Postao/la petar61 05 tra 2011, 09:43

Uvod

Rojevi nagon, im spomenemo pojam pelari se osjeaju nelagodno. Kad drutvo doe u rojevi
nagon,
Radno raspoloenje prestaje i unos nektara je minimalan. Nakon to se pele izroje dobijamo
dva ili tri nova drutva i drutvo koje se izrojilo. Sva ta drutva su preslaba za prinose meda
i obibino se samo prvenac s starom maticom stigne razviti na dva nastavka do jeseni.

Od trenutka kad se zatvori prvi matinjak pele prestaju s unosom nektara, a tek kad drutvo stigne
do dva nastavka moemo oekivati nekakav prinos. Recimo da imamo 05.05. pelinje drutvo na dva
nastavka, 20 ulica pela i 8 okvira legla poklopljenog i mladog. Dodajemo trei nastavak
i razvijamo drutvo za bagrem. Bagrem (glavnu pau) oekujemo oko 15.05. Za tih 10 dana iz legla
e se izlei novih 20 000 pela. I drutvo do bagrema stie do brojke oko 50 000 ili vie radilica.
Uz dobru bagremovu pau koja traje 12 do 15 dana maksimalno takvo drutvo napuni dva nastavka
meda
40 - 50 kg. Ponekad ako je unos nektara veliki potrebno je dodati i etvrti nastavak.
Milina za oko, za pele, za pelara.

Ali, ako drutvo krene u rojevi nagon i zalee matinjake, radilice umanjuju unos nektara, a nakon
10 dana kad se zatvori prvi matinjak gotovo potpuno prestaju unositi nektar.
Prvenac s starom maticom i polovicom pela izlazi nakon to je prvi matinjak zatvoren, drugenac
tono 10 dana nakon prvenca, a treenac (ako ga ima, moe izostati ako nema dovoljno pela)
tono tri dana nakon drugenca. Prvenac ima staru oploenu maticu i najvie pela. Matica u novoj
konici pone nesti vrlo brzo, ponekad isti dan, a najkasnije trei dan i to punim intenzitetom 2 000
jajaaca dnevno. Mlade matice u drugencu, treencu i drutvu koje se izrojilo poimaju nesti tek
drugi - trei dan nakon oplodnje. Matica na oplodnju izlijeu vrlo razliito, 3 - 10 poneke i vie dana
nakon
smjetanja roja u novu konicu. Treba im desetak dana dok dostignu puni intezitet neenja.
Nakon to se roj smjesti u novu konicu radno raspoloenje pela je ogromno i rade neprekidno.
Grade sae, unose nektar i pelud. Meutim u kod svih mladih matica (drugenac, treenac, izrojeno
drutvo)
problem je predugi period do izlijeganja prvih pela, pa drutva brojano slabe sve dok se ne pome
lei
2000 pela dnevno. Zbog toga unato velikom radnom raspoloenju pela u novim izrojenim
drutvima
prinosa nema jer jedva da stignu skupiti dovoljno za svoje potrebe i razvoj drutva. Jedino prvenac
ako je dosta jak (deset ulica pela) moe donijeti ak i puni nastavak meda na bagremu, jer nema
legla
a i ako mu dodamo nastavak s izgraenim saem, uz ogromno radno raspoloenje i minimum legla
takav roj
zna ugodno iznenaditi prinosom.

Cijelu priu oko rojenja moemo svesti na jednu reenicu. Od trenutka kad drutvo krene u rojevi
nagon
do zavretka rojenja proe oko 27 dana i jo 50 - 60 dana poslije toga niti jedno izrojeno drutvo
nije
sposobno dati nikakav prinos meda. Rezultat rojenja je da smo od jednog drutva dobili 4 drutva i
nema
prinosa oko 3 mjeseca. Tad smo obino ve u osmom mjesecu pa je cijela sezona izgubljena za to
drutvo
to se tie prinosa.

Zbog toga se svaki pelar osjea nelagodno kad se izgovori rojevi nagon.
Sad kad toliko puno znam o ivotu pela, sad mi se tek ini da nita neznam, i da u nita nisam siguran.

petar61
ita i pie, dobar

Postovi: 182
Pridruen: 10 sij 2011, 23:52
Lokacija: Varadin, Hrvatska
V
r
h

Re: Rojevi nagon - spreavanje, umjetno razrojavanje
Postao/la petar61 05 tra 2011, 10:21
Da bi se smanjili gubitke u prinosu meda zbog rojevog nagona koriste se razne tehnike spreavanja
rojenja i umjetnog razrojavanja. Ne postoji samo jedno generalno idealno rjeenje nego sve zavisi
od naih ciljeva (poveanja broja drutava, poveanje prinosa), od vremenskih i panih prilika i
od termina u kojem se nalazimo (Prije glavne pae i koliko dana do pae, u toku pae ili poslije
pae).

