Element I

S V E U I L I T E U S P L I T U
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE U SPLITU

SRAN PODRUG
ELEMENTI STROJEVA 1
ZBIRKA ZADATAKA

Split, 2005.

2
SADRAJ
1. zadatak vijani spoj 4
2. zadatak elastini vijani spoj 8
2.1 Stupanj sigurnosti protiv loma uslijed zamora materijala na navoju u odnosu na maksimalna
naprezanja 8
2.2 Stupanj sigurnosti protiv loma uslijed zamora materijala na navoju u odnosu na amplitudna
naprezanja 15
2.3 Stupanj sigurnosti brtvljenja 15
2.4 Stupanj sigurnosti vijka prema teenju materijala u struku vijka 15
3. zadatak runa dizalica 18
3.1 Dimenzioniranje vretena s obzirom na izvijanje 19
3.2 Kontrola naprezanja u vretenu 20
3.3 Stupanj sigurnosti s obzirom na izvijanje 22
3.4 Provjera samokonosti vretena i izraunavanje stupnja djelovanja vretena 24
3.5 Kontrola visine matice 25
4. zadatak rastavljivi stezni spoj s koninim dosjedom 26
4.1 Sigurnost steznog spoja protiv klizanja 27
4.2 Sigurnost kraja vratila protiv teenja 29
5. zadatak uzduni stezni spoj 31
5.1 Moment kojeg moe prenijeti spojka 32
5.2 Materijal glavine 34
6. zadatak radijalni zatik 35
7. zadatak pero 37
8. zadatak zavareni spoj optereen statiki 39
9. zadatak zavareni spoj optereen dinamiki 42
10. zadatak vreteno, zatik i zavar 44
10.1 Brzina vrtnje vretena 45
10.2 Snaga na vretenu 45
10.3 Materijal vretena 46
10.4 Pritisak na navoju matice 46
10.5 Promjer cilindrinog zatika 47
10.6 Potrebna duljina zavara 47
3
11. zadatak opruga 48
12. zadatak - ispitni 51
12.1 Opruga 52
12.2 Vijak 54
12.3 Zavar 55
13. zadatak vratilo jednostepenog reduktora 57
13.1 Izraunavanje reakcija na leajnim mjestima pogonskog vratila 59
13.2 Dimenzioniranje vratila 59
13.3 Momenti savijanja i uvijanja po presjecima pogonskog vratila 61
13.4 Stupnjevanje vratila 63
13.5 Proraun leaja 64
13.6 Kontrolni proraun dinamike sigurnosti 67
14. zadatak vratilo dvostepenog reduktora 78
14.1 Proraun vratila 78
14.2 Odabir leaja 80
15. zadatak - ispitni 83
15.1 Okretni moment koji se moe prenijeti koninim steznim spojem 84
15.2 Stupanj sigurnosti opruge u odnosu na granicu loma pri torziji 85
15.3 Dimenzioniranje vratila 85
15.4 Stupanj sigurnosti vratila u odnosu na lom uslijed zamora materijala 86
15.5 Stupanj sigurnosti vijka u odnosu na granicu teenja 88
15.6 Maksimalno naprezanje u zavaru 89
16. zadatak ispitni 91

Elementi strojeva 1 VIJANI SPOJ
Katedra za elemente strojeva Sran Podrug
4
1. ZADATAK VIJANI SPOJ
Dvije ploe priteu se vijkom M12 iz elika klase vrstoe 6.8. Kod kolike rune sile na kraku kljua od
25 cm e doi do loma vijka?
Zadano je da su reducirani faktor trenja na navoju vijka i faktor trenja podloge jednaki i iznose 0,15, te
da je promjer rupe kroz koju prolazi vijak 14 mm.
Zadano:
vijak M 12 d = 12 mm, P = 1,75 mm ' = 0,15
Klasa vrstoe 6.8
0
= 0,15
l = 25 cm d
h
= 14 mm

RJEENJE:
Do loma e doi kada ekvivalentno naprezanje u najmanjem presjeku vijka dosegne vrijednost vlane
(statike) vrstoe materijala:

2 2
ekv v t m
3 R = + = . (16.1)
Mjerodavni presjek vijka u sluaju statikih naprezanja je onaj popreni presjek koji u dijelu vijka s
navojem prenosi naprezanje.
Prilog - ISO metriki navoj
MATICA
VIJAK
60
P
H
/
8
H
1
H
/
4
P/2
H
d
j
d
2
d
H
/
6
R
d
N

Slika 1.1 ISO metriki navoj

5
Karakteristine veliine navoja (promjeri, dubine i zaobljenja) sa slike 1.1 mogu se oitati u tablicama za
odgovarajui navoj (Kraut, B., Strojarski prirunik; Jelaska, D., Prednapregnuti vijani spoj (Uputstvo za
proraun), FESB-Split, 2001.; itd.). Takoer, nazivni promjer i uspon navoja definiraju sve
karakteristine veliine ISO metrikog navoja, pa se one mogu izraunati prema sljedeim izrazima:
Teoretska dubina ISO metrikog navoja (iz rafiranog trokuta sa slike 1.1):
o
2 3
0, 86603
tan30 2
P
H P P = = =
Nosiva dubina navoja:
1
5
0, 54127
4 8 8
H H
H H H P = = =
Srednji promjer navoja vijka:

2
3
2 0, 64952
2 8 4
H H
d d d H d P
| |
= = =
|
\ .
(16.2)
Promjer jezgre vijka:

j
17
2 1, 22688
6 8 12
H H
d d H d H d P
| |
= = =
|
\ .
(16.3)
Promjer presjeka koji prenosi naprezanje:

+
= =
2 j
N
0, 9382
2
d d
d d P (16.4)
Polumjer zaobljenja navoja u korijenu:
0, 14434
6
H
R P = = .
Promjer presjeka koji prenosi naprezanje u konkretnom sluaju prema izrazu (16.4) iznosi:
= = =
N
0, 9382 12 0, 9382 1, 75 10, 358 mm d d P .
Povrina poprenog presjeka vijka koja prenosi naprezanje:

= = =
2 2
2 N
N
10, 358
84, 264 mm
4 4
d
A .
Polarni moment otpora povrine poprenog presjeka vijka koja prenosi naprezanje:

= = =
3 3
3 N
0,N
10, 358
218, 2 mm
16 16
d
W .

6
Vlano naprezanje vijka:
= = =
pr pr 2 2
v pr
N
1, 187 10 N mm
84,264
F F
F
A
,
gdje je: F
pr
sila u vijku (prednaponska sila).
Moment na navoju vijka je:
( ) = +
2
v pr
tan '
2
d
T F , (16.5)
gdje je: d
2
srednji promjer navoja,
kut uspona navoja,
' reducirani kut trenja na navoju.
Kut uspona navoja:
=
2
arctan
P
d
, (16.6)
gdje je P uspon navoja:
Srednji promjer navoja prema izrazu (16.2) iznosi:
2
0, 64952 12 0, 64952 1, 75 10, 863 mm d d P = = = .
Uvrtavanjem u izraz (16.6) dobiva se:
= = =

o
2
1, 75
arctan arctan 2, 935
10, 863
P
d
.
Reducirani kut trenja na navoju:
o
' arctan ' arctan0, 15 8, 531 = = = .
Uvrtavanjem u izraz (16.5) izraunava se moment na navoju vijka:

( )
= + =
o o
v pr v
10, 863
tan 2, 935 8, 531 1, 102 Nmm
2
T F F . (16.7)
Naprezanje uslijed uvijanja na navoju vijka:
= = =
pr 3 2 v
t pr
0,N
1, 102
5, 05 10 N mm
218, 2
F
T
F
W
.
Ekvivalentno naprezanje vijka:

( ) ( )

= + = + =
2 2
2 2 2 3 2
ekv v t pr pr
3 1, 187 10 3 5, 05 10 0, 01474 N mm F F .
7
Zadana je klasa vrstoe vijka 6.8:
Kl.v. 6.8
= = =
2
e m
Granica teenja 0, 8 0, 8 600 480 N mm R R
2
m
Vlana vrstoa 6 100 600 N mm R = =

Izjednaavanjem, prema izrazu (16.1), ekvivalentnog naprezanja i vlane vrstoe izraunava se sila u
vijku:
= =
pr
600
40706 N
0, 01474
F .
Moment kljua je jednak zbroju momenta na navoju vijka i momenta podloge:

k v p
T T T = + . (16.8)
Moment na navoju vijka prema izrazu (16.7) iznosi:
= = =
v pr
1, 102 1, 102 40706 44858 Nmm T F
Moment podloge je:

