Professional Documents
Culture Documents
Firstner - Otpornost Materijala - Skripta
Firstner - Otpornost Materijala - Skripta
Firstner - Otpornost Materijala - Skripta
A
A
A
A A
y
max
x
max
i
i
,
( )
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
24
Na povr{ini (A) ozna~imo diferencijalno malu povr{inu (dA), sa koordinatama sopstvenog
te`i{ta ( ), i udaljenjem te`i{ta od koordinatnog po~etka ( ).
Uvedimo pojam GENERALISANA GEOMETRIJ SKA KARAKTERISTIKA POVR[INE, u vidu
slede}e funkcije:
dA J
n
A
m
=
(1.01)
Parametri (m, n) u jedna~ini (1.01) mogu imati slede}e vrednosti:
m =0,1,2 ; n =0,1,2 (1.02)
Izraz za diferencijalno malu povr{inu (dA) u koordinatnom sistemu ( , , P ) je:
d d dA = (1.03)
Ako vrednost za (dA) iz jedna~ine (1.03) uvrstimo u jedna~inu (1.01), tada dobijamo op{ti
oblik GENERALISANE GEOMETRIJ SKE KARAKTERISTIKE POVR[INE, u vidu slede}eg
integrala:
( ) ( )
d d d d d d J
f
m n
f
n m n m
= =
= =
(1.04)
Ponekad je celishodno koordinate te`i{ta ( ), umesto u koordinatnom sistemu ( , , P ),
prikazati u polarnom koordinatnom sistemu ( , , P ).
Po{to parametri (m, n) mogu imati vrednosti nazna~ene vezama (1.02), generalisana
geometrijska karakteristika povr{ine (J ), definisana integralom (1.04), dobija forme, koje u
daljem radu koristimo kao definicije, i to:
1.1.1. POVR[INA
(m=0 ; n=0)
= =
A
A dA J
0 0
[ ] 0 ;
2
=
A l dA A
A
(1.05)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
25
1.1.2. STATI^KI MOMENTI POVR[INE
(m=0 ; n=1), ili (m=1 ; n=0)
= =
S dA J
A
1 0
[ ]
3
l dA S
A
(1.06)
0 : . . .,
0 : . . .,
S kv IV III
S kv II I
S dA J
A
= =
0 1
[ ]
3
l dA S
A
(1.07)
0 : . . .,
0 : . . .,
S kv III II
S kv IV I
1.1.3. TE@I[TE I TE@I[NI KOORDINATNI SISTEM
Svakoj povr{ini (A) odgovara (mo`e se odrediti) skup pravougaonih koordinatnih sistema
(x, C, y), za koje su stati~ki momenti povr{ine (
y x
S S , ) jednaki nuli. Ugaoni polo`aj
koordinatnog sistema (x, C, y) u odnosu na op{ti koordinatni sistem ( , , P ) je invarijantan
(nezavisan).
( )
( )
= =
= =
A
y
A
x
dA y S
dA y S
0
0
(1.08)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
26
Za proizvoljno odabrani koordinatni sistem ( , , P ) va`e relacije koje su izvedene u statici.
(Sl. 1.01):
= =
= =
=
i
i
i
i i
A
A
c
i
i
i
i i
A
A
c
A
A
A
S
dA
dA
A
A
A
S
dA
dA
(1.09)
Na ovaj na~in odre| ena ta~ka (C) se zove TE@I[TE POVR[INE, a koordinatni sistem
(x, C, y) se zove TE@I[NI KOORDINATNI SISTEM.
1.1.4. AKSIJ ALNI MOMENTI INERCIJ E
(m =0 ; n =2 ), ili (m =2 ; n =0)
= =
I dA J
A
2 0
[ ] 0
4 2
l dA I
A
=
(1.10)
= =
I dA J
A
0 2
[ ] 0
4 2
l dA I
A
=
(1.11)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
27
1.1.5. CENTRIFUGALNI MOMENTI INERCIJ E
(m =1 ; n =1 )
= =
I dA J
A
1 1
[ ]
4
l dA I
A
=
(1.12)
0 : . . .,
0 : . . .,
I kv IV II
I kv III I
(Ako je jedna, ili ako su obe ose te`i{nog koordinatnog sistema ujedno i ose simetrije
povr{ine, tada je vrednost centrifugalnog momenta inercije jednak nuli)
1.1.6. POLARNI MOMENT INERCIJ E
) (
2 2 2
= +
= + = =
P
A A
I dA dA J ) (
2 2 2
0 + =
I I I
P
(1.13)
1.1.7. OTPORNI MOMENTI
Otporne momente po definici dobijamo tako, da odgovaraju}e vrednosti aksijalnih momenata
inercije podelimo sa najve}om udaljeno{}u od te`i{ne ose, odnosno pola, za koju je aksijalni
moment inercije, odnosno polarni moment inercije odre| en (Sl. 1.01).
o
o
o
y
y
x
x
I
W
x
I
W
y
I
W
= = = ; ;
max max
(1.14)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
28
1.1.8. GEOMETRIJ SKE KARAKTERISTIKE SLO@ENIH POVR[INA
Na osnovu znanja iz integralnog ra~una, poznato je, da se integral neke povr{ine mo`e izraziti
kao zbir integrala svih sastavnih delova (komponente) iste povr{ine:
+ + + =
A A A A
i
dA dA dA dA
1 2
(1.15)
U skladu sa jedna~inom (1.15), GEOMETRIJ SKE KARAKTERISTIKE SLO@ENIH RAVNIH
POVR[INA imaju oblik:
dA dA dA
dA J
n
A A
m n m n
A
m
n
A
m
i
+ + + =
= =
2 1
(1.16)
a jedna~ine (1.05, 1.06, 1.07, 1.10, 1.11, 1.12, 1.13). se mogu napisati u slede}em obliku:
=
=
= =
= =
=
i
p p
i
i i
i i
i
i
i
i
i i
i i
I I
I I
I I I I
S S S S
A A
) (
;
;
(1.17)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
29
1.2. PROMENA VREDNOSTI GEOMETRIJ SKIH
KARAKTERISTIKA RAVNIH POVR[INA USLED
TRANSLATORNOG POMERANJ A KOORDINATNOG
SISTEMA. (STEINEROVA TEOREMA)
Uvedimo koordinatni sistem (j, O, k), koji je paralelan sa op{tim koordinatnim sistemom
( , , P ). Predpostavimo da je te`i{ni koordinatni sistem (x, C, y) tako| e paralelan sa op{tim
koordinatnim sistemom ( , , P ), (Sl. 1.02).
Sl. 1.02
Napi{imo koordinate polo`aja diferencijalno male povr{ine (dA) u odnosu na koordinatni
sistem ( ), pomo}u paralelnih udaljenja osa (a, b) i koordinata polo`aja u odnosu na
koordinatni sistem ( jk ):
a k
b j
+ =
+ =
(1.18)
Koriste}i jedna~ine (1.05, 1.06, 1.07, 1.10, 1.11, 1.12, 1.13), kao i koordinate polo`aja (1.18),
mo`emo odrediti karakteristike ravnih povr{ina u odnosu na koordinatni sistem ( ), kao
funkcije koordinata polo`aja ( jk ) i paralelnih udaljenosti osa (a, b):
j
a
b
k
j
P
O
k
dA
A
c
x
y
c
(1.20)
U slu~aju da se koordinatni sistem (j, 0, k) poklopi sa te`i{nim koordinatnim sistemom
(x, C, y), tada su po definicij vrednosti stati~kih momenata povr{ine jednake nuli, a paralelna
udaljenja osa odgovaraju koordinatama te`i{ta (Sl. 1.02),
( ) ( )
c c
y k x j
b a
S S
= =
= =
= =
,
; 0 ; 0
a jedna~ine (1.20) dobijaju slede}e forme:
A I I
A I I
A I I
A S
A S
c c xy
c y
c x
c
c
+ =
+ =
+ =
=
=
2
2
(1.21)
Na osnovu veza (1.21) se zaklju}uje, da je geometrijska karakteristika povr{ine za
koordinatne ose paralelne te`i{nim koordinatnim osama, zbir te`i{nih i (takozvanih)
polo`ajnih karakteristika iste povr{ine. Ovaj stav je poznat pod nazivom STEINEROVA
TEOREMA.
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
31
Po{to se u tablica iz otpornost materijala obi~no nalaze vrednosti te`i{nih momenata inercije
(
xy y x
I I I , , ) za te`i{ne ose (xy), relacije (1.21) su vrlo zna~ajne, jer se pomo}u njih mogu
odrediti momenti inercije (
I I I , , ) za bilo koje paralelne ose ( ).
1.3. PROMENA VREDNOSTI AKSIJ ALNIH MOMENATA
INERCIJ E RAVNIH POVR[INA USLED ROTACIJ E
TE@I[NOG KOORDINATNOG SISTEMA
Ako se shodno slici (Sl. 1.03) te`i{ni koordinatni sistem (xy) zarotira za ugao ( ) u novi
koordinatni sistem (uv), tada }e do}i do promene postoje}ih vrednosti aksijalnih momenata
inercije.
Sl. 1.03.a
POLAZNE VREDNOSTI SU:
xy y x
I I I , ,
UGAONO POMERANJ E OSA J E: (1.22)
NOVE VREDNOSTI SU:
uv v u
I I I , ,
v
u
y
x
C
dA A
x
y
u
v
(1)(2)
(1)(2)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
32
Koordinate polo`aja diferencijalno male povr{ine (dA) u odnosu na zarotirani koordinatni
sistem (uv) (Sl. 1.03.b) su:
Sl. 1.03.b
sin cos
cos sin
=
+ =
x y v
x y u
(1.23)
Na osnovu jedna~ina (1.10, 1.11, 1.12), i veza (1.23), vrednosti aksijalnih i centrifugalnih
momenata inercije za ose (uv) su:
( )
( )
+ =
= = =
dA x y x y
dA x y dA v I
A
A A
u
2 2 2 2
2
2
sin cos sin 2 cos
sin cos
2 sin sin cos
2 2
+ =
xy y x u
I I I I
(1.24)
( )
+ = =
dA x y dA u I
A A
v
2
2
cos sin
2 sin cos sin
2 2
+ + =
xy y x v
I I I I
(1.25)
C
dA
y
x
v
u
x sin
y cos
x cos
y sin
x
y
u
v
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
33
( ) ( )
+ = =
sin cos cos sin x y x y dA v u I
A A
uv
2 cos 2 sin ) (
2
1
+ =
xy y x uv
I I I I
(1.26)
Znak centrifugalnog momenta inercije (
uv
I ) je promenljiv (+, -) u zavisnosti od polo`aja ( ),
odnosno jedna~ina (1.26) ima nulte vrednosti.
0 2 cos 2 sin ) (
2
1
= + =
xy y x uv
I I I I (1.27)
Ako jedna~inu (1.27) re{imo po (
o
= ), tada se mo`e odrediti ugaoni polo`aj, koji
odgovara vrednosti ( 0 =
uv
I ):
( ) ,.. 1 , 0 ;
2
2
2
1
0
= +
= = k k
I I
I
arctg
y x
xy
(1.28)
1.3.1. GLAVNI MOMENTI INERCIJ E, GLAVNE OSE
J edna~ine (1.24, 1.25) su trigonometrijske funkcije. Ekstremi ovih funkcija se mogu
izra~unati. Po{to se funkcije (1.24, 1.25) razlikuju samo po fazi ( 2 / ), u daljem radu je
dovoljno analizirati samo jednu od dve. Kao osnova za analizu uzima se jedna~ina (1.24).
Ako odredimo ono ugaono pomeranje ( = ), za koje aksijalni moment inercije ( ( ) f I
u
= )
ima ekstremne vrednosti, tada takve vrednosti zovemo GLAVNI MOMENTI INERCIJ E, i u
daljem radu ih obele`avamo sa (I
1
, I
2
). Odgovaraju}i koordinatni sistem se zove GLAVNI
TE@I[NI KOORDINATNI SISTEM. Ose glavnog te`i{nog koordinatnog sistema se
obele`avaju sa ( ) ( ) [ ] 2 , 1 , i zovu se GLAVNE TE@I[NE OSE.
min 2 max 1
; I I I I = = (1.29)
Unapred se ne mo`e odrediti kojoj od glavnih osa pripada najve}a, odnosno najmanja
vrednost glavnih momenata inercije. Za odre| ivanje se koristi poznati pristup iz matemati~ke
analize. Po tom pristupu se treba izra~unati drugi izvod funkcije aksijalnog momenta inercije
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
34
(1.24), pa se na osnovu znaka drugog izvoda odre| uju pripadaju}e vrednosti ekstrema.
Postupak odre| ivanja vrednosti glavnih momenata inercije, polo`aji glavnih osa i njihov
karakter odre| uju se slede}im redosledom:
Polo`aje glavnih osa ( = ), odre| ujemo tako, da nalazimo prvi izvod jedna~ine (1.24), i isti
izvod izjedna~avamo sa nulom:
[ ]
= +
= =
= + =
1 , 0 ;
2
2 2
0 2 cos 2 cos sin 2 cos sin 2
k k
I I
I
arctg
I I I
d
dI
y x
xy
xy y x
u
[ ] 1 , 0 ;
2
2
2
1
= +
= = k k
I I
I
arctg
y x
xy
(1.30)
Ako koristimo trigonometrijske transformacije
2 1
1
2 cos ;
2 1
2
2 sin
2 2
tg tg
tg
+
=
+
=
a vrednosti uglova ( = ) iz jedna~ine (1.30) uvrstimo u polaznu jedna~inu (1.24), dobijamo
vrednosti glavnih momenata inercije u funkciji te`i{nih momenata inercije.
( ) ( )
( ) ( )
2 2
2
2 2
1
4
2
1
2
1
4
2
1
2
1
xy y x y x
xy y x y x
I I I I I I
I I I I I I
+ + =
+ + + =
(1.31)
U jedna~ini (1.28), odredili smo polo`aj koji odgovara nultoj vrednosti centrifugalnog
momenta inercije (
uv
I ). Izra~unat ugao se poklapa sa vredno{}u ugla koji karakteri{e polo`aje
glavnih te`i{nih osa (1.30). Na osnovu toga se zaklju~uje da je vrednost glavnog
centrifugalnog momenata inercije jednak nuli.
0
2 , 1
= I
(1.32)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
35
Karaklter glavnih te`i{nih osa ( ) ( ) [ ] 2 , 1 odre| uje se na osnovu znaka drugog izvoda funkcije
(1.24).
Drugi izvod funkcije (1.24) je:
( )
2 sin 2 2 cos
2
2
+ =
=
xy y x
u
I I I
d
I d
(1.33)
U odnosu na znak funkcije (1.33), mogu}a su dva slu~aja:
) 1 (
)
2
(
) 2 ( ) (
2
2
2
)
2
(
) 1 ( ) (
2
2
; 0
; 0
I I I I
d
I d
I I I I
d
I d
u
u
u
u
u
u
= =
= =
+ =
=
+ =
=
(1.34)
Ako te`i{ni koordinatni sistem (x, C, .y) odaberemo tako da se poklopi sa glavnim te`i{nim
koordinatnim sistemom( ) ( ) [ ] 2 , 1 = = y x , tada su:
0
2 , 1
2
1
= =
=
=
I I
I I
I I
xy
y
x
(1.35)
Ako u jedna~ine (1.24, 1.25, 1.26) uvrstimo vrednosti veza (1.35), a ugao izme| u glavne
te`i{ne (1), i neke proizvolje te`i{ne ose (u) obele`imo sa ( ), pa zatim primenimo
trigonometrijske transformacije,
( ) ( ) 2 cos 1
2
1
cos ; 2 cos 1
2
1
sin
2 2
+ = =
dobijamo slede}e oblike aksijalnih momenata inercije za te`i{ni koordinatni sistem (uv):
( ) ( )
( ) ( )
( )
2 sin
2
1
cos sin 2 cos
2
1
2
1
sin cos 2 cos
2
1
2
1
2 1
2
2
2
1 2 1 2 1
2
2
2
1 2 1 2 1
=
+ = + + =
+ = + + =
I I I
I I I I I I I
I I I I I I I
uv
v
u
(1.36)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
36
U tablicama iz otpornosti momenata, ~esto nalazimo samo glavne momente inercije. Za
odre| ivanje aksijalnih i centrifugalnih momenata inercije za proizvoljno izabrane te`i{ne ose
(uv) slu`e veze (1.36), {to iste ~ini izvanredno va`nim.
1.3.2. INVARIJ ANTE MOMENATA INERCIJ E
Zbog jednostavnosti matemati~kih dokaza, samo se navode slede}i odnosi, koji se nazivaju
invarijante (nepromenljivosti) odnosa aksijalnih i centrifugalnih momenata inercije:
Prva invarijanta:
const I I I I I I
y x v u
= + = + = +
2 1
(1.37)
Druga invarijanta:
const I I I I I I I I
xy y x uv v u
= = =
2
2 1
2
0
(1.38)
1.4. GEOMETRIJ SKA INTERPRETACIJ A MOMENATA INERCIJ E
(ELIPSA INERCIJ E)
Defini{imo koordinatni sistem (Sl. 1.04), }ije se ose poklapaju sa glavnim pravcima
( ) [ ] ) ) 2 ( ; 1 b a = = . Poznavaju}im pojam radiusa inercije,
A
I
i
A
I
i
A
I
i
n
n
= = = ; ;
2
2
1
1
(1.39)
defini{imo jedan skup ta~aka (N), }iji radius vektori imaju slede}u strukturu:
n
n
i
i i
r
2 1
=
!
(1.40)
Komponente vektora (1.40) u pravcima osa (a, b) su:
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
37
2 1
2 1
sin sin
cos cos
i i
b i
r b
i i
a i
r a
n
n
n
n
= =
= =
(1.41)
Sl. 1.04
Prvu od jedna~ina (1.36) podelima sa (A), i upotrebimo ozna~avanje (n=u):
( )
2 2
2
2 2
1
2
2
2
2
1
sin cos
: sin cos
+ =
+ =
i i i
A I I I
n
n
(1.42)
Ako u jedna~inu (1.42) uvrstimo funkcije ugla (1.41), te tako dobiveniu jedna~inu sredimo,
dobijamo jednu centralnu jedna~inu elipse:
1
2
1
2
2
2
2
= +
i
b
i
a
(1.43)
Ako na osnovu dobivene jedna~ine (1.43) nacrtamo odgovaraju~u elipsu, tada se pomo}u nje,
za jednu proizvoljno izabranu osu (u=n), koja sa glavnom osom (1) zaklapa ugao ( ), mo`e
odrediti vrednost aksijalnog momenta inercije, kori{tenjem veze (1.39).
(2)=b
(1)=a
C
n
n
i
1
i
2
r
n
i
n
=
(1.44)
PRIMER 1.1.
Odrediti geometrijske karakteristike povr{ine pravouglog trougla, prikazanog na slici (Sl. 1.1).
SL. 1.1
Ose proizvoljnog koordinatnog sistema ( , ,P ) poklapaju se sa katetama (g, h), a paralelna rastojanja (a, b) te`i{nih osa
i osa proizvoljnog koordinatnog sistema, podudaraju se sa koordinatama te`i{ta (
C C
, ).
a b
C C
= = ; (P.1.01)
J edna~ina hipotenuze u koordinatnom sistemu ( , ,P ) je:
g
h
h = (P.1.02)
Geometrijske karakteristike povr{ine odre| ujemo na osnovu jedna~ine (1.04). Shodno tome, vrednost diferencijano male
povr{ine (dA) odre| ujemo pomo}u veze (1.03).
h
g
h
g
P
C
d
d
x
y
dA
c
=
a
c
=b
=h-
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
39
ODRE\ IVANJ E VREDNOSTI U ODNOSU NA OSE ( , )
POVR[INA
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ina (1.04, 1.05, P.1.02).
=
=
d
g
h
h d d A
g g
h
h
g
0 0
0
0
0
gh A
2
1
=
(P.1.03)
STATI^KI MOMENTI POVR[INE
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ina (1.06, 1.07, P.1.02).
=
=
d
g
h
h d d S
g g
h
h
g
2
0 0
1
0
0
2
1
2
6
1
gh S =
(P.1.04)
iIdenti~nim postupkom se odre| uje vrednost u odnosu na osu ( ).
h g S
2
6
1
=
(P.1.05)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
40
KOORDINATE TE@I[TA
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ina (1.09, P.1.03, P.1.04, P.1.05).
= =
gh
gh
A
S
C
2
1
6
1
2
h
C
3
1
=
(P.1.06)
= =
gh
h g
A
S
C
2
1
6
1
2
g
C
3
1
=
(P.1.07)
AKSIJ ALNI MOMENTI INERCIJ E
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ina (1.04, 1.10, 1.11, P.1.02)
=
=
d
g
h
h d d I
g g
h
h
g
3
0 0
2
0
0
3
1
3
12
1
gh I =
(P.1.08)
iIdenti~nim postupkom se odre| uje vrednost u odnosu na osu ( ).
h g I
3
12
1
=
(P.1.09)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
41
CENTRIFUGALNI MOMENT INERCIJ E
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ina (1.04, 1.12, P.1.02)
=
=
d
g
h
h d d I
g g
h
h
g
2
0 0
1
0
1
2
1
2 2
24
1
h g I =
(P.1.10)
POLARNI MOMENT INERCIJ E
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ina (1.13, P.1.08, P.1.09)
+ = + =
3 3
12
1
12
1
hg gh I I I
P
( )
2 2
12
1
h g gh I
P
+ =
(P.1.11)
VREDNOSTI RA^UNATE NA TE@I[NE OSE ( y x, )
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ina (1.08, 1.21, P.1.01).
STATI^KI MOMENTI INERCIJ E
0 ; 0 = =
y x
S S
(P.1.12)
AKSIJ ALNI MOMENTI INERCIJ E
= =
2
3 2
3
1
2
1
12
1
h gh gh A I I
C x
= =
2
3 2
3
1
2
1
12
1
g gh hg A I I
C y
3
36
1
hg I
y
=
(P.1.14)
= = gh h g h g A I I
C C xy
2
1
3
1
3
1
24
1
2 2
2 2
72
1
h g I
xy
=
(P.1.15)
OTPORNI MOMENTI
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ina (1.14, P.1.13, P.1.14.).
= =
3
2
36
3
max
h
gh
y
I
W
x
x
2
24
1
gh W
x
=
(P.1.16)
3
2
36
3
max
g
hg
x
I
W
y
y
= =
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
43
2
24
1
hg W
y
=
(P.1.17)
PRIMER 1.2.
Odrediti momente inercije za kru`ni presek prikazan na slici (Sl. 1.2).
Celishodno je, prvo na osnovu jedna~ine (1.13) odrediti vrednost polarnog momenta inercije (I
P
).
Izrazimo vrednost diferencijalno male povr{ine (dA) pomo}u polarnih koordinata:
d d dA = (P.1.18)
Sl. 1.2
Koriste}i jedna~inu (1.13), i vezu (P.1.18), izra~unava se vrednost polarnog momenta inercije (I
P
):
= =
=
= = =
... 2
0
3
2
0 0
3
2 2
d d d
d d dA I
r r
A
P
4
2
r I
P
=
(P.1.19)
x
y
C
d
dA
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
44
Tako| e je, na osnovu jedna~ine (1.13):
y x P
I I I + =
Po{to su te`i{ne ose (xy) ujedno i ose simetrije kruga, vrednosti aksijalnih momenata inercije su:
= = =
y x P y x
I I I I I 2 2
4
4
r I I
y x
= =
(P.1.20)
PRIMER 1.3.
Odrediti momente inercije za te`i{ne ose (xy), za standarni valjani profil (65 x 100 x 9), po standardu (J US C.B.111). Polo`aji
ugradnje, kao i usmerenosti te`i{nih osa prikazane su na slikama (Sl.1.3.a i SL.1.3.b).
1.3.a. bra 1.3.b. bra
Tabli~ne vrednosti za kori{ten profil su slede}e:
( )
4
2
4
1
0
2 . 27
160
5 . 22 415 . 0
cm I
cm I
arctg
=
=
= =
(P.1.21)
x
y
(1)
(2)
=()
x
y
(1)
(2)
=(90)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
45
Vrednost aksijalnih momenata inercije za te`i{ne ose (xy) pri ugradbenom obliku (Sl. 1.07.a), odre| ujemo na osnovu
jedna~ina (1.36). Vodimo ra~una da je vrednost ugla ( ) u odnosu na usmerenost osa negativna.
( ) ( )
( ) ( )
( ) ( ) ( )
= =
+ = + =
+ = + =
5 . 22 2 sin 2 . 27 160
2
1
2 sin
2
1
5 . 22 cos 2 . 27 5 . 22 sin 160 cos sin
5 . 22 sin 2 . 27 5 . 22 cos 160 sin cos
2 1
0 2 0 2 2
2
2
1
0 2 0 2 2
2
2
1
I I I
I I I
I I I
xy
y
x
4
4
4
95 . 46
20 . 46
12 . 151
cm I
cm I
cm I
xy
y
x
=
=
=
(P.1.22)
Ugradbeni oblik (Sl. 1.07.b) se u odnosu na ugradbeni oblik (Sl.1.07.a), razlikuje po usmerenosti te`i{nih osa i po vrednosti
ugla ( ) koja je sada pozitivna. Za ovakav ugradbeni oblik, vrednosti aksijalnih momenata inercije su:
4
4
4
95 . 46
12 . 151
20 . 46
cm I
cm I
cm I
xy
y
x
=
=
=
(P.1.23)
PRIMER 1.4.
Ugradnja dva standardna profila prikazana je na slici (Sl. 1.4). Na slici su ozna~ene te~i{ne ose (
2 2 1 1
, ; , y x y x ), kao i
tabli~ne vrednosti pojedinih mera profila.
Potrebno je odrediti te`i{ne aksijalne momente inercije, centrifugalni te`i{ni moment inercije, glavne momente inercije,
glavne pravce, i nacrtati elipsu inercije.
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
46
(Ako se vrednosti centrifugalnih momenata inercije za komponentne profile ne mogu tabli~no odrediti, tada se njihovo
izra~unavanje obavlja na osnovu jedna~ine 1.36 ).
Redosled re{avanja zadatka je slede}i:
TABLI^NE VREDNOSTI
[ ] ( ) ( )
[ ]
0 . 17 12 . 32 ..... .......... ..........
1 . 12 0 . 19
1 . 46 107 ... .......... .......... .......... ..........
1 . 29 0 . 33 ..
1 . 29 5 . 92 .......... .......... .......... ..........
77 . 1 03 . 9 43 . 1 97 . 2 4 . 11 .......... .......... ..........
) 8 60 60 ( 101 . 3 . ) 11 90 60 ( 11 . 3 . ....... .......... .......... ..........
. 2 . 1
2 , 2 1 , 1
22 21
12 11
2 1
1
4
2 1
2
2
= =
= =
= =
= =
= =
= = = = = =
y x y x
y y
x x
y x y x
I I LNI CENTRIFUGA
I I
I I GLAVNI
I I
I I AKSIALNI
cm INERCIJE MOMENTI
e e A e e A cm POVRINE
B C JUS B C JUS STANDARDI
PROFIL PROFIL
(P.1.24)
ODRE\ IVANJ E TE@I[TA (C) SLO@ENE POVR[INE
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ine (1.09).
+
+
= =
+
+
= =
03 . 9 4 . 11
03 . 9 23 . 4 4 . 11 97 . 8
03 . 9 4 . 11
03 . 9 23 . 4 4 . 11 49 . 1
i
i
i
i
i
C
i
i
i
i
i
C
A
A
A
A
cm
cm
C
C
87 . 6
70 . 2
=
=
(P.1.25)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
47
ODRE\ IVANJ E TE@I[NIH MOMENATA INERCIJ E SLO@ENE POVR[INE
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ina (1.16 i 1.21)
( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
+ + = + + + =
+ + + = + + + =
+ + + = + + + =
= =
= =
53 . 1 64 . 2 03 . 9 17 21 . 1 1 . 2 4 . 11 12 . 32
53 . 1 03 . 9 1 . 29 1 . 2 4 . 11 33
64 . 2 03 . 9 1 . 29 1 . 2 4 . 11 5 . 92
53 . 1 21 . 1
64 . 2 1 . 2
2 2 2 2 , 2 1 1 1 1 , 1
2 2 2
2 2 2
2
1 1 1
2 2 2
2 2 2
2
1 1 1
2 1
2 1
b a A I b a A I I
b A I b A I I
a A I a A I I
cm b cm b
cm a cm a
y x y x xy
y y y
x x x
4
4
4
55 . 114
93 . 99
48 . 234
cm I
cm I
cm I
xy
y
x
=
=
=
(P.1.26)
ODRE\ IVANJ E GLAVNIH TE@I[NIH MOMENATA INERCIJ E SLO@ENE POVR[INE
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ina (1.31, i P.1.26).
( ) ( )
( ) ( )
+ + =
= + + =
2 2
2 2
2 , 1
55 . 114 4 93 . 99 8 . 234
2
1
93 . 99 8 . 234
2
1
4
2
1
2
1
xy y x y x
I I I I I I
4
2
4
1
44 . 34
28 . 300
cm I
cm I
=
=
(P.1.27)
ODRE\ IVANJ E GLAVNIH PRAVACA (GLAVNIH OSA) SLO@ENE POVR[INE
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ine (1.30).
( )
=
93 . 99 8 . 234
55 . 114 2
2
1
2
2
1
arctg
I I
I
arctg
y x
xy
) 01 ( :
2
1
75 . 29
0
= + = k k (P.1.28)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
48
ODRE\ IVANJ E KARAKTERA GLAVNIH PRAVACA (GLAVNIH OSA) SLO@ENE POVR[INE
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ina (1.33 i 1.34).
( )
( ) ( ) 0 5 . 59 sin 55 . 114 2 5 . 59 cos 93 . 99 8 . 234
2 sin 2 2 cos
0 0
+ =
= +
xy y x
I I I
Na osnovu kriterijuma (1.34), karakteri glavnih osa su slede}i:
0
2
0
1
75 . 119
75 . 29
=
=
(P.1.29)
Sl. 1.4
C
2
x
2
y
2
C
1
y
1
x
1
P
4.23
4
.
2
3
C
x
y
(1)
(2)
c =
6
.
8
7
c
=2.7
i
1
i 2
8
.
9
7
1.53
-
2
.
6
4
2
.
1
6
-1.21
=
2
9
.7
5
0
1
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
49
ODRE\ IVANJ E RADIUSA INERCIJ E SLO@ENE POVR[INE
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ina (1.39).
= =
= =
43 . 20
44 . 34
43 . 20
28 . 300
2
2
1
1
A
I
i
A
I
i
cm i
cm i
29 . 1
83 . 3
2
1
=
=
(P.1.30)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
50
2. NAPONSKA STANJ A
2.1. POJ AM NAPONA
Kao posledeica sistema optere}enja (aktivna i reaktivna optere}enja) u materijalu se javljaju
unutra{nje sile.
Sl. 2.01
Analizirajmo jedno proizvoljno izabrano telo (Sl. 2.01), koje je vezano za pravougli
koordinatni sistem (xyz). Pretpostavimo, da na telo deluje sistem optere}enja:
[ ]
k n n
F F F F
! ! ! !
, ,......... , ,........,
1 1 +
(2.01)
A
dA
p
F
F
F
F
F
n
F
A
2
n+1
k
A
n
n
x
y
z
O
1
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
51
koji obezbe| uje ravnote`no stanje. Presecimo telo (u mislima) sa jednom ravni ( ), i desni
deo sa pripadaju}im podsistemom optere}enja
[ ]
k n
F F
! !
, ,.........
1 +
(2.02)
odstranimo. Leva strana tela }e i dalje biti u stanju ravnote`e ako na povr{ini (A) prese~ne
ravni ( ) bude delovao unutra{nji sistem optere}enja, koji }e zameniti odstranjeni sistem
optere}enja (2.02).
Na povr{ini (A) odaberimo ta~ku (N), i u njenoj okolini ozna~imo elementarnu povr{inu
( A ), koju karakteri{e vektor normale (n
!
) (jedini~ni vektor). Unutra{nje sile (optere}enja)
koje deluju na povr{ini ( A ), mogu se redukovati na te`i{te elementarne povr{ine ( A ) u
vidu unutra{nje glavne sile ( F
!
) i unutra{njeg glavnog momenta ( M
!
).
Na osnovu odnosa glavnih unutra{njih optere}enja ( F
!
, M
!
) i povr{ine ( A ), uvode se
slede}e konvencije:
0 lim
A
M
!
(2.03)
p
dA
F d
A
F
A
!
! !
,
_
0
lim
(2.04)
Grani~nu vrednost odnosa (2.04) nazivamo VEKTOR NAPONA.
Dimenzija vektora napona je (Paskal):
[ ] [ ] Paskal Pa
dA
F d
m
N
dA
F d
p
! !
!
2
(2.05
Zbir svih redukovanih unutra{njih glavnih sila ( F
!
), na celokupnom preseku (A), mora biti
jednaka aktivnom sistemu optere}enja
[ ]
n
F F
! !
,........,
1
(2.06)
koji deluje na levoj strani tela, odnosno:
A
A
n i
i
i
dA p F F
!
! !
1
(2.07)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
52
Rastavimo vektor napona ( p
!
) tako, da jedna komponenta bude paralelna sa pravcem normale
(n
!
) na ravan ( A ), a druga da bude paralelna sa elementarnom povr{inom ( A ).
Komponenta vektora napona ( p
!
) u pravcu normale (n
!
) zove se NORMALNI NAPON, i
ozna~ava se sa (
!
).
Skalarna vrednost normalnog napona (
!
) dobija se kao skalarni proizvod vektora napona
( p
!
) i vektora normale (n
!
).
n p
! !
(2.08)
Komponenta vektora napona ( p
!
), koja je paralelna sa elementarnom povr{inom ( A ), {to
istovremeno zna~i da tangira povr{inu, zove se TANGENTNI NAPON (tangencionalni,
smi~u}i), i ozna~ava se sa (
!
).
Veza izme| u vektora napona ( p
!
), vektora normale (n
!
), i tangentnog napona (
!
) je u obliku
vektorskog proizvoda:
.
( ) n p n
! ! ! !
(2.09)
Po{to se kroz odabranu ta~ku (N) mo`e postaviti beskona~ano veliki broj prese~nih ravni ( ),
to istovremeno zna~i da je i broj razli~itih vektora napona ( p
!
) beskona~no veliki. Skup
vektora napona nazivamo: NAPONSKO STANJ E ta~ke (N).
U zavisnosti od odabranog koordinatnog sistema, vektor napona ( p
!
) se mo`e predstaviti
pomo}u svojih komponenata u pravcima osa, naprimer u pravcima (normale i tangente) na
elementarnu povr{inu (ravan) ( A ), i u pravcima koordinatnog sistema (xyz):
z y x
p p p p
! ! ! ! ! !
+ + +
(2.10)
Skalarna vrednost vektora napona ( p
!
) se tako mo`e izraziti kao:
2
2
2 2 2
z y x
p p p p + + t + t
(2.11)
2.1.1. POJ AM GLAVNIH NAPONA
Ako prese~nu ravan ( ) odaberemo tako da se pravac normale (n
!
) poklopi sa pravcem
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
53
vektora napona ( p
!
), tada }e vrednost vektora normalnog napona (
!
) biti maksimalna, a
vrednost tangentnog napona (
!
) }e biti jednaka nuli.
Opisano naponsko stanje se zove GLAVNO NAPONSKO STANJ E, a odgovaraju}i normalni
napon se naziva GLAVNI NAPON.
( ) ( )
0 ;
3 , 2 , 1 max
! ! ! !
g
p
(2.12)
Sa oznakom(g=1, 2, 3) ukazujemo na to, da postoji vi{e glavnih naponskih stanja, {to }e se u
nastavku izlaganja i pokazati.
Geometrijske kategorije vezane za glavno naponsko stanje su slede}e:
GLAVNE RAVNI
Ravni u kojima deluju glavni naponi.
GLAVNI PRAVCI
Pravci u kojima deluju glavni naponi.
GLAVNI KOORDINATNI SISTEM
Koordinatni sistem ~ije se ose poklapaju sa glavnim pravcima.
GLAVNE OSE
Ose glavnog koordinatnog sistema.
2.1.2. TEOREMA O KONJ UGOVANOSTI TANGENTNIH NAPONA
Izdvojmo iz tela koje je optere}eno ravnote`nim sistemom optere}enja jedan elementarni
paralelopiped dimenzija (dx, dy, dz). Ivice paralelopipeda su ujedno i ose koordinatnog
sistema (xyz).
Pretpostavimo da su na stranicama koje odgovaraju osama (yz), vektori napona jednaki nuli
(Sl. 2.02).
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
54
Na stranicama tetraedra u kojima postoji vektor napona ( p
!
) nazna~ene su odgovaraju}e
normalne i tangentne komponente napona. Na suprotnim stranicama zbog diferencijalno
malih udaljenosti (dy, dz), vladaju}i naponi se razlikuju za diferencijalno male vrednosti
(
! !
d d , ).
U daljem radu }e se koristiti slede}i na~in obele`avanja tangentnih napona:
Po{to je elementarni paralelopiped u ravnote`nom stanju, mogu}e je postaviti stati~ke
jedna~ine ravnote`e. U ovom slu~aju koristit }e se momentna jedna~ina ravnote`e u odnosu
na prese~nu ta~ku velikih dijagonala (A) paralelopipeda.
Sl. 2.02
( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( )
+ + +
+ +
dz dx dy d dz dx dy
dy dz dx d dy dz dx M
zy zy zy
yz yz yz A
2
1
2
1
2
1
2
1
yz zy
(2.13)
A
x
y
Z
o
dz
dy
dx
zy
yz
zy zy
+d
yz
yz
+d
z z
+d
y y
+d
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
55
Obrazac (2.13) predstavlja teoremu o KONJ UGOVANOSTI TANGENTNIH NAPONA:
(NA UZAJ AMNO UPRAVNIM RAVNIMA, TANGENTNI NAPONI SU PO INTENZITETU
J EDNAKI, A USMERENI SU, ILI PREMA, ILI OD PRESE^NE LINIJ E TIH RAVNI).
2.2. OP[TE PROSTORNO NAPONSKO STANJ E
Iz proizvoljno odabranog tela, iz okoline ta~ke (N) izdvoji se elementarni tetraedar sa
diferencialno kratkim stranicama (dx, dy, dz), i isti se prese~e sa proizvoiljno postavljenom
ravni (dA), kako je to prikazano na slici (Sl. 2.03). Telo, pa i elementarni tetraedar nalaze se u
stanju stati~ke ravnote`e. Ivice tetraedra se poklapaju sa osama koordinatnog sistema (xyz).
Sl. 2.03
y
z
x
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
56
Svakoj od ~etiri ravni pripadaju odgovaraju}e komponente totalnih napona (normalne i
tangentne komponente). Na me| usobno upravnim ravnima, ozna~ene su normalne i tangentne
komponente, dok je na proizvoljno postavljenoj prese~noj ravni (dA), ozna~en totalni vektor
napona ( p
!
) sa svojim komponentama ( ; )
Prese~noj ravni (dA) korespondira jedan normalni vektor (n
!
), koji sa koordinatnim sistemom
(xyz) zaklapa uglove (
x y z
; ; ):
n m l
z y x
cos ; cos ; cos (2.14)
Uvedimo vektor kolonu:
n
m
l
n
z
y
x
cos
cos
cos
!
(2.15)
Razlo`imo vektor napona ( p
!
) koji deluje na prese~noj ravni (dA), na pravce osa
koordinatnog sistema (xyz), a zatim na pravac normalan tj. tangentan na prese~nu ravan.
! ! ! ! ! !
+ + +
z y x
p p p p (2.16)
Skalarna vrednost vektora napona ( p
!
) je tada:
2
2
2 2 2
z y x
p p p p + + t + t (2.17)
Ozna~ene komponente napona na stranicama, pomno`ene sa povr{inom stranica na kojima
deluju, daju sistem sila, koji tetraedar dr`i u stati~kom stanju ravnote`e, pa za takav sistem
va`e odgovaraju}e jedna~ine ravnote`e u skalarnom obliku.
0 cos cos cos
0 cos cos cos
0 cos cos cos
x xz y yz z z z i
z zy x xy y y y i
z zx y yx x x x i
dA dA dA dA p Z
dA dA dA dA p Y
dA dA dA dA p X
(2.18)
Podelimo jedna~ine (2.18) sa (dA) i izvr{imo sre| ivanje na slede}i na~in:
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
57
z z y yz x xz z
z zy y y x xy y
z zx y yx x x x
p
p
p
cos cos cos
cos cos cos
cos cos cos
+ +
+ +
+ +
(2.19)
J edna~ine (2.19) predstavljaju CAUCHY-jeve jedna~ine. Iste jedna~ine mo`emo predstaviti i u
matri~noj formi:
1
1
1
]
1
z
y
x
z yz xz
zy y xy
zx yx x
p
cos
cos
cos
!
(2.20)
odnosno:
n T p
! !
(2.21)
Tenzor (T) naziva se TENZOR NAPONA.
Shodno stavu o konjugovanosti tangentnih napona, slede jednakosti slede}ih tangentnih
napona:
zy yz zx xz yx xy
; ; (2.22)
Na osnovu jednakosti (2.22) sledi, da je tenzor napona (T) simetri~an i sadr`i u op{tem
slu~aju {est napona.
Iz matri~nog oblika jedna~ine (2.20) mo`e se zaklju~iti: u svakoj ta~ci (N), i pripadaju}em
preseku (dA) koji je karakterisan vektoromnormale ( ) n
!
, mogu se odrediti vektori napona
( ) p
!
, kao funkcije normalnih i tangentnih napona koji deluju u ravnima (xy, yz, zx), a koji su
obuhva}eni tenzoromnapona (T).
U daljem radu }e se pretpostaviti, da se poznaje tenzor napona (T), tj. vladaju}i normalni i
tangentni naponi u pravcima (xyz). Zadatak }e se svoditi na odre| ivanje tj. izra~unavanje
vrednosti vektora totalnog napona( ) p
!
i njegovih komponenti (
! !
, ) u proizvoljno odabranoj
referentnoj ravni (dA) definisanoj sa vektorom normale ( ) n
!
.
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
58
2.2.1. IZRA^UNAVANJ E VREDNOSTI NORMALNOG NAPONA
Vektor normalnog napona predstavlja projekciju vektora napona ( ) p
!
na pravac vektora
normale ( ) n
!
, pa se isti odre| uje na osnovu skalarnog proizvoda vektora napona ( ) p
!
i vektora
normale( ) n
!
, kako je to pokazano u jedna~ini (2.08):
z
y
x
z
y
x
p
p
p
n p
cos
cos
cos
! !
(2.23)
Napi{imo jedna~inu (2.23) u skalarnom obliku, koriste}i veze (2.19):
( )
( )
( ) + + + +
+ + + +
+ + +
z z z y yz x xz
y z zy y y x xy
x z zx y yx x x
cos cos cos cos
cos cos cos cos
cos cos cos cos
(2.24)
Na osvovu veza (2.22) koje su dobivene na osnovu konjugovanosti tangentnih napona, u
daljem radu }emo koristiti kao oznake tangentnih napona (
zx yz xy
; ; ). Na taj na~in op{ti
oblik jedna~ine za normalni napon ima formu:
( )
x z zx z y yz y x xy
z z y y x x
cos cos cos cos cos cos 2
cos cos cos
2 2 2
+ + +
+ + +
(2.25)
2.2.2. IZRA^UNAVANJ E VREDNOSTI TANGENTNOG NAPONA
Vrednost vektora tangentnog napona ( ) se mo`e odrediti na osnovu jedna~ine (2.09), a
skalarna vrednost na osnovu jedna~ine (2.11).
2
2
2 2 2
z y x
p p p p + + t + t
Iz predhodne jednakosti izra`avamo skalarnu vrednost tangentnog napona:
2 2
2
2
+ + t
z y x
p p p
(2.26)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
59
U svakom konkretnom slu~aju se preporu~uje u prvom koraku izra~unavanje vrednosti
(
z y x
p p p , , ) na osnovu jedna~ina (2.19), a zatim na osnovu jedna~ine (2.25) odre| ivanje
vrednosti normalnog napona ( ). U poslednjem koraku se na osnovu jedna~ine (2.26)
odre| uje vrednost tangentnog napona ) ( .
