UDK 624.072.33:624.042 Primljeno 3. 5. 2008.

GRAEVINAR 62 (2010) 5, 401-408 401

Modeliranje krutosti na savijanje
u betonskim okvirima
Jure Radni, Domagoj Matean, Alen Harapin

Kljune rijei
betonski okvir,
krutost na savijanje,
greda,
stup,
model krutosti,
razdioba unutarnjih sila
J. Radni, D. Matean, A. Harapin Izvorni znanstveni rad
Modeliranje krutosti na savijanje u betonskim okvirima
Prvo je raspravljena problematika utvrivanja stvarne krutosti greda i stupova betonskih okvira. Potom
su opisani neki njihovi najee koriteni modeli krutosti na savijanje. Zatim je analiziran utjecaj
odabranih modela krutosti greda i stupova na raspodjelu momenata savijanja u stvarnom okviru. Na
kraju su navedeni zakljuci za odabir adekvatnih modela krutosti elemenata okvira pri proraunu
mjerodavnih unutarnjih sila, u cilju postizanja podjednake sigurnosti greda i stupova.
Key words
concrete frame,
flexural stiffness,
beam,
column,
stiffness model,
distribution of internal
forces
J. Radni, D. Matean, A. Harapin Original scientific paper
Modelling flexural stiffness in concrete frames
The issue of determining actual stiffness of beams and columns of concrete frames is discussed in the
initial part of the paper. This is followed by description of some of the most frequently used flexural
stiffness models. Then the influence of selected beam and column stiffness models on the distribution of
bending moments in a real-life frame is analyzed. Conclusions for the selection of adequate frame-
element stiffness models for analysis of relevant internal forces, aimed at achieving similar level of
safety for beams and columns, are given in the final part of the paper.
Mots cls
cadre en bton,
rigidit la flexion,
poutre,
colonne,
modle de rigidit,
distribution des forces
intrieures
J. Radni, D. Matean, A. Harapin Ouvrage scientifique original
Modlisation de rigidit la flexion dans les cadres en bton
Le problme de dtermination de la rigidit actuelle des poutres et des colonnes des cadres en bton est
examin dans la partie initiale de l'ouvrage. Les modles de rigidit la flexion qui sont le plus souvent
utiliss sont ensuite dcrits. L'influence des modles choisis de rigidit des poutres et des colonnes sur la
distribution des moments de flexion dans un cadre rel est alors analyse. A la fin de l'ouvrage, les
conclusions sont faites pour la slection des modles adquats de rigidit des lments du cadre lors de calcul
des forces intrieures applicables, afin d'obtenir le niveau similaire de scurit des poutres et des colonnes.

,
,
,
,
,


. , . , A. Op


. .

.

.
Schlsselworte
Betonrahmen,
Biegestarrheit,
Balken,
Sule,
Starrheitsmodell,
Verteilung der inneren
Krfte
J. Radni, D. Matean, A. Harapin Wissenschaftlicher Originalbeitrag
Modellieren der Biegestarrheit von Betonrahmen
Zuerst errtert man die Problematik der Festlegung der tatschlichen Starrheit von Balken und Sulen der
Betonrahmen. Weiter beschreibt man einige von den meisstens bentzten Modellen der Biegestarrheit.
Demnach analysiert man den Einfluss der ausgewhlten Starrheitsmodelle von Balken und Sulen auf die
Verteilung der Biegemomente im konkreten Rahmen. Am Ende sind die Schlsse fr die Auswahl der
adequaten Starrheitsmodelle der Rahmenelemente bei der Berechnung der massgebenden inneren Krfte
angefhrt, im Ziel die gleichartige Sicherheit der Balken und Sulen zu erreichen.