Bez obzira na to koje metode emo primjeniti za spreavanje rojenja ili koju metodu razrojavanja,
Treba uvije imati na umu neke injanice.

esto puta govorimo da je matica, kraljica i da gospodari i odreuje u pelinjem
drutvu to e se dogaati. Ali to due radim s pelama i to stjeem vie iskustva
vidom da takav pristup dovodi do puno situacija u kojima ostajemo zbunjeni jer se ne dogodi
ono to smo oekivali da e matica napraviti.

Sve je puno loginije i manje greaka emo napraviti ako u centar razmiljanja stavimo radilicu.
Ali ne jednu radilicu nego sve radilice u pelinjem drutvu kao kolektiv koji donosi sve
odluke u drutvu. Tada sve postaje puno loginije i sve to se dogaa s drutvom lake je razumjeti
i objasniti. Matica je najvanija pela u drutvu jer samo ona nese jajaca i drutvo bez matice
propada. Ili ne. Imao sam prilike vidjeti drutvo koje je ostalo bez matice i odgojilo si maticu
iz starijeg legla ta je matica bila dosta loa i slabo je nosila ali nakon to je napunila
tri okvira legla drutvo je kranulo u tihu smjenu i zamjenilo maticu s njenom kerkom koja je bila
izuzetne kvalitete. Ta situacija se ne da objasniti na nain da razmiljamo da je matica kraljica
i da gospodari drutvom.
Druga situacija u kojoj je oigledno da radilice kao kolektiv odluuju o svemu je u roju drugencu,
treencu ili u drutvu koje se izrojilo. U poetku mog pelarenja bio sam ubijeen da u roju u kojem
ima vie matica da se matice meusobno bore dok ne ostane najbolja. Meutim i to je samo
zabluda.
u treencu u kojem zna biti preko desetek matica, zadnja matica koja bi ostala nakon takvih
dvoboja
marala bi preiviti 3 ili vie borbi, pitanje koliko bi bila oteena ili ranjena. Meutim to je za
drutvo prerizino i drutvo radilica to rijeava drugaije. Jo mi nisu do kraja jasni mehanizmi na
koji nain radilice odabiru maticu koja e ostati, ali sve ostale matice u roju radilice sklupaju i
ubiju. To sam vidio nebrojeno puta, a borbu matica niti jednom u toku prakse.

Da ne duljim s objanjenjima, drutvo radilica donosi veinu odluka u pelinjem drutvu. Matica je
najvanija pela u konici i radi svoj posao neprekidno i danju i nou. Nosi jaja, i to joj je jedini
posao u drutvu.
Sad kad toliko puno znam o ivotu pela, sad mi se tek ini da nita neznam, i da u nita nisam siguran.

petar61
ita i pie, dobar

Postovi: 182
Pridruen: 10 sij 2011, 23:52
Lokacija: Varadin, Hrvatska
V
r
h

Re: Rojevi nagon - spreavanje, umjetno razrojavanje
Postao/la petar61 05 tra 2011, 11:09
Da bi se uspjeno mogli nositi s rojevim nagonom, moramo se skoncentrirati na radilice i na njihov
ivot i ponaanje. Radilice mogu raditi ili ne raditi. Mogu neke poslove preskoiti, a neke poslove
raditi due nego to je uobiajeno. Sve je to vjerojatno kod radilica uvjetni refleks u odnosu
na situaciju u drutvu, ali ipak one imaju nekakav izbor.

Navodim injenice o razvoju i ivotu radilice koje su poznate
jer e sve to u dalje pisati o rojenu oslanjati e se na te injenice o ivotu radilice

Razvoj i ivot pele radilice (od trenutka kad se izlee jaje):
Brojevi predstavljaju broj dana

Leglo 21 dan
-------------------------------------
___3 jaje
___6 savijena liinka
___3 ispruena liinka
___9 kukuljica - poklopljeno leglo

Mlade pele 21 dan (rade u konici)
-------------------------------
___2 da ojaaju
___3 iste sae
___7 hrane leglo (spremaju nektari i pelud)
___6 grade sae (spremaju nektari i pelud)
___3 straarice na letu

Sakupljaice (pele starije od 21 dan)
----------------------------------------
__24 sakupljaju nektar pelud, vodu, propolis.