2.2.3. GLAVNI NAPONI I POLO@AJ GLAVNIH RAVNI
U glavnom naponskom stanju, kako je to vezom (2.12) prikazano, vektor napona ( ) p
!
i vektor
normalnog napona (
( ) g
! !
) (GLAVNI NAPON) se po intenzitetu i pravcu podudaraju, dok
je vrednost tangentnog napona (
!
) jednaka nuli.
( )
0 ;
max
! ! ! !
g
p (2.27)
Ovom naponskom stanju odgovara jedan normalni vektor, ~ije komponente treba odrediti, sa
ciljem da se defini{u glavni pravci:
( )
( )
( )
( ) g
g
g
z
g
y g
x
g
g
n
m
l
n n
cos
cos
cos
! !
(2.28)
Projekcije glavnih napona (
( ) g
) u pravcima koordinatnih osa (xyz) mo`emo napisati u
matri~nom obliku:
( )
( )
( )
( )
( ) g
g
g
g
g
g
g
g n
n
m
l
0 0
0 0
0 0
(2.29)
Izraz za vektor napona ( ) p
!
, koji odgovara glavnom naponskom stanju, mo`e se napisati na
osnovu jedna~ine (2.21):
( ) g n T p (2.30)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
60
J ednakost (2.27) mo`emo napisati koriste}i veze (2.29 i 2.30):
( )
g p
( ) ( ) g g n n T (2.31)
Iz relacije (2.31) da se zaklju~iti, da su projekcije vektora napona ( ) p
!
i vektora glavnih
napona (
( ) g
) na pravce koordinatnih osa (xyz) po pravcu i intenzitetu podudarne. Napi{imo
sada matri~nu jedna~inu (2.31) u skalarnom obliku:
( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) z g g
z
g z
y
g yz x g xz
y g g
z
g zy
y
g y x g xy
x
g g
z
g zx
y
g yx
x
g x
cos cos cos cos
cos cos cos cos
cos cos cos cos
+ +
+ +
+ +
(2.32)
Skalarni sistem jedna~ina (2.32) sredimo na slede}i na~in:
( )
( )
( )
( )
0 ) (
0 ) (
0
+ +
+ +
+ +
g g z g yz g xz
g zy g g y g xy
g zx g yx g g x
n m l
n m l
n m l
(2.33)
Sistem (2.33) predstavlja tri linearne algebarske jedna~ine sa ~etiri nepoznate (
( ) g g g g
n m l , , , ).
Ako nepoznatu (
( ) g
) tretiramo kao parametar, tada re{enje sistema (2.23) postoji samo ako
je karakteristi~na determinanta sistema jednaka nuli:
( )
( )
( )
( )
0
) (
) (
g z yz xz
zy g y xy
xz yx g x
(2.34)
Determinanta (2.34) se jo{naziva i DETERMINANTA NAPONA.
Razvijanjem naponske determinante dobija se kubna jedna~ina, koja se zove
KARAKTERISTI^NA J EDNA^INA sistema.
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
61
[
]
0 )
2 ( ) (
) ( ) (
2 2 2
2 2 2
2 3
+ + +
+ + + + +
xy z zx y
yz
x
zx yz xy z y x g zx yz xy
x z z y y x g z y x g
(2.35)
J ednostavniji oblik karakteristi~ne jedna~ine sistema je:
0
3 2
2
1
3
+ T T T
g g g
(2.36)
Koeficijenti (
3 2 1
, , T T T ) se nazivaju INVARIJ ANTE NAPONA (ne zavise od polo`aja prese~ne
ravni).
2 2 2
3
2 2 2
2
1
2
) (
xy z zx y
yz
x
zx yz xy z y x
zx yz xy x z z y y x
z y x
T
T
T
+
+ + + +
+ +
(2.37)
Karakteristi~na jedna~ina sistema (2.35) ima tri re{enja ( 3 , 2 , 1 g ), odnosno op{tem
prostornom naponskom stanju odgovara tri glavna napona. Mo`e se dokazati da su pravci
normalnih napona me| usobno upravni.
3 2 1
(2.38)
Nakon izra~unavanja vrednosti glavnih napona ( )
3 2 1
, , , iste treba jedan po jedan uvrstiti u
jedna~ine (2.33). Na taj na~in se dobija tri sistema linearnih algebarskih jedna~ina sa po tri
nepoznate (
( ) ( ) ( ) g g g
n m l , , ). Re{avanjem tako dobivenih sistema odre| uju se, za svaki od
glavnih napona, komponente normalnih vektora glavnih ravni (
( ) ( ) ( ) g g g
n m l , , ).
( ) ( ) ( )
3
3
3
3
2
2
2
2
1
1
1
1
; ;
n
m
l
n
n
l
l
n
n
m
l
n
! ! !
(2.39)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
62
2.2.4. IZRA^UNAVANJ E VREDNOSTI NAPONA U REFERENTNOJ RAVNI
POMO] U GLAVNIH NAPONA
Odaberimo referentni koordinatni sistem tako da se podudari sa glavnim koordinatnim
sistemom:
( ) ( ) ( ) [ ] 3 ; 2 ; 1 z y x . (2.40)
Po{to u glavnim ravnima (odgovaraju glavnim pravcima) ne deluju tangentni naponi, tenzor
napona (T) }e imati slede}i oblik:
3
2
1
0 0
0 0
0 0
T (2.41)
U ovom slu~aju, vrednost normalnog napona dobijamo na osnovu jedna~ine (2.25), koriste}i
podatke obuhva}ene tenzorom napona (2.41). U cilju razlikovanja, uglove vektora normalnog
napona (n ) u odnosu na glavne ose bele`imo sa (
3 , 2 , 1
).
( ) ( ) ( ) 3
2
3 2
2
2 1
2
1
cos cos cos + +
(2.42)
Odgovaraju}u skalarnu vrednost tangentnog napona ( ) odre| ujemo na osnovu jedna~ine
(2.26), tako {to u istu uvr{tavamo vrednosti komponenti vektora napona (2.19) i vrednost
normalnog napona (2.42). Pri uvr{tavanju vrednosti vodimo ra~una o oznakama (2.40) i o
vrednostima obuhva}enim tenzorom napona (2.41).
( ) ( )
( )
( ) ( )
( )
( ) ( ) 1
2
3
2 2
1 3
3
2
2
2 2
3 2
2
2
1
2 2
2 1
cos cos
cos cos
cos cos ) (
+
+ +
+
(2.43)
U specijalnom slu~aju, ako normalni vektor ( ) n
!
sa glavnim osama zaklapa identi~ne uglove
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
1 cos cos cos
3
2
2
2
1
2
3 2 1
+ + (2.44)
tada su izrazi za normalni i za tangentni napon na osnovu jedna~ina (2.42, 2.43, 2.44) slede}i:
) (
3
1
3 2 1
+ +
(2.45)
( ) ( ) ( )
2
1 3
2
3 2
2
2 1
+ + t
(2.46)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
63
2.3. RAVNO NAPONSKO STANJ E
Ravno naponsko stanje je specijalan slu~aj prostornog naponskog stanja, kada u jednom od
pravaca koordinatnih osa ne deluju naponi (Sl. 2.04 i Sl. 2.05), odnosno svi naponi deluju u
jednoj ravni.
Ovo naponsko stanje je karakterisano sa:
!
90 ; 0 ; 0
0 ; 0 ; 0
0 ; 0 ; 0
=
= =
=
z y x
yx zx yz
z y x
(2.47)
Sl. 2.04
Slika (Sl. 2.05) predstavlja projekciju u ravni (xy):
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
64
Sl. 2.05
Sa slike (Sl. 2.05) se vide slede}e veze:
yx xy
y x
=
=
!
90
(2.48)
Izra~unavanje normalnih i tangentnih napona kod ravnog naponskog stanja obavlja se
pomo}u jedna~ina izvedenih kod prostornog naponskog stanja, koriste}i specifi~nosti
obuhva}ene vezama (2.47 i 2.48).
TENZOR NAPONA
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ine (2.20, 2.21).
0 0 0
0
0
y yx
xy x
T
= (2.49)
DETERMINANTA NAPONA
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ine (2.34).
( )
( )
( )
0
0 0
0
0
=
g
g y yx
xy g x
(2.50)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
65
KARAKTERISTI^NA J EDNA^INA SISTEMA
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ine (2.35).
( ) 0 ) (
2 2
= + +
xy y x y x g g
(2.51)
J edna~ina (2.51) ima dva re{enja, {to zna~i da ravnom naponskom stanju odgovaraju dva
glavna napona.
IZRAZ ZA NORMALNI NAPON
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ine (2.25).
x x y x x
2 sin sin cos
2 2
+ =
(2.52)
IZRAZ ZA TANGENTNI NAPON
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ina (2.19, 2.25, 2.26).
x xy x
y x
2 cos 2 sin
2
+
=
(2.53)
IZRAZI ZA GLAVNE NAPONE
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ine (2.51).
2 2
2 , 1
4 ) (
2
1
2
xy y x
y x
+
+
=
(2.54)
POLO@AJ GLAVNIH RAVNI
Polo`aj glavnih ravni (ugao normalnog vektora u odnosu na ose koordinatnog sistema)
dobijamo izjedna~avaju}i prvi izvod funkcije (2.52) sa nulom (polo`aj ekstrema funkcije).
( ) ( ) ( )
= + =
= =
0 2 cos 2 cos sin 2 cos sin 2
; 0
2 , 1
x xy x x y x x x
x
g x g
x
d
d
d
d
(2.55)
1 , 0 ;
2
1
2
2
1
2 , 1
= +
= k k arctg
y x
xy
(2.56)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
66
2.4. LINEARNO NAPONSKO STANJ E
Linearno naponsko stanje je specijalan slu~aj prostornog naponskog stanja, kada samo u
jednom od pravaca koordinatnih osa deluju naponi (Sl. 2.06).
Ovo naponsko stanje je karakterisano sa:
0 ; 0 ; 0
0
0 ; 0 ; 0
=
= = =
= =
z y x
zx yz xy
z y x
(2.57)
Sl. 2.06
Sa slike (Sl. 2.06) se vidi slede}a geometrijska veza:
y x
=
!
90 (2.58)
Izra~unavanje normalnih i tangentnih napona kod ravnog naponskog stanja, obavlja se
pomo}u jedna~ina izvedenih kod prostornog naponskog stanja, koriste}i specifi~nosti
obuhva}ene vezama (2.57 i 2.58).
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
67
TENZOR NAPONA
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ine (2.20, 2.21).
0 0 0
0 0 0
0 0
x
T
= (2.59)
DETERMINANTA NAPONA
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ine (2.34).
:
( )
0
0 0
0 0
0 0
=
g
g
g x
(2.60)
KARAKTERISTI^NA J EDNA^INA SISTEMA
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ine (2.35).
( ) 0
2
=
g g x
(2.61)
J edna~ina (2.61) ima jedno re{enje, {to zna~i da linearnom naponskom stanju odgovara jedan
glavni napon.
IZRAZ ZA NORMALNI NAPON
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ine (2.25).
x x
2
cos =
(2.62)
IZRAZ ZA TANGENTNI NAPON
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ina (2.19, 2.25, 2.26).
x x
2 sin
2
1
=
(2.63)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
68
IZRAZI ZA GLAVNE NAPONE
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ine (2.61).
x
=
1
(2.64)
POLO@AJ GLAVNIH RAVNI
Polo`aj glavnih ravni (ugao normalnog vektora u odnosu na ose koordinatnog sistema)
dobijamo izjedna~avaju}i prvi izvod funkcije (2.62) sa nulom (polo`aj ekstrema funkcije).
( ) ( )
= =
= =
0 cos sin 2
; 0
, 1
x x x
x
g x g
d
d
d
d
0
1
=
(2.65)
Prostim zaklju~ivanjem mo`e se odrediti i maksimalna vrednost tangentnog napona, kao i
nagib preseka u kome on deluje.
o
x
45
4
2
max
= =
=
(2.66)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
69
2.5. GRAFI^KA INTERPRETACIJ A NAPONA
2.5.1. MOHR-OVI KRUGOVI
U cilju prikazivanja odaberimo jedan ravan pravougli koordinatni sistem sa osama ( , ), {to
zna~i da }e se na osu ( ) nanositi i vrednosti glavnih napona (
2 1
, ). Za polazni
koordinatni sistem odaberimo glavni te`i{ni koordinatni sistem ( ) ( ) [ ] 2 , 1 . Ugao izme| u
normalnog vektora (n ) i glavne ose (1) obele`imo sa (
1
).
Po{to se radi o ravnom naponskom stanju, za odre| ivanje normalnog i tangentnog napona
koristimo relacije (2.52 i 2.53), vode}i ra~una o tome da se pravci polaznih osa poklapaju sa
glavnim pravcima ( ) ( ) [ ] 2 ; 1 y x , i da je za glavne te`i{ne ose centrifugalni moment
jednak nuli.
1
2
2 1
2
1
sin cos + =
1
2 1
2 sin
2
=
Transformi{imo prvu jedna~inu koriste}i slede}e trigonometrijske veze:
( ) ( )
1 1
2
1 1
2
2 cos 1
2
1
cos ; 2 cos 1
2
1
sin + = =
Nakon obavljene transformacije i sre| ivanja, jedna~ine za normalni i tangentni napon dobijaju
oblike:
1
2 1 2 1
2 cos
2 2
=
+
(2.67)
1
2 1
2 sin
2
= (2.68)
Ako jedna~ine (2.67 i 2.68) dignemo na kvadrat pa ih saberemo, dobijamo slede}u jedna~inu:
2
2 1 2
2
2 1
2 2
= +
(2.69)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
70
J edna~ina (2.69) po strukturi predstavlja jedna~inu kruga /( )
2 2 2
) ( r b y a x = + /. Na
osnovu toga se mo`e izvesti zaklju~ak da se u jednoj ta~ci (N), veza izme| u normalnog,
tangentnog i glavnih napona, a uz poznavanje polo`aja prese~ne ravni (
1 2 1
, , , , ), mo`e
grafi~ki predstaviti pomo}u kruga ~ije su ose ( , ) (MOHR-ov krug napona).
Prikaza}emo slede}e karakteristi~ne slu~ajeve odnosa vrednosti glavnih napona (
2 1
, ):
2.5.1.1. POZITIVNE VREDNOSTI GLAVNIH NAPONA ( ) 0 ; 0
2 1
Ovaj slu~aj odgovara ravnom naponskom stanju (Sl. 2.07).
Sl. 2.07
1
2
+
2
N
p
0
1 2
-
2
1
1
2
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
71
2.5.1.2. VREDNOST J EDNOG OD GLAVNIH NAPONA J E NULA ( ) 0 ; 0
2 1
=
Ovaj slu~aj odgovara linearnom naponskom stanju (Sl. 2.08).
Sl. 2.08
2.5.1.3. VREDNOSTI GLAVNIH NAPONA SE PO ZNAKU RAZLIKUJ U
( ) 0 ; 0 ....( ) 0 ; 0
2 1 2 1
Ovaj slu~aj odgovara ravnom naponskom stanju (Sl. 2.09).
Sl. 2.09
2
N
0
2
2
(
-
)
1
2
2
-
=
T 1
2
=
T
1
2
N
p
0
1
2
=
1
= =
x
1
-
0
2
1 1
2
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
72
Sa slike (Sl. 2.09) se vidi, da se mo`e odrediti jedan ugao preseka (
T
=
1
) u kome egzistira
samo tangentni napon, dok je vrednost normalnog napona jednak nuli. Ovakvo naponsko
stanje se zove ^ISTO NAPONSKO STANJ E. Tako| e se sa iste slike mogu o~itati vrednosti za
normalni i tangentni napon pri ~istom naponskom stanju.
( )
0
1
=
=
T
(2.70)
( ) 2 1
1
=
=
T
(2.71)
Ugao preseka (
T
=
1
) u kome nalazimo ~isto naponsko stanje je vidljivo sa slike (Sl. 2.09):
2
2 1
= arctg
T
(2.72)
I u ovom slu~aju odnosa glavnih napona (kao i u predhodna dva) maksimalna vrednost
tangentnog napona je:
) (
2
1
2 1 max
=
(2.73)
Ako se maksimalna vrednost tangentnog napona `eli izraziti u koordinatnom sistemu (xy),
tada se glavni naponi u jedna~ini (2.73) trebaju zameniti izrazima (2.54):
xy y x
4 ) (
2
1
2
max
+ =
(2.74)
Prikazana analiza se odnosila na ravan (xy). Naravno, na identi~ni na~in se mogu izraziti
odgovaraju}e veze za ravni (yz) i (zx):
2
2 1 2
2
2 1
2 2
= +
(2.75)
2
3 2 2
2
3 2
2 2
= +
(2.76)
2
1 3 2
2
1 3
2 2
= +
(2.77)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
73
J edna~ine (2.75, 2.76, 2.77) se mogu prikazati jednom zajedni~kom slikom (Sl. 2.10)
Sl. 2.10
Slika (Sl. 2.10) predstavlja ustvari grafi~ku interpretaciju prostornog naponskog stanja.
Vidljivo je, da je maksimalna vrednost tangentnog napona jednaka polovini razlike najve}e i
najmanje vrednost glavnih napona.
2
3 1
max
=
(2.78)
2.5.2. CULMANOV ELIPSOID
Analizirajmo prostorno naponsko stanje pomo}u jednog koordinatnog sistema, ~ije se ose
poklapaju sa glavnim pravcima ( ) ( ) ( ) [ ] 3 , 2 , 1 (Sl. 2.11). Presek u proizvoljno odabranoj ta~ci
(N) definisan je normalnim vektorom (n ):
3
2
1
cos
cos
cos
= n (2.79)
3
o
N
max
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
74
U ovom slu~aju vektor napona ima oblik:
3
2
1
3
2
1
cos
cos
cos
0 0
0 0
0 0
= p
"
(2.80)
Napi{imo predhodnu matri~nu jedna~inu (2.80) pomo}u skalarnih jedna~ina, i uredimo ih
prema funkciji uglova:
3
3
2
2
1
1
cos
cos
cos
z
y
x
p
p
p
=
=
=
(2.81)
Koriste}i vezu
1 cos cos cos
3
2
2
2
1
2
= + +
dignimo jedna~ine (2.81) na kvadrat, pa ih saberimo:
1
2
3
2
2
2
2
=
z
y
x
p
p
p
(2.82)
Dobivena jedna~ina (2.82) predstavlja jedna~inu elipsoida, i zove se CULMANOV ELIPSOID
NAPONA.
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
75
Sl. 2.11
Na osnovu jedna~ine elipsoida (2.82) mogu se napisati tri jedna~ine elipse koje odgovaraju
pojedinim glavnim ravnima:
1
1
1
2
1
2
3
2
3
2
2
2
2
2
1
=
x z
z
y
y
x
p p
p
p
p
p
(2.83)
Analizirajmo prvu od tri predhodne skalarne jedna~ine, koja predstavlja jedna~inu elipse.
Projekcije (
y x
p p , ) vektora napona ( p ) u ta~ci (N), odre| uju se iz prve dve jedna~ine
sistema jedna~ina (2.81).
Na elipsi (Sl. 2.12), prikazan je vektor napona ( p ) pomo}u komponentnih vektora (
y x
p p , ).
Ugao izme| u vektora napona ( p ) i komponente (
x
p ) ozna~en je sa ( ).
1 1
2 2
cos
cos
= =
x
y
p
p
tg
Po{to je [ ]
1 2
90 = , oblik predhodne veze }e biti:
1
1
2
tg tg = (2.84)
(1)
(2)
(3)
1
2
3
c
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
76
Sl. 2.12
Na (Sl. 2.12) je prikazano i razlaganje vektora napona ( p ) koji deluje u ta~ci (N), na
normalni napon ( ) i tangentni napon ( ). Ozna~en je pravac normalnog napona (n ) u
odnosu na glavni pravac (1) uglom (
1
), kao i vrednosti glavnih napona (
2 1
, ).
Na prikazan na~in se, pomo}u CULMAN-ove elipse (elipsa) mogu grafi~kim metodom
odrediti vrednosti normalnog i tangentnog napona ( , ) u bilo kojoj ta~ci (N), u funkciji
glavnih napona (
2 1
, ) i ugla (
1
) u odnosu na glavni pravac (1).
PRIMER 2.1.
Vrednosti napona koji deluju u ta~ci (N), prikazane su slede}im tenzorom napona (T):
0 0 0
0 20 20
0 20 100
= T (P.2.01)
(1)
(2)
N
1
2
1
x
p
= cos
2
y
p
=
sin
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
77
Uglovi prese~ne ravni u ta~ci (N), odre| eni su komponentama normalnog vektora ( n ):
0
60 cos
30 cos
0
0
= n (P.2.02)
Odnosno:
0 0
60 ; 30
20
20
100
= =
= =
=
=
y x
yx xy
y
x
MPa
MPa
MPa
(P.2.03)
Naponsko stanje je prikazano slikom (Sl. 2.1)
Sl. 2.1
Potrebno je izra~unati vrednosti normalnog i tangentnog napona ( , ), vrednosti glavnih napona (
2 1
, ), kao i polo`aj
glavne ravni (
1
). Naponsko stanje je potrebno prikazati pomo}u MOHR-ovog kruga napona.
Tenzor napona (P.2.01) odgovara ravnom naponskom stanju.
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
78
ODRE\ IVANJ E NORMALNOG NAPONA
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ine (2.52).
+ =
= + =
0 0 2 0 2
2 2
30 2 sin 20 30 sin 20 30 cos 100
2 sin sin cos
x x y x x
MPa 68 . 62 =
(P.2.04)
ODRE\ IVANJ E TANGENTNOG NAPONA
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ine (2.53).
=
= +
=
0 0
60 cos 20 60 sin
2
20 100
2 cos 2 sin
2
x xy x
y x
MPa 6 . 44 =
(P.2.05)
ODRE\ IVANJ E GLAVNIH NAPONA
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ine (2.54).
( )
( )
+ +
+
=
= +
+
=
2 2
2 2
2 , 1
20 4 20 100
2
1
2
20 100
4
2
1
2
xy y x
y x
s
MPa
MP
30 . 15
72 . 104
2
1
=
=
(P.2.06)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
79
ODRE\ IVANJ E POLO@AJ A GLAVNIH RAVNI
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ine (2.56).
= = +
=
= +
=
0 ...
2
1
20 100
20 2
2
1
2
1
2
2
1
2 , 1
k k arctg
k arctg
y x
xy
0
1
2 . 13 =
(P.2.07)
PREDSTAVLJ ANJ E MOHR-ovog KRUGA
Predstavljanje vr{imo u skladu sa slikom (2.07).
Izra~unate (odre| ene) vrednosti napona (P.2.04, P.2.05, P.2.06) prikazane su MOHR-ovim krugom (Sl. 2.2.).
Sl. 2.2
o
=44.6
=62.68
=15.28
2
=104.72
1
[MPa]
[MPa]
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
80
PRIMER 2.2.
Na osnovu podataka iz primera (2.1), potrebno je odrediti vrednosti normalnog i tangentnog napona ( , ) u ta~ci (N) i
ravni preseka ~iji vektor normale ( n ) zaklapa ugao (
0
45 =
x
) u odnosu prema osi (x), kori{tenjem CULMAN-ove elipse.
U primeru (2.1), izra~unate su vrednosti glavnih napona (
2 1
, ):
MPa
MPa
30 . 15
7 . 104
2
1
=
=
= =
0
1 1
2 . 58 cos 72 . 104 cos
x
p
MPa p
x
14 . 55 = (P.2.09)
Na osnovu izra~unatih vrednosti glavnih napona (
2 1
, ), mo`e se nacrtatu CULMAN-ova elipsa. Koriste}i vrednost
komponentnog napona (
x
p ) u pravcu ose (x), koja je izra~unata jedna~inom (P.2.09), odre| ujemo vektor napona ( p ). U
daljem postupku koristimo ugao (
1
), te o~itavamo vrednosti normalnog i tangentnog napona ( , ).
x
y
o
(1)
(2)
n
1
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
81
Na osnovu usvojene razmere, sa slike (Sl. 2.4), o~itavamo slede}e vrednosti normalnog i tangentnog napona ( , ):
MPa
MPa
29
49
(P.2.10)
Sl. 2.4
(1)
(2)
o
=15.28
2
=104.72
1
p
2
p
1
p
1
n
50 MPa
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
82
3. DEFORMACIJ E
3.1. POJ AM DEFORMACIJ E
Posmatrajmo jedno telo proizvoljnog oblika, i proizvoljne zapremine (V
o
), koje je vezano za
pravougli koordinatni sistem (xyz) (Sl. 3.01). Odaberimo unutar tela jednu ta~ku (N), i ve`imo
za ta~ku pravougli koordinatni sistem (nm), ~ije se ose poklapaju sa stranicama (l, b)
elementarnog pravougaonika (NMJ K).
Sl. 3.01
Ako telo opteretimo sistemom optere}enja
[ ]
k
F F F
! ! !
........, .,........ ,
2 1
(3.01)
ono }e promeniti oblik i zapreminu. Promena oblika i zapremine tela naziva se
DEFORMACIJ A. Kao {to je to na slici (Sl. 3.01) prikazano, tokom deformacije ta~ka (N)
dospeva u novi polo`aj (N
D
), a elementarni se pravougaonik (NMJ K) deformi{e (menja svoje
dimenzije i oblik) u povr{inu (N
D
, M
D
, J
D
, K
D
). Ukupnu deformaciju mo`emo razlo`iti
(prikazati u vi{e faza) pomo}u komponentnih deformacija. U skladu sa hipotezom o
superpoziciji deformacija, fazne deformacije mo`emo sabrati, i dobiti ukupnu deformaciju
(Sl. 3.02).
y
m
n
N
M
J
K
l
l
b
b
F
F
F
F
3
2
k
x
z
O
V
V
o
m
n
N
M
J
K
l
l
b
b
D
D
D
D
D
D
D
D
D
D
1
NEOPTERE] ENO OPTERE] ENO
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
83
1. Faza: Koordinatni sistem (n, m) se translatorno pomeri u novi polo`aj (n
1
, m
1
), a pri tome
se oblik elementarnog pravougaonika ne menja.
2. Faza: Koordinatni sistem (n
1
, m
1
) se zarotira u polo`aj (n
2
, m
2
), a pri tome se oblik
elementarnog pravougaonika ne menja.
3. Faza: Pravi ugao koordinatnog sistem (n
2
, m
2
) se menja (deformi}e), i dobija vrednost
(90
o
- ), dok koordinatne ose zauzimaju polo`aje (n
D
, m
D
).
4. Faza: U pravcu osa (n
D
, m
D
) dolazi do promene du`ina stranica pravougaonika
(
D D
b b l l , ).
Prve dve faze deformacija predstavljaju relativnu promenu polo`aja ta~ke (N) i elementarnog
pravougaonika (MNJ K), dok poslednje dve faze predstavljaju deformaciju elementarnog
pravougaonika (NMJ K).
Sl. 3.02
Na osnovu stava o konjugaciji tangentnih napona, na stranicama (l, b) elementarnog
pravougaonika (MNJ K) deluju tangentni naponi istog intenziteta, a usmereni su od, ili ka
koordinatnom po~etku, pa su i ugaone deformacije koje su posledica dejstva tangentnih
napona iste, i imaju vrednosti ( 2 / 1 ).
[ ] [ ]
2
1
2 2
= =
D D
m m n n (3.02)
2
m
n
M
M
M
J
K
l
b
b
D
D
2
1
D
D
D
D
D
l
D
D
2
2
-
m
n
N
M
J
K
l
l
b
b
m
n
N
1
1
D
m
n
2
2
y
x
z
O
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
84
Ukupna ugaona deformacija elementarnog pravougaonika (MNJ K) je:
( ) ( ) ( )
D D D D
m n m m n n = + = + =
2 2
1
2
1
2 2
(3.03)
Analizirajmo detaljnije trouglove (N
D
, M
D
, M
2
) i (M
2
, M
3
, M
D
) (Sl. 3.03), a stranice trougla
(M
2
, M
3
, M
D
) posmatrajmo kao vektore.
Sl. 3.03
U koordinatnom sistemu (xyz) deformaciju elementarnog pravougaonika (MNJ K) mo`emo
opisati pomeranjem (
D
M M
2
), koje }emo obele`iti vektorom (t ).
Vektor (t ) se naziva ELEMENTARNI VEKTOR POMERANJ A.
Razlo`imo elementarni vektor pomeranja (t ) na dve komponente, i to u pravcu koji je
upravan na osu (n
D
) i na pravac koji je paralelan sa osom (n
D
):
l a t + = (3.04)
N
M
M
D
2
M
D
3
t
l
l
l
D
2
n
l
a
y
x
z
O
n
D
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
85
Podelimo vektorsku jedna~inu (3.04) sa (l), i izra~unajmo grani~nu vrednost:
+ =
0
lim
l
l
l
l
a
l
t
0 0 0
lim lim lim
l l l
l
l
l
a
l
t
(3.05)
Na osnovu ~lanova jedna~ine (3.05,) uvedimo slede}e definicije (pojmove):
3.1.1. VEKTOR DEFORMACIJ E
f
dl
t d
l
t
l
= =
0
lim
(3.06)
Grani~na vrednost jedna~ine (3.06) se obele`ava sa vektorom ( f ), a naziva se VEKTOR
DEFORMACIJ E.
Vektor deformacije ( f ) je vezan za ta~ku (N). Za ta~ku (N) se mo`e vezati beskona~no veliki
broj koordinatnih sistema (nm), {to navodi na zaklju~ak da je i broj vektora deformacije ( f ) u
jednoj ta~ci (N) beskona~no veliki. Skup svih vektora deformacije ( f ) u ta~ci (N) naziva se
STANJ E DEFORMACIJ E.
Vektor deformacije ( f ) je bezdimenziona veli~ina.
3.1.2. DILATACIJ A
=
dl
dl
l
l
l 0
lim
(3.07)
Grani~na vrednost jedna~ine (3.07) se po definiciji zove DILATACIJ A (relativna promena
du`ine).
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
86
Ako osi (n) odgovara jedan jedini~ni vektor (n ), tada se intenzitet dilatacije ( ) izra~unava
kao skalarni proizvod vektora deformacije ( f ) i jedini~nog vektora (n ).
n f = (3.08)
3.1.3. UGAO KLIZANJ A (UGAONO POMERANJ E)
2
lim
0
l
l
a
(3.09)
Grani~na vrednost jedna~ine (3.09) se po definiciji zove UGAO KLIZANJ A (ugaono
pomeranje)
Dilatacije ( ) i uglovi klizanja ( ) se po konvenciji zovu ] INIOCI DEFORMACIJ E.
3.2. PROSTORNE DEFORMACIJ E
Izdvojmo iz deformisanog tela, iz okoline ta~ke (N) jedan diferencijalno mali paralelopiped,,
~ije su stranice dimenzija (dx, dy, dz) (Sl. 3.04). Velika dijagonala diferencijalnog
paralelopipeda je (dl). Ivice paralelopipeda se podudaraju sa osama koordinatnog sistema
(xyz). Paralelno sa dijagonalom postavimo jedini~ni vektor (n ). J edini~ni vektor (n ) zaklapa
istovetne uglove sa koordinatm osama (xyz) koje smo koristili kod analize naponskih stanja
(jedna~ina 2.15).
n
m
l
n
z
y
x
z y x
= =
cos
cos
cos
cos , cos , cos
(3.10)
Opteretimo difeferecijalno mali paralelopiped. Kao posledica optere}enja javljaju se prostorne
deformacije. Prostorne deformacije se o~ituju promenom du`ine i polo`aja dijagonale (dl),
odnosno diferencijalnim vektorom pomeranja ( t d ) ta~ke (M). Izraz "diferencijalni" je
odgovaraju}i diferencijalnim dimenzijama paralelopipeda.
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
87
Sl. 3.04
Veze izme| u du`ina stranica paralelopipeda, i du`ine velike dijagola su slede}e:
n dl
m dl
l dl
dz
dy
dx
=
=
=
(3.11)
Odredimo komponentu diferencijalnog vektora pomeranja ( t d ) u pravcu ose (x).
( )
x x
dt dt = (3.12)
Vektor pomeranja u pravcu ose (x) je posledica deformacija u ravnima (xy) i (zx). Shodno
stavu o superpoziciji deformacija, ukupno pomeranje u pravcu ose (x) razlo`it }emo na vi{e
faza, a zatim }emo komponentna pomeranja sabrati, i tako dobiti ukupan iznos pomeranja.
(Sl. 3.05):
1. Faza: pomeranja u pravcima osa (xy) u ravni (xy) - (M, M
1
)
2. Faza: ugaona pomeranja u ravni (xy) - M
1
, M
2
).
3. Faza: pomeranja u pravcima osa (zx) u ravni (zx) - (M
2
, M
3
)
4. Faza: ugaona pomeranja u ravni (zx) - (M
3
, M
D
)
y
x
z
N
dx
d
z
d
y
dl
dt
z
M
n
M
D
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
88
Superpozicija (zbir) pomeranja u pravcu ose (x) je:
( ) ( ) ( ) ( )
4 3 2 1 x x x x x
dt dt dt dt dt + + + = (3.13)
Sl. 3.05
M
D
M
D
N
D
N
D
y
x
x
z
M
M
M
1
M
1
M
2
M
2
=M
3
M
3
a
b
2
zx
2
xz
2
xy
2
yx
dy
dy
dx
dz
dx
dz
dt
x
,
, ,
,
,
,,
,,
,, ,,
,,
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
89
Sa slike (Sl. 3.05) se mogu odrediti komponente pomeranja ozna~ene u jedna~ini (3.13).
( )
( ) ( )
( )
( )
( ) ( )
( ) ( ) [ ] 0
2
1
2
1
2
1
0
0
2
1
2
1
2
1
2 1
4
3
2
1
+ =
+ =
=
+ =
+ =
= =
zxy x x zx
zx x
x
xy xy
yx x
x x
dk dk b
b dz dz dt
dt
dx dx a
a dy dy dt
dx dx dt
(3.14)
Uvrstimo vrednosti iz jedna~ina (3.14) u jedna~inu (3.13), stim da diferencijalne veli~ine
drugog reda zanemarimo.
dz dy dx dt
zx yx x x
2
1
2
1
+ + = (3.15)
Ako predhodnu jedna~inu podelimo sa (dl) i vodimo ra~una o relacijama (3.06, 3.07, 3.09,
3.10), tada se dobija komponenta vektora deformacije u pracu ose (x).
n m l f
zx yx x x
2
1
2
1
+ + = (3.16)
Na identi~an na~in se mogu odrediti i komponente vektora deformacije i u pravcima osa (yz).
Kao rezultat, prikazuju se tri skalarne jedna~ine, koje u stvari predstavljaju komponente
vektora deformacije ( f ) u pravcima osa (xyz)
n m l f
n m l f
n m l f
z yz xz z
zy y xy y
zx yx x x
+ + =
+ + =
+ + =
2
1
2
1
2
1
2
1
2
1
2
1
(3.17)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
90
Predstavimo predhodni sistem jedna~ina u matri~noj formi:
n
m
l
f
f
f
f
z yz xz
zy y xy
zx yx x
z
y
x
2
1
2
1
2
1
2
1
2
1
2
1
= = (3.18)
ili jednostavnije
n D f =
(3.19)
U jedna~ini (3.19), tenzor (D) se zove TENZOR DEFORMACIJ A.
Pri analizi naponskih stanja do{lo se do matri~nog oblika (2.21) vektora napona ( p ), koji je
sadr`avao sve podatke vezane za naponsko stanje.
Matemati~ka struktura vektora napona ( p ) ODGOVARA matemati~koj strukturi vektora
deformacija ( f ) (matemati~ki strukturni identitet).
f p
(3.20)
Ova ~injenica nam omogu}ava, da u jednoj ta~ci (N), uz definisani pravac pomo}u jedini~nog
vektora (n ), odredimo sve ~inioce deformacije ( , ), koriste}i obrasce uspostavljene kod
naponskih stanja, stim da se u obrascima treba izvr{iti zamena oznaka shodno matemati~kom
strukturnom identitu (3.20).
Matemati~ki strukturni identitet (3.20) }emo prikazati matri~nom formom matemati~kog
strukturnog identiteta tenzora napona i tenzora deformacija, po{to obe strane jedna~ine
identiteta (3.20) sadr`e identi~ne jedini~ne vektore:
z yz xz
zy y xy
zx yx x
z yz xz
zy y xy
zx yx x
n D n T
2
1
2
1
2
1
2
1
2
1
2
1
(3.21)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
91
Shodno opisanom matemati~kom strukturnom identitetu, koristi}emo odgovaraju}a
obele`avanja:
2
1
3 , 2 , 1 3 , 2 , 1
(3.22)
3.2.1. DEFORMACIJ E PRI PROSTORNOM NAPONSKOM STANJ U
3.2.1.1. DILATACIJ A
Odre| ivanje vr{imo na osnovu veza (2.25 i 3.22).
( ) nl mn lm n m l
zx yz xy z y x
+ + + + + =
2 2 2
(3.23)
3.2.1.2. UGAO KLIZANJ A
Odre| ivanje vr{imo na osnovu veza (2.26 i 3.22).
2 2 2 2
2 + + =
z y x
f f f
(3.24)
3.2.1.3. DILATACIJ A U FUNKCIJ I GLAVNIH DILATACIJ A
Odre| ivanje vr{imo na osnovu veza (2.42 i 3.22).
2
3
2
2
2
1
n m l + + =
(3.25)
3.2.1.4. UGAO KLIZANJ A U FUNKCIJ I GLAVNIH DILATACIJ A
Odre| ivanje vr{imo na osnovu veza (2.43 i 3.22).
( ) ( ) ( )
2 2 2
1 3
2 2 2
3 2
2 2 2
2 1
2 l n n m m l + + =
(3.26)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
92
3.2.2. DEFORMACIJ E PRI RAVNOM NAPONSKOM STANJ U
3.2.2.1. DILATACIJ A
Odre| ivanje vr{imo na osnovu veza (2.25 i 3.22).
lm m l
xy y x
+ + =
2 2
(3.27)
3.2.2.2. UGAO KLIZANJ A
Odre| ivanje vr{imo na osnovu veza (2.53 i 3.22).
( ) ( )
2 2
2 m l lm
xy y x
+ =
(3.28)
3.2.2.3. GLAVNE DILATACIJ E I GLAVNE RAVNI DILATACIJ E
Odre| ivanje vr{imo na osnovu veza (2.54, 2.56 i 3.22).
( )
k arctg
y x
xy
xy
y x
y x
2
1
2
1
2
1
2
2 , 1
2 2
2 , 1
+
=
+
+
=
(3.29)
3.2.3. DEFORMACIJ E PRI LINEARNOM NAPONSKOM STANJ U
3.2.3.1. DILATACIJ A
Odre| ivanje vr{imo na osnovu veza (2.62 i 3.22).
2
l
x
=
(3.30)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
93
3.2.3.2. UGAO KLIZANJ A
Odre| ivanje vr{imo na osnovu veza (2.63 s 3.22).
lm
x
2 =
(3.31)
3.2.3.3. GLAVNA DILATACIJ A I GLAVNA RAVANDILATACIJ E
Odre| ivanje vr{imo na osnovu veza (2.64, 2.65 i 3.22).
0
1
1
=
=
x
(3.32)
^inioci deformacije se grafi~ki mogu interpretirati istim metodama kao i naponska stanja
(Mohr-vi krugovi, Culman-ov elipsoid).
3.3. ZAPREMINSKA DILATACIJ A
Nedeformisana zapremina diferencialno malog paralelopipeda (Sl. 3.04) je:
dz dy dx dV =
0
(3.33)
Pri deformaciji, menjaju se du`ine stranica, pa se shodno tome menja i zapremina.
Deformisana zapremina je:
( ) ( ) ( ) dz dz dy dy dx dx dV + + + = (3.34)
Na osnovu definicije (3.07), mo`emo napisati vrednosti komponenti dilatacije ( ) u pravcima
koordinatnih osa (xzy):
z
z
x
y
y
x
x
x
x
d
d
d
d
d
d
=
= ; ; (3.35)
Koriste}i veze (3.35), jedna~inu (3.34) mo`emo napisati u slede}em obliku:
( )( )( )dxdydz dV
z y x
= 1 1 1 (3.36)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
94
Zapreminska dilataja je po definiciji:
0
0
dV
dV dV
V
= (3.37)
Ako u jedna~inu (3.37) uvrstimo vrednosti (3.33) i (3.36), dobijamo potpuni oblik
zapreminske dilatacije kao funkciju linearnih dilatacija:
( )( )( )
z y x x z z y y x z y x V
o
o z y x
o
o
V
dV
dV
dV
dV dV
+ + + + + + =
+ + +
=
= 1
1 1 1
(3.38)
Ako u jedna~ini (3.38) diferencijalne veli~ine vi{eg reda zanemarimo, dobijamo pribli`nu
(prakti~no kori{tenu) vrednost zapreminske dilatacije, kao algebarski zbir dilatacija u
pravcima koordinatnih osa (xyz).
z y x V
+ +
(3.39)
PRIMER 3.1.
Elementi tenzora deformacija (f) u ta~ci (N) odre| eni su merenjima. Konkretne vrednosti su prikazane u tenzoru deformacija
(P.3.01).
0 0 0
0 10 4 10
0 10 10 5
2
1
2
1
2
1
2
1
2
1
2
1
4 4
4 4
= =
z yz xz
zy y xy
zx yx x
A
(P.3.01)
Potrebno je odrediti glavnu dilataciju (
1
) i ugaoni polo`aj glavne ravni dilatacije (
1
).
Na osnovu tenzora deformacija (P.3.01) se zaklju~uje da se radi o dilataciji pri ravnom naponskom stanju.
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
95
ODRE\ IVANJ E VREDNOSTI GLAVNE DILATACIJ E
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ine (3.29).
( )
( )
+
+
=
= +
+
=
4
2
4 4
4 4
2 2
2 , 1
10 10 4 10 5
2
1
2
10 4 10 5
2
1
2
xy
y x
y x
4
1
10 55 , 9
=
(P.3.02)
ODRE\ IVANJ E UGAONOG POLO@AJ A GLAVNE RAVNI DILATACIJ E
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ine (3.29).
=
= +
0
2
1
10 4 10 5
10
2
1
2
1
2
1
4 4
4
2 , 1
arctg
k arctg
y x
xy
0
1
17 , 3 =
(P.3.03)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
99
4. VEZE IZME\ U NAPONA I DEFORMACIJ A
Osnovnu vezu predstavlja HOOKE-ov zakon, koji ima oblik:
=
=
G
E
(4.01)
Gde su:
[ ] Pa .mormalni napon
[ ] Pa .tangentni napon
[ ] Pa E .YOUNG-ov modul elasti~nosti
[ ] Pa G .modul klizanja
[ ] / .dilatacija
[ ][ ] rad / .ugao klizanja
Veze (4.01) su HOOKE i YOUNG dobili na osnovu eksperimenata, i one predstavljaju osnovu
za prou~avanje elasti~nih tela i sistema.
4.1. POISSONOV KOEFICIJ ENT
POISSON je utvrdio, da se u slu~aju pojave dilatacije u pravcu jedne od koordinatnih osa,
uvek pojavljuju i dilatacije u pravcima druge dve ose. Utvr| eno je da je veza izme| u
dilatacija linearna.
Kao osnovu za utvr| ivanje funkcije veza izme| u dilatacija, uzima se diferencijalno mala
kocka dimenzija (dx=dy=dz) (Sl. 4.01). Ista je optere}ena samo u pravcu ose (x), odnosno
egzistira samo normalni napon (
x
) (linearno naponsko stanje). U takvom slu~aju dilatacija u
pravcu ose (x), kao posledica normalnog napona (
x
) je slede}a:
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
100
E dx
dx
x
x
x
= (4.02)
Kao posledica izdu`enja u pravcu (x) do}i }e do promene (smanjenja) du`ina u pravcima (y) i
(z) osa, tako| e kao posledica delovanja normalnog napona (
x
). Odgovaraju}e dilatacije
ozna~avamo na slede}i na~in:
( )
( )
q z
q y
x
x
x
x
dz
dz
dy
dy
=
=
=
(4.03)
Sl. 4.01
Poslednje dve dilatacije su zbog istih osnovnih du`ina jednake.