Autori: Prof. dr. sc. Jure Radni, dipl. ing. gra.; Graevinsko-arhitektonski fakultet Sveuilita u Splitu;
doc. dr. sc. Domagoj Matean, dipl. ing. gra.,Institut IGH, poslovni centar Split; prof. dr. sc.
Alen Harapin, dipl. ing. gra., Graevinsko-arhitektonski fakultet Sveuilita u Splitu
J. Radni i drugi Modeliranje krutosti na savijanje
402 GRAEVINAR 62 (2010) 5, 401-408
1 Uvod
Jedna od vjerojatno najveih nepoznanica betonskih
konstrukcija jest njihova krutost. Posljedica toga su es-
to nepouzdane vrijednosti proraunanih pomaka kons-
trukcije. Nedovoljno poznata stvarna krutost betonskih
presjeka i elemenata ima velik utjecaj i pri proraunu
irina pukotina u betonu. Pri proraunu unutarnjih sila u
statiki neodreenim konstrukcijama, krutost betonskih
elemenata znatno utjee na njihovu raspodjelu. U ovom
je radu ukratko analiziran utjecaj modeliranja krutosti
na savijanje greda i stupova na razdiobu momenata savi-
janja u betonskim okvirima.
Kod statiki odreenih sustava, krutost elementa ne ut-
jee na veliinu i razdiobu unutarnjih sila od vanjskog
optereenja; kod statiki neodreenih okvira, preraspo-
djela sila izmeu greda i stupova ovisna je o omjeru nji-
hovih krutosti. Poznato je da elementi s veom krutosti
na savijanje na sebe "navlae" vee momente savijanja,
odnosno ako se elementima u statiki neodreenim sus-
tavima smanjuje krutost na savijanje, u njima e se jav-
ljati manji momenti savijanja. Na temelju toga su uve-
deni i tzv. elastini zglobovi sa znatno smanjenom visi-
nom presjeka.
Kao to je prethodno navedeno, krutost stupova i osobi-
to greda u betonskim konstrukcijama nije potpuno pozna-
ta. Ona se mijenja po duljini elemenata i u vremenu. Pri
proraunu unutarnjih sila u betonskim okvirima, naje-
e se uzima samo jedan omjer krutosti na savijanje gre-
da i stupova. Na temelju tako proraunanih unutarnjih
sila dimenzionira se okvir i odabire armatura [1, 2, 3].
Ako je pri tome krutost greda primjerice podcijenjena,
oito je da e grede u stvarnosti imati vee momente
savijanja i manju otpornost jer su dimenzionirane (armi-
rane) za manje momente savijanja. Ako je pak krutost
greda precijenjena, oito je da e stupovi imati proraun-
ske momente savijanja koji su manji od stvarnih, a time i
manju otpornost. Za razliite omjere krutosti greda i stu-
pova, dobivaju se razliite unutarnje sile. Ve na samom
poetku razmatranja ove problematike namee se zaklju-
ak da je u sluajevima manje pouzdanog omjera kru-
tosti na savijanje greda i stupova potrebno raunati s
njihovom gornjom i donjom vrijednosti. Pri tome bi
grede trebalo dimenzionirati (armirati) za sluaj gornje
vrijednosti njihove krutosti na savijanje. Isto tako, arma-
turu stupova trebalo bi odrediti na proraunskom mode-
lu okvira s donjom vrijednosti omjera krutosti greda i
stupova.
Proraun betonskih okvira s jednim omjerom krutosti na
savijanje greda i stupova, to je gotovo redovit sluaj u
praksi, svakako daje jedno od moguih ravnotenih sta-
nja koje najee omoguava dostatno sigurnu konstruk-
ciju. Ako usvojeni omjer krutosti na savijanje nije dale-
ko od stvarnog, doi e do preraspodjele unutarnjih sila
(momenata savijanja) izmeu greda i stupova. Ako su
elementi duktilno dimenzionirani i armirani, ne bi treba-
lo doi do stvaranja nepoeljnih pukotina i drugih neo-
ekivanih tetnih pojava kod ogranienih preraspodjela
sila. Meutim, za velika odstupanja proraunskih krutosti
od stvarnih koja imaju za posljedicu velike preraspodjele
sila, a osobito kad nisu zadovoljeni kriteriji duktilnosti
presjeka i elemenata [4], moe doi do pojave nepoelj-
nih pukotina u betonu, prekomjernih naprezanja u beto-
nu i armaturi, neeljenih pomaka (rotacija) i sl.
U statiki neodreenim okvirima gotovo uvijek dolazi
do preraspodjele sila zbog promjene krutosti poradi po-
jave pukotina u betonu i utjecaja puzanja betona. Prom-
jena krutosti greda po duljini je znaajna, pri emu se
krutost najvie smanjuje iznad leajeva gdje su i najvei
momenti savijanja. Zbog raspucavanja betona i utjecaja
puzanja betona pod dugotrajnim optereenjem, najee
dolazi do smanjenja momenata savijanja u gredama iz-
nad leajeva i poveanja momenata savijanja u poljima.
2 Krutost betonskih okvira
Brojni su faktori koji utjeu na krutost betonskih okvira
optereenih kratkotrajnim i dugotrajnim optereenjem,
kao to su primjerice: kvaliteta betona, pukotine u beto-
nu, razina naprezanja u betonu, puzanje betona, starenje
betona, koliina i poloaj armature, voenje armature po
duljini elemenata, razina naprezanja u eliku za armira-
nje, sudjelovanje ploe u krutosti greda T-presjeka, pri-
onjivost izmeu betona i armature, utjecaj graenja i sl.
O nekim od navedenih faktora ukratko e se raspravljati
u nastavku.
2.1 Beton
Razliiti betoni imaju razliite module elastinosti, od-
nosno razliito pridonose krutosti presjeka i elementa.
Zbog razliitih se uvjeta pri betoniranju ak od svjeeg
betona iste kakvoe esto dobivaju ovrsnuli betoni pri-
lino razliitih vrstoa i razliitih modula elastinosti.
Kakvoa betona esto je promjenjiva ne samo po duljini
elementa, ve i po visini presjeka elementa. S obzirom
na proces dugotrajnog ovrivanja betona, s vremenom
dolazi do poveanja modula elastinosti betona. S druge
strane, zbog pojave puzanja betona pod dugotrajnim na-
prezanjem s vremenom dolazi do znatnoga poveanja
poetnih deformacija betona. Puzanje se zapravo mani-
festira kao znaajan pad krutosti betona tijekom vreme-
na. Razina naprezanja u betonu uvelike utjee na njegov
modul elastinosti, tj. na njegovu krutost. S porastom
razine naprezanja dolazi do smanjenja modula elasti-
nosti betona. Neposredno pred tlani slom betonu sma-
njuje se krutost, odnosno modul elastinosti betona tei
k nuli.
Modeliranje krutosti na savijanje J. Radni i drugi
GRAEVINAR 62 (2010) 5, 401-408 403
Na mjestu pukotine beton nema vlanu krutost. Meu-
tim, beton izmeu pukotina pridonosi krutosti elementa.
Ovaj doprinos ovisi o mnogim faktorima i teko ga je
realno simulirati [5]. Pojava pukotina u betonu drastino
smanjuje njegovu poetnu krutost. Grede okvira esto
su vezane s ploom koja pridonosi krutosti greda. Javlja
se problem utvrivanja stvarne krutosti na savijanje tak-
vih greda, odnosno problem odreivanja tzv. sudjeluju-
e irine ploe pri proraunu krutosti na savijanje greda
T-presjeka. Sudjelujua irina ploe ovisi o brojnim pa-
rametrima (nosivom sustavu i rasponu greda, irini i raz-
maku greda, vrsti optereenja, debljini ploe, radi li se o
rubnoj ili unutarnjoj gredi, je li ploa tlana ili vlana
itd.) i razliita je po duljini grede. Dakle, samo zbog ve-
ze ploe i grede, gredu bi trebalo realno modelirati s
razliitom krutosti na savijanje po duljini. Kad se mogu
prihvatiti manje toni prorauni, T-grede se mogu rau-
nati s konstantnom sudjelujuom irinom ploe b
eff
po
itavoj duljini grede [1]:
e l b b
w eff
+ = 5
0
za srednje grede (1)
e l b b
w eff
+ = 10
0
za rubne grede (2)
gdje je b
w
irina hrpta grede, e osni razmak greda, a l
0