Pela radilica u sezoni ivi oko 45 dana. Duina ivota radilice zavisi od vie faktora.
Neemo se sada osvrtati na skraenje ivota radilica zbog utjecaja varoe ili drugih bolesti jer to
se moe razmatrati u drugim temama. Duina ivota pele radilice zavisi od naina prehrane i
koliine obavljenog posla. Pele koje se hrane peludom due ive. Me daje energiju za letenje,
pa u doba intenzivne pae pele troe puno meda, puno puta izlijeu i krae ive.
U doba kad su nepovoljne pane prilike (kia, sua) radilice ne izlijeu, ne rade i due ive.

Raspored poslova radilica u konici i izvan nje je orjentiran. Radilica moe neki posao raditi
i due od gore navedenog ili ga uope ne raditi.

Mislim da sam naveo sve najbitnije injenice na koje u se osvrtati.
Sad kad toliko puno znam o ivotu pela, sad mi se tek ini da nita neznam, i da u nita nisam siguran.

petar61
ita i pie, dobar

Postovi: 182
Pridruen: 10 sij 2011, 23:52
Lokacija: Varadin, Hrvatska
V
r
h

Re: Rojevi nagon - spreavanje, umjetno razrojavanje
Postao/la zvones 05 tra 2011, 11:40
petar61 napisao:Da bi se smanjili gubitke u prinosu meda zbog rojevog nagona koriste se razne tehnike
spreavanja
rojenja i umjetnog razrojavanja. Ne postoji samo jedno generalno idealno rjeenje nego sve zavisi
od naih ciljeva (poveanja broja drutava, poveanje prinosa), od vremenskih i panih prilika i
od termina u kojem se nalazimo (Prije glavne pae i koliko dana do pae, u toku pae ili poslije pae).

Bez obzira na to koje metode emo primjeniti za spreavanje rojenja ili koju metodu razrojavanja,
Treba uvije imati na umu neke injanice.

esto puta govorimo da je matica, kraljica i da gospodari i odreuje u pelinjem
drutvu to e se dogaati. Ali to due radim s pelama i to stjeem vie iskustva
vidom da takav pristup dovodi do puno situacija u kojima ostajemo zbunjeni jer se ne dogodi
ono to smo oekivali da e matica napraviti.

Sve je puno loginije i manje greaka emo napraviti ako u centar razmiljanja stavimo radilicu.
Ali ne jednu radilicu nego sve radilice u pelinjem drutvu kao kolektiv koji donosi sve
odluke u drutvu. Tada sve postaje puno loginije i sve to se dogaa s drutvom lake je razumjeti
i objasniti. Matica je najvanija pela u drutvu jer samo ona nese jajaca i drutvo bez matice
propada. Ili ne. Imao sam prilike vidjeti drutvo koje je ostalo bez matice i odgojilo si maticu
iz starijeg legla ta je matica bila dosta loa i slabo je nosila ali nakon to je napunila
tri okvira legla drutvo je kranulo u tihu smjenu i zamjenilo maticu s njenom kerkom koja je bila
izuzetne kvalitete. Ta situacija se ne da objasniti na nain da razmiljamo da je matica kraljica
i da gospodari drutvom.
Druga situacija u kojoj je oigledno da radilice kao kolektiv odluuju o svemu je u roju drugencu,
treencu ili u drutvu koje se izrojilo. U poetku mog pelarenja bio sam ubijeen da u roju u kojem
ima vie matica da se matice meusobno bore dok ne ostane najbolja. Meutim i to je samo zabluda.
u treencu u kojem zna biti preko desetek matica, zadnja matica koja bi ostala nakon takvih dvoboja
marala bi preiviti 3 ili vie borbi, pitanje koliko bi bila oteena ili ranjena. Meutim to je za
drutvo prerizino i drutvo radilica to rijeava drugaije. Jo mi nisu do kraja jasni mehanizmi na
koji nain radilice odabiru maticu koja e ostati, ali sve ostale matice u roju radilice sklupaju i
ubiju. To sam vidio nebrojeno puta, a borbu matica niti jednom u toku prakse.

Da ne duljim s objanjenjima, drutvo radilica donosi veinu odluka u pelinjem drutvu. Matica je
najvanija pela u konici i radi svoj posao neprekidno i danju i nou. Nosi jaja, i to joj je jedini
posao u drutvu.