( ) ( )
q z y
x
x
= = (4.04)
POISSON je utvrdio, da izme| u dilatacija (4.02 i 4.03) postoji linearna veza slede}eg oblika:
x q
=
(4.05)
Koeficijent ( ), koji karakteri{e veze dilatacija u me| usobno upravnim pravcima, se zove
POISSONOV KOEFECIJ ENT. Vrednosti Poissonovog koeficijenta ( ) se kre}u u granicama
(0,2 do 0,5)
y
x
z
dx
d
z
d
y
x
x
dx ( )
x
d
z
(
)
x
dy ( )
V
V
o
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
101
4.2. GENERALISANI HOOKE-OV ZAKON
Na osnovu HOOKE-ovg zakona (4.01) i POISSON-ovih funkcija (4.05), mogu}e je
uspostaviti vezu izme| u napona ( , ) i deformacija ( , ), u bilo kojoj ta~ci (N)
koordinatnog sistema (xyz).
Naprimer, za slu~aj prostornog naponskog stanja, dilatacija u pravcu ose (x) sastoja}e se od
dilatacije kao posledice delovanja normalnog napona (
x
) u pravcu ose (x), dilatacije kao
posledice delovanja normalnog napona (
y
) koji deluje u pravcu ose (y) i dilatacije kao
posledice delovanja normalnog napona (
z
) koji deluje u pravcu ose (z).
E E E
z
y
x
x
= (4.06)
Na identi~an na~in se mogu utvrditi i odgovaraju}e dilatacije u pravcima osa (yz). Tako
dobivenim jedna~inama priklju}ujemo i vrednosti ugaonih pomeranja (uglovi klizanja) u
ravnima (xy, yz, zx). Na taj na~in se dobija slede}i sistem linearnih jedna~ina:
zx zx
yz yz
xy xy
x
y
z
z
z x
y
y
z
y
x
x
G
G
G
E E E
E E E
E E E
1
1
1
=
=
=
=
=
=
(4.07)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
102
Predhodni sistem linearnih jedna~ina prika`imo u matri~noj formi.
=
zx
yz
xy
z
y
x
zx
yz
xy
z
y
x
G
G
G
E E E
E E E
E E E
1
0 0 0 0 0
0
1
0 0 0 0
0 0
1
0 0 0
0 0 0
1 1 1
0 0 0
1 1 1
0 0 0
1 1 1
! !
= H
(4.08)
Tenzor (H) u vektorskoj jedna~ini (4.08) naziva se HOOKE-OV TENZOR ELASTI^NOSTI.
Ako postoji potreba da se na osnovu merenjem utvr| enih dilatacija i uglova klizanja utvrde
vladaju}i naponi, tada je potrebno matri~nu jedna~inu (4.08) re{iti po naponima:
=
! !
1
H
) 2 1 )( 1 (
0 0 0 0 0
0 0 0 0 0
0 0 0 0 0
0 0 0 ) 1 (
0 0 0 ) 1 (
0 0 0 ) 1 (
+
=
=
E
K
G
G
G
K K K
K K K
K K K
zx
yz
xy
z
y
x
zx
yz
xy
z
y
x
(4.09)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
103
4.3. VEZA IZME\ U MODULA ELASTI^NOSTI (E)
I MODULA KLIZANJ A (G)
Analizirajmo ravno naponasko stanje jednog diferencijalno malog paralelopipeda ~ije su
dimenzije (dx, dy, dz). Predpostavimo da na stranama paralelopipeda deluju samo tangentni
naponi, {to odgovara ~istom naponskom stanju (Sl. 4.02).
Sl. 4.02
Ovom naponskom stanju odgovara slede}i tenzor napona:
0 0 0
0 0
0 0
xy
yx
T
= (4.10)
U skladu sa jedna~inama (3.29 i 2.54) za ovo naponsko stanje se mogu utvrditi:
- vrednosti glavnih dilatacija (
2 , 1
)
2
1
2
1
2
1
2 , 1
= = =
yx xy
(4.11)
odnosno samo najve}a vrednost glavne dilatacije:
2
1
1
= (4.12)
x
y
o
yx
yx
xy
xy
1
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
104
- vrednosti glavnih napona (
2 , 1
):
= = =
yx xy 2 , 1
= =
= =
2 1
2 1
;
(4.13)
Ako kao polazni koordinatni sistem koristimo glavni koordinatni sistem, tada jedna~ina
(4.06). dobija oblik:
E E
2 1
1
= (4.14)
Ako iskoristimo veze (4.12 i 4.13), dobijamo slede}u vrednost ugaonog pomeranja:
( )
+ =
1
1
1
E
( )
+ = 1
2
1
E
(4.15)
Ako na osnovu HOOKE-ovog zakona (4.01) izrazimo vrednost za tangentni napon i uvrstimo
u jedna~inu (4.15) dobijamo slede}u vezu:
( )
1
2
1
E
G
( ) +
=
1 2
E
G
(4.16)
J edna~ina (4.16) predstavlja tra`enu vezu izme| u modula klizanja (G) i YOUNG-ovog
modula elasti~nosti (E).
PRIMER 4.1.
Pre~nik potisnog cilindra alata prikazanog na slici (Sl. 4.1) iznosi (D=50 mm). POISSON-ov koeficijent gumenog umetka je
( 45 , 0 = ). Sila koja tereti potisni cilindar iznosi (F=4500 N).
Potrebno je odrediti radijalni pritisak (p) koji gumeni umetak vr{i na zidove alata.
Predpostavljamo da su zidovi alata kruti.
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
105
ODRE\ IVANJ E NORMALNOG NAPONA U PRAVCU OSE (z) J E:
MPa
D
F
A
F
a a
z
29 , 2
50
4500 4 4
2 2
=
= = =
(P.4.01)
S obzirom na simetri~nost alata, naponi u pravcima (xy) su po intenzitetu identi~ni.
r y x
p = = (P.4.02)
Sl. 4.1
Pomeranja u aksialnim pravcima, s obzirom na krutost sidova alata su jednaka nuli ( 0 = =
y x
)..
ODRE\ IVANJ E RADIJ ALNOG PRITISKA
Odre| ivanje vr{imo na osnovu prve od sistema jedna~ina (4.07).
( )
= =
z r
z
y
x
p
E E E
1 0
=
45 . 0 1
29 . 2 45 . 0
1
z
r
p
MPa p
r
87 , 1 =
(P.4.03)
GUMA
x
y
z
F
a
y
z
dA zx
dA zy
x
y
z
dz
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
105
Kao {to je iz statike poznato, sistem optere}enja (5.01), zajedno sa reakcijama veza
predstavlja ravnote`ni sistem.
Postavimo jedan pravougli koordinatni sistem (xyz) tako, da se osa (z) podudari sa
geometrijskom osom grede. Osu (y) odaberimo tako, da ona istovremeno predstavlja i glavnu
te`i{nu osu normalnih preseka. Na taj na~in su ose (xy) ujedno i glavne te`i{ne ose.
Presecimo gredu (u mislima) na (z) udaljenju od uklje{tenja sa jednim normalnim presekom
povr{ine (A), a deo grede desno od normalnog preseka uklonimo zajedno sa pripadaju}im
podsistemom optere}enja
[ ]
k n
F F
! !
, ,.........
1 +
(5.02)
Podsistem optere}enja (5.02) redukujmo na te`i{te normalnog preseka (A) u vidu vektorskog
para (glavna sila i glavni moment).
R R
k
n i
i M F F + =
+ = 1
(5.03)
Razlo`imo vektore (5.03) na pravce koordinatnih osa (xyz).
z y x R
z y x R
M M M M
F T T F
+ + =
+ + =
(5.04)
Kao posledica dejstva redukovanog sistema optere}enja (5.03), na svakoj diferencijalno maloj
povr{ini (dA) koja pripada povr{ini normalnog preseka (A), deluje vektor napona, koji se
mo`e razlo`iti na normalnu i tangentne komponente (normalni napon i tangentne napone). u
pravcima koordinatnih osa (xyz). Te`ite diferencijalno male povr{ine (dA) je u ta}ci (N), ~ije
su koordinate polo`aja (xyz).
zy zx z p + + = + = (5.05)
Komponente vektora napona (5.05) mno`ene sa vredno{}u diferencijalne povr{ine (dA) daju
za rezultat diferencijalno male sile:
dA dA dA F d zy zx z + + = (5.06)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
106
Na slici (Sl. 5.01) prikazane su komponente (5.04, 5.05, 5.06). Po{to prikazan sistem
predstavlja ravnote`ni sistem, za njega va`e jedna~ine ravnote`e prostornog sistema
optere}enja.
.
+ = =
A
zx x i
dA T X 0 (1)
= =
A
zy y i
dA T Y 0 (2)
= =
A
z z i
dA F Z 0 (3) (5.07)
+ = =
A
z x xi
dA y M M 0 (4)
= =
A
z y yi
dA x M M 0 (5)
+ + = =
A
z zi
dA y x M M
2 2
0 (6)
Kao {to je to u uvodu nazna~eno, glavni zadaci otpornosti materijala su dimenzionisanje i
provera. To zna~i da je potrebno ispitati i na}i veze izme| u glavnih napona, glavnih ~inioca
deformacije, sistema optere}enja i geometrijske karakteristike ravnog preseka.
( ) { }
[ ] 0 , , ,
1 1 1
=
+
J F f
k n
(5.08)
Ukoliko se uspostavi veza (5.08), mogu}e je na osnovu poznavanja mehani~kih karakteristika
materijala od koga se greda izra| uje, odrediti mere normalnog preseka.
- SAINT- VENANT OV PROBLEM
Nala`enje veze ili veza (5.08) treba da se obavi nizom teoretskih postupaka, koji su sa
stanovi{ta prakti~ne primene prihvatljivo jednostavni. Svako pojednostavljenje nosi sa sobom
izvesnu meru apstrakcije. Prihva}en nivo apstrakcije treba da omogu}i sa jedne strane
jednostavnost u kori{tenju, ali istovremeno da osigura i pouzdanost.
Prilikom analize naponskih stanja, deformacija, kao i njihovih veza, uspostavljene su
takozvane CAUCHY-jeve jedna~ine i op{ti HOOKE-ov zakon u vidu relacija (2.20, 3.18,
4.09,. 4.09). Pomo}u tih jedna~ina potpuno je opisana veza napona i deformacija. Za neku
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
107
konkretnu ta~ku (N) u pripadaju}oj ravni preseka, koja je karaklterisana sa jedini~nim
(normalnim) vektorom (n ), te veze se uspostavljaju sistemom od devet deferencijalnih
jedna~ina.
Eksplicitno re{enje pomenutog sistema diferencijalnih jedna~ina mo`e biti veoma slo`eno.
Zbog ove ~injenice su razvijeni postupci, koji uz odre| ene apstrakcije daju za praksu
primenljive, i (eksperimentalno potvr| ene) pouzdane rezultate.
J edan od postupaka koji je praksa verifikovala, predlo`io je SAINT-VENANT, i metod nosi
naziv SAINT-VENANT-ov SEMISIMETRI^NI METOD.
Medod se zasniva na slede}im apstrakcijama:
a. Predpostavlja se da je jednan ili vi{e napona jednako nuli (na taj na~in se grani~ne
vrednosti kod re{avanja CAUCHY-jevih diferencijalnih jedna~ina lako odre| uju). Sa ovim
se prakti~no uvodi pojam osnovnog naprezanja (istezanje-pritisak, smicanje, savijanje,
uvijanje), kao i pojam slo`enog naprezanja (pritisak-savijanje, savijanje-uvijanje,).
b. Primenjuje se J ACOB BERNOULLI -jev deformacioni model, koji predpostavlja, da se
deo grede koji se nalazi izme| u me| usobno vrlo bliski normalnih preseka deformi{e samo
u smeru delovanja napona. Ova apstrakcija je zna~ajna, jer je suprotna teoriji zasnovanoj
na POISSON-ovim ispitivanjima.
c. Predpostavlja se, da je raspodela napona po povr{ini normalnog preseka ravnomerna. Ova
predpostavka odgovara stvarnosti, samo ako je ta~ka dejstva spoljnjeg optere}enja
dovoljno udaljeno od normalnog preseka.
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
108
5.1. NAPONSKA STANJ A PRAVIH GREDA
5.1.1. ISTEZANJ E-PRITISAK
U slu~aju da je greda optere}ena samo komponentom glavne sile ( z F ), tada, u zavisnosti od
usmerenosti sile razlikujemo slede}e slu~ajeve (Sl. 5.02):
0
z
F
- pritisnuta greda (PRITISAK)
0
z
F
- istegnuta greda (ISTEZANJ E)
Sl. 5.02
Od sistema jedna~ina ravnote`e (5.07), ovom slu~aju odgovara jedna~ina (3).
+
A
z z i
dA F Z 0 (5.09)
Ako predpostavimo, da aktivna spoljnja sila deluje dovoljno udaljeno od te`i{ta normalnog
preseka (A), tada }e polje sila biti homogeno, a raspodela napona po preseku }e biti
ravnomerna.
( ) . const
A
F
z f
z
z
(5.10)
O
x
y
z
A
dA
N(x,y,z)
x
y
z
dz
Fz
dA
z
0
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
109
Ovo naponsko stanje (Sl. 5.02) odgovara linearnom naponskom stanju, stim da je pravac
delovanja normalnog napona usmeren u po pravcu ose (z). Odgovaraju}i vektori napona i
deformacioje imaju slede}e oblike:
Vektor napona:
z z
p
cos
0
0
0 0
0 0 0
0 0 0
(5.11)
Vektor deformacije:
z z
f
cos
0
0
0 0
0 0 0
0 0 0
(5.12)
Sa stanovi{ta prakse, merodavni su najve}i glavni napon i najve}a glavna dilatacija.
Glavni napon se odre| uje na osnovu veza (2.64 i 5.10):
A
F
z
z
1
(5.13)
J edna~ina (5.13) pretstavlja vezu unutra{njeg normalnog napona, karakteristike ravnog
preseka (povr{ina), i spoljnje aktivne sile.
Po{to se radi o linearnom naponskom stanju, vrednost glavne dilatacije se odre| uje na osnovu
veze (3.32), stim da prilikom ra~unanja koristimo oznaku ( x z ).
z
1
(5.14)
Komponenta vektora deformacije u pravcu (z) se odre| uje na osnovu veze (5.12):
z z z
f cos (5.15)
Na osnovu veza za linearno naponsko stanje (2.65, 3.32), pravci glavnog napona i glavne
dilatacije se podudaraju, pa je nagib glavne ravni u odnosu na osu (z) slede}i:
0
1
(5.16)
U ovom slu~aju je objik jednakosti (5.15) slede}i:
z z
f (5.17)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
110
Vrednost dilatacije u pravcu (z) je na osnovu jedna~ine (3.07), uz oznaku (l=z), slede}a:
dz dz
dz
dz
z
z
(5.18)
Obavimo li integraciju predhodne jedna~ine,
z z
z
dz dz
0 0
z
z
E
A
F
z
A E
z F
z
z
(5.21)
J edna~ina (5.21) predstavlja vezu izme| u spoljnje aktivne sile (F
z
), karakteristike normalnog
preseka (A) (povr{ina), du`ine grede (z), modula elasti~nosti (E) (mehani~ka karakteristika
materijala), i ukupnog idu`enja ( z ).
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
111
PRIMER 5.1.
Sl. 5.1.1.1
Greda optere}ena na istezanje prema slici (Sl. 5.1.1.1) ima du`inu (l=4000 mm) i pre~nik (D=20 mm). Aksialno optere}enje
je (F=500 kN). Materijal grede je (^.0245), sa zateznom ~vrsto}oma ( [ ] MPa
M
400 ), modulom elasti~nosti
( [ ] MPa E
5
10 2 , 2 ), i POISSON-ovim koefijentom ( 3 , 0 ).
Potrebno je odrediti:
-
1
- (najve}u) vrednost glavnog napona
- z - ukupno uzdu`no izdu`enje
- q - ukupno poprer~no su`enje
IZRA^UNAVANJ E GLAVNOG NAPONA
Izra~unavanje se obavlja na osnovu jedna~ine (5.13).
2 2 1
20
4 000 . 500 4
D
F
A
F
z
MPa 23 , 159
1
(P.5.01)
l
D
F
z
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
112
IZRA^UNAVANJ E UZDU@NE DILATACIJ E
Izra~unavanje se obavlja na osnovu jedna~ine (5.20).
5
1
10 2
23 , 159
E E
Z
Z
4
10 96 , 7
Z
(P.5.02)
IZRA^UNAVANJ E POPRE^NE DILATACIJ E
Izra~unavanje se obavlja na osnovu jedna~ine (4.05). Kori{tena oznaka je ( D q ).
4
10 96 , 7 3 , 0
z D
4
10 39 , 2
D
(P.5.03)
IZRA^UNAVANJ E UKUPNOG UZDU@NOG IZDU@ENJ A
Izra~unavanje se obavlja na osnovu jedna~ine (5.19).
4000 10 96 , 7
4
z z
z
mm z 18 , 3
(P.5.04)
IZRA^UNAVANJ E UKUPNOG POPRE^NOG SU@ENJ A
Izra~unavanje se obavlja na osnovu jedna~ine (5.19). Kori{tene oznake su ( D z D q , ).
20 10 39 , 2
4
D D
Dq
mm D
4
10 8 , 47
(P.5.05)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
113
5.1.1.1. KONCENTRACIJ A NAPONA
Sl. 5.03
Ako se ta~ka dejstva spoljnje aktivne sile (F
z
) nalazi blizu te`i{ta normalnog preseka, ili se
presek grede skokovito menja (`ljeb za Segerov prsten, popre~ni otvor isl.), tada su polja sile i
napona NEHOMOGENA. Zbog navedene nehomogenosti raspodela normalnog napona po
normalnom preseku nije ravnomerna, i kre}e se u slede}im granicama (Sl. 5.03):
max min z z z
(5.22)
Za potrebe prakse merodavna je najve}a vrednost normalnog napona u preseku (A):
z z
K
max
(5.23)
Kojevficijent (K) naziva se KOJ EFECIJ ENT KONCENTRACIJ E NAPONA. Vrednostii
kpojeficijenata koncentracije napona (K) se odre| uju eksperimentalno, i mogu se na}i u
odgovaraju}im tablicama..
A
min
max
Fz
z
z
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
114
5.1.1.2. KONTAKTNI NAPONI (HERTZ-OV NAPON)
Metodologiju odre| ivanja kontaktnih napona je razvio HERTZ, pa i postupak nosi njegovo
ime.
Ako se dva tela ~ije su povr{ine neravne dodiruju u ta~ci (N), i ako se veza izme| u njih
odr`ava silom (F), tada }e u okolini ta~ke dodira (N) do}i do deformacija.
Po{to su vrednosti deformacija u odnosu na mere oba tela vrlo mala, mo`emo ih smatrati
diferencijalnim. Odgovaraju}e vrednosti napona u ta~ci dodira su relativno velike, a njihova
raspodela je neravnomerna. Maksimalna vrednost normalnog napona u ta~ci dodira (N) naziva
se HERTZOV NAPON.
Na slici (Sl. 5.04) prikazan je op{ti slu~aj kontakta dva tela. Materijali tela su karakterisana sa
modulima elasti~nosti i Poissonovim koeficijentima (
2 1 2 1
, , , E E ). Gornje telo (F) dodiruje
dolnje telo (A) u ta~ci dodira (N). Me| usobna sila u ta~ci dodira je (F). Svako od dva tela
posebno, prese~emo sa po jednom ravni. Prese~na linija prese~nih ravni se podudara sa
koordinatnom osom (z) pravouglog koordinatnog sistema (xyz).
Odredimo GLAVNE PRESE^NE RAVNI (
r R r R
A A F F , , , ). Osobine glavnih prese~nih ravni su
takve, da su njihovi radiusi zaobljenja u ta~ci (N) maksimalni (
2 1
,R R ), odnosno minimalni
(
2 1
,r r ). Glavne prese~ne ravni su me| usobno normalne. Ugao izme| u glavnih prese~nih ravni
jednog i drugod tela iznosi ugao ( ).
Zakrivljenosti radiusa (
2 1
,R R ,
2 1
,r r ) se zovu GLAVNA ZAKRIVLJ ENJ A.
2
2
2
2
1
1
1
1
1
;
1
1
;
1
r
g
R
G
r
g
R
G
(5.24)
Na osnovu HERTZ-ovih istra`ivanja maksimalna vrednost kontaktnog napona se zove
HERCOV KONTAKTNI NAPON, i iznosi:
b a
F
5 . 1
max
(5.25)
Dodirna povr{ina u okolini ta~ke dodira (N) ima pribli`an oblik elipse sa poluosama (a, b).
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
115
Izrazi za poluose elipse su:
3
3
5 . 1
5 . 1
g
n b
g
n a
b
a
(5.26)
Sl. 5.04
N
x
y
R
2
r
2
r
1
R
1
F
r
A
r
F
R
A
R F
F
90
90
0
0
x
z
N
a
b
max
max
z
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
116
gde su:
( ) ( )
2 2 1 1
2
2
2
1
2
1
1 1
g G g G g
E E
+ + +
(5.27)
Parametri (
b a
n n , ) se odre| uju iz odgovaraju}e tabele. Parametri (
2 1
, ) su Poissonovi
kojeficijenti tela u kontaktu.
Uvrstimo vrednosti (5.26) u jedna~inu (5.25).
3
2
max
5 . 1
1 1
,
_
g
F
n n
b a
(5.28)
Prakti~no kori{ten oblik HERCOV-kontaktnog napona je slede}i:
3
2
max
5 . 1
1
;
,
_
g
F B
n n
B
b a
(5.29)
Zbog deformacija u okolini ta~ke kontakta (N), dolazi do PRIBLI@AVANJ E TELA u pravcu
ose (z). Vrednost pribli`avanja tela iznosi:
( )
3
2
5 . 1
2
1
;
g F C C n
e
(5.30)
Numeri~ke vrednosti (
e b a
n n n , , ) se tabli~no odre| uju u funkciji parametra ( ), koji se
odre| uje pomo}u slede}eg obrasca:
( ) ( ) ( )( ) 2 cos 2
1
2 2 1 1
2
2 2
2
1 1
g G g G g G g G
g
+ +
(5.31)
J edna~ine (5.29, 5.30) imaju jednostavnije oblike za standardne oblike tela u kontaktu, kao
naprimer:
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
117
-. LOPTA +LOPTA
2 2 2 2
1 1 1 1
g G r R
g G r R
(5.32)
- LOPTA +RAVAN
0 ;
2 2 2 2
1 1 1 1
g G r R
g G r R
(5.33)
- VALJ AK +VALJ AK
0
0
2 2
1 1
g r
g r
(5.34)
- VALJ AK +RAVAN
0 ; 0 ;
0
2 2 2 2
1 1
g G r R
g r
(5.35)
PRIMER5.2.
Na slici (Sl. 5.1.1.2.) je prikazan jedan loptasti oslonac. Radiusi zaobljenja povr{ina u kontaktu su (R=100 mm, r=50 mm).
Optere}enje u osloncu iznosi (F=10 kN). Svi elementi u kontaktu su istog materijala, sa modulom elasti~nosti i Poassonovim
koeficijentom ( [ ] 3 , 0 , 10 1 . 2
5
Ma E ).
Potrebno je odrediti HERTZ-ov kontaktni napon u ra~kama dodira (A, B), kao i ukupno pribli`avanje elemenata oslonaca.
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
118
Sl. 5.1.1.2
ODRE\ IVANJ E GLAVNIH KRIVINA I GLAVNIH ZAKRIVLJ ENJ A
Odre| ivanje se vr{i na osnovu jedna~ine (5.24).
- Vrednosti u odnosu na kuglu su:
mm R
g G mm r R
1
02 , 0
50
1 1
50
1
1 1 1 1
(P.5.06)
- Vrednosti u odnosu na gornji oslonac su:
mm R
g G mm r R
1
0 , 0
1 1
2
2 2 2 2
(P.5.07)
- Vrednosti u odnosu na dolnji oslonac su:
mm R
g G mm r R
1
01 , 0
100
1 1
100
3
3 3 3 3
(P.5.08)
ZBIR ZAKRIVLJ ENJ A
Odre| ivanje se vr{i na osnovu jedna~ine (5.27).
- Vrednost u ta~ci (A):
( )( )
mm
g G g G g
1
04 , 0 0 0 02 , 0 02 , 0
2 2 1 1
2 1
+ + + + + +
(P.5.09)
F
(1)
(2)
(3)
r
R
A
B
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
119
- Vrednost u ta~ci (B):
( )( )
mm
g G g G g
1
02 , 0 01 , 0 01 , 0 02 , 0 02 , 0
3 3 1 1
3 1
+ + + +
(P.5.10)
ODRE\ IVANJ E PARAMETRA ( )
Odre| ivanje se vr{i na osnovu jedna~ine (5.31).
- Vrednost u ta~ci (A):
( )
( )( )
( ) ( ) ( ) ( ) 0 0 0 02 , 0 02 , 0
04 , 0
1 1
2 2 2
2 2
2
1 1
2 1
+ +
g G g G
g
A
(P.5.11)
- Vrednost u ta~ci (B):
( )
( )( )
( ) ( ) ( ) ( ) 0 01 , 0 01 , 0 02 , 0 02 , 0
04 , 0
1 1
2 2 2
3 3
2
1 1
3 1
+ + +
g G g G
g
B
(P.5.12)
NALA@ENJ E PARAMETARA (
b a
n n , )
Nala`enje se obavlja iz tablice ( 1 ; 1 0
e b a
n n n ):
Na osnovu prethodnih tabli~nih vrednosti:
1
1
b a
n n
ODRE\ IVANJ E PARAMETRA ( )
Odre| ivanje se vr{i na osnovu jedna~ine (5.27).
MPa E E
1
10 6 , 8
10 1 , 2
3 , 0 1
2
1 1
6
5
2
2
2
2
1
2
1
(P.5.13)
ODRE\ IVANJ E HERTZ-ovog KONTAKTNOG NAPONA
Odre| ivanje se vr{i na osnovu jedna~ine (5.29).
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
120
- Vrednost u ta~ci (A):
( )( )
,
_
,
_
3
2
6
3
2
2 1
max
10 6 , 8
04 , 0
10000 5 , 1
1
5 , 1
1
g
F
A
MPa
A
2188
max
(P.5.14)
- Vrednost u ta~ci (B):
( )( )
,
_
,
_
3
2
6
3
2
3 1
max
10 6 , 8
02 , 0
10000 5 , 1
1
5 , 1
1
g
F
B
MPa
B
1378
max
(P.5.15)
PRIBLI@AVANJ E TELA
Odre| ivanje se vr{i na osnovu jedna~ine (5.30).
( )( ) ( )( )
( )
( )( )
( )
( )( )
( ) ( )
+
+ +
3
2
6
3
2
6
3
3 1
2
3
2 1
2
3 1 2 1
02 , 0 10 6 , 8 10000 5 , 1
2
1
04 , 0 10 6 , 8 10000 5 , 1
2
1
5 , 1
2
1
5 , 1
2
1
g F g F
mm 15 , 0
(P.5.16)
5.1.1.3. CEVI I REZERVOARI
Cevi i rezervoari su grede specifi~nog oblika i namene. Pored redukovanog sistema
optere}enja (5.04), cevi i rezervoari su optere}eni i pritiskom (vakumom) na unutra{njim
povr{inama. Ukupna spoljnja optere}enja stoga rezultiraju prostornim naponskim stanjem.
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
121
Vrednosti i raspodsela napona zavise od polo`aja ( ) u odnosu na osu cevi ili rezervoara, od
debljine (S), spoljnjeg polupre~nika (R), i unutra{njeg polupre~nika (r).
Ako je razlika vrednosti napona spoljnjeg i unutra{njeg zida posude (cev, rezervoar) ve}a od
( % 5 g ), tada se govori o DEBELOZIDIM POSUDAMA (naj~e{}e se radi o cevima), u
ostalim slu}ajevima se radi o TANKOZIDIM POSUDAMA (cevi i ve}ina rezervoara).
- DEBELOZIDE CEVI
Sl. 5.05
Isecimo iz cevi diferencijalno mali deo (Sl. 5.05), koga ograni~ava centralni ugao zahvata
( d ), centralno udaljenje ( ), i debljina ( d ). Du`ina dela mo`e biti proizvoljna, ali je
uputno koristiti jedini~nu du`inu (z=1). Za cev se vezuje pravougli koordunatni sistem (xyz),
dok je diferencijalni element radijalno simetri~an.
U unutra{njosti cevi vlada pritisak (vakum) (p), ~ije su posledice naponi na stranicama
diferencijalnog dela. Vladaju}i naponi su prikazani na slici (Sl. 5.05). U zavisnosti od
d
f
f+df
z
d
d
t
t
r
+
r
d
z
=
1
y
z
x
p
r
R
-p
1
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
122
usmerenja, vladaju}i naponi su slede}i:
-
t
- tangiraju}i normalni napon
-
a
- aksialni normalni napon
-
r
- radijalni normalni napon
Centralnom udaljenju ( ) odgovara radijalni normalni napon (
r
), a centralnom udaljenju
( d + ) radijalni normalni napon (
r r
d + ).
Po{to se radi o diferencijalnoj vrednosti ugla zahvata, u daljem radu }e se koristiti slede}e
veze:
d d
d d
sin ;
2 2
sin (5.36)
Diferencijalno mali deo se nalazi u stanju ravnote`e, pa se za radijalni pravac mo`e napisati
slede}a jedna~ina ravnote`e:
( )( ) 0 + + z d d z d z d d d
t r r r
(5.37)
Podelimo jedna~inu (5.37) sa ~lanom ( z d d ):
( )( )
0
+ +
t
t r r
d
d d
(5.38)
Predhodna jedna~ina se mo`e napisati i u slede}em obliku:
( ) 0
t r
d
d
(5.39)
Relacija (5.39) predstavlja diferencijalnu jedna~inu debelozide cevi.
Diferencijalna jedna~ina debelozide cevi (5.39) sadr`i dve nepoznate (
t r
, ), pa se njena
re{enja u ovakvoj formi ne mogu na}i. U cilju nala`enja re{enja, potrebno je postaviti jednu
dopunsku jedna~ina (na osnovu poznavanja grani~nih uslova, ko {to su poznati naponi ili
deformacije).
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
123
Ako predpostavimo da su linearne deformacije u radijalnom pravcu ( df f f + , ), tada se mogu
napisati izrazi za dilatacije u radijalnom i tangentnom pravcu (Sl. 5.05).
( )
( )
f f
d
df
d
f df f
t
r
2
2 2
(5.40)
Koriste}i POISSON-ove jedna~ine (4.06), napi{imo izraze za dilatacije u radijalnom i
aksiajalnom pravcu, kao funkcije radijalnih i tangiraju}ih normalnih napona i Poissonovog
kojeficijenta.
E E
E E
r t
t
t r
r
(5.41)
Desne strane jedna~ina (5.40, 5.41) su jednake.
E E
f
E E d
df
r t
t r
(5.42)
Iz predhodnog sistema jedna~ina mo`emo odrediti izraze za tangiraju}i i radijalni normalni
napon.
,
_
,
_
f
d
df E
d
df f E
r
t
2
2
1
1
(5.43)
Uvrstimo izraze za normalne napone (5.43) u diferencijalnu jedna~inu debelozide cevi (5.39),
i dobiven izraz sredimo na slede}i na~in:
0
1
2 2
2
+
f
d
df
d
f d
(5.44)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
124
Op{te re{enje predhodne diferencijalne jedna~ine je
2
2
1
2
1
C
C
d
df C
C f + (5.45)
Uvrstimo u jedna~inu (5.43) izraze (5.45).
( ) ( )
( ) ( )
1
]
1
1
]
1
+ +
1 1
1
1 1
1
2
2
1
2
2
2
1
2
C
C
E
C
C
E
t
t
(5.46)
Vrednosti integracionih konstanti (C
1
, C
2
) odre| ujemo iz slede}ih grani~nih uslova:
0
r
r
R
p r
(5.47)
Na osnovu grani~nih uslova (5.47), iz jedna~ina (5.46) odre| ujemo izraze za integracijone
konstante (C
1
, C
2
):
2 2
2 2
2
2 2
2
1
1
1
r R
r R
E
p C
r R
r
E
p C
(5.48)
Uv{tavaju}i vrednosti integracionih konstanti (5.48) u jedna~ine (5.46), dobijamo izraze za
tangiraju}i i radijalni normalni napon
2
2 2
2 2
2
2
2 2
2 2
2
R
r R
r
p
R
r R
r
p
r
t
(5.49)
Na unutra{njoj povr{ini cevi vladaju slede}e vrednosti normalnih napona:
p
r R
r R
p r
r t
+
;
2 2
2 2
(5.50)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
125
Na spolja{njoj povr{ini cevi vladaju slede}e vrednosti normalnih napona:
0 ;
2
2 2
2
r t
r R
r
p R (5.51)
Izraz za aksijalni normalni napon dobijamo iz izraza (5.13), koji je izveden kod analize
istezanja, stim da se koristi ozna~avanje ( a z ):
( )
2 2
2
2 2
2
r R
r
p
r R
r p
a
(5.52)
Ako dobivene izraze za normalne napone pore| amo po veli~ini, isti predstavljaju i glavne
napone. U kona~nom obliku jedna~ina, koristimo vrednosti pre~nika umesto vrednosti
polupre~nike (d=2r , D=2R ):
p
d D
d
p
d D
d D
p
a
t
+
3
2 2
2
2
2 2
2 2
1
(5.53)
Uvedimo u razmatranje slede}i kojeficijent:
% 100
max
min max
t
t t
g
% 100
2 2
2 2
d D
d D
g
(5.54)
Na osnovu vrednosti kojeficijenta (g), cevi razvrstavamo na ranije spomenute dve grupe:
- DEBELOZIDE CEVI . % 5 g
TANKOZIDE CEVI . % 5 g
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
126
PRIMER 5.3.
U unutra{njosti cevi vlada pritisak (p=100 MPa). Spoljknji pre~nik cevi je (D=60 mm), a unutra{nji pre~nik cevi je
(d=30 mm).
Potrebno je odrediti najve}u vrednost dozvoljenog napona u materiojalu cevi.
ODRE\ IVANJ E KARAKTERA CEVI
Odre| ivanje vr{imo na osnovu veze (5.54).
% 60 100
30 60
30 60
2 2
2 2
2 2
2 2
+
d D
d D
g (P.5.17)
Po{to je vrednost ( % 5 g ), radi se o debelozidoj cevi.
ODRE\ IVANJ E GLAVNOG NAPONA
Odre| ivanje vr{imo na osnovu veze (5.53).
MPa
d D
d D
p 66 , 116
30 60
30 60
100
2 2
2 2
2 2
2 2
1
+
(P.5.18)
Dozvoljena vrednost normalnog napona materijala od koje je cev izra| ena mora biti ve}a ili jednaka vrednosti glavnog
napona:
MPa
D
66 , 166
1
- TANKOZIDE CEVI
Po{to sa stanovi{ta matemati~ke analize tankozide i debelozide cevi imaju istu strukturu
glavnih napona, potrebno je samo izvr{iti adaptaciju jedna~iona (5.53) tako, da se koriste
geometrijske veze (R=r+S , D=2R , d=2r). Po{to je vrednost debljina sida (S) u odnosu na
ostale vrednosti mala veli~ina, vrednost (S
2
) se smatra malom veli~inom drugog reda, i mo`e
se zanemariti. Uz ove napomene izrazi za glavne napone tankozidiv cevi su slede}i:
p
S
d
p
S
d
p
r
a
t
3
2
1
4
2
(5.55)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
127
Gornji redosled je va`e}i samo ako je ( S
d
4
).
- REZERVOARI
Rezervoari su tankozide posude loptastog ili cilindri~nog oblika. Krajevi cilindri~nih
rezervoara su izpup~ene povr{ine (retko ravne).
Analizirajmo optere}enje diferencijalno malog elementa (Sl. 5.06). Odabrani element je
odre| en svojim polo`ajem te`i{ta u odnoso na centre radiusa zaobljenja (O
1
,O
2
), i vektorom
normale na povr{inu (n ). Pravac vektora normale (n ) se poklapa sa pravcem ose (y)
usvojenog pravouglog koordinatnog sistema (xyz). Centar (O
1
) nalazi se u ravni (xy), a centar
(O
2
) pripada ravni (yz). Oblik i dimenzije diferencijalno malog elementa su opisane radiusima
zaobljenja (
2 1
, ), uglovima zahvata (
2 1
, d d ), i debljinom zida rezervoara (S). U
unutra{njosti rezervoara vlada pritisak (p).
Usled pritiska (p), na stranicama povr{ine se javljaju normalni naponi koje obele`avamo sa
( p
y x
, , ). Ovi naponi, pomno`eni sa vrednostima povr{ina na kojima deluju, daju sistem
sila koji diferencijalno mali element rezervoara dr`e u stanju ravnote`e.
Sl. 5.06
d 2
d
1
2
z
x
y
d 2
2
d 2
2
d
1
2
d
1
2
O
1
O
2
s
d
2 x
2
s
d
2 x
2
s
d
1 z
1
s
d
1 z
1
s
n
p
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
128
Napi{imo jedna~inu ravnote`e u pravcu ose (y).
( )
2 2 1 1
1
2 2
2
1 1
1
2 2
2
1 1 2 2 1 1
2
sin
2
sin
0
2
sin
2
sin 2
d d
d
S d
d
S d
S p
d
S d
d
S d d d p Y
x z
x z
+
,
_
(5.56)
Po{to se radi o diferencijalno malim vrednostima, koristi}emo slede}e trigonometrijske veze:
d d
d d
sin ;
2 2
sin
Koriste}i predhodne veze, jedna~ina (5.56) posle sre| ivanja ima slede}i oblik:
2 1
z x
S
p
+
(5.57)
J edna~iona (5.57) sadr`i dve nepoznate (
y x
, ). Re{enje jedna~ine je mogu}e samo ako se
jedan od normalnih napona (
y x
, ) izra~una na neki drugi na~in.
PRIMER 5.4.
Unutra{nji pre~nik cilindri~nog rezervoara je (d=1200 mm). Debljina zida rezervoara je (S=12 mm), a anutra{nji pritisak
iznosi (p=2 MPa).
Potrebno je izra~unati vrednosti normalnih napona u zidu cevi.
IZRA^UNAVANJ E AKSIJ ALNOG NORMALNOG NAPONA
Izra~unavanje vr{imo na osnovu druge jedna~ine iz sistema (5.55).
12 4
1200
2
4 S
d
p
a z
MPa
z
50
(P.5.19)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
129
I
ZRA^UNAVANJ E TANGENCIJ ALNOG NORMALNOG NAPONA
Izra~unavanje vr{imo na osnovu jedna~ine (5.57).
2 1
z x
S
p
+
Po{to su dimenzije rezervoara poznate, a vrednost aksijalnog normalnog napona izra~unata,
T x
mm
d
; ; 600
2
2 1
iiz predhodne jedna~ine mo`emo odrediti vrednost tangencionalnog normalnog napona.
12
600
2
1
S
p
T
MPa
T
100
(P.5.20)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
130
5.1.2. SMICANJ E
U slu~aju da je greda optere}ena sa silom ( x T ) ili silom (
y T ) iz skupa komponenata
redukovanog sistema optere}enja (5.04), tad takav slu~aj optere}enja zovemo smicanje
(tehni~ko smicanje) (Sl. 5.07.a).
Sl. 5.07.a
Sl. 5.07b
Od sistema jedna~ina ravnote`e (5.07), ovom slu~aju odgovara jedna~ina (1 ili 2).
O
x
y
z
A
dA
N(x,y,z)
x
y
z
dz
Ty
dA zy
zy
yz
=
zy
zy
yz
yz
z
y
N(xyz)
2
1
z d
dy
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
131
Analizirajmo drugu jedna~inu, kada deluje samo redukovana sila (T
y
).
= =
A
zy y
dA T y 0 (5.58)
Ako predpostavimo, da aktivna spoljnja sila deluje dovoljno udaljeno od te`i{ta normalnog
preseka (A), tada }e polje sila biti homogeno, a raspodela napona po preseku }e biti
ravnomerna.
( ) . const
A
T
z f
y
yz
= = (5.59)
Ovaj slu~aj odgovara ~istom naponskom stanju, koje je detaljno anlizirano u delu (4.3).
Isecimo iz okoline ta~ke (N) jedan diferencijalno mali paralelopiped (Sl. 5.07.b), ~ije stranice
imaju dimenzije (dx, dy, dz). U skladu sa SAINT-VENANT-ovim pristupom, paralelopiped }e
se po prijemu optere}enja deformisati (ugaona pomeranja) u smeru delovanja napona
(optere}enja) (Sl.5.07.b).
Na osnovu stava o konjugovanosti tangentnih napona (2.22), uspostavlja se slede}a jednakost
tangentnih napona:
.
yz zy
=
Ovom naponskom stanju odgovaraju:
Vektor napona
z
y
yz
zy
p
cos
cos
0
0 0
0 0
0 0 0
= (5.60)
Vektor deformacija
z
y
yz
zy
f
cos
cos
0
0
2
1
0
2
1
0 0
0 0 0
= (5.61)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
132
Sa stanovi{ta prakse, merodavni su glavni napon (
1
) i glavna dilatacija (
1
).
Glavni napon se odre| uje na osnovu veza (2.54, 5.59) i vrednosti koje sadr`i tenzor napona u
jedna~ini (5.60).
A
T
y
yz zy
= = =
1
(5.62)
Izrazi za glavnu dilataciju i glavnu ravan dilatacije, dobija se iz relacija (3.29), i vrednosti
koje sadr`i tenzor napona u jedna~ini (5.60.
o
yz zy
45 ;
2
1
2
1
1 1
= = = (5.63)
Na osnovu HOOKE-ovog zakona (4.01) dobija se veza ugla klizanja i tangentnog napona.
G G
yz
yz
zy
zy
= = ; (5.64)
U praksi se koriste pojednostavljena obele`avanja, i to:
= =
= =
yz zy
yz zy
(5.65)
Koriste~i ozna~avanja (5.65), jedna~ine (5.62, 5.64) mo`emo napisati u slede}em obliku:
=
=
G
A
T
y
A
T
y
=
(5.66)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
133
PRIMER 5.5.
Potrebno je odrediti najve}i pre~nik (D) koji se mo`e ise}i iz materijala debljine (S=4 mm) (Sl. 5.1.2.1), ~ija je ja~ina na
smicanje ( MPa
M
400 = ). Isecanje se obavlja na presi, ~ija je najve}a sila (F=500 kN).
Sl. 5.1.2.1
Izra~unavanje obavljamo na osnovu obrasca (5.62). Maksimalna sila prese mora da bude ve}a od potrebne sile za se~enje
(smicanje).
= = = =
M
y
yz zy
S D
F
A
F
A
T
mm D 52 , 99
(P.5.22)
F=T
y
D
S
y
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
134
5.1.3. UVIJ ANJ E
U slu~aju da je greda optere}ena sa momentom (
z
M ) iz skupa komponenata redukovanog
sistema optere}enja (5.04), tad takav slu~aj optere}enja zovemo uvijanjem (Sl. 5.08). U
daljem radu moment (
z
M ) }e se zvati momemt uvijanja (torzioni moment) i obele`ava}e se
kao (
T
M ).
T z
M M = (5.67)
Sl. 5.08
5.1.3.1. UVIJ ANJ E OKRUGLIH PROFILA
Ovaj vid optere}enja se naj~e{}e javlja pri prenosu obrtnih momenata sa jednoga na drugi
pogon, i izra~unava se na osnovu obrasca dobivenog u prou~avanju dinamike
Nm
n
P
M
T
9550 (5.68)
O
x
y
z
A
dA
N
x
y
z
dz
dA
M
z
=
M
T
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
135
Gde su:
P KW - snaga
n min
-1
- broj obrtaja
Od sistema jedna~ina ravnote`e (5.07), ovom slu~aju odgovara jedna~ina (6).
( )
+ + =
A
T
A
z
dA M
dA y x M
2 2
0
(5.69)
Ako predpostavimo, da torzioni moment (
T
M ) deluje dovoljno udaljeno od te`i{ta normalnog
preseka (A), tada }e polje momenata biti homogeno, a raspodela napona po normalnim
presekcima (A), po celoj du`ini (z) posmatrane grede, }e biti ravnomerna.