razmak nul-toaka momentnog dijagrama koji se prib-
lino moe uzeti:
l l 85 , 0
0
= za rubna polja kontinuiranih greda (3)
l l 7 , 0
0
= za srednja polja kontinuiranih greda (4)
k
l l 2
0
= za konzole (prijepuste) (5)
gdje je l raspon grede, a l
k
duljina konzole (prijepusta).
Ovaj prijedlog je prihvatljiv pri dimenzioniranju beton-
skih presjeka, ali ga pri proraunu unutarnjih sila i pro-
giba treba preispitivati.
2.2 Armatura
Betonski su presjeci armirani jednostrano ili dvostrano,
nesimetrino ili simetrino. Pritom se koliina i poloaj
armature najee mijenjaju po duljini betonskih eleme-
nata. Time se mijenja i doprinos krutosti od armature po
duljini elementa. Modul elastinosti armature ovisi o
razini naprezanja. Pri poputanju armature dolazi do
smanjenja njezina modula elastinosti. Doprinos krutos-
ti armature redovito se rauna uz pretpostavku pune
kompatibilnosti pomaka armature i okolnog betona, tj.
uz pretpostavku da nema proklizavanja armature. Meu-
tim, proklizavanje armature u betonu, to smanjuje kru-
tost elementa, esto je prisutna na pojedinim dijelovima
konstrukcije. Problemi smanjenja krutosti prisutni su i u
podrujima s nedostatnom duljinom sidrenja armature.
Poprena armatura (spone) u tapnim elementima moe
znatno pridonijeti poveanju krutosti elementa (primje-
rice kod stupova), to se esto proraunski ne uzima u
obzir.
2.3 Krutost greda
Na slici 1. prikazani su neki mogui proraunski modeli
krutosti na savijanje presjeka grede iznad srednjeg stupa
jednoga stvarnog betonskog okvira. U modelu a) za kru-
tost je uzeta krutost pravokutnoga betonskog presjeka
bez ploe, a u presjeku b) jo je ukljuena i krutost sud-
jelujue irine ploe (T-presjek). Model c) odgovara
modelu a), s ukljuenjem krutosti armature. Model d)
odgovara modelu b), takoer s ukljuenjem krutosti
armature. Model e) je analogan modelu d), pri emu je
iskljuena krutost betona u vlaku (raspucani presjek).
Model f) odgovara modelu e), pri emu je priblino
ukljuen utjecaj puzanja betona. Primjenom efektivnog
modula elastinosti betona E
c
= E
c
/(1+), uz pretpo-
stavku da se ne mijenja poloaj neutralne osi i uz kona-
ni koeficijent puzanja = 1,5, proraunana je krutost na
savijanje raspucanog presjeka za dugotrajno opteree-
nje. Najvea proraunska krutost na savijanje presjeka
je za model d), gdje je ukljuena krutost betona homo-
genog T-presjeka i krutost armature. Najmanja krutost
na savijanje je za model f), gdje je ukljuena samo kru-
tost tlanog betona s efektivnim modulom elastinosti i
krutost armature. Razlike u krutostima na savijanje raz-
matranih modela su vrlo velike. Omjer najmanje i naj-
vee proraunske krutosti je 1:5,3. Kako beton izmeu
pukotina pridonosi krutosti presjeka, stvarne krutost na
savijanje za modele e) i f) su vee od navedenih.
Na slici 2. prikazani su isti proraunski modeli krutosti
na savijanje za presjek iste grede u polju. Omjer najma-
nje i najvee krutosti na savijanje presjeka grede ovdje
je 1:4,7. Treba napomenuti da je ovdje ploa u tlanom
podruju, pa su krutosti na savijanje za modele e) i f)
znatno vee od krutosti na savijanje presjeka iznad lea-
ja. Dakle, za raspucani presjek, u odnosu na homogeni,
krutost na savijanje presjeka grede u polju znatno manje
opada od krutosti na savijanje presjeka grede iznad lea-
ja. Zato u stvarnosti dolazi do preraspodjele momenata
savijanja s leajeva na polja.
Oito je da se za modele e) i f) krutost na savijanje znat-
no mijenja po duljini grede, pri emu je krutost presjeka
u polju mnogo vea od krutosti grede iznad leaja. U pro-
raunima unutarnjih sila s pomou teorije elastinosti,
najee se uzima jednaka krutost po duljini grede. Na
taj su nain precijenjeni momenti savijanja iznad lea-
jeva, a podcijenjeni momenti savijanja u poljima greda.
2.4 Krutost stupova
U stupovima esto dominira uzduna tlana sila u odno-
su na moment savijanja. Za stalno su optereenje stupo-
vi najee optereeni tlanom silom u podruju male
J. Radni i drugi Modeliranje krutosti na savijanje
402 GRAEVINAR 62 (2010) 5, 401-408
ekscentrinosti. Rubni stupovi okvira, a napose oni u
posljednjoj etai, mogu biti optereeni tlanom silom u
podruju velike ekscentrinosti i za stalno optereenje.