+
=
0
p pr 0
4
s d
T F , (16.9)
gdje je:
0
faktor trenja podloge,
s otvor kljua,
d
0
promjer rupe kroz koju prolazi vijak.
Otvor kljua za vijke sa esterokutnom glavom nalazi se u tablicama za odgovarajui navoj, a moe se i
priblino izraunati iz izraza:
1, 5 1, 5 12 18 mm s d = = = .
Uvrtavanjem poznatih vrijednosti u izraz (16.9) dobiva se:
p
18 14
40706 0, 15 48847 Nmm
4
T
+
= = .
Odnosno moment kljua pri kojem dolazi do loma vijka je:
k
44858 48847 93705 Nmm T = + = .
Runa sila pri kojoj dolazi do loma vijka iznosi:
k
r
93705
375 N
250
T
F
l
= = = .
Elementi strojeva 1 ELASTINI VIJANI SPOJ
8
2. ZADATAK ELASTINI VIJANI SPOJ
Poklopac cilindra diesel-motora vezan je za plat motora s 12 vijaka M 24 1,5 klase vrstoe 12.9. Vijci
su pritegnuti s momentom kljua od 1000 Nm, a u radu su dodatno aksijalno optereeni zbog
pulsirajue sile, koja u cilindru promjera 500 mm nastaje kod maksimalnog pritiska od 5,5 MPa.
Ako je amplituda trajne dinamike vrstoe vijka pri pulsirajuem ciklusu naprezanja (ciklusu s
faktorom asimetrije jednakom nuli) jednaka 120 N/mm
2
i ako se pretpostavi da je amplituda dinamike
vrstoe vijka neovisna o asimetriji ciklusa, potrebno je odrediti:
2.1 Stupanj sigurnosti protiv loma uslijed zamora materijala na navoju u odnosu na maksimalna
naprezanja
2.2 Stupanj sigurnosti protiv loma uslijed zamora materijala na navoju u odnosu na amplitudna
naprezanja
2.3 Stupanj sigurnosti brtvljenja
2.4 Stupanj sigurnosti vijka prema teenju materijala, ako je najmanji promjer vijka 20 mm.
Zadan je odnos koeficijenata krutosti podloge i vijka 7,6, reducirani faktor trenja na navoju 0,18, i
faktor trenja podloge 0,12.
Zadano:
12 vijaka M 241,5 d = 24 mm, P = 1,5 mm
R
A
= konst.
Klasa vrstoe 12.9 C
p
/C
v
= 7,6
T
k
= 1000 Nm
' = 0,18
D = 500 mm
0
= 0,12
p = 5,5 MPa d
s
= 20 mm
R
A,tabl
= 120 N/mm2

RJEENJE:
2.1 Stupanj sigurnosti protiv loma uslijed zamora materijala na navoju u odnosu na
maksimalna naprezanja
Moment kljua je jednak zbroju momenta na navoju vijka i momenta podloge:

k v p
T T T = + . (17.1)

9
Moment na navoju vijka je:
( )
2
v pr
tan '
2
d
T F = + , (17.2)
gdje je: F
pr
sila prednaprezanja u vijku.
Moment podloge je:

h
p pr 0
4
s d
T F
+
= . (17.3)
Uvrtavanjem izraza (17.2) i (17.3) u izraz (17.1) moe se dobiti izraz za izraunavanje sile
prednaprezanja u vijku:

( )
k
pr
2 h
0
tan '
2 4
T
F
d s d
=
+
+ +
. (17.4)
Srednji promjer navoja vijka M 24 1,5, prema izrazu (16.2):
2
0, 64952 24 0, 64952 1, 5 23, 026 mm d d P = = = .
Kut uspona navoja:
= = =

o
2
1, 5
23, 026
P
d
.
o
' arctan ' arctan0, 18 10, 204 = = = .
Otvor kljua za vijke sa esterokutnom glavom:
1, 5 1, 5 24 36 mm s d = = = .
Promjer rupe kroz koju prolazi vijak M 24 1,5 prema Jelaska, D., Prednapregnuti vijani spoj
(Uputstvo za proraun), FESB-Split, 2001., za fini provrt iznosi
h
25 mm d = .
Sada se uvrtavanjem u izraz (17.4) moe izraunati sila prednaprezanja u vijku:
( )
3
pr
1000 10
241 kN
23, 026 36 25
tan 1, 188 10, 204 0, 12
2 4
F

= =
+
+ +
.
Sila pritiska u cilindru:
2 2
c
500
5, 5 1080 kN
4 4
D
F p

= = = .

10
Radna sila po jednom vijku:
c
r
1080
90 kN
12 12
F
F = = = .
Prilog - Dijagram elastinog vijanog spoja
'
'
'
'
Fpr
Fmin=Fb
Fmax
Fmin=Fb
Fpr
Fpr
p = 0
Fpr = 0
p = 0
Fpr = 0
p = 0
Fpr = 0

a) b) c)
Slika 2.1 Promjene duljina vijka i podloge
Na slici 2.1a) prikazan je vijak, koji spaja poklopac cilindra diesel-motora s platem motora, prije
pritezanja i prije djelovanja pritiska, odnosno radne sile.
Na slici 2.1b) prikazano je stanje nakon pritezanja vijka, a prije djelovanja radne sile. Uslijed pritezanja
vijak se produlji za , a podloga se stlai za . Promjene duljina vijka i podloge u ovisnosti o sili koja na
njih djeluje mogu se pratiti u dijagramu sila-produljenje koji je prikazan na slici 2.2. Izduenje vijka
odvija se po pravcu iji je koeficijent smjera jednak (arctan C
v
) (C
v
je koeficijent krutosti vijka i ovisi o
duljini, promjeru i materijalu vijka). Stlaenje podloge odvija se po pravcu iji je koeficijent smjera
( - arctanC
p
) (C
p
je koeficijent krutosti podloge).
Na slici 2.1c) prikazano je stanje nakon djelovanja radne sile. Sila u vijku se poveava samo za dio
narinute radne sile, a drugi dio se troi na smanjenje sile u podlozi. Uslijed toga vijak se dodatno
produljuje za ( ) ' , a podloga se otputa za ( ) ' , pa je maksimalna sila u vijku F
max
, a sila na
podlozi (sila brtvljenja) F
b
.
11
2
F
a
arctanCv arctanCp
p
r
o
d
u
l
j
e
n
j
e

v
i
j
k
a
s
t
l
a
c
e
n
j
e

p
o
d
l
o
g
e
Fpr
Fr
F
m
a
x
Fb
s
i
l
a
produljenje

'
'
' = '

Slika 2.2 Dijagram ovisnosti produljenja o sili elastinog vijanog spoja
Sa slike 2.2 moe se uoiti da je dodatno produljenje vijka nakon djelovanja radne sile jednako
otputanju podloge:
' ' = .
Iz ove jednakosti i iz odnosa sa slike 2.2
pr pr
max b
v v p p
' , , , '
F F
F F
C C C C
| |
= = = =
|
|
\ .
moe se izvesti izraz
za izraunavanje iznosa amplitudne sile F
a
:
pr pr p pr b
max b r a r
v v p p v max pr a a
2
1
2 2
F F C F F
F F F F F
C C C C C F F F F

= = = =

r
a
p
v
1
2
1
F
F
C
C
=
+
. (17.5)
a
1 90
5, 23 kN
2 1 7, 6
F = =
+
.
Promjer jezgre vijka za ISO metriki navoj prema izrazu (16.3) je :
j
1, 22688 24 1, 22688 1, 5 22, 160 mm d d P = = = .
Povrina poprenog presjeka jezgre vijka:
= = =
2
2
j 2
j
22, 16
386 mm
4 4
d
A

.
12
Prednaprezanje u jezgri vijka:
= = =
3
pr 2
pr
j
241 10
624, 4 N mm
386
F
A
.
Moment na navoju vijka:
( ) ( )
= + = + =
3 o o 3 2
v pr
23, 026
tan ' 241 10 tan 1, 188 10, 204 559, 1 10 Nmm
2 2
d
T F
Naprezanje uslijed uvijanja u jezgri vijka:
=
v
t
0,j
T
W
, (17.6)
gdje je W
0,j
polarni moment otpora povrine poprenog presjeka jezgre vijka:

= = =
3
3
j 3
p,s
22, 16
2137 mm
16 16
d
W .
Uvrtavanjem u izraz (17.6):
= =
3
2
t
559, 1 10
261, 6 N mm
2137
.
Ekvivalentno naprezanje uslijed pritezanja u jezgri vijka:
= + = + =
2 2 2 2 2
pr,e pr t
3 624, 4 3 261, 6 771, 5 N mm .
Amplitudno naprezanje u jezgri vijka:
= = =
3
2 a
a
j
5, 23 10
13, 5 N mm
386
F
A
.
Maksimalno ekvivalentno naprezanje u jezgri vijka:
= + = + =
2
max pr,e a
2 771, 5 2 13, 5 798, 5N mm .
Prilog Smithov dijagram
Prema slici 2.3 dinamika vrstoa je jednaka:

( ) ( )

= +
+ +
D D 1 pr,e
2 1
2 1 2 1
r
R b R k
k r k r
, (17.7)
odnosno amplituda dinamike vrstoe je jednaka:

( )
( ) ( )
( )

=
+ +
A D 1 pr,e
1 1 1
2 1 2 1
r k r
R b R
k r k r
, (17.8)
gdje je: r koeficijent asimetrije ciklusa,
13
R
-1
dinamika vrstoa za koeficijent asimetrije ciklusa r = -1,
k
nagib linije dinamike vrstoe u Smithovom dijagramu,

b
D
zbirni faktor utjecaja na dinamiku vrstou.

R
D
R
A
R
e
R
m
arctan k
Rm
Re
bDR0
bDR-1
pr,e
pr,e bDR0/2 sr
r

=

0
s
r
p
r
m
a
x
R
A
,
t
a
b
l
4
5

Slika 2.3 Shematizirani Smithov dijagram
Iz slike 2.3 nagib linije dinamike vrstoe u Smithovom dijagramu je:
D 0 D 1
D 0
2
b R b R
k
b R

= ,
gdje je: R
0
dinamika vrstoa za koeficijent asimetrije ciklusa r = 0.
Proizlazi da je dinamika vrstoa za koeficijent asimetrije ciklusa r = -1 jednaka:
( )
1 0
1
2
2
R R k

= , (17.9)
Za pulsirajui ciklus naprezanja (r = 0) i uvrtavanjem izraza (17.9) u izraze (17.7) i (17.8) dobiva se:

= + = +

D D 0 pr,e A,tabl pr,e
2
2 2
k k
R b R R
k k
, (17.10)

= =

A D 0 pr,e A,tabl pr,e
1 1 1
2 2 2
k k
R b R R
k k
(17.11)
14
jer je =
A,tabl D 0
1
2
R b R
Zadatkom je zadano da je R
A
= konst., to znai da je linija dinamike vrstoe nagnuta pod kutom od
45
o
(slika 2.4), odnosno:
1 k
= .
Iz izraza (17.10) i (17.11) proizlazi:
=
A A,tabl
R R ,
= +
D A,tabl pr,e
2 R R .
Uvrtavanjem poznatih vrijednosti u prethodne izraze dobivaju se dinamika vrstoa i amplituda
dinamike vrstoe:
=
A
120 MPa R ,
= + =
D
2 120 771, 5 1011, 5 MPa R .
R
D
R
A
R
e
max
Re
bDR0
bDR-1
pr,e
pr,e bDR0/2 sr
r

=

0
s
r
m
a
x
R
A
,
t
a
b
l

Slika 2.4 Shematizirani Smithov dijagram za sluaj konstantne amplitude dinamike vrstoe

Stupanj sigurnosti protiv loma uslijed zamora materijala na navoju u odnosu na maksimalna naprezanja:
= = =
D
max
1011, 5
1, 27
798, 5
R
.
15
2.2 Stupanj sigurnosti protiv loma uslijed zamora materijala na navoju u odnosu na
amplitudna naprezanja
= = =
A
a
a
120
8, 82
13, 6
R
.
2.3 Stupanj sigurnosti brtvljenja
Stupanj sigurnosti brtvljenja ili stupanj sigurnosti protiv razdvajanja spojenih dijelova izraunava se iz
izraza:
=
pr
b
pr b
F
F F
. (17.12)
Prema slici 2.2 sila brtvljenja se moe izraunati iz izraza:
=
b max r
F F F . (17.13)
Maksimalna sila u vijku jednaka zbroju sile prednaprezanja i dvostruke amplitudne sile:

max pr a
2 241 2 5, 23 251, 46 kN F F F = + = + = .
Uvrtavanjem u izraz (17.13) dobiva se sila brtvljenja:
= =
b
251, 46 90 161, 46 kN F
Uvrtavanjem u izraz (17.12) dobiva se stupanj sigurnosti brtvljenja:
= =
b
241
3, 03
241 161, 46

2.4 Stupanj sigurnosti vijka prema teenju materijala u struku vijka
Prilog strukiranje vijka
to je vijak tanji u struku, to je elastiniji, pa je manje dinamiki napregnut, jer manji dio radne sile
otpada na vijak. No, u tome se ne smije pretjerivati, jer se naprezanja u struku mogu opasno pribliiti
granici teenja. Zato se preporua za stanjeni dio vijka uzeti 75% do 95% promjera jezgre vijka.
d
s

Slika 2.5 Strukirani vijak
Na slici 2.6 prikazane su u dijagramu ovisnosti produljenja o sili razlike za krui vijak (1) i elastiniji
vijak (2). Vijci su na istoj podlozi pritegnuti jednakom silom prednaprezanja F
pr
i optereeni jednakom
radnom silom F
r
. Elastiniji vijak ima poloeniju karakteristiku produljenja (
v2 v1
C C < ), manji dio radne
16
sile dodatno produljuje elastiniji vijak (
a2 a1
F F < ), pa je onda maksimalna sila u elastinijem vijku manja
(
max 2 max1
F F < ).
2
F
a
1
arctanCv1
Fpr
Fr
F
m
a
x
1
s
i
l
a
produljenje
1
2
F
a
2
F
m
a
x
2
arctanCv2
2
arctanCp arctanCp

Slika 2.6 Elastiniji vijak manja maksimalna sila u vijku
Povrina poprenog presjeka struka vijka:
= = =
2 2
2 s
s
20
314 mm
4 4
d
A

.
Prednaprezanje u jezgri vijka:
= = =
3
pr 2
pr
s
241 10
767, 5 N mm
314
F
A
.
Polarni moment otpora povrine poprenog presjeka struka vijka:

= = =
3 3
3 s
0,s
20
1571 mm
16 16
d
W .
Naprezanje uslijed uvijanja u struku vijka:

= = =
3
2 v
t
0,s
559, 1 10
355, 9 N mm
1571
T
W
.
Ekvivalentno naprezanje uslijed pritezanja u struku vijka:
= + = + =
2 2 2 2 2
pr,e pr t
3 767, 5 3 355, 9 984, 4 N mm .
Amplitudno naprezanje u struku vijka:
17
= = =
3
2 a
a
s
5, 23 10
16, 7 N mm
314
F
A
.
Maksimalno ekvivalentno naprezanje u struku vijka:
= + = + =
2
max pr,e a
2 984, 4 2 16, 7 1017, 8N mm .
Zadana je klasa vrstoe vijka 12.9:
Kl.v. 12.9
= = =
2
e m
Granica teenja 0, 9 0, 9 1200 1080 N mm R R
2
m
Vlana vrstoa 12 100 1200 N mm R = =

Stupanj sigurnosti prema teenju materijala u struku vijka:
= = =
e
e
ekv
1080
1, 06
1017, 8
R
s .
Elementi strojeva 1 VRETENO
18
3. ZADATAK RUNA DIZALICA
Runa dizalica treba dizati teret od 50 kN. Vreteno (1) s trapeznim navojem je iz 0360, a matica (2) iz
bronce. Hod vretena je 150 mm, visina matice je 120 mm, a duljina dijela vretena u matici i u glavi (3) je
60 mm. Doputeni povrinski pritisak izmeu vretena i matice je 7,5 MPa, a faktor trenja na navoju je
0,1.
Potrebno je:
3.1 Dimenzionirati vreteno s obzirom na izvijanje
3.2 Izvriti kontrolu naprezanja u vretenu
3.3 Odrediti stvarni stupanj sigurnosti s obzirom na izvijanje
3.4 Provjeriti samokonost vretena i izraunati stupanj djelovanja vretena uz pretpostavku
zanemarivanja momenta trenja izmeu nepomine glave i sferno izvedenog zavretka vretena
3.5 Izvriti kontrolu visine bronane matice, uz pretpostavku ravnomjerno rasporeenog pritiska
po svim navojima

Zadano:
F = 50 kN
Vreteno 0360
Matica Bronca
H
v
= 150 mm
H = 120 mm
V
r
= 60 mm
p
dop
= 7,5 MPa
= 0,1

V
r
=
6
0
H
v
=
1
5
0
3
1
2
F
H
=
1
2
0
19
RJEENJE:
3.1 Dimenzioniranje vretena s obzirom na izvijanje
Tlana sila (teret koji se podie) F mora biti manja od kritine sile F
k
uz stupanj sigurnosti protiv
izvijanja :

k
F F . (18.1)
Stupanj sigurnost protiv izvijanja se odabire u granicama izmeu 5 i 8. Odabrano je 6 = .
Ne poznavajui vitkost vretena pretpostavlja se elastino izvijanje za koje se kritina sila pri kojoj dolazi
do izvijanja rauna po Eulerovoj jednadbi.