( ) . const z f M
T
= (5.70)
U skladu sa SAINT-VENANT-ovim pristupom i BERNOULLI-evom deformacionom modelu,
deformacije }e se javiti samo u pravcima delovanja napona, i ispolji}e se kao relativno
pomeranje izme| u bliskih normalnih preseka.
Merenja potvr| uju da ta~ka (N) koja se nalazi na normalnom preseku (A), u slu~aju
diferencijalno malih deformacija menja svoj polo`aj po kru`nom luku. Ako se ta~ka (N) od
mesta uklje{tenja nalazi na udaljenosti (z), tada }e vrednost vektora pomeranja (
( ) P
k ) biti
proporcionalna funkciji polo`aja (z) i udaljenju od te`i{ta normalnog preseka ( ).
( )
= z C k (5.71)
Iz posmatrane grede du`ine (z), sa njenog desnog kraja isecimo diferencijalno kratak element
du`ine (dz) (Sl. 5.09).
Strane posmatranog elementa se me| usobno relativno pomeraju (ugaono pomeranje)..
Definisanje veli~ine ugaonog pomeranja (ugla klizanja), vr{i se tako, da se levi kraj
posmatranog elementa smatra uklje{tenim. Presecimo posmatrani element sa jednom
centralnom ravni. Dobiveni presek ozna~imo kao (O, A, B, O
1
). Unutar ove povr{ine na
centralnom udaljenju ( ) obele`imo du` (CN).
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
136
Ako desni (slobodni) kraj elementa opteretimo momentom torzije (M
T
), desni normalni presek
}e se u odnosu na levo uklje{tenje zaokrenuti u pravcu dejstva momenta za diferencijalno
mali ugao ( d ). Na taj na~in se ta~ke (B, N) pomeraju u nove polo`aje (
, ,
; N N B B ).
Ta~ka (B) se pomera po luku (r), a ta~ka (N) po luku ( ). Du` (AB) obavlja ugaono
pomeranje (
max
), a du` (CN) ugaono pomeranje ( ).
Na osnovu pomeranja ta~ke (N), u okolini ta~ke }e se javiti samo tangentni napon. Nastali
tangentni napon je vezan za ta~ku (N), a pravac mu se podudara sa pravcem tangente u istoj
ta~ci na luku polupre~nika ( ), dok je smer identi~an smeru pomeranja ta~ke.
U skladu sa stavom o konjugaciji tangentnih napona, tangentni naponi koji deluju u
normalnom preseku (A) i tangentni naponi koji deluju u ravni (O, A, B, O
1
) u okolini ta~ke (N)
imaju isti intenzitet.
Ovakvo naponsko stanje odgovara ~istom ravnom naponskom stanju kpoje je analizirano u
delu (4.3).
Sl. 5.09
O Z
A
dA
dz
dA
Mz=
M
T
r
B
N
N
,
B
,
A
C
O
1
max.
1
= max
1
= max
B
N
A
dA
o
1
cos
cos
0
0 0
0 0
0 0 0
= (5.72)
Vektor deformacija
z
y
f
cos
cos
0
0
2
1
0
2
1
0 0
0 0 0
= (5.73)
Sa stanovi{ta prakse, merodavne su vrednosti glavnog napona (
1
) i polo`aj glavne ravni
(
1
), ~ije se vrednosti odre| uju na osnovu obrazaca (2.53, 2.54) i podataka obuhva}enih
tenzorom napona u jedna~ini (5.72):
o
45 ;
1 max 1
= =
(5.74)
Ta~ke (B) i (N) vr{e lu~ne pomake, kako je to prikazano na slici (Sl. 5.09).
( )
= =
= =
d dz NN
r d dz BB
'
max
'
(5.75)
Ako jedna~ine (5.75) me| usobno podelimo, sledi:
( )
r
=
max
(5.76)
Podelimo levu stranu jedna~ine (5.76) sa modulom klizanja (G) i primenimo HOOKE-ov
zakon (4.01).
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
138
( ) ( )
( )
r
r
G
G
max
max max
=
= =
(5.77)
Uvrstimo izraz za tangentni napon (
( )
) u jedna~inu ravnote`e (5.69).
dA
r
M
A
T
=
max
(5.78)
Po{to su vrednosti ( r ,
max
) konstantne,
= =
o
A
T
I
r
dA
r
M
max 2 max
o
T
o
T
W
M
r
I
M
= =
max
(5.79)
Predhodna jedna~ina predstavlja vezu momenta torzije (M
T
), karakteristike normalnog
preseka (polarni otporni moment) (W
o
), i maksimalne vrednosti tangentnog napona (
max
).
Ugaono pomeranje (ugao klizanja) normalnog preseka odr| ujemo polaze}i od jedna~ine
(5.75).
r dz
d
r d dz
max
max
=
=
(5.80)
Pomno`imo i podelimo desnu stranu predhodne jedna~ine sa modulom klizanja (G), i
primenimo HOOKE-ov zakon (4.01):
rG G
G
r dz
d
max max
= = (5.81)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
139
Vrednost (
max
) je odre| ena u jedna~ini (5.79).
G I
M
rG
r
I
M
dz
d
o
T o
T
= =
(5.82)
Razdvojmo diferencijale, i obavimo odgovaraju}e integracije:
dz
G I
M
d
z
z o
T
=
2
1
2
1
(5.83)
Po{to su slede}e vrednosti konstantne,
const G const I const M
o T
= = = ; . ; .
kao rezultat integracije dobija se slede}a veza:
( ) ( )
1 2 1 2
z z
G I
M
o
T
= (5.84)
Za slu~aj da su
l z z z = = =
= =
2 1
2 1
0
0
na osnovu jedna~ine (5.84), dobija se veza za odre| ivanje ukupnog uglovnog pomeranja
grede pri uvijanju:
l
G I
M
o
T
=
(5.85)
U cilju analize, celishodno je posmatrati tangencijalne napone i deformacije na spoljnjoj
povr{ini grede. Ako na povr{ini obele`imo (iscrtamo) elementarne povr{ine (Sl. 5.10.), tada
}e se po prijemu optere}enja uo~iti odgovaraju}e deformacije (uglovi klizanja).
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
140
Sl. 5.10
Nacrtajmo na povr{ini redosledno pravce glavnih napona (
1
). Kao rezultat se dobija jedna
kriva oblika zavojnice. Sli~na zavojnica se dobija kori{tenjem glavnog napona (
2
). Dve
zavojnice se seku pod uglom od (
o
90 ). Na ovaj na~in se dobija dva skupa linija, koje se u
velikoj meri podudaraju sa linijama prekida (kidanja) materijala. Prekid (kidanje) nastaje po
skupu linija koje su normalne na glavne napone koji su ve}i od nule (iste`u materijal).
PRIMER 5.6.
Za prenos snage od (P=40 kW) koristi se vratilo du`ine (l=100 mm), uz broj obrtaja (n=1400 min
-1
). Materijal vratila je
(^.0461). Materijal ima dozvoljenu vrednost tangentnog napona ( MPa
D
150 = ), a modul klizanja iznosi ( MPa G
4
10 8 = ).
Potrebno je odrediti pre~nik prenosnog vratila u odnosu na dozvoljen tangentni napon (
D
), kao i u odnosu na maksimalnu
vrednost ukupne ugaone deformacije (
0
1 = ).
IZRA^UNAVANJ E TORZIONOG MOMENTA
Izra~unavanje se vr{i na osnovu obrasca (5.68).
Nmm Nm M
n
P
M
T
T
5
10 73 , 2 73 , 2
1400
40
9550 9550
= =
=
(P.5.23)
Z
Z
max
max
max
max
max
2
4 5
90
o
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
141
IZRA^UNAVANJ E PRE^NIKA VRATILA U ODNOSU NA DOZVOLJ EN TANGENTNI NAPON (
D
)
Izra~unavanje se vr{i na osnovu obrasca (5.79).
=
3
5
3
'
3
'
0
max
150
16 10 7 , 2 16 16
16
D
T
D
T
D
T
M
D
D
M
W
M
mm D 21
'
(P.5.24)
IZRA^UNAVANJ E PRE^NIKA VRATILA U ODNOSU NA MAKSIMALNU VREDNOST UKUPNE UGAONE
DEFORMACIJ E
Ugaono zaokretanje se izra`ava u radijanima:
180
1
180 180
0 0
= = = (P.5.25)
Izra~unavanje se vr{i na osnovu obrasca (5.85).
mm D
D
G
D
l M
G I
l M
T T
8 , 29
180
10 8
32
100 10 7 , 2 16
32
180
1
180 180
' '
4
4
' '
5
4
' '
0
0 0
=
= = =
(P.5.26)
IZBOR MERODAVNOG PRE^NIKA
Merodavnim pre~nikom podrazumevamo onaj standardni pre~nik vratila, koji zadovoljava oba postavljena kriterijuma, tj.
onaj koji je ve}i od obe izra~unate vrednosti (
' ' '
, D D ).
( )
8 , 29 ;
' ' '
D D D
mm D 30 =
(P.5.27)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
142
- UVIJ ANJ E TANKOZIDIH CEVI
Posmatrajmo jedan normalni presek, sa odgovaraju}im merama, prikazan na slici (Sl. 5.11).
Sl. 5.11
Na osnovu mera datih na slici (Sl. 5.11), uspostavljamo slede}e geometrijske veze:
( )
s r I r A r R S
r R
r
K s r o K K
K
=
+
=
3
,
2
2 ; ; ;
2
(5.86)
Defini{imo slede}i (k
r
) parametar:
% 100
max
min max
r
k (5.87)
Ako u parametarskoj jedna~ini (5.87) koristimo obrasce (5.79) i veze (5.86), dobijamo slede}i
oblik parametra (k
r
):
( )
( )
[ ] % 100
3
4 4
=
s r R
r R
k
r
(5.88)
Ako je vrednost parametra (k
r
) manja od (5%), tada govorimo o TANKOZIDIM CEVIMA.
s
R
r
r
k
max
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
143
Na osnovu jedna~ine (5.79) i geometrijskih veza (5.86), tangentni napon pri uvijanju
tankozidih cevi iznosi:
( )
= = r
s r
M
r
I
M
r
I
M
K
T
s r
T
o
T
K
3
, 0
max
2
( )
s A
M
T
s r maz
K
=
2
,
(5.89)
Odgovaraju}a ukupona ugaono pomeranje se izra~unava na osnovu izvedene jedna~ine (5.85),
i iznosi:
( )
l
G s r
M
l
G I
M
K
T
s r o
T
K
3
,
2
l
s G r A
M
K
T
=
2
(5.90)
5.1.3.2. UVIJ ANJ E NEOKRUGLIH PROFILA
Ugaona pomeranja (uglovi klizanja), kao i glavni naponi okruglih preseka odgovaraju J ACOB
BERNOULLI-jevom deformacionom modelu, pa se iste sa matemati~kog stanovi{ta na
pokazan na~in relativno lako odre| uju.
U slu~aju kada normalni presek nije okrugao (valjani ugaoni profili, slo`eni profili), tokom
deformacija normalni presek ne ostaje ravan (deformi{e se i u pravcu koji me odgovara
pravcu delovanja napona), pa se shodno tome u prora~unima ne mo`e koristiti J ACOB
BERNOULLI-jev deformacioni model.
U opisanom slu~aju izra~unavanje vrednosti glavnih napona i ugaonih deformacija iziskuje
matemati~ki aparat koji prevazilazi nivo ovog kursa (NAVIJ ER-ove jedna~ine, cikli~ni
integrali,..). Zbog toga }e se samo dati odgovaraju}i obrasci za izra~unavanja maksimalne
vrednosti tangentnog napona (
max
), polo`aja delovanja maksimalnog tangentnog napona, i
vredenosti ukupne ugaonog pomeranja ( ), samo za nekoliko karakteristi~nih primera.
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
144
- UVIJ ANJ E PRAVOUGAONIH PROFILA
Sl. 5.12
Maksimalna vrednost tangentnog napona je:
h b
h b
M
T
> = ;
2 max
(5.91)
Vrednosti tangentnih napona je nula u }o{kovima profila, dok je maksimalna vrednost na
polovini ve}e stranice.
Ugaono pomeranje profila je:
l
G h b
M
T
=
3
(5.92)
Kojeficijenti ( , ) se nalaze iz odgovaraju}ih tablica u funkciji dimenzija profila:
( )
=
b
h
f , (5.93)
Naprimer za:
= = = = 7 , 4 ; 8 , 4 a b h
l
G a
M
a
M
T T
4 3 max
7 . 4 ; 8 . 4
(5.94)
a
h
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
145
- UVIJ ANJ E TANKIH PRAVOUGAONIH PROFILA
Ovakvi slu~ajevi odgovaraju slu~aju pravougaonih profila, ~ije su proporcije mera:
b
h
l
G a
M
a
M
T T
4 3 max
3 ; 3
(5.95)
- UVIJ ANJ E L PROFILA
Sl. 5.13
Maksimalna vrednost tangentnog napona je:
( )
2
max
2
3
1
b b a
M
T
(5.96)
Mesto delovanja maksimalnih tangentnih napona je na najve}oj udaljenosti od }o{kova
profila.
Vrednost ugaonog pomeranja je:
( )
l
G b b a
M
T
3
2
3
1
(5.97)
a
a
b
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
146
- UVIJ ANJ E U i I PROFILA
Sl. 5.14
Maksimalna vrednost tangentnog napona je:
( )
3
2 2
3
1 1
max
2
3
1
b h b h
M
T
+
(5.98)
Mesto delovanja maksimalnih tangentnih napona je na najve}oj udaljenosti od }o{kova
profila.
Vrednost ugaonog pomeranja je:
( )
l
G b h b h
M
T
3
2 2
3
1 1
2
3
1
(5.99)
U slu~aju slo`enijih preseka, preporu~uje se utvr| ivanje maksimalne vrednosti tangentnog
napona i ugaonog pomeranje merenjima.
h
2
h
2
b
1 b
1
b
2
b
2
h
1
h
1
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
147
5.1.4. SAVIJ ANJ E
U slu~aju da je greda optere}ena sa redukovanim parom optere}enja (
x y y x
T M ili T M , , ), iz
skupa komponenata redukovanog sistema optere}enja (5.04), tad takav slu~aj optere}enja
zovemo savijanjem (Sl. 5.15).
Sl. 5.15
Tokom analize koja sledi, prou~ava}e se savijene grede koje zadovoljavaju slede}e uslove:
- Svi normalni preseci su simetri~ni u odnosu na ravan (yz).
- Sistem spoljnjih optere}enja deluje u ravni (yz) (ravan optere}enja).
- Ose (xy) su ujedno i te`i{ne ose normalnog preseka.
- U te`i{tu normalnog preseka (A) deluje redukovani par opotere}enja (
y x
T M , ).
O
x
y
z
A
dA
N
x
y
z
dz
dA
(
z
=)
Mx=M
=
zy
T T
y
=
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
148
U cilju pojedenostavljenja, u nastavku }emo koristiti slede}i na~in ozna~avanja:
( ) ( )
( )
( )
=
= =
= =
= =
=
z
y y z z
x z x z
z
y z x
I I A A
T T M M
. max
. max
;
;
;
(5.100)
Isecimo iz posmatrane grede jedan diferencijalno kratak element du`ine (dz), ~ija se desna
stranica poklapa sa normalnim presekom (A) (Sl. 5.15). Normalni presek (A) se nalasi na
udaljenju (z) od uklje{tenja grede, i optere}en je parom redukovanih optere}enja (M, T).
Redukovana optere}enja su funkcije polo`aja (z) normalnog preseka:
( ) ( ) z f T z f M = = ; (5.101)
Po{to se stranice elemanta nalaze na diferencijalno malom me| usobnom udaljenju, i po{to su
optere}enja funkcije polo`aja (5.101), na stranicama elementa }e delovati optere}enja koja se
me| usobno diferencijalno razlikuju (Sl. 5.16).
Sl. 5.16
Po{to se element nalazi stanju ravnote`e, mo`e se napisati odgovaraju}a momentna jedna~ina
ravnote`e za ta~ku (0
1
).
( )
= =
0
0
'
1
Tdz dM
dz T M M M
O
T
dz
dM
=
(5.102)
T
T'
M M'
O
1
z
dz
z
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
149
J edna~ina (5.102) predstavlja poznatu vezu izme| u momenta savijanja i transverzalne sile.
Redukovani par optere}enja (M, T) u normalnom preseku deluju zajedno.
Sl. 5.17
Sl. 5.18
M M
O
1
z
dz
z
z
q
F
F
z
M
T
(M,T=O)
^ISTO SAVIJANJE
(M,T)
0
0
dz
y
M=const.
dM
dz
=O
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
150
Slu~aj, kada je u jednoj ta~ci, ili u jednom opsegu grede vrednost redukovane transverzalne
sile jednaka nuli, naziva se ^ISTO SAVIJ ANJ E (Sl. 5.17). Tada je:
0
0
=
=
dz
dM
T
(5.103)
Ovakvo stanje je karakteristi~no za mesta gde je redukovani momenat savijanja u ekstremu,
ili ima konstantnu vrednost. J edan primer optere}ene grede je prikazan na slici (Sl. 5.18).
Po{to je normalni presek (A) optere}en parom optere}enja (M, T) (Sl. 5.15), da se zaklju~iti da
}e u preseku vladati ( ) normalni i ( ) tangentni naponi.
5.1.4.1. ODRE\ IVANJ E NORMALNOG NAPONA (^ISTO SAVIJ ANJ E)
Na slici (Sl. 5.16) se vidi, da redukovana transverzalna sila (T) ima za posledicu tangentne
napone ( ), a normalni napon ( ) se javlja kao posledica redukovanog momenta savijanja.
Vrednost normalnog napona ( ) je celishodno odrediti u preseku u kojem vlada samo
redukovani moment savijanja, a u kojem je vrednost redukovane transverzalne sile (T)
jednaka nuli (~isto savijanje) (Sl. 5.17).
Presecimo element grede sa ravni simetrije (yz) (Sl. 5.19). Oblik dobivenog preseka je
(A, B, C, D). Na dobivenom preseku ozna~imo na centralnom udaljenju (y) du` (E, F).
Kao posledica redukovanog momenta savijanja, do}i }e do deformacije elementa ravanog
preseka (A, B, C, D), i isti }e poprimiti oblik (A
'
, B
'
, C
'
, D
'
). Du` (C, D) }e se izdu`iti, dok }e
se du` (A, B) smanjiti. Izme| u ove dve du`i postoji jedna, koja se ne deformi{e (neutralna je).
Du` koja se ne deformi{e zove se NEUTRALNA DU@, a posmatrano po celoj du`ini grede
zove se NEUTRALNA OSA (linija). Ravan koja ima identi~ne karakteristike u odnosu na
deformacije zove se NEUTRALNA RAVAN.
U skladu sa J ACOB BERNOULLI-jevim deformacionim modelom, deformacije }e nastati
samo u pravcima vladaju}eg napona (normalni napon kao posledica delovanja redukovanog
momenta savijanja), odnosno stranice elementa }e se me| usobno zaokrenuti za diferencijalno
mali ugao ( d ).
' '
' '
C B BC
D A AD
=
=
(5.104)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
151
Na osnovu opisane deformacije, dilatacija du`i (E, F) }e biti:
( ) ( )
( )
( )
+
=
d
d d y
EF
EF F E
' '
y
=
(5.105)
Sl. 5.19
Ovom stanju optere}enja, iz sistema jedna~ina ravnote`e (5.07) odgovara jedna~ina (4), koja
uz kori{tenje oznaka (5.100) ima oblik:
=
A
dA y M 0 (5.106)
Po{to su vrednosti redukovanog momenta i normalnog napona razli~iti od nule, vrednost
jedna~ine (5.106) je jednaka nuli samo ako je vrednost slede}eg integrala jednaka nuli.
=
A
dA y 0 (5.107)
y
O
A B
C
D
C
,
D
,
A
,
B
,
dz
M
M
y
+
-
max
max
E
E'
F
F'
NEUTRALNA DU@ (OSA)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
152
J edna~ina (5.107) po definiciji predstavlja stati~ki moment povr{ine normalnog preseka (A).
Po{to su ose (xy) istovremeno i te`i{ne ose (vrednosti stati~kih momenata povr{ine za te`i{ne
ose jednake su nuli), pa je i vrednost integrala jednaka nuli.
Na ovaj na~in se pokazalo, da je u slu~aju ~istog savijanja u ravni, te`i{na osa normalnog
preseka (x) ujedno i neutralna linija preseka. Ova linija sar`i i te`i{te povr{ine koje se nalazi
na geometrijskoj osi (z), {to opet zna~i da je geometrijsko mesto te`i{ta svih normalnih
preseka grede ustvari neutralna linija grede koja se podudara sa osom (z).
Uvrstimo izraz iz jedna~ine (5.105) u jedna~inu (5.106), koriste}i pri tome HOOKE-ov zakon
(4.01).
0
0
0
0
2
=
x
A
A
A
I
E
M
dA y
E
M
dA
y
E y M
dA E y M
(5.108)
Preuredimo predhodnu jedna~inu, te pomno`imo i podelimo njenu desnu stranu sa (y).
y
y E
I
M
x
=
(5.109)
Uvrstimo izraz iz jedna~ine (5.105) u jedna~inu (5.109), koriste}i pri tome HOOKE-ov zakon
(4.01).
= = =
y I
M
y
E
I
M
y
y E
I
M
x x x
y
I
M
x
=
(5.110)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
153
U slu~aju da je (y=y
max.
), izraz za normalni napon mo`e da se napi{e na slede}i na~in:
=
. max
. max
y
I
M
x
x
W
M
=
. max
(5.111)
J edna~ina (5.111) predstavlja vezu redukovanog momenta (M) u posmatranom normalnom
preseku, karakteristike povr{ine normalnog preseka (otporni moment) (W
x
), i maksimalne
vrednosti normalnog napona (
. max
).
5.1.4.2. ODRE\ IVANJ E TANGENTNOG NAPONA
Raspodela tangentnog napona po normalnom preseku (A) nije ravnomera, ve} je funkcija
polo`aja (y). Zbog toga se u jedna~ini ravnote`e (5.07-2) mora koristi izraz za tangentni
napon u obliku:
( ) y f
zy
= (5.112)
Metod za odre| ivanje vrednosti tangentnog napona je predlo`io ZSUKOVSKI, i netod nosi
njegovo ime.
U skladu sa predlo`enim metodom, smatra se, da tangentni naponi deluju paralelno sa
neutralnom ravni (xz) u pravcu (z), i na osnovu stava o konjugaciji tangentnih napona u
pravcu ose (y).
Presecimo element grede (Sl. 5.16) sa ravni na centralnom rastojanju (y) koja je paralelna sa
neutralnom ravni (xz). Obele`imo {irinu vlakna koje je paralelno, i bajbli`e neutralnoj ravni
(xz), sa ( ),(Sl. 5.20).
Napi{imo jedna~inu ravnote`e po pravcu (z), stim da vrednost stati~kog momenta preseka
iznad linije ( ) obele`avamo sa (
x
S ), a vrednost odgovaraju}e povr{ine sa ( A ).
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
154
( )
= =
A
A
A A
dz dA d
dz dA
dz dA dA z
'
'
0
(5.113)
Sl. 5.20
Ako diferencijal normalnog napona u predhodnoj jedna~ini odredimo iz jedna~ine (5.110),
sledi:
=
A x
dz dA y
I
dM
(5.114)
Po{to moment nije funkcija polo`aja (y),
( ) y f M (5.115)
O
x
y
z
A
dA
N(xyz)
x
y
dz
max
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
155
oblik jedna~ine (5.114) }e biti:
dz S
I
dM
dz dA y
I
dM
x
x
A x
=
(5.116)
odnosno
=
x
x
S
I
dz
dM
(5.117)
Koriste}i vezu (5.102), predhodna relacija dobija oblik:
=
x
x
S
I
T
=
x
x
I
S T
(5.118)
J edna~ina (5.118) predstavlja vezu redukovane transverzalne sile (T), stati~kog momenta
povr{ine (
x
S ), aksjialnog momenta inercije (
x
I ), {irine posmatranog preseka ( ), i
tangentnog napona u posmatranom preseku.
Maksimalna vrednost tangentnog napona ( ) nalazi se u te`i{tu normalnog preseka, i mo`e se
dokazati da njegova vrednost iznosi:
A
T
=
. max
(5.119)
Konstanta ( ) zavisi od oblika normalnog preseka (A).
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
156
5.1.4.3. ODRE\ IVANJ E GLAVNIH NAPONA
Po{to u normalnom preseku grede istovremeno (izuzev kod ~istog savijanja) deluju normalni
napon ( ) i tangentni napon ( ), da se zaklju~iti da naponsko stanje grede optere}ene na
savijanje odgovara ravnom naponskom stanju.
Ovom naponskom stanju odgovara slede}i tenzor napona:
z yz
zy
T
0
0 0
0 0 0
= (5.120)
Po{to se radi o ravnom naponskom stanju, vrednosti glavnih napona i polo`aje glavnih ravni
odre| ujemo na osnovu obrazaca (2.54, 2.56), koriste}i pri tome na~in ozna~avanja (5.100) i
ravan optere}enja (zx).
=
+ =
2
2
1
4
2
1
2
1
2 2
2 , 1
arctg
(5.121)
Maksimalna vrednost tangentnog napona se odre| uje na osnovu jedna~ine (2.74).
2 2
. max
4
2
1
+ = (5.122)
Sa stanovi{ta prakse, merodavna je najve}a vrednost glavnog napona (
1
):
2 2
1
4
2
1
2
+ + = (5.123)
U slu~aju ~istog savijanja (vrednost tangentnog napona je nula), pa iz veze (5.123) sledi da je:
= = =
1
0 0 T (5.124)
Ako za primer analiziramo konzolu pravougaonog preseka, ~iji desni kraj tereti koncentrisana
radijalna sila (F) (Sl. 5.21), raspodela normalnih napona ( ) po povr{ini normalnog preseka
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
157
(A) }e biti linearna funkcija centralnog polo`aja (y), dok }e vrednost tangentnog napona ( )
zavisiti od centralnog odstojanja (y), i od stati~kog momenta povr{ine (
x
S ), kao i {irine
vlakna ( ):
( ) ( ) , , ;
= =
x
S y f y f
Shodno tome, vrednost najve}eg glavnog napona }e biti funkcija slede}e strukture:
( ) , ,
1
=
x
S y f (5.125)
Po{to du`ina vlakna ( ) nije uvek funkcija polo`aja (y), ve} zavisi od oblika normalnog
preseka, vrednosti za tangentne napone je potrebno odre| ivati za pojedine karakteristi~ne
polo`aje vlakana.
Glavni naponi (
1
) se zbog opisanog karaktera tangentnih napona, tako| e orde| uju za svako
karakteristi~no vlakno posebno. Na kraju postupka se utvr| uje koji je od glavni napona sa
najve}om vredno{}u, te se isti smatra merofdavnim za eventualno dalje kori{tenje.
U posmatranom slu~aju je vrednost glavnog napona:
U spoljnjem vlaknu grede:
0 ;
1 . max 2 , 1
= = (5.126)
U vlaknu na te`i{noj liniji grede:
o
45 ;
1 . max 2 , 1
= = (5.127)
U proizvoljno odabranom polo`aju grede, na osnovu obrasca (5.121):
2 2
1
4
2
1
2
+ + = (5.128)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
158
Na (Sl. 5.21), linije po kojima se materijal cepa, obele`ene su punom linijom. Ove linije se u
velikoj meri podudaraju sa pravcima normalnim na glavne napone (
2 1
, ili ) (koji uzrokuju
istezanje-pozitivne vrednosti).
Sl. 5.21
PRIMER 5.7.
Konzola prikazana na slici (Sl. 5.1.4.1) diga~ka je (l=1000 mm), a optere}ena je koncentrisanom silom ( N F
3
10 5 , 2 = ) i
spregom ( mm N M
B
=
5
10 ). Materijal konzole je (^.0300), a presek odgovara standerdu (J US C.B3.101). Karakteristike
materijala su ( MPa MPa E
M
320 , 10 2 , 2
5
= = ). Koeficijen sigurnosti konstrukcije je ( 2 =
M
). Optere}enja (F, M)
deluju u jednoj ravni optere}enja.
Sl. 5.1.4.1
A B C
F
F
M
B
M
A
A
l
0,5 l
F
90
o
1,2
1
max
=
1
max
=
>0 ( )
GLAVNA RAVAN
(ISTEZANJ E)
LINIJA KIDANJA
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
159
Potrebno je odrediti maksimalnu vrednost glavnog napona (
max 1
), i ustanoviti dali konstrukcija zadovoljava zahtev
postavljen sa faktorom sigurnosti (
M
).
MAKSIMALNA OPTERE] ENJ A
- Maksimalna transverzalna sila je:
= = T F F
A T max
N T
3
10 5 , 2 =
(P.5.28)
- Maksimalni moment savijanja je:
= = M M M
A max
Nmm M
6
10 6 , 2 =
(P.5.29)
GEOMETRIJ SKE KARAKTERISTIKE RAVNOG PRESEKA PROFILA I KARAKTERISTI] NA VLAKNA
Vrednost glavnog napona (
1
) zavisi od vrednosti normalnog i tangentnog napona ( , )-veza (5.123). Vrednost tangentnog
napona ( ) je funkcija polo`aja (y) i du`ine vlakna ( )-veza (5.118). Zbog navedenog se odre| uju oni karakteristi~ni
polo`aji (y), u kojima du`ina vlakna ( ) skokovito menja vrednost ili ima ekstremne vrednosti Sl. 5.1.4.2), te se za te
polo`aje izra~unavaju vrednosti za ( ) normalne napone i ( ) tangentne napone, da bi se na osnovu istih izra~unale
vrednosti glavnih napona i najve}i glavni napon.
- Geometrijske karakteristike ravnog preseka nalaze se u tablici za orpornost naterijala:
4
4 4
2
55 , 51
10 5 , 87
1510
mm I
mm I I
mm A
xy
y x
=
= =
=
(P.5.30)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
160
Povr{inu normalnog preseka (A) je uputno podeliti na tri povr{ine (A1, A2, A3). Stati~ke momente povr{ina i aksijalne
momente inercije odre| ujemo pribli`no, tako da zanemarujemo zakrivljenja.
VREDNOSTI NORMALNIH NAPONA ZA KARAKTERISTI^NA VLAKNA
Izra~unavnje vr{imo na osnovu jedna~ine (5.111).
( )
( ) ( )
( )
( ) ( )
( )
( ) ( )
( )
( ) ( )
( )
( ) ( )
( ) MPa y
I
M
sk
MPa y
I
M
sk
MPa y
I
M
sk
MPa y
I
M
sk
MPa y
I
M
sk
x
x
x
x
x
2 , 168 6 , 56
10 5 , 87
10 6 , 2
: . 5
0 0
10 5 , 87
10 6 , 2
: . 4
8 , 39 4 , 13
10 5 , 87
10 6 , 2
: . 3
8 , 39 4 , 13
10 5 , 87
10 6 , 2
: . 2
5 , 69 4 , 23
10 5 , 87
10 6 , 2
: . 1
4
6
5 5
4
6
4 4
4
6
3 3
4
6
2 2
4
6
1 1
=
= =
=
= =
=
= =
=
= =
=
= =
(P.5.31)
Sl. 5.1.4.2
x
y
A
2
A
3
A
1
5
6
,
6
2
3
,
4
1
3
,
4
1
0
80
10
2
8
,
3
6
,
7 1
8
,
4
8
0
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
161
DU@INE KARAKTERISTI^NIH VLAKANA, I STATI^KI MOMENTI POVR[INA IZNAD
KARAKTERISTI^NOG VLAKNA
Izra~unavnje vr{imo na osnovu jedna~ine (1.21-1) i slike (Sl. 5.1.4.1).
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( ) ( )
( )
( )
( ) ( ) ( )
( )
( )
3
5 5
3
4 4
3
2 3 3
3
2 2
3
1 1
0 ; 10 : . 5
15618 4 , 13 5 , 0 4 , 13 10 4 , 18 10 80 ; 10 : . 4
14720 ; 10 : . 3
14720 4 , 18 10 80 ; 80 : . 2
0 ; 80 : . 1
mm S mm sk
mm S mm sk
mm S S mm sk
mm S mm sk
mm S mm sk
x
x
x x
x
x
= =
= + = =
= = =
= = =
= =
(P.5.32)
TANGENTNI NAPONI
Izra~unavnje vr{imo na osnovu jedna~ine (5.118).
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
MPa
I
S T
ravan
MPa
I
S T
ravan
MPa
I
S T
ravan
MPa
I
S T
ravan
MPa
I
S T
ravan
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
0
0 10 5 , 87
0 10 5 , 2
: . 5
5 , 4
10 10 5 , 87
15618 10 5 , 2
: . 4
2 , 4
10 10 5 , 87
14720 10 5 , 2
: . 3
5 , 0
80 10 5 , 87
14720 10 5 , 2
: . 2
0
80 10 5 , 87
0 10 5 , 2
: . 1
4
3
5
5
5
4
3
4
4
4
4
3
3
3
3
4
3
2
2
2
4
3
1
1
1
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
(P.5.33)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
162
GLAVNI NAPONI
Izra~unavnje vr{imo na osnovu jedna~ine (5.123).
( )
( )
( )
( ) ( )
( )
( )
( )
( ) ( )
( )
( )
( )
( ) ( )
( )
( )
( )
( ) ( )
( )
( )
( )
( ) ( )
MPa ravan
MPa ravan
MPa ravan
MPa ravan
MPa ravan
2 , 168 0 4 2 , 168
2
1
2
2 , 168
4
2
1
2
: . 5
5 , 4 5 , 4 4 0
2
1
2
0
4
2
1
2
: . 4
3 , 40 2 , 4 4 8 , 39
2
1
2
8 , 39
4
2
1
2
: . 3
9 , 39 5 , 0 4 8 , 39
2
1
2
8 , 39
4
2
1
2
: . 2
5 , 69 0 4 5 , 69
2
1
2
5 , 69
4
2
1
2
: . 1
2 2 2
5
2
5
5
5 1
2 2 2
4
2
4
4
4 1
2 2 2
3
2
3
3
3 1
2 2 2
2
2
2
2
2 1
2 2 2
1
2
1
1
1 1
= +
= + + =
= + + = + + =
= + + = + + =
= + + = + + =
= + + = + + =
(P.5.34)
MAKSIMALNA VREDNOST GLAVNOG NAPONA
Od svih glavnih napona (P.5.34), maksimalna vrednost pripada vlaknu (5):
( )
MPa 2 , 165
5 1 max 1
= =
Dozvoljena vrednost normalnog napona je odnos ja~ine materijala na kidanje i kojeficijenta sigurnosti.
MPa
M
M
D
200
2
400
= = =
(P.5.35)
Po{to je maksimalna vrednost glavnog napona (
1
) manja od dozvoljene vrednosti normalnog nalpona (
D
), konstrukcija
zadovoljava uslov postavljen kojeficijentom sigurnosti ( 2 =
M
).
D
1
(P.5.36)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
163
5.1.5. ASIMETRI^NO (KOSO) SAVIJ ANJ E
Slu~aj kada redukovani par optere}enja (M, T) deluje u ravni optere}enja (R-R) koja u op{tem
slu~aju nije istovremeno i ravan simetrije povr{ine normalnog preseka (A), a sa ravni (yz)
zaklapa ugao ( ) , zove se ASIMETRI^NO (KOSO) SAVIJ ANJ E (Sl. 5.22)
Sl. 5.22
5.1.5.1. RASPODELA NORMALNOG NAPONA
Raspodelu normalnog napona }e se odrediti na bazi istih uslova koje smo koristili i kod
odre| ivanja raspodele normalnog napona pri ~istom savijanju, na mestu gde je vrednost
redukovane transverzalne sile (T) jednaka nuli.
y
z
dA
o
R
R
N
N
M
N(xyz)
x
y
A
+
-
m
ax
dA
z
m
ax
M
cos
M
sin
x
y
T
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
164
Ako vektor redukovanog momenta savijanja ( M ) razlo`imo na komponente u pravcima osa
(xy), tada se mogu napisati slede}e jedna~ine ravnote`e:
0 cos
0 sin
= =
= + =
M x dA M
M y dA M
A
y
A
x
(5.129)
Ispitivanja su dokazala, da je vrednost normalnog napona u ta~ci (N) koja pripada normalnom
preseku (A), linearna funkcija koordinata polo`aja ta~ke (xy).
y C x B + = (5.130)
Koriste}i predpostavku (5.130), jedna~ine ravnote`e (5.129) mogu se napisati na slede}i
na~in:
= +
= +
A A
A A
M dA y x C dA x B
M dA y C dA y x B
cos
sin
2
2
(5.131)
Iz predhodnog sistema jedna~ina se odre| uju izrazi za parametre (B, C).
2
2
cos sin
sin cos
xy y x
xy x
xy y x
xy x
I I I
I I
M C
I I I
I I
M B
=
=
(5.132)
Ako vrednosti parametara (5.132) uvrstimo u jedna~inu (5.130), dobijamo op{tu jedna~inu za
raspodelu normalnog napona pri asimetri~nom (kosom) savijanju:
( ) ( ) [ ] y I I x I I
I I I
M
xy y xy x
xy y x
+
= cos sin sin cos
2
(5.133)
Zbog predpostavljene asimetri~nosti, neutralna osa i ravan ne}e zaklapati prav ugao sa ravni
optere}enja (R-R), pa se polo`aj neutralne ravni mora posebno odrediti. Odre| ivanje uglovnog
polo`aja ( ) neutralne ravni u odnosu na osu (x) nalazi se iz uslova, da je u neutralnoj ravni
vrednost normalnog napona ( ) 0 = :
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
165
( ) ( )
x
y
tg
y I I x I I
xy y xy x
=
= +
cos sin
sin cos
=
xy y
xy x
I I
I I
tg
(5.135)
Ako su ose (xy) ujedno glavne te`i{ne ose, tada su vrednosti centrifugalnih momenata inercije
jednake nuli, pa se izrazi za raspodelu normalnih napona (5.133), i zraz za odre| ivanje
polo`aja neutralne ravni (5.135) pojednostavljuju, i imaju oblike:
+ = y
I
x
I
M
1 2
sin cos
(5.136)
ctg
I
I
tg =
2
1
(5.137)
Iz jedna~ine (5.136) se vidi, da }e normalni napon ( ) imati maksimalnu vrednost u unoj
ta~ci (N) normalnog preseka (A) za koje su vrednosti koordinata polo`aja (xy) najve}e
(x=x
max
i y=y
max
). Ako na mestu maksimalnih vrednosti koordinata nema aktivne povr{ine,
kao {to je slu~aj sa (L) profilom, tada se moraju izra~unati vrednosti za normalne napone u
najudaljenijim ta~kama od te`i{ta povr{ine, te maksimalnu vrednost koristi kao merodavnu.
Ako aktivna povr{ina postoji u ta~i sa koordinatama (x=x
max
i y=y
max
), tada se jedna~ina
(5.136) transformi{e, i izra`ava pomo}u otpornih momenata za glavne ose:
+ =
1 2
max
sin cos
W W
M
(5.138)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
166
PRIMER 5.8.
Na osnovu podataka iz primera (5.7), potrebno je odrediti maksimalnu vrednost normalnog napona (
max
),i ugaoni polo`aj
( ) neutralne ravni (N-N), u slu~aju da ravan optere}enja sa ravni (yz) zaklapa ugao (
0
60 = ) (Sl. 5.1.4.3).
MAKSIMALNA VREDNOST NORMALNOG NAPONA
Izra~unavanje vr{imo na osnovu jedna~ine (5.132). Po{to u polo`aju (x=x
max
i y=y
max
) nema aktivne povr{ine, izra~unavanje
normalnog napona }emo obaviti za dva najudaljenija }o{ka profila (D, E):
( )
( ) 6 , 56 ; 4 , 23
4 , 23 ; 6 , 56
E
D
- Vrednost normalng napona koji odgovara ta~ci (D) je:
( ) [
( ) ]
( )
( ) [
( ) ]
+ =
+
=
= + =
+
=
4 , 23 60 cos 10 55 , 51 60 sin 10 5 , 87
6 , 56 60 sin 10 55 , 51 60 cos 10 5 , 87
10 55 , 51 10 5 , 87 10 5 , 87
10 6 , 2
cos sin
sin cos
0 4 0 4
0 4 0 4
2
4 4 4
6
2
y I I
x I I
I I I
M
xy y
xy x
xy y x
D
MP
D
8 , 11 =
- Vrednost normalng napona koji odgovara ta~ci (E) je:
MPa
D
56 , 146 =
( ) [
( ) ]
( )
( ) ( ) [
( ) ( ) ]
+ =
+
=
= + =
+
=
6 , 56 60 cos 10 55 , 51 60 sin 10 5 , 87
4 , 23 60 sin 10 55 , 51 60 cos 10 5 , 87
10 55 , 51 10 5 , 87 10 5 , 87
10 6 , 2
cos sin
sin cos
0 4 0 4
0 4 0 4
2
4 4 4
6
2
y I I
x I I
I I I
M
xy y
xy x
xy y x
E
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
167
Sl. 5.1.4.3
- Maksimalna vrednost normalnog napona je (pritisak) u ta~ci (E).
MPa
E
56 , 146
max
= =
(P.5.37)
UGAONI POLO@AJ NEUTRALNE RAVI
Izra~unavanje vr{imo na osnovu jedna~ine (5.134).
=
0 4 0 4
0 4 0 4
60 cos 10 55 , 51 60 sin 10 5 , 87
60 sin 10 55 , 51 60 cos 10 5 , 87
cos sin
sin cos
xy y
xy x
I I
I I
tg
0
03 , 1 =
(P.5.38)
5.1.5.2. RASPODELA TANGENTNOG NAPONA
U slu~aju simetri~nog normalnog preseka kada je ravan simetrije (yz) bila i ravan optere}enja,
raspodela tangentnih napona je tako| e bila simetri~na.
x
y
N
N
R
R
=60
0
D(56,6 ; 23,4)
E(-23,4 ; -56,6)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
168
U slu~aju da je ravan normalnog preseka (A) nesimetri~na, ili ako se radi o asimetri~nom
(kosom) savijanju, raspodela tangentnih napona ne}e biti simetri~na. Opisano naponsko stanje
grede se zove ASIMETRI^NO TANGENTNO NAPONSKO STANJ E. Nesimetri~na raspodela
tangentnog napona dovodi do uvijanja (torzije) normalnog preseka. U ovakvom slu~aju ne
mo`e da se primeni metoda @ukovskog za odre| ivanje raspodele tangentnih napona, odnosno
mora se ra~unati i sa delovanjem tangentnih napona koji su normalni na ravan optere}enja
(R-R) (Sl. 5.21). Pomenuto uvijanje se obavlja oko jedne ta~ke koja se zove CENTAR
UVIJ ANJ A.
Sl. 5.23
Pojava uvijanja profila se elimini{e na taj na~in, da se ravan optere}enja (R-R) sa
redukovanom transverzalnom silom (T) translatorno pomeri za vrednost (t) tako, da novi
polo`aj ravni optere}enja prolazi kroz centar uvijanja. Na taj na~in se posti`e da je rezultuju}i
redukovani moment uvijanja na gredu jednak nuli:
( )
= =
0
0
t T dA x y M
A
zy zx
( )
T
dA x y
t
A
zy zx
=
(5.139)
o
x
y
zy
zx
t
T
R
R
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
169
PRIMER 5.9.
Predpostavimo da je standarni profil kori{ten u primeru (5.7) optere}en koncentrisanom silom (T) u ravni optere}enja (yz).
Potrebno je odrediti za koju vrednost (t) treba translatorno pomeriti ravan otere}enja u cilju eliminacije pojave uvijanja
profila.
Sl. 5.1.4.4
U pravcu optere}enja ne postoji ravan simetrije, iz ~ega se zaklju~uje da }e u slu~aju da redukovana transverzalna sila (T)
deluje u te`i{tu normalnog predseka, do}i do uvijanja profila. Eliminacija uvijanja se obavlja tako da se dejstvo redukovane
transverzalne sile (T) izmesti paralelno za vrednost (t) tako, da ukupan moment uvijanja usled delovanja transverzalne sile (T)
i sila kao posledice tangentnih napona budu jednaki nuli. Korisno je osu (y) postaviti po sredini vertikalnog rebra profila, a
osu (x) usmeriti na levo (Sl. 5.1.4.4). Tangentni naponi (
zy zx
, ) deluju uzdu` rebara profila. Delovanje tangentnih napona
popre~no na rebra mogu se zanemariti, po{to im je vrednost relativno mala (blizina ivica). Momentnu jedna~inu ravnote`e
treba postaviti za ta~ku (A), po{to kroz tu ta~ku prolaze sile kao poledice dejstva tangentnih napona u vertikalnom rebru
(
zy
). Iste sile nemaju krak u odnosu na ta~ku (A), pa im je tako vrednost momenta nula.
