zimanje u
obzir tih injenica vodi jako kompliciranom proraunu. %ukladno dosada1njem principu
idealiziranja fizikalnog modela mo(emo pretpostaviti da je stanje materije po presjeku, tj
unutar proizvoljno malog volumena, dV, jedinstveno. =ime 7e se proraun bitno
pojednostaviti, ali uz izvjesnu netonost rezultata koja se mo(e ustanoviti eksperimentalno. Po
potrebi, uvijek se mo(e primijeniti kompleksniji pristup.
U narednim razmatranjima polazi se od pretpostavke jedinstvenog stanja po presjeku"
- odnosu na fizikalni model prikazan na slici . vidljivo je da zbog toplinske i mehanike
interakcije s okoli1em mo(e do7i ne samo do promjene entalpije,
$
H

, ve7 i do promjene
kinetike
$ , k
#

i potencijalne $ , p
#

energije radnog medija. Primjena ). 'akona na

takav fizikalni model rezultira jednad(bom0
$ $ $ $ $ , p , k
# # H P

+ + =
, ,. ($" %akon za otvoreni sustav). (.)
Promjena kinetike energije mo(e se odrediti iz jednad(be0
$
$

$
$
$
w w
m #
, k

=

, ,, (4)
pri emu se za odre"ivanje brzina mo(e koristiti veza s protonim volumenom prema
jednad(bi ($)0
A
V
w

= , m/s. (5)
Promjena potencijalne energije postoji, ako postoji razlika u poziciji presjeka, z,
( )
$ $
z z g m #
, p
=

, ,. (;)
=oplinska interakcija s okoli1em, u obliku toplinskog toka,
$
(,), odvija se pri konanoj
razlici temperatura radnog medija (A3) i toplinskih sudionika (=%) u okoli1u, tj. ireverzibilno.
3ehanika interakcija s okoli1em, u obliku snage P
$
(,), prepoznaje se kao neposredni
dodir radnog medija s pominim mehanikim sudionikom (3%) i smatra se reverzibilnom, tj.
bez gubitaka.
Aazmotrit 7e se odvojeno dvije vrste procesa radnog medija0
.
ravnote(ne promjene stanja (politropske),
neravnote(ne promjene stanja, kod kojih nisu ispunjeni uvjeti unutarnje toplinske
mehanike ravnote(e.
Politrope otvorenih sustava
Proces u nekim va(nim tehnikim ure"ajima mo(e se klasificirati kao proces idealnog radnog
medija u otvorenom sustavu. &ao primjer spomenimo zrani kompresor koji je pokretan
elektrikim motorom. Aadnom mediju, zraku, pripisuje se idealno pona1anje budu7i da su
stvarni tlak i temperatura tijekom procesa daleko od uvjeta pretvorbe u kapljevito stanje
(sudionika u zraku). &ao standardni sastav zraka uzima se molni sastav s $D /
$
i <@D N
$
. 'a
svojstva takvog zraka postoje numeriki podaci u odgovaraju7im tablicama, pa se pri
proraunu zrak smatra jednim plinom.
Aadi lak1eg razumijevanja opisa rada stapnog kompresora prikazan je na slici $. presjek
cilindra. /tvaranje i zatvaranje usisnog (-?) i tlanog (=?) ventila odre"eno je razlikom tlaka
zraka u cilindru i tlakova u usisnom (p
u
), odnosno tlanom (p
t
) vodu.
s
U V
T V
& t e t n i p r o s t o r
' T A P
' T A P A ( $ ! A
s t a p a j
c i l i n d a r
u s i s n i v o d
t l a n i v o d
p
u
p
t
%lika $. %tapni kompresor
)ealni i teorijski proces zraka u kompresoru prikazani su u p*V dijagramu na slici ..
Na realni proces utjeu dva faktora0
postojanje 1tetnog prostora u kojem uvijek ostaje dio komprimiranog zraka, koji se pri
usisu mije1a s usisanim zrakom,
inertnost usisnog i tlanog ventila zbog koje pri usisu nastaje potlak, a pri ispuhu
pretlak # u odnosu na tlakove u usisnom i tlanom vodu.
4
{ } ( )