2 min
k 2
E I
F
a
= , (18.2)
gdje je: E modul elastinosti, za vreteno iz elika 210000 MPa E = ,
I
min
najmanji aksijalni moment tromosti poprenog presjeka vretena,

4
j
min
64
d
I

= , (18.3)
a slobodna duljina izvijanja duljina jednog sinusnog poluvala - ovisi o nainu
uleitenja vretena, za sluaj prema slici 3.1b)
2 a = l ,
F F F
F

a) a = l b) 2 a = l c)
2
a =
l
d)
2
a =
l

Slika 3.1 Slobodna duljina izvijanja
20
l duljina vretena, mjera od sredine matice do vrha vretena kada se vreteno
nalazi u najviem gornjem poloaju.
= + + = + + =
v r
120
150 60 270 mm
2 2
H
H V l .
Proizlazi da je slobodna duljina izvijanja: = = 2 270 540 mm a .
Uvrtavanjem prethodnih izraza u izraz (18.1) te njegovim sreivanjem dobiva se potrebni promjer
jezgre vretena obzirom na izvijanje:

= =

2 2
4 4
j 3 3
64 64 50000 6 540
30, 45 mm
210000
F a
d
E
.
Na osnovu izraunatog minimalnog promjera vratila vri se izbor normalnog trapeznog navoja prema
HRN.M.BO.062.
MATICA
VRETENO
P
P/2
30
d
j
d
2
d
H
1

Slika 3.2 Trapezni navoj
Odabire se trapezno vreteno:
2
j 2 j
Tr 40 7 40 mm; 7 mm; 32 mm; 36, 5 mm; 804 mm d P d d A = = = = =
Vreteno je jednovojno uspon (
h
P P (kod vretena se esto koristi oznaka uspona s indeksom h)) je
jednak koraku (h). Openito:
h
P i h = , gdje je i vojnost vretena
3.2 Kontrola naprezanja u vretenu
Kako je vreteno izloeno sloenom naprezanju (normalno i tangencijalno), potrebno je izvriti njegovu
kontrolu. Ekvivalentno naprezanje mora biti manje od dozvoljenog normalnog naprezanja:
= +
2 2
ekv t t dop
3 , (18.4)
gdje je:
t
tlano naprezanje,
21

t
naprezanje uslijed uvijanja,

dop
doputeno normalno naprezanje =
dop e
0, 6 R ,
R
e
granica teenja.
Tlano naprezanje:
2
t
j
50000
62, 19 N mm
804
F
A
= = = .
Naprezanje uslijed uvijanja:
=
v
t
0,j
W
T
, (18.5)
gdje je: W
0,j
polarni moment otpora povrine poprenog presjeka jezgre vretena,

= = =
3
3
j 3
0,j
32
6434 mm
16 16
d
W ,
Kut uspona navoja vretena:
= = =

o
2
7
arctan arctan 3, 49
36, 5
P
d
,
Reducirani faktor trenja u navoju:

= = =
o
0, 1
' 0, 104
cos15
cos
2
,
gdje je kut navoja (za normalni trapezni navoj prema slici 3.2, = 30
o
)
Reducirani kut trenja u navoju:

o
' arctan ' arctan0, 104 5, 94 = = = ,
Moment uvijanja na navoju vretena,
( ) ( )
o o 2
v
36, 5
tan ' 50000 tan 3, 49 5, 94 151554 Nmm
2 2
d
T F = + = + = ,
2
t
151554
23, 56 N mm
6434
= = .
= + = = =
2 2 2 2
ekv dop
62, 19 3 23, 56 74, 38N mm 0, 6 240 144 N mm .
22
3.3 Stupanj sigurnosti s obzirom na izvijanje
Uvodi se pojam vitkosti tapa (vretena) koji predstavlja omjer duljine izvijanja a i minimalnog
polumjera tromosti i
min
:

min
a
i
= , (18.6)
gdje je:

min
min
j
I
i
A
= . (18.7)
Uvrtavanjem izraza (18.3) i (18.7) u izraz (18.6) dobiva se izraz za izraunavanje vitkosti kao u Jelaska,
D. i sur., Runa dizalica (Uputstvo za proraun), FESB 2002. koji glasi:

j
4a
d
= . (18.8)
Eulerova jednadba (18.2) za izraunavanje kritine sile izvijanja izvedena je uz pretpostavku da je
modul elastinosti konstantan, odnosno da je naprezanje linearno proporcionalno deformaciji, to znai
da izraz vrijedi samo u podruju kada je kritino naprezanje izvijanja
kr kr j
F A = manje od granice
proporcionalnosti R
p
.
Uvrtavanjem izraza (18.2) i (18.3) u izraz za izraunavanje kritinog naprezanje i njegovim sreivanjem
dobiva se:

4
j
2 2
min
2 2
2 2 kr
kr 2 2 2
j j j
2
j
64
16
4
d
E
E I
F E E
a a
d a A A
d

= = = = =

(18.9)
to predstavlja hiperbolu u dijagramu ovisnosti kritinog naprezanja izvijanja o vitkosti vretena (slika
3.3). Granina vitkost ispod koje vie ne vrijedi Eulerova jednadba dobiva se uvrtavanjem granice
proporcionalnosti u izraz (18.9) i glasi:
0
p
E
R
= .
U praksi se za proraun izvijanja izvan granice proporcionalnosti primjenjuju priblini empirijski izrazi
koji su odreeni na temelju brojnih eksperimenata. Postupak se sastoji u tome da se krivulja
( )
kr
f = za podruje
kr p
R > aproksimira krivuljom koja je za elike pravac, pa se naziva
Tetmajerov pravac (slika 3.3), a njegova jednadba za nekoliko elika dana je u tablici 3.1.
23
Tablica 3.1 Jednadbe Tetmajerovih pravaca
Orijentacijske vrijednosti
Materijal
kr
, MPa
0

t

0360 310 - 1,14 105 60
0460 335 - 0,62 101 58
0560 470 - 2,3 86 50
4732 1000 5,4 58 33

Budui da u konstrukcijama mora biti ispunjen uvjet da je naprezanje ispod granice teenja, Tetmajerov
pravac se prekida u granici teenja kojoj odgovara vitkost
t
(slika 3.3).
kr
0 t
Rp
Rt
Eulerova hiperbola
Tetmajerov pravac

Slika 3.3 Ovisnost kritinog naprezanja o vitkosti
Dakle, razlikuju se tri sluaja tlano optereenog tapa (vretena):
1) Vitki tapovi ( >
0
) proraunavaju se na izvijanje pomou Eulerovog izraza (18.9)
2) Srednje dugi tapovi ( < <
t 0
) proraunavaju se na izvijanje pomou jednadbi
Tetmajerovih pravaca.
3) Kratki tapovi ( <
t
) prije dolazi do teenja materijala nego do izvijanja.
Numeriko rjeenje:
Vitkost vretena prema (18.8) iznosi:
= = =
j
4 4 540
67, 5
32
a
d
,
24
pa je prema tablici 3.1 vreteno iz 0360 srednje dugo, odnosno kritino naprezanje izvijanja se rauna
prema Tetmajeru:
= = =
2
kr
310 1, 14 310 1, 14 67, 5 233, 05 N mm
Stvarni stupanj sigurnosti s obzirom na izvijanje je onda jednak:
= = =
kr
t
233, 05
3, 75
62, 19