Podupirem tvoje razmiljanje u tom pravcu , pa bih malo i dodao .Naime u vezi rojenja , pele su te
koje se odluuju na rojenje .U tom smislu one e proiriti radilike
elije u trutovske ili izgraditi nove trutovske elije . One su te koje prestaju hraniti maticu
matinom mlijei . One su te koje donose odluku za pravljenje matinjaka
tihe smjene .Moda e neko rei da su oslabili matini feromoni , ali ima niz situacija da nije tako
(napr. viekratno prevjeavanje legla ili vea rupa na ramu oko koje
pele grade matinjake tihe smjene ) . Ima jo toga to bi se moglo navesti , ali moje razmiljanje
esto odvede malo dalje to je ponekad teko prihvatiti ,a ja nemogu
iznjeti neke dokaze , pa je bolje ne talasati . to se tie odabira matice , postoje razmiljanja o
tome da pele jo u matinjaku mogu ocjeniti kvalitet matice i da se
oprijedjeljuju za jednu .Poto mi nekad odluujemo koji e matinjak ostati ili nee ni jedan ,
esto dovedemo pele u stanje stresa , a da nismo ni svjesni toga .
Da je Nikola Tesla danas iv vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao ovjeanstvu ,
jer se njegov dar najvie
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan

Postovi: 1144
Pridruen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo
V
r
h

Re: Rojevi nagon - spreavanje, umjetno razrojavanje
Postao/la petar61 05 tra 2011, 12:49
Kad se konica napuni radilicama. nektarom i medom. Kad matica zalee maksimum legla.
sve vie pela nema posla. Sve sae ja izgraeno i puno legla ili meda. Pele se tada krenu u
rojenje.
Radilice izgrade matinjake, a matica zalee 3 - 5 matinjaka dnevno kroz desetak dana.
Kad je prvi matinjak zatvoren ve moemo oekivati prvenac roj.
Rojenje u pelarstvu nije samo problem zbog gubitka prinosa ve i zbog gubitka pela i vremena.
Najlake je stresti roj s grane ako je nisko i ako je na grani kad doemo na pelinjak.
priekamo neko vrijeme da se pele okupe u pletaru, a zatim ga istresemo u novu konicu.

Posao traje od 1 sat do dva sata, a u meuvremenu moemo raditi neto drugo. Meutim,
teko je procjeniti koji dan e tono izai prvenac i u koliko sati. Koliko e se zadrati na
grani dok ne odleti. Znai treba deurati i obilaziti konice i provjeravati ima li roja.
I tu se gubi najvie vremena. Ako se roj uhvati visoko na grani, posao je znatno otean.
Ako ne ulovimo maticu prilikom stresanja, roj e ponovo otii na granu. Puno posla,
a rezultat nesiguran to ekonomski nije opravdano.
Ako imamo vei broj konica na jednom mjestu, pa se istovremeno roji vie konica, stvar se moe
zakomplicirati spajanjem rojeva. Kao na slici koju koristim kao logo. Vea pletara, puna pela,
i jo vise 20 cm ispod i po dva do tri cm pela na stijenkama pletare. Najmanje dva roja, moda i
tri,
su se u zraku spojila i sjela na granu, a poslije su se sve pele skupile u pletaru.
Roj je kasnije istreen u standardnu a konicu i napunio je svih dvadeset ulica.
dva dana kasnije prilikom pregleda u konici je bilo samo 7 ulica pela. Rojevi su se razdvojili i
izgubljeno je vie od 50% svih pela koje su na slici jer su odletile s rojem koji je otiao.

Zbog toga treba izbjegavati prirodno rojenje.
Sad kad toliko puno znam o ivotu pela, sad mi se tek ini da nita neznam, i da u nita nisam siguran.

petar61
ita i pie, dobar

Postovi: 182
Pridruen: 10 sij 2011, 23:52
Lokacija: Varadin, Hrvatska
V
r
h

Re: Rojevi nagon - spreavanje, umjetno razrojavanje
Postao/la petar61 05 tra 2011, 13:50
Jo neto o maticama.

Dosta je mitova o maticama napisano.
Ope je uvrijeeno miljenje da su najbolje matice tihe smjene, pa rojeve, pa umjetno uzgojene,
a zadnje na listi su prisilne matice. Zavisi od autora i pelara redoslijed moe biti neto
drugaiji, ali su kod svih matice tihe smjene na prvom mjestu.