=
$

$
dp p V P
okret
p
p

p
$
V

V
$
V m
.
/ o k r e t

$
n

+

k
o
n
s
t
"
% ) A ,
) e a l n i p r o c e s
u s i s
k o m p r e s i j a i s p u
d p
V
m o t o r
T e o r i j s k i p r o c e s
{ }
okret
P n P
$ 9 $
=
%lika .. Aealni i teorijski proces u kompresoru
=eorijski proces aproksimira usis kao punjenje cilindra sa zrakom iji se tlak i temperatura pri
tome ne mijenjaju, tj. zrak je istog stanja kao u usisnom vodu. %toga je sekvenca usisa isti
transport vanjskog zraka, koji je uzrokovan pokretom stapa. %tanje plina nije pod utjecajem
bilo kakve mehanike i toplinske interakcije iz okoli1a, pa zbog toga usis nije politropska
promjena. %ve toke na liniji usisa su istog stanja kao i toka oznaena s .
Nakon zavr1etka usisa, stap kre7e u suprotnom smjeru, a oba ventila su zatvorena.
%manjivanjem volumena zrak se komprimira pri emu raste tlak. %ekvenca kompresije smatra
se ravnote(nom promjenom, tj. politropom, " konst pV
n
= Njen eksponent n ovisi o izmjeni
topline, tj. hla"enju tijekom kompresije,
$
. &ompresija zavr1ava u trenutku kada je tlak u
cilindru dostigao vrijednost tlaka u tlanom vodu.
Aad ventila kompresora nije dirigiran nikakvim drugim mehanizmom, ve7 samo razlikama
tlaka, koje se u teorijskom procesu smatraju zanemarivo malenim, a reakcije ventila trenutnim.
=lani ventil se podi(e s ispu1nog otvora i zrak se istiskuje u tlani vod, prema odgovaraju7em
spremniku komprimiranog zraka. %ekvenca ispuha nije politropska promjena, ve7 transport
zraka stanja $, kakvo je dostignuto na kraju kompresije.
Procesi koji su prikazani na slici .. odnose se na jedan puni okret vratila kompresora. 'bog
toga su na apscisi volumeni po okretu, V (m
.
/okret), pa se za zadani broj okretaja n
9
(okret/s)
mora izraunati protoni volumen V

(m
.
/s) pomo7u relacije0
v m V n V

= =
9
, (m
.
/s). (<)
%naga motora za pogon kompresora tro&i se tijekom kompresije i ispuha, a dio snage se
do-iva tijekom usisa efektom inercije. 3ehanika interakcija prema okoli1u, tj. zatvorenom
prostoru ku7i1ta u kome se nalazi vratilo kompresora (na slici .. opisan kao 'A6&), se
5
poni1tava budu7i da se stap giba jednako u dva suprotna smjera, a gubici zbog trenja
zanemaruju.
Aazultantni utro1ak snage za pogon kompresora pri teorijskom procesu prikazan je u p*V
dijagramu kao povr1ina ome"ena linijama usisa, kompresije i ispua. =a se povr1ina mo(e
prikazati kao z-roj niza malih povr1ina koje imaju smisao diferencijalno male utro1ene snage,
Vdp + dP. %toga za utro1ak snage po jednom okretu vratila vrijedi jednad(ba0
{ } ( )

=
$

$
dp p V P
okret
, */okret. (>)
Negativan predznak u jednad(bi (>) uveden je iz slijede7ih razloga. 3atematiki se dp uvijek
izra(ava prema E p smjeru, pa bi produkt Vdp imao pozitivan smisao. &ako postoje7i dogovor
o smislu mehanikog rada (snage), propisuje negativan predznak svakom utro&enom radu
(snazi) to se taj smisao mora osigurati i u jednad(bi (>).
'a ukupni utro1ak snage pri n
9
(okret/s) vrijedi relacija0
{ } ( ) ( ) ( ) ( )

= = = = =
$

9 $ 9 $
dp p v m dp p v m dp p V dp p V n P n P
okret

, ,.
(@)
Fako je uoljivo, prama slici .., da je povr1ina koja odgovara utro1ku snage jednaka povr1ini
koja nastaje projekcijom politropske kompresije G$ na ordinatnu os p.
'a politropu vrijedi jednad(ba " konst pv
n
= na osnovu koje se diferenciranjem dobiva0
9