3.4 Provjera samokonosti vretena i izraunavanje stupnja djelovanja vretena
Da bi vreteno bilo samokono treba kut uspona zavojnice biti manji od reduciranog kuta trenja na
navoju vretena ( < ' ), to je u ovom primjeru ispunjeno jer je = < =
o o
3, 49 ' 5, 94 .
Stupanj djelovanja vretena:
=
k
u
W
W
,
gdje je W
k
dobiveni (korisni) rad, a W
u
uloeni rad.
Dobiveni rad za jedan okret ruice je podizanje tereta za uspon vretena:
=
k
W F P .
Uloeni rad, za jedan okret ruice, je rad potreban za savladavanje trenja u navoju vretena i trenja
izmeu nepomine glave (3) i vretena:
( ) ( )
(
= = + = + +
(

2
u k v p p sr
2 2 tan ' 2
2
d
W T T T F F r ,
gdje je: T
k
moment na ruici vretena,
T
p
moment podloge (izmeu vretena i glave),

p
faktor trenja izmeu glave i vretena,
r
sr
srednji polumjer djelovanja sile trenja izmeu glave i vretena.
Kako je srednji polumjer djelovanja sile trenja izmeu glave i vretena, zbog sferno izvedenog zavretka
vretena, priblino jednak nuli, moe se zanemariti moment trenja podloge, pa je stupanj djelovanja
vretena jednak:
( )
( )
( ) ( ) ( )

= = =
+ + +
2 2
2 2
/ tan
tan ' / tan ' tan '
P
d FP d
Fd d
.
25
Uvrtavanjem poznatih veliina dobiva se:
( )
= =
+
o
o o
tan3, 49
0, 37
tan 3, 49 5, 94
.
3.5 Kontrola visine matice
Potrebna visina matice H odreuje se iz uvjeta da pritisak na navoju matice p bude manji od
dozvoljenog p
dop
(tablica 3.2):

dop
p p . (18.10)
Tablica 3.2. Dozvoljeni povrinski pritisak
Dozvoljeni povrinski pritisak p
dop
, MPa
sivi lijev bronca bronca
Trajnost
pomicanja
elik elik elik, kaljen i bruen
Neprekidno 2 5
Povremeno 5 7,5
15

Pritisak na navoju matice je:

n
F
p
iA
= ,
gdje je: i broj navoja u matici

H
i
h
= ,
h korak navoja
A
n
nosiva povrina jednog navoja,

n 2 1
A d H = .
H
1
aktivna dubina navoja (za trapezni navoj
1
0, 5 H h = , slika 3.2)
Uvrtavanjem prethodnih izraza u izraz (18.10) dobiva se potrebna visina matice:

2 1 dop
Fh
H
d H p
,
=

50000 7
116, 28 mm
36, 5 0, 5 7 7, 5
H
S obzirom da je zadana visina matice 120 mm vea od potrebne, proizlazi da visina matice zadovoljava
uvjet da pritisak na navoju matice bude manji od doputenog.
Elementi strojeva 1 KONINI STEZNI SPOJ
26
4. ZADATAK RASTAVLJIVI STEZNI SPOJ S KONINIM DOSJEDOM
Steznim spojem s koninim dosjedom spojen je zupanik (1) s vratilom (2). Potrebna aksijalna sila
ostvaruje se pritezanjem matice M24 (3). Matica je pritegnuta momentom kljua od 760 Nm. Faktor
trenja podloge je 0,15, reducirani faktor trenja na navoju vijka je 0,2, a faktor trenja na konusu 0,12.
Treba odrediti:
4.1 Sigurnost steznog spoja protiv klizanja, ako vratilo prenosi snagu od 60 kW pri kutnoj brzini od
36 s
-1
.
4.2 Sigurnost kraja vratila protiv teenja, ako je materijal vratila 4730 s granicom teenja od
800 MPa.
Konus 1:10
d

=

4
8
D

=

5
4
1
2 3

Zadano:
M24 d = 24 mm, P = 3 mm
k
= 0,12
T
k
= 760 Nm P = 60 kW
0
= 0,15 = 36 s
-1

' = 0,2
R
e
= 800 MPa

27
RJEENJE:
4.1 Sigurnost steznog spoja protiv klizanja
Iz izraza (17.4) moe se izraunati sila prednaprezanja koja predstavlja aksijalnu silu u vijku:

( )
= =
+
+ +
k
A pr
2 h
0
tan '
2 4
T
F F
d s d
. (19.1)
Prema izrazu (16.2) srednji promjer navoja vijka je:
2
0, 64952 24 0, 64952 3 22, 051 mm d d P = = = .
Kut uspona navoja:
= = =

o
2
3
22, 051
P
d
.
o
' arctan ' arctan0, 2 11, 310 = = = .
Otvor kljua:
1, 5 1, 5 24 36 mm s d = = = .
Promjer rupe kroz koju prolazi vijak M 24 3, za srednji provrt
h
26 mm d = .
Uvrtavanjem izraunatih vrijednosti u izraz (19.1) dobiva se:
( )
3
pr
760 10
151, 061 kN
22, 051 36 26
tan 2, 480 11, 310 0, 15
2 4
F

= =
+
+ +
.
Okretni moment kojeg prenosi vratilo je:
3
60 10
1, 667 kNm
36
P
T

= = =
.
Iz sume svih sila u smjeru osi vratila (slika 4.1) proizlazi:
A n tr n k
sin cos sin cos
2 2 2 2
F F F F

| |
= + = +
|
\ .
.
Moment trenja na koninom steznom spoju je jednak:

s s k s
tr tr k n A
k
2 2
2 sin cos
2 2
d d d
T F F F

= = =

| |
+
|
\ .
, (19.2)
28
gdje je d
s
srednji promjer konusa, a kut konusa.
/2
d
s
Fn
Fn
Ftr
Ftr
Fpr = FA

Slika 4.1 Sile na konusu
Komentar:
U literaturi se moe pronai izraz za izraunavanje momenta trenja na konusu koji glasi:

k s
tr A
k
2tan
2
d
T F

=

| |
+
|
\ .
. (19.3)
Izrazi (19.2) i (19.3) su jednaki za male vrijednosti kuta konusa :
Za sin tan i cos 1
2 2 2

<< .
Proizlazi:

k k k
sin cos tan tan tan
2 2 2 2

+ = + = + , (19.4)
gdje je
k
kut trenja na konusu.
k k
arctan = .
Tangens sume je:

k
k
k
tan tan
2
tan
2
1 tan tan
2
| |
+ =
|

\ .

. (19.5)
Kako tan tan
2
| |

|
\ .
predstavlja umnoak dvije male vrijednosti, moe se zanemariti pa izraz (19.5)
postaje:
29

k k
tan tan tan
2 2

| |
+ = +
|
\ .
. (19.6)
Odnosno iz izraza (19.4) i (19.6) proizlazi:

k k
sin cos tan
2 2 2

| |
+ = +
|
\ .
,
to uvrtavanjem u izraz (19.2) daje izraz (19.3).
Srednji promjer konusa iznosi:
s
54 48
51 mm
2 2
D d
d
+ +
= = = .
Prema slici 4.2 polukut konusa iznosi:
o
1 2 1
tan arctan 2, 862
2 10 2 20

= = = .

Uvrtavanjem numerikih vrijednosti u izraz (19.2) dobiva se:
( )
3
tr
o o
0, 12 51
151, 061 10 2, 723 kNm
2 sin2, 862 0, 12cos2, 862
T

= =
+
.
Sigurnost steznog spoja protiv klizanja:
tr
k
2, 723
1, 633
1, 667
T
s
T
= = = .
4.2 Sigurnost kraja vratila protiv teenja
Promjer jezgre vijka moe se izraunati iz izraza (16.3):

j
1, 22688 24 1, 22688 3 20, 319 mm d d P = = = .
Povrina poprenog presjeka jezgre vijka je jednaka:
2
2
j 2
j
20, 319
324, 261 mm
4 4
d
A

= = = .
Sada se moe izraunati vlano naprezanje kraja vratila:
3
2 A
v
j
151, 061 10
465, 862 N mm
324, 261
F
A

= = = .
10
1
/2
Konus 1:10

Slika 4.2 Konus 1:10
30
Moment na navoju vijka:
( ) ( )
3 2
v A
22, 051
tan ' 151, 061 10 tan 2, 480 11, 310 408, 783 kNmm
2 2
d
T F = + = + = .
Polarni moment otpora povrine poprenog presjeka jezgre vijka:
3
3
j 3
0j
20, 319
1647, 164 mm
16 16
d
W

