SPOMENICI

1. Anabaza- Ksenofontovo izvjee o pohodu ! !!!"

Gr. anabaza= uspinjanje
Ksenofont je bio rodom iz Atene, Sokratov uenik, no zbog podupiranja Sparte bio je prognan. Bio je
plodan pisa povijesni!, filozofski! i politiki! djela.
"#1. pr. Kr. Kir $la%i, namjesnik u $. Aziji je krenuo protiv svoga brata Artakserksa &&. $nemona,
perzijskog ara, da ga zbai s prijestolja. ' svojoj je vojsi imao i 1(### grki! pla)enika. ' biti kod
Kumakse je Kir poginuo, te je ve)ina njegove vojske pre*la na Artakserksovu stranu. Grki dio vojske
je bio prevaren, vo%e su im poubijane, te oni biraju nove vo%e +me%u njima je i Ksenofont, i kre)u
prema Grkoj. Ksenofont je vojnike poveo na petomjeseni mar* dug -"1" km do gr. kolonije
.rapezusa na /. $, otkuda se u grupiama prebauju u Grku. Ksenofont je ijeli taj doga%aj op*irno
opisao, daju)i toj stvari preveliko znaenje. &skustvo ovi! gr. vojnika )e poslije biti na korist
Aleksandru jer su oni ipak upoznali prodiranje u 0erzijsko arstvo.
1stala djela2 3elenika i Kriopedia.
' Arijanovoj Anabazi opisuje se vojna ekspediija Aleksandra 4elikog na &stok.
-. Caste# sant An$e#o % An&eos'a tv(&ava % )ad(ijanov *auzo#ej u +i*u
Gra%evina ilindrinog oblika na kvadratnom podno5ju. 6apoeo ju je 1(7. ar 3adrijan, a zavr*io
1(8. Antonin 0io.
9eko) se na njoj uzdizao golemi arev kip, a danas kip ar!an%ela $i!aela.
' njoj je sa!ranjen pepeo ara 3adrijana i njegove 5ene Sabine te drugi arevi sve do Karakale.
8-(. je mauzolej pretvoren u tvr%avu, vi*e je puta pregra%ivan i nadogra%ivan, a u radovima su
sudjelovali ak $i!elangelo i Bramante. :anas slu5i kao muzej, s 4atikanom je spojena dugim
!odnikom.
(. ,is' iz -esta % p#o.a s 'on/ent(i.ni* nizo* zna'ova iz pa#a.e u -estu na K(eti0
vje(ojatno najsta(ije '(ets'o pis*o
:isk od peene gline na kojemu su s obje strane utisnuti tekstovi. ;edovi tekstova idu spiralno od
kraja prema sredi*tu. 0ismo, koje se naziva linearno A, je do danas ostalo neproitano jer nije poznato
kojim je jezikom pisano. 1d tog su pisma Gri nakon osvajanja Krete formirali svoje najstarije pismo
koje se naziva linearno B.
". ,is'obo# % Mi(onov 1a/a. dis'a"
Baa diska kod Grka i ;imljana, tj. baa ploe u 3omerovo vrijeme od kamena ili 5eljeza, a u
kasnije doba od brone ili olova. 1na se baala za vje5bu i kod igara za natjeanje < baanje diska
jedno je od disiplina petoboja +skok u dalj, baanje koplja, baanje diska, rvanje, tranje,.
0loa je bila djelomino ukra*ena gravurama, kako se vidi na sauvanim primjerima i na prikazima s
vaza.
9ajpoznatiji prikaz diskobola je onaj grkog kipara $irona iz =leutere, koji je djelovao u 7. st. pr. Kr.
9jegov je diskobol najstariji uspjeli poku*aj da se odstupi od kiparske konvenionalnosti +frontaliteta,
i da se naini skulptura u pokretu> izvrsno je uspio realizirati moment najve)e fizike napetosti i
mentalne konentraije diskobola prije izbaivanje diska. Kratak zastoj izme%u sna5nog uzma!a, koji
ruku s diskom dovodi u najvi*i polo5aj i zama!a kojim )e ga naglo ispustiti i baiti u daljinu.
'mjetnik smatra taj trenutak najkarakteristinijim u slo5enoj radnji baanja diska. Sauvane su nam
samo bronane rimske kopije.
7. ,o(ifo( % Po#i'#etov Kop#jonoa"
Bronani kip koji prikazuje sna5no i skladno modeliran lik nagog mladi)a. ' antikoj grkoj skulpturi
ta je statua kanon idealni! proporija mu*koga tijela. .e5ina tijela je na desnoj nozi, a lijeva je u
iskoraku. 1pu*tena desna ruka odgovara lijevoj nozi koja tako%er miruje, lijeva ruka je dignuta, glava
lagano okrenuta udesno. .ako raspore%ena te5ina i uravnote5ene kretnje odre%uju stav koji u sebi
sjedinjuje mirovanje i pokret, a naziva se kontrapost. Sauvane su nam samo brojne mramorne kopije.
0oliklet Stariji poznat je po kipovima atleta, 3erinom kipu +!rizelefantina= zlato ? slonovaa, te po
amazonki.
@. E(ehtejon % E(ehtejev h(a* % svetite na atens'oj A'(opo#i u 'oje* se tova#o vie
'u#tova
3ram od pantelikog mramora na atenskoj Akropoli. 9ajljep*i primjer atiko < jonskog
ar!itektonskog stila.
Gra%en je izme%u "-#. i "#A. pr. Kr. +za vrijeme 0elopone*kog rata,, a ar!itekti su bili Biloklo i
Ar!ilo!. .o je posljednji veliki !ram gra%en na Akropoli.
Glavni ulaz u sveti*te +jonski prostil, tvori sjeverni trijem s " stupa na fronti i - na bonim stranama,
sa 5rtvenikom u sredini i znamenjem 0osejdonova trozuba.
&z trijema se ulazilo +kroz vrata s lijepo profiliranim dovratnikom, u zapadno predvorje s vi*e
5rtvenika sagra%eno iznad isterne.
Gornji dio njegove zapadne fasade je ra*lanjen nizom polukolumna.
0redvorje je imalo, uz ulazna, jo* troja vrata2
> zapadna su vodila u otvoreni 0androsejon +sveti*te Kekropove k)eri 0androse, sa svetom maslinom,
+njena sestra Aglaura *tovala se u pe)ini na obronku Akropole,
> ju5na u tzv. trijem kora iji je trijem nosilo @ karijatida
> istona u 0osejdonovu elu s izvorom slane vode i svetom zmijom, personifikaijom boga =re!teja
koji je kasnije poistovje)en s 0osejdonom. =re!teja je, prema predaji, Atena prona*la kao dijete i
predala ga na odgoj Kekropovim k)erima 0androsi i Aglauri.
&stoni dio =re!teja zaprema ela Atene 0olias, pred kojom je trijem sa @ stupova.
1rnamentalna dekoraija ar!itektonski! detalja je vrlo bogata, a od figuralne dekoraije, osim
karijatida, sauvani su fragmenti friza s figurama u reljefu. ' vrijeme Bizanta slu5io je kao rkva, a u
vrijeme .uraka kao !arem.
C. -a(s'a psefiz*a % natpis iz Sta(o$ 2(ada na )va(u
9atpis o poslanstvu *to su ga Barani, uz podr*ku ;ima, odluili uputiti u staru metropolu, na egejski
otok 0ar +u sastavu /iklada, mole)i za pomo) jer je Bar bio u te*koj situaiji.
0arani su na otok stigli jo* (A7.D"., a siraku*ki tiranin :ionizije im je pomogao da osnuju koloniju na
mjestu dana*njeg Starigrada. &ste godine kad se 0!aros +Bar, utemeljio, doma)i &liri, stanovnii otoka
3vara, pozvali su u pomo) svoje sunarodnjake s kopna da im pomognu istjerati koloniste. 1ko 1####
&lira je do*lo u pomo) otoanima. &seji +sa &sse, su poslali odred trijera, pozvani od Barana u pomo).
Eako su razbili flotu ilirski! brodia. 0o grkim povjesniarima je u prvoj poznatoj bitki izme%u &lira i
gr. kolonista poginulo 7### &lira, a -### su bile zarobljene.
A. -asti /onsu#a(es et t(iu*pha#es
Kronolo*ki popis dodan kalendaru, a sastavljen na osnovu bilje5aka sve)enika.
Basti ili zapisi konzula +eponimni! vi*i! inovnika u ;imu, odnosno vojskovo%a koji su slavili triumf
u ;imu. Bili su izlo5eni kao javni natpisi. 1tkopani su na republikanskom forumu. 9azivaju se jo* i
Ffasti /apitoliniG ili Kapitolski fasti po imenu muzeja u ;imu u kojem se sada nalaze +$useo
/apitolino,, a kamo i! je 17"@. smjestio $i!elangelo.
0rvi put i! je objavio Gnej Blavije (#". pr. Kr., a kasnije i! je August sakupio i odredio da se ukle*u u
mramorne ploe na zidu slu5benog boravi*ta pontifeHa maHimusa +vr!ovnog sve)enika,, tj. regiji.
9atpis je na " ploe s popisom svi! konzula od poetka republike i evidenijom nji!ovi! trijumfa.
;egija je izgorjela, a s njom i natpis te ga zajedno s regijom obnovio August. 9eki fragmenti do danas
nisu na%eni.
1d davnine je u ;imu pontifeH maHimus objavljivao gra%anima na poetku godine FfasteG daju)i na
znanje koji su dani radni +dies fasti,, a koji su praznini +dies nefasti,. .i su se fasti razvili u slu5bene
anale, ljetopise, jer su se kalendaru dodavale bilje*ke u tom smislu,
0rije -. st. pr. Kr. pontifeH maHimus je izlagao na zidu svoje rezidenije plou s imenima magistrata i
va5nim bilje*kama. Krajem -. st. pontifeH je objavio sve takve sauvane ploe u publikaiji koja je
dobila ime Fannales maHimiG. &z ti! dokumenata potjeu FfastiG.
-
a3 -asti /onsu#a(es % Konzu#a(ni fasti"
popis konzula izlo5en kao javni natpis u ;imu
b3 -asti t(iu*pha#es % 4(iu*fa#ni fasti"
popis vojskovo%a koji su slavili triumf s podatkom nad kime su odnijeli pobjedu, izlo5en kao javni
natpis u ;imu
8. 2avija(ijeva v(ata % v(ata $(ada A'(o#isa
Akrolis je bio akropola grada Eisa. Eis se sastoji od gornjeg grada koji slu5i za trgovinu. Gornji i donji
grad su za vrijeme ;imljana bili ujedinjeni u jedno naselje. :obivaju i gra%ansko pravo. 0okraj vrata,
u utvrdi u naselju, nalazio se natpis kojeg je nainio rimski gra%anin Gavijari. +tamo je na%eno i
njegovo tijelo,
1#.Kai(os % (e#jef $(.5 bo$a s(etno$ t(enut'a0 na&en u 4(o$i(u6 ta'o&e( $(.'i bo$ s(etno$
t(enut'a
Kod stari! Grka bog sretnog trenutka ili zgodne prilike koja je za pojedina sudbonosna ili koju ovjek
mora znati iskoristiti. 4jerovali su da kraj svakog ovjeka samo jedan put u 5ivotu protri Kairos.
.ada treba biti brz i u!vatit ga za njegov dugi uperak na elu. 0ropusti li se ta prilika, smatralo se da
je ovjek propustio sre)u.
0ersonifiiran je kao nag djeak na kugli, s krilima na le%ima ili na nogama, s no5em i vagom u ruiI
)elav, samo s uperkom kose na elu.
Sauvano je vrlo malo spomenika s njegovim likom, a istie se reljef iz .rogira ra%en u 1. st. prema
Eizipovom originalu. Juva se u samostanu Sv. 9ikole. ' antikoj se literaturi izriito spominje
0olikletov i Eizipov kip Kairosa.
11.7ao'oontova $(upa % 'ipa(s'o dje#o t(oji/e he#enisti.'ih *ajsto(a s oto'a +oda0
p(i'azuje po$ibiju t(ojans'o$ sveeni'a 7ao'oonta i nje$ovih sinova
Eaokoont < trojanski sve)enik udesno pogubljen kako ne bi razotkrio grku varku s drvenim konjem
0rema gr. mitu Apolonov sve)enik u .roji. Kada su Gri ostavili pred .rojom, kao navodni zavjetni
dar za boginju Atenu, velikog drvenog konja koji je u utrobi krio neke od gr. junaka, Eaokoont je
savjetovao .rojanima da ne uvedu toga konja u grad, jer se u njemu krije kakva varka. :ok se
Eaokoont spremao da obavi 5rtvu iz mora su izronile dvije ogromne zmije koje su zadavile Eaokoonta
i njegova dva sina. .rojani su smatrali da je to znak da trebaju ignorirati Eaokoontov savjet te su
uveli konja u grad.
.aj je dramatski prizor prikazan u drugom pjevanju 4ergilijeve F=neideG i u uvenoj mramornoj
skulpturi, tzv. Eaokoontova grupa koja se danas uva u 4atikanskom muzeju. 0rona%ena je u
ru*evinama na =skvilinu u ;imu. 0linije st. spominje da je kip neko) stajao u .itovoj palai.
1riginalno !elenistiko djelo vjerojatno je stajalo u 0ergamu, a doneseno je u ;im kad je Atal
oporuno svoje kraljevstvo ostavio rimskom narodu. Skulpturu su sredinom 1. st. pr. Kr. nainila tri
rodska kipara2 3egezandar, 0olidor i Atenodor &zra5ene su skupine mi*i)a, nemir na liu pri emu
emoije izbijaju na povr*inu.
1-.7apis ni$e( % C(ni 'a*en" - posveeni p(osto( pop#o.an /(ni* *(a*o(o* u podno8ju
Ko*i/ija uz -o(u* +o*anu*
9ajstariji natpis grada ;ima, iz @. st. pr. Kr., uklesan na etvrtastom kamenom stupu koji se nalazi
ispod ploe od rnog mramora. 9alazi se nadaleko od slavoluka Septimija Severa. 0od ploom se, po
vjerovanju stari! ;imljana, nalazio ;omulov grob. 0ored ostalog je i zabilje5eno2 :uenos med
effeed. +:uenos je napravio.,, a stil pisanja je bustrofedon < kako ore vol.
1(.7av#ja v(ata % utv(&ena v(ata u'(aena #av#ji* *otivi*a na u#azi*a u p(apovijesne
tv(&ave0 np(5 u Mi'eni na Pe#oponezu i 1o$az'o9u u Ma#oj Aziji
(
$ikenska lavlja vrata potjeu iz ranog 1(. st. pr. Kr. dva kamena su pokrivena ploom na kojoj je
stup, a sa strane se nalaze - lava +tj. lavie,. Kirina prolaza je ( m, a i visina lavljeg reljefa je ( m.
;eljef ispunjava oblik trokuta, a lavie se prednjim nogama uspravljaju na stup koji je dolje *iri, a
predstavlja stup 5ivota. Stup je mo5da nosio 5rtvenik. Glave lavia nedostaju. .o je prvi
monumentalni reljef Grke u prvi primjer timpana. &z njega se razvio ukras zabata gr. !ramova.
4rata u 3atu*i +BogazkoLu, potjeu iz oko 1A##. pr. Kr. to je najstarija kraljevska rezidenija. 6idovi
utvrde su bili debeli oko A m. Eavovi na ulazima imali su umetnute oi i uspravno su sjedili.
1".7u*ba(ds'a psefiz*a % natpis o ute*e#jenju isejs'e naseobine na oto'u Ko(.u#i
Eumbarda je selo na istonoj strani Korule u kojoj je dokazana naseljenost od @ s. 0r. Kr. prema
antikim autorima i numizmatikom materijalu tu je bila utemeljena jedni Knidska kolonija u @. st., ali
ne zna se gdje se tono nalazila.
0sefizma +odluka, se sastoji od nekoliko ulomaka grkog natpisa, a radi se o ure%enju zemlji*ni!
odnosa izme%u stanovnika novoosnovane kolonije, tj. sklapanju ugovora izme%u isejaa i vlasnika
zemlji*ta. &movinski odnosi grki! naseljenika na Koruli se reguliraju, a daje se i popis naseljenika
koji! je vjerojatno bilo i vi*e od -##. 9a natpisu je sauvano 17A *to potpuni!, *to fragmentirani!
imena. 1sim dorski!, spominje se i mnogo imena ilirskog podrijetla. 9ajstariji je sauvani pisani
spomenik iz na*i! krajeva, a prona%ena je 1ACC. g.
.ekst je podijeljen u tri stupa iznad koji! je stupa kontinuiranog teksta. Spominje se i gradnja
gradski! zidina kojima nije na%en trag.
17.Mauzo#ej % (as'ona spo*en-$(obni/a 'a(ijs'o$ '(a#ja Mauzo#a u )a#i'a(nasu
*auzo#ej % spo*en-$(obni/a ob#i'ovana 'ao zasebna z$(ada0 *onu*enta#no$ 'a(a'te(a
$auzol je vladao kraljevstvom Karije, djelom 0erzijskog /arstva od (CC. do (7(. g. pr. Kr.
' to vrijeme uinio je 3alikarnas jednim od veliki! gradova na =gejskom moru. &zgradnja $auzoleja,
jednog od C svjetski! uda, djelo je grkog ar!itekta 0iteja i Satira, a dekoraiju su izveli Eeo!ar,
Skopas, Brijaksid i .imotej. 9akon $auzolove smrti radove je nadgledala njegova supruga
Artemizija. 0rema 0liniju klesari su i nakon Artemizijine smrti odluili dovr*iti posao. Grobna komora
okru5ena jonskim stupovima dizala se iznad visokog etverokutnog podno5ja. Stupovi su nosili krov u
obliku stepeniaste piramide, a na vr!u je bila kvadriga s figurama $auzola i njegove 5ene. /ijeli
$auzolej bio je ukra*en frizom Amazonoma!ije, kipovima $auzolove obitelji i drugi! stvarni! ljudi,
bitkom Grka i neprijatelja s &stoka u stvarnoj veliini.
$auzolej je trajao dulje od svi! ostali! uda starog svijeta osim Keopsove piramide. 1*tetio ga je
potres, a konano su ga razorili kri5ari 17--. g. materijal su upotrijebili za gradnju tvr%ave za obranu
od .uraka. :ijelovi se uvaju u Britis! $useumu u Eondonu, a dijelovi u muzeju u Bodrumu kako se
danas naziva 3alikarnas.
' *irem znaenju mauzolejem se naziva svaka grobnia monumentalnog karaktera +$ausoleum
3adriani, $ausoleum Augusti u ;imu, $auzolej Galle 0laidije u ;avenni, Eenjinov mauzolej u
$oskvi itd.,
1@.Me$a(s'a psefiz*a % od#u'a atens'e s'uptine o $ospoda(s'oj b#o'adi Me$a(e0 jedan
od t(iju povoda Pe#opones'o$ (ata
Korint i $egara su bili konkurenti Ateni u trgovini, i Atena se !tjela rije*iti konkurenije. $egara je
imala va5an strate*ki polo5aj jer je dijelila 0eloponez od srednje Grke. Atenska skup*tina donijela je
odluku da se $egari zatvore sve luke u atenskom posjedu, kao i atensko tr5i*te, kao odgovor na
izlazak $egare iz atikog pomorskog saveza. Godine "(-. lanovi 0eloponeskog saveza su, na za!tjev
$egare i Korinta, odluili Atenjanima objaviti rat.
1C.Mine(va Medi/a % Mine(va is/je#ite#ji/a"0 jedno tu*a.enje 'ipa iz :a(a8dins'ih top#i/a
$inerva je bila rimska bo5ia mudrosti, za*titnia umjetnosti i obrta. 9jezin su kult ;imljani preuzeli
od =tru*ana i osobito je *tovali kao za*titniu grada. 9jezin se kult rano izjednaio s kultom grke
Atene. $inerva $edia je boginja ljekaria, a najpoznatiji njezin prikaz se nalazi u 4ara5dinskim
topliama. ' antiko doba AMae &sae su bile termalno kupali*te na podruju ilirskog plemena &asa.
.amo se nalazi veliko nalazi*te.
"
1A.Monu*entu* An/9(anu* % An/i(s'i spo*eni'" - natpis o Au$ustovo* 8ivotu i
dje#i*a iz An'a(e6
+es $estae divi Au$usti % ,je#a bo8ans'o$ Au$usta"
;imski epigrafski spomenik koji sadr5ava povijest vladanja ara Augusta koju je on sam napisao +;es
gestae divi AugustiI &ndeks rerum a se gestarum,
.ekst je bio uklesan na dva stupa ispred areva mauzoleja u ;imu. 1riginalni natpis nije prona%en.
9ajbolje sauvani prijepis je prona%en 1777. g. u Ankari na !ramu posve)enom Augustu i ;omi
+Augusteum,. Bio je urezan na mjedenim ploama na zidu predvorja !rama u latinskoj verziji, a na
vanjskom zidu !rama u grkoj verziji. :rugi mu je naziv prema poetnim rijeima F:jela bo5anskog
AugustaG. Sauvale su se kopije na natpisima i u drugim dijelovima $ale Azije2 u Apoloniji
pizidijskoj +gr. tekst, i u Antio!i!i pizidijskoj +lat. tekst,. :jelo je pisano odmjerenim i jednostavnim
stilom.
/ar August podupirao je u du!u vlastite propagande i u dugu obnove rimske veliine i knji5evne
stvaraoe, osobito 4ergilija i 3oraija. & sam se oku*ao u pisanju, ali su nam njegova manja djela
izgubljena. 6a povijest rim. knji5evnosti nam je va5an njegov autobiografski spis, u kome je on opisao
svoja politika i vojna djela. 1sim *to je bio prikazan u ;imu, bio je i prepisivan po mnogim
gradovima ;imskog arstva. ' njemu on opravdava svoja djela i idealizira udar koji je donio rimskoj
dr5avi novi oblik vlasti < prinipat. ' tom njegovom manifestu stoje i njegove 5elje za budu)nost
;ima, kao npr.2 obnoviti Fmores maiorumG, dobre obiaje predaka, moral stari! ;imljana i staru
estitu obitelj.
18.Muzej % )(a* *uza" - izvo(ni naziv 'o*p#e'sa A#e'sand(ijs'e 'nji8ni/e
9aziv za ustanovu u kojoj se uvaju, prouavaju i izla5u, kronolo*ki ili tematski, zbirke starina i
umjetnina, prirodopisni!, te!niki! i slini! predmeta.
Kompleks aleksandrijske knji5nie je ime dobio po $uzama, k)erima 6eusa i $nemozine. &na i! 8 i
bile su za*titnie umjetnosti i znanosti2 .alija, 'ranija, $elpomena, 0oli!imnija, .erpsi!ora, =rata,
Kaliopa, =uterpa i Klio.
Aleksandrijski muzej utemeljio je egipatski vladar grkog podrijetla 0tolomej & Soter. (#A. pr. Kr., a
pro*irio ju je njegov sin 0tolomej &&. .o je bio !ram, kultna instituija i prvi svjetski sveuili*ni entar
u kojemu su radili mnogi znanstvenii i umjetnii2 =uklid i 3eron Aleksandrijski, 0tolomej i Ar!imed,
Aristofan, Aristra! Samotra*ki. ' !elenistiko je doba simbolizirala vr!unsko znanje, znanstvena
dostignu)a i slobodu mi*ljenja. Bila je sredi*te !elenistike kulture i najva5nija biblioteka antikog
svijeta. ' njoj su vjetali knji5evnost, filologija i egzaktne znanosti, najvi*e matematika, geometrija,
fizika i astronomija. ' sklopu muzeja nalazila se i biblioteka sa C## ### svezaka. :io se nalazio u
kraljevskoj palai, a dio i u Serapeumu. Skupina od C# rabina upravo je tu prevela Stari zavjet s
!ebrejskog na grki. .u je i =uklid postavio temelje geometrije, Ar!imed formulirao prinipe fizike,
=ratosten izraunao opseg zemlje, Kalima! napisao svoje brojne knjige itd.
Knji5nia je izgorjela "C. pr. Kr. kada je na nju pre*la vatra kojom je /ezar zapalio egipatsku flotu
bore)i se u Aleksandrijskom ratu na strani Kleopatre. 3ram Serapeum su uni*tili kr*)ani (18. g.
najslavniju knji5niu svi! vremena dokrajili su Arapi koji su @"-. g. puni! @ mjesei svoje parne
kupelji grijali vatrom zapaljenom od knji5ni! svezaka.
-#.O#i*peijon % h(a* ;eusa o#i*pijs'o$ u Ateni
6a tiranije 0izistrata i njegovi! sinova +druga pol. 4&. st. pr. Kr., poinje se sa izgradnjom 1lLmpeiona
< tada su udareni temelji ovog velianstvenog 6eusovog !rama u kojem se nalazio i uveni Bidijin kip
6eusa, smatran jednim od sedam svjetski! uda. 0oev*i od Augusta, rimski arevi pokazuju interes
za Atenu, te konano 1-8. ar 3adrijan zavr*ava izgradnju !rama. 9alazi se izme%u stadiona i
Akropole. .aj je !ram postao novi entar grada +F3adrijanov gradG,, koji je sa starim dijelom grada
bio povezan tzv. 3adrijanovim vratima. &mao je 1#" korintska stupa, od koji! se ouvalo samo 1".
-1.Panteon % h(a* svih bo$ova u +i*u
7
panteon % h(a* svih bo$ova6 naziv za s'up bo8anstava u jednoj po#iteisti.'oj (e#i$iji
gr. pant!eion = !ram svi! bogova
1. prvotno antiki naziv za !ram posve)en svim bogovima. 0anteon u ;imu je uveni i do danas
najbolje sauvani ar!itektonski spomenik iz antikog ;ima. Kru5nog je tlorta +promjer i visina su
"(,( m,, s dogra%enim trijemom na 1@ rasko*ni! korintski! stupova. 9a donji, ni*ama ra*lanjeni
ilindrini dio, nadovezuje se kasetirana kupola, u ijem je tjemenu kru5ni otvor promjera 8 m koji
omogu)uje ulaz danjeg svjetla. 6idne su plo!e ra*lanjene s a C ni*a +polukru5ni! i etverokutni!,I
svaka ima po - kanelirana stupa od raznobojnog mramora. ' ni*ama su prvobitno stajali likovi
antiki! bo5anstava te Augusta i Agripe, a danas su u njima smje*teni grobovi ;afaela, kralja 4ittoria
=manuela &&, 'mberta &.