Meutim i tu su se pomjeali uzroci i poslijedice. I ne treba tako generalizirati.
Najbolje matice su matice iz jakih drutava koja su prepuna pela, koje odgajaju matice
s najveom panjom. Pelinje leglo zahtjeva temperaturu 36 oC, pa tako i matice.
Pothlaenje legla ispod te temperature uzrokuje produenje vremena koje treba peli da se izlee,
a jaa i dugotrajnija pothlaenja uzrokuju slabiji razvoj organa pele i skraeni ivotni vijek.
Matica koja je u matinjaku obilno hranjena i koju su pele neprekidno grijale na 36 oC
najbolja je matica. Ako je temperatura 34 oC u kojoj se nalazi zatvoreni matinjak i razvija se
matica.
Broj jajovoda koji se razviju u matice pada za 10 do 20% i ta matica ima i do 20% manju mo
nesenja jaja.
Znai dobra genetika, obilno hranjenje i stalna temperatura i vlaga i dobijamo idealne matice.

Pele ne u drutvu ne mogu vriti selekciju genetike kad matica snese jajace. Zbog toga one
izgrade
desetorostruko i vie matinjaka nego to je potrebno, a selekciju vre nakon to se matice izlegu.
Neki matinjaci na ruovima moda i nisu idealno grijani kad izleti prvenac i broj pela u konici se
smanji, ali pele same eliminiraju takve matice. Zbog toga su rojeve matice uvije vrlo visoko na
ljestvici kvalitete.

Matice tihe smjene. u drutvu je obino dobra situacija, jako drutvo s dovoljnim zalihama hrane.
Matica obino usporeno nese pa su jajaca i krupnija. pele izgrade jedan ili par matinjaka,
obino na idealnom mjestu, i posveuju mu maksimalnu panju. Obilno hrane i idealno griju.
Nema stresnih situacija kao kod rojenja, Mlada matica se oplodi ipone nositi.
Radilice su nepogreive i zbog toga su matice tihe smjene najbolje.

Prisilne matice su dosta na loem glasu ali ne svojom krivnjom nego zbog loe pelarske prakse.
Ako je u drutvu loa matica, zbog bolesti ili nekog drugog poremeaja,
drutvo slabi i kad matica strada ili nestane drutvo je prinueno odgojiti prisilnu maticu.
Drutvo je tada oslabljeno, sa upitnim zalihama hrane, i ako su loe pane prilike
nema dotoka nektara. Tako oslabljeno drutvo bira najmanje zlo od onoga to ima i gradi
matinjake
na leglu iz kojeg e se matica najprije izlei(prisilno). U takvoj looj situaciji obino je upitno
i grijanje matinjaka pa matica stvarno moe biti upitne kvalitete.

Meutim obino nije problem u tome. Ako je drutvo zdravo i relativno dosta jako (bar 8 ulica
pela)
i uz dobre pane prilike drutvo e izgraditi 10 do 29 matinjaka i ne moramo se bojati odabrati
e nepogreivo najbolju maticu od zaleenih matinjaka. Ako i radilice jesu odgojile koju maticu na
leglu starijem od tri dana, ta matica nee biti odabrana u jakom drutvu. Treba joj 1 do dva dana
due da se izlee, jer je ve hranjena 4 i peti dan kao pela, i slabije je kvalitete i radilice ju
eliminiraju. Zato se ne moramo bojati prisilnih matica u jakim drutvima.

Gdje je onda problem kod prisilnih matica i zato su na loem glasu.
Jedan razlog je to pele prisilne matice odgajaju kad je drutvo u problemima, ostalo bez matice,
i esto se u toj situaciji dogaa itav niz drugih nepogodnosti (loa paa,
rano proljee - upitan broj trutova za oplodnju, kasno u ljeto - drutvo previe oslabi dok
matica stasa i nespremno je za zimu). Ali takve situacije nisu este i rijetko se deavaju u praksi.

Osnovni uzrok to su prisilne matice na loem glasu je loa pelarska praksa.
U drutvu koje je krenulo u prirodni tijek rojenja situacija je idealna za odgoj matica. Puno hrane,
puno pela, matica polae jaja u matinjake i pele odgajaju matice od prvog dana kad je jaje
poloeno.
Svi matinjaci u tom drutvu imaju idealne uvjete i gotovo sve matice mogu biti vrhunske kvalitete.
Pa ako presaujemo matinjake u oplodnjake iz takvog drutva, ili uspijemo poloviti viak matica
prilikom rojenja dobiti emo vei broj kvalitetnih matica.