= = = .
Sada se moe izraunati naprezanje uslijed uvijanja na navoju vijka:
3
2 v
t
0j
408, 783 10
248, 174N mm
1647, 164
T
W

= = = .
Ekvivalentno naprezanje kraja vratila:
2 2 2 2 2
ekv v t
3 465, 862 3 248, 174 633, 876 N mm = + = + = .
Sigurnost protiv teenja:
= = =
e
t
ekv
800
1, 262
633, 876
R
s .
Elementi strojeva 1 UZDUNI STEZNI SPOJ
31
5. ZADATAK UZDUNI STEZNI SPOJ
Uzduni stezni spoj punog vratila iz elika i glavine spojke iz sivog lijeva izveden je s dosjedom 100
H8/x8. Vanjski promjer glavine je 175 mm, a duljina glavine je 180 mm. Faktor trenja na nalenoj
povrini je 0,1. Gubitak prijeklopa uslijed uglaavanja je 10 m.
Potrebno je:
5.1 Odrediti koliki moment moe prenijeti spojka uz sigurnost protiv proklizavanja 1,6.
5.2 Odabrati materijal glavine ako stupanj sigurnosti prema lomu treba biti vei od 1,8.
Zadano:
Dosjed 100 H8/x8 d = 100 mm P = 10 m
D
v
= 175 mm s
k
= 1,6
l = 180 mm
s
m
= 1,8
= 0,1

1
0
0

H
8
/
x
8
D
v

=

1
7
5
= 180

32
RJEENJE:
5.1 Moment kojeg moe prenijeti spojka
Da bi se steznim spojem sprijeilo zakretanje vratila u odnosu na glavinu, sila trenja F
tr
koja nastaje na
nalenoj povrini (povrina izmeu vratila i glavine) mora uz stupanj sigurnosti protiv proklizavanja s
k

biti vea od obodne sile na nalenoj povrini F
o
:

tr o k
F F s . (20.1)
Sila trenja ovisi o ostvarenom pritisku p na nalenoj povrini:
=
tr
F p A, (20.2)
gdje je: A nalena povrina:
= A d l .
Pritisak na nalenoj povrini ovisi o prijeklopu P s kojim je izraen stezni spoj:

( )

=
+
u v
P P
p
d K K
, (20.3)
gdje je: K
u
mjera sakupljanja unutarnjeg dijela (vratila):

| | +
=
|

\ .
2
u
u u
2
u u
1 1
1
K
E
, (20.4)
K
v
mjera istezanja vanjskog dijela (glavine):

| | +
= +
|

\ .
2
v
v v 2
v v
1 1
1
K
E
, (20.5)
gdje je: E
u
modul elastinosti unutarnjeg dijela (vratila),
E
v
modul elastinosti vanjskog dijela (glavine),

u
omjer promjera unutarnjeg dijela: =
u u
d d ,

v
omjer promjera vanjskog dijela: =
v v
d D ,

u
Poissonov koeficijent unutarnjeg dijela,

v
Poissonov koeficijent vanjskog dijela.
faktor utjecaja vanjskog dijela na stezanje unutarnjeg dijela = 1 za 1 d l

33
Za dosjed 100 H8/x8 iz Kraut, B., Strojarski prirunik oitava se minimalni prijeklop P
d
i maksimalni
prijeklop P
g
:
d
g
124 m,
232 m.
P
P
=
=

Za materijale vratila i glavine zadane zadatkom vrijednosti modula elastinosti i Poissonovih
koeficijenata su:
2
u u
2
v v
210000 N mm , 0, 3,
80000 N mm , 0, 25.
E
E
= =
= =

Omjeri promjera vratila i glavine su:
u
u v
v
0 100
0, 0, 571.
100 175
d d
d D
= = = = = =
Uvrtavanjem u jednadbe (20.4) i (20.5) izraunavaju se mjere istezanja i sakupljanja dijelova u
steznom spoju:
6 2
u
2
6 2
u 2
1 1 0
0, 3 3, 3 10 mm N,
210000 1 0
1 1 0, 571
0, 25 27, 7 10 mm N.
80000 1 0, 571
K
K
+
| |
= =
|
\ .
| | +
= + =
|
\ .

Minimalni pritisak u steznom spoju nastaje kada se dosjed izradi s minimalnim prijeklopom:
( )
( )
( )

= = =
+ +
3
2 d
min
6 6
u v
124 10 10
36, 8 N mm
100 3, 3 10 27, 7 10
P P
p
d K K
.
Uvrtavanjem u izraz (20.2) dobiva se sila trenja u steznom spoju za sluaj njegove izrade s minimalnim
prijeklopom:
= = =
tr min
0, 1 36, 8 100 180 208 kN F p d l .
Prema izrazu (20.1) izraunava se obodna sila:
= = =
tr
o
k
208
130 kN
1, 6
F
F
s
,
odnosno moment koji moe prenijeti stezni spoj:
= = =
o
100
130 6500 Nm
2 2
d
T F .

34
Napomena:
esto se na ispitu nepravilno koristi izraz za izraunavanje pritiska u steznom spoju koji glasi:
( )

=
2
v
1
2
E
p P P
d
. (20.6)
Taj izraz vrijedi za sluaj kada su unutarnji i vanjski dio steznog spoja iz istog materijala, te je unutarnji
dio pun.
Dakle, uvrtavanjem = = = = =
u v u v u
; ; 0 E E E u izraze (20.4) i (20.5) te zatim njih u izraz
(20.3) dobiva se izraz (20.6):
( )

= =
( | | + | | + +
| |
+ + + +
| | ( |

\ .
\ . \ .
2
v
2 2
v v
2 2
v v
1
=
2 1 1 1 0 1 1
1
1 1 0 1
P P P P E
p P P
d d
d
E E E
.
5.2 Materijal glavine
Materijal glavine odabire se iz uvjeta da naprezanje u glavini, za sluaj kada se dosjed izradi s
maksimalnim prijeklopom, bude uz zadani stupanj sigurnosti protiv loma manje od njegove vlane
vrstoe:

m max m
R s . (20.7)
Maksimalni pritisak u steznom spoju vlada kada je dosjed izraen s maksimalnim prijeklopom:
( )
( )
( )

= = =
+ +
3
g 2
max
6 6
u v
232 10 10
71, 6 N mm
100 3, 3 10 27, 7 10
P P
p
d K K
.
Maksimalno naprezanje u vanjskom dijelu je na njegovom unutarnjem promjeru:
= = =

2 max
max 2 2
v
2 2 71, 6
212, 5 N mm
1- 1 0, 571
p
.
Uvrtavanjem u izraz (20.7) dobiva se potrebna vlana vrstoa glavine:
=
2
m
212, 5 1, 8 382, 5 N mm R ,
pa se odabire sivi lijev SL40 s vlanom vrstoom =
2
m
400 N mm R .
Elementi strojeva 1 RADIJALNI ZATIK
35
6. ZADATAK RADIJALNI ZATIK
Za pogonsko vratilo je vezan konini zupanik pomou cilindrinog zatika. Zupanik prenosi snagu od
2,5 kW pri brzini vrtnje od 720 min
-1
, a aksijalna sila se prenosi na vratilo preko naslona zupanika.
Zupanik i zatik su izraeni iz elika, doputeni povrinski pritisak je 100 N/mm
2
, a doputeno smino
naprezanje je 72 N/mm
2
. Potrebno je izvriti kontrolu zatika.
2
0
6H7/m6
3
6

Zadano:
Zatik 6 36 d = 6mm; l = 36 mm
p
dop
= 100 N/mm
2

P = 2,5 kW
dop
= 72 N/mm
2

n = 720 min
-1
D = 20 mm

RJEENJE:
Kod radijalnog zatika treba kontrolirati smino naprezanje i povrinski pritisak.
Kontrola sminog naprezanja:
= = =

o o
s s,dop 2 2
2 4
2
F F T
A d d D
, (21.1)
gdje je: F
o
sila smicanja (obodna sila na povrini vratila)
A povrina poprenog presjeka zatika
T okretni moment

Elementi strojeva 1 RADIJALNI ZATIK
36
Okretni moment je jednak:
3
30 30 2, 5 10
33, 157 Nm
720
P P
T
n

= = = =

.
3
2 2
s s,dop 2
4 33, 157 10
58, 634 N mm 72 N mm
6 20

= = =

.
Smino naprezanje u zatiku je manje od dozvoljenog, pa zatik zadovoljava.
Kontrola povrinskog pritiska:
Kontrolira se povrinski pritisak izmeu zatika i glavine, te povrinski pritisak izmeu zatika i vratila:
Povrinski pritisak izmeu zatika i glavine:
( )
t
g t
4
; ; -
F T
p F A D d
A D
= = =
+
l
l

( )
g dop
2 2
4T
p p
d D
=
l
.
( )
3
2 2
g dop
2 2
4 33, 157 10
24, 670 N mm 100 N mm
6 36 20
p p

= = =

.
Povrinski pritisak izmeu zatika i glavine je manji od dozvoljenog, pa zatik zadovoljava.
Povrinski pritisak izmeu zatika i vratila - odreuje se kao naprezanje na savijanje otporne povrine
dD prema izrazu:
v
v dop 2
v
6 M T
p p
W D d
= =
,
gdje je: M
v
moment savijanja; M
v
= T,
W
v
moment otpora zatika na savijanje;
2
v
=
6
d D
W

.
3
2 2
v dop 2
6 33, 157 10
82, 893 N mm 100 N mm
20 6
p p

= = =
.
Povrinski pritisak izmeu zatika i vratila je manji od dozvoljenog, pa zatik zadovoljava.