= +

dv npv dp v
n n
, ($9)
iz ega slijedi
npdv vdp =
. ($)
'a cijelu politropu izme"u i $ vrijedi0
( ) ( )
$
$

nw dv v p n dp p v = =

, ($$)
gdje je w
$
(*/kg) specifini mehaniki rad politrope. %ukladno tome, mo(e se jednad(ba (@)
pisati u obliku0
( )
$ $
$

$
. n w m n dp p v m P

= = =

, ,. ($.)
-oimo da se u jednad(bi ($.) nalazi meanika snaga politrope
$
.

, zbog utjecaja protoka

mase m (kg/s).
6ko se politropi pridru(e usis i ispu, tada se mno(enjem snage,
$
.

, s eksponentom
politrope n dobiva snaga,
$
P , takvog otvorenog politropskog procesa.
=o znai da se za otvorene politropske procese mogu koristiti sve ranije izvedene relacije za
mehaniki rad zatvoreni sustava, ali se pri tome umjesto mase m (kg) treba uvrstiti protona
;
masa m (kg/s), kako bi se dobila snaga
$
.

. *edini izuzetak je otvoreni sustav s izoorom (

" konst V =

) kod koje je eksponent n + " 4, a mehanika snaga

9
$
= .

, tako da je umno(ak
$
. n

neodre/en. - tom sluaju treba koristiti jednad(bu ($.) koja omogu7ava dobijanje
rezultata0
( )
$
$

$
p p V dp v m dp v m P = = =



, ,, (izoorni otvoreni proces).
($4)
Hudu7i da su usis i ispu samo transportne sekvence procesa, to pri tome nema izmjene
topline. *edina izmjena topline postoji, eventualno, samo tijekom politropske promjene koja se
odvija pri zatvorenim ventilima. %toga se toplinski tok,
$
(,), rauna potpuno isto kao kod
zatvorenih sustava, tj. vrijede iste jednad(be uz zamjenu mase m s protonom masom m .
)sto vrijedi i za proraun promjene entropije,
$
'

(*/&), radne tvari od usisnog stanja do

ispu&nog stanja $. =ransportne sekvence procesa pretpostavljene su bez gubitaka.
=eorijski gubitak snage uslijed nepovratnosti izmjene topline (samo pri politropi) rauna se
prema referentnom prirodnom toplinskom spremniku temperature T
9
+ konst. pomo7u relacije0
s
' T P

=
9
, ,, (teorijski gu-itak snage). ($5)
Otvoreni procesi specijalnih politropa
/staju7i pri aproksimaciji procesa u otvorenim sustavima, kao kombinaciji ravnote(ne
promjene (politrope) idealnog plina s dvije transportne sekvence, usisom (ulazom) i ispuom
(izlazom), promotrit 7emo procese sa specijalnim politropama.
Postoje i slinosti i razlike izme"u politropskih procesa u otvorenim i onih u zatvorenim
sustavima. &od otvorenih sustava uvodi se putem protone mase m (kg/s) utjecaj vremena i
ponavljanje procesa, dok se kod zatvorenih sustava proces s konstantnom masom m (kg)
odvija jednokratno, bez ponavljanja.
- oba sluaja politropska promjena se odvija potpuno identino, jer se i kod otvoreni sustava
ta sekvenca odvija pri zatvorenim ventilima, kao 1to je to sluaj kod zatvoreni sustava. %toga
je poetno i konano stanje radnog medija identino u oba sluaja. %ukladno usvojenim
pretpostavkama kod otvorenih sustava ta stanja nisu pod utjecajem transportnih sekvenci,
usisa i ispuha.
Promjena energije radnog medija0 unutarnje, kinetike i potencijalne, tijekom politropskog
procesa rauna se po istom principu, tj. s istim jednad(bama u oba sluaja. Pod utjecajem
mase m (kg), odnosno protone mase m (kg/s), nastaje samo razlika u dimenziji tih energija.
*ednako vrijedi i za toplinu, 0
$
(*), i za toplinski tok,
$
(*/s). 'bog toga je grafiki prikaz
politropskog procesa u ravnini T*s identian (transportne sekvence ne utjeu na stanje plina, pa
se ne vide u dijagramu).
<
*edina razlika oituje se u promjeni grafikog prikaza u ravnini p*V, budu7i da se transportne
sekvence (usis i ispuh) kod otvorenih sustava odra(avaju na ukupni mehaniki efekt, tj. snagu.
'bog ponavljanja procesa poni1tava se mehanika interakcija prema okoli1njem zraku, koja
kod jednokratnih procesa u zatvorenim sustavima dolazi do izra(aja kao rad .
9
.
!rafiki prikazi otvorenih procesa u p*V i T*s dijagramu dani su u nastavku za posebne
politropske procese.
Izohora (V + konst.)
p
V , m
.
/ o k r e t
T
s , * / ( k g & )
n +
p
$