Kod prisilnih matinjaka nije takva situacija. Ako u drutvu ima 10 - 20 prisilnih matinjaka i
pokuamo iskoristiti to vei broj ugradnjom u oplodnjake dobiti emo prisilne matice koje bi pele
eliminirale zbog loe kvalitete. Biti e i dobrih i srednje dobrih i loih matica.
Druga situacija je ako iz jakog drutva izdvojimo nekoliko okvira legla da si pele same
odgoje maticu, obino nikada ne izdvojimo idealnu koliinu pela (bar 6 - 7 ulica) koja bi bila
sposobna odgojiti dovoljan broj matinjaka za kvalitetan izbor. Ako stavimo previe legla a premalo
meda pele e do smrti grijati leglo, dotoka nektara nee biti i pojaviti e se nestaica hrane.
Ako se pogode i nepovoljne vremenske prilike vrlo teko iz tako izdvojenih okvira moemo oekivati
kvalitetnu prisilnu maticu.

Za umjetno razrojavanje kada elimo poveati broj drutava a imati male gubitke prinosa moramo
voditi rauna o matinjacima. Da oko matinjaka uvije bude prepuno pela i dovoljno hrane.
I naravno da nam matinjaci prilikom izrojavanja ne budu izloeni predugo dnevnoj temperaturi
zraka.
Sad kad toliko puno znam o ivotu pela, sad mi se tek ini da nita neznam, i da u nita nisam siguran.

petar61
ita i pie, dobar

Postovi: 182
Pridruen: 10 sij 2011, 23:52
Lokacija: Varadin, Hrvatska
V
r
h

Re: Rojevi nagon - spreavanje, umjetno razrojavanje
Postao/la petar61 05 tra 2011, 14:20
Uzroci, prepoznavanje i spreavanje rojenja.

Rojenje uzrokuje veliki broj nezaposlenih pela u dobi do 21 dan.
Jo ih zovemo i kune pele jer obavljaju sve poslove u konici.
iste sae, hrane leglo, grade sae, prihvaaju nektar od sakupljaica i
odlau ga i pretvaraju u med, prihvaaju pelud i odlau u sae.

Ovako veliki broj nezaposlenih pela te dobi obino se pojavljuje kad je konica puna meda,
leglo je u maksimumu (8 okvira) mlade pele koje se legu potiskuju neto starije pele s legla
i te pele nemaju posla i uzrokuju rojenje.

Prvi znakovi rijevog nagona su: zaleeno trutovsko leglo, zapoeti matinjaci.
kad su matinjaci zaleeni rojevi nagon je ve u visokoj azi i radno raspoloenje
pela opada. Pele se tede, ne rade i ne troe se, stvaraju masne zalihe u zatku.
Na taj nain si pele produavaju ivot a s zalihama su spremne u novom stanu izdrati
dui period i bolje raditi. U tako poodmakloj fazi vrlo je teko podii radno raspoloenje pela
i spreiti rojenje. Nikad nisam niti pokuao trganjem matinjaka otkloniti rojevi nagon jer
samo se odgaa rojenje a radno raspoloenje vrlo malo raste. Prije nego su matinjaci zaleeni
Treba poduzimati radnje da se zaposle sve kune pele.
To se postie dodavanjem satnih osnova za izgradnju saa. Proirenjem konice dodavanjem
nastavaka.
I oduzimanjem meda (Vrcanje ili davanje slabijim drutvima da bi se pospjeio razvoj).
dodavanjem satnih osnova pele su zaposlene izgradnjom saa, a kad je sae izgraeno moraju ga
napuniti medom. Nastavljanjem i oduzimanjem meda poveava se koliina praznog saa i pele
mlae od 21 dan kreu u sakupljanje nektara, a kune su zaposlene odlaganjem i preradom nektara
u med.
T moe nastati problem nepovoljnih panih prilika, kad nema unosa nektara, pa e pele ostati
nezaposlene i bez obzira na sve nae radnje otii e u rojevi nagon.
Suprotno, ako su matinjaci ve zaleeni, a bagrem krene, unos nektara poraste, pele se zaposle
i odustanu od rojenja. Porue matinjake i sve se angairaju na prikupljanju nektara.
Loa paa moe uzrokovati rojenje, a dobra moe otkloniti rojevi nagon.

Niti jedno niti drugo nije pravilo, zavisi od sluaja do sluaja. Zato se ne moemo osloniti
na to da e poetkom bagremove pae pele odustati od rojenja i poveati radno raspoloenje.
Sad kad toliko puno znam o ivotu pela, sad mi se tek ini da nita neznam, i da u nita nisam siguran.

petar61
ita i pie, dobar

Postovi: 182
Pridruen: 10 sij 2011, 23:52
Lokacija: Varadin, Hrvatska
V
r
h

Re: Rojevi nagon - spreavanje, umjetno razrojavanje
Postao/la petar61 05 tra 2011, 14:41
Principi umjetnog razrojavanja.