Ec =34 000 MPa
Es =200 000 MPa
I z=227 813 cm
4
=I
0
I z=405 000 cm
4
=1,78 I
0
I z=267 675 cm
4
=1,17 I
0
I z =437 667 cm
4
=1,92 I
0
I z=107 525 cm
4
=0,47 I
0
=1,5
30
4
5
z
30
z
3
0
1
5
4
5
b eff =120
30
4
5
z
5
3
5
54 25=19,63cm
2
2 22=7,6cm
2
a)
b)
c)
30
z
3
0
1
5
4
5
b eff =120
5
3
5
5
4 25=19,63cm
2
2 22=7,6cm
2
30
z 3
0
1
5
4
5
b eff =120
5
3
5
5
425=19,63cm
2
2 22=7,6cm
2
d)
e)
30
z
3
0
1
5
4
5
b eff =120
5
3
5
5
425=19,63cm
2
2 22=7,6cm
2
I z
=208 245 cm
4
E c
= E c /(1+ )= 0,4Ec
1
0
1
0
n.o.
n.o.
T
T
T
T
T
1
9
,
6
1
3
,
9
2
3
,
2
f)
I z= 0,4 208 245=83 298 cm
4
=0,37 I
0
T

Slika 1. Neki proraunski modeli krutosti na savijanje presjeka
jedne grede iznad leaja
5
3
5
Ec=34 000 MPa
Es=200 000 MPa
Iz=227 813 cm
4
=I
0
Iz=405 000 cm
4
=1,78 I
0
Iz=264 936 cm
4
=1,16 I
0
Iz=455 308 cm
4
=2,00 I
0
Iz=110 824 cm
4
=0,49 I
0
30
4
5
z
30
z
3
0
1
5
4
5
beff =120
30
4
5
z
5
2 25=9,8cm
2
4 22=15,2cm
2
a)
b)
c)
30
z
3
0
1
5
4
5
beff =120
5
3
5
5
30
z
3
0
1
5
4
5
beff =120
5
3
5
5
d)
e)
30
z
3
0
1
5
4
5
beff =120
5
3
5
5
f)
Iz

=240 279 cm
4
=1,05 I
0
2 25=9,8cm
2
4 22=15,2cm
2
2 25=9,8cm
2
4 22=15,2cm
2
2 25=9,8cm
2
4 22=15,2cm
2
6
6
=1,5
Ec

= E c /(1+ )= 0,4Ec
n.o.
n.o.
T
T
2
2
,
2
T
T
T
2
9
,
5
3
8
3
4
,
1
Iz= 0,4 240 279=96 112 cm
4
= 0,4
T