0rvotni 0anteon podigao je $arko Agripa -C. pr. Kr., a obnovio ga je ar 3adrijan.
0oetkom C. st. pretvoren je u rkvu S. $aria ad $artLes emu duguje svoj opstanak. 1d tada do
danas do5ivio je mnoge manje adaptaije i restauraije.
-. ' kasnijem znaenju, gra%evina posve)ena kultu i mauzolej veliki! ljudi. .akvu funkiju ima
0ant!eon u 0arizu, jadan od najznaajniji! spomenika klasiizma, ija je fasada ra%ena po uzoru na
antiki !ram. ' njoj su, pored ostali!, sa!ranjeni Bert!elot, Braille, 3ugo, ;ousseau, 4oltaire, 6ola.
(. ' povijesti religija, naziv za skup bo5anstava u jednoj politeistikoj religiji
--.Pa(s'i (es'(ipt % natpis iz Sta(o$ 2(ada na )va(u $dje je u'#esan od$ovo( na -a(s'u
psefiz*u
-(.Pa(tenon % ,jevi.in h(a*" - $#avni Atenin h(a* na atens'oj A'(opo#i
.o je najljep*i spomenik Akropole koje je gra%en u klasinom dorskom stilu sa A stupova na
proeljima i 1C sa svake uzdu5ne strane. 3ram Atene 0artenos +Atene :jevie, je gra%en na starijim
temeljima, vjerojatno izme%u ""C. i "(A. pr. Kr., a gradili su ga &ktin i Kalikrat u obliku dorskog
periptera. Sagra%en je u 0eriklovo doba, nakon *to su 0erzijani uni*tili stare !ramove na Akropoli.
' gornjem dijelu je iz pentelikog mramora, a stoji na postamentu od ( stube. 0lastina dekoraija
!rama sastoji se od 8- metope +pojedinane ploe s reljefom, na kojima su prikazane sene iz
kentauroma!ije, amazonoma!ije, gigantoma!ije i drugi! zbivanja i borbi koje su se odvijale pod
za*titom bo5ie Atene. Briz +kontinuirani reljef, iz unutra*njeg dijela !rama, dug 1@# m, prikazuje
0anateneje, sveanosti u ast Atene. 6abati su bili ukra*eni senama iz 5ivota za*titnie grada <
ro%enje Atene iz 6eusove glave, njeno natjeanje s 0osejdonom. Sve su te skulpture djelo Bidije i
njegovi! suradnika te su vr!una staro!elenske klasine umjetnosti. ' unutra*njosti !rama je stajala
monumentalna !rizelefantinska statua Atene, visoka 8 m, djelo Bidije. 9a bazi kipa prikaz je ro%enja
0andore. Kip je opisan kod grkog autora 0ausanisa iz -. st. n. e.
-".Pe(ie$eza % Pe(ie$esis % vo&enje uo'o#o"0 Opis putovanja" - dio nas#ova vie $(.'ih
ze*#jopisnih dje#a6 v(ijedan izvo( za h(vats'i povijesni p(osto( Pseudo S'i*nova
Pe(ie$eza i Pe(ie$eza ,ionizija Pe(ie$eta
Gr. periegesis = vo%enje uokolo. Starogrki naziv za opis zemalja i gradova s nji!ovim
znamenitostima, poput moderni! FvodiaG. .a se knji5evna vrsta kod Grka razvila vrlo rano. 0isi
takvi! opisa se nazivaju periegeti, a takvim se imenom nazivala i osoba koja je u ant. Grkoj stranima
pokazivala i tumaila znamenitosti nekoga mjesta, sveti*ta, kraja. :ionizije 0erieget je gr. pisa iz -.
st. 9adimak 0erieget je dobio po tome *to je napisao F1pis zemljeG u 11AC !eksametara. .o se djelo
dugo upotrebljavalo kao *kolski ud5benik. Sauvana je 0auzanijina 0eriegeza 3elade iz -. st. 1na je
plod radova 0olemona 0erijegeta, $enodota, :emo!ora, Bilo!ora i dr. koji su prepisivali natpise,
popisivali zbirke i opisivali spomenike.
-7.Pe(ip#0 Pe(ip#us % op#ovba" Opis p#ovidbe o'o<" - dio nas#ova vie $(.'ih
ze*#jopisnih dje#a6 v(ijedan izvo( za h(vats'i povijesni p(osto( je Pseudo S'i#a'ov Pe(ip#
Gr. peripluos od peri ? pleo = plovim.
' antikog geografiji naziv za plovidbu uz obalu neke zemlje i za sam opis te plovidbe. .akvi su opisi
poznati ve) kod Beniana.
@
0od imenom 0seudo Skilak nam je poznat anonimni grki geograf iz ". st. pr. Kr., pisa djela Kru5na
plovidba. ' tom djelu on opisuje obale Sredozemnog mora, me%u ostalim i istonu obalu Nadrana < od
&stre do =pira. 9ekada se to djelo pripisivalo Skilaksu iz Karijanide.
-@.+es $estae divi Au$usti % vidi =
-C.4abu#a Peutin$e(iana % Peutin$e(ova 'a(ta % (i*s'a /estovna 'a(ta
Srednjovjekovna +11.D1-. st., kopija antike rimske estovne karte koja vjerojatno originalno potjee
iz (. st. 0rona%ena je u Benediktinskom samostanu .egeinesse u Bavarskoj. 9a uskoj i dugakoj
pergamentskoj trai podijeljenoj u 11 +prvobitno u 1-, listova s!ematski je prikazano podruje od
&rske do Kine. 9edostaje list na kojem su se nalazile 3ispanija i Britanija. 9a karti su urtane este i
gradovi, postaje i naselja te su prikazane i udaljenosti izme%u nji! u rimskim miljama.
&zra%ena je u bojama, a ar!itektonski objekti simboliziraju naselja. 1tkrio ju je !umanist Konrad
0ikel < /elti, a nazvana je po Konradu 0eutingeru, koji se njome prvi bavio. 'nato gre*kama i
deformiranoj projekiji ostaje jedan od najznaajniji! izvora za poznavanje antike geografije. :anas
se uva u 9arodnoj bibliotei u Beu.
-A.4abu#ae I$uvinae0 I$uvijs'e p#o.i/e % p#o.i/e s u*ba(ds'i* ob(edni* te'sto* iz
dananje$ 2ubbija u Ita#iji
1d umbrijski! natpisa najpoznatiji su FiguvinijskiG na C bronani! ploa na%eni 1""". u umbrijskom
mjestu Gubbio +&guvium,. .o su F.abulae &guvinaeG +dana*nji naziv,, s vjerskim tekstom napisanim u
prilino kasno doba +oko (. st. pr. Kr.,. 1ne su najva5niji epigrafski spomenik starog umbrijskog
jezika i pisma vrlo slinog etru*anskom. Sadr5avaju razne ritualno>religiozne propise i statue neke
sve)enike bratov*tine.
-8.4eo$onija % )eziodov spjev
teo$onija % postana' i pod(ijet#o bo$ova obi.no vezana s 'oz*o$onijo*0 tj5 postan'o*
svijeta i sve*i(a
0rikaz teogonije obino spojen s kozmogonijom, izlaganjem o postanku svijeta. Sauvana je
.eogonija +spjev2 =p o postanku bogova, gr. pjesnika 3ezioda iz C. st. pr. Kr. .o je mitolo*ki ep od
1#-- !eksametra u kojem se prikazuje postanak bogova i ujedno se velik broj grki! bo5anstava
svrstava u neki sistem +bogovi neba, bogovi mora, bogovi zemlje i podzemlja,. ' uvodu 3eziod
govori kako su ga u pjesni*tvo uputile $uze kad je kao djeak pasao ove u 3elikonu. =p se zavr*ava
rodoslovljem mitski! junaka. 9astao je kao pjesnika sinteza mnogobrojni! grki! i negrki! mitova
koji su va5an izvor za poznavanje gr. religije. .aj je ep utjeao na kasniju religiozno>filozofsku
tradiiju u gr. svijetu.
1sim toga djela, 3eziod je napisao i F0oslove i daneG u kojima donosu po!valu radu, neke moralne
pouke, savjete za gospodarstvo i na kraju radni kalendar. .u je i mit o 0andori, prvoj 5eni, koja je
uzrokom mnogi! nevolja te nit o pet svjetski! doba2 od zlatnog do 5eljeznog u kojem se pesimistiki
prikazuje kako se ljudi sve vi*e izopauju.
NA7A;I>4A
1. Aenona0 '#5 Ajnona0 t(ad5 Enona % Nin
9aseljen jo* od neolitika +nekropola iz 5eljeznog doba,.
' ant. doba je muniipij rimske Eiburnije. 'tvr%en, mostovima spojen s kopnom i estom povezan sa
6adrom. :o danas su sauvani ostai amfiteatra, foruma i :ijaninog !rama. 0rona%ene su plastike
rimski! imperatora. ' rimskoj su nekropoli prona%ene, izme%u ostalog2 rasko*ne pektorale, bronani
maevi sa spiralnim zavr*etkom na gornjem djelom dr*ke, bronani privjesi u obliku stiliziranog
ratnika, srebrna ploia s prikazom dviju 5enski! glava. 0rona%en je zavjetni natpis posve)en
liburnskoj bo5ii Anzotii koji se nalazi u Ar!eolo*kom muzeju u 6adru.
C
Aenona je razru*ena za vrijeme seobe naroda. ' ranom srednjem vijeku je obnovljen te postaje
sredi*te 5upe i ijelo !rvatski! biskupa. .u se nalazi i staro!rvatska rkvia Sv. Kri5a i *esterostrana
krstionia sa spomenom kneza 4i*eslava.
-. A#bona % 7abin ?Ist(a i ,a#*a/ija3
&zvorno pret!istorijska liburnska gradina, pa rimska Albona. ' rim. doba bila je muniipij. 0o
Konstantinu 0orfirogenetu stara !rvatska dr5ava dopirala je do Eabina. Spominje ga 0linije, 0tolomej i
dr. 1tkriveni su brojni nadgrobni spomenii i zavjetni 5rtvenii od koji! je jedan posve)en doma)oj
bo5ii Sontoli. ' ranom srednjem vijeku jedan je od prvi! po!rva)eni! gradova. Kasnije pod vla*)u
4eneije, Austrije po kratkotrajno i Branuske i naposljetku &talije. 18-1. su rudari zbog nasilja
.alijana digli ustanak i proglasili tzv. Eabinsku republiku. 18"(. je Eabin, kao i ijela &stra, vra)en
3rvatskoj.
(. A*antija % i#i(s'i $(ad u po(je.ju (ije'e Aoja u A#baniji
> poinje kovati svoj nova u (. st. pr. Kr.
". An/9(a6 '#5 An'i(a0 t(5 An/i(a0 anti.'o i*e dananje An'a(e u 4u(s'oj $dje je
p(ona&en Monu**entu* An/9(anu*
0o tradiiji ga je osnovao kralj $ida u C. st. pr. Kr. Stolje)ima je bio glavni grad Brigije, a od -7. pr.
Kr. rimske Galatije. ' rimsko doba do5ivljava provat. &z tog je vremena poznati Augusteum koji su
Gala)ani podigli u ast Augusta, a u njemu se nalazi $onumentum AmLranum
7. Apo##onija0 Apo#onija % 'o(ints'a 'o#onija na i#i(s'o* pod(u.ju0 danas Pojani
u A#baniji
1snovali su ju KorkLra i Korint 7AA. pr. Kr. :anas su to velianstvene ru*evine kod manastira u
0ojani u ju5noj Albaniji. .o je bio grad u zemlji &lira koji se nalazio na trakoj obali 0onta. 1d njega
je poinjala 4ia =gnatia +trgovaki put od :Lrra!iuma i Apollonije od Soluna,. ;asadi*te grke
kulture i te!nologije na ilirskom podruju. Nedno kra)e vrijeme bila je pod makedonskom vla*)u < bio
ju je osvojio Aleksandrov nasljednik Kasandar dok je vodio rat protiv kralja Glaukijasa. 1d --8. pr.
Kr. je pod posebnom za*titom ;ima < dobiva povlastie. 0od kraj republikanskog vremena va5an
trgovaki i kulturni entar gdje August stjee svoje obrazovanje. 0oznata kovnia nova.
Sauvani su ostai gradski! zidina s kulama, teatar, odeon, jedan mali !ram i portik u jonskom stilu iz
!elenistikog vremena.
@. A($9(untu*0 A($i(unt % Sta(i$(ad Pa'#eni/a
9edaleko od Starigrada se, u antii, nalazilo naselje ArgLruntum koje spominju 0linije Stariji,
0tolomej, ;avenat i dr. 6a ara .iberija stjee muniipalnu autonomijuI grade se utvrde. 0oei
naselja zasigurno se5u u prapovijesno doba, a i njegovo ime je predrimskog podrijetla. 1d antiki!
naselja istra5ena je samo nekropola < otkopan je vrijedan i bogat kulturni inventar. Stakleno i
keramiko posu%e, primjeri nakita i sitna bronana plastika. 9alazi se datiraju u vrijeme ranijeg
arstva +&. i &&. st.,, a uvaju se u Ar!eolo*kom muzeju u 6adru.
C. A(upiju*0 A(upij % P(ozo( 'od Oto./a
0odno brda 4itla se nalaze ostai utvr%enog naselja < gradine ilirski! Napoda +vjerojatno stari Arupium
koji se spominje u antikim izvorima,. Napodsku je utvrdu (7. g. osvojio 1ktavijan. .u su se kri5ale
este koje su vodile iz Sisije i Senije za &ader.
1AAA. g. je prona%ena nekropola sa bogatim grobnim prilozima. 0rona%eni su i brojni ostai rimski!
naselja, ar!itektonski fragmenti, ulomi mozaika, grobovi, nadgrobni spomenii, sarkofazi, are,
keramika, dva mitreja s reljefima koji prikazuju 5rtvovanje bika itd.
A. Asse(ija0 Ase(ija % Pod$(a&e 'od 1en'ov/a
A
;imski grad Aserija podignut je na mjestu starog naselja Eiburna. 1ko gradine su bili podignuti jo* i
sna5niji bedemi, a unutar nji!, umjesto skromni! ilirski! ku)a, sagra%ene su monumentalne javne
gra%evine. Sauvani ostai gradski! zidina, foruma, trjemova i slavoluka ara .rajana, koji je podignut
11(. g. Brojni kameni spomenii i drugi ar!eolo*ki nalazi s podruja Aserije uvaju se u Ar!eolo*kom
muzeju u 6adru.
8. 19##is % i#i(s'i $(ad0 dananji #o'a#itet )e'a# u A#baniji
4rlo se brzo razvija tijekom ". st. pr. Kr. /entar je plemena Bilini. ' (. st. pr. Kr. pojavljuje se nova
ilirski! i ilirsko>grki! gradova u dana*njoj Albaniji me%u kojima je i BLllis.
1"@. g. pr. Kr. postao je rimski grad u rangu kolonije. 9alazi se na obali Nadranskog mora. Grad se
nalazio na (# !a zemlje i bio okru5en zidinama sa sedmero ulaza. .ijekom (. st. pr. Kr. ekonomski je
toliko ojaao da je bila sagra%ena agora, teatar sa 8### sjedala, stadion i gimnazij.
1#.1o$az'o9 % na#azite hetits'e p(ijesto#ni/e )atua u 4u(s'oj
Bila je vjerojatno najstarija rezidenija !etitski! vladara kroz 1". i 1(. st. &skapanja su vr*ena 18#C.>
181-. i 18(1.>18(8. u pe)inama sa skulpturama i u ru*evinama 3atu*e.
6naajan je nalaz ar!iva s velikim brojem glineni! ploia koje sadr5e tekstove na !etitskom jeziku.
'nutar kompleksa grada se istiu posebni urbanistiki sklopovi2 tvr%ava, donji i gornji grad. Jitav
sistem zgrada je utvr%en zidinama pojaanim kulama. &spod glavne Fkraljevske kuleG vodi C# m dug
tunel, koji je slu5io kao komunikaija s unutra*njo*)u grada za vrijeme ratni! operaija. ' tvr%avnom
su sistemu posebno istaknuti ar!itektonski detalji ulazni! vrata i portala < vrata Fkraljevske kuleG su
flankirana velikim figurama sfinga, kraljevska vrata s velikim ljudskim likovima, lavlja vrata s
figurama lavova. .o su megalitiki spomenii kod koji! lukove formiraju golemi kameni blokovi.
4elika palaa unutar zidina prikazuje u tlortu etverokutno otvoreno dvori*te oko kojeg se grupiraju
etverokutne prostorije. Bilo je 7 !ramova, a najve)i je bio posve)en bogu oluje u dvori*tu, nasuprot
ulazu, nalazi se trijem s pilonima. 'z fragment sfinge, istie se i protom lava s lavlji! vrata preuzet iz
inventara sumersko>akadske umjetnosti.
11.,i*a#e % i#i(s'i $(ad6 upo(ite ,e*et(ija )va(s'o$0 dananji #o'a#itet na
b(e8u#j'u K(otina zapadno od 1e(ata u A#baniji
&ma etimolo*ke veze s rijeju $AE *to znai B;:1. :ana*nji lokalitet na brdu Krotina gdje je
ar!eolog>ar!itekt Bur!an :autaj otkrio nekoliko keramiki! fragmenata < me%u kojima su i keramiki
ulomi iz !elenistikog doba s natpisom :&$AEE&.A9. 1tkri)em ti! ulomaka je loiran ilirski grad
:imallum u dana*njem mjestu Krotine blizu Berata u Albaniji. 1tkriveno je i kameno poprsje &lirke
obuene u narodnu no*nju +ogrta s kapuljaom, koje potjee iz (. ili -. st. pr. Kr.
1-.,odona % anti.'o ;eusovo p(o(o.ite u Epi(u u b#izini dananje @anjine u
sjeve(ozapadnoj 2(.'oj
Kao kultno mjesto postoji ve) u pred!elensko doba, prije naseljavanja Grka. 6ajedno s 6eusom se
*tovala i :iona. Sve)enii su predskazivali budu)nost po *u*tanju li*)a svetog !rasta, tj. po zvuima
kimbala obje*eni! o njegove grane ili po 5uborenju potoka. 0itanja i odgovori su se pisali na bronane
i mjedene ploie uz koje je prona%en i znatan broj epigrafski! spomenika. 1d stare :odone je
sauvana akropola s masivnim zidinama. &zvan akropole se nalazi teatar i samo sveti*te gdje su bili
!ramovi 6eusa, Afrodite i dr.
1(.,9((a/hiu* % Epida*nus0 ,i(ahij % 'o(ints'o-'o('i(s'a 'o#onija na i#i(s'o*
pod(u.ju
danas ,u((es u A#baniji0 h(v5,(a.0 d(u$o anti.'o i*e Epida*nus0 Epida*no
1snovana @-C. pr. Kr. pod nazivom =pidamnus, a ;imljani su je preimenovali u :Lrra!ium. Nedno je
vrijeme bio pod ilirskom upravom. 0retrpio je nekoliko lak*i! potresa. .u su na%ena dva nadgrobna
spomenika s ilirskim imenima. 'z grad se pru5ala esta 4ia =gnatia.
"(#. pr. Kr. grad je poeo kovati svoj nova koji je bio vrlo popularan kod &lira. 9akon *to su ;imljani
osvojili $akedoniju pretvorili su ju u svoju proviniju. 1"@. pr. Kr. :ira!ij je postao rimski grad u
8
rangu kolonije. Apijan je zabilje5io priu po kojoj je grad =pidamnos osnovao barbarski, tj. ilirski
vladar istog imena. :ira! +:Lrr!a!ios,, sin njegove sestre, osnovao je luki dio tog grada, pa su ga u
tom djelu grada *tovali kao !eroja. 3eraklo je sluajno ubio :ira!ova sina Nonija i po*to je obavio
pogrebne sveanosti, baio je njegovo tijelo u more koje je prozvano Nonskim, a u ast pokojnika u
gradu je podigao kenotaf. Nednako kao i :ira!, Nonije je u gradu =pidamnosu *tovan kao !eroizirani
pokojni!
1".-ini' % Phoeni/e0 '#as5 -ojni'e0 t(ad5 -eni/e5 % $#avni $(ad Epi(a0 danas se#o -in'
u A#baniji
Glavni grad =pira nalazi se u njegovom sjevernom dijelu. :anas je selo u ju5noj Albaniji, u blizini
grada Sarande. 9ekada je bio strate*ki va5an grad. ' nazivu grada se odra5ava vrlo vjerojatna
prisutnost Beniana u ju5noj &liriji. .o je bio prvi grad kojeg je .euta zaposjednula dok je prodirala
prema Grkoj. &liri su ga zauzeli bez borbe, jer su se pret!odno nagodili s posadom od A## keltski!
pla)enika. .a je ilirska vojska ostala opkoljena u gradu jer je na nji! krenula vojska epirski! gradova.
'z pomo) Skerdilaide se ilirska vojska uspjela probiti iz grada i razbiti opsadu. .u je -#7. pr. Kr.
potpisan mirovni ugovor izme%u Bilipa 4. $akedonskog i ;imljana.
17.)issa(#i' % na#azite S/h#ie*annove 4(oje
A hissa(#i' % pa#a.a
Bre5uljak na kojem je 1AC#. S!liemann poeo kopati .roju. 9alazi se @ km udaljen od :ardanela,
prema kopnu. 9a tom je mjestu dosad iskopano 8 slojeva .roje, koji se dijele na nekoliko podslojeva i
svjedoe o bojevima, osvajanjima, uni*tenjima i obnovama grada. 'zrok stalni! ratni! zbivanja le5i u
strate*ki va5nom polo5aju tog mjesta. .roja je vladala starim putem naroda kojim je i*la razmjena
dobara od maloazijske obale prema gr. kopnu i otoima, ali i prema Balkanu i unutra*njosti Anatolije
1@.)o(tus Met(odo(i0 Met(odo(ov v(t" - po#o8aj ne'(opo#e uz /estu na zapadno*
iz#azu iz Sa#one
.o je najve)e i najbogatije pogansko groblje u kojem se ukopavalo od kasne republike do ranoga
arstva. Salona je imala niz nekropola2 najpoznatija i najprostranija se nalazila uz estu koja je vodila
u .ragurij +Fin !orto $etrodoriG,.
9ekada*nje figuralne stele ili bogato ornamentirani ippusi i grobne are kasnije su bile zamijenjene
bogatim dekoriranim i figuro>narativnim sarkofazima od koji! oni najljep*i nisu prona%eni u ovoj
nekropoli iako su tu nesumnjivo bili +3ipolit i Bedra, lov na kalidonskog vepra, Kenrauroma!ija i dr.,
Ar!itektura nekropole koja se sastoji od neobino veliki! i masivni! blokova navodi mnoge na
pomisao da su to ostai davni! irski! ili grki! fortifikaija.
1C.I#ij0 4(oja % sta(i $(ad u 4(oadi u Ma#oj Aziji na *jestu dananje$ )issa(#i'a
0rema grkoj legendi .roja je prozvana prema svom utemeljitelju .rosu, unuku !eroja :ardana.
:rugo ime, &lij, izvedeno je iz imena .rosova sina &la. 6a vladavine jednoga od .rosovi! potomaka,
kralja 0rijama, buknuo je rat izme%u .roje i grki! gradova pod vodstvom mikenskog kralja
Agamemnona. ;at je nakon desetogodi*nje opsade zavr*en razaranjem .roje. .om doga%aju i
doga%ajima koje su nakon njega slijedili posve)en je niz grki! epski! pjesama me%u kojima su i
&lijada i 1diseja. 9a bazi opisa bitaka i topografski! podataka u tim epovima 9ijema 3einri!
S!liemann je uspio prona)i staru .roju. Sva iskapanja koja su se izvodila i nakon S!liemanna
dokazala su da je .roja bila naseljena od bronanog pa do rimskog doba i u njenom se razvoju mo5e
odrediti 8 glavni! razvojni! slojeva.
1A.K#os % #o'a#itet u A#bniji0 vje(ojatno *jesto i#i(s'o$ $(ada Ni'eje
:anas se tamo nalaze ostai sna5ni! zidina ilirskog utvr%enog naselja, koje upu)uju na razvijen
urbanizirani 5ivot. Klos se nalazi blizu dana*nje 4lore u Albaniji. 0ostoji mogu)nost da se to naselje
nazivalo BLllis
1#
18.Ko*po#je % japods'o na#azite 'od Oto./a u 7i/i
Gradina u selu se redovito identifiira s japodskom utvrdom AvendoI naseljeno od bronanog doba.
:o sada je otkopano "C7 grobova s bogatim prilozima od brone, jantara, stakla i 5eljeza kao i ne*to
keramike. 0rona%ene su i posebne karakteristine kape, ve)inom u 5enskim grobovima. .akve kape
prona%ene su i u nekim drugim japodskim nekropolama. Kolutasta su oblika, napravljene od tkanine
ili ko5e, ukra*ene velikim brojem bronani! gumbi, a rje%e masivnim tondiranim torkvesima.
1tkriven je i jedan primjerak dijadema u nekropoli no, po*to dijademi nisu karakteristini za japodsko
podruje, vjerojatno taj dijadem potjee od susjedni! Eiburna. 9aroito znaajni nalazi pripadaju
vremenu kulture s urnama. 9ekoliko nalaza sitne plastike od jantara svjedoi su po prvi put utvr%eni!
utjeaja ar!ajske grke i etrurske kulture na tlu Napoda.