$
s
V

+ V
$
T
$
v

+
v
$
s
$
&
N / m
$
p

1
2
T

1
2
p
$
p

{ } ( )
$
$

9 $ 9 $
p p V dp V n P n P
okret
= = =

u s i s
i s p u
( )
$ $ $
T T c m 1 m 2
v
= =
{ } dp V P
okret
=
$

$
n +
1
$
I 9
%lika 4. /tvoreni izohorni proces u p*V i T*s dijagramu
Izobara (p + konst.)
p
V , m
.
/ o k r e t
T
s , * / k g &
n + 9

$
s
V
$
T
$
s
$
&
N / m
$
p

1
2
T

1
2
p

+

p
$
V

v
$
v

9
$
= P
( )
$ $ $
T T c m 1 m
p
= =
i s p u
u s i s
1
$
I 9
%lika 5. /tvoreni izobarni proces u p*V i T*s dijagramu
>
Izentropa (' + konst.)
p
V , m
.
/ o k r e t
T
s , * / ( k g & )
s

+ s
$
V
$
&
N / m
$
p
$

$
1
2
T

2
1
$
+ 9
V

p
$
v
$
{ } ( )
$ $ 9 $

T T ) m P n P
okret

= =
d p
V
n

+

1
v

{ } ( ) dp p V P
okret
=
$

$
T
$
u s i s
i s p u
%lika ;. /tvoreni izentropski proces u p*V i T*s dijagramu
Izoterma (T + konst.)
p
V , m
.
/ o k r e t
T
s , * / ( k g & ) s
$ V
$
&
N / m
$
p
$

$
1
2
T

+ T
$
2
V

p
p
$
v
$
{ }
$

$ 9 $
p
p
ln )T m P n P
okret
= =
d p
V
n

+

1
v

u s i s
i s p u
{ } ( ) dp p V P
okret
=
$

$
( )
$ $ $
s s T m 1 m 2 = =
1
$
I 9
%lika <. /tvoreni izotermni proces u p*V i T*s dijagramu
Maksimalni rad i eksergija
?e7 smo upoznali nain odre"ivanja teorijskog gubitka na radu u zatvorenim, odnosno snazi u
otvorenim sustavima, pomo7u kojih se ocjenjuje termodinamika valjanost procesa u odnosu
na nepovratnost izmjene topline.
@
Preostaje nam da razmotrimo kriterij vrednovanja zadanog stanja radnog medija, polaze7i od
injenice da sva mogu7a poetna stanja nisu jednako vrijedna u odnosu na mogu7nost
dobijanja korisnog rada, odnosno snage.
/ito je, da kriterij ne smije imati nikakve realne karakteristike koje bi utjecale na rezultat
procjene. %toga je logino da se kao osnova kriterija uzme idealni teorijski proces radnog
medija u kojem nema nepovratne izmjene topline. 3ehanika interakcija tijekom procesa
smatra se reverzibilnom, tj. bez gubitaka, kao i u svim prethodnim razmatranjima. =ijekom
procesa radni medij prolazi kroz stanja u unutarnjoj ravnote(i.
Aadni sustav ukljuuje samo nu(ne sudionike0 sam radni medij, neopisanog mehanikog
sudionika ije su osobine idealizirane (bez trenja), te postoje7i prirodni toplinski spremnik
(okoli1nji zrak) temperature T
9
+ konst., koji je ujedno i mehaniki sudionik tlaka p
9
+ konst..
%ustav je potpuno izoliran od drugih utjecaja. Pretpostavit 7emo da radni medij zadanog stanja
(T