Ft/2
T
Ft/2
D
d
Elementi strojeva 1 PERO
37
7. ZADATAK PERO
Remenica od sivog lijeva prenosi konstantni okretni moment od 600 Nm na vratilo promjera 60 mm.
Potrebno je odabrati pero, te provjeriti njegovu vrstou. Doputeni povrinski pritisak izmeu pera i
vratila je 100 N/mm
2
, a izmeu pera i glavine 60 N/mm
2
.
Zadano:
T = 600 Nm p
dop,v
= 100 N/mm
2

d = 60 mm p
dop,g
= 70 N/mm
2

Prema HRN M.C2.060 odabire se pero 18 11 b h = , t = 6,8 mm, t
2
= 4,3 mm (slika 7.1).
b J9,N9/h9
T
h
t
2
t
p
v
p
g

b
k

Slika 7.1 Pero
Korisna duljina pera za glavinu iz sivog lijeva je:
k
1, 5 1, 5 60 90 mm d = = = l .
Ukupna duljina pera je:
k
90 18 108 mm b = + = + = l l .
Odabire se standardna duljina pera:
110 mm = l ,
pa je korisna duljina pera:
k
- 110 18 92 mm b = = = l l .

Elementi strojeva 1 PERO
38
Obodna sila na promjeru vratila:
3
o
2 2 600 10
20 kN
60
T
F
d

= = = .
Kontrola bonog pritiska izmeu vratila i pera :
2 2 o
v dop,v
k
20000
31, 969 N mm 100 N mm
6, 8 92
F
p p
t
= = = =
l
.
Kontrola bonog pritiska izmeu glavine i pera:
( ) ( )
2 2 o
g dop,g
k
20000
51, 760 N mm 60 N mm
11 6, 8 92
F
p p
h t
= = = =
l
.
Elementi strojeva 1 ZAVAR OPTEREEN STATIKI
39
8. ZADATAK ZAVARENI SPOJ OPTEREEN STATIKI
Konzola iz 0645 optereena je silom F = 100 kN, ukruena rebrom i zavarena prema slici. Treba
provjeriti vrstou zavarenog spoja.
L=560
A
A
300
4
0
0
8
8
a8 a8 a8
Presjek A-A
a8 a8
a8
3
5
0
F

Zavar kojim je konzola s ukruenjem spojena s podlogom optereen je na savijanje i na smik.
Naprezanje zavara uslijed savijanja se izraunava prema izrazu:

s
s max
x x
M F L
y
W I

= = (23.1)
gdje je: M
s
moment savijanja
W
x
aksijalni moment otpora nosive povrine zavara
I
x
aksijalni moment tromosti nosive povrine zavara
y
max
udaljenost najudaljenije toke zavara od osi teita nosive povrine zavara
Ordinata teita nosive povrine zavara prema slici 8.1 iznosi:
t
2 350 8 175 300 8 380 300 8 396
273 mm
2 350 8 2 300 8
i i
i
A y
y
A
+ +
= = =
+

Moment tromosti nosive povrine zavara:
( )
3
2
x t t
12
i i
bh
I A y y = +

40
( ) ( ) ( )
3 3
2 2 2
x
8 350 300 8
2 2 2 8 350 273 175 8 300 273 380 8 300 273 396
12 12
I

= + + + +
7 4
x
17, 5 10 mm I =
Udaljenost najudaljenije toke zavara od osi teita nosive povrine zavara:
max
273 mm y =
8 8 8
3
5
0
8
8
8
4
0
0
300
x
y
y
t

Slika 8.1 Nosiva povrina zavara
Uvrtavanjem u izraz (23.1) dobiva se naprezanje uslijed savijanja nosive povrine zavara:
3
2
s 7
100 10 560
273 87, 36 N mm
17, 5 10

= =

Naprezanje zavara uslijed smicanja izraunava se prema izrazu:

s
s
F
A
=
, (23.2)
gdje je: A
s
povrina smicanja (smatra se da se smicanju suprotstavljaju zavari paralelni s
pravcem djelovanja sile smicanja.
2
s
2 350 8 5600 mm A = = .
3
2
s
100 10
17, 86 N mm
5600
= =
.
41
Ekvivalentno naprezanje nosive povrine zavara izraunava se prema hipotezi maksimalnog normalnog
naprezanja:
( ) ( )
2 2 2 2 2
ekv s s s
1 1
4 87, 36 87, 36 4 17, 86 90, 87 N mm
2 2

= + + = + + =
.
Izraunato ekvivalentno naprezanje zavara mora biti manje od doputenog naprezanja zavara:
Za statiki optereen zavar doputeno naprezanje se izraunava iz izraza:

zv,dop st zv dop
b b = (23.3)
gdje je: b
st
faktor vrste naprezanja u zavaru pri statikom optereenju, za sve kutne zavare:
st
0, 8 b = ,
b
zv
faktor kvalitete zavara, za zavar srednje kvalitete:
zv
0, 8 b = ,

dop
doputeno naprezanje osnovnog materijala:
t
dop
R
=
,
R
t
granica teenja osnovnog materijala, za 0645:
2
t
335 N mm R = ,
stupanj sigurnosti zavarenog spoja:
1, 6 = .
2
zv,dop
335
0, 8 0, 8 134 N mm
1, 6
= = ,
to je vee od ekvivalentnog naprezanja zavara, pa kutni zavar debljine 8 mm kojim je konzula spojena
s podlogom zadovoljava.
Elementi strojeva 1 ZAVAR OPTEREEN DINAMIKI
42
9. ZADATAK ZAVARENI SPOJ OPTEREEN DINAMIKI
Zupanik s ravnim zubima je zavaren za vratilo prema slici, a prenosi konstantnu snagu od 25 kW pri
konstantnoj brzini vrtnje od 1000 min
-1
s vratila na gonjeni zupanik. Ako je u presjecima vratila na
mjestu zavara moment savijanja jednak 260 Nm, treba provjeriti vrstou zavarenog spoja. Materijal
vratila i zupanika je 0545.
Zadano:
P = 25 kW d = 60 mm
n = 100 min
-1
a = 6 mm
M
s
= 260 Nm 0545

a6 a6
6
0

Rjeenje:
Zavar je na povrini spajanja (povrina vratila) optereen na savijanje i smik.
Okretni moment kojeg prenosi zupanik:
3
30 30 25 10
238, 7 Nm
1000
P P
T
n

= = = =

.
Obodna sila po jednom zavaru:
3
o
1 2 1 2 238, 7 10
3978 N
2 2 60
T
F
d

= = = .
Nosiva povrina zavara na ravnini spajanja (povrina vratila):
2
60 6 1131 mm A d a = = = .
Smino naprezanje u zavaru:
2 o
s
3978
3, 52 N mm
1131
F
A
= = =

Elementi strojeva 1 ZAVAR OPTEREEN DINAMIKI
43
Naprezanje od savijanja na povrini spajanja:

s
s
x
M
W
= (24.1)
gdje je: W
x
aksijalni moment otpora povrine poprenog presjeka vratila:
3 3
3
x
60
21206 mm
32 32
d
W