-#.7is ?7issos3 % i#i(s'i $(ad0 h(v5 7je0 danas 7ezhe u A#baniji
0rapovijesno ilirsko gradinsko naselje na podruju Albanije. Stupnjem razvoja ve) u prvim fazama
5eljeznog doba +1->1#. st. pr. Kr., nadma*uje gradine na jadransko>dinarskom prostoru. Kasnije
pokazuje karakteristike visokorazvijenog urbanizma, analogne onima grki! polisa. $onumentalna
te!nika kiklopski! zidina, akropole.
'govorom izme%u .eute i ;imljana, nakon 0rvog ilirskog rata, Eissos je postao najdonja grania do
koje su smjele ploviti ilirske la%e. -1(. pr. Kr. potpao je pod vlast makedonskog kralja Bilipa 4. ' (.
st. pr. Kr. pojavljuje se nova ilirski! i ilirsko>grki! gradova, a na novu iz Eissosa su, me%u ostalim,
prikazani okrugli ilirski *titovi, karakteristini ilirski *ljemovi i ilirski brodovi. 0rovinija :almaija
graniila je s $akedonijom blizu Eissosa.
-1.Ma(tovo po#je % (avan uz 4ibe(0 izvan zidina +i*a $dje se obav#ja#a s*ot(a
+i*#jana pod o(u8je*
0odruje izvan zidina ;ima, sjeverozapadno od Kapitolija uz rijeku .iber. 9a njemu su se u vrijeme
republike odr5avale skup*tine sazivane po enturijama +omitia enturiata < gra%ani pod oru5jem,.
0otkraj republike i u arsko doba tu su podignuti mnogi javni spomenii2 0anteon, :omiijanov
stadion, Augustov mauzolej, 0ompejev portik i teatar, Agripine i 9eronove terme, Belonin !ramO
--.Mesopota*os % Ne'(o*anteion6 Ne'(o*antej % P(o(o.ite *(tvih na (ije/i
Ahe(ontu u 4esp(otiji0 danas #o'a#itet Mesopota*os u 2(.'oj
-(.Mo$o(je#o % 'asnoanti.'a utv(&ena pa#a.a 'od Bap#jine
Eokalitet kod Japljine u 3eregovini s ostaima ouvane ru*evine velikog rimskog utvr%enog objekta,
vjerojatno villa rustia, s prijelaza (. na ". st.
1tkrio i! je i ar!eolo*ka istra5ivanja vr*io 0ats!. 1A88. i 18#(. 0rona%eno je dosta gospodarskog
oru%a i rimskog nova. &zvan zidina je postojala nekropola. Jini se da je na tom mjestu ve) u 1. st.
postojalo nekoliko objekata ve)eg poljoprivrednog imanja koji su u po5aru uni*teni poetkom (. st. 9a
prijelazu iz (. u ". st. tu je sagra%ena velika vila etverokutne osnove. 9jeni su uglovi bili za*ti)eni
kulamaI tri su ulaza imala s obje strane tako%er po jednu kulu. Sjeverni dio vile je slu5io za
poljoprivrednu proizvodnju i za stanovanje radnika. ' tu je svr!u bila adaptirana i Fvilla frutuariaG iz
1. st. te uklopljena u sistem gra%evina iz ". st. ' ju5nom dijelu tog kompleksa nalazila se velika palaa
s nizom prostorija, povezani! otvorenim trijemom. Bila je ukra*ena korintskim stupovima, mozaiima,
zidnim slikama i mramornim inkrustraijama. 6grade su propale oko "###. g., mo5da u najezdi
6apadni! Gota. 0otkraj 7. st. su tu sagra%ene dvije bazilike. ;u*evine su konzervirane.
-".Monetiu*0 Monetij0 Mone/ij % utv(&eno japods'o nase#je0 vje(ojatno dananje
1(inje
9a lokalitetu Sokola ima nalaza iz bronanog doba +pineta,. ' nedalekom 3umu je terasa s
predrimskim, ilirskim +japodskim, opkopima. 'tvr%eno japodsko naselje, vjerojatno dana*nje Brinje.
1ktavijan je zauzeo (". pr. Kr., prije napada na glavni grad Napoda < $etulum. Smatra se ta je u
rimsko doba tu bio $onetium +rjepovi sa 5igom S1E19AS,.
11
-7.M(tvi#o % po#o8aj $(ob#ja anti.'e Isse
Nugozapadno od gradski! bedema se nalazila isejska nekropola. ' ostaima grobova su na%eni razliiti
predmeti me%u kojima se posebno istie keramika.
-@.Nau'(atis0 Nau'(atija0 Nau'(a/ija % $(.'a 'o#onija na ni#s'oj de#ti
Antiki grki grad *to su ga sredinom 4&&. st. osnovali $ile)ani u =giptu na u*)u 9ila. Grad je +prema
3erodotu, dao podi)i faraon Amasis. ' toku nekoliko stolje)a va5an je trgovaki entar s vrlo
razvijenom proizvodnjom keramike. &skapanja od 1AA". pa nadalje otkrila su niz !ramova +Afrodite,
Apolona i drugi! bo5anstava,, mnogo keramike iz razni! grki! gradova, natpisa i drugog zapadno od
rukava ;as!id +;osseta,. Kao trgovaki emporij do5ivljava novani uspon za vladavine faraona
Amasisa &&. ima razvijenu keramiku industriju i kuje vlastiti nova. ' rimsko vrijeme bio je
autonoman.
-C.Nediniu*0 Nedin % Nadin
Selo istono do 6adra, ilirsko gradinsko naselje kao i Asseria +0odgra%e,, 4arvarija +Bribir, i dr. '
rano rimsko doba njegovi su stanovnii dobili rimsko gra%ansko pravo. Gradski su temelji gra%eni od
megalitski! blokova pod !elenistikim utjeajem, vjerojatno iz &. st. pr. Kr. prona%en je votivni
kameni spomenik posve)en lokalnom bo5anstvu Earti, njoj je u ast bio podignut i portikat. '
srednjem vijeku naselje je bilo obnovljeno, a antike su utvrde popravljane u vrijeme .uraka.
-A.Nesa/tiu*0 Nesa'tij0 Naza'/ij % :iza.e 'od Pu#e
Ar!eolo*ki lokalitet oko 1- km sjeverozapadno od 0ule. ' 5eljezno doba politiko, plemensko i
vjersko sredi*te ilirski! 3istra. 1CC. se pred zidinama grada vodi odluuju)a bitka izme%u ;imljana i
3istra u kojoj pogiba kralj 3istra =pulon. 9akon pada 9esatiuma pod rimsku vlast padaju i drugi
!istarski gradovi. Ar!eolo*ka istra5ivanja vodila su se, s prekidima, od 18## < 18(". otkrila su gradske
zidine, obilan materijal iz prapovijesnog i rimskog doba. &z vremena ilirske samostalnosti potjee
nekropola s bogatim prilozima i ostai naselja. Ar!eolo*kim je istra5ivanjima otkriveno da su se
najvi*e uzgajale ove i koze. 1d posebne va5nosti su ulomi kameni! ar!itektonski! detalja ukra*eni!
meandrom i spiralom, jedinstvene u ilirskoj umjetnosti. 0retpostavlja se da svi ti fragmenti potjeu iz
jednog prapovijesnog sveti*ta. 0od sna5nim utjeajem grko>etrurskog svijeta i susjedni! 4eneta te
drugi! ilira, razvija se u &stri znaajna umjetnika aktivnost koja je u 9esatiumu ostvarila
najmonumentalnije spomenike *to su na ilirskom tlu ponikli u toku prapovijesti. ;ije je o nizu
kameni! kipova gotove prirodne veliine koji prikazuju doma)a bo5anstva. 9ajmonumentalnija je, a
ujedno i najzanimljivija, figura gole 5ene s djetetom u naruju, uklesana u visokom reljefu na elu
velikog kamenog bloka. 4rlo vjerojatno predstavlja kip doma)e boginje plodnosti. &z rimskog
vremena ouvali su se ostai ku)a i drugi! gra%evina +terme, gradske zidine,
-8.O#i*p % p#anina na $(ani/i 4esa#ije i Ma'edonije
0laninski masiv u .esaliji, najvi*a planina u Grkoj +-81A m,. Gotovo je uvijek obavijena oblaima.
9a tako se visoku planinu, u doba drevne Grke, nitko nije usudio popeti pa je bila idealno mjesto za
smje*tanje zlatne palae bogova. ' grkoj mitologiji to je obitavali*te bogova +1- najvi*i! i nji!ove
pratnje,. Nedini koji se nikad ne uspinje na 1limp je 3ad sa svojom 5enom 0erzefonom i bo5iom
3ekatom. Bogovi na 1limpu 5ive u rasko*nim palaama koje im je nainio 3efest. .amo provode
dane u razonodi, u5ivaju)i nektar i ambroziju.
(#. O#i*pija % *jesto u E#idi na Pe#oponezu $dje su se od(8ava#e O#i*pijs'e i$(e
Starogrko sveti*te +altis, u =lidi na 0eloponezu, posve)eno kultu 6eusa i 3ere. Svake etvrte godine
tu su se odr5avale pan!elenske 1limpijske igre u ast 6eusa. .o nije bio naseljen grad ve) sveti*te.
&stra5eno je u iskapanjima 1AC7. < 1AA1. 9ajranije kamene gra%evine potjeu iz @. st. pr. Kr. /entralni
je dio sveti*ta zidom ogra%eni prostor unutar kojeg se nalazi !ram 6eusa, dorski peripter. ' !ramu se
1-
nalazila Bidijina !rizelefantinska statua 6ausa u natprirodnoj veliini. Skulpture na zabatima !rama
prikazuju borbe Eapida i kentaura i pripreme za utrku kola pred 6eusom i reljefi 3eraklovi! djela.
9edaleko od !rama je stajala statua krilate 9ike, djelo 0eonija. Sjeverno od !rama je peterostrana
gra%evina, grob !eroja 0elopa i dorski !ram 3ere +3eraion,, jedan od najstariji! grki! !ramova. '
njemu je stajao 0raksitelov kip 3ermes. 6apadno od 3eraiona su ostai okrugle jonske gra%evine <
Bilippeion koju je u ". st. pr. Kr. sagradio Bilip &&., u njoj su se nalazile statue Aleksandra 4elikog i
njegovi! predaka, rad kipara Eeo!ara. .u su jo* piritanje, ostai egzedre koju je gradio 3erodot
Atiki, niz riznia pojedini! grki! gradova, !ram ;eje i dr. 0red terasom na kojoj su riznie nalazi se
omanji dorski !ram, dok se na istonoj strani 1limpije nalazi gra%evina iz vremena !elenizma, tzv.
trijem jeke i omanja pravokutna zgrada nepoznate namjene. &zvan altisa se nalazi niz gra%evina iz
!elenistikog i rimskog doba2 stadion, !ipodrom. Buleuterij, palestra, gimnazij, gostinja Eeonidaion,
trjemovi, terme, 9eronova palaa i dr.
.u su se natjeatelji natjeali za najve)i trofej 1limpijski! igara, maslinovu graniu koje se otkidala
sa svetog stabla. Sveti*te je napu*teno i razru*eno (8(. po nalogu ara .eodozija &&. koji je time 5elio
konanu pobjedu kr*)anstva nad poganskim kultom antike.
:anas se u 1limpiji, pomo)u lee, pali 1limpijsko svjetlo koje se, prije 1limpijski! igara, nosi po
gradovima svijeta.
(1.Pa#*i(a % $(ad-d(8ava na sjeve(u Si(ijs'e pustinje0 v(huna/ u C5 st5 pod
Odenatuso*
0almira je grki i latinski naziv grada, a na natpisima iz 11##. pr. Kr. je prona%en naziv .admar, a u
Bibliji se naziva .admor. 0rema tradiiji osnovao ju je Solomon, kralj &zraela.
1aza s ru*evinama antikog grada u Sirijskoj pustinji na padinama bre5uljaka koji zatvaraju ravniu
oko :amaska. 9alazi*te bojni! aramejski! i grki! natpisa. 6a vladavine 6enobije entar je mo)ne
0almirske dr5ave. 0almiru su zauzeli ;imljani -C(. za ara 3adrijana i dali joj ime 3adrijanopolis,
grad je zadr5ao autonomiju. 0almirski knez 1denat, priznavaju)i rimsko vr!ovni*tvo, postavlja jake
temelje palmirskoj dr5avi osvajanjima u $ezopotamiji. Grad, sru*en za Aurelijana, koji je time uni*tio
palmirsku dr5avu, djelomino je restaurirao :ikleijan, a nakon njega Nustinijan &. Sredi*te grada je
peripter posve)en Baalu s trodijelnom elom longitudinalne forme i asimetrinim peribolom. ' ar!.
istra5ivanjima na%eno je oko -## natpisa. $ali !ram na sjeveru grada je dio ar!itektonskog kompleksa
posve)enog Baalu Kamimu. 1 postojanju drugi! !ramova saznajemo samo iz epigrafski! izvora.
3ramovi su, unato grko>rimskoj osnovnoj konepiji, zadr5ali orijentalna obilje5ja.
1tkriveno je i kazali*te, te privatne ku)e s peristilima. ' nekropolama s karakteristinim grobniama u
obliku kvadratnog tornja, na%ene su skulpture koje prikazuju gra%ane gradaI nji!ovi bogati kostimi su
ukra*eni nakitom partskog tipa. Svi ti nalazi pokazuju da je umjetnost 0almire izraz sirijsko>anatolski!
i !elenistiko>rimski! utjeaja.
@(". su ju osvojili muslimanski Arapi, a 1#A8. ju je uni*tio potres.

(-.Pet(a % p(ijesto#ni/a Nabatejs'o$ '(a#jevstva0 bib#ijs'i Se#a
Sredi*te zraenja nebatejske kulture i rezidenija nebatejski! kraljeva koji su vladali od poetka -. st.
pr. Kr. pa do 1#7., kad je formirana rimska provinija Arabia 0ertaea. ' (. st. gubi dotada*nje
znaenje zbog otvaranja novog trgovakog puta +0erzijski zaljev < 0almira, i postupno je napu*tena.
:anas su to samo ru*evine kraj Padi $use +Nordan,. Karavanskom trgovinom su brzo uzdigla do
golemog bogatstva, a bila je i va5an trgovaki entar.
1na le5i u dolini me%u golim stijenama, na jugu &dumenske pustinje. 0ristup skrovitom gradu ini dva
km dug, uzak klana. Grad se sastoji od !ramova, stambeni! ku)a, spremi*ta i ostali! zgrada koje su
najve)im djelom usjeene u stijeni. .u se nalazi i !ram poznat kao Blago faraona. 0etra nije tipina za
nebatejsku kulturu jer su veze s ;imom bile prevrste2 kombinaija !elenistiko>rimski! i orijentalni!
elemenata, pe)inski grobovi, !ipogeji s monumentalnim fasadama, !ramovi, odeon, teatar, gimnazij i
dr.
((.P(i(ovo % po#uoto.i p(ed #u'o* anti.'e Isse0 danas f(anjeva.'i sa*ostan
podi$nut na 'aza#itu iz (i*s'o$ doba
1(
.aj rimski teatar je vjerojatno gra%en na temeljima grkog, a u 1@. st. tu je podignut franjevaki
samostan. ' moru pored poluotoka se nalaze ostai grke luke. 9a poluotoi)u, pored mjesta gdje se
nalazilo kazali*te, bile su isterne s podom od bijelog mozaika.
(".P(ivi#i/a % v(e#o 'od 1ihaa0 japods'o svetite
9a izvoru rjeie 0rivilie kod Bi!a)a je prona%eno sveti*te japodskog bo5anstva Bindus +9eptun,.
0rona%eno je nekoliko zavjetni! ara od koji! je jednu podigao .. Eoantius, Fpraepositus et prinipes
NapodumG. 0rinepsi su u rimsko vrijeme bili glavari manje dru*tveno>politike zajednie. 1ni su
izme%u sebe birali plemenskog prvaka < praepositusa. 0rinepsi su bili na elu bratstava, te su time
bili lanovi plemenskog vije)a. 9a elu vije)a bio je praepositus.
(7.+as % Sha*(a6 D$a(it
$jesto u Siriji, sjeverno od Eatakije. ' starom vijeku grad 'garit. &skapanja je od 18-8. vr*ila
franuska ar!eolo*ka misija. 9ajstariji sloj pripada neolitikom periodu +@. tis. 0r. Kr.,, a najmla%i je
iz 1-##. pr. Kr, kada su grad uni*tili Fnarodi s moraG. 9ajprije je bio pod doma)im vladarima, a u 1".
st. pr. Kr. njime vladaju 3etiti. .o je bilo istaknuto trgovako sredi*te istonog Sredozemlja. 1tkriveni
su ostai grada s brojnim ku)ama, poploanim uliama, itadelom, !ramovima i dr. 6animljiva je
kraljevska palaa s brojnim prostorijama prona%enim oko entralnog dvori*ta, podsje)a na palau u
Knossosu. ' njoj je otkriven i bogat ar!iv glineni! ploia ispisani! jednom vrstom klinastog pisma <
ugaritskim klinastim pismom. 'garitsko klinasto pismo spada me%u najstarija alfabetska pisma,
de*ifrirano je. Stele, ar!itektura, predmeti umjetnikog obrta i ostali objekti ugaritske umjetnosti
pokazuju razliite utjeaje, egipatske, babilonske, !etitske i u prvom redu kretsko>mikenske.
(@.Sa(d % $(ad u M5 Aziji6 p(ijesto#ni/a 7idije0 'asnije pe(zijs'o$ sat(apa
4a5na postaja na :arijevom Kraljevskom putu koji je iznosio -C## kmI od =feza do Suze. Godine
-1A. pr. Kr. grad je razorio Antio! &&&., vladar Sirije. 1bnovljen je u (. st. pr. Kr. te dolazi pod rimsku
vlast. Sauvani su ostai Artemidina !rama, stadiona, teatraO 9a tom su podruju otkriveni ostai iz
neolitikog doba i nekropole iz lidijskog doba.
(C.Sava(ija0 Sava(ija % Szo*bathe#9
:anas grad u zapadnoj $ad5arskoj. Stara keltska naseobina Savarija. 0od istim imenom osniva "A. ar
Klaudije grad koji postaje sredi*te provinije 0annonia Superior. 9alazi predmeta iz rimskog doba se
uvaju u gradskom muzeju. /ar :iokleijan dijeli -8". ijelu 0annoniu na " podruja, a Savaria
postaje sredi*te 0rve +Gornje, 0annonie. 9a brdu Kalvaria su ostai amfiteatra. Sauvan je rimski
podni mozaik iz ". st. pr. Kr. 1ko ""7. Atila ru*i grad.
(A.S/a(?a3bantija0 S'a(abantija0 S'a(aban/ija % Sop(on0 nj5 Odenbu($
Grad u dana*njoj $ad5arskoj, blizu austrijske granie, pripojen plebisitom 18-1.
.amo su prona%eni ostai rane !al*tatske kulture. Stara keltska naseobina. ' rimsko doba vojna
naseobina. Nedini je nalaz rimskog foruma na zapadnom dijelu provinije 0anonije. 9a ju5noj strani
foruma su ostai zidina i sustava grijanja gradske vije)nie. Borum se koristio od sredine ". st.
Spominje ju 0linije u svome djelu F9aturalis 3istoriaeG.
(8.S/a(dona0 S'a(dona % S'(adin na K('i
' antiko doba isprva gl. Grad Eiburnije zatim rimski muniipij i sjedi*te konventa. 0rvi podai koji
spominju ovaj grad su iz ((. pr. Kr. u vrijeme namjesnika rimske provinije Augusta koji je ovdje
stolovao.
-C. pr. Kr. je :almaija podijeljena u tri konventa +sudi*ta, od koji! je jedno bilo ovdje, a ostala dva
su bila u 9aroni i Saloni. Nedna je od najva5niji! rimski! luka te va5no prometno vori*te. 1ko @17. su
ju poru*ili Slaveni i Avari, a 3rvati ju ponovo podi5u.
1d 7(#. se spominje kao sjedi*te biskupije. Kroz stolje)a grad je nekoliko puta razaran. 9a lokalitetu
Biskupija se nalaze ulomi antiki! mramorni! reljefa.
1"
"#.S/od(a0 S'od(a % S'ada(
9a obali Skadarskog jezera, Albanija. &sprva naseljen trakim plemenima. 1d sredine (. st. pr. Kr.
prijestolnia ilirski! kraljeva i utvr%eno upori*te &lira Eabeata. .amo se kovao i nova. Kralj Genije
ga je morao predati ;imljanima. 0od ;imljanima dobio je gra%anska prava, te je za :iokleijana
postao glavni grad provinije 0raevalis. 1d rimski! vremena sredi*ta je episkopije. ' Skadru,
stolje)ima va5nom strate*kom, privrednom i politikom entru moralo je biti mnogo umjetniki!
spomenika, no oni su malo poznati. :osada*nja ispitivanja su se odnosila na gra%evinske ostatke.
"1.Se#/a % e % Posth*e6 ,onje Se#/e0 #o'a#itet u A#baniji s $(obni/a*a u'#esani* u
stijenu
1tkriveno je da se tu ve) krajem 7. st. pr. Kr. razvio napredan urbaniziran 5ivot. 9akon pada pod
rimsku vlast sve se vi*e poprimaju karakteristike !elenistiki! gradova. 0rona%ena je ukra*ena ploia
iz !elenistikog doba na kojoj je prikazana borba &lira i $akedonaa < dokaz izgleda ilirski! *titova.
9a%ena je i pojasna ploa iz (. st. pr. Kr. te ilirski grob izdubljen u stijeni i ukra*en jonskim
stupovima.
"-.Sopianae0 Sopijane % Pe.uh
Grad u Baranji u ju5noj $ad5arskoj. 0rvobitno keltsko naselje. 9astanjen i u rimsko doba. Nedna od
etiri prijestolnie 0anonije 4alerije, nazvane po :iokleijanovoj k)eri 4aleriji, za njegove vladavine.
'z jugoistoni zvonik rkve se nalazi !ipogej < podzemna gra%evina od opeke s bavastim svodom iz
". st. sa zidnim slikama iz toga doba.
"(.St(idon % (odno *jesto Sv5 @e(oni*a
Sveti Neronim +("#. < "18.D"-#.,, jedan je od najueniji! ljudi svojega vremena, sveta, rkveni pisa,
prevoditelj Starog 6avjeta s !ebrejskog i 9ovog 6avjeta s grkog na latinski. .aj je prijevod poznat
pod nazivom 4ulgata i danas je u uporabi u katolikoj rkvi.
;o%en je, kako sam navodi u jednom svojem radu, u mjestu Stridonu, na granii provinije :almaije
i 0annonije. 1brazovao se u ;imu. 0ovukao se (C7. kao pustinjak, a (CA. je zare%en za sve)enika u
Siriji. (A-. se vratio u ;im kao tajnik pape :amasa. 1ti*ao je u 0alestinu (A7. i u Betle!emu osnovao
samostan. ' svojim spisima esto spominje svoje podrijetlo, a donosi i rijetke, ali vrlo vrijedne
podatke o svojim sunarodnjaima. .oan polo5aj Stridona jo* nije utvr%en.
"".oto' 4e((a % u E$ejs'o* *o(u0 dananji ob#i' dobio je e'sp#ozijo* vu#'ana0
na#azite naseobine *inojs'e 'u#tu(e0 danas Santo(ini
1ko 17##. pr. Kr. vulkanska erupija uni*tila je naselja, a plimni val poplavio je otok. 'ni*tena je
pomorska flota te je time do*lo do posrednog kraja minojskog doba. =vans i njegovi suradnii
smje*tali su Atlantidu na .erru. 0ojavile su se teorije kako je pad minojske ivilizaije opisan u
legendi o Atlantidi, jer je ijelo arstvo nestalo u kratkom roku.
"7.:a(va(ia0 :a(va(ve(ija % 1(ibi( '(aj >ibeni'a
Bogato nalazi*te +od prapovijesti do Srednjeg vijeka,. 9a bribirskoj glavii iskopani su ostai
bedema i skulpturalni ar!itektonski dijelovi rimskog grada 4arvarie. :o dolaska ;imljana to
je utvr%ena liburnska gra%evina. Kada ju osvajaju ;imljani +1. st. pr. Kr., dobiva nove zidine i
status muniipija. &stiu se impozantne gradske zidine, zgrade za stanovanje opremljene
isternama za opskrbu grada vodom. 9alazi rimskog mauzoleja sa sarkofazima govore o
visokoj razini stvarala*tva. 9a rimskim je ru*evinama nastao srednjovjekovni grad. 9eki
istra5ivai identifiiraju dana*nji Bribir s antikim naseljem Arauzona.
17
PO@MO:I
1. ab D(be /ondita % od osnut'a $(ada" ?(i*s'a i#i :a(onova E(a3
:a(onova e(a % (i*s'i na.in (a.unanja v(e*ena od osnut'a 2(ada"
Kratia a. u. . oznaava datiranje godina po rimskom kalendaru koje poinje sa godinom C7(. pr. Kr.
kada je, prema predaji, ;omul utemeljio ;im.
FAb 'rbe onditaG je najva5nije djelo rimskog !istoriara .ita Eivija, dano u analitikom obliku.
;aspodijeljeno je u 1"- knjige2 od dolaska =neje u &taliju pa do smrti vojskovo%e :ruza 8. pr. Kr.
4e)ina toga djela je izgubljena, ali iz sauvani! dijelova saznajemo njegovu nekritinost i
neobjektivnost. :jelo je puno izmi*ljeni! govora.
Grki i rimski pisi datiraju osnivanje ;ima po 1limpijadama. ' kasnije antiko doba pri!va)ena je i
danas je konvenionalno uzima F(. godina @. olimpijadeG ili C7(. pr. Kr., datum koji je zabilje5io
4aron < Faera 4aronianaG. 4aronov je datum u skladu i s Eivijevim, a pribli5no i s onim u
Kapitolinijskim fastima +C7-. pr. Kr.,
-. a$(i de/u*antes % po#ja pod desetino* % ze*#jite pod#o8no podavanju0 posebno
u pozadini dje#a #i*esa iz*e&u +ajne i ,unava
:omiijan je osvojio podruje na liniji ;ajna < :unav i spojio rajnsko rati*te s dunavskim.