, p

, V

) nije u ravnote(i s okoli1em, jer u protivnom sluaju ne bi bio mogu7 nastanak

procesa niti teorijski. Neravote(a s okoli1em pru(a mogu7nost provo"enja procesa i dobivanja
korisnog mehanikog rada, odnosno snage. Proces traje do uspostave ravnote(e s prirodnim
spremnikom (okoli1njim zrakom), kada radni medij posti(e temperaturu T
9
i tlak p
9
.
%tanje plina u potpunosti je zadano podacima temperature T

, tlaka p

i volumena V

, odnosno

, na osnovu ega se iz jednad(be stanja mo(e izraunati masa m, odnosno protona masa
m , plina0

)T
V p
m =
, kg, (zatvoreni sustav), ($;)

)T
V p
m

=
, kg/s, (otvoreni sustav). ($<)

:a bi se izbjegli gubici na radu, odnosno snazi, koji su spomenuti na poetku, tijekom procesa
ne smije do7i do nepovratne izmjene topline. Teorijski zami1ljena povratna izmjena topline
mogla bi biti samo pri istoj temperaturi radnog medija i toplinskog spremnika. =a je
temperatura zadana zadavanjem stanja prirodnog toplinskog spremnika, okoli1njeg zraka.
=amperatura T
9
je upravo ta povratna izoterma po kojoj smije te7i proces plina. Naravno,
proces uravnote(avanja mo(e koristiti i bilo koju politropu bez izmjene topline, tj. izentropu, '
+ konst., d' + 9. Promjena entropije takvog izoliranog sustava jednaka je nuli, 8'
s
+ 9 ili
9 =
s
'

, kao i teorijski gubitak na radu, 8. + 9, odnosno snazi, 8P + 9.

% postavljenim uvjetom reverzibilnosti izjmene topline uklonjena je poslijednja realna
karakteristika, pa takav proces ima samo teorijski smisao. Pri takvom procesu teorijski se
dobiva najve7i mogu7i mehaniki rad, odnosno najve7a mogu7a snaga (eksergija), s obzirom
na zadana stanja radnog medija i prirodnog spremnika.
Maksimalni rad zatvoreni sustav
=eorijski idealan proces u zatvorenom sustavu smije biti samo kombinacija bilo koje
izentropeG pri kojoj nema izmjene topline, dok se izmjena topline smije odvijati samo tijekom
9
povratne izoterme T
9
, koja je zadana temperaturom prirodnog spremnika, okoli1njim zrakom.
- posebnim sluajevima bit 7e dovoljna samo jedna od tih promjena.
Na slici >. prikazan je jedan sluaj takvog idealnog procesa za zadano stanje () radnog medija
i zadano stanje (9) prirodnog spremnika, okoli1njeg zraka temperature T
9
i tlaka p
9
.
p
V , m
.
T
s , * / ( k g & )
n

+

+ s
$ V
9
s
9
p
9

9
1
0
T
9
1
2
V

p
9
v
9

.
m a J
T

2
0
1
$ 9
I 9
p
$
.
9
%lika >. )dealni proces zatvorenog sustava u ravnini p*V i T*s
:ogod je temperatura radnog medija razliita od temperature T
9
smije se koristiti samo
izentropski proces bez izmjene topline. =ek kada plin postigne tu temperaturu (stanje $ u
dijagramima) mo(e se zamisliti teorijska izmjena topline, pri istim temperaturama plina i
toplinskog spremnika, okoli1njeg zraka. Proces se po toj povratnoj izotermi odvija sve dok se
ne uspostavi potpuna ravnote(a plina i okoli1a, tj. plin poprimi stanje s temperaturom T
9
i
tlakom p
9
(stanje 9 u dijagramima).
Polo(aj stanja $ u ravnini p*V mo(e se procijeniti ako se izrauna pripadni tlak p
$
0