Na udaljenju (x) od desne ivice profila deluje tangentni napon (
xz
). Na osnovu stava o konjugaciji tangentnih napona u
horizontalnom rebru deluje tangentni napon (
zx
). Ova dva tangentna napona su po intezitetu ista:
zx xz
= (P.5.39)
U diferencijalno bliskim presecima (xS), normalnim na pravac (z), deluju normalni naponi ( d + , ). Vladaju}i naponi na
odgovaraju}im povr{inama rezultiraju ravnote`nim sistemom sila..
x
y
b
dx
s
z
zy
xz
zx
+d
l
t
T
A
O
x
d
z
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
170
Napi{imo jedna~inu ravnote`e na pravac (z):
( ) ( ) ( ) 0 = + dz S S x S x d
xz
(P.5.40)
Iskoristimo jednakost (P.5.39) i sredimo jedna~inu ravnote`e (P.5.40) na slede}i oblik:
x
dz
d
zx
=
(P.5.41)
Na osnovu jedna~ine (5.110), vrednost normalnog napona na rastojanju (y=l) od te`i{ta iznosi (od x-ose):
l
I
M
y
I
M
x x
= = (P.5.42)
Diferencirajmo predhodnu jedna~inu po (z):
dz
dM
I
l
dz
d
x
=
(P.5.43)
Koriste}i vezu (5.102), predhodna jedna~ina dobija oblik:
T
I
l
dz
d
x
=
(P.5.44)
Ako vrednost jedna~ine (P.5.44) uvrstimo u jedna~inu (P.5.41), dobijamo izraz za tangentni napon (
zx
) u funkciji
polo`aja (x).
x T
I
l
x
zx
=
(P.5.45)
Tangentne napone koji deluju u vertikalnom rebru (
zy
), odre| ujemo iz jedna~ine (5.118), ali po{to isti prolaze kroz ta~ku
(A), nemaju uticaj na stvaranje momenta oko iste ta~ke, tako da u daljem radu uticaj ovog napona u jedna~ini (5.139) za
odre| ivanje vrednosti (t) ne uzimamo u obzir. Na ovaj na~in se jedna~ina (5.139) pojednostavljava i ima oblik:
T
dA y
t
A
zx
(P.5.46)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
171
Uvrstimo izraz za tangentni napon (P.5.45) u jedna~inu (P.5.46), i tako dobiven izraz sredimo, znaju}i da je (y=l).
b
x
b
x
A x
dx x
I
S l
T
dx s l x T
I
l
t
T
dx s l x T
I
l
t
0
2
0
(P.5.47)
x
I
S b l
t
=
2
2 2
(P.5.48)
Kona~no u jedna~inu (P.5.48) uvr{tavamo konkretne numeri~ke podatke, i odre| ujemo translatorni pomak ravni optere}enja
u cilju eliminacije uvijanja profila:
=
4
2 2
10 5 , 87 2
10 80 4 , 18
t
mm t 15 , 0 =
(P.5.49)
5.1.6. SAVIJ ANJ E TANKOZIDIH PLO^A
Nosa~i (grede) ~ija je visina u odnosu na ostale dimenzije relativno mala, a oslonci su linijski
(delimi~no ili potpuno zatvorene konture), predstavljaju TANKOZIDE RAVNE PLO^E.
Od mno{tva slu~ajeva, razmotri}emo slu~aj prikazan na slici (Sl. 5.24). U razmatranom
slu~aju radi se o tankozidoj plo~i pre~nika (2R) i debljine (h). Plo~a se po celom obimu
slobodno naslanja na oslonac kru`nog oblika, a optere}ena je kontinualnim optere}enjem (g).
Metod za izra~unavanje vrednosti normalnih napona ( ) je predlo`io BACH, pa se i metoda
zove BACHOVA PRIBLI@NA METODA.
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
172
Sl. 5.24
Merenjima je utvr| eno, da je vrednost normalnog napona maksimalna u sredini plo~e. Stoga,
a shodno predlo`enom metodu predpostavljamo da je plo~a po ravni simetrije uklje{tena, a da
je stvarni oslonac uklonjen. Na ovaj na~in se mogu izra~unati redukovane sile od
kontinualnog optere}enja na te`i{te polukru`ne povr{ine (
g
F ), kao i rezultuju}a reaktivna sila
(dobija se kao zamena za uklonjen stvarni polukru`ni oslonac) (
t
F ). Te dve sile su po
intenzitetu jednake:
2
2
;
2 m
N
g g
R
F F
g t
= =
(5.140)
Udaljenja dejstva sila (
t
F ) i (
g
F ) od uklje{tenja su slede}a:
3
4
;
2 R
l
R
l
g t
= = (5.141)
z
y
x
x
y
R
2R
h
g
F
g
F
t
l
t
l
g
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
173
Napi{imo momentnu jedna~inu ravnote`e za polo`aj uklje{tenja.
0 = =
t t g g x
l F l F M (5.142)
U predhodnu jedna~inu uvrstimo izraze (5.140, 5.141.):
3
2
3
4
2
3
2
g R
M
M
R R
g
R
(5.143)
Ako iskoristimo jedna~inu za izra~unavanje normalnog napona (5.111), te u nju uvrstimo
vrednost momenta iz jedna~ine (5.143), i izraz za otporni moment preseka u uklje{tenju,
dobijamo izraz za odre| ivanje normalnog napona tankozide plo~e.
= =
6
2
3
2
3
h R
g R
W
M
2
2
h
R
g = (5.144)
Detaljnija istra`ivanja su pokazala, da je maksimalna vrednost normalnog napona ne{to ve}a i
iznosi:
2
2
. max
24 . 1
h
R
g =
(5.145)
Ova vrednost normalnog napona je identi~na u svim pravcima paralelnim sa ravni plo~e, pa
ujedno predstavlja i glavne napone:
0 ;
3 2 1 . max
= = = = =
z x
(5.146)
Osim prikazanog slu~aja, u praksi postoji veliki broj razli~itih konstruktivnih izvedbi oblika,
uklje{tenja i na~ina optere}enja. Za mnoge slu~ajeve su u vidu tablica dati empirijski izrazi za
odre| ivanje vrednosti glavni napona, kao i izrazi za odre| ivanje polo`aja u kome glavni
naponi deluju.
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
174
5.2. SAVIJ ANJ E KRIVIH GREDA
Sa stanovi{ta sistema optere}enja, te redukovanja optere}enja na te`i{te normalnog preseka,
krive grede se ne razlikuju od pravih greda. Me| utim, raspodela normalnih napona i polo`aj
neutralne ravni (ose) je razli~ito u odnosu na prave grede.
U daljem radu analizira}e se kriva greda koja zadovoljava slede}e uslove:
- Svi normalni ravni preseci su simetri~ni u odnosu na ravan koja sadr`i geometrijsku osu
grede (ravan simetrije grede).
- Ravan simetrije je ujedno i ravan optere}enja. Iz polo`aja ravni optere}enja proizlazi, da
od op{teg redukovanog sistema optere}enja deluju transverzalnene sile i momenti
savijanja (moment torzije ne deluje).
- Geometrijska osa krive grede se prikazuje u polarnim koordinatama ( ) , dok se
normalni presek (A) defini{e u pravouglom koordinatnom sistemu (xyz) (Sl. 5.25).
Sl. 5.25
Vrednost tangentnih napona ( ), koje su posledica delovanja redukovane transverzalne sile
(T), odre| ujemo na osnovu ranije izvedenog obrasca (5.118).
Redukovan moment savijanja (M) i redukovana normalna sila (F
N
) deluju zajedno, i kao
rezultat njihovog dejstva se javljaju normalni naponi ( ) napovr{ini normalnog preseka (A).
Raspopdela normalnog napona ( ) je takva, da neutralna ravan ne sadr`i geometrijsku osu
grede, odnosno dolazi do pomeranja neutralne ravni (ose) za neki iznos (e), koji }e se tokom
analize utvrditi (Sl. 5.26).
Isecimo iz krive grede diferencijalno kratki element }ije stranice (normalni preseci) zahvataju
F
N
T
M
d
R
R
E F
y
x
x
o
()
z
F
2
F
1
F
i
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
175
diferencijalno mali ugao ( d ) (Sl. 5.26). Zakrivljenost geometrijske ose koja sadr`i i te`i{te
(O) normalnog preseka (A) iznosi (R). Na centralnom udaljenju (y) od te`i{ta normalnog
preseka (A) ozna~imo diferencijalni luk (EF).
Redukovana optere}enja (M, F
N
) dovode do pojave normalnih napona ( ) na povr{inama
sranica elementa, i shodno BERNOULLI-jevom modelu deformacije, do deformacije elementa
u pravcu pojave napona (momenta) za elementarni deo diferencijalnog zahvatnog ugla
( d ).
Sl. 5.26
5.2.1. ODRE\ IVANJ E NORMALNOG NAPONA
Promena zahvatnog ugla, kao posledica delovanja redukovanog momenta savijanja je:
( ) d d + (5.147)
Promenom zahvatnog ugla, menja se i zakrivljenost, te poprima vrednost ) ( . Neutralna
ravan (N-N) istovremeno zauzima polo`aj na udaljenju (e) od te`i{ne ose normlalnog preseka.
Zadatak analize koja sledi je, da utvrdi raspodelu normalnog napoa po povr{ini normalnog
preseka ( )
) ( y
= , i pomeranje neutralne ravni (ose) (e).
O
N N
+
-
A
dA
R
e
M
M
y
T
T
F
N
F
N
max
d
d d
1
+
y y
z
x
O
R
O
R
'
E
F
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
176
Odre| ivanje raspodele normalnog napona ( )
) ( y
= , i pomeranja neutralne ravni (ose)
(e ) vr{i se na slede}i na~in:
Du`ina luka (EF), koja se nalazi na centralnom udaljenju (y) pre optere}enja iznosi:t
( ) d y R ds + = (5.148)
Po prijemu optere}enja dolazi do deformacija. Mera deformacije je pored ugaone promene i
dilatacija luka (EF):
( )( ) ( )
( ) E d y R
d y R d d y
=
+
+ + +
= (5.149)
Uvedimo vezu:
d
d
= (5.150)
Uvrstimo vezu (5.150) u jedna~inu za dilataciju (5.149), te tako dobivenu jedna~inu svedimo
na sledi}i oblik:
( ) ( ) y R
E
y R + = + +
1 (5.151)
U polo`aju (y=0), vrednost normalnog napona }e se ozna~iti kao ( =
o
). Za ovaj
(centralni) polo`aj, obrazac (5.151) ima oblik:
( ) R
E
R
o
= + 1 (5.152)
Eliminacijom radiusa ( ) iz predhodne dve jedna~ine, dobija se jedna~ina za raspodelu
normalnog napona u slede}em (ne kona~nom) obliku:
( )
y R
y
E
o o
+
+ = (5.153)
Iz poslednje jedna~ine se vidi da raspodela normalnog napona ( ) po povr{ini normalnog
preseka nije linearna funkcija centralnog udaljenja (y) (kod savijanja pravih greda veza je bila
linearna).
Ravnote`no stanje normalnog preseka mo`emo opisati sa slede}im jedna~inama ravnote`e: (u
odnosu na osuz i za ta~ku "O").
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
177
= =
A A
N
dA y M dA F ; (5.154)
Vrednost normalnog napona ( ) iz jedna~ine (5.153) uvrstimo u jedna~ine ravnote`e (5.154).
( )
( ) dA y
y R
R
R
E ydA M
dA
y R
y
E dA F
A
o
A
o
A
o
A
o N
+
+ =
+
+ =
2
1
(5.155)
Uvedimo definiciju (pojam) REDUKOVANI MOMENT INERCIJ E, i vrednost ozna~imo sa
(
r
I ).
+
=
A
r
dA y
y R
R
I
2
(5.156)
Izvedimo algebarsku transformaciju jedna~ine (5.156) na slede}i na~in:
+
=
+
=
=
+
+
=
+
=
+
=
A A A
A A A
r
dA
y R
y
R ydA
y R
R
R ydA R
ydA
y R
R R y
R ydA
y R
y
R dA
y R
y
R I
2
0
2
+
=
A
r
dA
y R
y
R I
2
(5.157)
Ako je vrednost radiusa (R) beskona~no velika, tada kriva greda poprima oblik prave grede, a
redukovani moment inercije postaje identi~an sa te`i{nim aksijalnim momentom inercije.
x
I ada
r
I t R Ako (5.158)
Ako vrednost integrala u jedna~ini (5.157) ozna~imo kao
+
=
A
dA
y R
y
A (5.159)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
178
tada redukovani moment inercije (
r
I ) iz jedna~ine (5.157) dobija svoju tabli~nu formu:
= A R I
r
2
(5.160)
Na osnovu jedna~ina (1.05, 1.08), poznate su slede}e veze:
= =
A A
dA y A dA 0 ; (5.161)
Ako u jedna~ine (5.155) uvrstimo vrednosti iz relacija (5.156, 5.157, 5.161), dobijaju se
slede}e veze:
( )
( ) ( )
r
o
r
o
N r
o o N
I
R M
E
R
I
E M
A R
M
A
F
R
I
E A F
= =
+ =
+ =
0
2
(5.162)
Ako dobivene veze (5.162) iskoristimo u jedna~ini (5.153), dobijamo vezu normalnog napona
( ), redukovanih optere}enja (M, F
N
), redukovanog momenta inercije (
r
I ), i centralnog
polo`aja (y).
y R
R
y
I
M
A R
M
A
F
r
N
+
+
+ =
(5.163)
J edna~ina (5.163) predstavlja jedna~inu raspodele normalnog napona na povr{ini normalnog
preseka. Va`no je uo~iti, da u te`i{tu povr{ine normalnog preseka (A) vrednost normalnog
napona ( ) nije jednaka nuli.
Raspodela normalnog napona ( ) prema jedna~ini (5.163) je hiperboli~na. Najve}a teoretska
vrednost se nalazi u centru zakrivljenja grede gde je (y=-R). Poslednji slu~aj nije realano
ostvariv, ali ukazuje na to da se maksimalna vrednost normalnog napona pove}ava
smanjivanjem zakrivljenosti grede.
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
179
5.2.2. POMERANJ E NEUTRALNE RAVNI (OSE)
Polo`a neutralne ravni (ose) (e) odre| uje se iz uslova da je u neutralnoj ravni vrednost
normalnog napona jednaka nuli:
e y = = 0 (5.164)
Iskoristimo jedna~inu za normalni napon (5.163) i uslov (5.164).
0 =
+
+
+
e R
R
e
I
M
A R
M
A
F
r
N
(5.165)
Iz poslednje jedna~ine uslova, mo`e se eksplicitno izraziti vrednost pomeranja neutralne ravni
(ose).
Ako predpostavimo da je uticajt redukovane normalne sile (F
N
) na pomak neutralne ravni
(ose) (e) u odnosu na uticaj redukovanog momenta savijanja (M) relativno mali, tada se
komponenta koja sadr`i redukovanu normalnu silu u jedna~ini (5.165) mo`e zanemariti. Iz
tako pojednostavljene jedna~ine (5.165) dobijamo izraz za pribli`nu vrednost pomeranja
neutralne ravni (ose) (e).
A R I
R I
e
r
r
+
=
2
(5.166)
Uo~ljivo je, da sa porastom radiusa zakrivljenosti grede (R), opada vrednost pomeranja
neutralne ravni (ose) (e), i za beskona~nu vrednost radiusa zakrivljenosti ima vrednost nula.
0 tada R Ako e (5.167)
PRIMER 5.10.
Na slici (Sl. 5.2.1) prikazana je kriva konzolna greda sa zakrivljeno{}u (R=100 mm). Normalni presek grede odgovara
standardnoj cevi dimenzija ( mm d mm D 5 , 105 , 108 = = ). Mehani~ke karakteristike materijala grede su
( MPa E MPa
M
5
10 2 , 2 , 400 = = ). Kojeficijent sigurnosti konstrukcije je (
M
).
Potrebno je odrediti maksimalnu dozvoljenu vrednost sile (F) na kraju (B) krive grede, i pomak neutralne ravni (ose) (e).
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
180
Sl. 5.2.1
DOZVOLJ ENA VREDNOST NORMALNOG NAPONA
Odre| uje se kao odnos zatezne ~vsto}e i kojeficijenta sigurnosti konstrukcije.
= =
2
400
M
M
D
MPa
D
200 = (P.5.50)
REDUKOVANA OPTERE] ENJ A
Maksimalne vrednosti redukovanih optere}enja }e se javiti u uklje{tenju grede (A), i iznose:
Nmm R F M
F T
N F
N
=
=
= 0
(P.5.51)
F
N
T=F
M
R
y
F
A
B
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
181
GEOMETRIJ SKE KARAKTERISTIKE POVR[INE NORMALNOG PRESEKA GREDE
- Povr{ina:
=
4
5 , 100 108
4
2 2 2 2
d D
A
2
1228 mm A = (P.5.52
- Redukovani moment inercije
Iz odgovaraju}e tablice za otpornost materijala, na osnovu vrednosti (D, d, R), odre| uje se vrednost parametra ( ):
00068 , 0
Vrednost redukovanog momenta inercije (
r
I ) odre| ujemo na osnovu jedna~ine (5.160), povr{ine normalnog preseka i
predhodno utvr| enog parametra.
+ =
Uvrstimo u predhodnu jedna~inu uslova, vrednosti redukovanih optere}enja (P.5.51).
D
r
y R
R
y
I
R F
A R
R F
y R
y
I
R
A
F
r
D
+
+
2
1
1
(P.5.54)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
182
Maksimalno centralno udaljenje (y) mo`e imati vrednosti ( mm 54 ). Zbog hiperboli~kog karaktera jedna~ine (P.5.5.4),
vrednost sile (F) treba da se odredi za obe vrednosti centralnog odstojanja (y).
N F
N F
y
y
9 , 2960
7 , 3217
54
54
=
=
=
=
Dozvoljeno maksimalno optere}enje mora biti manje ili jednako manjoj od dve predhodno izra~unate vrednosti, odnosno:
N F F
y
9 , 2960
54
=
=
(P.5.55)
POMERANJ E NEUTRALNE RAVNI (OSE)
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ine (5.166).
=
+
=
1228 1000 835040
1000 835040
2 2
A R I
R I
e
r
r
mm e 67 , 0 =
(P.5.56)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
183
5.3. SLO@ENA NAPREZANJ A
Ako u te`i{tu normalnog preseka deluje vi{e osnovnih sistem redukovanih optere}enja, ili ako
se jedno osnovno redukovano optere}enje sastoji iz vi{e komponenti, tada se odgovaraju}e
naponsko stanje zove SLO@ENO NAPONSKO STANJ E.
U zavisnosti od toga kakva optere}enja sadr`e pojedini redukovani sistemi optere}enja,,
nastaju naponaska stanja koje mo`emo razvrstati u slede}e grupe:
- LINEARNO SLO@ENO NAPONSKO STANJ E. Ovako nazivamo slo`ena naponska stanja
kada su komponentni naponi istorodni (mogu se linearno sabirati) i deluju u jednom
pravcu (istezanje +~isto savijanje, uvijanje +smicanje,).
- RAVNO SLO@ENO NAPONSKO STANJ E. Ovako nazivamo slo`ena naponska stanja kada
su komponentni naponi u jednoj ravni (smicanje +savijanje, uvijanje +pritisak,).
- PROSTORNO SLO@ENO NAPONSKO STANJ E. Ovako nazivamo slo`ena naponska
stanja kada su komponentni naponi prostorno raspore| eni (smicanj + savijanje +
uvijanje,..).
U slu~aju slo`enih naponskih stanja, primenjuje se hipoteza o superpoziciji (sabiranju)
napona. Na osnovu te hipoteze, istorodni naponi koji su posledice razli~itih redukovanih
sistema optere}enja, mogu se sabirati i tako formirati u op{tem slu~aju prostorno naponsko
stanje. U daljem postupku, odre| uju se vrednosti glavnih napona koji je opisan u delu (2.2).
Kod analize savijanja, sreli smo se sa jednim primerom slo`enog naponskog stanja (normalni
napon +tangentni napon). Udaljem postupku }e se analizirati jedan drugi, (~esto kori{teni)
pojavni oblik slo`enog naprezanja.
5.3.1. EKSCENTRI^NI PRITISAK (ISTEZANJ E)
Ako aktivna sila (F=F
z
) deluje na samom normalnom preseku (A), ali ne u te`i{tu preseka
nego van njega u ta~ci D(u,v) (van centra-ekscentri~no), tada se takav slu~aj optere}enja i
odgovaraju}e naponsko stanje zove EKSCENTRI^NI PRITISAK (ISTEZANJ E) (Sl. 5.27).
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
184
Ako silu koja deluje u ta~ci (D) redukujemo na te`i{te (C) povr}ine (A), dobijamo redukovani
par optere}enja (silu i momenat)-(F, M). Momenat (M) kao vektorsku veli~inu razlo`imo na
pravce te`i{nih osa (xy). Na opisan na~in, u te`i{tu popvr{ine }e delovati jedan slo`eni
redukovani sistem optere}enja (M
x
, M
y
, F), koji }e rezultirati slo`enim linearnim naponskim
stanjem (dva ~ista savijanja +pritisak).
Sl. 5.27
Prika`imo redom komponentne napone slo`enog linearnog naponskog stanja za jednu
proizvoljno odabranu ta~ku N(xy).
PRITISAK
A
F
= ' (5.168)
C
F=F
z
D(u,v)
D (u,v)
N(x,y)
x
y
u
v
M
y
M
x
a
b
+
+
+
,,
,,,
=
,
+
,, ,,,
+
m
a
x
=
(
m
a
x
)
,
+
,
,
,
,
,
+
y
x
x
z
y
M
F
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
185
^ISTO SAVIJ ANJ E OKO OSE (x):
x
I
u F
x
I
M
y y
y
= = " (5.169)
^ISTO SAVIJ ANJ E OKO OSE (y):
y
I
F
y
I
M
x x
x
= =
" ' (5.170)
Superponirana (zbirna ) vrednost normalnog napona je:
' " " ' + + = (5.171)
Uvrstimo u poslednju jedna~inu vrednosti napona (5.168, 5.169, 5.170).
+ + = y
I
v
x
I
u
A
F
x y
1
(5.172)
Maksimalna vrednost normalnog napona se mo`e odrediti ako se mesto dejstva sile (D) i
polo`aj (
max max
, y x ) ta~ke (N) nalaze u istom kvadrantu.
+ + =
max max max
1
y
I
v
x
I
u
A
F
x y
(5.173)
U svi ostalim slu~ajevima se trebaju odrediti vrednosti normalnih napona za najudaljenije
ta~ke preseka od te`i{nih osa, i maksimalnu apsolutnu vrednost koristiti kao merodavnu u
daljem radu.
Polo`aj neutralne ravni (ose) odre| ujemo na osnovu uslova, da je u neutralnoj ravni (osi)
vrednost normalnog napona nula.
0 1 0
1
= + + = + + y
A
I
v
x
A
I
u
y
I
v
x
I
u
A
x y
x y
(5.174)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
186
Uvedimo pojam RADIUS INERCIJ E.
A
I
i
A
I
i
y
y
x
x
= =
2 2
; (5.175)
Preuredimo jedna~inu (5.174) uz kori{tenje radiusa inercije:
1
2 2
=
v
i
y
u
i
x
x y
(5.176)
Uvedimo slede}e ozna~avanje:
v
i
b y
u
i
a x
x
x
y
y
2
) 0 (
2
) 0 (
= =
= =
=
=
(5.177)
Neutralna ravan se~e koordinatne ose (xy) na otse~cima (a, b), i zaklapa slede}i ugao sa osom
(x):
=
y
x
I
I
v
u
arctg
a
b
arctg
(5.178)
PRIMER 5.11.
Spiralna opruga prikazana na slici (Sl. 5.3.1.a) optere}ena je na pritisak silom (F). Mehani~ke osobine materijala su date
dozvoljenim naponom na uvijanje (dozvoljen tangentni napon) (
D
) i modulom klizanja (G).
Potrebno je odrediti pre~nik opru`ne `ice (d) i krutost opruge (C).
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
187
GEOMETRIJ SKE KARAKTERISTIKE OPRUGE
zsa hosszvlto rny mer!er!leg rug a f
uls szgelford szrmaz arodsbl csa a
hossza szlnak rug a l
arszma csa rug a n
Ahol
D
f n D l t n H
= = =
:
2
; ;
(P.5.57)
Polaze}i od konstruktivnih karakteristika opruge, na bilo koji normalni presek se mo`e redukovati sila (F) u obliku para
optere}enja (F, M
T
) (Sl. 5.3.1.b). Sila (F) }e rezultirati tangentne napone (
,
) a momenat torzije (M
T
) tangentne napone
(
, ,
). Raspodela tangentnih napona je prikazana na slici (Sl. 5.3.1.b). Oba tangentna napona (
,
,
, ,
) deluju u jednoj ravni.
Maksimalni vektorski zbir napona se nalazi u mestu gde oba napona imaju isti pravac i smer. Taj polo`aj odgovara linearnom
slo`enom naponskom stanju.
Sl. 5.3.1.a Sl. 5.3.1.b
F
A
A
f
t
D
d
H
F
M
T
d
D
,,
,
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
188
ZBIRNI TANGENTNI NAPON
, , ,
+ = (P.5.58)
TANGENTNI NAPON KAO POLEDICA SILE (F)
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ine (5.62).
2
,
4
d
F
A
F
= = (P.5.59)
TANGENTNI NAPON KAO POLEDICA MOMENTA UVIJ ANJ A (M
T
)
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ine (5.79).
3 3
0
, ,
8
16
2
d
D F
d
D
F
W
M
T
=
= = (P.5.60)
Uvrstimo vrednosti (P.5.59, P.5.60) u jedna~inu (P.5.58).
+
=
+
=
D
d
d
D F
d
D F
d
F 2
1
8 8 4
3 3 2
(P.5.61)
U poslednjoj je jedna~ini vrednost ~lana (
D
d 2
) srazmerno mala, pa se mo`e zanemariti, odnosno:
3
8
d
D F
= (P.5.62)
PROMENA DU@INE OPRUGE
2
D
f = (P.5.63)
Na osnovu jedna~ine (5.85), koriste}i podatke (P.5.57), odre| uje se vrednost (izraz) za ugaonu deformaciju opru`ne `ice:
n
d G
D F
d
G
n D
D
F
I G
l M
T
=
4
2
4
0
16
32
2
(P.5.64)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
189
Ako vrednost ugaone deformacije (P.5.64) uvrstimo u jedna~inu (P.5.63), dobijamo izraz za promenu du`ine opruge:
n
d G
D F
f
=
4
3
8
(P.5.65)
ODRE\ IVANJ E PRE^NIKA OPRU@NE @ICE
Pre~nik opru`ne `ice se odre| uje u odnosu na dozvoljenu vrednost tangentnog napona, i u odnosu na potrebnu promenu
du`ine opruge.
Pre~nik u odnosu na dozvoljenu vrednost tangentnog napona se odre| uje na osnovu obrasca (P.5.62). Stvarna vrednost
tangentnog napona ( ) mora biti manja od dozvoljene vrednosti (
D
).
=
D
d
D F
3
8
3
8
D
D F
d
(P.5.66)
Pde~nik u odnosu na potrebnu promenu du`ine opruge se odre| uje na osnovu obrasca (P.5.65).
4
3
8
n
f G
D F
d
(P.5.67)
KRUTOST OPRUGE
Dobija se po definiciji iz jedna~ine (P.5.65).
3
4
8 D
d
n
G
f
F
C
= =
(P.5.68)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
190
5.3.1.1. ODRE\ IVANJ E J EZGRA PRESEKA
U jedna~inama (5.177) se vidi, da neutralna ravan (N-N) se~e te`i{ne koordinatne ose (xy) po
otse~cima (a, b). Ti otse~ci su funkcije koordinata ta~ke D(u, v) u kojij deluje sila (F). Na
osnovu predhode konstatacije, mogu}e je definisati skup ta~aka (D) kojima odgovaraju
neutralne ravni (N-N), koje se nalaze van konture povr{ine (A), ili tangiraju povr{inu. Na
ovakav na~in se obezbe| uje da na povr{ini (A) deluje samo jednorodni napon (pritisak ili
istezanje). Dobiveno geometrijsko mesto ta~aka (D) koje odgovara opisanom kriterijumu
zove se J EZGRO PRESEKA (Sl. 5.28). Odre| ivanje jezgra preseka je va`no na onim mestima
gde se tra`i jednorodna vrednost napona, kao {to su temelji ma{ina (sme postojati samo
pritisak).
Sl. 5.28
PRIMER 5.12.
Standardni valjani profil (J US CB.141) prikazan na slici (Sl. 5.32), optere}en je u ta~ci (D) ~ije su koordinate (0, 134) sa
koncentrisanom silom (F=50 KN).
Potrebno je odrediti maksimalnu vrednost normalnog napona i jezgro preseka.
MAG
A
C
NNN
N
1
N
1
N
2
N
2
N
3
N
3
N
i
N
i
D
1
D
2
D
3
D
i
x
y
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
191
Sl. 5.3.2
GEOMETRIJ SKE KARAKTERISTIKE PROFILA
4 4
4 4
2
10 495
10 8030
5880
mm I
mm I
mm A
y
x
=
=
=
(P.5.69)
MAKSIMALNA VREDNOST NORMALNOG NAPONA
Po{to postiji ta~ka (N) ~ije su koordinate maksimalne, a istovremeno se nalazi u istom kvadrantu kao ta~ka dejstva sile (D),
odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ine (5.173).
+ =
=
+ + =
150
10 8030
134
73
10 495
0
5880
1
50000
1
4 4
max max max
y
I
v
x
I
u
A
F
x y
MPa 21
max
=
(P.5.70)
(73, 150)
D(0, 134)
y
x
y
max
x
max
C
3
0
0
100
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
192
ODRE\ IVANJ E J EZGRA PRESEKA (Sl. 5.3.3)
Odre| ivanje vr{imo na osnovu izra~unavanja otse~aka prema jedna~inama (5.177).
Vrednosti radiusa inercije se odre| uju na osnovu jedna~ina (5.175).
841
5880
10 495
13656
5880
10 8030
4
2
4
2
=
= =
=
= =
A
I
i
A
I
i
y
y
x
x
(P.5.71)
- Tangentnoj neutralnoj ravni (
1 1
N N ) odgovara ta~ka dejstva sile (D
1
) ~ije su koordinate (
1 1
, v u ).
) 91 , 0 (
150
13656
; 0
841
150 ;
1
2
1
2
1
= = =
= = = =
D
b
i
v
a
i
u b a
x
y
(P.5.72)
- Tangentnoj neutralnoj ravni (
2 2
N N ) odgovara ta~ka dejstva sile (D
2
) ~ije su koordinate (
2 2
, v u ).
) 91 , 0 (
150
13656
;
841
150 ;
2
2
1
2
1
D
b
i
v
a
i
u b a
x
y
= =
= = = =
(P.5.73)
- Tangentnoj neutralnoj ravni (
3 3
N N ) odgovara ta~ka dejstva sile (D
3
) ~ije su koordinate (
3 3
, v u ).
) 0 , 11 (
13656
;
73
841
; 73
3
2
1
2
1
= = = = = =
D
b
i
v
a
i
u b a
x
y
(P.5.74)
- Tangentnoj neutralnoj ravni (
4 4
N N ) odgovara ta~ka dejstva sile (D
4
)) ~ije su koordinate (
4 4
, v u ).
) 0 , 31 (
13656
;
27
841
; 27
4
2
1
2
1
D
b
i
v
a
i
u b a
x
y
= =
= = = =
(P.5.75)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
193
Sl. 5.3.3
y
x
C
3
0
0
100
-27
73
D
4 D
3
D
2
D
1
4
N
3
N
3
N
2
N
2
N
1
N
1
N
4
N
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
194
6. DEFORMACIJ E GREDA
Za odre| ivanje deformacija konstrukcija i njenih elemenata (greda), na raspolaganju nam
stoje dva teorijska metoda (postupka), i to:
- Metod na bazi teorije deformacionog rada.
- Metod na bazi jedna~ina elasti~ne linije.
Na osnovu dva navedena metoda, deformacije se mogu jednozna~no odrediti, ali re{enja ~esto
iziskuju anga`ovanje obimnog rada, pa su zbog toga na raspolaganju tablice, koje sadr`e
obrasce za odre| ivanje vrednosti deformacija ve}ine osnovnih nosa~a i osnovnih sistema
optere}enja. Ako je predmetna greda (nosa~) optere}en slo`enim sistemom optere}enja, tada
se vrednost deformacija prvo odre| uju za komponente opotere}enja (komponentne
deformacije), a zatim se komponentne deformacije u skladu sa hipotezom o superpziciji
sabiraju.
6.1. TEORIJ A DEFORMACIONOG RADA
Na osnovu zakona o odr`anju energije poznato je, da ukupna koli~ina energije u
konzervativnom sistemu ima konstantnu vrednost, ona se ne mo`e ni pove~ati ni smanjiti, ali
mo`e da menja svoj pojavni oblik.
Ako neku konsrukciju, ili jedan njen element opteretimo spoljnjim sistemom optere}enja, kao
posledice opter}enja javljaju se deformacije (linearna pomeranja i ugaona pomeranja), pa
elementi spoljnjeg sistema optere}enja (sile i momenti) na odgovaraju}im pomeranjima vr{e
rad koji se zove RAD SPOLJ NJ IEG SISTEMA OPTERE] ENJ A (W). Rad spoljnjeg sistema
optere}enja se pretvara u unutra{nju energiju elasti~nih deformacija (U), kineti~ku energiju
(U
k
), termi~ku energiju (U
T
) itd.
! ! + + +
T K
U U U W (6.01)
Ako u skladu sa hipotezom o postepenom nano{enju optere}enja, kompletan sisten spoljnjih
opotere}enja nanesemo tako, da kao posledicu dobijemo stati~ki ravnote`ni sistem, tada se
mo`e smatrati, da je pribli`an zbir slede}ih unutra}njih vidova energije jednak nuli:
0 + + ! !
T K
U U (6.02)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
195
To zna}i da, se rad spoljnjeg sistema optere}enja (W) mo`e izjedna~iti sa unutra{njom
energijom elasti~nih deformacija (U).
U W
(6.03)
Karakteristi~ne veli~ine, vezane za rad spoljnjeg sistema optere}enja (W) i za energiju
elasti~nih deformacija (U) su slede}e:
dV.diferencijalna zapremina (volumen)
W..rad spoljnjeg sistema optere}enja (rad)
dWdiferencijalni rad spoljnjeg sistema optere}enja (diferencijalni rad)
Uenergija elasti~nih deformacija (energija-ukupna energija)
dU.diferencijalna energija elasti~nih deformacija
(diferencijalna energija)
u=dU/dV specifi~na energija
f.linearno pomeranje
ugaono pomeranje
6.1.1. DEFINICIJ A RADA
Komponente spoljnjeg sistema optere}enja su:
F
i
nova sila
F
iR
..postoje}a sila (u trenutka nono{enja nove sile ve}
deluje punim intezitetom-ve} je naneta)
M
i
...novi moment
M
iR
.postoje}i moment (u trenutka nono{enja novog momneta ve}
deluje punim intezitetom-ve} je nanet)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
196
U daljoj analizi }emo predpostaviti da u trenutku nano{enja novih opter}enja (
i i
M F, ),
postoje}a optere}enja (
iR iR
M F , ) ve} deluju punom intezitetom. U takvom slu~ju je vrednost
rada spoljnjeg sistema optere}enja (rad) (W) slede}a:
( ) ( )
( )
( ) ( )
( )
( ) ( )
( )
( ) ( )
( )
+ + +
+ + +
iR iR
iR iR
M Mi F Fi
M F Mi Fi
W W W W
W W W W W
M F
W W W +
(6.04)
Analizirajmo rad (
F
W ) para optere}enja (
iR i
F F , ), ~ije su komponente, vrednost rada nove sile
(
Fi
W ) i rad postoje}e sile (
FiR
W ). Obe sile, i odgovaraju}a pomeranja (deformacije) prikazane
su na slici (Sl. 6.01).
Predpostavimo, da se vrednost nove sile (
i
F ) promeni za diferencijalnu veli~inu (
i
dF ).
Diferencijalna promena vrednosti nove sile prouzrokova}e diferencijalno pomeranje
(deformaciju) u pravcu delovanja sile (
i
df ). Diferencijalna promena sile (
i
dF ) na
diferencijalnom pomeranju (
i
df ) vr{i diferencijni rad:
( )
( )
( ) i i Fi
i i i i Fi
df F dW
df dF df F dW
+
0
2
1
(6.05)
Kod elasti~nih sistema (tela) postoji linearna veza izme| u sile i pomeranja u obliku:
i i
f c F (6.06)
Gde je:
1
]
1
m
N
c - krutost elasti~nog sistema (tela)
Istovremeno sa diferencijalnim pomeranjem (
i
df ), pomera se i postoje}a sila (
iR
F ), tako da i
ona vr{i diferencijalni rad (diferencijalni rad postoje}e sile).
( ) i iR F
df F dW
iR
(6.07)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
197
Sl. 6.01
Zbir diferencijalnih radova (6.05) i (6.07) iznosi:
( ) ( )
iR i
F F F
dW dW dW + (6.08)
Uvrstimo u jedna~inu (6.08) vrednosti iz jedna~ina (6.05, 6.O7), uz upotrebu veze (6.06).
i iR i i F
i iR i F
i iR i i F
f F f F W
f F cf W
df F df cf W
+
+
2
1
2
1
2
0 0
(6.09)
f
F
O
W
F
iR
F
iR
F
i
W
F
i
NOVI RAD
RAD
POSTOJE] E SILE
dF
i
df
i
f
i
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
198
Na identi~an na~in se odre| uje i rad momenata:
i iR i i M
M M W +
2
1
(6.10)
Ako u jedna~inu (6.04) uvrstimo vrednosti (6.09 i 6.10), dobijamo izraz za ukupan rad
spoljnjeg sistema optere}enja.
( ) ( )
+ + +
i i
i iR i iR i i i i
M f F M f F W
2
1
(6.11)
6.1.1.1. ODRE\ IVANJ E ENERGIJ E ELASTI^NIH DEFORMACIJ A KOD
(ISTEZANJ A PRITISKA)
Izdvojmo iz grede optere}ene na istezanje (pritisak) difererencijalno mali paralelopiped, ~ije
su dimenzije (dx, dy, dz) (Sl. 6.02). Kao posledica delovanja normalnog napona (
z
) do}i }e
do izdu`enja stranice paralelopipeda (dz) za veli~inu ( dz ) (Prema J acob Bernoullijevom
deformacionom modelu, ostale du`ine paralelopipeda se ne menjaju).
Iskoristimo veze (5.18, 5.20):
dz
dz
E
z z z
; (6.12)
Sl. 6.02
A' A
dx
dy
dz
F
z
A F
=
x
y
z
dz
o
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
199
Karakteristi~ne veli~ine energije (U) su slede}e:
- Diferencijalna energija je:
( )( )
E
dV dz dxdy Fdf dU
z
z z
) (
) ( ) (
2
1
2
1
2
1
dV
E
dU
z
2
) (
2
1
(6.13)
- Specifi~na energija je:
) (
2
) (
2
1
2
1
z
z
E dV
dU
u
(6.14)
- Energija elasti~nih deformacija (ukupna energija) je:
dV
E
U
V
z
2
) (
2
1
(6.15)
U slu~aju da povr{ina normalanog preseka grede (A), i aksijalna sila (Fz) nisu konstante, ve}
su funkcije polo`aja (z) (Sl. 6.03),
( ) ( ) z f F z f A
z z
; (6.16)
tada se vrednost ukupne energije (U) iz jedna~ine (6.15) izra~unava tako, da se uvste
odgovaraju}e vrednosti za ( dV
z
, ).
dz A dV
A
F
A
F
z
z
i
i
z
z
z ) (
) ( ) (
) (
) (
;
(6.17)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
200
Nakon sre| ivanja, jedna~ina (6.15) dobija kona~nu formu izraza za ukupnu energuju
elasti~nih deformacije kod istezanja-pritiska (energija istezanja-pritiska).
dz
A
F
E
U
l
z
z
0 ) (
2
) (
2
1
(6.18)
Sl. 6.03
6.1.1.2. ODRE\ IVANJ E ENERGIJ E ELASTI^NIH DEFORMACIJ A KOD
(SMICANJ A-UVIJ ANJ A)
Ako paralelopiped, koji se koristio u delu (6.1.1) opteretimo tangentnim optere}enjem
( ), do}i }e do ugaone deformacije ( ), {to ima za posledicu linearno pomeranje ( dy )
(Sl. 6.04).
Na osnovu jedna~ine (5.66) i slike (Sl. 6.04),.mo`emo napisati slede}e veze
dy G
z
;
) (
(6.19)
dz
l
z
z
F
z
F
i
A,E
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
201
Sl. 6.04
Karakteristi~ne veli~ine energije (U) su slede}e:
- Diferencijalna energija je:
( )( )
G
dV dy dxdz Ff dU
z
z z
) (
) ( ) (
2
1
2
1
2
1
dV
G
dU
z
2
) (
2
1
(6.20)
- Specifi~na energija je:
) (
2
) (
2
1
2
1
z
z
G dV
dW
u
(6.21)
- Energija elasti~nih deformacija kod smicanja i uvijanja (ukupna energija uvijanja-smivanja)
je:
dV
G
U
V
z
2
) (
2
1
(6.22)
x y
z
dz
dx
dy
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
202
Ako je greda optere}ena na uvijanje, i ako su povr{ina normalnog preseka (A), i torzioni
moment funkcije polo`aja (z) (Sl. 6.05),
( ) ( ) z f M z f A
z T z
; (6.23)
Sl. 6.05
tada se izraz za ukupnu energiju elasti~nih deformacija (U) odre| uje na slede}i na~in:
Izraz za tangentni napon (
z
) odre| en je jedna~inom (5.79), a vrednost diferencijalne
zapremine (dV) odre| ujemo prema slici (Sl. 6.05).
( ) dz d dV
I
M
z
z T
z
2 ;
) ( 0
) (
) (
(6.24)
Prethodne izraze uvrstimo u jedna~inu (6.22).
( ) ( )
) ( 0
0
2
0
2
) ( 0
2
) (
0 0
2
2
) ( 0
2
) (
2
2
1
2
2
1
z
I
l r
z
z T
l r
z
z T
d dz
I
M
G
dz d
I
M
G
U
,
_
(6.25)
Sre| ivanjem jedna~ine (6.25), dobija se izraz za ukupnu vrednost energije elasti~nih
deformacija kod uvijanja (energija uvijanja):
dz
I
M
G
U
l
z
z T
0 ) ( 0
2
) (
2
1
(6.26)
l
dz
z
z
M M
Tz
A
z
G,
r
d
x
c z
z
x
z
z
I
S T
y
I
M
) ( ) (
) (
) (
) (
; (6.29)
u energetsku jedna~inu (6.28), uz kori{tenje slede}e smene
dz dA dV (6.30)
Kao rezultat uvr{tavanja (6.29, 6.30) dobija se slede}i slo`eni izraz:
dz
I
S
dz T
G
dA y dz
I
M
E
dz dA
I
S T
G
dz dA y
I
M
E
U
l
A
K
A x
c
z
l
I
A x
z
l A x
c z
l A x
z
x
+
+
" "
2 2
2
) ( 2
) (
2
2
2
) (
2 2
2
) (
2
) (
2
2
2
) (
2
1
2
1
2
1
2
1
(6.31)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
204
Sre| ivanjem predhodne jedna~ine dobija se kona~an oblik izraza za odre| ivanje ukupne
energije elasti~nih deformacija kod savijanja (energija savijanja).
+
l
z
l
x
z
dz T
GA
K
dz
I
M
E
U
0
2
) (
0
2
) (
2 2
1
(6.32)
U slu~aju duga~kih greda, energetski doprinos drugog ~lana energetske jedna~ine (6.32) je
srazmerno mali u odnosu na celokupan iznos energije, pa se kod konnkretnih prora~una mo`e
zanemariti.