:eimirana polja. Ejudi koji su ovdje bili naseljeni su bili graniari koji su *titili limes od proboja
barbara.
(. Ahe(ont % (ije'a u $(.'o* podze*no* svijetu6 (ije'a u Epi(u
' grkoj mitologiji jedna od etiri rijeke u 3adu preko koje stara 3aron prevozi du*e pokojnika. 0rvi
se put spominje kod 3omera. Jesto oznaava itav podzemni svijet. .ako se zvala i jedna rijeka u
=piru. 6naenje imena ove rijeke je B=6 :9A ili B1E9A +A!eron,.
". a'(opo#a % $o(nji $(ad" - utv(da na uzvisini0 unuta( i#i po'(aj $(ads'e
naseobine
Grki akropolis = gornji grad.
' pred!elensko doba takva se utvrda gradila po Grkoj i $. Aziji +$ikena, .itint, Atena i dr., na
bregovima. 'nutar debeli! kameni! bedema +kiklopski! zidina, se nalazila palaa vladara, !ram
lokalnog bo5anstva i razliite obrambene gra%evine. ' vrijeme ratni! opasnosti akropola je slu5ila i
kao skloni*te +refugium, okolnom stanovni*tvu. S razvitkom proizvodnje i napretkom vojne vje*tine
akropola gubi svoju prvotnu va5nost, jer se neposredno oko nje stvara novo naselje, entar obrta i
trgovine. 6a vrijeme grke robovlasnike demokraije akropola slu5i i u reprezentativne i u kultne
svr!e.
7. A*b#e* % si*bo#i.'i zna'0 obi#je8je
' prvotnom smislu, reljefni ukras, na npr. trbu!u vaze od kovine ili peene gline. Eik koji slu5i kao
oznaka neijeg dostojanstva, simbol neke ideje, organizaije, pokreta itd. Amblemi s !eraldikim
znaenjem se pojavljuju od Srednjeg vijeka na *titovima, vazama, zastavama, upotrebnim i ukrasnim
predmetima. Amblem je danas obino oznaka za alegorijski ili simboliki atribut.
@. a*u#et % p(ed*et 'oji se nosi s apot(opejs'o* na*jeno*
0redmet kojemu praznovjerni ljudi pripisuju arobnu mo) +*titi od demona, uroka, bolesti i nesre)e, i
stalno ga nose sa sobom, obino oko vrata. .o mo5e biti svaki rje%i predmet +5ivotinjski zubi, neke
vrste drve)a, drago i poludrago kamenje, plemeniti metali i dr.,. 'potreba amajlija je ra*irena kod
primitivni! naroda, ali se javlja i u iviliziranim narodima, esto u vezi s religijom +medaljoni, kri5i)i
itd.,
C. anabaza % uspon
9aslov dvaju antiki! !istorijski! djela. ' jednom Ksenofont opisuje Kirovu vojnu protiv Artakserksa
i povratak 1#### Grka, koji su bili pla)enii u Kirovoj vojsi.
1@
' drugom djelu Arijan prikazuje vojnu ekspediiju Aleksandra 4elikog na &stok. ' stilu i jeziku
Arijanu je uzor Ksenofont.
A. ana'si(ide % h#a.e0 dio isto.nja.'e ?pe(zijs'e0 s'its'e3 *u'e nonje0 za (az#i'u
od $(.'e6 posebno u Atisovoj i'ono$(afiji
Atis je bio, po grkoj prii, mladi sve)enik ;eje Kibele, frigijske 4elike $ajke bogova. 1na mu je,
zbog nevjere, oduzela razum. 9jemu se u ast slavila velika proljetna svetkovina.
8. ana#isti % povjesni.a(i 'oji opisuju do$a&aje '(ono#o'i* (edo*0 $odinu za
$odino* ?posebno p(vi (i*s'i povjesni.a(i3
0retee !istoriografa u antikom ;imu. 0rikazivali su rimsku povijest po uzoru na stare rimske anale
od mitski! poetaka pa do svoji! dana. Stariji analisti do poetka 1. st. pr. Kr. +Kvint Babije 0iktor,
Euije /inije Aliment i dr., su pisali ve)inom grki, a mla%i +Kvint Klaudije Kvadriginije, 4alerije
Anijant, Kvint =lije .uberon i dr., latinski. Babije 0iktor je svojom knjigom Ejetopisi udario temelje
rimskoj analistii. Analisti su pisali ve)inom nekritiki i su!oparno.
1#.apot(opejs'i % 'oji odv(aa ?po$ibe#j36 p(idjev 'oji* se ozna.avaju p(ed*eti0
s#i'e0 zna'ovi 'oji tite od opasnosti0 u(o'a0 pov(ede<
.o su magini predmeti +amuleti, talismani, amajlije, koji ovjeka *tite od zli! du!ova, bolesti, uroka,
nesre)a, prirodni! katastrofa i sl., a esto su umjetniki izra%eni. 9aje*)e su u obliku demona,
ljudskog i 5ivotinjskog lika ili djela 5ivog bi)a +oko,. Apotropeji su i razliiti obredi iniijaije i
plesovi za zastra*ivanje.
11.a(a % 8(tveni'0 o#ta(
$jesto, 5rtvenik na kojemu se prinosi 5rtva bo5anstvu. S!va)a se kao sveti znak bo5anske prisutnosti,
kao mjesto gdje se oituju bogovi, kao bo5ansko prijestolje gdje bog prima 5rtvene darove. Kao
5rtvenik, mogao je poslu5iti prirodni kamen ili stijena. Kasnije ga ovjek gradi od nabijene zemlje,
obra%enog kamena, opeke i dr. poznati je 5rtvenik Ara pais Augustae u ;imu. Glavni 5rtvenik koje su
se prinosile 5rtve paljenie nalazio se obino ispred ulaza u !ram i nazivao se altare.
1-.a(eta#o$ija % p(ipovijest o dje#i*a bo8anstava
' kasnije doba grko>rimske literatura pria u po!valu nekog bo5anstva. 0ria o udesnim djelima,
uobiajena religiozna pria u kojoj se iznose izvanredne udesne stvari i junaka djela nekog
bo5anstva ili poluboga.
1(.at(ibut % p(idjeva'6 dio op(e*e0 p(ed*et i#i bie p(idje#jeno bo8anstvu0 sve/u i#i
dostojanstveni'u 'ao nje$ov zna' i#i zna' nje$ovo$ po#o8aja
lat. attributum = pridano, podijeljeno, pripisano
' op)enitom znaenju, svojstvo, odlika, znaajka. ' ant. mitologiji 6eusovi su atributi orao i munja,
0osejdonov je atribut trozub, 3ermesovi atributi su kaduej, krilati *e*ir i obu)a, =skulapov zmija,
Afroditin delfin itd.
& u kr*)anskoj ikonografiji imaju likovi apostola i svetaa svoje atribute koji su se trajno odr5ali u
slikarstvu, plastii i grafii sa sakralnim temama.
Atribut treba razlikovati od simbola i alegorijaI on je u pravilu predmet vezan uz lik, dok simbol ili
alegorija zamjenjuju, tj. personifiiraju neki pojam.
1".au$ustej0 au$usteu* % svetite (i*s'o$ /a(s'o$ 'u#ta
17.auto'toni0 autohtoni % sa*oni'ao0 sta(osjedi#a.'i0 p(astanovni.'i
gr. auto!tonija < iz same zemlje potekao +autos = sam, istiI !ton = zemlja, tlo,
Samoniklost, iskonska pripadnost zemlji, starosjedila*tvo. 0ojam auto!tonosti ima mitsko podrijetlo2
neki su stari narodi vjerovali da su stvoreni od zemlje na kojoj 5ive2 npr. =gip)ani su vjerovali da su
iza*li iz mulja 9ila. Kod Grka izraz auto!ton +lat. terrigene, znai iskonskog pripadnika nekog kraja,
1C
starosjedioa, prastanovnika. 0ridjev auto!ton danas znai2 samonikao, izvoran, narodski, nastao bez
stranog utjeaja, proiza*ao i vezan uz razvoj iz daleke pro*losti. Suprotno od alo!ton.
1@.ave(s % p(ednja st(ana spo*eni'a0 np(5 nov/a0 *eda#jona0 ste#e0 isp(ave
E5 a3 (eve(s % st(a8nja st(ana -FF-
.ermin u numizmatii, oznaka za lie ili glavu medalje ili nova +suprotna strana = nalije, revers ili
pismo,.
Stariji nova ima na prednjoj strani figuru, a na stra5njoj negativ prednje figure ili otisak etvrtaste
ploie na kojoj se kovao. 9a medaljama sa na jednoj ili obje strane nalazi reljef s natpisom. 9a
aversu je obino portret, a na reversu alegorijski prikaz koji aludira na areve pot!vate ili na politike,
vojne ili religiozne doga%aje.
1C.bi$a % dvop(e$
Antika dvopre5na +vuku i! dva konja, kola na dva kotaa za utrkivanje u antikom irkusu. Kolima
upravlja voza < auriga, a na njima se vozi naoru5an bora. 0oznata su u starom vijeku < =gipat,
$ezopotamija te naroito Grka i ;im.
1A.1it'a 'od A($inunts'ih oto'a % atens'a pobjeda u Pe#opones'o* (atu G!E5 p(5
K(5
0omorska bitka u kojoj su Atenjani posljednji puta pobijedili Spartane u 0eloponeskom ratu.
1dvijala se blizu otoka Eezbosa. 'ni*tenjem C# spartanski! brodova su Atenjani ponovo uspostavili
!egemoniju na moru. kako zapovjednii flote nisu mogli, zbog oluje, pokupiti i pokopati poginule, po
povratku u Atenu stavljeni su pred sud eklezije. Svi! osam stratega je osu%eno i pogubljeno, a me%u
njima je bio i 0eriklov sin. Kasnije je eklezija promijenila odluku i kaznila tu5itelje.
18.1it'a 'od )i*e(e % si(a'u'a po*o(s'a pobjeda nad Ka(ta8ani*a G=!5 p(5 K(5
3imera je grka kolonija na sjeveru Siilije, osnovana oko @7#. pr. Kr. $ornaria siilski! Grka pod
zapovjedni*tvom siraku*kog tiranina Gelona je potukla karta*ku mornariu kod 3imere, po predaji,
istoga dana kad se odvijala bitka kod Salamine < -A.#A."A#. 9o, Karta5ani su ipak osvojili i poru*ili
grad.
-#./e*ete(ij % $o(b#je ?posebno '(ans'o $(ob#je3
0rogonjeni su se kr*)ani sakupljali od 1. st. u podzemnim grobniama, gdje su vr*ili vjerske obrede.
9ajprije su ti emeteriji pripadali bogatijim kr*)anima. 1d poetka (. st. ima sve vi*e kolektivni!
kr*)anski! emeterija koji se nazivaju po imenu pape. .akav je bio emeterij pape 6effina na Apijevoj
esti, kasnije nazvan imenom pape Kalista. 1s (. st. su se ukra*avale ni*e, kripte i kapelie emeterija
< katakomba slikama. ;iba je simbolizirala Krista, ova kr*)anina, golubia du*evni mir, sidro nadu,
paun besmrtnost. Krist je prikazivan u obliku 1rfeja. Jesto mu se davao lik Fdobrog pastiraG s ovom
+analogno grkom Krioforosu,. ' katakombama su este slike s prizorima iz Biblije. '
ranokr*)anskom periodu su na%ena podzemna groblja unutar privatni! groblja, koja su kasnije bila
vlasni*tvo bratstava vjernika. Sastojala su se od galerija. Galerija se dijelila na posebne prostorije, a
svaka prostorija se sastojala od niza grobova. 'laz u prostoriju je bio pravokutan, a mogao se zatvoriti
kamenom ploom koja je stajala vertikalo i mogla se nagurati na vrata.
-1.Co#apis0 Ko#apij % (ije'a Kupa
;ijeka u 3rvatskoj, koja je djelomino granina rijeka izme%u 3rvatske i Slavonije. :uga je -8@ km, a
porjeje joj je veliko 117## km
-
. &zvire u Gorskom Kotaru iz Kupe*kog jezera, a utjee u Savu kod
Siska. ' gornjem i srednjem toku ima mnogo brzaa i slapova. Glavni pritoi zdesna su joj2 :obra,
Korana, Glina, 0etrinjia, a slijeva2 Jabranka, Kupina i 1dra. 0lovna je za manja plovila. 9a rijei
su podignute dvije !idroelektrane. 9eko) je plovidba na Kupi sezala do Karlova. 1ko te rijeke su
5ivjeli Kolapljani, ilirsko pleme.
--.Co#onia Iunonia % (i*s'a 'o#onija na *jestu po(uene Ka(ta$e
1A
Kartaga je bila antiki grad i dr5ava na sjevernoj obali Afrike. Grad su osnovali Beniani iz .ira,
vjerojatno potkraj 8. st. pr. Kr. .okom vremena je postala najjaa pomorsko>trgovaka sila na
zapadnom $editeranu. &mala je jaku flotu i pod njenom se vla*)u nalazila itava afrika obala,
Baleari, 0itiuzi, dijelovi Siilije i Sardinije. 6bog trgovake konkurenije Kartaga je u vi*e navrata
ulazila u rat protiv trgovaki! kolonija na Siiliji. ' (. st. pr. Kr. u*la su u sukob sa ;imom i vodila s
njim te*ke i dugotrajne ratoveI 0unske ratove. 9akon poetni! uspje!a, Kartaga je u .re)em punskom
ratu 1"@. pr. Kr. potpuno sravnjena sa zemljom. 0osebnom zakonom, koji je donio puki tribun
;ubrije, odlueno je da se osnuje kolonija Nunonija bez obzira na prokletstvo koje je vezano uz taj
kraj, a baeno je nakon poraza Kartage. .amo se trebalo preseliti @### ljudi pri emu bi svatko dobio
parelu od -## jugera. osnivanje na mjestu biv*e Kartage bilo je u suprotnosti s politikom ;ima jer
nikada kolonije nisu osnivane izvan grania &talije. .o su iskoristili optimati *ire)i prie kako su
vukovi sru*ili granino kamenje postavljeno u Nunoniji. Kolonija je ipak osnovana na mjestu Kartage
"". pr. Kr. imenom /olonia &ulia /art!ago. -8. pr. Kr. je pro*irena i postaje glavni grad Afriae
proonsularis. "(8. su ju osvojili 4andali, 7((. Bizant te je tada preimenovana u /olonia Nustiniana
/art!ago, a @8C. razaraju ju Arapi. :anas je Kartaga grad u .unisu.
-(.da*natio *e*o(iae % unitenje spo*eni'a i natpisa i do'u*enata o nepoudnoj
povijesnoj #i.nosti
0o rimskom kaznenom pravu, pri smrtnoj osudi za veleizdajnike mogla se izriati i kao dodatna kazna
damnatio memoriae. .ada je trebalo uni*titi sve kopove podignute u ast osu%enom, izbrisati njegovo
ime sa svi! slu5beni! natpisa, a ponekad i iz privatni! dokumenata. 9akon smrti ara :omiijana su
senatori, koji su bili nezadovoljni njegovom vladavinom, naredili da se skinu svi njegovi kipovi s
javni! mjesta i uni*te svi natpisi koji spominju njegovo ime.
-".dete(*inativ % od(edni/a
lat. determinare = oznaiti, odrediti, ome%iti, bli5e odre%enje nekog pojma
vidi 1@. atribut
-7.,is/ip#ina Et(us/a % Et(u.ans'a vjetina6 s'up ob(ednih p(opisa i postupa'a
svojstvenih Et(u.ani*a0 osobita p(i ispitivanju bo8je vo#je u (azni* ob#i/i*a
p(o(i/anja
:ijeli se u tri djela2 Eibri 3aruspiini < o prorianju iz utrobe 5rtvovane 5ivotinje
Eibri Bulgurales < o divinizaiji putem prosvjetljenja
Eibri ;ituales < o vjerski! ritualima kao i o =tru*anskom dru*tvenom i politikom
5ivotu
.aj je naziv dao /ieron kultnim inima i doktrini sve)enikog stale5a u =truriji. 0redstavlja posebnu
religioznu te!niku ispitivanja bo5anske volje. $o5da potjee od Kaldejaa, upotrebljavali su ju
=tru*ani od koji! ju preuzimaju ;imljani. Kultne propise =tru*ani su preizno utvrdili i provodili.
=trurskim vraevima !aruspiima je pripisivano umije)e odre%ivanja bo5anske volje prema utrobi
5rtvovani! 5ivotinja. 1ni su osobito istra5ivali jetru 5rtvovani! 5ivotinja te prema njenom obliku ili
deformaiji tumaili po pravilima. 0ostojali su modeli organa na kojima je na svakom djelu bilo
upisano odgovaraju)e podruje. Kolegij sve)enika augura ili auspiija odre%uju bo5ansku volju
promatranjem neba, prema udaru groma, upadljivim pona*anjem ptia i pomo)u drugi! prirodni!
pojava. .ako se navodno ;emu, prije utemeljenja ;ima kao auspiij pojavilo najprije @, a nakon toga
1- jastrebova. ;ije templum ne naznauje prvobitno ni*ta drugo doli od augura *tapom ogranieni
prostor promatranja na nebu i odgovaraju)e motri*te na zemlji. .i su ini i ta doktrina mnogo utjeali
na razvoj rimske religije i vjerski! obreda. ;imljani su nekada slali svoju djeu da naue te
etru*anske propise i postupke. 9a bojnom polju vojskovo%a kao predznak promatra kako zoblju svete
koko*i. 9ijedna se valjana 5rtva ne mo5e prinijeti bez promatranja utrobe s povoljnim is!odom. Bez
auspiija, koje su povlastia najvi*i! inovnika, konzula, ne mo5e se izvr*iti nijedan valjani
dr5avnopravni in. 1mnia +predznai, i prodigija +zli predznai, ipak ne dolaze sami od sebe pa i!
stoga sve)enstvo tumai prema politikoj svrsis!odnosti.
18
-@.Efebija % *#adenatvo0 dob iz*e&u dje.atva i z(e#osti0 u Ateni posebno
(azdob#je iz*e&u = i H! $odina
:vogodi*nji vojniki noviijat koji su prolazili efebi u Ateni i u mnogim drugim gradovima>dr5avama.
Atenski su mladi)i obavljali efebiju nakon zavr*ene vi*e *kole, oni se kao efebi +kadeti, izobra5avaju
za vojsku. 9akon efebije su mladi)i stjeali punoljetnost. Kasnije se efebija iz predvojnikog odgoja
pretvorila u studij lijepi! vje*tina kojemu su pristupala bogata*ka djea. .o se dogodilo zato *to je u
!elenistiko doba sve ve)e znaenje dobila pla)enika vojska, te vojniki segment u efebiji odlazi sve
vi*e u pozadinu u korist izobrazbe u filozofiji i knji5evnosti. ' (. st. nestaje efebije kao ustanove.
=feb +gr. odrastao mladi), je naziv za mladi)a od 1A godina, slobodnog podrijetla, atenskog
dr5avljanina. 0oslije dokimasije +ispitivanja da li je zaista slobodnog podrijetla, uveli bi takvog
mladi)a u vojniki popis njegove file. =feb znai i lijep mladi), uzor skladnosti i ljepote.
-C.e*po(ij % $(.'a naseobina % t($ovite6 p(istanino-t($ova.'i p(osto( u anti.'i*
#u.'i* $(adovi*a
gr. emporion = tr5i*te, tovari*te
lat. emporium = tr5i*te
1znaka za velika svjetska tr5i*ta, velike uvozno>izvozne luke, odnosno prometne raskrsnie s velikim
skladi*tima i jakom trgovinom. 0ristani*no>trgovaki prostor u antikim lukim gradovima.
-A.en'a(p % u'(asni vijena/ s voe*
4ijena je u ar!itekturi vodoravna istaka u obliku glatkog ili profiliranog pojasa koji jae ili slabije
str*i izvan zida. ' prvotnom znaenju vijena je zavr*etak zgrade ispod krovne stre!e i slu5i za za*titu
od ki*e. 0ostepeno se taj naziv pro*iruje i na sline istake koje dijele kat od kata ili se nalaze iznad
podno5ja zgrade, prozora ili vrata. Borme i odlike vijena su uvjetovane klimom te svojstvima
materijala, konstrukije kao i stilom.
' egipatskoj ar!itekturi vijena je imao oblik nagla*ene u5ljebine ispod koje je podmetakI bio je
prekriven nizom vertikalni! dekorativni! 5ljebova koji se zavr*avaju listom.
' grkim klasinim redovima vijena je najvi*i od triju !orizontalni! dijelova trebeaije i stoji
neposredno iznad friza. $o5e se podijeliti na podlo5ni ili donji vijena, gornji vijena i 5lijeb u sredini
za odvod ki*nie. Gri su u kasnijoj fazi upotrebljavali i vijena koji le5i direktno na ar!itravu +Atenin
!ram, 0iene,.
=trurski su vijeni slini dorskima, ali su jednostavniji i grublji.
;imljani su pri!vatili grke uzore i prilagodili i! svome ukusu2 vijena je kod nji! sna5niji, ali manje
elegantan.
9ajva5nija je inovaija primljena kod mali! konzola +Koloseum, 0anteon, ;im,. ' rimskoj ar!itekturi
javljaju se i vijeni od opeke.
-8.en'austi'a % s#i'anje vos'o* na tv(doj pod#ozi0 naj.ee d(venoj p#o.i/i
Antiki te!nolo*ki postupak slikanja pomo)u voska. Smrvljene boje se pomije*aju s ugrijanim i
rastopljenim voskom i kod slikanja se u 5itkom stanju nanose na drvenu plou ili zid koji i! djelomie
upija. Kad ovrsnu zadr5avaju trajan sjaj, intenzivnost tonova i otpornost na vlagu. 4e) su =gip)ani i
stari Gri upotrebljavali enkaustiku kao jedan od naina slikanja na zidu.
0reko !elenistikog slikarstva pre*la je u rimsko +3erkulanej i 0ompeji,. 6naajni primjeri enkaustike
su portreti na ploi s realistikim karakteristikama prona%eni na mumijama u =l BaLumu u =giptu
nastali ve)inom u -. st.
(#.epi'#eza % p(idjeva' i*enu bo8anstva0 nje$ov dopuns'i nas#ov i#i i*e 'oje $a
pob#i8e od(e&uje
0ojam dolazi od gr. epiklesis = zazivanje
' kr*)anskoj liturgiji to znai zazivanje Boga preko :u!a svetoga da se kru! i vino pretvore u .ijelo i
Krv Kristovu. 0rimjer za epiklezu je Apolon :elfijski, 4enera roditeljia, $ars 'ltor i sl.
-#
(1.eue($et % dob(otvo(0 dob(o.inite#j6 po.asni naziv zas#u8ni* st(an/i*a u $(.'i*
$(adovi*a6 p(idjeva' v#ada(a iz #oze Pto#o*ejevia
(-.fasti % 'a#enda( i d(u$e v(ste '(ono#o'ih zapisa u +i*u0 p(e*a nazivu dies fasti
za povo#jne ?od viih si#a b#a$os#ov#jene3 dane 'oji su se nazna.iva#i u 'a#enda(u
4r!ovni sve)enik +pontifeH maHimus, je u ;imu, u republikansko doba odjavljivao u pontifikalnom
kalendaru ove kronolo*ke zapise, daju)i na znanje koji su dani radni +dies fasti,, a koji su praznii
+dies nefasti,. 9a dies fasti su se izriale pravne presude i slu5beno se djelovalo. 0opis je u poetku bio
dostupan samo patriijima, dok ga nije (#7. pr. Kr. odjavio Gnej Blavije. Basti su se razvili u anale jer
su se samim kalendarima dodavale bilje*ke. 0rema njemu je 1vidije spjevao djelo FBastiG za prvi!
*est mjesei godine.
((.feston % u'(asni vijena/ od /vijea i #ia
lat. festus = svean, prazniki. 'kras od isprepleteni! grana s kitama vije)a, li*)a, vo)a i vrpa.
9ajprije ukras na javnim zgradama i stupovima za vrijeme sveanosti +vje*ao se s jedne strane ulie na
drugu te je tako poprimio oblik lana,, a kasnije je plastian dekorativan motiv u ar!itekturi. Navlja se
u Grkoj u (. st. pr. Kr. kao reljef na sarkofazima i 5rtveniima. $nogo je primjenjivan u !elenistiko
vrijeme kao ukras na javnim zgradama. ' prvo vrijeme festoni imaju na svakom kraju bukranij, a
kasnije tragine ili komine maske, svije)njake, amorete i sl., a ponekad su upleteni i muziki
instrumenti.
(".fi#ipi'e % 8esto'i $ovo(i p(otiv od(e&ene osobe
&zraz je nastao po latinskom nazivu 0!ilippiae za politike govora koje je :emosten odr5ao protiv
Bilipa $akedonskog i o obrani atenski! posjeda na sjeveru. .a je tri govora odr5ao od (71. pr. Kr. do
("#. pr. Kr. u atenskoj narodnoj skup*tini. :emosten, estiti antiki rodoljub i najve)i antiki govornik
je vodio 5estoku politiku borbu protiv Bilipa i njegovi! prista*a u Ateni. 1n je 5elio posti)i da se svi
grki gradovi udru5e protiv Bilipa i brane svoju slobodu, makar i u savezu s perzijskim arem koji je
tada Grima bio manje opasan od Bilipa. 3tio je da Atenjani sauvaju svoje posjede na sjevernom
egejskom primorju +ugro5ene od Bilipa, i da se sauva demokraija koju su u grkim gradovima
doma)i oligarsi !tjeli sru*iti Bilipovom pomo)i. :a bi to postigao, :emosten je, pred atenskim
narodom, govorio slavne FBilipikeG, F1lintskeG i druge govore i poduzeo sve *to je mogao, ali grki
su se gradovi prekasno udru5ili i u malom broju. Bilip je bio jai.