9
$

=
T
T
p p
, (za sjeci&te izentrope G$ i izoterme $G9). ($>)
=eorijski rad plina je, po definiciji, povr1ina ispod linija procesa G$G9. &ako se proces G$
odvija po zakonu izentrope, a proces $G9 po zakonu izoterme, to se mehaniki rad mo(e
izraunati samo odvojeno za svaku sekvencu. %toga je
9 $ $ 9 $
+ = . . .
, *. (meaniki rad plina pri idealnom procesu). ($@)
No, .
G$G9
se mo(e izraziti i na drugi, kako 7e se pokazati u nastavku.
- promatranom primjeru ovaj je rad pozitivan tj. predaje se prisutnim mehanikim
sudionicima. :io tog rada tro1i se na potiskivanje okoli1njeg zraka u iznosu .
9
, a ostatak se
mo(e iskoristiti" 'bog idelnog procesa taj koristana rad je ujedno i najve7i mogu7i rad, .
maJ
,
koji se teorijski mo(e dobiti od plina zadanog stanja # u odnosu na zadano stanje prirodnog
spremnika, okoli1njeg zraka (T
9
, p
9
).

/dnos teorijskog rada plina .

G$G9
, rada okoline .
9
i maksimalnog korisnog rada .
maJ
, uvijek
je odre"en jednad(bom oblika0
9 9 $
. . .
ma3
+ =
, (.9)
Aad prema okolini mo(e se izraziti, pomo7u definicije mehanikog rada, na slijede7i nain0
( )
ok , ok ,
ok ,
ok ,
V V p dV p .
9 9
9

9 9 9
= =

, *, (rad prema okolini). (.)

Aazliku volumena okoli1njeg zraka moramo zamijeniti s istom takvom razlikom volumena
radnog medija, ali suprotnog smisla0
( )
9 9
V V V V
ok , ok ,
=
, (.$)
pa umjesto jednad(be (.) mo(emo pisati0
( )
9 9 9
V V p . =
, *, (rad prema okolini). (..)
'a odre"ivanje teorijskog rada plina .
G$G9
, tijekom procesa G$G9, iskoristit 7emo jednad(bu ).
'akona0
9 $ 9 $ 9 $
= U . 0
, *, (.4)
koju mo(emo uskladiti s procesom u dvije sekvence. G$ i $G90
9 $ $ 9 $ 9 $ $
+ = + U U . 0 0
, *. (.5)
Na sekvenci izentrope G$ nema izmjene topline, 0
G$
+ 9, dok se toplina na sekvenci $G9
odvija pri konstantnoj temperaturi, pa se mo(e izraunati primjenom )). 'akona0
( ) ( )
9 9 $ 9 9 9 $ 9 9 $
' ' T ' ' T ' T 0 = = =

, *, (jer vrijedi0 '
$
+ '

). (.;)
Promjena unutarnje energije radnog medija tijekom procesa G$G9 iznosi0
( ) ( )
9 $ 9 $ 9 $ $
U U U U U U U U = + = +

, *, (vrijedi0 U
$
+ U
9
). (.<)
Aezultate jednad(bi (.5) i (.<) mo(emo uvrstiti u jednad(bu (.5) i preoblikovati u izraz kojim
se izra(ava .
G$G9
0
( )
9 9 9 9 $
' ' T U U . =

, *. (.>)
&onano, uvr1tavanjem jednad(bi (.>) i (..) u jednad(bu ($@) dobivamo izraz za
izraunavanje maksimalnog rada za proces izme"u zadanih stanja G90
( ) ( )
9 9 9 9 9 9
V V p ' ' T U U .
ma3,
+ =

, *, (maksimalni rad G9). (.@)

$
%ve veliine na desnoj strani jednad(be se odnose na radni medij, a pojedini lanovi se
raunaju prema slijede7im relacijama0
( )
9 9
T T mc U U
v
=
, *, (49)
( )