6.1.1.4. ODRE\ IVANJ E ENERGIJ E ELASTI^NIH DEFORMACIJ A KOD
OP[TEG PROSTORNOG NAPONSKOG STANJ A
Energija elasti~nih deformacija (energija) (U), koja karakteri{e prostorno naponsko stanje,
mo`e se razlo`iti na dve komponente:
f V
U U U + (6.33)
Gde su:
U
V
.energija na promeni zapremine
U
f
energija na promeni oblika
Na osnovu jedna~ine (6.33) mogu se napisati izrazi za:
Diferencijalnu energiju,
f V
dU dU dU + (6.34)
i specifi~nu energiju:
f V
u u u + (6.35)
Tokom rada koji sledi, analizira}e se specifi~na energija (6.35) i njene komponente.
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
205
- SPECIFI^NA ENERGIJ A ELASTI^NIH DEFORMACIJ A (u)
Op{te prostorno naponsko stanje je opisano matri~nom jedna~inom (2.20), iz koje je vidljivo,
da je naponsko stanje opisano skupon normalnih napona ( ), i tangentnih napona ( ). Na
osnovu vladaju}ih napona ( , ) i odgovaraju}ih dilatacija, odre| uje se specifi~na energija
(u). Prilikom definisanja izraza za specifi~nu energiju koristi}emo izvedene relacije (6.14,
6.21).
( )
zx zx yz yz xy xy z z y y x x
f V
u u u u u
+ + + + +
+ + +
2
1
2
1
2
1
(6.36)
Dilatacije i ugaona pomeranja zamenimo izrazima (4.07), i tako dobivenu jedna~inu sredimo.
Dobijena jedana~ina predstavlja izraz za specifi~nu energiju elasti~nih deformacija pri op{tem
prostornom naponskom stanju
( ) [ ] ( )
2 2 2 2 2 2
2
1
2
2
1
xz yz xy x z z y y x z y x
G E
u + + + + + + +
(6.37)
Ako se za polazni izabere glavni koordinatni sistem
( 0 ; ; ;
.... 3 2 1
z y x
),
tada jedna~ina (6.37) dobija oblik:
( ) [ ]
1 3 3 2 2 1
2
3
2
2
2
1
2
2
1
+ + + +
E
u
(6.38)
U posebnom slu~aju kada su:
3 2 1
(6.39)
jedna~ina (6.38) dobija upro{tenu formu:
( )
2 1
2
3
2
E
u
(6.40)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
206
- SPECIFI^NA ENERGIJ A NA PROMENI ZAPREMINE (u
V
)
Isecimo iz tela koje je u prostornom naponskom stanju, iz okoline ta~ke (N) elementarni
paralelopiped tako, da mu se stranice poklope sa glavnim ravnima. U tom slu~aju na
stranicama elementa }e delovati samo glavni napopni (
3 2 1
, , ), koji }e za posledicu imati
specifi~ni energiju elasti~nih deformacija (specifi~na energija) (u) (Sl. 6.06)
Sl. 6.06
Razlo`imo glavne napone na po dve linearne komponente
'
3 3
'
2 2
'
1 1
+
+
+
p
p
p
(6.41)
tako da je vrednost komponente (p) slede}a:
3
3 2 1
+ +
p (6.42)
Ako vrednost komponente (p) uvrstimo u jedna~ine (6.41), i tako dobivene izraze saberemo,
dobijamo da je:
( ) 0
'
3
'
2
'
1
+ + (6.43)
Karakteri komponentnih napopna (p) i ( )
'
3
'
2
'
1
+ + su i dalje identi~ni glavnim naponima
(linearne komponente). Po{to se radi o prostornom naponskom stanju, zapreminska dilatacija
se odre| uje shodno jedna~ini (3.39). Vrednost zapreminske dilatacije koja nastaje zbog
komponentnih napona (6.43) je:
'
3
'
2
'
1
'
+ +
V
(6.44)
2
= +
p
p
p
'
1
1
-p =
'
2
2
-p
=
'
3
3
-p =
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
207
Koriste}i odgovaraju}e oznake i POISSON-ove jedna~ine (4.06),
( )
( )
( )
'
2
'
1
'
3
'
3
'
1
'
3
'
2
'
2
'
3
'
2
'
1
'
1
1
1
1
E
E
E
(6.45)
jedna~ina (6.44) dobija oblik:
( ) 0
2 1
'
3
'
2
'
1
'
3
'
2
'
1
'
+ +
+ +
E
V
(6.46)
Ako u predhodnoj jedna~uni koristimo zbir komponentnih napona (6.43), tada je za iste
vrednost zapreminske dilatacije jednaka nuli. Po{to je vrednost zapreminske dilatacije
jednaka nuli, i vrednost specifi~ne energije na promeni zapremine koja je prouzrokovana
komponentnim naponima (6.43) je jednaka nuli.
Na osnovu predhodne ~injenice, mo`e se zaklju~iti, da na deformaciju (promenu) zapremine
uti~e samo komponentni napon (p). Po{to komponentnim napon (p) ima karakter glavnog
napona (linearna komponenta glavnog napona), izraz za specifi~nu energiju na promeni
zapremine (u
V
) se mo`e odrediti na osnovu jedna~ine (6.40):
( ) 2 1
2
3
2
E
p
u
V
(6.47)
Uvrstimo u predhodnu jedna~inu izraz (6.42:
( )
2 1
3
2
3
2
3 2 1
,
_
+ +
E
u
V
(6.48)
Nakon sre| ivanja, dobija se kona~na forma izraza za specifi~nu energiju na promeni
zapremine.
( )
( )
2 1
6
2
3 2 1
+ +
E
u
V
(6.49)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
208
- SPECIFI^NA ENERGIJ A NA PROMENI OBLIKA (u
f
)
Iz izraza (6.35) sledi da je:
V f
f V
u u u
u u u
+
(6.50)
Uvstimo u predhodnu jedna~inu izraze (6.38, 6.49).
( ) [ ] ( )
2 1
1
3 2
3
2
2
1
2
3 2 1
1 3 3 2 2 1
2
3
2
2
2
1
,
_
+ +
+ + + +
E E
u
f
Ako predhodnu jedna~inu preuredimo, dobijamo kona~ni oblik izraza za specifi~nu energiju
na promeni oblika:
( ) ( ) ( ) [ ]
2
1 3
2
3 2
2
2 1
6
1
+ +
+
E
u
f
(6.51)
U posebnom slu~aju, kada su vrednosti glavnih napona jednake (
3 2 1
), vrednost
specifi~ne energije na promeni oblika je jednaka nuli ( 0
f
u ).
6.1.2. BETTI I MAXWELL-OVI STAVOVI O ZAMENLJ IVOSTI
OPTERE] ENJ A
Stav o zamenjljivosti, pokaza}emo na primeru proste, stati~ki odre| ene grede na dva oslonca
optere}ene sistemom koncentri~nih sila (F
1,
F
2
) (Sl. 6.07). Rezultati koji }e se dobiti, mogu se
uop{titi na proizvoljan sistem optere}enja.
U op{tem slu~aju, nano{enje elemenata sistema optere}enja se vr{i odre| enim redosledom.
Koncentrisane sile }e dovesti do vertikalnih pomeranja, koje }emo obele`avati na slede}i
na~in:
( ) XX sile broj X sile delovanja mesto X
f f
) (
(6.52)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
209
Sile (F
1,
F
2
) nanosi}emo na gredu po dva razli~ita redosleda
I SLU^AJ a) nano{enje sile (F
1
) b) nano{enje sile (F
2
).
II SLU^AJ a) nano{enje sile (F
2
). b) nano{enje sile (F
1
).
Sl. 6.07
Odredimo radove sistema spoljnjih optere}enja (radove) za oba redosleda nano{enja
optere}enja.
I SLU^AJ
( )
( ) ( )
12 22 2 12 1 22 2
21 11 1 11 1
,
2
1
, ) (
2
1
f f pomeranja uzrokuje F sila f F f F
f f pomeranja uzrokuje F sila f F W
I
+ +
+
(6.53)
Za vreme nano{enja sile (F
2
), postoje}a sila (F
1
), vr{i rad postoje}e sile (bez oznake 1/2).
Zbirno, rad prvog slu}aja nano{enja optere}enja je:
12 1 22 2 11 1
2
1
2
1
f F f F f F W
I
+ (6.54)
A
y
F
B
z
F
F
A
A
y
z
B
F
1
F
2
f
1
f
2
f
22
f
12
f
21
f
11
1 2
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
210
II SLU^AJ
( )
( ) ( )
21 11 1 21 2 11 1
12 22 2 22 2
,
2
1
, ) (
2
1
f f pomeranja uzrokuje F sila f F f F
f f pomeranja uzrokuje F sila f F W
II
+ +
+
(6.55)
Za vreme nano{enja sile (F
1
), postoje}a sila (F
2
) vr{i rad postoje}e sile (bez oznake 1/2).
Zbirno, rad drugog slu}aja nano{enja optere}enja je:
12 1 22 2 11 1
2
1
2
1
f F f F f F W
I
+ (6.56)
Po{to ukupan rad sistema optere}enja ne zavisi od redosleda nano{enja elemenata sistema
optere}enja, mo`e se napisati da je:
W W W
II I
(6.57)
Ako u jedna~ine (6.57) uvrstimo izraze (6.54, 6.56), dobijamo BETTI-jev stav o
zamenljivosti.
21 2 12 1
f F f F
(6.58)
Ako su optere}enja jedini~na (F
1
=F
2
=1), dobija se MAXWEL-ov stav o zamenljivosti
optere}enja.
21 12
f f
(6.59)
Prema stavu (6.58), rad jedne postoje}e sile (sistema optere}enja) na mestu dejstva druge sile
(sistema optere}enja) je isti, kao rad druge postoje}e sile (sistema optere}enja) na mestu
dejstva prve sile (sistema optere}enja).
Podelimo jedna~inu (6.58) sa dva (2).
2 2
21 2 12 1
f F f F
(6.60)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
211
Levu stranu jedna~ine (6.58) mo`emo napisati kao:
2 2
12 1 12 1
12 1
f F f F
f F + (6.61)
Poslednji ~lan predhodne jedna~ine zamenimimo u skladu sa stavom o zamenljivosti (6.58).
2 2 2 2
21 2 12 1 12 1 12 1
12 1
f F f F f F f F
f F + + (6.62)
Poslednji ~lan jedna~ine (6.54), zamenimo sa (6.62), i iskoristimo jednakost (6.57):
( ) ( )
2 2 1 1 21 22 2 12 11 1
2
1
2
1
2
1
2
1
f F f F f f F f f F W W W
II I
+ + + + (6.63)
Prikazan postupak utvr| ivanja izraza za rad se mo`e izvesti na identi~an na~in za slu~aj
delovanja momenata kao optere}enja. Matemati~ka struktura za oba tipa optere}enja je
identi~na. Kao {to je re~eno postupak je primenljiv za proizvoljni sistem optere}enja:
{ }
( )
+
k i
k k i i k i
M f F W
,
,
2
1
(6.64)
6.1.3. CASTIGLIANO-VA TEOREMA
Osnova za Catiglianovu teoremu je Bettije stav o zamenljivosti. Ova teorema ima {iroku
primenu pri odre| ivanju deformacija tela.
Analizirajmo jednu stati~ki odre| enu konstrukciju prikazanu na slici (Sl. 6.08), koju
optere}uje proizvoljan spoljnji sistem optere}enja (6.65):
{ } { }
k i j i j
M M M F F F F K , , , , , , , , , ,
1 2 1
! ! ! ! (6.65)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
212
Sl. 6.08.a Sl. 6.08.b
Tokom rada jedan od elemenata sistema optere}nja, naprimer sila (F
i
), menja svoju vrednost
za diferencijalno mali iznos (
i
dF ). Ovaj iznos mo`e u op{tem slu~aju biti i pozitivan i
negativan, pa promena sistema optere}enja iznosi:
{ } 0 , , , , 0 , 0 ! !
i
dF (6.66)
Ako se sistem optere}enja (6.65), i promena sistema optere}enja (6.66) nanose redosledno
(jedan nakon drugog), ali razli~itim redosledom, tada }e optere}enja (
i i
dF odnosno F ) u
ta~ci dejstva sile (i) dovesti do pomeranja (
i i
df f , ), koja imaju isti pravac i smer kao i
optere}enja.
ODRE\ IVANJ E UKUPNOG RADA
{ } { } { } { }
j i i j
K dF dF K
W W W W W + + (6.67)
Ukupan sistem optere}enja { }
i j
dF K + bi}e nanet po dva redosleda nano{enja.
I REDOSLED NANO[ENJ A II REDOSLED NANO[ENJ A
a. { }
j
K b. { }
i
dF a. { }
i
dF b.{ }
j
K (6.68)
a
a
b
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
213
VREDNOSTI RADOVA PO REDOSLEDU NANO[ENJ A
NA OSNOVU MATEMATIKE NA OSNOVU PODATAKA SA SLIKE
a.
{ }
( )
j K
K W W
j
a.
{ } i i dF
df dF W
i
2
1
(Sl. 6.08.a) (6.69)
b.
{ }
( )
i
i
j
dF
dF
F
K W
W
i
b.
{ }
( )
i i j K
df dF K W W
j
+ (Sl. 6.08.b) (6.70)
UKUPAN RAD PO OBE OSNOVE
{ } { }
( )
( )
i
i
j
j dF K
dF
F
K W
K W W W W
i j
+ + ( )
i i j i i
df dF K W df dF W + +
2
1
(6.71)
Ukupan rad (W ) je prema vezi (6.67) nezavisan od redosleda nano{enja optere}enja, ili od
metoda po kome se utvr| uje, pa se mo`e napisati slede}a jednakost:
( )
( )
( )
i i j i i i
i
j
j
df dF K W df dF dF
F
K W
K W + +
+
2
1
(6.72)
Ako u poslednjoj jedna~ini zanemarimo male veli~ine drugog reda, dobijamo jedna~inu za
odre| ivanje pomeranja u pracu i smeru dejstva sile (F
i
):
( )
i
j
i
F
K W
f
(6.73)
Prethodna jedna~ina ukazuje na to, da se pomeranje (
i
f ) u ta~i dejstva sile (i) mo`e odrediti
kao parcijalni izvod rada ( ( )
j
K W ), koji je posledica dejstva sistema optere}enja { }
j
K , po sili
(F
i
) koja deluje u ta~ci.
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
214
Ugaono pomeranje se odre| uje na identi~an na~in, i ima oblik:
( )
i
j
i
M
K W
(6.74)
6.1.3.1. ODRE\ IVANJ E DEFORMACIJ A PRI ELASTI^NIM OSLONCIMA
Ako oslonci grede nisu kruti, ve} su elesti~ni, tada sistem optere}enja pored aktivni sardr`i i
elasti~ne sile oslonaca:
{ }
e
R (6.75)
U ovakvom slu~aju je oblik funkcije rada slede}i:
( )
e j
R K W W , (6.76)
Ili uz prikaz elemenata optere}enja:
( )
e i k i j i
R R R M M M F F F W W , , , , , , , , , , , , , ,
1 1 1
! ! ! ! ! ! (6.77)
Na osnovu Castiglianove teoreme, deformacije su slede}e:
Pomeranje u pravcu i smeru dejstva sile (Fi), u ta~ci (i):
i
e
e i i
i
F
R
R
W
F
R
R
W
F
W
f
, ,
1
1
!
(6.78)
Ugono pomeranje u smeru dejstva momenta (M
i
), u ta~ci (i):
i
e
e i i
i
M
R
R
W
M
R
R
W
M
W
, ,
1
1
!
(6.79)
6.1.3.2. ODRE\ IVANJ E DEFORMACIJ A PRI FIKTIVNIM OPTERE] ENJ IMA
Na osnovu Castiglianove teoreme, deformacije se mogu odrediti samo na mestima dejstva
optere}enja.
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
215
Na onim nestima (f), gde ne postoji element sistema optere}enja, a deformacije se trebaju
odrediti, uvode se takozvana FIKTIVNA OPTERE] ENJ A. (F
f
-FIKTIVNA SILA,
M
f
-FIKTIVNI MOMENAT). Na ovaj na~in funkcija rada }e se izra`avati u zavisnosti od
aktivnog i fiktivnog sistema optere}enja-FIKTIVNA FUNKCIJ A RADA.
( )
f f j f
M F K W W , , (6.80)
U daljem postupku, deformacije se izra~unavaju prema izrazima (6.73, 6.74), stim da se u
krajnjoj formi obrazaca fiktivna optere}enja izjedna~uju sa nulom
( ) 0
f
F ( ) 0
f
M (6.81)
- Kona~ne forme deformacija u ta~ci (f) pri fiktivnim optere}enjima su:
0
0
,
_
,
_
f
f
M
f
f
f
F
f
f
f
M
W
F
W
f
(6.82)
Ako se analizira slu~aj, kada na konstrukciju (gredu) deluje aktivni i fiktivni sistem
optere}enja, a postoji potreba da se odrede deformacije na mestima delovanja aktivnih
optere}enja, tada se mogu koristiti obrasci za fiktivni rad (6.80), ali se fiktivna optere}enja u
obrascu za fiktivni rad trebaju izjedna~iti sa nulom. ( ) 0
f
F ,.( ) 0
f
M .
0
0
,
_
,
_
f
f
M
i
f
i
F
i
f
i
M
W
F
W
f
(6.83)
PRIMER 6.1.
Konzola prikazana na slici (Sl. 6.1.1), optere}ena je koncentrisanom silom (F) na svom desnom kraju. Presek konzole je
konstantan ( . const I
x
), a modul elasti~nosti je (E).
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
216
Potrebno je odrediti ugib (vertikalno pomeranje) u ta~ci (B) (
B
f ), i nagib (ugaono pomeranje) (
C
) u ta~ci (C).
Sl. 6.1.1
Prema Castiglianovoj teoremi, u ta~kama gde se trebaju odrediti deformacije, a ne postoje aktivna optere}enja, uvode se
fiktivna optere}enja.
Po{to u ta~ci (C) ne postoji aktivni moment, a treba da se odredi nagib (
C
), uvodi se fiktivni moment ( 0
f
M ).
Fiktivni rad (
f
W ) }e na osnovu veze (6.32) biti funkcija sile (F) i fiktivnog momenta ( 0
f
M ).
( )
f f
M F W W , (P.6.01)
Po{to se radi o gredi koja je opter}ena na savijanje, izraz za rad se odre| uje prema jedna~ini (6.32). Prema vezi (6.03)
mo`emo da koristimo jednakost rada i energije (W=U):
dz
I
M
E
W W
l
x
z
f
0
2
2
1
(P.6.02)
ODRE\ IVANJ E FUNKCIJ E MOMENATA
Konzolu }emo podeliti u dva intervala:
( ) 1 1 INTERVAL . 0
2
z
l
( ) 2 2 INTERVAL . 0
2
z
l
( )
Fz M
1 1
( ) f
M F z
l
M
,
_
2
2 2
(P.6.03)
A
z
y
l/2
l
f
B
(C)
B
B'
C
C'
=0
I
x
E ,
z
z
1
1 2
2
F
M
f
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
217
UKUPAN RAD
Izra~unava se kao zbir radova u pojedinim intervalioma:
( ) ( )
( ) ( )
dz
I
M
E
dz
I
M
E
W W W W
l
x
l
x
f
+ +
2
0
2
2 2
2
0
2
1 1
2 2 1 1
2
1
2
1
(P.6.04)
VERTIKALNO POMERANJ E TA^KE (B)
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ina (6.83).
( )
( )
( )
( )
( )( )
1
1
1
]
1
,
_
1
]
1
,
_
+ +
'
1
1
1
]
1
,
_
0
2
0
2
0
0
2
0
2 2
2 2
2
0
1 1
1 1
0
2 2
1
2 2
2
1
f
f
f
M
l
f
l
x
M
l l
x
M
f
B
dz z
l
M F z
l
dz z Fz
EI
dz
F
M
M dz
F
M
M
EI F
W
f
x
B
EI
Fl
f
3
3
(P.6.05)
NAGIB U TA^CI (C)
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ina (6.83).
( )
( )
( )
( )
( ) ( )
'
1
1
1
]
1
1
]
1
,
_
+ +
'
1
1
1
]
1
,
_
0
2
0
2
0
0
2
0
2 2
2 2
2
0
1 1
1 1
0
1
2
0
1
2 2
2
1
f
f
f
M
l
f
l
x
M
l
f
l
f x
M
f
f
C C
dz M F z
l
dz Fz
EI
dz
M
M
M dz
M
M
M
EI M
W
x
C
EI
Fl
2
8
3
(P.6.06)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
218
6.2. J EDNA^INA ELASTI^NE LINIJ E
6.2.1. KONVENCIJ E O OZNAKAMA
Tokom analize koja sledi, koristi}emo konvenciju o ozna~avanju. Konvencija se odnosi na
definiciju znaka transverzalne sile (T), momenta savijanja (M), linearno pomeranje
(pomeranje-ugib) (y) ili (f), i ugaono popmeranje (nagib) ( ). Sve veli~ine vezuju se za
pravougli koordinatni sistem (xyz) definisan po pravcima kako je to prikazano na slici
(Sl. 6.09).
Sl. 6.09
T'
T
T>0
dz
dz dz
dz
T
T'
T <0
z
z
z
z
M>0 M<0
M
M
M'
M'
o
y
z
>0
<0
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
219
6.2.2. OP[TA DIFERENCIJ ALNA J EDNA^INA ELASTI^NE LINIJ E
Mada se metod odnosi na proizvoljan sistem optere}enja, ipak, u cilju jednostavnosti, prikaz,
}emo obaviti kori{tenjem stati~ki odre| ene grede sa dva oslonca (Sl. 6.10).
Sl. 6.10
U neoptere}enom stanju, neutralna ravan (osa) grede se poklapa sa koordinatnom osom (z).
Po prijemu optere}enja, neutralna ravan (osa) se elasti~no deformi{e i zauzima polo`aj koji
odgovara jednoj kontinualnoj liniji u ravni optere}enja (yz):
( )
( ) z f y
z
(6.84)
Elasti~no deformisana neutralna osa se zove ELASTI^NA LINIJ A, a odgovaraju}a jedna~ina
(6.84) se naziva J EDNA^INA ELASTI^NE LINIJ E.
Geometrijske karakteristike normalnog preseka (K-K), koji se nalazi na udaljenju (z) od levog
oslonca grede (koordinatnog po~etka), su slede}e:
z
P
N
K
K
M
(z)
(z)
T
P y
,
=
=f
P
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
220
z..udaljenje normalnog preseka od koordinatnog po~etka
A.povr{ina normalnog preseka
I
x
..aksijalni moment inercije povr{ine normalnog preseka
y
(z)
=f ...vertikalno pomeranje te`ista normalnog preseka
( ) z
)
..ugaono pomeranje (nagib)
( ) z
...radius zakrivljenja
M
(z)
....redukovani moment savijanja na te`i{te normalnog preseka
T
(z)
..redukovana transverzalna sila na te`i{te normalnog preseka
Izraz za zakrivljenost (obra| eno u matemati~koj analizi) funkcije (6.84) je:
( ) [ ]
3
2
2
'
) (
' '
) (
1
1
z
z
y
y
+
(6.85)
Ako se u predhodnoj jedna~ini zanemare male veli~ine drugog reda, dobija se
DEFERENCIJ ALNA J EDNA^INA ELASTI^NE LINIJ E.
' '
) (
) (
1
z
z
y t
(6.86)
Vertikalno pomeranje te`i{ta (ugib) normalnog preseka (K-K) se odre| uje na osnovu hipoteze
o superpoziciji, kao slede}i zbir:
) ( ) ( ) ( z T z M z
y y y + (6.87)
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
z z M
z z M
z
T sile poprecne zbog z pravcu u pomeranje y
M savijanja momenta zbog z pravcu u pomeranje y
z pravcu u pomeranje ukupno y
su Gde
,
,
:
Ako se izvr{i uzastopno dva puta derivacija jedna~ine elasti~ne linije (6.87), dobijaju se
jedna~ine za:
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
221
Nagib elasti~ne linije:
) (
'
) (
'
) (
'
z T z M z y y y + (6.88)
Zakrivljenost elasti~ne linije:
) (
' '
) (
' '
) (
' '
z T z M z y y y + (6.89)
Prvi ~lan jedna~ine (6.89) predstavlja zakrivljenost prouzrokovanu momentom savijanja (M).
Vrednost zakrivljenosti odre| ujemo kori{tenjem jedna~ina (5.105, 5.109), uz primenu
HOOKE-ovog zakona (4.01).
( )
' '
) (
) (
z
x
z
y Ey
y
E E y
I
M
t
(6.90)
Kori{tenjem jednakosti podvu~enih ~lanova u jedna~ini (6.90), sledi veza
( )
' '
) (
) (
z
x
z
y E
I
M
t (6.91)
Znak momenta savijanja (M) se odre| uje prema konvenciji (6.21).
Nakon utvr| ivanja znaka momenta savijanja, iz jedna~ine (6.91) se eksplicitno izra`ava
zakrivljenost, kao posledica momenta savijanja (M), modula elasti~nosti (E), i aksijalnog
momenta inercije (I
x
).
x
z
z
I E
M
y
) (
) (
' '
(6.92)
Drugi ~lan jedna~ine (6.89) predstavlja zakrivljenost prouzrokovanu transverzalnom silom
(T
z
).
Posmatrajmo diferencijalno kratak interval neutralne linije du`ine (dz), koji je optere}en
transverzalnom silom (T
z
) (Sl. 6.11). Kao posledica delovanja transverzalne sile, dolazi do
ugaonog pomeranja (ugla klizanja-nagiba) (
( ) z
T
) i vertikalnog pomeranja (ugiba) (dy
T(z)
).
Sl. 6.11
P
T
(z)
T
(z)
z
dz
(z)
T
(z)
dy
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
222
Na osnovu slike (Sl. 6.11) mo`e se napisatiti da je:
'
) (
) (
z T
z T
y
dz
dy
(6.93)
Kori{tenjem jedna~ina (5.116, 5.117, 6.93) i HOOKE-ovog zakona (4.01), mogu se
uspostaviti slede}e relacije:
A
T
y G G
z
z T
) (
'
) ( max
(6.94)
Ako iskoristimo poslednja dva ~lana predhodne jednakosti, i na| emo prvi izvod tako dobijene
jednakosti, tada se mo`e eksplicitno izraziti vrednost obrasca za zakrivljenost, kao posledicu
delovanja transverzalne sile (T), modula klizanja (G), povr{ine normalnog preseka (A), i
kojeficijenta ( ).
A G
T
y
z
z T
) (
'
' '
) (
(6.95)
Ako se u jedna~inu (6.89) uvrste izrazi (6.92, 6.95), dobija se OP[TA DIFERENCIJ ALNA
J EDNA^INA ELASTI^NE LINIJ E.
A G
T
I E
M
y
z
x
z
z
'
) ( ) (
) (
' '
+
(6.96)
6.2.2.1. RELATIVNI UTICAJ TRANVERZALNE SILE
Relativni uticaj transverzalne sile na elasti~ne deformacije odre| ujemo na osnovu vrednosti
kojeficijenta relativnog uticaja transverzalne sile (k).
% 100
) ( ) (
) (
z T z M
z T
y y
y
k
+
(6.97)
U zavisnosti od vrednosti kojeficijenta (k), grede delimo u dve grupe, ito:
- KRATKE GREDE
Ukoliko je vrednost kojeficijenta (k) ve}a od (5%), tada se govori o kratkim gredama, i u
daljoj analizi se treba koristi op{ta diferencijalna jedna~ine elasti~ne linije (6.94) u
kompletnom obliku.
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
223
- DUGA^KE GREDE
Ukoliko je vrednost kojeficijenta (k) manja od (5%), tada se uticaj transverzalne sile mo`e
zanemariti, pa se shodno tome i op{ta diferencijalna jedna~ine elasti~ne linije (6.94) koristi
bez drugog ~lana. Duga~ke grede su naj~e{}i pojavni oblik greda u ma{instvu, pa }e se stoga
u daljoj analizi predpostavljati da se radi o ovakvimgredama.
6.2.3. PRIBLI@NA DIFERENCIJ ALNA J EDNA^INA ELASTI^NE LINIJ E
U daljem radu, analizir}e se duga~ke grede kod kojih je relativni utcaj transverzalne sile na
deformacije ispod (k=5%). U tom slu~aju se drugi ~lan op{te diferencijalne jedna~ine
elasti~ne linije (6.96) zanemaruje (ne koristi se), pa se dobiven oblik jedna~ine zove
PRIBLI@NA DIFERENCIJ ALNA J EDNA^INA ELASTI^NE LINIJ E ili samo
DIFERENCIJ ALNA J EDNA^INA ELASTI^NE LINIJ E, i ima oblik:
x
z
z
I E
M
y
) (
) (
' '
(6.98)
- IZRA^UNAVANJ E UGLOVNOG POMERANJ A (NAGIB)
Integracijom diferencijalne jedna~ine (6.98), dobija se izraz za uglovno pomeranje (nagib) u
polo`aju (z) normalnog preseka grede:
( ) 1
) (
) (
'
C dz
I E
M
y
x
z
z
z +
(6.99)
- IZRA^UNAVANJ E VERTIKALNOG POMERANJ A (UGIB)
Integracijom jedna~ine (6.99), dobija se izraz za vertikalno pomeranje (ugib) u polo`aju (z)
normalnog preseka grede:
2 1
) (
) (
) ( C dz C dz
I E
M
f y
x
z
z
z +
,
_
+
(6.100)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
224
Integracione konstante (C
1
, C
2
) se odre| uju na osnovu grani~nih uslova (poznatih ili zadatih
vrednosti ugiba i nagiba grede).
PRIMER 6.2.
Konzola (A-B) prikazana na slici (Sl. 6.2.1), optere}ena je na desnom kraju (B) spregom (M). Presek grede je ravnomeran
( . const I
x
), a modul elasti~nosti materijala grede je (E).
Potrebno je odrediti izraze za nagib (
( ) B
) i ugib (
( ) B
f ) u ta~ci (B).
MOMENT SAVIJ ANJ A U NORMALNOM PRESEKU NA UDALJ ENJ U (z)
M M
z
) (
(P.6.07)
Sl. 6.2.1
DIFERENCIJ ALNA J EDNA^INA ELASTI^NE LINIJ E
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ine (6.98).
( )
M M y I E
z z x
' '
) (
(P.6.08)
M
A
z
y
(z)
l
f
(B
(B )
B
B '
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
225
OBAVLJ ANJ E INTEGRACIJ A
2 1
2
) (
1
'
) (
2
1
C z C z M y I E
C Mz y I E
z x
z x
+ +
+
(P.6.09)
ODRE\ IVANJ E INTEGRACIONIH KONSTANTI
Odre| ivanje vr{imo u konkretnom slu~aju, na osnovu poznatih ugiba i nagiba:
0 0 , 0
0 0 , 0 :
2 ) 0 (
1
'
) 0 (
C y je z
C y je z Za
z
z
(P.6.10)
Ako vrednosti integracionih konstanti (P.6.10) uvrstimo (vratimo) u jedna~ine (P.6.09), dobijamo izraze za nagib (
( )
'
z
y ) i ugib
(
( ) z
y ) u funkciji polo`aja (z) normalnog preseka.
2
2
2
) (
'
) (
2 2
,
_
,
_
l
z
I E
l M
z
I E
M
y
l
z
I E
l M
z
I E
M
y
x x
z
x x
z
(P.6.11)
DEFORMACIJ E U TA^CI (B)
- Nagib (
( ) B
) u ta~ci (B), koja je na udaljenju (z=l):
( )
B
x
l z
I E
l M
y
'
) (
x
B
I E
l M
) (
(P.6.12)
- Ugib (
( ) B
f ) u ta~ci (B), koja je na udaljenju (z=l):
) (
2
) (
2
B
x
l z
f
I E
l M
y
x
B
I E
l M
f
2
2
) (
(P.6.13)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
226
PRIMER 6.3.
Desni kraj (B) konzole (A-B-C), koja je prikazana na slici (Sl. 6.2.2), tereti koncentrisana sila (F). Presek grede je konstantan
( . const I
x
), a modul elasti~nosti materijala grede je (E). Interval grede (B-C) je bez optere}enja.
Potrebno je odrediti izraz za nagib (
( ) C
) i ugib (
( ) C
f ) u ta~ci (C).
Sl. 6.2.2
MOMENT SAVIJ ANJ A U NORMALNOM PRESEKU NA UDALJ ENJ U (z)
( )
( ) a z a z a F M
z
(P.6.14)
DIFERENCIJ ALNA J EDNA^INA ELASTI^NE LINIJ E
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ine (6.98).
( ) z a F M y I E
z z x
) (
' '
) (
(P.6.15)
OBAVLJ ANJ E INTEGRACIJ A
( )
1
2
) (
2
1
' C z a F y I E
z x
+
( )
2 1
3
) (
6
1
C z C z a F y I E
z x
+ + (P.6.16)
A
z
y
(z)
f
(B)
f'
(B)
f'
(C)
(B)
B
B'
C
C'
F
a
b
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
227
ODRE\ IVANJ E INTEGRACIONIH KONSTANTI
Odre| ivanje vr{imo u konkretnom slu~aju, na osnovu poznatih ugiba i nagiba:
3
2 ) 0 (
2
1
'
) 0 (
6
1
0 , 0
2
1
0 , 0 :
a F C y je z
a F C y je z Za
z
z
(P.6.17)
Ako vrednosti integracionih konstanti (P.6.17) uvrstimo (vratimo) u jedna~ine (P.6.16). dobijamo izraze za nagib (
( )
'
z
y ) i ugib
(
( ) z
y ) u funkciji polo`aja (z) normalnog preseka:
1
1
]
1
,
_
,
_
2
2 '
) (
2
2
1
a
z
a
z
Fa EI y
x z
1
1
]
1
,
_
,
_
3 2
3
) (
3
6
1
a
z
a
z
Fa EI y
x z
(P.6.18)
DEFORMACIJ E U TA^CI (B)
- Nagib (
( ) B
) u ta~ci (B), koja je na udaljenju (z=l):
) (
2
'
) (
2
1
B
x
a z
I E
a F
y
x
B
I E
a F
2
) (
2
1
(P.6.19)
- Ugib ( ( ) B f
'
) u ta~ci (B), koja je na udaljenju (z=l):
) (
'
3
) (
3
1
B
x
a z
f
I E
a F
y
x
B
I E
a F
f
3
) (
'
3
1
(P.6.20)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
228
- Nagib (
( ) C
) u ta~ci (C):
( ) ( )
x
B C
I E
a F
2
2
1
(P.6.21)
- Ugib ( ( ) B f ) u ta~ci (C) dobijamo na osnovu izraza (P.6.20) i geometrijskih odnosa sa slike (Sl. 6.2.2):
+ + b f f f f
B B C B C ) (
'
) (
'
) (
'
) ( ) (
+ b
I E
a F
I E
a F
f
x x
C
2 3
) (
2
1
3
1
1
]
1
,
_
+
a
b
I E
a F
f
x
C
3 2
6
1
3
) (
(P.6.22)
PRIMER 6.4.
Konzola (A-B) prikazana na slici (Sl. 6.2.3), optere}ena je po celom rasponu kontinualnim optere}enjem ( ), a na svom
desnom kraju u ta~ci (B) koncentrisanom (F). Presek grede je konstantan ( . const I
x
), a modul elasti~nosti materijala grede
je (E).
Potrebno je odrediti izraze za nagib (
( ) B
) i ugib (
( ) B
f ) u ta~ci (B
Sl. 6.2.3
A
z
y
(z)
f
(B)
B
B''
B'
F
f'
(B)
F
f'
(B)
g
(B)
F
(B)
(B)
g
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
229
Po{to je greda optere}ena slo`enim sistemom optere}enja ( , F ), broblem se mo`e re{iti tako, da se odrede izrazi za
deformacije posebno kao funkcije koncentrisane sile (F) i posebno kao posledice kontinualnog optere}enja ( ), te se
vrednosti, shodno hipotezi o superpoziciji deformacija saberu.
Valjanost hipoteze o superpoziciji }emo pokazati na taj na~in, {to}emo sprovesti postupak odre| ivanja deformacija od
jednom za ceo sistem optere}enja. U cilju boljeg uo~avanja superponiranosti, uticajne delove pojedinih elemenata sistema
optere}enja razdvoji}emo sa simbolom (! ).
MOMENT SAVIJ ANJ A U NORMALNOM PRESEKU NA UDALJ ENJ U (z)
( )
( ) ( ) l z
l
z
l
z
l
l
z
l F z l z l F M
z
1
]
1
+
1
]
1
0 ; 2 1
2
1
1
2
1
2
2
2 2
! !
(P.6.23)
DIFERENCIJ ALNA J EDNA^INA ELASTI^NE LINIJ E
Odre| ivanje vr{imo na osnovu jedna~ine (6.98).
1
]
1
+ +
1
]
1
2
2
2 ' '
) (
2 1
2
1
1
l
z
l
z
l
l
z
Fl y I E
z x
! (P.6.24)
OBAVLJ ANJ E INTEGRACIJ A
1 2
3 2
2
2
) (
'
3
1
2
1
2
1
C
l
z
l
z
z l
l
z
z Fl y I E z
x
+
1
]
1
+ +
1
]
1
!
2 1
2
4 3
2 2
3
2
) (
12
1
3
1
2
1
2
1
6
1
2
1
C z C
l
z
l
z
z l
l
z
z Fl y I E
z x
+ +
1
]
1
+ +
1
]
1
! (P.6.25)
ODRE\ IVANJ E INEGRACIONIH KONSTANTI
Odre| ivanje vr{imo u konkretnom slu~aju, na osnovu poznatih ugiba i nagiba:
0 0 , 0
0 0 , 0 :
2 ) 0 (
1
'
) 0 (
C y je z
C y je z Za
z
z
(P.6.26)
Ako vrednosti integracionih konstanti (P.6.26) uvrstimo (vratimo) u jedna~ine (P.6.24). dobijamo izraze za nagib (
( )
'
z
y ) i ugib
(
( ) z
y ) u funkciji polo`aja (z) normalnog preseka:
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
230
1
1
]
1
,
_
+
,
_
,
_
+
1
1
]
1
,
_
,
_
l
z
l
z
l
z
EI
l
l
z
l
z
EI
Fl
y
x x
z
2
3
2
2
'
) (
3 3
6
1
2
2
!
1
1
]
1
,
_
+
,
_
,
_
+
1
1
]
1
,
_
,
_
4 3 2
4
3 2
3
) (
4 6
24
1
3
6 l
z
l
z
l
z
EI
l
l
z
l
z
EI
Fl
y
x x
z
! (P.6.27)
DEFORMACIJ E U TA^CI (B)
Nagib (
( ) B
) u ta~ci (B), koja je na udaljenju (z=l):
+ +
+
) ( ) ( ) (
) ( '
) (
) ( '
) (
3 2
'
) (
6
1
2
1
B B
F
B l z
F
l z
x x
l z
y y
EI
l
I E
l F
y
!
x x
B
EI
l
I E
l F
3 2
) (
6
1
2
1
+
!
(P.6.28)
- Ugib ( ( ) B f
'
) u ta~ci (B), koja je na udaljenju (z=l):
+ +
+
) (
) (
) (
) (
) (
) ( '
) (
) (
) (
4 3
) (
8
1
3
B B
F
B l z
F
l z
x x
l z
f f f y y
EI
l
EI
Fl
y
!
x x
B
EI
l
EI
Fl
f
4 3
) (
8
1
3
+
!
(P.6.29)
6.2.4. ODRE\ IVANJ E J EDNA^INE ELASTI^NE LINIJ E U SLU^AJ U
SLO@ENIH OPTERE] ENJ A (CLEBSCH-OV METOD)
Ukoliko je greda optere}ena slo`enim sistemom optere}enja, tada se u cilju odre| ivanja izraza
za momente savijanja, greda mora podeliti na onoliko intervala, kojiko se promena
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
231
optere}enja registuje po du`ini grede. To zna~i, da je u cilju odre| ivanja deformacija,
potrebno postaviti isto toliki broj diferencijalnih jedna~ina elasti~nih linija i odrediti dvaputa
ve}i broj integracionih konstanti. Re{avanje ovakvih sistema diferencijalnih jedna~ina je po
pravilu vrlo mukotrpan posao.
ALFRED CLEBSCH je predlo`io metod za (jednostavnije) re{avanje problema odre| ivanja
deformacija greda optere}enih slo`enim sistemom optere}enja. Metod nosi ime autor i zove
se CLEBSCH-ov METOD.
Metod }e se prikazati na primeru stati~ki odre| ene proste grede sa dva oslonca, koja je
optere}ena slo`enim sistemom optere}enja (F
1
, F
2
), kako je to prikazano na slici (Sl. 6.12).
Sl. 6.12
Metod se zasniva na po{tovanju slede}e (uobi~ajene) procedure (redosleda radnji):
1. Greda se deli na broj intervala koji je jednak pojavi novih optere}enja na rasponu grede
(posmatrano sleva na desno).
2. Intervale obele`avamo arapskim brojevima (ra~unaju}i s leva na desno), a udaljenja
dejstava optere}enja od (A) kraja grede sa malim slovima latinice.
3. Svaki moment savijanja u posmatranom inervalu mora sadr`avati matemati~ku strukturu
predhodnog intervala.
4. Nakon odre| ivanja integracione konstante (C) i njenog uvr{tavanja u prvi deo jedna~ina
za odre| ivanje deformacija, deformacije se odre| uju kori{tenjem strukture do intervala u
kome se deformacije tra`e.
5. Proizvoljni polo`aj u svakom od intervala ozna~ava se istovetno sa (z), stim da se u
svakom intervalu (z) koristi u granicama egzistencije intervala.
1 2 3
(z)
(z)
(z)
a
b
F
1
F
2
F
z
F
A
A
y
F
B
B
z
l
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
232
U cilju jasnog prikazivanja postupka, obavljaju se sve predvi| ene matemati~ke radnje koje su
kori{tene kod nala`enja deformacija kori{tenjem jedna~ina elasti~nih linija (postavljanje
momenta savijanja za svaki inerval posebno, integracije, odre| ivanje integracionih konstanti,
odre| ivanja izraza za deformacije). Prikaz se vr{i pomop}u tabela.
Formiranje jedna~ina za momente savijanja po intervalima:
INTERVAL J EDNA^INA MOMENTA SAVIJ ANJ A OBLAST
EGZISTENCIJ E (z)
1
( )
z F M
A z
1
a z 0
2
( )
( ) a z F z F M
A z
1
2
b z a
3
( )
( ) ( ) b z F a z F z F M
A z
2 1
3
l z b
Formiranje diferencijalnih jedna~ina elasti~nih linija po intervalima:
INTERVAL
( ) z x
M y EI
' '
( )
dz M y EI
z x
'
1 z F
A
1
2
2
1
C z F
A
+ s
2
( ) a z F z F
A
+
1
( )
2
2
1
2
2
1
2
1
C a z F z F
A
+ +
3
( ) ( b z F a z F z F
A
+ +
2 1
( ) ( )
3
2
2
2
1
2
2
1
2
1
C b z F a z F z F
A
+ + +
INTERVAL ( )dz dz M y EI
z x
) (
1
1 1
3
6
1
D z C z F
A
+ +
2
( )
2 2
3
1
3
6
1
6
1
D z C a z F z F
A
+ + +
3
( ) ( )
3 3
3
2
3
1
3
6
1
6
1
D z C b z F a z F z F
A
+ + + +
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
233
Uo~ljivo je, da je potrebno odrediti {est integracionih konstanti (C
1
, C
2
, C
3
, D
1
, D
2
, D
3
).
Odre| ivanje obavljamo na osnovu poznatih ugiba i nagiba grede:
Za vrednosti:
( ) ( ) [ ] C b l F a l F l F
l
C y l z
D D y y b z
C C y y b z
D D y y a z
C C y y a z
o D y z
A B
A
3
2
3
1
3
3
3 2 3 2
3 2
'
3
'
2
2 1 2 1
2 1
'
2
'
1
1
6
1
0
0 0
(6.101)
Na osnovu vrednosti konstanti (6.101), sledi:
C C C C
D D D
3 2 1
3 2 1
0
(6.102)
Iz relacija (6.102) se zaklju~uje, da je za slo`eni sistem optere}anja (bez obzira na broj
intervala) potrebno odrediti samo jednu integracionu (C). Integraciona konstanta (C). se
odre| uje iz poslednje (kompletne) jedna~ine elasti~ne linije, pri uslovu poznatog ugiba na
desnom kraju grede.