0oznate su i /ieronove filipike < 1" govora protiv $arka Antonija.
(7.fo#ij0 fo#iu* % #ist0 osobito u sta(oj (u'opisnoj $(a&i
lat. folium = list
1. .anki, glatki listovi koji se proizvode od metala +aluminija, kositra, bakra, srebra, zlata, ili od
plastini! masa. Slu5e za ambala5u, za*titu razliiti! materijala i sl.
-. 1znaka za listove +ne stranie, knjige i registra. 0rva strania folije je folia reto, a druga je folia
verso. Bolije su oznaavane arapskim ili rimskim brojevima. ' 1@. stolje)u zamjenjuje se paginaijom.
(. 1znaka za papir formata -1 H (( m, odnosno -1 H -8 m.
(@.$e*a % u'(asni 'a*en s u(ezani* p(izo(o*0 za p(sten i#i d(u$i na'it
'mjetniki obra%en poludragulj +rje%e drugi kamen, koji slu5i kao amulet, peatnjak i ukras. $o5e
biti dekorirana figuralno ili ornamentalno, a katkad ima i natpis. $otivi na gemama su ra%eni
udubljeno +intaljo, ili reljefno +kameja,.
Nedna od najpoznatiji! antiki! kameja je FGemma AugusteaG koja slavi Augustove pobjede nad
0anonima i :elmatima 8. g., a izra%ena je 1#. g.
Kamen je oniks s bijelim slojem iznad rnog podijeljen na dva djela.
-1
Gornji dio2 August sjedi na prijestolju s lituusom i 5ezlom pokraj bo5ie ;ome. 6desna su tri figureI
=umena s vijenem od !rastova li*)a, bog mora i bo5ia zemlje s rogom obilja. Eijevo su dva djeakaI
prin Gaj /ezar, a sasvim lijevo .iberije s dugim 5ezlom izlazi iz kvadrige kojom upravlja 4iktorija.
:onji dio2 zarobljene neprijatelje vuku za kosu i di5u na pobjedniki spomenik.
0rvi poei izrade gema se5u u (. tis. pr. Kr. < peatni ilindri u $ezopotamiji.
Kasnije se *ire iz =gipta +skarabeji, preko Krete u Grku. ' doba !elenizma nailaze na *iroku
primjenu. Geme su poznavali i =tru*ani, a u ;imskom /arstvu su u svestranoj uporabi.
(C.$o($onej % 2o($onina $#ava 'ao apot(opejs'i i#i u'(asni *otiv6 p(ed*et na
'oje* je p(i'azana
Gorgone su bila, prema grkom mitu, tri krilate sestre2 Stena, =urijala i $eduza, k)eri Borkisa i Kete.
9azvane su Gorgronama prema 5eni>aveti Gorgoni koju spominje 3omer. &male su zmije umjesto
kose, a svojim su pogledom pretvarale svakoga u kamen. $eduzu, jedinu od nji! smrtnu, ubio je
0erzej. 9jenu je glavu darovao Ateni koja ju je privrstila na grudi. 'mjetnii antike su nastojali
Gorgonama dati *to stra*niji izraz, ali se $eduza ipak esto prikazivala kao lijepa 5ena sa zmijama na
glavi. Gorgonej se prikazivao na oklopu ili *titu kipa bo5ie Atene, a katkad i na oklopu rimski!
areva. ' ar!ajsko se doba javlja kao ornament na !ramovima. Gorgonin je lik est kod Grka i
;imljana kao amulet na grobovima, nadgrobnim spomeniima, ku)ama i novu. 0rototip vjerojatno
potjee s istoka +3etiti, =gipat,
Baze u ikonografskom razvoju gorgneiona2
1. ar!aiki tip2 C.>7. st. pr. Kr. < kvadratna maska s prikazom udovi*ta veliki! usta s ispru5enim
jezikom i zmijama na glavi
-. prijelazni tip2 "7#. < (##. pr. Kr. < demonska maska poprima ljudski lik
(. Flijepi tipG2 uglavnom !elenistiko doba < prikazuje ljudsko lie patnikog izraza +$eduza
;ondanini,
$otiv $eduze, napose u vezi s 0erzejem javlja se u okviru mitolo*ki! prikaza u tal. renesansnom
kiparstvu i slikarstvu, a esto i u baroku i kasnije.
(A.$(a*atej0 $(a*ateus6 $(.5 pisa(0 tajni'6 nas#ov du8nosni'a u po#isu Isi
&mao je va5nu ulogu u =tolskom savezuI savezni sekretar koji je bio biran na godinu dana
(8.hipaspist % 'onjani' % titonoa"6 te'i 'onjani/i u 2(.'oj
' $akedoniji dio elitnog korpusa konjani*tva kojima je jedno vrijeme za Aleksandra 4elikog vo%a
bio Seleuk &.
"#.h(ize#efantina % z#ato i s#onova 'ost6 na.in $(adnje 'ipova od s'upe tva(i na
d(venoj 'onst(u'/iji
.e!nika izrade kipova reprezentativne namjene, naroito ra*irena u Grkoj u @. i 7. st. pr. Kr., a
kasnije i u ;imu +ali u manjoj mjeri,. :rvena jezgra kipa bila je oblo5ena ploiama od zlata +odje)a, i
od bjelokosti +goli dijelovi tijela,. 9ajuveniji antiki kipovi, ra%eni ovom te!nikom, su bili golemi
Bidijini kipovi 6eusa u 1limpiji i Atene 0artenos u Ateni. 9ijedno djelo u ovoj te!nii nije sauvano,
ali antiki izvori spominju velik broj !rizelefantinski! statua.
"1.i'ono$(afija % znanstvena dis/ip#ina0 opisivanje0 tu*a.enje i p(epoznavanje
u*jetnina i #i'ova na nji*a p(e*a njihovi* sta#ni* ozna'a*a5
-i'ono$(afija pojedino$ bo8anstva i#i #juds'o$ #i'a % na.in 'a'o se on standa(dno
p(i'azuje
0omo)na povijesna disiplina, a posebno u povijesti umjetnosti. Slu5i se deskriptivnom metodom,
kojoj nije ilj dono*enje estetski! sudova. 1na izdvaja iz umjetnikog djela figurativne elemente koji
se kod istog sadr5aja ponavljaju, promatra i! izolirano i analistiki, u vezi s op)im razvojem
umjetnosti, utvr%uju)i kulturno>povijesne faktore koji su utjeali na kompoziiju lika, na njegov izraz,
gestikulaiju, nain odijevanja, odnos prema drugim likovima i pozadini. 1na analizira figuralna
likovna djela po atributima, simbolima, amblemima i slinim oznakama, tipinim kod prikazivanja i
--
karakterizaije pojedinog lika na slii ili kipu. &konografija je prvotno bila grana kr*)anske
ar!eologije, a u novije vrijeme njezino podruje je pro*ireno na ispitivanje djela iz drugi! religija, na
portrete, alegorije, prikaze iz povijesti i sl. prvobitno je termin ikonografija +iz 1C. st., obu!va)ao
opisivanje i studiju spomenika portretne umjetnosti +u slikarstvu i grafii, na gemama, medaljama,
novu,
"-.inte(p(etatio 2(ae/a0 inte(p(etatio +o*ana % p(i'azivanje autohtono$ bo8anstva
pod i*eno* i#i iz$#edo* s(odno$ $(.'o$ i#i (i*s'o$ bo8anstva
.ako su neka bo5anstva, primjerie ilirska, bila izjednaena s odgovaraju)im grki! ili rimskim
bo5anstvom. 9ajpoznatiji je onaj egipatske bo5ie &zide s rimskom Eunom ili grkom Selenom,
bo5iom $jesea
"(.i*pe(iu* % v#ast6 pod(u.je v#asti
lat. imperium = zapovijed, vlast, dr5ava
1. ' naj*irem smislu imperium u ;imu je ovla*tenje zapovijedanja, npr. oa nad sinom, gospodara nad
robom
-. ' pravno>politikom smislu to je najvi*a vojna i ivilna vlast. &zvorno je u ;imu pripadala
kraljevima, a u doba republike magistratima2 konzulima, vojnim tribunima s konzularnom vla*)u,
pretorima, diktatorima. 1d Augusta imperium znai i ;imsku dr5avu +imperium ;omanum,
(. ' srednjem vijeku imperium oznaava svjetovnu vlast kralja nasuprot du!ovnoj vlasti pape
+saerdotum,
". 9aziv za monar!istiku dr5avu na elu koje stoji ar < imperator
7. 9aziv za pojedine kolonijalne dr5ave koje, pored metropole, obu!va)aju i dominione, kolonije,
protektorate i sl. +Britanski ili Branuski imperium,
"".inte((eI % *e&u'(a#j
' antikom ;imu u vrijeme kraljevstva, za vrijeme interegnuma, senatori su redom vr*ili, svaki po pet
dana, najvi*u vlast +takav se senator nazivao interreH,.
' vrijeme republike, ako iz bilo kojeg razloga niti jedan od dvojie konzula nije mogao obavljati svoju
du5nost, konzulske bi poslove, do izbora novi! konzula, redom vodio svaki senator.
"7.ius a$endi /u* popu#o % p(avo opena s na(odo*0 jedno od p(ava pu.'ih t(ibuna
oko "8(. pr. Kr. su uvedeni, kao institut rimskog ustavnog prava, puki tribuni +tribuni plebis,. ;imski
je puk imao pravo na svoje zastupnike u senatu, koji su branili nji!ova prava i imali pravo sastajati se s
pukom.
&us agendi um populo D plebe < pravo raspravljanja s plebejimaI pravo sazivanja i vo%enja narodni!
skup*tina
&us auHilii < pravo pomaganja svoji! plebejski! *ti)enikaI za*tita od svakog nasilja od strane patriija
ili magistrataI iz ovog se razvilo pravo veta
&us interedendi < pravo prosvjedovanja i onemogu)ivanja da se izvr*e sudske ili senatske odluke
&us personis < pravo da li*e slobode osobe koje su se opirale nji!ovim nalozima
&us oerendi, &us pensionis < pravo prisiljavanja, pozivanja na odgovornost, zatvaranja
' vr*enju svoji! funkija bili su nepovredivi +sarosanti,. .ko bi i! povrijedio postao bi FsaerG >
izvan zakona i zaslu5io bio smrt.
Krajem republike imali su i ius agendi um patrigus < pravo vo%enja senatski! sjednia
"@.ius p(ovo/ationis ad popu#u* % p(avo p(iziva na na(od6 sastavni/a (i*s'o$
$(a&ans'o$ p(ava
0ravo svakog gra%anina da se pozove na narod ako mu postupak nekog magistrata ugro5ava 5ivot ili
imovinu pa da time tu mjeru stavi van snage < EeH 4aleria.
;imski vojnik osu%en na smrt imao je pravo priziva na narodnu skup*tinu +Fprovoatio ad populumG,.
Savezniki se vojnii nisu mogli koristiti tim zakonomI to je i bio jedan od razloga zbog koji! je do*lo
do izbijanja Saveznikog rata +81> AA.,
-(
"C.isej0 $(.5 isaion0 #at5 isaeu* % Izidino svetite
&zida +eg. Sit ili &sit,. Boginja stari! =gip)ana, za*titnia braka, mediine, zemljoradnje i plovidbe.
Qena i sestra 1zirisova, 3orusova majka. ' likovnoj umjetnosti je redovito prikazivana kao 5ena koja
doji dijete 3orusa. 9a glavi esto ima kravlje rogove sa sunanim diskom. ' !elenistiko doba se njen
kult *irio i po grkom svijetu, a brzo je pre*ao i u ;im. Sauvan je 0lutar!ov religijsko>mistini spis
F1 &zidi i 1zirisuG. Nedan od najpoznatiji! iseja bio je na otoku Bile.
"A.izo/e#an % s jedna'i* p(aznina*a0 jedna'o udub#jen0 uvu.en6 jedna'o po#o8en
"8.izodo*an % jedna'ih *je(a0 di*enzija6 osobito za visinu (edova u 'a*enoj
$(adnji
7#.'adu/ej % #at5 $#asni.'i tap0 Me('u(ov at(ibut
'a(i'(i'ej0 'e(i'ej % $(.5 $#asni.'i tap0 )e(*ov at(ibut
' antikoj ikonografiji, malen glasniki *tap s dva krila, obavijen dvjema zmijama, atribut glasnika
bogova $erkura +3erma,, boga trgovine, prometa, putova, tatova. Simbol je mira +;imljani su
Karta5anima poslali kaduej i koplje da izaberu mir ili rat, i trgovine. Asklepijev +rimski bog
mediine, *tap se tako%er naziva kaduej pa je on i simbol mediine.
71.'a#athos % u(es na $#avi he#enisti.'o$ bo8anstva
gr. kalatos = ko*aria za vunu
' antikoj Grkoj pletena ko*aria u kojoj su prelje dr5ale vunu. 0rema 0liniju imala je oblik
ljiljanove a*ke, a darivala se mladoj djevoji da joj slu5i itavog 5ivota. ' nju su se stavljali plodovi i
vije)e pa je zbog toga u likovnoj umjetnosti est atribut :emetre. Grka bo5anstva plodnosti nose
esto pokrivala za glavu u obliku kalat!osa. ' !elenizmu se, kao atribut plodnosti, *iri i izvan grania
Grke.
7-.Ke0 Jue % asi(s'i naziv za Ki#i'iju ?Ci#i/iju3
Kilikija je bila antika pokrajina na jugoistoku $ale Azije. ' -. tis. pr. Kr. zapadni je dio Kilikije
propadao dr5avi ArzaRa. Kasnije je povremeno pod asirskom vla*)u, a u C. st. pr. Kr. samostalna je
pod doma)im knezovima. 'lazi u sastav 0erzijskog arstva, pa potpada pod dr5avu Aleksandra
$akedonskog, a nakon toga ulazi u dr5avu Seleukida. ' -. st. pr. Kr. je bila jaki entar gusarstva, a od
1#(. pr. Kr. je rimska provinija. Sauvano je dosta ranokr*)anski! rkveni! spomenika. ' srednjem
vijeku je pod Bizantom. ' razdoblju izme%u 118A. i 1(C7. samostalna je armenska kne5evina, tj.
kraljevina. $ongoli su je u nekoliko navrata opljakali. ' 17. st. dolazi pod tursku vlast.
7(.'enotaf0 /enotafij % p(azan $(ob0 $(ob za po'ojni'a .ije je tije#o iz$ub#jeno
Simboliki grobni !umak ili nadgrobni spomenik, podignut u domovini pokojniku koji je umro u
tu%ini, utopio se u moru ili poginuo u ratu, a tijelo mu nije na%eno. 1biaj podizanja kenotafija je
nastao kod Grka koji su vjerovali da pokojnik ne mo5e na)i mira ako mu tijelo nije propisno
pokopano. Kenotafiji su se podizali i u ;imu, te u svim kasnijim povijesnim razdobljima.
7".'oinon0 p#5 'oina0 s(ednji (od % zajedni/a0 to je zajedni.'o6 savezi na(oda0
$(adova
gr. zajednia, savez gradova balkanske Grke u =tolski ili A!ejski savez ime su Gri poku*ali
obraniti grku slobodu od najezde ;imljana. .i su savezi odigrali asnu ulogu posljednji! branilaa
grke slobode, osobito A!ejski prilikom najezde ;imljana.
=toli u =tolskom savezu su se u vrijeme makedonske !egemonije pokazali vrlo samostalnim i
otpornim narodom iako su bili smatrani barbarskijima od ostali! Grka. 1ko -A#. pr. Kr. su osnovali
vojnopolitiki savez +Koion ton Aitolon, sa sredi*tem u gradu .!ermosu. Svi su ulanjeni etolski
-"
gradovi bili autonomni, a u obrambenom i napadakom ratu su djelovali zajedniki. 9a zajednikim su
skup*tinama birali zajednikog vojskovo%u i odluivali o zajednikim poslovima. Katkada su im se
pridru5ivali ostali Gri. =toli su nastojali u svoj savez okupiti sve Grke oko :elfa koji su se nalazili u
sredi*tu dr5ava tog saveza, a i svi Gri su i! *tovali. =tolski je savez ratovao s Keltima koji su se -C8.
pr. K. probili do :elfa. ;atovao je i s $akedonima i nekim grkim grupama, te se udru5io s
;imljanima protiv makedonski! Antigonida. ;imljani su raspustili savez 1A8. pr. Kr.
A!ajski su gradovi osnovali svoj savez slian =tolskom. Savez a!ajski! gradova s vremenom je silno
ojaao, a u njega su stupili gradovi Argolide, dijela Arkadije, =lide, $esenije, Korint, Sikiont, $egara
i drugi gradovi. Korint je uskoro postao glavno sredi*te saveza. &mali su zajedniku skup*tinu,
finanije i vojskovo%u te su poduzimali vojne akije.
77.Ko'it % +ije'a jau'a
gr. kokLtos = jadikovanje, jauk
' grkoj mitologiji !ladna rijeka u 3adu. .ekla je iz Stiksa i utjeala u A!eront. 0o njenim obalama
lutaju du*e pokojnika koje su ostale nepokopane.
7@.'toni.'i0 htoni.'i % 'oji p(ipada ze*#ji0 'oji je u su(adnji sa ze*#jo*
7C.'o*i/iji % na(odne s'uptine u +i*u
:ijele se na enturijatske, kurijatske i tributske komiije.
/enturijatske komiije +omitia enturiata, < skup*tine itavog naroda podijeljenog na 18( enturije.
9a njima su se birali vi*i magistrati +konzuli, pretori, enzori,, donosili zakoni +kasnije u tributskim
komiijama, i sudilo u kriminalnim parniama.
Kurijatske komiije +omitia uriata, < skup*tine rimski! patriija svrstani! u (# kurija, najstarije po
osnutku, gotovo beznaajne u doba republike +pravo podjeljivanja imperija magistratima i sl.,
.ributske komiije +omitia tributa, < skup*tine itavog naroda podijeljenog na tribuse, birale su ni5e i
izvanredne magistrate i donosile zakone.
0ostojale su i komiije koje su sazivali pojedini magistrati u poslovima svog djelokruga +omitia
onsulata, omitia pretoria,.
' arsko doba tim je komiijama najprije oduzeta sudska, a zatim i zakonodavna vlast. Nedino im je
ostalo formalno pravo da potvr%uju inovnike koje je senat izabrao.
7A.'o(a % djevoj'a6 tip a(hajs'o$ 8ens'o$ #i'a u 2(.'oj
Ko(a % ,jevoj'a6 bo8i/a Pe(zefona
1. :rugo ime za bo5iu 0erzefonu kojim su ju u Atii nazivali u =leuzinskim misterijima
-. .ipiziran ar!ajski lik djevojke odjevene u !iton koji joj pada niz tijelo, u stoje)em stavu kakvi! je
mnogo iskopano na atenskoj Akropoli, nekoliko u :elfima, na :elu i drugdje.
Karijatide u ar!itekturi su ime dobile po djevojkama iz lakedemonskog sela Kare koje su pri plesu
nosile isti takav ukras na glavi kakav imaju i kore na =re!tejonu. 1i su im duguljaste, usta se smije*e
+Far!ajski osmje!G,. Kosa je stilizirana sa simetrino postavljenim pleteniama. Kod kora vrijedi
zakon frontaliteta koji ka5e da je gornji dio simetrian s obzirom na liniju nosa i prsa +nema bonog
naginjanja,. 1dje)a ima bono stilizirane nabore. ' rui dr5e atribut +vijet, ptia ili drugo,. $u*ki
pandan kore je kuros, ali se uvijek prikazuje nag.
78.'o(nu'opije6 /o(nu /opiae % (o$ obi#ja0 at(ibut vie bo8anstava
;og napunjen plodovima, simbol obilja, plodnosti i sre)e. 0rema grkom mitu taj rog potjee od koze
Amalteje koja je u djetinjstvu dojila 6eusa na Kreti. 9ju je 6eus, u znak za!valnosti, pretvorio u
zvije5%e, a jedan njezin rog je darovao svojim uvariama, nimfama Adrasteji i &di.
0o drugom mitu Almateja je bila nimfa, gospodaria koze koja je dojila 6eusa.
9a antikim spomenima javlja se kao atribut oni! bogova i bo5ia za koje se smatralo da daju
zemaljske blagodati. +:ioniz, Bortuna, 4iktorija, /onordia, 0luton, &zida i dr.,
Jest je motiv i kasnije, osobito u umjetnosti renesanse.
-7
@#.'(ate( % v(sta $(.'e posude0 ve#i'i v(. za *ijeanje pia
4rsta antike trbu*aste posude ve)i! dimenzija sa *irokim grlom i dvjema rukama koje su obino
prelazile u volute. 1bino je bio izra%en od peene zemlje, a bilo i! je i od metala < brone, srebra ili
zlata. ' krateru se mije*alo vino s vodom i odatle pretakalo u manje posude u kojima se slu5ilo kod
stola. Slu5ila je i kao votivni dar. 0rvi se primjeri posuda slinog oblika pojavljuju kod Asiraa i
Beniana. Antiki pisi spominju kratere od zlata i izeliranog +pa5ljivo dotjeranog, srebra, kao i
velike, bogato dekorirane vrtne i nadgrobne mramorne kratere. 1bino stoji na trono*u koji je katkad
ukra*en.
Krater < vojskovo%a Aleksandra 4elikog. (-". g. je poveo veterane Aleksandrove vojne na &stoku
natrag u $akedoniju. 9akon Aleksandrove smrti (-(. postao je, uz Antipatera, namjesnik u
$akedoniji, =piru i Grkoj te je, zajedno s njim pobijedio Grke u Eaminskom ratu kod Kranona (-(.
kratera je potukao i ubio u Kapadokiji (-1. Aleksandrov vojskovo%a =umen.
@1.'u(os % *#adi6 tip a(hajs'o$ *u'o$ #i'a u $(.'oj u*jetnosti
termin kojim se obilje5ava odre%eni tip statue mladi)aI pandan 5enskom liku koreI u ar!ajskoj grkoj
plastii. 9amjena takvi! statua je votivna i funeralna. Kuros je uvijek nag. 9jegov je stav gotovo
kanonski, preuzet iz egipatski! statua, ali je pa5nja obra)ena na individualnost. Biksiran, lijeva je noga
u iskoraku, ruke spu*tene uz tijelo s lakim pregibom u laktu, kosa strogo stilizirana.
9ajznaajniji primjeri2 statue s Akrpole u Ateni, tzv. Apolon .enejski, kipovi < kolosi iz druge
polovie C. st. sa Suniona.
@-.'vad(i$a % .etve(op(e$
gr. tetrippon
' antiko doba dvokolia s etiri usporedno upregnuta konja. 0oznata je na 1rijentu, kod Grka,
=truraa i ;imljana. najprije su to bojna kola s vozaem i jednim ratnikom, a kasnije trkaa kola na
1limpijskim igrama, a u ;imu kola triufatora. Jesto su prikazivana u djelima grki! i rimski!
umjetnika, na novu, gemama.
0rikazuje se i u kasnijim razdobljima, osobito u renesansi i klasiizmu u prizorima iz antike, a katkada
i u simbolikom znaenju.
@(.#e*b % i#i(s'i b(od
Kod ;imljana je lembus bio op)eniti naziv za manji brod ili ama. &lirski lembos sa istone obale
Nadrana bio je ama o*tra prama i fini! linija s najvi*e deset veslaa. :no mu je bilo ravno pa je
stoga est bio u rijekama. Srednjovjekovni lembos Sredozemnog mora bio je trgovaki brod na vesla
sa @ < 1# veslaa na svakoj strani. &ma ponekad i jarbol s latinskim jedrom.
&liri su poznavali nekoliko vrsta brodova pa je mogu)e da su Gri i ;imljani pod nazivom lembos
podrazumijevali svaki ilirski brod bez obzira na veliinu i oblik. 1 njima saznajemo od 0olibija i
Apijana koji su opisivali borbe Grka i ;imljana2 prema 0olibiju to je mali ratni brod u koji je stalo do
7# vojnika.
@".#i*es % $(ani/a
lat. prvotno brazda ili me%a na polju, zatim staza ili esta koja vodi poljemI najzad granini nasip,
utvr%ena grania
' rimsko arsko doba +poev*i od .aita,, utvr%ena je grania ;imskog /arstva < sistem
fortifikaijski! objekata +zidovi, kasteli, nasipi, palisade, raspore%eni! prema konfiguraiji tla i
me%usobno povezani! vojnikom estom. 'tvr%ene granine linije su postojale u svim krajevima
arstva gdje je trebalo osigurati graniu od upada neprijatelja.
1. britannius < 3adrijanov zid
-@
-. donjogermanski +rajnski, < podudara se s donjim tokom rijeke ;ajne od mora do 4irodba!a kraj
Ardena!aI nastao je iz linije pripravnosti za ara Augusta
(. gornjogermanski +retijski, < bio mu je esto mijenjan polo5aj. 9ajpoznatiji i najbolje istra5en.
:u5ina mu je bila 7"A km, a gra%en je od oko 8#. g. pa do 1@#. g.
&*ao je pravem2 ;!einbro!l na ;ajni < 6ugmantel < Arnsburg < Stokstadt < Port! < Eor!
". reijski < nadovezuje se na gornjogermanski i osigurava podruje gornjeg :unava. Eor! <
:amba! < =llingen < =ining na :unavu
7. limes na srednjem i donjem :unavu
@. arabius < od 0etre na jugu do 0almire na sjeveruI tu nema neprekinute, zatvorene granie jer se na
tom podruju granie esto mijenjaju
C. numidius < u AfriiI flavijevski su arevi podigli du5 najva5niji! karavanski! putova kastelima
utvr%enu liniju limesa
A. limes u =ngleskoj < postoje utvr%ene linije2 najsjeverniju je utvrdio Antonin 0io, taj je nasip
napu*ten 1A". pod pritiskom Kkotski! plemena. Nu5no od njega le5i 3adrijanov nasip koji je probijen
-A(. g.