Slika 2. Neki proraunski modeli krutosti na savijanje presjeka
jedne grede u polju
Modeliranje krutosti na savijanje J. Radni i drugi
GRAEVINAR 62 (2010) 5, 401-408 403
Vee ekscentrinosti tlane sile pojavljuju se u stupovi-
ma za djelovanja veih uporabnih optereenja i vjetra
(promjenjiva djelovanja), a svakako pri jaim potresima.
Openito, za osnovna uporabna optereenja deformacije
vlanog ruba betona su takve da se u stupovima naje-
e ne javljaju pukotine u betonu. Stoga su za stupove
esto dovoljno toni modeli krutosti koji odgovaraju
homogenom betonu bez pukotina. Kako su stupovi izlo-
eni stalnom tlaku, utjecaj puzanja betona kod njih je
znatan - napose za visoke razine naprezanja.
Na slici 3. prikazani su neki proraunski modeli krutosti
na savijanje stupa razmatranog okvira koji su analogni
onima za gredu. U modelu a) za krutosti je uzeta samo
krutost homogenog betona, a u modelu b) jo i krutost
armature. U modelu c) iskljuena je krutost vlanog
betona (raspucani presjek) za usvojeni poloaj neutralne
osi. Modeli d) i e) su za dugotrajna optereenja. Pri to-
me model d) odgovara modelu c), a model e) modelu b),
pri emu je E
c
zamijenjen sa E
c
. Omjer najmanje i naj-
vee proraunske krutosti na savijanje promatranog stu-
pa jest 1:4,1, to je podjednako kao za presjek grede u
polju.
3 Primjer
Analiziran je utjecaj odabranih omjera krutosti greda i
stupova na veliini momenata savijanja u jednom prak-
tinom betonskom okviru na slici 4. Razmatrano je stal-
no optereenje (G), uporabno optereenje za najvee
momente savijanja u polju donje grede (Q) i optereenje
vjetra na okvir (W), prema slici 5. Unutarnje su sile u
okviru odreene za tri usvojena modela krutosti na savi-
janje (slika 6.):
K1 - Za krutost na savijanje greda uzeta je krutost ho-
mogenoga pravokutnog betonskoga presjeka gre-
de, bez doprinosa krutosti ploe i bez doprinosa
krutosti armature. Za krutost na savijanje stupova
uzeta je krutost homogenoga betonskog presjeka
stupa, bez doprinosa krutosti armature. Takav mo-
del krutosti greda i stupova vjerojatno se najee
primjenjuje u praksi.
K2 - Usvojen je jedan od najveih stvarno moguih
omjera krutosti na savijanje greda i stupova. Za
krutost na savijanje greda uzeta je krutost homo-
genog presjeka grede i sudjelujue irine ploe
(T-presjek), bez doprinosa armature. Pri tome se
raunalo s gornjom vrijednosti proraunske sud-
jelujue irine ploe. Za krutost na savijanje stu-
pova uzeta je ista krutost kao u modelu K1. Takav
je model krutosti okvira stvarno mogu kod veli-
ke sudjelujue irine ploe i kad nema pukotina u
gredi i stupu.
K3 - Usvojen je jedan od najmanjih realno moguih
omjera krutosti na savijanje greda i stupova. Pro-
matrano je stanje s pukotinama u gredi i homoge-
nim presjekom stupa. Za grede je uzeta razliita
krutost u polju i iznad stupova, za grede u polju
uzeta je donja vrijednost proraunske sudjelujue
irine ploe.
2
0
52

25=9,8cm
2
e)
5
2
0
5
2 25=9,8cm
2
d)
5
2
0
5
2 25=9,8cm
2
c)
5
2
0
52

25=9,8cm
2
a)
b)
I z = 0,4 46 846 = 18 738 cm
4
= 0,2

E
c =34 000 MPa
E
s =200 000 MPa
I z =67 500 cm
4
=I
0
I z =77 075 cm
4
=1,14 I
0
30
3
0
z
30
3
0
z
2 25=9,8cm
2
I z =24 958 cm
4
=0,37 I
0
30
3
0
z
2 25=9,8cm
2
30
3
0
z
2 25=9,8cm
2
I z

=94 379 cm
4
30
3
0
z
52 25=9,8cm
2
=1,5
E
c

= Ec/(1+ )= 0,4Ec
=1,5
E
c

= Ec/(1+ )= 0,4E c
n.o.
T
n.o.
T
1
9
,
5
2
0
,
9
I z = 0,4 94 379 = 37 752 cm
4
= 0,5
I z

=46 846 cm
4
=0,69 I
0
T
T
T

Slika 3. Neki proraunski modeli krutosti na savijanje jednog stupa
J. Radni i drugi Modeliranje krutosti na savijanje
402 GRAEVINAR 62 (2010) 5, 401-408

6 m 6 m
12 m
3

m
3

m
6

m
30
3
0
1
5
4
5
beff
Ec=34 000 MPa
Es=200 000 MPa
30/30
30/30 30/30
30/30 30/30
30/30
a
a a - a
b
b
a
a
b
b
30
4
0
1
5
5
5
beff
b - b
Slika 4. Analizirani betonski okvir

g
1
=30 kN/m
1
g
2
=22,5 kN/m
1
a) Stalno optereenje (G)
b) Pokretno optereenje (Q)
W
1
=12 kN/m
1
W
2
=22 kN/m
1
c) Optereenje vjetrom (W)
W
1
W
2
p
2
=25 kN/m
1