Kod umjetnog razrojavanja osnovni cilj koji elimo postii je vratiti radno raspoloenje
pela i imati jednu brojno jaku zajednicu koja nee imati pretjerane gubitke prinosa u glavnoj pai.

Ve sam govorio da je radno raspoloenje roja najvie. Zna se dogoditi da jaki roj neposredno
pred glavnu pau iskoristi bolje glavnu pau nego neko drutvo koje se nije izrojilo.
Legla je minimum, ako je jaki roj brzo izgradi 10 satnih osnova, i ako nastavljamo s izgraenim
saem
veina pela se angaira na unosu nektara.

Umjetnim razrojavanjem pokuavamo preskoiti 27 dana perioda rojenja u kojem je radno
raspoloenje
pela minimalno.

Ako elimo poveati broj pelinjih drutava i imati dobar prinos, najbolje je raunati
s jednim novim drutvom i jednim jakim drutvom koje je izalo iz rojevog nagona i ponaa
se kao roj (veliko radno raspoloenje). Umjetnim nainom razrojavanja moemo sami utjecati
na koliinu pela u takvom drutvu koje e ostvariti prinos.

Ako nam ne treba novo drutvo a imamo dovoljno vremena do glavne pae, nakon umjetnog
razrojavanja
kad se radno raspoloenje u drutvima podigne, moemo ih ponovo spojiti u jedno za glavnu pau.

Stipo je spominjao Venera i njegove metode, ali tek ove godine u neto pokuati raditi kao u
Venerovoj metodi, pa nemam iskustva i ne elim o tome dok ne isprobam.
Ali mogu ve sada zamisliti situaciju kad smo umjetno razrojili drutvo na dva drutva i
pomou snelgrove daske oduzimamo jednom sakupljaice u korist drugoga koje e iskoristiti glavnu
pau.

Za sada toliko. prestalo je puhati, idem pelama. Nastavak slijedi. Pokuati u opisati
im vie naina razrojavanja u slijedeim danima, navesti prednosti i mane.

Nema idealnog rijeenja za sve. Uvjek treba odabrati optimalno rijeenje u tom trenutku.
Sad kad toliko puno znam o ivotu pela, sad mi se tek ini da nita neznam, i da u nita nisam siguran.

petar61
ita i pie, dobar

Postovi: 182
Pridruen: 10 sij 2011, 23:52
Lokacija: Varadin, Hrvatska
V
r
h

Re: Rojevi nagon - spreavanje, umjetno razrojavanje
Postao/la petar61 05 tra 2011, 16:14
LATHAMOV nain isterivanja roja.

Kada se na pelinjaku nae zajednica spremna na rojenje, od nje se moe odmah napraviti umjetni
roj
koji e moi i narednu glavnu pau u velikoj meri iskoristiti.
Uzmu se tri letve ili tri jaa tapa, dugaka oko 1,20 m. te se na jednom kraju zaveu tako da se
suprotni krajevi mogu rairiti u obliku tronoca.Na gornji vezani kraj uvrsti se vea svjea lisnata
grana tako da njezin vrh dopire do zemlje. Zajednica koja je spremna za rojenje ukloni se sa svoga
mjesta nekoliko koraka dalje, a na njezino mjesto postavi tronoac s granom.
Zatim se u konici nae matica i zajedno sa pelama na tom okviru strese na zemlju kraj vrha grane.
S ostalih okvira u konici takoer se stresu pele, osim jedne treine koje su na leglu.
Konica se ostavi podalje nekoliko sati a u to vrijeme obavljaju se drugi poslovi na pelinjaku.
Dotle e se isterani roj uhvatiti za granu, te se kasnije moe smestiti po elji.
Konica se vrati na svoje mesto ili se na njezino mesto postsvi ona sa isteranim rojem.
Ovakav roj slian je prirodnom roju,i pele u njemu dae se na posao poput onih u prirodnom roju.
Ne smije mu se jedino dati izgraeno sae, nego okviri sa satnim osnovama.

Iz knjige" Pelarstvo" autora :Josip Beli, Josip Katalini i dr.
Knjigu se moe skinuti s intreneta a link je postavljen na temi "knjige u PDF".