Sauvani su brojni ostai i tragovi limesa +u na*oj zemlji u &stri i du5 :unava,, a sistem utvrda likovno
je prikazan na stupovima areva .rajana i $arka Aurelija. :u5 granie je vodila vojnika esta na
nasipu ispred kojeg je paralelno tekao rov. 9asip je esto bio za*ti)en palisadama ili kamenim zidom.
9a odre%enim razmaima tu su graninu liniju osiguravale kule +astella, i izvidnike postaje
+propugnaula, speula,. 'nutar linije su se nalazili utvr%eni tabori iz koji! su jedinie polazile na
limes.
0anonski limes spominje ve) i .ait. Bila je to utvr%ena linija du5 :unava o kojoj izvori govore jo* u
@. st. 9a baranjskom odsjeku limes se mo5e pratiti na potezu 1sijek < Belje < 4ardara < Eug <
Grabova i 6majeva < Batia.
1d 1sijeka na istok i*ao je linijom :alj < Sotin < &lok < Bano*tor < Stari Slankamen < Surduk < 9ovi
Banovi < 6emun.
9a dunavskom odsjeku istono od Beograda limes je ispitivan na potezu ;itopek < 1ra*je < Kostola
< 4eliko Gradi*te < :onji $ilanova < Brza 0alanka
@7.#ipsanote'a0 sp(e*ni/a za ostat'e po'ojni'a6 sinoni* za *oni'
Spremnia za relikvije, tj. ostatke tijela kr*)anski! svetaa, bla5eni!, mueni! i po*tivani! preminuli!
ili za predmete koji su s njima bili u vezi. $aziva se mo)nik jer se u njemu uvaju mo)i svetaa.
0ostoje i drugi nazivi2 reliMuiarum, staurot!ea, !ierot!ea, p!ilaterium. 0ostoje i posebni nazivi za
odre%ene vrste2 ara, sinium, apsa, tabula, plenarium. Juvaju se u rkvama ili rkvenim rizniama, a
u privatnim bogomoljama i zgradama samo uz dopu*tenje mjesnog ordinarija. 1sobito se znaenje
pridaje relikvijarima s mo)ima muenika.
@@.#o$o$(afi % pis/i p(ipovijesti6 p(va $ene(a/ija $(.'ih znanstveni'a povjesni.a(a0
'(ono$(afa i ze*#jopisa/a
1. Grki prozaisti u Noniji iz @. st. pr. Kr. ' epskom stilu pisali su o genealogijama, legendama,
osnivanju gradova i o putovanjima u strane zemlje. Smatraju se preteama !istoriografije. 0i*u o
onome *to se pripovijeda, a to su obino lokalne legende, genealogije, prie o raznim mjestima i o
osnutku gradova. .ekstovi su se djelomino reitirali, pa im je kao i epu glavna zada)a bila pobuditi u
slu*atelja osje)aj i umjetniki do5ivljaj. Grki logografi2 3ekatej iz $ileta koji je kritian prema
tradiiji i pi*e kako se njemu ini istinito jer mu se Grke predaje ine smije*nima i me%usobno
proturjenima, 3elanik iz $itilene zaetnik je grke kronografije.
-. retori u Ateni koji su za pla)u i po narud5bi sastavljali sudbene govore
@C.#u/e(na % svjeti#j'a u#jani/a
'ljania kao predmet koji sadr5i sredstvo za rasvjetu, javlja se ve) u prapovijesti. 9ajstariji poznati
oblik je izdubljena kamena ploa sa fitiljem. 9a taj se oblik nastavljaju glinene posudie u
$ezopotamiji i u starom =giptu, isprva niskog i kru5nog oblika, a punile su se mineralnim ili biljnim
uljem. &zrazit oblik uljanie javlja se u Kretsko>mikenskoj kulturi u obliku posudie s dva izdu5ena
kljuna za fitilj koje podr5avaju stupi)i. 1vakav su tip *irili Beniani u $editeranskim zemljama. '
-C
Grkoj svjetiljka na ulje nadomje*tava baklju u ku)noj uporabi od 7. st. pr. Kr., a baklja se i dalje
upotrebljava na sveanostima. ;imljani se ve) u ". st. pr. Kr. slu5e uljaniom u ku)noj upotrebi
preuzev*i je od grki! kolonista na jugu &talije. &z ;ima se uljania pro*irila arstvom, preuzeli su ju i
kr*)ani iako su u kultu zadr5ali svije)e. 'ljania dobiva ne*to drugaije oblike, pokriva se, dobiva
dr5ak i otvore za ventilaiju, a fitilj se izdu5uje. &zra%uje se naje*)e od gline i brone, izuzetno od
plemeniti! metala i stakla. .akav se funkionalni oblik zadr5ao, a samo je ukras +mitolo*ki prizori,
zamijenjen biblijskim motivima. 'ljanie koje su slu5ile za rasvjetu !ramova i dvorana imale su vi*e
fitilja i u*ie za vje*anje o strop, a slu5ile su i za javnu rasvjetu +Antio!ija,
@A.*it(ej % svetite Mit(ino$ 'u#ta
Sveti*te posve)eno kultu $itre obino gra%eno djelomino ili potpuno pod zemljom. $itri su naje*)e
bili ure%enu u prirodnim ili umjetnim spiljama. Gra%eni su mitreji obino podzemne prostorije
skromni! dimenzija, pravokutnog tlorta u koje se silazi stepeniama. Strop je imao oblik bavastog
svoda. 'sred prostorije se nalazio bunar ili izvor, a nasuprot ulazu kip, reljef ili rje%e slika $itre sa
sunem i dr. ' unutra*njosti se, uz zid nalaze povi*ena mjesta za vjernike. ' sredi*njem, ni5em djelu,
su se obino nalazile votivne are. $e%u najve)e poznate $itreje spada mitrej u Karakilinim termama u
;imu. 0ostojao je velik broj mitreja u 0anoniji, Germaniji i drugim pograninim provinijama gdje je
mitraizam osobito bio ra*iren. 0oznati su mitreji u kripti rkve S. /lemente u ;imu, u Eondonu,
3edder!eimu kod Brankfurta i dr. 9ajbolje sauvani mitreji kod nas nalaze se u /avtatu, Sisku i dr.
$itra je staro indoiransko bo5anstvo suna i svjetlosti koje je prvi puta spominje u 1". st. pr. Kr. u
jednom spomeniku iz BogazkoLa. ' spisima zoroastrizma javlja se kao dobri du!, vladar svijeta koji
je ljudima, preko bika, dao biljke i 5ivotinje da im slu5e. ' !induistikim 4edama je usko povezan s
4arunom, bo5anstvom koje ka5njava krive. :aje ljudima !rabrost i krepost, *titi pravednike,
osigurava mir, za*titnik je ugovora, saveza, prijateljstva. Kasnije se $itra povezuje s babilonskim
bo5anstvom suna Kama*om, a nakon propasti 0erzijske dr5ave postaje vrlo omiljeno bo5anstvo u
$aloj Aziji. 1n je FnepobjediviG pa zbog toga njegov kult brzo pri!va)aju rimski legionari. 1d -. st.
taj se kult *iri po ijelom ;imskom /arstvu.
$itrin kult ima mnogo formalni! dodirni! toaka s kr*)anstvom, a i etiki sadr5aj mitraizma mu je
blizak, tako da su *tovatelji $itre prilino lako pre*li na kr*)ansku vjeru. +bratska ljubav, kr*tenje,
upotreba svete vode, nedjelja kao bo5ji dan, *tovanje $itrinog ro%endana, besmrtnost du*e, posljednji
sud, uskrsnu)e, krepostan 5ivot, a kao nagrada bla5eni 5ivot na drugom svijetu,. ;azlike su u
neprisustvovanju 5ena kod eremonija i kompromisu s politeizmom.
@8.ne'(opo#a % $(ad *(tvih % $(ob#je ?posebnoK po$ans'o $(ob#je3
gr. nekro ? polis = grad mrtvi!
Ar!eolo*ki termin kojim se oznauju groblja iz razdoblja prije pojave kr*)anstva, a ponekad i
kr*)anska groblja. 1znaka za grobi*ta u starim kulturama, osobito ve)i!, bolje gra%eni! i ukra*eni!.
1sobito su poznate nekropole iz okolia stari! gradova. Nedno od najpoznatiji! je etru*anska
nekropola u /erveteriju. 4e)i i manji tumuli poredani su du5 sredi*njeg puta, odnosno nagomilani
jedan iza drugoga. 'nutra*njost tumula sastoji se od dviju ili vi*e prostorija koje svojim izgledom
imitiraju ku)e s le5ajevima za mrtvae pored zida. 3. S!liemann je u $ikeni otkrio unutar gradski!
zidina nekropolu koja se nalazila nasuprot Atrejevoj riznii.
-. podzemna grobnia
C#.oj'ist ?e'ist3 % vo&a $(.'ih nase#jeni'a p(i osnut'u nove naseobine
Gri su se selili iz matine zemlje u razna vremena i osnivali naseobine. 9ajvi*e je grki! naseobina
bilo osnivano u A., C., i @. st., a osnivale su se po ijelom Sredozemlju. ;azlozi su bili mnogobrojni2
bijeg pred osvajaem, politike borbe, 5elja za osvajanjem, savjet :elfijskog proroi*ta, 5elja
pojedina za avanturizmom, prijestupi te prenapuenost matinog grada>metropole. Klasini postupak
pri osnivanju grki! naseobina imao je mnogo formalnosti. 0rvo su se birali ojkisti < vo%e puta.
1bino je bio jedan ojkist, a katkada i! je moglo biti vi*e. 1n je prvo trebao i)i po savjet o svemu u
:elfijsko proroi*te. 1jkisti bi predvodili u zauzimanju zemlji*ta +borbom, kupnjom, sporazumom sa
starosjedioima ili na drugi nain,, mjerenju i klasifiiranju zemlji*ta. :ijelili bi zemlju < kleros i
-A
pritom dobivali njen najbolji dio. 9ajstariju literarnu predaju o osnivanju naseobina i o ojkistu
nalazimo u 1diseji2 9ausitoj je doveo Beaane na otok S!eriju, obzidao grad, podigao ku)e i !ramove
i doseljeniima dodijelio zemlju.
C1.ost(a'iza* % .asno p(o$onstvo atens'ih $(a&ana i $#asovanje o nje*u
gr. ostrakismos
4rsta narodnog suda u antikoj Grkoj < Ateni, Argosu, $egari i $iletu. 0rimjenjivao se protiv oni!
gra%ana koji su svojim odvi*e jakim utjeajem ugrozili demokraiju u polisu. 0ravo glasa su imali svi
gra%ani +potreban kvorum @###,. 1ni su na ostrokonu +glineni rijep, ispisivali imena gra%ana koje su
trebali biti prognani. 1naj na kojeg je pala ve)ina, najmanje @### glasova, morao je u roku od deset
dana oti)i u progonstvo na 1# godina. 9ije se smatrao neasnom osobom niti je gubio svoj imetak ili
gra%anska prava, a mogao je biti i ponovno pozvan ku)i.
1strakizam se upotrebljavao u 7. st. pr. Kr. 0od njegov su udar pali, me%u ostalima, Aristid, Kimon, a
mnoge su linosti uvrstile svoj polo5aj u drugim gradovima +.emistoklo,. 0osljednja osoba koja je
ostrakirana bio je 3iperbolus "1C. pr. Kr. Slina se ustanova javlja u 7. st. pr. Kr. u Sirakuzi pod
imenom petalizam jer se glasovalo na listu masline.
C-.pane$i(ija % $(.5 sveope o'up#janje0 np(5 na panhe#ens'i* ?sve$(.'i*3 i$(a*a
Grki gradovi i druga nji!ova kulturna sredi*ta su imala svoje vjerske praznike. ' Ateni su se svake
godine slavile 0anateneje, a svake etiri godine 4elike 0anateneje. 1sim toga su se svake godine
slavile .ezmoforije +praznik 5ena u ast :emetre, i :ionizije +4elike, $ale ili Seoske, Eenejske i
Antesterije,. Spartani i neki drugi :orani su slavili Karneje, praznik Apolona Karnejskog. 9eki su
lokalni praznii postali plemenski, a drugi svegrki. 6eusov praznik u 1limpiji, Apolonov u :elfima i
na otoku :elu, 0osejdonov na Korintskom &stmu i 3eraklov u 9emeji su bili svegrki praznii.
0rigodom ti! praznika Gri su sa svi! strana dolazili na mjesto slavlja +panegLris = okupljanje svi!,,
vr*ili kultne obrede i prire%ivali svakovrsna natjeanja. Svjetsku su slavu stekle 1limpijske igre.
C(.panhe#ens'e i$(e % sve$(.'e i$(e
&gre koje su se odr5avale u staroj 3eladi2 &stmijske, 9emejske, 0itijske i 1limpijske. Bile su posve)ene
bogovima u ijim su se sveti*tima odr5avale. 9a nji! su dolazili Gri iz svi! plemena.
1limpijske igre su se odr5avale svake etiri godine u 1limpiji i bile su posve)ene 6eusu. 6asjenile su
sve ostale sline priredbe. 0rve zabilje5ene 1limpijske igre su se odr5ale #1.#C.CC@. pr. Kr. ' tre)em
stolje)u su Gri poeli svoje vrijeme raunati prema olimpijadama> etverogodi*njem intervalu
izme%u igara. 0osljednje su odr5ane (8(. kad i! je rimski ar .eodozije ukinuo. 9a obronima
bre5uljka Kronos se nalazilo gledali*te za oko 7#### ljudi. Svi kandidati su se morali podvrgnuti
pret!odnom kriteriju u =lidi, gdje bi u gimnazijumu i u palestri vje5bali za same igre. Qene nisu
sudjelovale u igrama, ak ni kao gledaoi. 0rije natjeanja svi natjeatelji i sui morali su polo5iti
sveanu zakletvu da )e se boriti sveano i po*teno, odnosno da )e biti pravedni u svojim sudovima.
&gre su se odr5avale za prvog punog mjesea ljetnog solstiija, a trajale su pet dana. 6a trajanja igara je
trajao sveti mir i sva su me%usobna ratovanja u !elenskom svijetu bila obustavljena. 0rvi je dan bio
posve)en religijskim eremonijama i ritualu, a drugog su dana zapoinjala natjeanja. .ranje je bilo
osnova takmienja. 9a 1A. igrama je uveden petoboj2 tranje, baanje diska i koplja, skok u dalj i
rvanje. 9a -(. igrama je uvedeno *akanje, a kasnije pankration < neka vrsta *akanja i rvanja. 9a -7.
igrama se ve) odr5avaju natjeanja u tri etveroprega. 1limpijskim pobjedniima su se odavale
najve)e poasti, pjesnii su i! opjevali, a kipari sauvali nji!ov lik u mramoru.
0itijske igre su starogrke igre, natjeanja i sveanosti koje su se odr5avale u ast boga Apolona u
:elfima od 7@A. pr. Kr. do kraja ". st.
&stamske igre su starogrka natjeanja u atletii, trkama na kolima, konjskim trkama i muzii na &stmu
kod Korinta. 1dr5avane su svake druge godine u ast 0osejdona, a prvi puta 7A8. pr. Kr.
9emejske igre su se odr5avale u dolini u 9emeji u Argolidi svake tre)e godine u ast 6eusa.
1bu!va)ale su pan!elenska muzika, gimnastika i konjanika natjeanja. .u se nalazilo 6eusovo
-8
sveti*te, stadion, !ipodrom i kazali*te. 9a obli5njem je brdu 3eraklo, prema mitu, ubio nemejskog
lava.
C".panop#ija % potpuna o(u8ana op(e*a $(.'o$ te'o$ pjea'a
' antiko doba, naziv za potpuno naoru5anje te*ko naoru5anog pje*aka. 3opliti su te*ko naoru5ane
+pje*ake, ete. 9ji!ov novi nain borbe koji poiva na drukijem i te5em naoru5anju uvedeno je od A.
st. pr. Kr. 1ru5ana oprema im se sastoji od koplja, maa, *tita, metalne kaige, prsnog oklopa i
nazuvaka. 1brambeni *tit, koji je do sada visio na remenu oko vrata i ostavljao slobodne obje ruke,
sada se nosi na lijevoj podlaktii na remenu privr*)enom u sredi*tu *tita. Eijeva ruka uz to jo* dr5i
kariku privr*)enu na unutarnjem donjem rubu *tita. 9avalno oru5je ine oko 8 stopa duga sulia koja
se gura rukom za razliku od koplja koje se baa, i ma. Nedini problem je bio te*ka formaija i oprema
pa je bilo te*ko goniti neprijatelja. 9akon uvo%enja nove opreme i nove taktike Gri postaju najbolji
ratnii na Sredozemlju i rado i! tra5e kao pla)enike u Eibiji, Babiloniji i =giptu.
C7.pe($a*ena % pisa.a pod#o$a od osobito ob(a&ene 8ivotinjs'e 'o8e
0isa)i materijal koje se pravi od 5ivotinjski! ko5a bez dlaka, moene, napete i zagla%ene plovu)em i
bijeljene kredom. 'potreba pergamenta za pisanje je poznata na &stoku +=gipat, Asirija, od -. tis. pr.
Kr. ' prvim stolje)ima nove ere je postupno u grko>rimskom svijetu potisnuo stari papirusni svitak.
Sam naziv pergamena upu)uje na antiki grad 0ergam u $aloj Aziji gdje se u -. tis. jae proizvodio, a
najjaa proizvodnja je bila u !elenistiko doba. $ekani, gotovo bijeli pergament koji izvrsno upija
gotovo svaku vrstu tinte slu5io je sve do kasnog srednjeg vijeka kao materijal za rukopise i slike kada
ga je zamijenio papir. ' ". i 7. st. su u Konstantinopolu i ;imu se za vrednija rukopisna djela
pergamena bojala 5arko rvenom bojom. 1d C. st. su se na pergameni ponajvi*e pisale povelje i
isprave. 9akon izuma tiska pergamena se zbog svoje trajnosti upotrebljavala za priruna izdanja kao
*to su rkvene i *kolske igre. 0ergamena je osim toga od davnina slu5ila i za uvez knjiga, a upotreba
odbaeni! papira u tu svr!u sauvala je mnoge dragojene starije fragmente i palimpsete. 0ergamena
se tako%er razapinjala na bubnjeve, tambure, timbale i sline instrumente. 6bog skupog naina
proizvodnje listovi su esto rabljeni i vi*e puta, a raniji bi se tekst ostrugao. .akvi se vi*e puta
iskori*teni listovi nazivaju palimpsete, iji se prvotni tekst primjenom fizikalni! metoda mo5e uiniti
vidljivim +fotografiranje pod ultraljubiastim svjetlom,.
C@.pe(ipo#i % $(.'i *o*/i u po$(ani.ni* ophodnja*a0 u Ateni du8nost *#adia
tije'o* efebije
CC. Pi(if#e$eton % P#a*ena (ije'a0 u $(.'o* *itu (ije'a 'oja te.e u )adu o'o
4a(ta(a
gr. pLr = vatra ? fleget!o = gorimI 0Lrip!leget!on = koja vatrom plamti
CA.po#idinast % $(.5 *oni'0 $ospoda(0 v#ada( $(ada
C8.p(o'sen % $(.5 do*ain st(an/a0 s#u8beni $ostop(i*a/ i zastupni' st(anih
d(8av#jana u v#astito*e po#isu0 a zauzv(at je u posebnoj .asti u po#isu 'oji zastupa
proksenija = gostoljubivost, slu5bena du5nost proksena
Gra%anin nekog grkog grada kojeg drugi grad imenuje da zastupa interese njegovi! gra%ana u gradu
u kojem 5iviI gostoprimstvo, pravna, politika ili novana pomo). 6vanje proksena se dodjeljuje
ukazom i predstavlja poast i du5nost
A#.p(oto*a % pop(sje
gr. protoma = nju*ka, bista
(#
9aziv za plastino ljudsko poprsje ili prednji dio 5ivotinjske figure u funkiji dekorativnog elementa u
antikim likovnim i primijenjenim umjetnostima te u ar!itekturi. 0rikaz glave s vratom, te ve)eg ili
manjeg dijela ramena. :onji dio je obino ravno odsjeen. Jesto se nalazi na kvadratnom ili okruglom
postolju.
A1.p(in/eps senatus % p(va' senata
' starom ;imu tradiionalan naziv za najuglednijeg lana Senata, onog senatora ije je ime prvo na
popisu senatora. 1bino je to bio najstariji biv*i enzor patriijskog roda. 9a senatskim je sjedniama
prvi iznosio svoje mi*ljenje i glasao. .akvi prvai senata, kao Babije $aksim Konaktator, Sipion
Stariji i drugi bili su nekada najutjeajnije politike linosti republikanskog ;ima. .itulu je posljednji
nosio 4alerije Blak A". pr. Kr. 1ktavijan je -C. g. kao enzor iskljuio iz senata FnedostojneG te
sastavio novi senat od 1### lanova. 9a elu mu je bio on kao prineps senatus < o5ivio je titulu, a
njome se 5elio distanirati od kraljevske ili diktatorske vlasti koju su mu nudili i naglasiti da stare
republikanske ustanove ostaju. &menom prineps je od tada nazivao svoj polo5aj u dr5avi. 1n i njegovi
nasljednii su istiali da nji!ova vlast nije regnum ni ditatura, nego da oni vladaju in nomine
prinipis.
1. #1. -C. g. je tradiionalni datum osnivanja prinipata i ;imskog arstva.
A-.psefiz*a % od#u'a na(odne s'uptine sa za'ons'o* sna$o*0 za'on0 spo*eni' na
'oje* je ta'av za'on u'#esan da bi se javno iz#o8io
0o sadr5aju epigrafiari dijele najranije grke natpise na2 javne, vjerske, poasne, nadgrobne, privatne
i druge. Navnim se nazivaju slu5beni dr5avni natpisni akti, zakoni, ugovori, odluke +psep!ismata,. .i
natpisi su mnogobrojni, ali upotrebljivi kao izvor za povijest kasniji! vremena. $nogi su natpisi Fin
situG, na mjestu na kojem su sauvani. mnogo i! je i u zbirkama.
6akljuak starogrke puke skup*tine, koji je vrijedio samo za pojedine sluajeve i pojedine ljude,
za razliku od nomosa koji je vrijedio za sve gra%ane. Nedna od najpoznatiji! je $egarska psefizma
koja je bila jedan od povoda 0eloponeskog rata.
Nedan od takvi! izvora, vrlo va5an za na* povijesni prostor, je Eumbardska psefizma kojom se
reguliraju imovinski odnosi na otoku Koruli.
A(.psihopo*p % p(ati#a/0 sp(ovodite#j dua6 epi'#eza )e(*a0 Me('u(a
3ermo je grki bog, za*titnik putnika, pastira, lopova, trgovaa, glasnik olimpijski! bogova, sin 6eusa
i 0lejade $aje. 0andan u rimskoj mitologiji mu je bog $erkur. 1ni su 0si!opompi, oni koji prate du*e
pokojnika na drugi svijet i brinu se da one tamo sigurno stignu.
' ar!ajskoj grkoj umjetnosti prikazuju 3erma kao bradatog mu*kara odjevenog u kratki !iton i
!imation, a kasnije se prikazuje kao mladi). Atributi su mu2 krilate ipele, putni *e*ir i kaduej
+kerikeion,. 9ajuveniji njegov prikaz je 0reksitelov kip F3ermes s djetetom :ionizomG iz 1limpije.
A".(e/to% sp(ijeda0 na p(ednjoj st(ani
ve(so % st(a$a0 na pozadini
od(e&enje te'sta na #istovi*a-fo#iji*a (u'opisne $(a&e
lat. verso = parna strana lista
lat. reto, od retus = prav < prednja neparna desna strana lista u knjizi
> to su oznake za listove +folium,, a ne za stranie. 0rva strana folije je folio reto, a druga je folio
verso. Bolije su oznaavane arapski! ili rimskim brojevima.
A7.(eI sa/(o(u* % '(a#j ob(eda6 sveeni.'i nas#ov u +i*u
9ekada je kralj bio glavni sve)enik. 9akon ukidanja kraljevstva jedan je vjerski funkionar imao
naslov reH sarorum +kao u Ateni bazilej,, oito naslijediv*i vjerske kompetenije koje je nekada imao
kralj. Sve)enik s naslovom reH sarorum bio je podvrgnut vr!ovnom sve)eniku < pontifeHu
maHimusu. ;imljani su poeli *tovati etiri boga, koji su od obreda koji su im bili posve)eni postajali
osobnosti. .o su bili Nan, Nupiter, $ars i Kvirin i bo5ia 4esta. Svaki od etvorie bogova je imao
osobnog sve)enika, a reH sarorum, koji je bio nasljednik kralja, bio je zadu5en za Nana.
(1
A@.sat(ap % up(avite#j po'(ajine Pe(zijs'o$ /a(stva
0rema medijskom i staroperzijskom za*titnik dr5ave. ' staroj 0erziji kraljev namjesnik, upravitelj
velike provinije. 0odruje satrapovog vladanja naziva se satrapija. &nstituija i naziv satrapa su
postojali vjerojatno ve) u $edijskoj dr5avi. ' 0erziji, za dinastije A!menida, do ((#. pr. Kr. satrap je
formalno priznavao kraljev suverenitet, ali je imao punu politiku, administrativnu i sudbenu vlast,
kovao svoj nova, ubirao porez i davao odre%enu svotu kraljevskoj blagajni. ' vrijeme :arija &.
dr5ava je bila podijeljena na -# satrapija koje su odgovarale nekada*njim dr5avama, a svaka se dalje
dijelila na @ satrapija. ' razdoblju slabljenja entralne vlasti satrapska je vlast postala nasljedna.