Slika 5. Razmatrana optereenja okvira

a) Model krutosti K1
I
g1
I
g1
/ Is = 3,38
I
g2
/ Is = 6,16
I
g1
I
g2
I
g2
Is
Is Is Is
Is Is
b) Model krutosti K2
I
g1
I
g1
/ Is = 6,81
I
g2
/ Is = 12,43
I
g1
I
g2
I
g2
Is
Is Is Is
Is Is
c) Model krutosti K3
I
g11
I
g12
/ Is =1,40
I
g23
/ Is = 1,40
I
g21
Is
Is Is Is
Is Is
90 390 120 120 390 390
I
g13
I
g12
I
g22
I
g23
I
g11
I
g21
I
g13
I
g12
I
g22
I
g23
I
g22
/ Is =2,28
I
g13
/ Is = 0,81

Slika 6. Razmatrani modeli krutosti okvira
3.1 Proraunske krutosti na savijanje greda i
stupova
Armatura okvira prikazana je na slici 7. Usvojene pro-
raunske krutosti na savijanje greda i stupova za model
krutosti okvira K1 nalaze se na slici 8., za model krutos-
ti okvira K2 na slici 9. i za model krutosti okvira K3 na
slici 10. Proraunska sudjelujua irina ploe za obje
grede prema [1] iznosi: b
eff
= 30 + 0,75 600/5 120 cm.
Gornja proraunska vrijednost sudjelujue irine ploe u
modelu krutosti K2 uzeta je b
eff,g
= 1,5 120 = 180 cm.
Donja proraunska vrijednost sudjelujue irine ploe u
modelu krutosti K3 uzeta je b
eff,d
= 120/1,5 = 80 cm.

225
5
5
5
5
5 5 5 5
225
225 225 225 225
225 225
225 425
225 225
225 225
225
422 422
422 422
225 425 225
5 5

Slika 7. Armatura okvira (B500)

Iz=67 500 cm
4
30
3
0 z
a) stupovi
Iz=227 813 cm
4
30
4
5 z
b) gornja greda
Iz=415 938 cm
4
30
5
5 z
c) donja greda
Ec=34 000 MPa


Ec=34000 MPa
Iz=67 500 cm
4
Iz=459 844 cm
4
30
3
0 z
30
z
3
0
1
5
4
5
beff,g=180
a) stupovi
b) gornja greda
Iz=838 894 cm
4
30
4
0
1
5
5
5
beff,g=180
c) donja greda
T
3
1
,
9
z
T
3
9

Slika 8. Proraunske krutosti
na savijanje greda i
stupova za model
krutosti okvira K1
Slika 9. Proraunske krutosti
na savijanje greda i
stupova za model
krutosti okvira K2
3.2 Prikaz momenata savijanja i analiza rezultata
Proraun unutarnjih sila u okviru za usvojenu diskreti-
zaciju sustava proveden je s pomou [6]. Prikaz mome-
nata savijanja u okviru za stalno optereenje (G) dan je
na slici 11, za uporabno optereenje (Q) na slici 12 i za
optereenje vjetrom (W) na slici 13. U nastavku su ana-
lizirani dobiveni rezultati.
Modeliranje krutosti na savijanje J. Radni i drugi
GRAEVINAR 62 (2010) 5, 401-408 403
3.2.1 Stalno optereenje (G)
Model krutosti K2, u odnosu na model krutosti K1, daje
oko 9 % vee pozitivne momente u polju za gornju gre-
du, priblino 12 % vee pozitivne momente u polju za
donju gredu te oko 3 % vee negativne momente u gre-
dama iznad srednjeg stupa.
Model krutosti K3, u odnosu na model krutosti K1, daje
oko 37 % vee momente savijanja u vrhu gornjih rubnih
stupova i otprilike 10 % vee momente savijanja u vrhu
donjih rubnih stupova. Takoer, daje oko 37 % vee ne-
gativne momente savijanja u gornjoj gredi uz rubne stu-
pove i oko 24 % vee negativne momente u donjoj gredi
uz rubne stupove.
Vrijednosti momenata savijanja u gredama i stupovima
za model krutosti K1 openito su izmeu odgovarajuih
vrijednosti za modele krutosti K2 i K3.
3.2.2 Uporabno optereenje (Q)
Model krutosti K2, u odnosu na model krutosti K1, daje
otprilike 12 % vee pozitivne momente u donjoj gredi.
Model krutosti K3, u odnosu na model krutosti K1, daje
oko 50 % vee momente u vrhu donjih stupova, te oko
45 % vee negativne momente u donjoj gredi uz rubne
5

2
0

5

225=9,8cm
2
a) stupovi

E
c=34000 MPa
E
s
=200000 MPa
I
s =I z =77 075 cm
4
3
0
3
0

z
225=9,8cm
2
I
g11
=I z =104 240 cm
4
3
0
z
3
0

1
5

4
5

b eff,d=80
5

4
0

- polje
422=15,2cm
2
6

b) gornja greda
I
g12
=I z =107 525 cm
4
30
z
3
0
1
5

4
5
b eff,d=80
5
3
5
5425=19,63c
m
2
222=7,6cm
2
- presjek uz srednji stup
1
0
30
z
3
0