=
9

9 9 9
p
p
ln )
T
T
ln c mT ' ' T
p
, *, (4)
( )
9 9
V V p
, *, pomo7u0

p
m)T
V =
i
9
9
9
p
m)T
V =
. (4$)
- dijagramu p*V uvijek se .
maJ,G9
mo(e prikazati povr1inom, koja je ome"ena s linijama
idealnog procesa G$G9 i s dvije pomo7ne linije (nisu linije procesa)0 izohorom V

i izobarom
p
9
.
Aadi ilustracije prikazan je na slici @. proces dobijanja maksimalnog rada u sluaju kada je
zadano stanje plina (T

, p

, V

) ispod stanja prirodnog spremnika, okoli1njeg zraka (T

9
, p
9
).
p
V , m
.
T
s , * / ( k g & )
n

+

s
9 V

+ s
$
p

9
1
0
T

1
2
V
9
v
9
p
9
p
9
p

.
m a J
T
9
2
0
1
$ 9
K 9
p
$
%lika @. )dealni proces s plinom stanja ispod okoli1njeg

'a teorijski proces G$G9 potrebno je utro&iti rad .
G$G9
(povr1ina ispod procesa # bez oznake u
dijagramu). Pri tome okolina poma4e daju7i rad .
9
+ p
9
(V

# V
9
). Aazlika je koristan
(pozitivan) rad .
maJ
.
5inimalni rad
- sluaju da je poetno stanje radnog medija u ravnote(i s prirodnim spremnikom (stanje s
oznakom 9 u dijagramima) mo(e se po istom principu odrediti teorijski minimalan rad, .
min
,
da bi se radni medij doveo u stanje . )dealni proces je identian, ali se odvija u suprotnom
smjeru, pa je konani rezultat za .
min,9G
jednak rezultatu za .
maJ,G9
, samo suprotnog,
negativnog predznaka.
( ) ( )
9 9 9 9 9 9
V V p ' ' T U U .
min,
+ =

, *, (minimalni rad 9G). (4.)

.
Eksergija otvoreni sustav
6ko raspola(emo sa stalnim dotokom m (kg/s) radnog medija zadanog stanja, (T

, p

), mo(e
se primjenom istog principa idealnog procesa odrediti eksergija (+ maksimalna snaga), koja
pripada tom stanju u odnosu na referentno stanje prirodnog spremnika, okoli1njeg zraka, (T
9
,
p
9
). 'bog ponavljanja, idealnom procesu pripadaju transportne sekvence usisa i ispuha.
Primjer eksergijskog procesa prikazan je na slici 9.
p
V , m
.
/ o k r e t
T
s , * / ( k g & )
n

+

+ s
$ V
9
s
9
p
9

9
1
0
T
9
1
2
V

p
9
v
9

2
0
1
$ 9
I 9
p
$
i s p u
u s i s
{ }
okret
#
%lika 9. 2ksergijski proces (G9) u p*V i T*s ravnini
Hudu7i da se radi o otvorenom sustavu grafiki prikaz eksergije (po okretu) u ravnini p*V
predstavlja povr1inu, dobivenu projekcijom idealnog procesa G$G9 na ordinatnu os p.
Prema ). 'akonu za otvorene sustave je0
9 $ 9 $ 9 $
= H P 2

, ,, (44)
odnosno
9 $ $ 9 $ 9 $ $
+ = + H H P 2 2

, ,. (45)
'a pojedine sekvence idealnog procesa vrijedi0
9
$
=

2 ,
( ) ( ) ( )
9 9 9 9 $ 9 9 9 $
' ' T s s T m s s T m 2 = = =

, ,, (4;)
$ $
H H H

=

,
9
$ 9 9 $
= =

H H H

, ,, (
9 $
H H

=
). (4<)
%naga idealnog procesa je eksergija stanja u odnosu na referentni prirodni spremnik stanja 90
9 9 $
# P
, ,, (4>)
-vr1tavanjem jednad(bi (4;), (4<) i (4>) u jednad(bu (44) dobiva se0
( )
9 9 9 9
' ' T H H # =

, ,, (eksergija stanja G9). (4@)
4
Aaunanje pojedinih lanova vr1i se pomo7u jednad(bi0
( )
9 9
T T c m H H
p
=

, (59)
( )

=
9

9 9 9
p
p
ln )
T
T
ln c T m ' ' T
p

, (5)
koje zahtijevaju poznavanje samo svojstava poetnog () i konanog (9) stanja.
5