0 ; y l z (6.103)
Prema ovom metodu se uz postavljanje (formiranje) jedne diferencijalne jedna~ine za slo`eni
sistem optere}enja, i odre| ivanje jedne integracione konstante, mogu odrediti deformacije u
bilo kom intervalu grede, tako da se struktura jedna~ine za odre| ivanje deformacija koristi do
mesta na kom se trebaju odrediti deformacije (do duple crte).
Po{tuju}i predvi| enu proceduru obele`avanja i nala`enja integracione konstate, slede
jedna~ine za slo`eni sistem optere}enja:
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
234
- UNIVERZALNA J EDNA^INA MOMENTA SAVIJ ANJ A
( )
( ) ( )
3 2 2 1 1
b z F a z F z F M
A z
(6.104)
- UNIVERZALNA DIFERENCIJ ALNA J EDNA^INA
( )
( ) ( )
3 2 2 1 1
' '
b z F a z F z F y EI
A z x
+ +
(6.105)
- UNIVERZALNA J EDNA^INA ZA ODRE\ IVANJ E NAGIBA
( )
( ) ( )
1
]
1
+ + +
3
2
2 2
2
1 1
2 '
2
1
2
1
2
1 1
b z F a z F C z F
EI
y
A
x
z
(6.106)
- UNIVERZALNA J EDNA^INA ZA ODRE\ IVANJ E UGIBA
( )
( ) ( ) " "
1
]
1
+ + +
3
3
2 2
3
1 1
3
6
1
6
1
6
1 1
b z F a z F Cz z F
EI
y
A
x
z
(6.107)
- UNIVERZALNA J EDNA^INA ZA ODRE\ IVANJ E INTEGRACIONE
KONSTANTE
( ) ( ) [ ] " "
2
2
2
1
2
6
1
b l F a l F l F
l
C
A
(6.108)
6.2.4.1. OBLICI UNIVERZALNIH J EDNA^INA MOMENATA SAVIJ ANJ A ZA
RAZNE SLU^AJ EVE OPTERE^ENJ A
U delu (6.2.4), u cilju analize i izvo| enju zaklju~aka, kori{tene su sile kao elementi sistema
optere}enja. Ako na gredu deluju i drugi tipovi optere}enja (momenti, kontinualna
optere}enja, spregovi), tada se momentne jedna~ine formiraju na na~in kako je to prikazano
na slede}im primerima:
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
235
- DELOVANJ E SPREGA (Sl. 6.13):
Sl. 6.13
Odgovaraju}a univerzalna jedna~ina savijanja sadr`i ~lan (z-a)
o
, koji}e se kasnije iz
matemati~kih raloga koristiti pri integraciji.
( )
( )
2
0
1
a z M z F M
A z
(6.109)
- KONTINUALNO OPTERE] ENJ E (Sl. 6.14):
Sl. 6.14
U cilju strukturalne jednakosti momentnih jedna~ina, u intervalu ( a l ), gde ne postoji
kontinualno optere}enje ( ), treba dodati i oduzeti kontinualno optere}enje ( t ), kao vid
dopunskih optere}enja. Na taj na~in se deformacije grede ne menjaju, a osigurava se potrebna
strukturalna jednakost sa predhodnim intervalom.
( )
( )
2
2
1
2
2
1
2
1
a z z z F M
A z
(6.110)
1
2
(z)
(z)
a
F
z
F
A
A
y
F
B
B
z
M
1
2
(z)
(z)
a
F
z
F
A
A
y
F
B
B
z
b
1 2 3 4 5
(z)
(z)
(z)
(z)
(z)
a
b
F
F
1
F
1
F
z
F
A
A
y
F
B
B
z
l
c
d
M
m
(
F
1
m
. )
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
237
Odgovaraju}a univerzalna jedna~ina momenta savijanja za gredu koja je optere}ena slo`enim
sistemom optere}enja, postavlja se uz kori{tenje pravila iz (6.109, 6.110, 6.111
( )
( ) ( ) ( ) ( ) ( )
5
0
4
2
3
2
2
0
1
0
1 1
2
1
2
1
0 d z M c z b z a z M z M z F z F M
A z
(6.112)
PRIMER 6.5.
Prosta, stati~ki odre| ena greda sa dva oslonca prikazana na slici (Sl. 6.2.4), optere}ena je slo`enim sistemom optere}enja
( F M, ), koji se sastoji od koncentrisane sile (F) i sprega (M=0,5 F). Presek grede je konstantan ( . const I
x
), a modul
elasti~nosti materijala grede je (E).
Potrebno je odrediti nagib (
( ) D
) u ta~ci (D).
1 2 3
(z)
(z)
(z)
l
1/4 l
1/2 l
F
Az
F
Ay
A
C
D
y
F F
Dy
B
z
M
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
238
REAKCIJ E VEZA (otpori oslonaca)
- Odre| uju se na osnovu stati~kih jedna~ina ravnote`e.
-
( )
( )
( )
3 ... 0
4
3
2 ........ .......... 0
1 ..... .......... .......... .......... 0
l F l F M M
F F F Y
F Z
Dy A
Dy Ay
Az
( )
( )
( )
l
M
F F
F
l
M
F
F
Ay
Dy
Az
+
4
1
2
4
3
3
0 1
(P.6.30)
UNIVERZALNA J EDNA^INA MOMENTA SAVIJ ANJ A
Odre| uje se na osnovu relacije (6.117) i podataka sa slike (Sl. 6.16).
3
2
0
1
4
3
2
,
_
,
_
+ l z F
l
z M z F M
Ay
(P.6.31)
UNIVERZALNA DIFERENCIJ ALNA J EDNA^INA ELASTI^NE LINIJ E
Odre| uje se na osnovu jedna~ine (6.105).
( )
3
2
0
1
' '
4
3
2
,
_
+
,
_
l z F
l
z M z F M y I E
Ay z x
(P.6.32)
UNIVERZALNA J EDNA^INA ZA ODRE\ IVANJ E NAGIBA
Odre| uje se na osnovu jedna~ine (6.106).
( )
1
1
]
1
,
_
+
,
_
3
2
2
1
2 '
4
3
2
1
2 2
1 1
l z F
l
z M C z F
I E
y
Ay
x
z
(P.6.33)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
239
UNIVERZALNA J EDNA^INA ZA ODRE\ IVANJ E UGIBA
Odre| uje se na osnovu jedna~ine (6.107).
( )
1
1
]
1
,
_
+
,
_
3
3
2
2
1
3
4
3
6
1
2 2
1
6
1 1
l z F
l
z M z C z F
I E
y
Ay
x
z
(P.6.34)
INTEGRACIONA KONSTANTA
Odre| uje se na osnovu jedna~ine (6.101, tako da se u jedna~ini (P.6.34) koristi grani~ni uslov (
( )
0
l z
y ).
3 2
2
4
3
6
1
2 2
1
6
1
,
_
+
,
_
+ l z
z
F
l
z
z
M z F C
Ay
(P.6.35)
Uvrstimo sada u jedna~inu (P.6.35) zadate vrednosti za ( l z M F
Ay
, , ).
3 2
2
4
3
6
1
2 2
1
2
1
2
1
4
1
6
1
,
_
,
_
,
_
l z
l
F
l
z
l
l F l
l
l F
F C
Sre| ivanjem predhodne jedna~ine, dobijamo izraz za integracionu konstantu (C):
2
384
7
l C (P.6.36)
NAGIB U TA^CI (D)
Odre| ivanje se vr{i na osnovu jedna~ine za nagib (P.6.33), tako da se u istu uvrsti vrednost koordinate ta~ke (C) (z=l) i
vrednost integracione konstante (P.6.36).
( ) ( )
x
z D
I E
l F
y
2
'
384
29
(P.6.37)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
240
6.2.5. DEFORMACIJ E GREDA SA STALNIM, I PROMENLJ IVIM PRESEKOM
Deformacije greda odre| uju se na osnovu jedna~ina (6.99, 6.100. U navedenim jedna~inama
modul elasti~nosti (E) je konstantna veli~ina, dok su moment savijanja (M
(z)
) i aksialni
moment inercije (I
x
) funkcije polo`aja (z).
U zavisnosti od konstruktivne izvedbe, normalni preseci greda mogu biti stalni ili su funkcije
polo`aja (z) (promenljivi).
6.2.5.1. GREDE SA STALNIM NORMALNIM PRESEKOM
Ovde se ubraja ve}ina valjanih standardnih profila, i pojedini inervali osovina i vratila.
Za stalne normalne preseke je i vrednost aksialnog momenta stalna-konstantna:
. const I
x
(6.113)
Izimaju}i u obzir konstantnu vrednost aksialnog momenta inercij, jedna~ine za odre| ivanje
deformacija (6.99, 6.100) dobijaju slede}e forme:
J edna~ina za odre| ivanje nagiba:
( )
+
1 ) (
) (
'
1
C dz M
I E
y
z
x
z
z
(6.114)
J edna~ina za odre| ivanje ugiba:
( )
( )
2 1 ) ( ) (
1
C dz C dz M
I E
f y
z
x
z z
+ +
(6.115)
6.2.5.2. GREDE SA PROMENLJ IVIM NORMALNIM PRESEKOM
Ovde se ubrajaju stubni nosa~i posebne namene, lisnate opruge na vozilima, dalekovodi, itd.
Kod promenljivog preseka vrednost aksialnog momenta inercije je funkcija polo`aja (z):
( )
( ) z x x
I z f const I . (6.116)
Na osnovu toga {to je aksialni momenet inercije funkcija polo`aja, kod odre| ivanja
deformacija, jedna~ine (6.99, 6.100) se koriste u izvormom obliku.
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
241
PRIMER 6.6.
Sl. 6.2.5
Desni kraj (B) konzole (A-B) (Sl. 6.2.5) optere}en je koncentrisanom silom (F). Modul elasti~nosti materijala grede je (E).
Normali presek grede je promenljiv ( . const I
x
). Primer treba obraditi kao duga~ku gredu.
Potrebno je odredititi nagib (
( ) B
) i ugib (
( ) B
f ) ta~ke (B).
Na slici (Sl. 6.2.5) se vidi da je {irina normalnog preseka promenljiva, i da je linearna funkcija polo`aja (z).
( )
( ) z l
l
b
b
z l
b
l
b
o
z
z o
(P.6.38)
IZRAZ ZA AKSIALNI MOMENT INERCIJ E U FUNKCIJ I POLO@AJ A (Z
( ) ( )
,
_
l
z l
b h b h I I
z z x x 0
3 3
12
1
12
1
(P.6.39)
MOMENT SAVIJ ANJ A U FUNKCIJ I POLO@AJ A (z)
( )
( ) z l F M
z
(P.6.40)
A
z
y
(z)
l
f
(B)
(B)
B
B'
F
x
y
h
b
(z)
b
(z)
b
(0)
0
N
N
PRESEK (N-N)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
242
DIFERENCIJ ALNA J EDNA^INA ELASTI^NE LINIJ E
Odre| ivanje se vr{i na osnovu jedna~ine (6.98).
( )
( )
( )
( )
0
3
0
3
' '
12
12
1 b h
l F
l
z l
b h
z l F
I
M
y E
z x
Z
z
,
_
(P.6.41)
INTEGRACIJ E
( ) 1
0
3
'
12
C z
b h
Fl
Ey
z
+
( ) 2 1
2
0
3
6
C z C z
b h
Fl
Ey
z
+ + (P.6.42)
ODRE\ IVANJ E INEGRACIONIH KONSTANTI
Odre| ivanje vr{imo prema poznatim grani~nim uslovima (u ovom slu~aju su to deformacije).
0 0 , 0
0 0 , 0 :
2 ) 0 (
1
'
) 0 (
C y je z
C y je z Za
z
z
(P.6.43)
Ako vrednosti izraza za integracione konstante (P.6.43) uvrstimo (vratimo) u jedna~inu (P.6.42), dobijamo izraze za
odre| ivanje nagiba (
( )
'
z
y ) i ugiba (
( ) z
y ) u funkciji koordinate polo`aja (z) normalnog preseka.
( )
z
b Eh
Fl
y
z
0
3
'
12
( )
2
0
3
6
z
b Eh
Fl
y
z
(P.6.44)
DEFORMACIJ E TA^KE (B)
- Nagib (
( ) B
) u ta~ci (B), na mestu (z=l):
( ) ( )
B l z
b Eh
Fl
y
0
3
2
'
12
( )
0
3
2
12
b Eh
Fl
B
(P.6.45)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
243
- Ugib (
( ) B
f ) u ta~ci (B), na mestu (z=l):
( ) ( )
B L z
f
b Eh
Fl
y
0
3
3
6
( )
0
3
3
6
b Eh
Fl
f
B
(P.6.46)
6.2.6. DEFORMACIJ E GREDA SA IZLOMLJ ENOM GEOMETRIJ SKOM
OSOM (RAMOVI)
Ramovi se po pitanju stati~kih uslova ravnote`e ne razlikuju od greda, ~ija je geometrijska
osa prava.
Odre| ivanje deformacija se obavlja na osnovu istih metoda koje su izvedene za slu~aj pravih
greda, samo se tokom rada moraju uzeti u obzir specifi~nosti koje proizlaze iz geometrije
gradnje svakog rama ponaosob.
PRIMER 6.7.
Greda sa prelomljenom geometrijskom osom (ABC) (konzolni otvoreni ram) prikazan na slici (Sl. 6.2.6), optere}ena je na
svom kraju u ta~ci (C) koncentrisanom silom (F). Moment inercije normaslnog preseka vertikalnog dela grede (AB) je (I1), a
horizontalnog dela (BC) je (I
2
). Modul elasti~nosti materijala grede je (E).
Potrebno je odrediti vertikalna pomeranja (
( ) y C
f ) i horizontalna pomeranja (
( )z C
f ) ta~ke (C.
Zadatak }emo re{iti koriste}i slede}a dva metoda za odre| ivanje deformacija
A. Tabli~ni metod.
B. Castiglianov metod.
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
244
Nezavisno od kori{tenog metoda, u prvom kporaku se trebaju odrediti (izra~unati) otpori oslonaca, na osnovu stati~kih
jedna~ina ravnote`e.
( )
( )
( )
+
+
+
0 3
0 2
0 1
A f A
f Az
Ay
M h F l F M
F F Z
F F Y
( )
( )
( ) h F l F M
F F
F F
f A
f Az
Ay
+
3
2
1
(P.6.47)
A) KORI[TENJ E TABLI^NOG METODA
Odre| ivanje deformacija (pomeranja) ta~ke (C) se obavlja tako, da se redom predpostavlja da su pojedini delovi grede
elasti~ni a ostali de su kruti. Na ovakav na~in se odre| uju deformacije (komponentne deformacije) kao posledice pojedinih
elemenata sistema optere}enja. Dobivene vrednosti se u skladu sa hipotezom o suprepoziciji deformacija sabiraju, i tako
odre| uju ukupne deformacije. Izraze za kompponentne deformacije nalazimo u tablicama za otpornost materijala. Kod
tabli~nog metoda treba zanemariti postojanje fiktivne sile ( 0
f
F ), po{te je njena vrednost jednaka nuli. Ona je na slici (Sl.
6.2.6) nazna~ena zbog kasnije primene metoda deformacionog rada.
l. 6.2.6
z
z
(1)
(2)
z
y
A
B
C
C ''
l
h
I
2
I
1
(C)z
f
(C)z
f
(C)y
f
f C f C f C f C f C f
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
245
Sl. 6.2.6.a Sl. 6.2.6.b
- Ako se interval (h) smatra elasti~nim a interval (l) krutim (Sl. 6.2.6.a), tada su komponentne deformacije ta~ke (C)
slede}e:
Vertikalno pomeranje:
( )
( )
l
I E
h l F
f
y h C
'
1
;
(P.6.48)
Horizontalno pomeranje:
( )
( )
1
2
;
2
1
I E
h l F
f
z h C
(P.6.49)
- Ako se interval (l) smatra elasti~nim a interval (h) krutim (Sl. 6.2.6.b), tada su komponentne deformacije ta~ke (C)
slede}e:
Vertikalno pomeranje:
( )
2
3
;
3 I E
l F
f
y l C
(P.6.50)
Horizontalno pomeranje:
( )
0
;
z l C
f (P.6.51)
z
y
A
B
C
C'
(C)h;z
f
(C)h;y
f
z
y
A
B
C
C'
(C)h;z
f
(C)h;y
f
z
y
A
B
z
y
A
B
C
C''
ff
(C)l;y
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
246
UKUPNO POMERANJ E TA^KE (C)
Ukupno vertikalno pomeranje:
( ) ( ) ( )
( )
'
+
2
3
1
; ; ;
3 I E
l F
l
I E
h l F
f f f
y l C y h C y C
( )
'
+
,
_
2 1
3
;
3
1 1
I l
h
I E
l F
f
y C
(P.6.52)
Ukupno horizontalno pomeranje:
( ) ( ) ( )
( )
+ 0
2
1
1
2
; ; ;
I E
h l F
f f f
z h C z h C z C
( )
( )
1
2
;
2
1
I E
h l F
f
z C
(P.6.53)
B) KORI[TENJ E CASTIGLIANOVE METODE
Po Kastiglianovoj metodi, deformacije u ta~kama gde ne postoje optere}enja odre| uju se tako, da se u pravcima tra`enih
deformacija postavljaju fiktivna optere}enja.
Po{to u pravcu horizontalnog pomeranja (
( )z C
f ) ta~ke (C) ne postoji aktivna sila, postavljamo fiktivnu silu ( 0
f
F ).
Funkcija fiktivnog rada (
f
W ) u skladu sa jedna~inom (6.32), ima}e strukturu koja sadr`i aktivnu silu (F) i fiktivnu silu
( 0
f
F ):
( )
f f
F F W W , (P.6.54)
Sude}i po sistemu optere}enja, radi se o savijanju, pa se jedna~ina za rad odre| uje prema izrazu (6.32). U radu koristimo
jednakost (6.03) prema kojoj je energija jednaka radu W=U:
dz
I
M
E
W W
l
x
z
f
0
2
2
1
(P.6.55)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
247
MOMENTI SAVIJ ANJ A PO INTERVALIMA
Ram delimo na dva inetrvala:
( )
( ) 0 : . 2
0 : . 1
2
1
z h z F l F M INTERVAL
z l z F M INTERVAL
f
(P.6.56)
UKUPNA VREDNOST RADA
Dobija se kao zbir radova pojedinih intervala:
( ) ( )
( ) ( )
dz
I
M
E
dz
I
M
E
W W W
l
x
l
x
+ +
2
0
2
2
2
0
2
1
2 1
2
1
2
1
(P.6.57)
POMERANJ A TA^KE (C)
Odre| ivanje pomeranja se vr{i na osnovu jedna~ine (6.83).
Vertikalno pomeranje je:
( )
( ) ( ) ( ) ( )
( )
( )
( )
( )
1
]
1
'
1
]
1
,
_
0
0 1 0 2
0
0
2
1
2
0
1
2
1
0
;
1
2 2
2
1
f
f
f
F
h
f
l
F
h l
F
f
y c
dz l
I
z F l F
dz z
I
Fz
E
dz
F
M
I
M
dz
F
M
I
M
E F
W
f
( )
'
+
,
_
2 1
3
;
3
1 1
I l
h
I E
l F
f
y C
(P.6.58)
Horizontalno pomeranje je:
( )
( ) ( ) ( ) ( )
( )
( )
( )
1
]
1
'
1
1
]
1
,
_
0
0 1 0 2
0
0
2
1
2
0
1
2
1
0
;
0
1
2 2
2
1
f
f
f
F
h
f
l
F
h
f
l
f
F
f
f
z C
dz z
I
z F l F
dz
I
z F
E
dz
F
M
I
M
dz
F
M
I
M
E F
W
f
( )
( )
1
2
;
2
1
I E
h l F
f
z C
(P.6.59)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
248
Mo`e se zapaziti da su ukupna pomeranja ta~ke (C) nezavisno od kori{tenog metoda ista.
PRIMER 6.8.
Ram (ABCD) koji je prikazan na slici (Sl. 6.2.7), optere}en je koncentrisanom silom (F) na sredini intervala (CD). Normalni
preseci svih intervala su stalni i imaju vrednost aksijalnog momenta inercije ( I ). Modul elasti~nosti materijala rama je (E).
Kori{tenjem Castiglianove metode, potrebno je izra~unati horizontalno pomeranje ta~ke (B.
ODRE\ IVANJ E OTPORA OSLONACA
Odre| ivanje se vr{i pomo}u jedna~ina ravnote`e.
( )
( )
( )
+
+
0
2
3
0 2
0 1
l F
l
F M
F F Z
F F F Y
By A
Az f
By Ay
( )
( )
( ) F F
F F
F F
Ay
By
f Az
2
1
1
2
1
3
2
(P.6.60)
MOMENTI SAVIJ ANJ A PO INTERVALIMA
Ram }e se podeliti na ~etiri intervala.
( )
( )
( )
( ) 0 : . 4
0
2
1
2
1
: . 3
0
2
1
2
1
: . 2
0 : . 1
4
3
2
1
+
+ +
z h z F z F M INTERVAL
z l z F h F z F z F h F M INTERVAL
z l z F h F z F h F M INTERVAL
z h z F M INTERVAL
f Az
f By f
f By f
f
(P.6.61)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
249
Sl. 6.2.7
UKUPNA VREDNOST RADA
Dobija se kao zbir radova pojedinih intervala:
( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( )
dz
I
M
E
dz
I
M
E
dz
I
M
E
dz
I
M
E
W W W W W
h
x
l
x
l
x
h
x
f
+ + + + + +
0
2
4
2
0
2
3
2
0
2
2
0
2
1
4 3 2 1
2
1
2
1
2
1
2
1
(P.6.62)
A
B B'
C
C ' D
D '
F
Ay
F
Az
F
f
F
By
f
(B)y
l/2 l l/2 l
h
I
l
(2)
(4)
(3)
(1)
z
z z
z
z
y
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
250
HORIZONTALNO POMERANJ E TA^KE (B)
Odre| ivanje se vr{i na osnovu jedna~ine (6.83).
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( )
'
1
1
1
1
1
]
1
+
,
_
+ +
+
,
_
+ +
'
1
1
1
1
1
]
1
+
+
,
_
0
0 0
0 0
0
0
4
4
0
3
3
0
2
2
0
1
1
0
2
1
4
1
2
1
1
2 2
2 2
2
1
f
f
f
F
l
f
l
f
l
f
l
f
x
F
l
f
l
f
l
f
l
f
x
F
f
f
y B
dz z z F dz h z F l F h F
dz h z F h F dz z z F
I E
dz
F
M
M dz
F
M
M
dz
F
M
M dz
F
M
M
I E F
W
f
( )
x
y B
I E
h l F
f
2
8
1
(P.6.63)
6.2.7. DEFORMACIJ E KRIVIH GREDA
Deformacije krivih greda se odre| uju kori{tenjem teorijskih razmatranja iz dela koji se bavi
naponskim stanjem krivih greda (5.2), i upotrebom Castiglianove metode za odre| ivanje
deformacija koja je prikazana u delu (6.1.3).
Kao geometrijsku osnovu koriti}emo sliku (Sl. 5.26), na kojoj su nazna~eni: redukovani
sistem optere}enja te`i{ta normalnog preseka krive grede (M, F
N
, T) i geometrijski pokazatelji
vezani za deformacije.
Elimini{imo ~lan ( ) iz jedna~ina (5.162).
( )
+
R
E
R
I
MR
E
r
0
0
1
,
_
+ +
,
_
+
E
R R
EI
M
E
r
0 0
1 1
(6.117)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
251
U predhodnoj jedna~ini je ~lan ( E /
0
) relativno mala veli~ina, pa se u daljoj analizi mo`e
zanemariti. Nakon sre| ivanja oblik jedna~ine (6.117) je slede}i:
r
EI
M
R
1 1
(6.118)
Sl. 6.17
Odredimo izraz za energiju elasti~nih deformacija ( ) [ ] dU d diferencijalnog sloja
diferencijalnog elementa grede koja ima diferencijalnu povr{inu pereseka (dA), na centralnom
rastojanju (y) od te`i{ta normalnog preseka (Sl. 6.17). Ova energija je deo diferencijalne
energije elasti~nih deformacija (dU) cele diferencijalne zapremine (dV). Diferencijalnu
eneregiju elasti~nih deformacija (dU) odre| ujemo pomo}u jedna~ine (6.15).
( ) dV dU d
2
2
1
(6.119)
Diferencijalna zapremina sloja elementa grede je:
( ) d y R dA dV + (6.120)
Po{to je
R
ds
d (6.121)
O
A
dA
R
M
M
y
T
T
F
N
F
N
d
y y
x
O
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
252
jedna~ina (6.120) dobija oblik:
( )
ds
R
y R
dA dV
+
(6.122)
Zamenimo u jedna~inu (6.119) izraz (6.122).
( ) ds dA
R
y R
dA dU d
+
2
(6.123)
Ako vrednost (ds) smatramo kona~nom, i obavimo integraciju jedna~ine (6.123), dobijamo
izraz za diferencijalnu energiju elasti~nih deformacija diferencijalnog elementa grede
( )dA y R
ER
ds
dU
A
+
2
2
(6.124)
Razdvojmo funkciju iz predhodne jedna~ine na dva integralna ~lana.
,
_
+
dA y dA R
ER
ds
dU
A A
2 2
2
(6.125)
Drugi integralni ~lan jedna~ine (6.125) je jednak nuli, po{to je vrednost (
A
dA y 0), kao
stati~ki moment povr{ine normalnog preseka po definiciji jednak nuli.
Izraz za normalni napon ( ) odre| en je jedna~inom (5.163). Ako izraz za normalni napon
( ) uvrstimo u jedna~inu (6.125), a ~lan ( E /
0
) kao relativno malu veli~inu zanemarimo,
dobijamo izraz za diferencijnu energiju elasti~nih deformacija elementa krive grede (dU).
( )
ds M
EI
dU
s
r
2
2
1
(6.126)
Ako se vrednost redukovanog aksijalnog momenta inercije smatra konstatnom ( . const I
r
),
{to odgovara krivoj gredi konstantnog normalnog preseka, pa se obavi integracija, dobija se
izraz za energiju elasti~nih deformacija krive grede (ENERGIJ A KRIVE GREDE).
( )
s
s
r
ds M
EI
U
2
2
1
(6.127)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
253
Ako se moment savijanja (M
s
) izrazi u funkciji centralnog ugla ( ) i iskoristi veza (6.121),
dobija se drugi oblik izraza za energiju elasti~nih deformacija krive grede (ENERGIJ A KRIVE
GREDE).
( )
d M R
EI
U
r
2
2
1
(6.128)
U op{tem slu~ju moment savijanja (
( )
M ) je funkcija redukovanog sistema optere}enja:
( )
( )
T n
F F M f M , ,
0
(6.129)
Prema Castiljanovom metodu, deformacije se odre| uju na osnovu jedna~ina (6.73, 6.74,
6.127):
- Pomeranje ta~ke (0) u pravcu ose (y):
( ) ( )
ds
F
U
M
EI F
U
y
T s
s
r T
1
0
(6.130)
- - Pomeranje ta~ke (0) u pravcu ose (z):
( ) ( )
ds
F
U
M
EI F
U
z
n s
s
r n
1
0
(6.131)
- Ugaono zaokretanje normalnog preseka koji sadr`i ta~ku (0):
( ) ( )
ds
M
U
M
EI M
U
s
s
r 0 0
0
1
(6.132)
Deformacije se naravno mogu odrediti i kori{tenjem jedna~ina (6.73, 6.74, 6.128).
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
254
PRIMER 6.9.
Kriva greda (AB) prikazana na slici (Sl. 6.2.7.1), optere}ena je koncentrisanom silom (F) na svom kraju u ta~ci (B). Normalni
preseci grede su stalni, a modul elasti~nosti materijala grede je (E).
Potrebno je odrediti izraze za horizontalno pomeranje (
( )x B
f ) ivertikalno pomeranje (
( ) y B
f ) ta~ke (B).
Po{to u pravcu horizontalnog pomeranje ne postoji aktivna sila, uvodi se fiktivno optere}enje (F
f
).
Sl. 6.2.7.1
MOMENT SAVIJ ANJ A ZA TA^KU (K)
( ) y F x R F M
f
+ (P.6.64)
GEOMETRUJ SKE VEZE
d R ds R y R x ; sin ; cos (P.6.65)
F
f
M
R
y
x
F
A
B
B'
(K)
f
(B)y
f
(B)x
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
255
UKUPNA VREDNOST RADA
dz M
EI
W W
h
x
f
0
2
2
1
(P.6.66)
HORIZONTALNO POMERANJ E TA^KE (B)
Odre| ivanje se vr{i na osnovu jedna~ine (6.83), stim da se koriste geometrijske veze (P.6.65).
- Horizontalno pomeranje je:
( )
( ) [ ] ( )
( ) [ ] ( )
,
_
,
_
,
_
,
_
d R R R R F
EI
ds y y F x R F
EI
ds
F
M
M
EI F
W
f
x
F
s
f
x
F
s f x
F
f
f
x B
f f f
2
0
0 0 0
sin cos
1
1 1
( )
x
x B
I E
R F
f
3
2
3
(P.6.67)
- Vertikalno pomeranje je:
( )
( ) [ ] ( ) ( )
( ) [ ] ( )
,
_
,
_
,
_
,
_
d R R R R R F
EI
ds x R y F x R F
EI
ds
F
M
M
EI F
W
f
x
F
s
f
x
F
s x
F
f
y B
f f f
2
0
0 0 0
cos cos
1
1 1
( )
x
y B
I E
R F
f
,
_
3
2
4
3
(P.6.68)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
256
7. IZVIJ ANJ E GREDA
Prilikom analize istezanja i pritiska u delu (5.1.1), izrazi za raspodelu normalnog napona ( )
i glavnog napona (
1
), izvedeni su tako da ne zavise od du`ine grede. Ako je du`ina
pritisnute grede (l) u odnosu na dimenzije normalnog preseka relativno velika, tada se pri
odre| ivanju dozvoljenih normalnih napona, du`ina grede mora uzeti u obzir.
7.1. STABILNOST PRITISNUTIH GREDA
Ako se pritisnuta greda (dimenzionisana na pritisak) zbog nekog razloga izvede iz
ravnote`nog polo`aja (udarac, pritisak vetra, oscilacije,), nakon prestanka dejstva
poreme}aja mogu}a su tri stanja:
STABILNO STANJ E
Geometrijska osa pritisnute grede se nakon prestanka poreme}aja vra}a u stanje koje je imala
pre delovanja poreme}aja (greda zauzima stabilan polo`aj).
INDIFERENTNO STANJ E
Geometrijska osa pritisnute grede se nakon prestanka poreme}aja zadr`ava u novom polo`aju,
koji je izazvan poreme}ajem.
LABILNO STANJ E
Geometrijska osa pritisnute grede se nakon prestanka poreme}aja ne vra}a u po~etni polo`aj,
ve~se deformacije grede naglo pove}avaju, i kona~no dolazi do loma konstrukcije.
Posledeca labilnog stanja pritisnutih greda se u otpornosti materijala zove IZVIJ ANJ E
GREDA.
Tokom analize koja sledi, poterbno je odrediti one KRITI^NE VELI^INE (
K K K
l F , , ), pri
kojima pritisnuta greda postaje labilna.
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
257
7.1.1. VITKOST GREDA
Po konvenciji, vitko{}u greda se naziva ~inilac koji sadr`i redukovanu du`inu grede (l
r
),
povr{inu normalnog preseka (A), i vrednost minimalnog glavnog momenta inercije (I
2
).
Minimalni glavni moment inercije (I
2
) je merodavan, po{to se izvijanje uvek doga| a oko
glavne ose (2), za koju je aksijalni moment inercije najmanji (greda je najslabija).
A
I
l
r
2
=
(7.01)
7.2. EULER-OV POSTUPAK
Ovaj postupak je primenljiv za pritisnute grede ~iji je stvarni (vladaju}i) normalni napon u
granicama proporcionalnog dela dijagrama napona i dilatacija ( , ) (HOOKE-ov dijagram)
(Sl. 7.03).
p
0 (7.02)
Gde su:
- Stvarni (vladaju}i) normalni napon
p
- Normalni napon na gornjoj granici proporcionalnosti
7.2.1. ODRE\ IVANJ E KRITI^NE SILE
Izraz za kriti~nu silu (F
K
) odre| ujemo na primeru pritisnute grede du`ine (l), modula
elasti~nosti (E), i minimalnog glavnog momenta inercije (I
2
), koja je prikazana na slici
(Sl. 7.01). Kao posledica delovanja aksijalne sile (F
K
), pritisnuta greda se na udaljenju (z) od
oslonca (A) deformi{e u pravcu normalnom na geometrijsku osu za vrednost (y
z
=y).
Moment savijanja u polo`aju (z) je:
y F M
k z
=
) (
(7.03)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
258
Sl. 7.01
Diferencijalna jedna~ina elasti~ne linije deformisane grede je:
y F M y EI
k z
= =
) (
' '
2
(7.04)
ako se uvede smena:
2
2
EI
F
k
k
= (7.05)
jedna~ina (7.04) dobija slede}u formu:
0
2 ' '
= + y k y (7.06)
Op{te re{enje diferencijalne jedna~ine (7.06) je:
kz C kz C y sin cos
2 1
+ = (7.07)
Integracione kostante (C
1
, C
2
) odre| uju se na osnovu poznatih grani~nih uslova:
[ ] ,....... 3 , 2 , 1 ; 0 sin 0 :
0 sin 0
0 0 0 :
2
2
1
= = =
= = =
= = =
n n kl kl C Za
kl C y je l z
C y je z Za
(7.08)
Kod analize izvijanja grede posmatra se samo prvi talas sinusoide, odnosno (n=1),
2
2
2
1 :
l
k
l
k n za
l
n
k
= = = = (7.09)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
259
tako da je vrednost kriti~ne sile (F
K
) na osnovu jedna~ine (7.05) slede}a:
2
2
2
l
EI
F
K
= (7.10)
Ako u jedna~inu (7.07) uvrstimo vrednosti integracionih konstanti (7.08) i vrednost smene (k)
iz jedna~ine (7.09), dobijamo jedna~inu elasti~ne linije izvijene grede.
z
l
C y
=
sin
2
(7.11)
Du`ina prve periode se dobija iz jedna~ine (7.11).
l
l
P 2
2
=
(7.12)
Sl. 7.02
r
=
l
r
=
0
.
7
l
r
=
0
.
5
l
r
=
2
l
l
l
l
ALAP TIPUS
(I) (II) (III)
(IV)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
260
Prikazan postupak se mo`e primeniti i za druge tipove uklje{tenja, stim da se kod re{avanja
diferencijalnih jedna~ina moraju odabirati grani~ni uslovi koji odgovaraju datom
konstruktivnom re{enju. Zbog navedenog, menjaju se i izrazi za odre| ivanje kriti~nih sila
(F
K
). Sa matemati~ke ta~ke gledi{ta, ove promene nisu strukturne, i odnose se samo na du`inu
periode elasti~ne linije.
Na slici (Sl. 7.02) prikazano je nekoliko ~esto kori{tenih tipova uklje{tenja pritisnutih greda,
sa odgovaraju}im oblicima elasti~nih linija i du`ina perioda. Ako odgovaraju}e du`ine
perioda ozna~imo kao redukovane du`ine (l
r
), tada se za svaki poseban slu~aj mogu odrediti
kriti~ne sile izvijanja, kao redukovani oblici jedna~ine (7.10), u obliku:
2
2
2
r
K
l
EI
F
=
(7.13)
7.2.2. ODRE\ IVANJ E KRITI^NOG NORMALNOG NAPONA
Za slu~aj naprezanja na pritisak, va`e}a je jedna~ina:
A
F
K
K
= (7.14)
Koriste}i vezu (7.13), predhodna jedna~ina dobija oblik:
A l
EI
A
F
r
K
K 2
2
2
= = (7.15)
Ako u predhodnu jedna~inu uvrstimo izraz za vitkost ( ) iz jedna~ine (7.01), dobija se izraz
za kriti~ni napon na izvijanje:
2
2
E
K
=
(7.16)
Izraz za odre| ivanje kriti~nog napona (
K
) je hiperbola u funkciji vitkosti ( ), koja se
naziva EULEROVA HIPERBOLA. Kao {to je re~eno, ovaj metod se mo`e primeniti za
vrednosti kriti~nih napona (
K
) koji ne prelaze vrednost normalnog napona na granici
proporcionalnosti (
P
). Najmanja vrednost vitkosti ( ) koja odre| uje granicu kori{tenja
metoda, odre| uje se iz jedna~ine (7.16), na osnovu uslova (
P P K
= : ):
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
261
2
2
P
P
E
P
P
E
(7.17)
7.3. TETMAJ ER-OV POSTUPAK
Pritisnute grede su u praksi optere}ene i sa naponima u oblasti nelinearnih elasti~nih
deformacija, ozna~enih na slici (Sl. 7.03) kao oblast (P-T). Za ovu oblast ne va`i HOOKE-ov
zakon, pa se ni EULEROV metod koji je baziran na pomenutom zakonu ne mo`e koristiti.
Za odre| ivanje kriti~nog napona za oblast nelinearnih elasti~nih deformacija (P-T) koristi se
TETMAJ EROV EMPIRIJ SKI METOD. Ovaj metod je razvio TETMAJ ER LAJ OS, i baziran je
na velikom broju iskustvenih podataka (merenih vrednosti), na osnovu kojih je odre| en
empirijski izraz za odre| ivanje kriti~nog napona pri izvijanju:
P K
b a =
(7.18)
Kojeficijenti (a, b) u jedna~ini (7.18) tabli~ne su vrednosti, i zavise od osobina upotrebljenog
materijala.
Po{to se zona nelinearnih elasti~nih deformacija nalazi izme| u gornje granice
proporcionalnosti (
P
) i donje granice te~enja materijala (
T
), grani~na vrednost vitkosti
( ) odre| uje iz jedna~ine (7.18) iz uslova (
T T K
= = ; ):
b
a
T
T
=
(7.19)
U tablicama iz otpornosti materijala date su empirijske jedna~ine za odre| ivanje kriti~nog
napona i grani~ne vrednosti vitkosti za ve}inu upotrebljavanih materijala, kao komplet
podataka (
P T K
b a ; ; . = )
Za istu oblast (P-T) postoje i drugi, re| e kori{teni metodi, kao {to je ENGESEROV METOD.
Metod za osnovu koristi EULEROV METOD, stim da se vrednost modula elasti~nosti (E
T
)
odre| uje za svaki slu~aj optere}enja (dilatacije) posebno.
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
262
2
2
T
K
E
=
(7.20)
7.4. (W)-POSTUPAK
Zbog ~esto katastrofalnih posledica, koje mogu nastati pri izvijanju, svaka dr`ava u svom
zakonodavstvu propisuje, da se pored teorijskih metoda, OBAVEZNO obavi i kontrolni
prora~un pritisnutih konstrukcija. Naprimer, ova oblast je regulisana jugoslovenskim
standardom (J US U.E7.087, J US U.E7.088 ).
Od zakonom predvi| enih kontrolnih postupaka ~esto se koristi kontrolni metod, koji se
zasniva na odre| ivanju dodatnog kojeficijenta sigurnosti pritisnute konstrukcije. Zbog naziva
kojeficijenta sigurnosti, kontrolni postupak se naziva OMEGA POSTUPAK. Kojeficijent (w)
je dat u tablicama kao funkcija vitkosti ( ) za svaku vrstu kori{tenog materijala zasebno.
Prema ovom metodu (postupku) vrednost dozvoljenog kriti~nog napona na izvijanje iznosi:
dC
dK
=
(7.21)
dC
je Gde : dozvoljeni normalni napon na pritisak (za kori{ten materijal).
Sl. 7.03
dc
T
(PRITISAK)
M
T
E
P
dK
dK
dK
K T
=
K
=
a
-
b
K
=
2
2
(STVARNI NORMALNI NAPON)
(^IST
PRITISAK)
(TETMAJ EROVA
BLAST)
(EULEROVA
OBLAST)
<
P
P
T
< <
T
0< <
o
o
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
263
7.5. DIMENZIONISANJ E I PROVERA
Dimenzionisanje i provera je tematika detaljnije analize u delu (9). Ovog kursa. Na ovom
mestu se zbog slo`enosti postupaka i ve}eg broja metoda, u vidu blok dijagrama daje redosled
radnji, sa kojima se relativno lako mo`e obaviti kako dimenzionisanje, tako i provera
pritisnutih greda (izlo`enih opasnosti od izvijanja).
Posebno se treba ibratiti pa`nja, da se radi o pritisnutim gredama, pa je polazna osnova i pri
dimenzionisanju i pri proveri, stvarni (vladaju}i) napon na pritisak. Nakon odre| ivanja
stvarnog (vladaju}eg) normalnog napona na pritisak, vr{i se provera na izvijanje. Nezavisno
od metoda koji se koristi, OBAVEZNA je kontrola po OMEGA postupku. U slu~aju da se
utvrdi, da dimenzije pritisnute grede ne odgovaraju zahtevima koji se predvi| aju pri izvijanju,
potrebno je menjati geometrijske karakteristike preseka grede (
2
, I A ), ili koristiti materijal
boljih mehani~kih svojstava.
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
264
PROVERA DIMENZIONISANJ E
START START
F, ,A,E, l I
2
M
,
, , , ,
K
M
T
P
,
K
=a-b
F, ,E, l
M
, , , ,
K
M
T
P
,
K
=a-b
M
dc
dc
=
M
dc
=
=
r)
( ) l
r
dc
F
A
F
A
<
I
2
, A
r
l
=
I
2
A
(^IST
PRITISAK)
(TETMAJER-OVA
OBLAST)
(EULER-OVA
OBLAST)
T
0<
dK
<
<
<
P
T
< <
(OMEGA
POSTUPAK)
=
a-b
dK
()
=
dK
()
=f
( )
dc
dK
=
ODGOVARA
KRAJ
DA
DA
DA
DA
NE
NE
NE
NE
POSTUPAK PROVERE I DIMENZIONISANJ A
2
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
265
PRIMER 7.1.
Pritisnuta greda du`ine (l=2000 mm) prikazana na slici (Sl. 7.1), izra| ena je od valjanog profila (U-10) prema standardu (J US
C.B3.141). Materijal grede je (^.0300), ~ija je zatezna ~vrsto}a ( MPa
M
400 = ), a modul elasti~nosti ( MPa E
5
10 2 , 2 = ).
Faktori sigurnosti su, na pritisak ( 2 =
M
) a na izvijanje ( 2 =
K
). Greda je na prikazan na~in, optere}ena aksijalnomsilom
(F=5 KN).
Potrebno je izvr{iti proveru grede na izvijanje.
POSTUPAK PROVERE
START
POLAZNI PODACI
MPa
MPa E
MPa
mm A
mm I
TABLICA IZ PODACI
mm l l
mm l
N F
K
P
T
M
K M
r
=
=
=
=
=
=
=
= =
= =
=
=
82 , 0 289
108
84
10 2 , 2
400
1350
10 3 , 29
2
1400 7 , 0
2000
5000
5
2
4 4
2
(P.7.01)
DOZVOLJ ENI NORMALNI NAPON NA PRITISAK
MPa
M
M
dC
200
2
400
= = =
(P.7.02)
STVARNI (VLADAJ U] I) NORMALNI NAPON
MPa
A
F
7 , 3
1350
5000
= = = (P.7.03)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
266
Sl. 7.1
VITKOST
85 , 94
1350
293000
1400
2
= = =
A
I
l
r
(P.7.04)
ODRE\ IVANJ E OBLASTI FUNKCIONISANJ A
OBLAST A TETMAJEROV
p t
= = = 108 85 , 94 84
(P.7.05)
DOZVOLJ ENI NAPON NA IZVIJ ANJ E
MPa
K
dK
6 , 105
2
85 , 94 82 , 0 289 82 , 0 289
=
=
=
(P.7.06)
DOZVOLJ ENI NAPON NA IZVIJ ANJ E PO (w) POSTUPKU
Sigurnosni faktor (w) se odre| uje iz tablice za kori{ten materijal u zavisnosti od vitkosti ( ).