1
5
4
5

b eff,d=80
5
3
5

5
225=9,81cm
2
222=7,6cm
2
- presjek uz rubni stup
1
0

I
g12
/ Is =1,40
I
g13
=I z =62 664 cm
4
I
g13
/ Is =0,81
I
g21
=Iz=167 300 cm
4
30
z
4
0

1
5

5
5

beff,d=80
5

5
0

- polje
4 22=15,2cm
2
6

c) donja greda
I
g22
=
I
z=176 076 cm
4
30
z
4
0
1
5

5
5

beff,
d
=80
5
4
5
5
4 25=19,63cm
2
2 22=7,6cm
2
- presjek uz srednji stup
1
0
30
4
0

1
5
5
5

beff,
d
=8
0
5
4
5

52 25=9,81cm
2
2 22=7,6cm
2
- presjek uz rubni stup
1
0

I
g22
/ Is=2,28
I
g23
=Iz=107 933 cm
4
I
g23
/ Is=1,40
n.o.
n.o.
n.o.
n.o.
n.o.
n.o.
T
3
6
,
2

T
1
3
,
9
T
1
0
,
1

T
4
4
,
6

T
1
6
,
4
z
T
1
1
,
6


Slika 10. Proraunske krutosti na savijanje greda i stupova za model krutosti okvira K3
J. Radni i drugi Modeliranje krutosti na savijanje
402 GRAEVINAR 62 (2010) 5, 401-408
stupove. Vrijednosti momenata savijanja u gredama i
stupovima za model krutosti K1 openito su izmeu od-
govarajuih vrijednosti za modele krutosti K2 i K3.
5.8
-11.3
-38.1
11.3
-5.8
38.1
6
1
.
7
-
1
1
3
.
8
4
3
.
3
-
7
9
.
66
1
.
7
4
3
.
3
4.2
-8.3
-25.6
8.3
-4.2
25.6
6
7
.
4
-
1
1
7
.
5
4
8
.
4
-
8
2
.
36
7
.
4
4
8
.
4
6.3
-12.4
-52.3
12.4
-6.3
52.3
5
6
.
0
-
1
0
8
.
7
3
9
.
3
-
7
7
.
3
5
6
.
0
3
9
.
3
-
3
8
.
4
-
3
8
.
4
27.0 -27.0
-
2
7
.
2
-
2
7
.
2
18.9 -18.9
-
4
7
.
5
-
4
7
.
5
35.1 -35.1
a) Model krutosti K1
b) Model krutosti K2
c) Model krutosti K3

Slika 11. Momenti savijanja za optereenje G [kNm]
3.2.3 Optereenje vjetrom (W)
Model krutosti K2, u odnosu na model krutosti K1, daje
otprilike 7 % vee momente u donjoj gredi uz rubni stup
i oko 5 % vee momente u vrhu donjih rubnih stupova.
Model krutosti K3, u odnosu na model krutosti K1, daje
priblino 8 % vee momente savijanja u podnoju donjih
stupova. Razlike maksimalnih vrijednosti odgovarajuih
momenta u gredama i stupovima za razmatrane modele
krutosti K1, K2, K3 ovdje su manje nego za vertikalna
optereenja (G, Q).
9.7
-16.6
-6.3
2.0
0.4
-1.2
17.5
-7.3
4.1
6
4
.
3
-
6
3
.
8
6.3
-10.6
-4.9
1.4
0.3
-0.9
11.2
-4.6
3.5
7
2
.
2
-
6
0
.
3
14.4
-26.1
-6.2
2.6
0.0
-1.0
26.2
-11.8
3.2
-
4
8
.
8
5
3
.
6
-
6
9
.
5
-
3
3
.
6
-16.1
14.6
-
3
2
.
6
-
2
1
.
9
-10.8
9.8
-
3
9
.
9
-22.6
21.4
-
2
2
.
0
a) Model krutosti K1
b) Model krutosti K2
c) Model krutosti K3