1svojiv*i 0erziju, Aleksandar 4eliki zadr5ao je administrativnu podjelu na satrapije, negdje je ostavio
stare satrapske dinastije na vlasti, a drugdje je postavio na vlast svoje privr5enike, ali je vojsku i
finanije predao u ruke $akedonaa. .itula satrapa se zadr5ala stolje)ima, upravitelji u Armeniji su se
tako nazivali u vrijeme rimske dominaije i u razdoblju Sasenida. 9aziv je formalno ukinulo tek
Nustinijanovo zakonodavstvo.
' prenesenom znaenju satrap znai 1K;'.A9 4EA:A; +sinonimi despot i tiranin,.
AC.senatus /onsu#tu* u#ti*u* % pos#jednja od#u'a senata6 p(e#aza' na pos#jednje
stanje u +i*u
'bojstvo liktora Antilija od strane Grak!ovi! pristalia pru5ilo je konzulu Eiiju 1pimiju, Grak!ovom
protivniku, povod za sazivanje senata. Senat bi konzulu dao posebne ovlasti u obliku tzv. onsultum
ultimum koje bi glasile neka konzuli za*tite dr5avu. .o je bio prvi sluaj davanja ovakvi! ovlasti.
AA.sin'(etisti.'i % nastao *ijeanje*0 povezivanje* i stapanje* (az#i.itih
sastavni/a6 osobni 'u#tovi0 vje(ovanja0 bo8anstva
&zraz koji je po prvi puta upotrijebio 0lutar! za koaliiju Kre)ana koji su se sjedinili pred zajednikim
neprijateljima. ' povijesti religija, me%usobnim utjeajima nastalo spajanje razliiti! kultova i
religiozni! ideja, primanje obiaja i obreda od drugi!, potisnuti! religija. 6a ve)inu se religija mo5e
re)i da u svojim razvojnim fazama predstavljaju neki sinkretizam jer se prilago%avaju novim prilikama
i idejama +sumersko>akadska religija,. ' u5em smislu sinkretistikima se nazivaju religije
!elenistikog doba +od -. do ". st., koje su nastale prodiranjem orijentalni! elemenata u grku i rimsku
religiju. ' zajednikoj borbi protiv monoteistikog kr*)anstva i antiko se poganstvo !tjelo ujediniti u
obo5avanju jednog bo5anstva +npr. $itre, Kibele, &zide,.
A8.Sinus -#anati/us % Kva(ne(s'i za#jev
9ajstariji poznati naziv Sinu Blanatius potjee iz antikog doba. 0rema glavnome lukome entru
Blanoni +0lomin, rimski su pisi i kartografi tako nazivali u prvom redu, dio Nadranskog mora izme%u
&stre i /resa. .aj se naziv ve) tada upotrebljavao u pro*irenom smislu, tj. za prostor od istarske do
vinodolsko>velebitske obale. Kad je propala rimska Blanona, stari naziv je zamijenjen novim, Kvarner.
' rimsko doba tu su bile luke Senia, Blanona i dr.
8#.sisahtija ?sejsehtheja3 % st(esanje te(eta6 So#onovo ponitenje za'ons'ih od(edbi
o du8ni.'o* (opstvu u Ateni
Solon je tim zakonom oslobodio narod robovanja, onemogu)io zajmove uz tjelesne zaloge, ukinuo
privatne i dr5avne dugove. 0lutar! itira Solonove sti!ove u kojima se spominje skidanje kamena s
du5niki! seoski! posjeda. 'kinuo je sa sisa!tijom svaku !ipoteku na zemlju du5nika, odstranio
kamene stupove koji su zajmodavi bili postavili na njivama du5nika u znak zadu5enja te oslobodio
sve koji su zbog duga bili u zatvoru ili ropstvu.
81.sist(u* % e$ipats'a uda(a#j'a0 $#azba#o u ob(edi*a bo8i/e Izide
'z bubanj jedna od najstariji! i najra*ireniji! muziki! udaraljki, poznata svim narodima starog
vijeka, pretea triangla. 4rsta udaraljke srodna egrtaljki. 1d -@##. pr. Kr. ra*irio se i po
$ezopotamiji, a kasnije se javlja i u svim antikim kulturama Sredozemlja u nekoliko varijanti.
Sastojao se od nekoliko zvonaa, metalni! koluta ili ploia privr*)eni! za metalni okvir. Kada se
(-
instrument zatrese oni zazvue. Glazbalo se koristilo u obredima bo5ie &zide. 6adr5ao se do danas u
armenskom bogoslu5ju i u primitivnim obliima u Afrii.
8-.stadij % $(.'a *je(a za du8inu
Starogrka mjera za du5inu, lokalno je varirala +u 1limpiji je iznosila 18- m, izme%u 1C8 i -1( m. '
!elenistiko vrijeme bilo je i kra)i! stadia. 9a antikim olimpijskim igrama organizirana su natjeanja
u tranju na 1 stadij +du5ina stadiona, ili vi*e.
8(.state( % $(.'a jedini/a te8ine z#atno$ i s(eb(no$ nov/a
0rvobitna mjera za te5inu, kasnije novana jedinia u razliitim antikim metalistikim, zlatnim i
srebrnim valutama. 4rijednost i te5ina su mu varirali prema vremenu i mjestu kad se kovao.
0erzijski zlatni stater +dereikos, te5io je A,(A7 g.
=ubejsko>atiki zlatni stater +didra!mon, te5io je A,C g, a srebrni +tetradra!on, 1C," g. Korintski
srebrni stater +tridra!mon, A,7 g.
8".stefanits'o natje/anje % natje/anje $dje pobjedni' bude ovjen.an0 dobiva
vijena/6 p(venstveno panhe#ens'e i$(e
natjeanje je takmienje kandidata za dobivanje nagrade za ostvarenje kakvog knji5evnog,
umjetnikog ili sportskog uspje!a.
87.ste#a % spo*eni' u ob#i'u usp(avne p#o.e
' antiko doba vertikalna kamena ploa koja je slu5ila u razliite svr!e2 kao nadgrobni spomenik
+stela funereria,, granini kamen, votivni spomenik +stela votiva, itd. ;edovito ima natpis ili je
ukra*ena figuralnom ili geometrijskom dekoraijom. Stele s likom vladara postoje ve) u
$ezopotamiji.
' Grkoj se najstarije stele javljaju u $ikeni2 nadgrobne ploe ukra*ene motivom spirale i prizorom iz
lova.
' klasinoj grkoj kulturi stela je najprije duguljastog oblika i u svom gornjem djelu ukra*ena
palmetom ili sfingom.
' @. st. pr. Kr. na steli se javlja ljudski lik u niskom reljefu +Aristionova i Alksenorova stela,. ' to
vrijeme se u Sparti razvija poseban tip stele2 niska ploa s prikazom pokojnika koji sjedi. ' 7. i ". st.
pr. Kr. u Ateni umjetnost na stelama posti5e vr!una2 stele su skoro kvadratina oblika, mnoge
dobivaju oblik edikule, a na njima su u visokom reljefu prikazani pokojnii. &z tog su razdoblja
poznate stele 3egese, stela :eksileja i niz drugi!, posebno s atenskog groblja :ipilon.
' &taliji se prve stele javljaju ve) u eneolitiku, a posebno su brojne one iz etrurskog perioda.
6animljivi primjeri sa zaobljenim gornjim djelom od 7. do ". st. pr. Kr. potjeu iz Belesine +Bologna,.
' rimsko doba stela kao nadgrobni spomenik ulazi u op)u upotrebu, posebno u podrujima uz ;ajnu i
:unav, kao i u ju5nim provinijama arstva. 4rlo su este i u na*im krajevima.
8@.Sti$a0 St9's % (ije'a u $(.'o* podze*no* svijetu
9ajznamenitija rijeka koja je tekla oko ijelog 3ada. 0reko nje 3aron prevozi du*e napla)uju)i
vozarinu < pokojniku se stavlja novi) u usta. &me StLks znai mr5nja, a u nju su se bogovi zaklinjali.
.akvu zakletvu nije mogu)e prekr*iti, jer bi i! to stajalo bo5anske mo)i. 0o mitu njome je tekla blatna
i ledena voda. 0ersonifiirana StLks je k)i 1eana i .etije, najuzvi*enija me%u svojim sestrama.
9jezina se !ladna voda smatrala smrtonosnom, a njome je, prema legendi, bio otrovan Aleksandar
$akedonski.
8C.te# % ?a(a5 4e##6 b(e8u#ja' nastao nizanje* naseobina na isto*e po#o8aju tije'o*
vie tisu#jea
' ar!eologiji zemljani bre5uljak nastao nakupljanjem otpadaka i uvijek novim gradnjama na istom
mjestu kroz stolje)a. 9a takvim mjestima vidljivi su slojevi i izmjenjivanje pojedini! tipova
materijalni! kultura. 9pr. .roja, .ell>el>Amarna.
((
8A.tae(odo'0 tea(odo' % $(.5 s#u8beni do*ain teo(a
88.teo( % $(.5 sve.ani pos#ani' u sa'(a#ne sv(he0 .#an d(8avno$ hodo.aa i#i
izas#anstva 'oje poziva na panhe#ens'e i$(e
1##. teo(ija % $(.5 s#u8beno sve.ano izas#anstvo u sa'(a#ne sv(he6 ta'o&e( i
po$#ed0 $#edanje"
Sistem znanja ili s!va)anja o nekoj pojavi ili skupini pojava, zasnovan na uoavanju nji!ove bitne
zakonomjernostiI nauno, uop)eno obja*njenje, interpretaija odre%enog iskustva iz jednog prinipaI
svaka nauna !ipoteza, ako se potvrdi novim empirijskim injeniama postaje teorija.
1#1. tho#os % $(a&evina o'(u$#o$ t#o/(ta
' antikoj ar!itekturi naziv za gra%evine kru5nog tlorta. 9ajstariji poznati t!olosi se javljaju u
$ikenskoj kulturi +riznia $inijaa u 1r!omenu, Atrejeva i druge riznie u $ikeni,, u =trurskoj
kulturi, u prapovijesnoj kulturi Sardinije i u mnogim drugim prapovijesnim kulturama. ' klasino
!elenistiko vrijeme u Grkoj t!olos se u funkiji !rama ili !eroona javlja relativno rijetko +u :elfima,
=pidauru, 1limpiji, Samotraki,, jednako kao i u rimskoj ar!itekturi. +!ram ;ome i Auguste u Ateni,
4estin !ram i 0anteon u ;imu,
1#-. 4it?i3us0 '#as5 4it0 4itij0 t(ad5 4it0 4i/ij % (ije'a K('a
Krka je rijeka u :almaiji, izvire (,7 km sjeveroistono od Knina. .ee Kistanskom zaravni i kod
Kibenika utjee u more. :uljina toka iznosi C7,- km. 0ored pritoka Krki)a koji rijeka prima
neposredno nakon izvora, u Krku utjee potok Kosovia, a u blizina Knina i 1ra*nia. Kod Knina
Krka mijenja smjer i tee od S& prema N6. 1A8A. prva !idroelektrana na Krki kod Skradinskog buka, a
podignuto i! je oko ". Skradinski buk ima turistiko znaenje. &zme%u Krke i 9eretve se nalazi
:uvanjsko polje sa sredi*tem u utvrdi :elminija, glavnoj utvrdi ilirskog plemena :elmata, danas selo
Borani. ;imljani su tu utvrdu razorili 177. pr. Kr.
1#(. t(anshu*a/ija % se#i#a.'i na.in 8ivota sto.a(s'ih na(oda6 sto'a se p(e*a
$odinje* dobu napasa na nizina*a i#i p#anins'i* ob(on/i*a0 a p(ati je .itava
zajedni/a
'zgoj doma)i! 5ivotinja poinje u mla%e kameno doba. 0rapovijesni ovjek je pripitomio nekoliko
vrsta 5ivotinja +ova, koza, govedo, konj..,. 1d nji! je dobivao razne proizvode, a kasnije se koristio i
nji!ovom radnom snagom. 'zgoj stoke je bila prva privredna djelatnost koje se provodila najprije na
nomadski nain. 9omadi su pojedini ili skupine ljudi koje nemaju stalno boravi*te, ve) se stalno sele
od mjesta do mjesta, a mogu biti i lovi, sakupljai plodova, korijenja ili sitni! 5ivotinja i stoari.
9omadi stoari su najbrojniji, a odr5ali su se do danas u stepskim i pustinjskim oblastima +Arabija,
stepski krajevi Azije,, a donedavno i! je bilo i na Balkanskom poluotoku. 1ni uzgajaju stoku
prilago%enu odre%enom podruju. Qive iskljuivo od stoarstva. ' novije doba u nomada stoara ima
tragova rodovskog ure%enja i feudalni! odnosa. Gotovo sav posao oko stoke obavljaju mu*kari. Qene
odr5avaju skloni*te, pripremaju !ranu i brinu se za odgoj djee.
1#". tu*u# % $(obni hu*a'
' prapovijesnoj terminologiji naziv za ve)i ili manji !umak od zemlje ili nasuta kamenja pod kojim se
nalazi jedan ili vi*e grobova. $rtva je pokopan izravno na povr*ini zemlje, u iskopanoj raki ili
sagra%enoj grobnoj komori. Kod zemljani! tumula obodnia je esto oblo5ena kamenjem. .umula ima
na nordijskom podruju ve) u neolitikuI potkraj neolitika i u bronano doba obiaj podizanja tumula je
pro*iren na golemom podruju do ju5ne ;usije. 6a srednjoeuropsko bronano doba tumul je
karakteristian oblik groba. ' mla%e 5eljezno doba tumuli postepeno nestaju, ali se gdjekad javljaju i u
doba seobe narodaI na nordijskom su se podruju odr5ali sve do vikin*ki! vremena.
("
OSO1E
5 A$idi i Eu(ipontidi % spa(tans'e '(a#jevs'e obite#ji
Sparta je, od kad je prate povijesni dokumenti, uvijek imala dva kralja2 jednog iz roda Agida, a drugog
iz roda =uripontida. 4jerojatno su ta dva gensa imala veliki! zasluga u osvajanju Eakonije. Kralja je
naslje%ivao onaj sin koji se prvi rodio nakon oeva dolaska na vlast. Spartanski kraljevi su imali
kraljevski ugled, prva mjesta u svemu, najve)e zemljoposjede. 1ni su bili vr!ovni zapovjednii vojske
i na bojnom polju su imali neogranienu vlast, uz kontrolu efora. ' doba mira imali su gotovo
beznaajnu ulogu < bili su zadu5eni za kult kao sve)enii dvaju 6eusovi! !ramova, rje*avali su neka
pravna pitanja i bili zadu5eni za ure%ivanje putova. 1ba su kralja zajedniki odluivala, a nadzirali su
i! efori.
H5 A#euadi % v#ada('a #oza u 7a(si u 4esa#iji
0otomi Aleue. Bili su na Kserksovoj strani u ratu s 0erzijanima.
C5 Ma('o :ipsanije A$(ipa ?E!5 % H53 % Au$ustov vojs'ovo&a0 su(adni' i
zet
;imski vojskovo%a, jedan od najznaajniji! ljudi Augustovog vremena. 6apovijedao je Augustovom
vojskom u ratovima s Euijem Antonijem "1. pr. Kr., Sekstom 0ompejem (@. pr. Kr i $arkom
Antonijem (-.D(1. pr. Kr. 'pravljao je Galijom, pobijedio barbare u Kimerijskom Bosporu i vratio
legijske orlove koje je $itridad pret!odno zarobio. 1@. pr. Kr. je Qidovima potvrdio nji!ove
privilegije. Bio je konzul, enzor i tribun. Gradio je putove u Galiji, obnovio rimske vodovode,
sagradio 0anteon u ;imu, zasnovao kartu svijeta koja je kasnije ra%ena prema njegovim podatima
+1rbis 0itus,.
G5 7u/ije Ani/ije 2a#o % p(eto( u I#i(i'u0 dobio 4(ei i#i(s'i (at p(i*ivi
p(edaju od '(a#ja 2en/ija
' vrijeme .re)eg ilirskog rata, rimski vojskovo%a Euije Anije Galo je, na elu (####, vojnika
krenuo prema sna5no utvr%enoj Skodri, glavnom gradu &lirske dr5ave gdje se sklonio kralj Genije.
Genije nije dugo izdr5ao opsadu rimski! legija pa se morao 1@A. pr. Kr. predati. Kralja je sa ijelom
obitelji Euije poslao u &taliju i to je bio kraj &lirskog kraljevstva. 1@C. pr. Kr. Euije je sazvao
skup*tinu ilirski! plemenski! glavara u Skodri i tu objavio Fu ime senata i naroda rimskogG da su sva
ona plemena i gradovi koji su pre*li na stranu ;ima prije pada Genija slobodni i da ne trebaju pla)ati
danak. .o se odnosilo na plemena .aulanata, 0irusta, :aorsa te na stanovnike gradova ;!izona,
1inijuma i Eissosa. &lirsko je kraljevstvo bilo podijeljeno na tri djela pod izravnom rimskom vla*)u.
L5 Anti$onovii F Anti$onidi % v#ada(s'a #oza dijadoha u Ma'edoniji
0otomi Antigona &. Nednookog, kralja $akedonije, jedan od dijado!a Aleksandra. 6apovjednik
pje*adije u vojsi Aleksandra 4elikog. (((. pr. Kr. postao je satrap velike Brigije, Eikije i 0amflije.
Stvorio je svoju dr5avu u Aziji od 3elesponta do =ufrata kojom su prolazili najva5niji trgovaki
putovi iz Azije prema Sredozemnom moru. u Babilonu su (-(. pr. Kr. najmo)niji Aleksandrovi
vojskovo%e podijelili me%u sobom satrapije. Antigon je dobio Brigiju, Eikiju i 0anfliju, Eizima!
.rakiju, Eeonat 3elespontsku Brigiju, Eaomedon Siriju, a 0tolomej =gipat. 9akon raspodjele satrapija
me%u vojskovo%ama je nastala borba za vlast. Antigon i Eeonat su odbili podr5ati =omena pri
zauzimanju Kapadokije. 0oslije pobjede nad vladarom =gipta, 0tolomejem &., u pomorskoj Biti kod
Salamije, Antigon se na /ipru (#@. pr. Kr. proglasio kraljem. 0oginuo je (#1. u Biti kod &psosa protiv
udru5eni! dijado!a koji su zatim podijelili njegovu dr5avu.
E5 A($ejevii F A($eadi % *a'edons'a v#ada(s'a #oza
4ladarska loza od C. st. pr. Kr. pa sve do (#8. pr. Kr. Kralja je iz plemi)kog roda Argeada imenovalo
plemi)ko vije)e, a vojna skup*tina potvr%ivala. :inastija je od 7. st. uvrstila polo5aj prema plemstvu.
Smatrali su sami sebe 3eraklovim potomima < prema predaji su tri lana roda 3eraklida krenula
istono od svog rodnog mjesta. 9aselili su se sjeverno od .esalije, gdje je najmla%i od ove trojie
bra)e < 0eridika, osnovao kraljevstvo. 1voj dinastiji pripadaju Bilip $akedonski i njegov sina
(7
Aleksandar. 0osljednji lan ove dinastije je bio sin Aleksandra 4elikog, Aleksandar &4., kojeg je ovaj
imao s ;oksanom, a ro%en je nakon smrti svog oa.
M5 Ata#ovii F Ata#tidi % v#ada(s'a #oza dijadoha u Pe($a*u
0oznata su tri kralja koje su vladala u (. i -. st. pr. Kr. 4ladali su ijelim podrujem $. Azije,
0ergamom. :inastija je dobila ime po Atalu &. < Atalidi. Atal je bio prvi azijski kralj koji je s!vatio
korisnost sklapanja saveza s ;imom. 9akon mira u Apameji 1AA. pr. Kr. 0ergamsko se kraljevstvo
prostiralo sve do .aurosa. Stara grka kolonija u Noniji, =fez, postala je najva5nija luka 0ergamskog
kraljevstva. 0oseban je naglasak na tre)em kralju, koji je oporuno ostavio dr5avu ;imu 1((. pr. Kr.
nju je ;im formirao u novu proviniju ;imskog /arstva, tzv. Aziju < prvu rimsku proviniju na
Azijskom kontinentu.
=5 1a#ej % i#i(s'i '(a#j iz s(edine H5 st5 p(5 K(5
Bio je na elu jednog dijela &lirskog kraljevstva, nakon *to je ono 1@C. pr. Kr. podijeljeno na tri dijela.
0oku*ao je zadr5ati kakav>takav kontinuitet ilirske dr5avnosti uz te*ke uvjete rimske okupaije. '
poetku je sjedi*te njegove dr5ave bio ;!izon +Boka Kotorska,, a kasnije mo5da 0!aros. 1sniva je
prve ilirske dinastije. Bio je poslu*an rimski podanik, a o njemu znamo po novu kojeg je kovao te je
tako bio jedini ilirski vladar koji je u to vrijeme kovao nova. 9a novu je prikazana boginja :ijana.
Nedan dio emisije je kovan u ;!izonu, a drugi na 3varu.
N5 1a(di#ej0 1a(di# % i#i(s'i '(a#j0 p(otivni' -i#ipa II5 Ma'edons'o$ u (adu
CLN5 p(5 K(5
9asljednik makedonskog kralja 0erdike, protivnik Bilipa && $akedonskog. Bilip &&. je sakupio veliku
vojsku i (78. pr. Kr. porazio ilirskog kralja Bardileja prisiliv*i ga da se povue s makedonskog
teritorija. .ada je ustanovljena grania izme%u &lirije i $akedonije na 1!ridskom jezeru. Bardilej je
pravi osniva prve dinastije koja vlada &lirskom dr5avom, a inilo ju je 8 kraljeva.
!5 1ind % japods'o bo8anstvo
&lirsko bo5anstvo izvora i voda, posvjedoeno kod Napoda koji su stanovali u dolini 'ne, kod Bi!a)aI
najznaajnije nji!ovo bo5anstvo. Brojni natpisi iz 0rivilie kod Bi!a)a pokazuju da je bio identifiiran
s 9eptunom. .i 5rtvenii su vjerojatno u vezi s nekim !ramom Bindusa u 0rivilii. 4otivna ara,
otkrivena u sveti*tu bo5anstva Binda na izvoru 0rivilie kod Bi!a)a. 0odigao ju je .. Eantius ;ufus <
Fpraepositus &apodumG, visine je 8@, a *irine "C m.
5 ,e*osten
a3 ,e*osten % atens'i vojs'ovo&a u Pe#opones'o* (atu
"-@. pr. Kr. opusto*io Eeukadu, neprestano ratovao s =tolima. Sauvao Atenjanima peloponesko
upori*te 9aupakt, pobijedio Abrakije, zaposjeo 0il, uni*tio spartansku flotu u Beoiji odakle se
morao povu)i. "1(. pr. Kr. pora5en na Siiliji i zarobljen s vojskovo%om 9ikijom. 0rema jednoj verziji
izvr*io je samoubojstvo, a prema drugoj je , zajedno s 9ikijom, smaknut.
b3 ,e*osten ?C=G5 p(5 K(5 % CHH5 p(5 K(3 % atens'i $ovo(ni'0 p(otivni' -i#ipa II5
Ma'edons'o$ i d(8avni'
Govorni*tvo uio kod &zeja. 4e) u dvadesetoj godini dobio proes protiv skrbnika, koji su mu
upropastili oevinu. 0oslije je bio uitelj govorni*tva i odvjetnik +logograf,, pa je pisao govore za
svoje klijente. &stakao se i u politikim govorima +filipike,. 6a Aleksandra 4elikog se nije istiao u
politikom 5ivotu i uklonio se iz Atene. Kad je, nakon smrti Aleksandra, u Grkoj buknuo ustanak,
:emosten se ponovo anga5irao protiv $akedonaa, koji su ga osudili na smrt nakon pobjede kod
Kranona i zauze)a Atene. 1n je, me%utim, pobjegao na otok Kalauriju i tu popio otrov.
H5 dija'(ij % 8ite#ji ati.'o$ pob(&a ,ija'(ije6 st(an'a u Pizist(atovo doba
9akon Solonova odlaska, u Ateni su se za vlast borile tri stranke2 primoraa +na elu $egaklom, te5ili
umjerenoj vladavini,, ravniara +Eikurg, 5eljeli oligar!iju,, br%ana +0izistratI siroma*ni br%ani iz atike
(@
zagore koji su smatrali da im je Solon dao malo, pa su tra5ili podjelu zemlje,. :ijakrije je 0izistrat
iskoristio da bi do*ao na vlast i uveo tiranidu u Ateni.
C5 Pub#ije Ko(ne#ije ,o#abe#a % Au$ustov i 4ibe(ijev #e$at u I#i(i'u
;imski vojskovo%a, konzul i dr5avnik. "C. pr. Kr., kao puki tribun, obnovio je zakonski prijedlog o
ukidanju dugova i oslobo%enju od strane zastupnika. :igao je ustanak u kojemu su sudjelovali plebeji
i osu%enii, a ugu*io ga je $arko Antonije. &stakao se u pokretu gu*enja Fla5nog $arijaG. 1d 1". do
-#. upravljao je Gornjim &lirikom +:almaijom,. 0lanskom izgradnjom putova povezao je glavni grad
provinije, Salonu, s unutra*njo*)u. 1 njegovoj vladavini govore natpisi prona%eni na na*em tlu.
G5 Epu#on % hista(s'i '(a#j0 ubio se p(i padu Neza'/ija
Jim je sjeo na prijestolje zapoeo se pripremati za borbu protiv ;imljana. 1ni su 1CA. pr. Kr. poslali
protiv njega svoju vojsku s konzulom A. $anlijem 4ulzunom na elu. =pulon je pora5en na sjeveru
&stre pa se povukao u utvr%eni 9ezakij. ;imljani su skrenuli tok rjeie koja je tekla podno grada te
tako oduzeli opsjednutima pitku vodu. 3istri su odluili radije umrijeti nego predati grad
neprijateljima. 'bijali su svoje 5ene i djeu te i! baali mrtve niz gradske zidine. =pulon se sam ubio
maem. 9akon pada 9ezakija pod rimsku vlast padaju i drugi !istarski gradovi.