( ) 73 , 1 = = f w
MPa
w
dC
dK
6 , 115
73 , 1
200
= = =
(P.7.07)
l
A
B
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
267
KONA^NA PROVERA
Za upore| enje se koristi manja vrednost dozvoljenog napona na izvijanje (
min dK
), iz obrazaca (P.7.06, P.7.07).
MPa MPa
dK
6 , 105 7 , 3
min
= =
(P.7.08)
Po{to je vrednost stvarnog (vladaju}eg) normalnog napona ( ) manja od najmanje dozvoljene vrednosti napona na izvijanje
(
min dK
), kori{ten profil (U-10) sa stanovi{ta izvijanja ODGOVARA.
PRIMER 7.2.
Pritisnuta greda du`ine (l=1000 mm) prikazana na slici (Sl. 7.2), izra| ena je od valjanog profila (U) prema standardu (J US
C.B3.141). Materijal grede je (^.0300), ~ija je zatezna ~vrsto}a ( MPa
M
400 = ), a modul elasti~nosti ( MPa E
5
10 2 , 2 = ).
Faktori sigurnosti su, na pritisak ( 2 =
M
) a na izvijanje ( 2 =
K
). Greda je na prikazan na~in optere}ena aksijalnom silom
(F=5 KN).
Potrebno je odrediti dimenziju najmanjeg standardnog profila koji odgovara zadatim zahtevima.
Sl. 7.2
l
A
B
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
268
POSTUPAK DIMENZIONISANJ A
START
POLAZNI PODACI
MPa
MPa E
MPa
TABLICE IZ PODACI
mm l l
mm l
N F
K
P
T
M
K M
r
=
=
=
=
=
= =
= =
=
=
82 , 0 289
108
84
10 2 , 2
400
2
2000 2
1000
5000
5
(P.7.09)
DOZVOLJ ENI NORMALNI NAPON NA PRITISAK
MPa
M
M
dC
200
2
400
= = =
(P.7.10)
DIMENZIJ A PROFILA KOJ A ODGOVARA NAPREZANJ U NA PRITISAK
= = =
2
25
200
5000
mm
F
A
A
F
dc
dc
= = 108 219
P
OBLAST EULEROVA (P.7.15)
DOZVOLJ ENI NAPON NA IZVIJ ANJ E
MPa
E
K
dK
85 , 22
2 219
10 2 , 2
2
5 2
2
2
=
(P.7.16)
DOZVOLJ ENI NAPON NA IZVIJ ANJ E PO (w) POSTUPKU.
Sigurnosni faktor (w) se odre| uje iz tablice za kori}ten materijal,u zavisnosti od vitkosti ( ).
( ) 82 , 8 = = f w
MPa
w
dC
dK
67 , 22
82 , 8
200
= = =
(P.7.17)
KRAJ NJ A PROVERA
Za upore| enje se koristi manja vrednost dozvoljenog napona na izvijanje (
min dK
), iz obrazaca (P.7.16, P.7.17).
MPa MPa
dK
67 , 22 59 , 6
min
= =
(P.7.18)
Po{to je vrednost stvarnog (vladaju}eg) normalnog napona ( ) manja od najmanje dozvoljene vrednosti napona na izvijanje
(
min dK
), izabrani profil (U-8) sa stanovi{ta izvijanja ODGOVARA.
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
270
8. STATI^KI NEODRE\ ENI ZADACI
Prema konvenciji, STEPENOM STATI^KE NEODRE\ ENOSTI naziva se izraz:
k n S
(8.01)
u kome je:
n - broj nepoznatih reakcija veza
k - stepen slobode kretanja (mogu}i broj stati~kih jedna~ina ravnote`e)
- u prostoru: 6 k
- u ravni: 3 k
U zavisnosti od znaka stepena stati~ke neodre| enosti (S) , mogu}i su slede}i slu~ajevi:
a.
Ako je stepena stati~ke neodre| enosti manji od nule ( 0 S ), broj stati~kih jedna~ina
ravnote`e (k) je ve}i ob broja nepoznatih reakcija (n), pa se tada radi o mahanizmima sa (S)
stepeni slobode kretanja.
b.
Ako je stepena stati~ke neodre| enosti jednak nuli ( 0 S ), broj stati~kih jedna~ina ravnote`e
(k) je jednak sa brojem nepoznatih reakcija veza (n). Ovakav slu~aj odgovara sistemu koji je u
relativnom stanju mirovanja, i za njega se vrednosti reakcija veza mogu jednozna~no odrediti.
c.
Ako je stepena stati~ke neodre| enosti ve}i od nule ( 0 S ), broj stati~kih jedna~ina ravnote`e
(k) je manji od broja nepoznatih reakcija veza (n), pa se vrednosti reakcija veza nemogu
jednozna~no odrediti. Ovakvi sistemi (zadaci) se nazivaju STATI^KI NEODRE\ ENI
SISTEMI (ZADACI).
Stati~ki neodre| eni zadaci se mogu re{iti tako, da se postavi (S) DOPUNSKIH J EDNA^INA.
Dopunske jedna~ine se formiraju na osnovu poznatih deformacija grede (ugibi, nagibi).
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
271
8.1. ODRE\ IVANJ E DOPUNSKIH J EDNA^INA
Kao {to je to u predhodnom ~lanu re~eno, dopunske jedna~ine se formiraju na osnovu
poznatih deformacija grede (ugibi, nagibi).
8.1.1. CLAPEYRONOVA J EDNA^INA
Ovaj metod je razvijen u cilju re{avanja kontinualnih greda sa vi{e oslonaca, i slo`enim
sistemom optere}enja.
U op{tem slu}aju je broj oslonaca (N). Metod se odnosi na grede, kod koji je jedan oslonac
fiksan (zglobna veza), a ostali oslonci su pomi~ni (klizni) (Sl. 8.01).
y
z
()
(+1)
(K-1)
(K)
(1) (K) (K+1)
(K+1)
(N)
0
OSNOVNI SISTEM
y
z
()
(K-1)
(K)
(K)
y
z
(+1)
(K)
(K+1)
(K+1)
EKVIVALENTNI SISTEM
Sl. 8.01
Sl. 8.02
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
272
Broj nepoznatih reakcija veza u osloncima (N) je slede}i:
1 + N n (8.02)
Na osnovu veza (8.01, 8.02.) stepen stati~ke neodre| enosti je:
2 3 N n S (8.03)
Rezultat poslednje jedna~ine ujedno predstavlja i broj dopunskih jedna~ina koje treba
postaviti.
Sistem optere}enja, koji gredu sa (N) oslonaca (OSNOVNI SISTEM) dr`i u ravnote`i
(Sl. 8.01), je slede}i:
- Skup nepoznatih reakcija veza:
{ }
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
{ }
1 1 1 1
, , , , ,
+ +
K K K Kz K K n
M M F F F F R (8.04)
- Spoljnji (aktivni) sistem optere}enja koji deluje na intervalima (K-1, K) i (K, K+1):
{ } { } { }
1
;
+
K i K i j
F F K (8.05)
Izdvojmo iz (cele grede) OSNOVNOG SISTEMA deo grede koji sadr`i dva intervala sa tri
oslonca, koju }emo zvati OSNOVNA GREDA. Uklonimo (u mislima ) unutra{nje veze
osnovne grede. Dve dobivene ELEMENTARNE GREDE su u stanju stati~ke ravnote`e.
Oslonce ozna~imo kao (K-1 , K , K+1), a raspone (du`ine intervala) elementarneih greda
obele`imo sa (
1
,
+ K K
l l ) (Sl. 8.02).
Uklonjene veze osnovne grede zamenimo odgovaruji}im (ekvivalentnim) sistemom reakcija
veza (R
S
).
Reaktivne spregove (M
K-1
, M
K
, M
K+1
) na elementarnim gredama treba odrediti tako, da
deformacije (ugib, nagib) u osloncu (K) budu iste kao deformacije istog oslonca na osnovnoj
gredi. Ako se ovaj uslov ostvari, tada }e sa stanovi{ta deformacija, osnovna greda i elentarne
grede biti EKVIVALENTNE (ne}e se razlikovati), pa }e se i sistem od dve elementarne grede
zvati EKVIVALENTNI SISTEM.
Ukupan sistem optere}enja koji ekvivalentni sistem dr`i u stanju stati~ke ravnote`e, naziva se
EKVIVALENTNI SISTEM OPTERE] ENJ A. Stuktura ekvivalentnog sistema optere}enja je
slede}a (Sl. 8.02):
- Skup utra{njih reakcija veza u ta~ci (K) (spregovi):
{ }
( )
{ }
K S
M R (8.06)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
273
- Skup ekvivalentnih reakcije veza:
{ } { } { }
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
{ }
1 1 1 1
, , , , , ,
+ +
+
K K K K Kz K K S n
M M M F F F F R R R (8.07)
- Ekvivalentni sistem aktivnih (spoljnjih) optere}enja:
{ } { } { }
( ) ( )
{ } { }
( ) ( ) ( ) 1 1 1 1 1
, , , , ,
+ + +
+ +
K K K K i K i K K S j
M M M F F M M R K K (8.08)
Karakteri oslonaca (K-1, K, K+1) ostaju isti (zglob, klizni oslonac) i nakon rastavljanja
osnovne grede na dve elementarne grede. Na osnovu odr`anja kontinuiteta (elasti~na linija je
neprekinuta), ekvivalentni sistem aktivnih (spoljnjih) optere}enja (8.08) osnovne grede, mora
osigurati, da nagibi sa leve i desne strane oslonca (K) budu istit.
( ) ( ) 1 +
K K
(8.09)
Komponente nagiba (8.09), se sastoje iz pojedinih nagiba koji su prouzrokovani delovanjem
ekvivalentnog sistema aktivnih (spoljnjih) optere}enja (8.08).
( )
( )
( )
[ ]
( )
( )
( )
( )
( )
( )
[ ]
( )
( )
( ) K
K
K i K
K
K K i K
M F
K
M M
K
F
K
M
K
1
1 1
1
1
1
+
+ +
+
+ + + +
+
(8.10)
Izraze za komponentne nagibe (8.10), nalazimo u tablicama iz otpornosti materijala, ili ih
odre| ujemo pomo}u jednog od metoda obra| enih u ovom kursu:
( ) ( ) ( ) ( )
( )
[ ]
( )
( ) ( ) ( ) ( )
( )
[ ]
( ) 1
6 3 3 6
1 1 1 1
+
+ + +
+ + +
K i K i
F
K
x
K K
x
K K F
K
x
K K
x
K K
EI
l M
EI
l M
EI
l M
EI
l M
(8.11)
Ako predhodnu jedna~inu sredimo tako, da svi spregovi budu na levoj strani, dobijamo
jedna~inu, koja se se zove CLAPEYRONOVA J EDNA^INA.
( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( )
( ) ( ) ( )
[ ]
( )
( )
[ ]
( )
( )
1
6 2
1 1 1 1
+
+ + +
+ + +
K i K i
F
K
F
K x K K K K K K K
EI l M l l M l M
(8.12)
Clapeyronova jedna~ina sadr`i tri nepoznate veli~ine (spregovi).
Pomo}u prostog primera, prikazanog na slici (Sl. 8.03), mo`e se odrediti broj osnovnih greda
koji se mo`e formirati (izdvojiti) iz osnovnog sistema:
2 N Q (8.13)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
274
To ujedno zna~i, da se mo`e postaviti (formirati) isti broj Clapeyronovih jedna~ina.
Broj (N-2), Clapeyronovih jedna~ina (8.13), koji se mo`e postaviti za osnovni sistemsa (N)
oslonaca, jednak je stepenu stati~ke neodre| enosti definisan vezom (8.03).
Po{to se broj (N-2) Clapeyronovih jedna~ina poklapa sa brojem stepeni stati~ke
neodre| enosti, to se ove jedna~ine koriste kao dopunske jedna~ine pri odre| ivanju reakcija
veza osnovnog sistema.
Sl. 8.03
Prilikom kori{tenja ovog metoda, u prvom koraku se osnovni sistemsa (N) oslonaca treba
podeliti na (Q) ekvivalentnih sistema. U nastavku se za sve elentarne grede trebaju postaviti
jedna~ine ravnote`e, iz kojih se jednozna~no odre| uju vrednosti reakcije veza.
PRIMER 8.1.
Greda (ABC)-OSNOVNI SISTEM, koja je prikazana na slici (Sl. 8.1), optere}ena je kontinualnim optere}enjem ( ). Presek
grede je stalan (
x
I ), a modul elasti~nosti materijala grede je (E).
Potrebno je odrediti reakcije veze koriste}i Clapeyronove jedna~ine.
ANALIZA OSNOVNOG SISTEMA
Osnovni sistem je prikazan na slici (Sl. 8.1).
Pri re{avanju zadatka koristi}e se slede}e oznake:
( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( )
0 ; ; 0
; ; ; ,
1 1
1 1
+
+
C K B K A K
Cy K Bz Kz By K Az Ay K
M M M M M M M
F F F F F F F F F
(P.8.01)
y
z
1 2 3 4 5 6
1
2
3
4
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
275
- Skup nepoznatih reakcija veza je prema relaciji (8.04):
{ }
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
{ }
{ } 0 , 0 , , , ,
, , , , ,
1 1 1 1
Cy By Az Ay
K K K Kz K K n
F F F F
M M F F F F R
+ +
(P.8.02)
- Skup aktivnih spoljnjih optere}enja je prema relaziji (8.05):
{ } { } { } { }
+1
;
K i K i j
F F K (P.8.03)
Sl. 8.1
Sl. 8.2
A
y
F
By
F
Cy
B
z
F
A
y
F
z A
C
()
()
A
y
F'
By
B
z
F
Ay
F
z A
()
()
y
F''
By
F
Cy
B
z
C
()
()
M
M
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
276
- Broj oslonaca je:
N=3 (P.8.04)
- Broj jedna~ina ravnote`e je:
k=3 (P.8.05)
- Broj nepoznatih reakcoja veza je:
n=4 (P.8.06)
- Stepen stati~ke neodre| enosti je prema definiciji (8.01):
3 4 k n S (P.8.07)
OSNOVNI SISTEM je stati~ki neodre| en, po{to je stepen stati~ke neodre| enosti (S=1). Prema Clapeyronovom metodu,
osnovni sistemse treba podeliti na osnovne grede, a osnovna greda na elementarne grede, i tako formirati ekvivalentne
sisteme. U predmetnom zadatku, osnovni sistemi osnovna greda (postoji samo jedna) se podudaraju.
ANALIZA EKVIVALENTNOG SISTEMA
Ekvivalentni sistem je prikazan na slici (Sl. 8.2).
- Spreg u osloncu (B=K) shodno ozna~avanju (8.06) je:
{ }
( )
{ } M M R
K S
(P.8.07)
- Skup ekvivalentnih reakcija veza je prema (8.07):
{ } { } { }
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
{ }
{ } 0 , , 0 , , , , ,
, , , , , ,
' ' '
1 1 1 1
M F F F F F
M M M F F F F R R R
Cz By By Az Ay
K K K K Kz K K S n
+
+ +
(P.8.08)
- Ekvivalentni sistem optere}enja je prema vezi (8.08):
{ } { } { }
( ) ( )
{ } { }
( ) ( ) ( )
{ } 0 , , 0 ,
, , , , ,
1 1 1 1 1
M
M M M F F M M R K K
K K K K i K i K K S j
+ +
+ + +
(P.8.09)
- Broj jedna~ina ravnote`e je:
Za levu elementarnui gredu se mo`e postaviti tri jedna~ine, a za desnu elementarnu gredu se mo`e postaviti samo dve
jedna~ine (u desnom intervalu nema aktivnih optere}enja u horizontalnom pravcu, pa se ni odgovaraju}a jedna~ina ravnote`e
ne mo`e iskoristiti). To zna~i, da je ukupan broj jedna~ina ravnote`e pet (5).
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
277
- J edna~ine ravnote`e eklvivalentnog sistema su:
INTERVAL (AB).
( )
( )
( ) ( ) 0
2
1
3
0 2
0 1
2 '
'
+
M l l F M
F Z
l F F Y
B
A
Az
B
Ay
(P.8.10)
..INTERVAL (BC).
( )
( )
+
+
0
2
1
5
0 4
2
' '
l l F M M
l F F Y
c B
C B
(P.8.11)
- Dopunska Clapeyronova jedna~ina je prema jedna~ini (8.12), uz kori{tenje ozna~avanja (P.8.01):
( )
( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( )
( ) ( ) ( )
[ ]
( )
( )
[ ]
( )
( )
+ + +
+
+ + +
1
6 2 6
1 1 1 1
K i K i
F
K
F
K x K K K K K K K
EI l M l l M l M
( )( )
,
_
+ + +
x x
x
EI
l
EI
l
EI l l l M l
3 3
24
1
24
1
6 0 2 0
(P.8.12)
- Izra~unavanje reakcije veza, na osnovu jedna~ina ravnote`e ekvivalentnog sistema (P.8.10, P.8.11, P.8.12):
( )
( )
( )
( )
( )
( )
l F F F
l F
l F
l F
l F
F
l M
B B B
C
Ay
B
B
Az
+
4
5
8
3
... .... 5
8
3
... .... 1
8
5
... .... 4
8
5
... ..... 3
0 ... .... 2
8
1
... .... 6
' ' '
' '
'
(P.8.13)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
278
8.1.2. TABLI^NI METOD
Ako je stepen stati~ke neodre| enosti grede (osnovni sistem) sa vi{e oslonaca (S), onda se iz
skupa reakcija veza { }
n
R mo`e odrediti { }
S
R reakcija ~ije su odgovaraju}e deformacije
poznate.
Odabrane reakcije veza { }
S
R se (u mislima) uklone, i formira se jedan sistem koji je sa
stanovi{ta deformacija EKVIVALENTAN (ne razlikuje se od osnovnog sistema) sa
OSNOVNIM SISTEMOM. Vrednosti reakcija veza { }
S
R odre| ujemo tako, da oni zajedno sa
sistemom aktivnih opotere}enja osnovnog sistema { }
j
K , osiguravaju deformacije
ekvivalentnog sistema koji se podudaraju sa deformacijama osnovnog sistema. Izrazi za
deformacije se nalaze iz odgovaraju}ih tablica za otpornost materijala.
Karakteristike ekvivalentnog sistema su:
- Skuo reakcija veza ekvivalentnog sistema:
{ } { } { }
S n
R R R + (8.14)
- Ekvivalentni sistem optere}enja je:
{ } { } { }
S j
R K K + (8.15)
PRIMER 8.2.
Greda (ABC)-OSNOVNI SISTEM, koja je prikazana na slici (Sl. 8.2), optere}ena je kontinualnim optere}enjem ( ). Presek
grede je stalan (
x
I ), a modul elasti~nosti materijala grede je (E).
Potrebno je odrediti reakcije veze koriste}i tablice iz otpornosti materijala.
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
279
ANALIZA OSNOVNOG SISTEMA (Sl. 8.3)
Sl. 8.3
Sl. 8.4
- Skup nepoznatih reakcija veza je:
{ } { }
Cy By Az Ay n
F F F F R , , , (P.8.14)
- Sistem optere}enja je:
{ } { }
j
K (P.8.15)
- Broj jedna~ina ravnote`e je:
k=3 (P.8.16)
- Broj nepoznatih reakcija veza je:
n=4 (P.8.17)
- Stepen stati~ke neodre| enosti je po defoiniciji (8.01):
3 4 k n S (P.8.18)
A
y
F
By
F
Cy
B
z
F
A
y
F
z A
C
A
y
F
By
F
Cy
B
z
F
Ay
F
z A
C
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
280
Stepen stati~ke neodre| enosti grede (OSNOVNOG SISTEMA) je (S=1)., {to zna~i, da se (u mislima) treba ukloniti jedna veza
(
S
R ). U konkretnom slu~aju ukloni}e se oslonac (B), a dejstvo veze }e se zameniti sa reakcijom veze (F
By
) (Sl.8.4).
ANALIZA EKVIVALENTNOG SISTEMA (Sl. 8.4)
- Skup reakcija veza koje su uklonjene je:
{ } { }
By S
F R (P.8.19)
- Skup reakcije veza ekvivalentnog sistema su:
Stavljanjem reakcije veze (F
By
) u malu zagradu isti~emo, da je sa stanovi{ta osnovnog sistema, ona i dalje nepoznata veli~ina,
ali se u ekvivalentnomsistemu sa njom postupa kao sa aktivnom silom
{ } { } { } ( ) { } , , , ,
Cy By Az Ay S n
F F F F R R R + (P.8.20)
- Ekvalentni sistem optere}enja je:
{ } { } { } { }
By S j
F R K K , + (P.8.21)
- Uslov deformacije je:
Sa stanovi{ta ekvivalencije, vertikalno pomeranje ta~ke (B) u oba sistema mora biti jednako nuli:
0
By
f (P.8.22)
- J edna~ine ravnote`e ekvivalentnog sistema su:
( )
( )
( ) ( ) 0 2
2
1
3
0 2
0 2 1
2
+
+
Cy By A
Az
By Ay
F l l F M
F Z
l F F Y
(P.8.23)
- Dopunska jedna}ina na osnovu uslova deformacije (P.8.22) je:
( )
( ) ( ) ( )
( )
( )
0
2
48
1 2
384
5
4
3
4
+
x
By
x
F
B B B
EI
l F
EI
l
f f f
B
(P.8.24)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
281
- Izra~unavanje vrednosti reakcija veza na osnovu jedna~ina (P.8.23, P.8.24):
( )
( )
( )
( ) l F
l F
F
l F
Ay
C
Az
B
8
3
1
8
3
3
0 2
4
5
4
(P.8.25)
8.1.3. RE[AVANJ E PROBLEMA METODOM DEFORMACIONOG RADA
Ako je stepen stati~ke neodre| enosti grede (osnovni sistem) sa vi{e oslonaca (S), onda se iz
skupa reakcija veza { }
n
R mo`e odrediti { }
S
R reakcija ~ije su odgovaraju}e deformacije
poznate.
Odabrane reakcije veza { }
S
R se (u mislima) uklone, i u daljem se radu sa njima postupa kao
sa PREDPOSTAVLJ ENIM AKTIVNIM OPTERE] ENJ EM. Na ovaj na~in se dobija
PREDPOSTAVLJ ENI SISTEM OPTERE] ENJ A koji se sastoji iz skupa aktivnih i
predpostavljenih optere}enja:
{ } { } { }
S j
R K K + (8.16)
Rad predpostavljenog sistema optere}enja (8.16) ima slede}u strukturu:
( ) { } { } [ ] W R K f K W
S j
+ (8.17)
Reakcije veza { }
S
R ~ine sile i spregovi:
{ } { } 2 1 ; ,......., , ,......,
2 1 1 1
S S S M M F F R
S S S
+ (8.18)
Vrednost deformacija koje su posledice dejstva sistema optere}enja (8.16) je jednaka nuli
(nema pomeranja).
Analiti~ki izrazi za deformacije date su Castiglianovim jedna~inama (6.73, 6.74).
Matemati~ka i su{tinska struktura rada ( ( ) K W ) predpostavljenog sistema optere}enja (8.17)
se podudara sa strukturom izraza za rad ( ( )
j
K W ) kojim se koristi u Castiglianovim
jedna~inama (6.73, 6.74).
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
282
Po{to je vrednost deformacija u osloncima (vezama) jednaka nuli, parcijalni izvodi rada
predpostavljenog sistema optere}enja (8.17) po reakcijama veza moraju biti jednaki nuli:
0 ........; ;......... 0 ; 0
0 ........; ;......... 0 ; 0
2
2
2
2
1
1
1
1
2
2
1
1
S
S
S
S
M
W
M
W
M
W
F
W
f
F
W
f
F
W
f
(8.19)
Dobijen sistem jedna~ina (8.19) se sastoji iz (S) jedna~ina, koje sar`e ukupno (S=S1+S2)
nepoznatih reakcija veza { }
S
R . Re{enjem sistema jedna~ina (8.19) dobijaju se izrazi za
eksplicitno odre| ivanje reakcija veza ({ }
S
R ). Ostale reakcije veza se odre| uju iz stati~kih
jedna~ina ravnote`e osnovnog sistema.
PRIMER 8.3.
Ram (ABC) (OSNOVNI SISTEM), prikazan na slici (Sl.8.5) optere}en je koncentrisanom silom (F). Normalni preseci rama su
stalni (
x
I ), a modul elasti~nosti materijala rama je (E).
Potrebno je odrediti vrednosti reakcija veza primenom metode deformacionog rada.
Sl. 8.5
z
y
A
B
C
h
I
a b
l
I
x
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
283
Sl. 8.6
ANALIZA OSNOVNOG SISTEMA (Sl. 8.05)
- Skup nepoznatih reakcioja veza je:
{ } { }
Bz By Az Ay n
F F F F R , , , (P.8.26)
- Skup spoljnjih (aktivnih) optere}enja je:
{ } { } F K
j
(P.8.27)
- Broj jedna~ina ravnote`e je:
k=3 (P.8.28)
- Broj nepoznatih reakcija veza je:
n=4 (P.8.29)
- Stepen stati~ke neodre| enosti je prema definiciji (8.01):
3 4 k n S (P.8.30)
Stepen stati~ke neodre| enosti OSNOVBNOG SISTEMA je (S=1), pa je zbog toga broj veza koje treba da se (u mislima)
uklone (
S
R =1). U konkretnom primeru }e se oslonac (A) zameniti kliznim osloncem (uklanja se veza u horizontalnom
pravcu), a dejstvo uklonjene veze se zamenjuje odgovaraju}om reakcijom
(F
AZ
). Na ovaj na~in dobiveni EKVIVALENTNI
SISTEM mora obezbediti da horizontalno pomeranje ta~ke (A) bude jednako nuli (Sl. 8.6), odnosno da odgovara pomeranju
iste ta~ke u osnovnom sistemu.
z
y
A
B
C
h
I
a
b
l
I
x
z
z
z
1
2 3
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
284
Ekvivalentni sistem }e se podeliti u tri intervala.
ANALIZA OSNOVNOG SISTEMA (Sl. 8.5)
- Sistem uklonjenih reakcija veza je:
{ } { }
Az S
F R (P.8.31)
- Ekvivalentni sistem reakcije veza je:
Stavljanjem reakcije veze (F
Az
) u malu zagradu isti~emo, da je sa stanovi{ta osnovnog sistema ona i dalje nepoznata veli~ina,
ali se u ekvivalentnomsistemu sa njom postupa kao sa aktivnom silom
{ } { } { } ( ) { } , , , ,
Bz By Az Ay S n
F F F F R R R + (P.8.32)
- Ekvivalentni sistem optere}enja je:
{ } { } { } { }
Az S j
F F R K K , + (P.8.33)
- Uslov deformacije je:
Na osnovu obezbe| enja ekvivalencije sistema, horizontalno pomeranje ta~ke (A) mora biti jednako nuli:
0
Az
f (P.8.34)
- J edna~ine ravnote`e ekvivalentnog sistema su:
(P.8.35)
( )
( )
( ) 0 3
0 2
0 1
h F l F Fa M
F F Z
F F F Y
Bz By A
Bz Az
By Ay
(P.8.36)
Iz jedna~ina (P.8.36) odre| ujemo izraze za (
Bz By Ay
F F F , , ) u funkciji od (
Az
F ):
( )
( ) ( )
( ) ( ) h F a F
l
F F
h F a F
l
F
F F
Az Ay
Az By
Az Bz
1
1
1
3
2
(P.8.37)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
285
- J edna~ine momenata savija po intervalima su:
( )
( ) z h F a F
l
M
z h F a F
l
F h F M
z F M
Az
Az Az
Az
1
]
1
+
1
1
3
2
1
(P.8.38)
- Ukupna vrednost rada predpostavljenog sistema optere}enja za ekvivalentni sistem.
Dobija se kao zbir radova po pojedinim intervalima:
( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( )
dz
I
M
E
dz
I
M
E
dz
I
M
E
W W W W
b
x
a
x
h
x
+ + + +
0
2
3
0
2
2
0
2
1
3 2 1
2
1
2
1
2
1
(P.6.39)
Izraz za horizontalno pomeranje ta~ke (A) dobija se na osnovu obrasca (8.19), i uslova pomeranja (P.8.34). Dobivena
jedna~ina predstavlja dopunsku jedna~inu.
( )
( )
( )
( )
( )
( )
0 2 2 2
2
1
0
3
3
0
2
2
0
1
1
'
+
1
]
1
,
_
dz
F
M
M dz
F
M
M dz
F
M
M
EI F
W
f
b
Az
a
Az
h
Az x Az
K
Az
(P.6.40)
Aku u dopunsku jedna~inu (P.6.40) uvrstimo vrednosti momenata savijanja (P.8.38) i obavimo nazna~ene matemati~ke
radnje, dobijamo jednu jedna~inu, iz koje mo`emo odrediti vrednost za reakciju nepoznate veze (F
Az
), u funkciji
geometrijskih karakteristika rama i aktivne sile (F):
F
h l
b l
l
b
h
a
F
Az
,
_
+
+
,
_
,
_
2
1
(P.6.41)
Uvr{tavanjem izraza (P.6.41) u jedna~ine (P.8.37), dobijamo izraze za preostale nepoznate reakcije veza:
( )
( )
( ) F
h l
b l
l
b
h
a
l
a
F
F
h l
b l
l
b
h
a
F
F
l
h
h l
b l
l
b
h
a
l
a
F
By
Bz
Ay
1
]
1
,
_
+
+
,
_
,
_
,
_
,
_
+
+
,
_
,
_
1
]
1
,
_
,
_
+
+
,
_
,
_
,
_
2
1
3
2
1
2
2
1
1 1
(P.6.42)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
286
8.1.4. ZATVORENI RAMOVI
Sl. 8.04
OSNOVNI SISTEM EKVIV. SISTEM ODLIKE
p
n=6
S=3
g
g
g
k
k
n=5
S=2
k
n=4
S=1
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
287
Odre| ivanje vrednosti reakcije veza kod zatvorenih ramova se ne razlikuje od metoda koji se
koriste kon greda, ali je odre| ivanje unutra~njih reakcija veza po konturu rama obi~no stati~ki
neodre| en problem.
Na slikama (Sl. 8.04) prikazano je tri primera, i ozna~eni su samo vektori reakcija veza. Prvi
primer predstavlja zatvoren ram }ija je kontura zatvorena, drugi primer sadr`i zglobnu vezu
po konturi, a tre}i primer opredstavlja ram koji je po konturi u jednom smeru otvoren. Kao
karakteristi~ni podaci, nazna~eni su broj nepoznatih reakcija veza (n) i stepen stati~ke
neodre| enosti (S) za pojedine primere. [ to se ti~e broja nepoznatih reakcija veza u osloncima,
svaki prikazani ram je stati~ki odre| en, ali uzev{i u obzir i unutra{nje veze dobijaju se stati~ki
neodre| eni primeri. Re{avanje konkretnih problema se obavlja na jedan od metoda koji je
prikazan u analizi stati~ki neodre| enih primera.
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
288
9. DIMENZIONISANJ E GREDA (HIPOTEZE O SLOMU)
Sve konstrukjcije i njihovi elementi, mora da zadovolje dva osnovna uslova, i to:
a. Treba da funkcioni{u kao elasti~ni sistemi.
b. Treba da zadovolje zahteve koji se postavljaju sa faktorima sigurnosti funkcionisanja.
Kod linearnog naponskog stanja, pomenuti uslovi se mogu relativno lako zadovoljiti, jer se
mehani~ke osobine materijala lako mogu ustanoviti merenjima, a teorijski modeli koji se
baziraju na J acob Bernoullievom modelu deformacija, daju za praksu dovoljno ta~ne i
pouzdane rezultate.
Kod nelinearnih naponskih stanja (ravna i prostorna) vrednosti ( T A M F , , , , , ) se mogu
teoretski odrediti, ali na`alost, raspolo`iva teorija je korisna ve}im delom samo kao
kvalitativna analiza. Vrednosti dobivene na stvarnim konstrukcija i pri stvarnim sistemima
optere}enja, daju rezultate koji se ~esto zna~ajno razlikuju od teorijski predvi| enih.
Sa ciljem da se postoje}i jaz izme| u teorije i prakse premosti, razvijeno je niz empirijskih
postupaka za dimenzionisanje optere}enih elemenata, koje su zasnovane na izvesnim
predpostavkama (HIPOTEZAMA).
9.1. HIPOTEZE O SLOMU MATERIJ ALA
Sve hipoteze kao osnovu uzimaju mehani~ke osobine materija koje se odnose na linearno
naponsko stanje. Razlog za ovakvu orijentaciju le`i u ~injenici, da se pri linearnom
naponskom stanju mogu vr{iti pouzdana i ta~na merenja osnovnih mehani~kih svojstava
materijala, kao {to su:
M
- zatezna (pritisna) ~vrsto}a (maksimalni normalni napon pri kidanju)
M
- maksimalnom dilatacija (pri kidanju)
M
- smicajna ~vrsto}a (maksimalni tangentni napon pri smicanju) (9.01)
fM
u - maksimalni specifi~ni deformacioni rad na promeni oblika (pri kidanju).
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
289
Potrebno je spomenuti, da se kao osnovne, mogu koristiti i osobine materijal u ta~ci gornje
granice te~enja (T) ,umesto u ta~ci (M) gde nastaje kidanje.
Prvi uslov dimenzionisanja }e biti zadovoljen, ako se stvarni naponi konstrukcije ili
elemenata konstrukcioje nalaze u zoni proporcionalnosto (
P P
; 0 ) elasti~nih deformacija
(
e e
; 0 ) (Sl. 9.01).
Sl. 9.01
Ovaj zahtev se zadovoljava tako, da se merodavne vrednost materijala (9.01) podele
(koriguju) sa faktorom sigurnosti (
M
), i tako dobijaju DOZVOLJ ENE VREDNOSTI, koje se
u ovom kursu indeksno ozna~avaju sa (D). Vrednost faktora sigurnosti zavisi od karaktera i
namene konstrukcije, i ~esto sadr`i vi{e elemenata. Vrednosti faktora sigurnosti se kre}u u
zavisnosti od materijala i konstrukcije u granicama (1,5-12 i vi{e). Konkretne vrednosti se
odre| uju na osnovu iskustva proizvo| a~a, i retko se nalaze kao preporu~ene tabli~ne
vrednosti.
T
M
T
E
P
o
T
M
T
E
P
o
T
M
T
E
P
o
T
M
T
E
P
o
T
M
T
E
P
o
M
P
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
290
M
M
D
=
=
=
=
max
max
1
1
(9.05)
Uslovi (9.05) se zovu OSNOVNE HIPOTEZE O SLOMU.
Sve hipoteze su izvedene tako, da uslovi (9.05) budu izra`eni u funkciji dozvoljenih vrednosti
(9.02), faktora sigurnosti i glavnih napona.
9.1.1. (I) - HIPOTEZA O NAJ VE] EM GLAVNOM NAPONU
Ovu hipotezu je postavio GALILEI, pa se ista naziva GALILEJ EVA HIPOTEZA.
USLOV SLOMA je na osnovu prve jedna~ine (9.04):
M
=
1
(9.06)
USLOV ^VSTO] E je na osnovu prve jedna~ine (9.05):
M
M
D
=
1
(9.07)
Predhodna jedna~ina je ujedno jedna~ina naponskog stanja karakteristi~na za ovu hipotezu.
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
292
9.1.2. (II) - HIPOTEZA O NAJ VE] OJ DILATACIJ I
Ovu je hipotezu postavio MARIOT (1620-1684) i ona nosi njegovo ime.
USLOV SLOMA je na osnovu druge jedna~ine (9.04):
M
=
1
(9.08)
USLOV ^VSTO] E je na osnovu druge jedna~ine (9.05):
M
M
D
=
1
(9.09)
Izraz za glavnu dilataciju (
1
) je prema Poissonovoj jedna~ini (4.06) izra`eno glavnim
naponima:
( ) [ ]
3 2 1 1
1
=
E
(9.10)
Na osnovu HOOKE-ovog zakona (4.01), dozvoljena vrednost dilatacije je:
M
M D
D
E E
= = (9.11)
Ako izraze (9.10, 9.11) uvrstimo u jedna~inu (9.09), sledi jedna~ina naponskog stanja
karakteristi~na za ovu hipotezu
( ) [ ]
3 2 1
M
M
(9.12)
9.1.3. (III) - HIPOTEZA O NAJ VE] EM TANGENTNOM
Ovu hipotezu je postavio COLOMB (1736 - 1804) i ona nosi njegovo ime.
USLOV SLOMA je na osnovu tre}e jedna~ine (9.04):
M
=
max
(9.13)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
293
USLOV ^VSTO] E je na osnovu tre}e jedna~ine (9.05):
M
M
D
=
max
(9.14)
Maksimalna vrednost tangentnog napona je na osnovu jedna~ine (2.78):
2
3 1
max
= (9.15)
Ako izraz (9.15) uvrstimo u jedna~inu (9.14), dobijamo jedna~inu naponskog stanja koja je
karakteristi~na za ovu hipotezu.
2
3 1
M
M
(9.16)
9.1.4. (IV) - HIPOTEZA O NAJ VE] EM SPECIFI^NOM RADU NA PROMENI
OBLIKA
Osnove za ovu hipotezu postavili su HUBER, MISES i HENCKU, i ona stoga nosi njihovo
ime.
USLOV SLOMA je na osnovu ~etvrte jedna~ine (9.04):
fM f
u u =
max
(9.17)
USLOV ^VSTO] E je na osnovu ~etvrte jedna~ine (9.05):
M
fM
fD f
u
u u
=
max
(9.18)
Izraz za maksimalni specifi~ni deformacioni rad na promenmi oblika (
max f
u ) je prema
jedna~ini (6.51):
( ) ( ) ( ) [ ]
2
1 3
2
3 2
2
2 1 max
6
1
+ +
+
=
E
u
f
(9.19)
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
294
Izraz za maksimalni specifi~ni deformacioni rad na promenmi oblika pri linearnom
naponskom stanju (
fM
u ), se dobija iz jedna~ine (9.19) za ( 0 ;
3 2 1
= = =
M
):
2
3
1
M fM
E
u
+
= (9.20)
Ako izraze (9.19, 9.20) uvrstimo u jedna~inu (9.18), dobijamo jedna~inu naponskog stanja
koja je karakteristi~na za ovu hipotezu:
( ) ( ) ( ) [ ]
2
1 3
2
3 2
2
2 1
2
1
+ +
M
M
(9.21)
Pored prikazanih hipoteza o slomu, postoje i mnoge druge, kao {to su hipoteze (Balagina,
Miroljubova, Yanga, Mohra,), koje su svaka za sebe primenljive za pojedine grupe
problema, ali nisu prihva}ene kao op{te, pa se stoga u ovom kursu iz po{tovanja prema
autorima, samo spominju imaena autora.
Iz strukture jedna~ina naponskih stanja kod svake prikazane hipoteze, DOMINANTNE ~inioce
(9.03) odre| ujemo na osnovu teorijskih razmatranja, koja su prikazana u delu (5). ovog kursa.
Iste se metode baziraju na J ACOB BERNOULI-jevom deformacionom modelu i na SAINT-
VENANT- ovom postupku. Kasrakteristike materijala (9.01) odre| ujemo za svaki materijal
posebno iz odgovaraju}ih tablica iz otpornosti materijala ili iz proizvo| a~kih kataloga. Ako
nam podaci nisu na raspolaganju, osnovne kori{tene karakteristike utvr| ujemo ispitivanjem
(merenjem) na osnovu standardnih metoda za ispitivanje materijala
PRIMER 9.1.
Nosa~(ABC) prikazan na slici (Sl. 9.1), sastoji se iz dva me| usobno kruto vezana dela. Deo (AB) je izveden od okruglog
materijala pre~nika (D), a drugi deo je izra| en od pljosnatog `eljeza (50 x 50). U ta~ci (C) deluje koncentrisana sila
(F=5 KN). Matrijal nosa~a je (^.0300), ~ija je zatezna ~vrsto}a ( MPa
M
400 = ), ~vrsto}a na smicanje ( MPa
M
320 = ), a
modul elasti~nosti ( MPa E
5
10 2 , 2 = ). Du`ine delova su (l=2000 mm, k=100 mm), a kojeficijent sigurnost konstrukcije
treba da je ( 2 =
M
).
Potrebno je odrediti dimenisiju (D) dela nosa~a (AB), koriste}i hipotezu o najve}emtangentnomnaponu, i hipotezu o
najve}emglavnomnaponu.
Redukujmo optere}enje (F) na ta~ku (B). U normalnom preseku (A), ~ije te`i{te odgovara ta~ki (B), vlada}e redukovani
sistem optere}enja ( F M M
t f
, , ), koji se satoji od momenta savijanja, momenta uvijanja, i transverzalne sile (F).
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
295
Po{to se radi o duga~koj gredi, uticaj transverzalne sile (F) na naponsko stanje mo`e da se zanemari, pa su stoga vrednosti
uticajnih redukovanih optere}enja slede}e:
- Redukovani moment savijanja je:
mm N l F M
f
5
10 25 500 5000 = = = (P.9.01)
- Redukovani moment uvijanja (torzije) je:
mm N k F M
t
5
10 5 100 5000 = = = (P.9.02)
Sl. 9.1
Momenti (
t f
M M , ) uzrokuju ravno naponsko stanje, ~ije su komponente ( , ).
IZRA^UNAVANJ E VLADAJ U] IH NAPONA
- Normalni napon je posledica redukovanog momenta savijanjaje, i odre| uje se na osnovu jedna~ine (5.110):
MPa
D
D
D
D
I
M
y
I
M
x
f
x
f
3
7
4
5
max
10 5 , 2
2
64
10 25
2
=
= = =
(P.9.03)
- Tangentni napon je posledica dejstva redukovanog torzionog momenta, i dore| uje se na osnovu jedna~ine (5.79):
MPa
D
D
D
D
I
M
y
I
M
x
t t
3
7
4
5
max
0
10 25 , 0
2
64
2
10 5
2 2
=
= = =
(P.9.04)
A
B
C
F
l
k
D
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
296
ODRE\ IVANJ E GLAVNIH NAPONA
Odre| ivanje se vr{i na osnovu jedna~ine (5.123):
( )
= + = 55 , 2 25 , 1
10 10 25 , 0
4
10 5 , 2
2
10 5 , 2
4
2
3
7
2
3
7
2
3
7
3
7
2 2
2 , 1
D D D
D
3
7
2
3
7
1
10 3 , 1
10 8 , 3
D
D
(P.9.05)
DIMENZIONISANJ E
PREMA HIPOTEZI O NAJ VE] EM TANGENTNOM NAPONU:
- J edna~ina naponskog stanja po ovoj hipotezi je data jedna~inom (9.16):
2
3 1
M
M
Pri ravnom naponskom stanju je vrednost najmanjeg glavnog napona (
2 3
= ), pa predhodna jedna~ina dobija oblik:
2
2 1
M
M
(P.9.06)
Ako u jedna~inu (P.9.06) uvrstimo vrednosti glavnih napona (P.9.05) i vrednost kojeficijenta sigurnosti, dobijamo vrednost
pre~nika u skladu sa ovom hipotezom:
2
10 3 , 1 10 8 , 3
2
320
3
7
3
7
D D
DR. FIRSTNER OTPORNOST MATERIJ ALA
297
mm D D 68
320
2 1 , 5 10
3
7
'
=
= = (P.9.07)
PREMA HIPOTEZI O NAJ VE] EM GLAVNOM NAPONU
- J edna~ina naponskog stanja po ovoj hipotezi data je jedna~inom (9.07):
M
M
1
(P.9.08)
Ako u jedna~inu (P.9.08) uvrstimo vrednost najve}eg glavnoh napona (P.9.05) i vrednost kojeficijenta sigurnosti, dobijamo
pre~nik nosa~a koji odgovara ovoj hipotezi
2
400 10 8 , 3
3
7
D
mm D D 57
400
10 8 , 3 2
3
7
' '
=
= (P.9.09)
Za ugradnju se bira prvi ve}i standardni pre~nik (D), koji mora biti ve}i od pre~nika (
' ' '
, D D ), koji su izra~unati na osnovu
obe hipoteze:
( )