Slika 12. Momenti savijanja za optereenje Q [kNm]
4 Zakljuak
Stvarnu krutost na savijanje betonskih presjeka, a napo-
se krutost na savijanje greda, teko je utvrditi. Usvojeni
model krutosti na savijanje betonskih okvira, tj. usvoje-
ni omjer krutosti na savijanje greda i stupova znatno ut-
jee na razdiobu momenata savijanja u okviru.
Za usvojene modele krutosti na savijanje analiziranog
okvira dobivene su velike razlike u razdiobi momenata
savijanja u okviru, tj. velike razlike u najveim momen-
tima savijanja u gredama i stupovima za razmatrana op-
tereenja. Najvei pozitivni momenti savijanja greda u
Modeliranje krutosti na savijanje J. Radni i drugi
GRAEVINAR 62 (2010) 5, 401-408 403
polju i najvei negativni momenti savijanja greda iznad
srednjeg stupa od vertikalnih optereenja dobivaju se za
model krutosti okvira K2 u kojemu je najvei omjer kru-
tosti greda i stupova. Najvei momenti savijanja u stu-
povima i najvei negativni momenti savijanja u gredama
uz rubne stupove od vertikalnih optereenja dobivaju se
za model krutosti okvira K3 u kojem je najmanji omjer
krutosti greda i stupova. Za sluaj horizontalnoga opte-
reenja vjetrom, utjecaj odabranih modela krutosti ima
mali utjecaj na razdiobu momenata savijanja u gredama
i stupovima.
Ako se u proraunima okvira sa samo jednim modelom
krutosti za krutost na savijanje greda uzima samo krutost
njezina hrpta bez sudjelovanja ploe, dobivaju se znatno
manji momenti savijanja u poljima grede, tj. znatno ma-
nja otpornost grede u tim podrujima.
Ako se u proraunima okvira sa samo jednim modelom
krutosti u krutost na savijanje greda ukljuuje i precije-
njena sudjelujua irina ploe, dobivaju se znatno pod-
cijenjeni momenti savijanja u stupovima od vertikalnih
optereenja, tj. dobiva se njihova znatno manja otpornost.
Raspucavanje betona u gredama uzrokuje smanjenje nji-
hove krutosti. Doprinos vlanog betona izmeu pukoti-
na ukupnoj krutosti grede teko je utvrditi. Zbog pojave
pukotina u betonu u gredama, znatnije opada njezina
krutost na savijanje iznad stupova u odnosu na krutost
na savijanje u poljima. To, zajedno s utjecajem puzanja
betona, ima za posljedicu smanjenje stvarnih negativnih
momenata savijanja u gredama iznad oslonaca i povea-
nje pozitivnih momenata savijanja u poljima greda.
Proraun betonskih okvira sa samo jednim proraunskim
modelom njegove krutosti na savijanje prihvatljiv je
samo za sluajeve kada stvarna krutost okvira ne odstu-
pa znatno od pretpostavljene, tj. kad su preraspodjele
momenta savijanja u okviru manje i kad je dimenzioni-
ranjem i armiranjem greda i stupova osigurana njihova
dostatna duktilnost.
U sluajevima kada je stvarna krutost na savijanje okvi-
ra manje poznata, a osobito kod vanijih konstrukcija,
sugerira se primijeniti dva proraunska modela krutosti
na savijanje okvira: jedan s gornjom oekivanom vrijed-
nosti omjera krutosti greda i stupova, a drugi s njihovom
donjom oekivanom vrijednosti. Tako e se dobiti vea
globalna otpornost okvira i sprijeiti mogui negativni
efekti zbog prekomjerne preraspodjele unutarnjih sila u
okviru.
U sluaju sloenih i znaajnih konstrukcija (primjerice
kod betonskih grednih mostova velikog raspona i sl.),
osim klasinih linearnih proraunskih modela treba rabi-
ti i suvremene numerike modele koji mogu pouzdano
modelirati najvanije nelinearne efekte armiranog beto-
na: pukotine u betonu, poputanje betona u tlaku, puzanje
betona, poputanje armature, vlanu krutost betona iz-
meu pukotina, proklizavanje armature i sl.

LITERATURA
[1] HRN ENV 1992-1-1:2004 , Eurokod 2: Projektiranje betonskih
konstrukcija 1-1 dio: Osnove i pravila primjene za zgrade.
[2] Tomii, I.: Betonske konstrukcije, drugo izdanje, kolska knjiga,
Zagreb, 1988.
[3] Tehniki propis za betonske konstrukcije (TPBK), Narodne
novine, br. 139/09.
[4] HRN ENV 1998-1-3:2004: Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija
otpornih na potres 1-2 dio: Opa pravila Opa pravila za zgrade.
[5] Radni J.; Markota L.; Harapin A.: Numeriki model prorauna
irina pukotina betonskih elemenata, Graevinar 55 (2003) 6,
317-327.
[6] Radni, J.; Matean, D.: BPCS - Raunalni program za proraun
tapnih i plonih betonskih konstrukcija, Split 2003.
18.3
-19.2
8.6
-8.4
14.9
-17.6
5.4
14.6
-17.3
5.5
1
9
.
0
-
1
8
.
8
18.0
-18.3
7.7
-7.7
15.7
-17.2
5.5
-4.7 15.6
-17.1
5.6
-4.8
2
0
.
4
-
2
0
.
4
18.1
-21.9
10.8
-9.7
12.2
19.0
5.3
12.1
-18.8
5.3
-4.2
-
1
3
.
4
-4.0
1
3
.
3
1
2
.
8
-
1
4
.
5
1
3
.
9
-2.5
1
4
.
6
-2.4
-
1
3
.
9
-
1
2
.
9
a) Model krutosti K1
b) Model krutosti K2
c) Model krutosti K3

Slika 13. Momenti savijanja za optereenje W [kNm]