I cilj smo postigli. Istjerani roj odmah ima radno raspoloenje kao i prirodni roj,
a jai je od prirodnog prvenca.
Drutvo koje smo izrojili prepuno je meda, legla koje se neprekidno lee i pela koje e si odgojiti
jednu maticu vrhunske kvalitete. Moemo iz drutva uzeti nekoliko lijepih matinjaka i ugraditi u
oplodnjake.
Rojeve matice su sve odgajane od prvog dana u idealnim uvjetima i ako je matinjak lijep krupan
dobiti emo kvalitetnu maticu. Vrlo brzo se i u tom drutvu vraa radno raspoloenje,
jer se ponaa kao drutvo koje se izrojilo prirodnim putem i dalo 3 roja. U tom drutvu matica
e poeti nesti za dvadesetak dana nakon razrojavanja, a tada e gotovo sve leglo koje se zateklo
prilikom razrojavanja izai. 8 okvira legla s 4 - 5 tisua zaleenih stanica saa na okviru i za
dvadeset dana
imamo drutvo od 40 - 50 tisua pela bez legla koje je spremno iskoristiti pau maksimalno.

Umjesto etiri osrednja drutva koja bi dobili prirodnim razrojavanjem, dobijemo umjetni roj
veoma
velike snage i izrojeno drutvo koje vrhunac dostie nakon 20 dana. Roj je odmah spreman
iskoristiti glavnu pau a izrojeno drutvo za 20 dana dok se izlee sve leglo.

Posao smo obavili u relativno kratkom roku pola sata do sat vremena.
Mali nedostaci su to se trema ekati par sati, i to mora biti lijepo vrijeme. ako je vie dana za
redom kia
ili hladno vrijeme nije pametno leglo i matinjake izlagati vremenskim neprilikama.
A kad zagrije sunce nakon par dana roj moda i sam izae. Ako roj nije izaao, raenje matice koja
je spremna za rojenje u tako jakom drutvu je gotovo nemogua misija pogotovo ako matica nije
oznaena. Matica spremna za rojenje koja vie ne lee je brza i veliinom ne odskae od veliine
pele pa ju je teko nai.
Sad kad toliko puno znam o ivotu pela, sad mi se tek ini da nita neznam, i da u nita nisam siguran.

petar61
ita i pie, dobar

Postovi: 182
Pridruen: 10 sij 2011, 23:52
Lokacija: Varadin, Hrvatska
V
r
h

Re: Rojevi nagon - spreavanje, umjetno razrojavanje
Postao/la petar61 05 tra 2011, 16:43
TARANOV nain isterivanja roja.

Uklanjanje aktivno rojevnih pela.
Taranov (SSSR)naziva one pele koje uzrokuju rojenje aktivno rojevnim pelama.
On ih posebnim postupkom izdjeli iz zajednice koja se sprema na rojenje,
tako da u roj odlaze sve takve pele.
Najprije se naini strm stalak od dve daske, irok 30 cm.i dug 50 cm. Na jednoj se strani
daske meusobno zabiju po duini, na drugoj se odmaknu tako da se jedna prema drugoj nalaze pod
kutom
od 45. U takvoj udaljenosti utvrde se pomou uzanih preki. Visina tog stalka treba da odgovara
visini
leta. Dobro je gornju stranu daske namazati propolisom.
Stalak se namjesti ispred konice tako da je udaljen od leta 10 cm. Nakon toga stresu se na
podnoje stalka sve pele iz konice, zajedno sa maticom. Starije pele podii e se i u letu
vratiti natrag u konicu. Mlade pele, pa i one aktivno rojevne, puzat e po stalku prema konici,
ali e ih razmak do leta zaustaviti i one e se pomalo skupljati u hrpu ispod stalka gde e i ostati
da vise. Tako e se za 1,5 do 2 sata izvriti deljenje, i gotov e roj mirovati kao i prirodni roj.
Pred vee se moe odneti sa stalka i stresti u konicu. Njena se konica moe postaviti upravo kraj
one iz koje je istresen, jer se pele roja nee vraeti.
Drugog dana daju se na posao s energijom koja je svojstvena prirodnom roju.

U izrojenoj zajednici rojevi nagon prestaje i nema drugenca.

Iz knjige" Pelarstvo" autora :Josip Beli, Josip Katalini i dr.
Knjigu se moe skinuti s intreneta a link je postavljen na temi "knjige u PDF".

U knizi ima i slika. Prednost je jer ne moramo traiti maticu. jednostavno istresemo
sve pele iz konice. Ako je prvenac s starom maticom ve izaao, a izlegla s4e mlada matica
Nita nismo pogreili jer e umjetni roj imati mladu maticu. Ovu metodu sam koristio.
Jako je jednostavna i preporuio bih je svim pelarima.
Sad kad toliko puno znam o ivotu pela, sad mi se tek ini da nita neznam, i da u nita nisam siguran.