L5 Au#o 2abinije % Ceza(ov .asni'0 po(a8en od ,e#*ata0 iz$ubio bojne
zna'ove
;imski vojskovo%a, 0ompejev prista*a. ' ju5no &taliji je izgradio Gabinijevu estu +4ia Gabinia,.
0redlo5io je da se 0ompeju da zapovjedni*tvo u ratu s gusarima. Bio je 0ompejev legat u Aziji i Siriji,
puki tribun, pretor, konzul. 7@. pr. Kr. je prognan iz rima jer je bio optu5en da ga je potkupio
egipatski kralj 0tolomej Aulet kojeg je doveo na prijestolje. "8. pr. Kr. je pozvan natrag u ;im i, po
/ezarovu nalogu, poveo je vojsku u &lirik kako bi pomogla Eiburnima u borbi protiv :elmata.
9jegova se vojska te*ko probijala kroz zemlju Napoda, a zatim i :elmata koji su ju doekali kod grada
SLnodiuma i gotovo uni*tili. 0ora5en od :elmata i izgubiv*i bojne znakove, morao se povu)i u Salonu
gdje je uskoro i umro.
E5 2(abo % '(a#jevs'o i*e i#i nas#ov 'od I#i(a
Grabos je ilirski kralj, koji dolazi na vlast nakon BardLlisa +(78.D(7A.,. Godine -7@. pr. Kr. je
sklopljen, na iniijativu Atenjana, protu>makedonski savez izme%u Atenjana, 0eonaa i &lira. ' ast
toga saveza je podignuta mramorna stela u Ateni na kojoj se spominje i Grabos, ilirski vladar. 0orazio
ga je Bilip &&. i tako je obuzdana mo) &lira u $akedoniji.
M5 )a(*odije i A(isto$iton % ti(anouboji/e
Atenjani, dva prijatelja koji su, zbog javne uvrede 3armodijeve sestre, ubili tiranina 3ipar!a u Ateni
71". prilikom panatenejski! igara. 3tjeli su ubiti i 3ipar!ovog brata i suvladara 3ipiju, ali im nije
uspjelo. 3ipija je etiri godine nakon atentata protjeran iz Atene. Kasnije su ova dvojia atentatora
posebno *tovana kao muenii jer se mislilo da i! je na atentat naveo politiki, a ne osobni razlog.
3ermodije je ubijen na mjestu atentata, a Aristogiton je umro na muili*tu. Atenjani su i! *tovali kao
osloboditelje i tiranoubojia, a podigli su im i spomenik na Akropoli koji je oko 71#. pr. Kr. nainio
Atenor. Kad ga je Kserkso otpremio u Suzu zamijenjen je drugim, djelom Kritije i 9esiota. Nedna
kopija tog djela sauvana je u napuljskom muzeju. 1bojiu su opjevali pjesnii, me%u kojima i
Kalistrat.
=5 Katon
a3 Ma('o Po(/ije Katon Sta(iji Cenzo( ?HCG5 p(5 K(5 % GN5 p(5 K(53
;imski vojskovo%a, politiar i pisa iz .uskula. Sudjelovao je u ratu protiv 3anibala. Kao konzul se
o*tro suprotstavljao pretjeranoj rasko*i. /enzorsku je slu5bu 1A". pr. Kr. obavljao jako strogo pa je
prema tome i nazvan /ensorus +/enzor,. 'porno je tra5io da se Kartaga razori. Ka5u da je svaki govor
u senatu zavr*avao rijeima2 F/eterum onseo /!artaginam delendam esse.G Konzervativa, u
opoziiji prema Sipionu $la%em, koji je podupirao *irenje grke kulture. Glavno djelo F1riginesG je
obu!va)alo rimsku povijest od osnutka ;ima i drugi! italski! gradova pa do njegovog vremena.
&stakao se i kao govornik. 9apisao je eniklopediju korisni! znanja za svoga sina2 F0raeepta ad
(C
filiumG. 1d njegovog je knji5evnog rada, osim u fragmentima, do danas sauvano jedino F:e agri
ulturaG, prvo sauvano rimsko prozno djelo.
b3 Ma('o Po(/ije Katon M#a&i Dti.'i ?NL5 p(5 K(5 % GE5 p(5 K(53
;imski politiar. 6alagao se za smaknu)e Katilinini! drugova. ' gra%anskom je ratu uz 0ompeja, a
protiv /ezara. 9akon 0ompejeva poraza "@. pr. Kr. kod .apsa u Afrii, ubio se u 'tii i prema tome
nazvan 'tiki. Smatran je idealnim likom stoikog republikana.
N5 Kipse#idi % #oza ti(ana u Ko(intu
0otomi Kipsela, tiranina u Korintu koji je podigao mo) toga grada osnivanjem naseobina i
pro*irivanjem trgovine. Gradio je sjajne gra%evine. 9akon tridesetogodi*nje vladavine ostavio je vlast
sinu 0erijandru. 0erijandar je, da bi pomogao manjim obrtniima, zabranio dobavljanje robova. .ako
bogatiji privrednik, koji se koristi robovskom snagom, nije mogao konkurirati slabijim obrtniima.
H!5 K(itija i Nesiot % 'ipa(i0 iz$(adi#i $(upu 4i(anouboji/e
Kritije i 9esiot su vjerojatno bili bra)a kipari. :jelovali su u prvoj pol. 7. st. pr. Kr. Jini se da su, u
prvom redu, bili majstori bronane plastike. 1ko "CC. pr. Kr. su za grad Atenu nainili grupu
.iranoubojie koja, umjesto Antenorove starije grupe, nosi obilje5ja zaka*njele ar!aike. 9jima
pripisuju i kip mladog efeba koji se uva u Ateni, u $uzeju Akropole. 9a Akropoli je na%eno jo* pet
baza s nji!ovim signaturama, me%u kojima je i baza statue !oplitodroma =pi!arna.
H5 Sv5 Kvi(in % bis'up Sis/ije0 *u.eni'
Bio je biskup u Sisiji od -A". pa do svoje smrti (#(. g. Qivio je u vrijeme posljednji! veliki! progona
kr*)ana, koje je provodila rimska vlast, u vrijeme vladavine :iokleijana i $aksimilijana. :iokleijan
je (#(. g. izdao stroge zakone protiv kr*)ana na temelju koji! je bio i u!i)en Sisaki biskup Kvirin. &z
Sisije ga *alju u Savariju da ga tamo osude na smrt. 'topljen je u rijei Sibaris +danas Guns,, koja
tee pokraj grada. .om se prilikom zbilo udo2 kad je baen u rijeku, dugo je ostao na povr*ini i
razgovarao s prisutnima. Kad je napokon potonuo, kr*)ani su izvadili njegovo tijelo iz rijeke i
po!ranili ga u rkvi u Savariji. 6bog provale 3una, tijelo je preneseno u ;im, od kuda se prenosi u
rkvu Sv. $arije Bo5je preko .ibera, gdje se i danas nalazi.
HH5 Me#'a(t % $(ads'i bo$ 4i(a0 u he#enisti.'o doba izjedna.en s )e(a'#o*
' fenikom znaenju Fgospodar gradaG, plemenski bog Beniana, naroito za*titnik .ira, prvotno
mo5da bog plodnosti ili 5ivota i smrti, vjerojatno identifiiran sa sunem. Ktovan je u Kartagi, te
drugim fenikim gradovima. :at mu je lik ratnika i pomora. Gri su ga poistovjetili s 3eraklom.
HC5 Minos % '(ets'i '(a#j
4jerojatno povijesna linost < prvi kraj Krete +o njemu pi*u 3omer i .ukidid,, koji je, u*av*i u mit,
postao sin 6eusa i =urope, mu5 0asifaje. 0rema tradiiji mudar zakonodava i osniva kretske mo)i i
niza kretski gradova. Bio je i promiatelj kretske talasokraije, Knosos je bio njegova prijestolnia i
sredi*te njegove velike pomorske mo)i. 0oslao je svoga sina Andrugelija da sudjeluje u igrama u
Ateni gdje je i pobijedio, ali ga je od zavisti ubio =geus, Atenski kralj. $inos je Atenjanima nametnuo
danakI svaki! devet godina morali su slati po sedam djevia i mladi)a, koji su bili !rana udovi*tu
$inotauru. 9a Kreti mu je grki umjetnik :edal sagradio Eabirint za $inotaura. Eabirint se zvao
palaa sjekira < tako ga je zvao =vans jer su u njoj prikazane svete sjekire s dvostrukom o*triom <
labris. 1ne su bile simbol kraljevske vlasti. .ezej je uz pomo) Arijadne, jedne od $inosovi! k)eri,
ubio $inotaura. $inos je, progone)i :edala, prona*ao smrt na Siiliji. Gri su vjerovali da je $inos
poslije smrti postao suda u podzemnom svijetu uz =aka i ;adamanta.
HG5 M9ti#ios6 Miti#?ije3 % i#i(s'i '(a#j o'o HM!5 p(5 K(5
' ju5noj &liriji < grka kolonije :Lrra!ion kuje nova koji vrlo brzo postaje popularan kod &lira.
&lirizaijom tog grada pojavljuje se na novu sve vi*e ilirski! imena, pa se mo5e govoriti o ilirsko>
grkom novu. ' seriji nova koji se tamo kuje pojavljuje se i nova ilirski! vladara $onouniosa i
njegova nasljednika $Ltiliosa. 1 ovom posljednjem imamo vijesti iz -C#. pr. Kr. 4jerojatno je
sudjelovao u &lirsko>epirskom ratu. Stolovao je u :Lrra!ionu +:ira!iju,.
(A
HL5 Mo#oani % na(od u sta(o* Epi(u iz 'oje$ je v#ada(s'a #oza Epi(s'o$
'(a#jevstva
9ajistaknutije antiko pleme u =piru, iji su vladari isprva vladali podrujem oko 6eusovog podruja
u :odoni, a kasnije itavim =pirom. 9ji!ov je kralj 0ir &&. ratovao kao saveznik .arenata protiv
;imljana u &taliji. .ijekom povijesti su esto povezivani s $akedonijom. 1limpija, majka Aleksandra
4elikog je potjeala iz dinastije molo*ki! kraljeva. 0oetkom -. st. pr. Kr. do*li su pod vlast
$akedonaa, a 1"@. pr. Kr. pod vlast ;imljana. ' antiko doba na glasu su bili molo*ki lovaki psi.
HE5 Monounios6 Monunije % i#i(s'i '(a#j o'o H=!5 p(5 K(5
9asljednik Bardileja &&., a njega naslje%uje $itilije. 'z $itilija, prvi u nizu ilirski! kraljeva koji je
kovao nova s vlastitim imenom u :ira!iju gdje je i stolovao.
HM5 Nabatej/i % na(od 'oji je u he#enisti.'o v(ije*e 'ont(o#i(ao t($ova.'e
putove iz*e&u A(abije i Si(ije ?oni 'oji svijet#e3
Arapski narod naseljen u @.DC. st. pr. Kr. na podruju oko Sinajskog poluotoka i uz sjeveroistonu
obalu /rvenog mora. 1ko "##. pr. Kr. osnovali su dr5avu s glavnim gradom 0etrom koja se
karavanskom trgovinom uzdigla do velikog bogatstva. 9ji!ovo se podruje ne ograniava samo na
0etru ve) se *iri du5 Akadskog zaljeva kojim su 9abateji gusarili. Kasnije Gaza postaje va5nim
lukim gradom za trgovinu s =giptom. 9akon dugogodi*nje borbe s arapskim kraljevima poinju igrati
vode)u ulogu. 1dr5avaju tijesne veze s 0almirom do -. st. pr. Kr., te su ostaju samostalan narod.
4ladar Areta &&&. +1. st. pr. Kr, znatno je pro*irio teritorij dr5ave, ali je i dalje bio prisiljen pla)ati
danak ;imljanima. 0osljednji znaajni vladar ne Areta &4. +". pr. Kr. < "#.,, koji je u odnosu na
;imljane ouvao gotovo potpunu samostalnost. 9abatejska se dr5ava odr5ala do 1#". g. kada su ju
;imljani pokorili i pretvorili u pokrajinu Arabiju. Nezik nabatejski! spomenika, jest aramejski.
;eligiozni kult su iskazivali na brdima i u spiljama Fgospodaru nebaG :usaresu.
H=5 pa(a#iji % 8ite#ji anti.'o$ p(ioba#ja Pa(a#ije0 st(an'a u Pizist(atovo
doba
Stranka primoraa, na elu s $egaklom, Alkemenovim sinom, o kojima se govorilo da te5e za
umjerenom vladavinom. 9azvani su paraliji < po mjestu gdje su 5ivjeli +0aralija je obalni dio Atike,
HN5 pedijeji % 8ite#ji (avni/e Pedion u Ati/i6 st(an'a u Pizist(atovo doba
Sitni trgovi, zanatlije i mornari. Bili su zainteresirani za razvoj atenske trgovine i pomorski! snaga.
nazvani su stranka ravniara, koja je 5eljela oligar!iju. 4odio i! je Eikurg, a za nji! su uglavnom bili
eupatrifi koji su bili o*te)eni Solonovim reformama.
C!5 penta'osio*edi*ni % 'oji ubi(u L!! *je(a"6 p(vi (az(ed Atenjana u
So#onovoj podje#i
' Solonovo doba gra%ani su se dijelili prema imetku i pri!odima. 9ajbogatijima su se dr5ali
pentakosiomedimni, oni koji su imali godi*nji! pri!oda bar 7## medinma 5ita ili u istoj vrijednosti
ulja i vina. 0rema razredima su odre%ene i porezne i vojne obveze. 0entakosiomedimni su imali
najve)a prava, ali i najve)e obveze.
C5 Pines
a3 Pines % A$(onov sin0 i#i(s'i '(a#jevi u v(ije*e P(vo$ i#i(s'o$ (ata0 'asnije '(a#j
Sin Agrona i njegove prve 5ene .riteute, a ma)e!a mu je bila .euta. 9akon *to je pomogao vojno
$akedonima u ratu protiv =tolaa i izvojevao odlinu pobjedu, Agron neposredno nakon bitke
umire. 9a prijestolje stupa maloljetni 0ines, ali stvarnu je vlast vr*ila njegova mae!a .euta. 9akon
*to su pobijedili &lire u 0rvom ilirskom ratu --8.D--A. ;imljani su u5e ardijejsko podruje, koje nisu
zadr5ali za sebe, prepustili maloljetnom 0inesu, a .euta je morala abdiirati. Skrbnik 0inesa bio je
:emetrije Barski, .eutin vojvoda. 1n se u vrijeme rata priklonio ;imljanima i predao im Korkiru, a
od nji! je na upravu dobio Bar. 9akon :rugog ilirskog rata ;imljani su priznali prava maloljetnom
0inesu, iji je skrbnik nakon :emetrija postao Skerdilaida. 'mro je u 17 godini 5ivota -1C. pr. Kr.
b3 Pines % v#ada( 1(eu'a u v(ije*e Panons'o-de#a*ats'o$ ustan'a
(8
' 0anonsko>delmatskom ustanku, koji je vo%en od @. do 8. god., vr!ovno zapovjedni*tvo pobunjenika
imali su dva Batona i 0ines. Nedan Baton i 0ines vodili su Breuke koji su se najvi*e istakli. .iberije je
opkolio pobunjenike i onemogu)io im dovoz !rane. 0ines je za!tijevao da se nastavi borba, ali
vojskovo%a Baton je smatrao da &liri ne mogu pobijediti sna5nu rimsku vojsku. 0anonski su bori
kapitulirali A. god., jer se Breuki Baton nagodio s ;imljanima, izdao 0inesa i uzrokovao razdor na
sjeveru. Kralja 0inesu su predali ;imljanima.
CH5 Si#van % ita#s'o bo8anstvo u*a i po#ja0 inte(p(etatio +o*ana za
do*ae *u'o bo8anstvo na i#i(i.'o* pod(u.ju
Silvan je bio italski bog *uma i pa*njaka, a njegov ilirski pandan bio je 4idasus. ;edovit atribut
Silvana je bila siringa < vi*ejevni instrument koji se pojavljuje ve) na statui iz 4aa iz 7. st. pr. Kr. '
.opuskom su otkriveni ostai !ramova i brojni natpisi posve)eni tom rimskom bogu, pa na osnovi
toga zakljuujemo da se ilirski 4idas, po svojim atributima poklapa sa Silvanom, a njegova pratilja
.!ana odgovara rimskoj :ijani. ' :elmatskom je podruju prona%eno mnogo spomenika posve)eni!
Silvanu, :ijani i njenim pratiljama nimfama2 poznat je votivni reljef Silvana i :ijane iz 1pai)a kod
Glamoa, zatim votivni reljef Silvana i nimfa iz 6alo5ja kod Bi!a)a, te votivni reljef Silvana i nimfa
iz Garduna kod Sinja.
CC5 S'e(di#aida
a3 S'e(di#aida % i#i(s'i '(a#j u v(ije*e ,e*et(ija -a(s'o$
Godine -18. pr. Kr., po odlasku :emetrija Barskog, postao je skrbnik ilirskom kraljevi)u 0inesu
kojemu je ujedno bio i stri. 9aslijedio je kraljevi)a -1C. pr. Kr. Spasio je opsjednutu ilirsku vojsku iz
grada Boinike kano i! je .euta pret!odno poslala da zauzmu grad i dio Grke. :ardani su u to
vrijeme poeli prijetiti &lirskoj dr5avi pa se Skerdilaida morao vratiti iz =pira u &lirik. 0rije nego je
oti*ao sklopio je s =piranima sporazum koji i! je stavio u zavisan polo5aj prema &lirskoj dr5avi. Kad je
postao kralj bio je vjeran vazal ;ima i branio je rimske interese na Balkanu, osobito protiv
$akedonaa. &skoristiv*i neprilike ;imljana koje im je zadavao 3anibal, Bilip 4. Ne napao Skerdilaidu
i zauzeo dio ilirske obale.
b3 S'e(di#aida % i#i(s'i '(a#jevi0 2en/ijin sin
9akon Genijevog poraza kod Skadra, rimski pretor Euije Anije odveo je Skerdilaidu i njegov brod
u ;im kao osobit trofej.
CG5 >i*un ba( Kohba % >i*un0 sin zvijezde"
4o%a posljednjeg ustanka u Nudeji. 0ovod za ustanak je bio poku*aj da se na mjestu poru*enog
Neruzalema podigne grad =lija /apitolina, a na mjestu Neruzalemskog !rama trebao se podi)i !ram
Nupitera Kapitolijskog, pod ijim se imenom trebao odr5avati kult ara 3adrijana. Kimun se proglasio
za mesiju. 'stanii su zauzeli Neruzalem i pru5ili velik otpor. 9akon ustanka, Qidovima je zabranjeno
da 5ive na tom prostoru. Kimun, predvodnik ratnike stranke 6elota, zarobljen je 1(7. g. i odveden u
;im u trijumfalnoj povori, gdje je i pogubljen.
CL5 Pub#ije :atinije % Ceza(ov #e$at u I#i(i'u0 osvojite#j ,e#*inija
Godine 78. pr. Kr. bio je puki tribun i po njegovu je zakonu /ezar dobio na upravu /asalipinsku
Galiju i &lirik, s rokom od 7 god. i izvanredno *irokim ovlastima te pravom da unovai dvije legije.
Kao /ezarov legat, deblokirao je "C. pr. Kr. Salonu koju su opsjedali :elmati, a u Biti kod .auride
+Kipunj kod :ubrovnika, i 0ompejevo brodovlje.
CE5 :e(/in$ento(i's % $a#s'i vo&a0 Ceza(ov p(otivni'
4o%a Gala u ustanku protiv /ezara 7-. pr. Kr. 9akon pobjede Gala kod Gergovije +danas /lermont ,
/ezar se s ustaniima o*tro obraunao < ubijeno je preko "#### ljudi u gradu Avariku. 'stanak je
postao sveop)i pa su ;imljani uz pomo) germanske konjie natjerali 4erigentoriksa da se povue u
Alesiju. .amo je, zbog nedostatka !rane, bio primoran na predaju. 6atim je odveden u ;im gdje je "@.
pr. Kr. i pogubljen.
CM5 :e(zo % de#*ats'i vojvoda u bo(ba*a p(otiv O'tavijana 'od P(o*one
"#
Kad je 1ktavijan, kao /ezarov ba*tinik, potpuno skr*io republikane poku*ao je (7. pr. Kr. uz
Agripinu pomo) pokoriti buntovna ilirska plemena. 9akon *to je pokorio Napode i panonsku Sisiju,
:elmati su mu pru5ili sna5an otpor kod grada 0romone. Grad je, s 1-### ljudi, branio 4erzo,
:elmatski vojvoda. &lirska su plemena pokorena nakon pru5anja posljednjeg otpora u Sinodiju u
tvr%avi Setoriji.
C=5 :idas % autohtono bo8anstvo u pod(u.ju Ko#ap#jana i Se$eana0
inte(p(etatio +o*ana Si#van
&lirski bog *uma i pa*njaka, za*titnik izvora. ' .opuskom je otkriven 5rtvenik posve)en 4idasu i
.!ani, a njima su posve)ene i etiri zavjetne are tako%er prona%ene u .opuskom. Atribut 4idasa je
siringa.
5 Ae#ia Capito#ina % lat. Ajlija Kapitolina, trad. =lija KapitolinaI Neruzalem, rang rimske
kolonije 1(#. pos. Kr.
Neruzalem je @(. pr. Kr. osvojio rimski vojskovo%a 0ompej 4eliki. (C. pr. Kr. 3erod postaje kraljem
Nudeje. .okom njegove vladavine koja je trajala do ". pr. Kr. 3erod je ponovo izgradio !ram, utvrde i
druge elemente u gradu. 9akon njegove vladavine postavljen je niz rimski! upravitelja. 1d -@. do (@.
vladao je 0onije 0ilat koji je &susa Krista osudio na smrt zbog izdaje. Qidovi u Neruzalemu su se
pobunili protiv rastu)e rimske vlasti @@. .e je godine grad okupirao .it, sin ara 4espazijana koji je
razorio 3ram, osim 6apadnog zida. Grad je pretrpio gotovo potpuno opusto*enje za vrijeme pobune
koju je od 1(-. do 1(7. vodio Simon bar Ko!ba, tijekom koje su Qidovi prognani iz grada. 0od arem
3adrijanom grad je bio obnovljen kao poganski i ime mu je promijenjeno u Aelia /apitolina. Grad je
ouvao ime Neruzalem, ali nije ponovo bio glavni grad sve do 1#88. kad su ga osvojili Kri5ari.
H5 a$(i*enzo( < lat. agrimensor, mjernik
C5 a'e(a*i.'i neo#iti' < rano razdoblje neolitika, prije nego *to se ra*irila proizvodnja i uporaba
keramiki! posuda, a A7## < C### g. pr. Kr. na istonom Sredozemlju
9eolitik, kao razdoblje u prapovijesti, dolazi nakon mezolitika i karakterizira ga domestifikaija
5ivotinja, poei agrarne djelatnosti, sjedilaki nain 5ivota, a time i nastajanje trajni! naselja kao *to
su sela i gradovi +Neri!on, /!atal 3SLSk itd.,, pojaana trgovina, te formiranje kultura kao i
proizvodnja keramike. Akeramiki neolitik je rano razdoblje u kojem postoje svi elementi klasinog
neolitika samo *to proizvodnja keramike nije masovna pojava, tj. nije ra*irena.
G5 a'(ote(ij < gr., akrotTrionI zavr*ni uzdignuti ukras na uglovima krova zgrade ili poklopa
sarkofaga
L5 a*fo(is' < gr. amforUskos, mala amfora
E5 ana#isti < povjesniari koji opisuju doga%aje kronolo*kim redom, godinu za godinom
+posebno prvi rimski povjesniari,
M5 7u/ije An/ije < pretor u &liriku, dobio .re)i ilirski rat primiv*i predaju kralja Genija
=5 Apo'sio*en < gr. FStrugateljGI Eizipov kip mladog atleta koji strigilom uklanja prljav*tinu s
tijela, mramorna kopija u $usei 4atiani, bronani na%en u podmorju kod $alog Eo*inja,
konzervira se u 6agrebu
N5 at(ij < lat. atrium, sredi*nja prostorija rimske ku)e, op)enito2 predvorje
;imske ku)e, domus, bile su okrenute u unutra*njost. Sastojale su se od ulaznog !odnika +faues,,
atrija koji je bio s otvorenim krovom i bazenom u koji se skupljala ki*nia, spavaoniama +ubiua,,
radnim sobama +tablinum,, ku!injom +ulina,, blagovaoniom +trilinium, i vrtom +!ortus,. Sobe s
uline strane ponekad su se otvarale na uliu i slu5ile kao prodavaonie. ' vrijeme kasne republike i
"1
ranog arstva u ku)u su pristizali i grki utjeaji te su se u atrij postavljali grki stupovi, a vrt je esto
okru5ivan kolonadama +peristil,.
!5 au$u( < etru*anski i rimski sve)enik, strunjak za prorianje po letu i pona*anju ptia
.umaili su bo5ju volju prema auspiijima +znakovima,. 0romatrali su let i pona*anje ptia, udar
groma ili druge pojave te tako odre%ivali volju bogova. 9a temelju leta i pona*anja ptia odre%ivali su
i templume, svete prostore bo5je prisutnosti i *tovanja. 6a pravilno i*itavanje proroanstava koristili
su se i disiplinom =trusom.
5 Au#et < gr. AuletTs, Brula*, pridjevak vladara iz dinastije 0tolemejevi)a
H5 ba#za*a(ij < boia za mirise
C5 basi#i/a $e*ina < dvojna bazilika
Antike bazilike su kori*tene za sudske ili trgovake potrebe.
G5 bust(ofedon < gr.bus, govedo i strTfo, okre)em, Fkako se volovi okre)uG, nain pisanja
slijeva nadesno i natrag, poput kretanja volovske zaprege na oranii
"-