= = =
3
2
s
260 10
12, 26 N mm
21206

= =
Ekvivalentno naprezanje nosive povrine zavara:
( ) ( )
2 2 2 2 2
ekv s s s
1 1
4 12, 26 12, 26 4 3, 52 13, 20 N mm
2 2

= + + = + + =

Izraunato ekvivalentno naprezanje zavara mora biti manje od doputenog naprezanja zavara:
Za zavar optereen dinamiki, ciklusom s koeficijentom asimetrije r = -1, doputeno naprezanje se
izraunava iz izraza:

zv -1
Dzv,dop
k
b R
=

(24.2)
gdje je: b
zv
faktor kvalitete zavara, za zavar srednje kvalitete:
zv
0, 8 b = ,

k
efektivni faktor koncentracije naprezanja, za ravni kutni zavar optereen na
savijanje:
k
2, 27 = ,
R
-1
trajna dinamika vrstoa osnovnog materijala za koeficijent asimetrije ciklusa
r = -1:
2
-1
180 N mm R = ,
stupanj sigurnosti zavarenog spoja: 1, 6 = .
Uvrtavanjem u izraz (24.2) dobiva se
2
Dzv,dop
0, 8 180
39, 65 N mm
2, 27 1, 6
= = ,
to je vee od ekvivalentnog naprezanja zavara, pa kutni zavar debljine 6 mm kojim je zupanik spojen
s vratilom zadovoljava.
Elementi strojeva 1 VRETENO, ZATIK I ZAVAR
44
10. ZADATAK VRETENO, ZATIK I ZAVAR
Skica prikazuje dio mehanizma za regulaciju optereenog silom F = 25 kN.
D
=
3
0
T
r

3
0
x
6

(
3
-
v
o
j
n
i
)
m=65
l
B A
L=365
F
dz
a5 a5
a5 a5

Treba odrediti:
10.1 Brzinu vrtnje vretena potrebnu da matica doe iz krajnjeg poloaja A u krajnji poloaj B za
20 s
10.2 Snagu na vretenu za savladavanje sile F, ako je reducirani faktor trenja na navoju 0,12, a
trenje u leajevima se moe zanemariti.
10.3 Odabrati materijal vretena, ako je potrebni stupanj sigurnosti prema teenju materijala 3,5.
10.4 Pritisak na navoju matice.
10.5 Promjer cilindrinog zatika d
z
iz 0745, ako je dozvoljeno smino naprezanje zatika
100 N/mm
2
.
10.6 Duljinu zavara l ako je dozvoljeno naprezanje zavara 40 N/mm
2
.
Zadano:
F = 25 kN
dop
= 100 N/mm
2

t = 20 s
zv,dop
= 40 N/mm
2

' = 0,12 Tr 306 (3-vojno) d = 30 mm, P = 6 mm,
s
t
= 3,5 mm
h
3 6 18 mm P n P = = = , d
2
= 27 mm
zatik iz 0745 L = 365 mm
m = 65 mm

45
RJEENJE:
10.1 Brzina vrtnje vretena
Hod matice:
k
365 65 300 mm L L m = = = .
Potrebni broj okretaja vretena da matica doe iz krajnjeg poloaja A u krajnji poloaj B:
k
h
300 mm
16, 667 okr
18 mm okr
L
o
P
= = = .
Potrebna brzina vrtnje vretena:
16, 667 okr
0, 833 okr s 50 okr min
20 s
o
n
t
= = = = .
Potrebna kutna brzina vretena:
-1
2 2 0, 833 5, 234 s n = = = .
10.2 Snaga na vretenu
S obzirom da se gubici u leajevima mogu zanemariti, proizlazi da je potrebna snaga na vretenu
jednaka:

v
P T = , (25.1)
gdje je: T
v
moment na navoju vretena:
( )
2
v
tan '
2
d
T F = + , (25.2)
kut uspona navoja:
o h
2
18
27
P
d
= = =

' reducirani kut trenja na navoju vretena:
o
' arctan ' arctan0, 12 6, 84 = = = .
( )
3 o o
v
27
25 10 tan 11, 98 6, 84 115, 025 Nm
2
T = + = .
Uvrtavanjem u izraz (25.1) dobiva se potrebna snaga na vretenu:
115, 025 5, 234 602 W P = = .
46
10.3 Materijal vretena
Vlano naprezanje vretena iznosi:
3
2
v 2 2
j j
4 4 25 10
60, 17 N mm
23
F F
A d

= = = =

.
Naprezanje uslijed uvijanja vretena iznosi:
3
2 v v
t 3 3
0j j
16 16 115, 025 10
48, 15 N mm
23
T T
W d

= = = =

,
pa je ekvivalentno naprezanje vretena jednako:
2 2 2 2 2
ekv v t
3 60, 17 3 48, 15 102, 84 N mm = + = + = .
Potrebna granica teenja materijala vretena mora biti vea od umnoka izraunatog ekvivalentnog
naprezanja i zadanog stupnja sigurnosti protiv teenja materijala:
= =
2
t t ekv
3, 5 102, 84 359, 94 N mm R s .
Odabire se za materijal vretena 0745 sa granicom teenja
2
t
370 N mm R = .
10.4 Pritisak na navoju matice
Pritisak na navoju matice je jednak:

n
F
p
iA
= , (25.3)
gdje je: i broj navoja u matici, =
H
i
P
,
A
n
nosiva povrina jednog navoja,
n 2 1
A d H = ,
H
1
aktivna dubina navoja (za trapezni navoj
1
0, 5 H P = ).
Uvrtavanjem prethodnih izraza u izraz (25.3) dobiva se izraz:

2 1
FP
p
d mH
=
,
3
2
25 10 6
9, 07 N mm
27 65 0, 5 6
p

= =

.
47
10.5 Promjer cilindrinog zatika
Promjer cilindrinog zatika moe se odrediti iz uvjeta da smino naprezanje bude manje od
dozvoljenog:

v
s s,dop 2
z
4T
d D
=
,
pa je potrebni promjer zatika:
v
z
s,dop
4T
d
D

.
Uvrtavanjem poznatih veliina proizlazi:
3
z
4 115, 025 10
6, 99 mm
30 100
d

=

.
Odabire se cilindrini zatik promjera 7 mm.
10.6 Potrebna duljina zavara
Zavar je optereen smino pa se njegova duljina odreuje iz uvjeta da smino naprezanje nosive
povrine zavara bude manje od dozvoljenog:
s s,dop
4
F
a l
=

.
Proizlazi da je potrebna duljina zavara:
3
s,dop
25 10
31, 25 mm
4 4 5 40
F
l
a

= =

.
Odabire se duljina zavara od 32 mm.
Elementi strojeva 1 OPRUGA
48
11. ZADATAK OPRUGA
Tlana zavojna opruga s okruglim presjekom ice, proporcionalne karakteristike, ima srednji promjer
200 mm. Opruga je izraena iz elika, treba je ugraditi u odbojnik, te je potrebno da pri sabijanju od
50 mm apsorbira energiju od 1000 J. Odrediti promjer ice i broj aktivnih zavoja ako je doputeno
torzijsko naprezanje 400 MPa.
Zadano:
D
sr
= 200 mm E = 1000 J
f = 50 mm
dop
= 400 N/mm
2

RJEENJE:
Karakteristika opruge se dobiva snimanjem ovisnosti veliine
deformacije o optereenju, te moe biti progresivna, proporcionalna
i degresivna.
Na slici je prikazana proporcionalna karakteristika opruge.
Apsorbirana energija opruge predstavlja povrinu ispod
karakteristike opruge i za proporcionalnu karakteristiku iznosi:
2
F f
E

= .
Iz ega se moe izraunati potrebna sila sabijanja:
3
2 2 1000
40 kN
50 10
E
F
f

= = =
.
Ispitivanja su pokazala da su kod tlane zavojne opruge s okruglim presjekom ice najvea naprezanja u
toki koja je s unutranje strane najblia osi opruge (slika 11.2).
Maksimalno naprezanje uslijed uvijanja mora biti manje od dozvoljenog:
=
max t dop
k , (26.1)
gdje je: k faktor poveanja naprezanja na unutranjoj strani opruge,

sr
0, 25 0, 615
,
1
e D
k e
e e d
= + =
, (26.2)

t
- naprezanje na srednjem promjeru opruge D
sr
,
f
F

Slika 11.1 Proporcionalna
karakteristika opruge
49
sr
sr
t 3 3
o
8
2
16
D
F
T D F
d W d
= = =

.
d
Dsr
t
max

Slika 11.2 Raspored naprezanja uslijed uvijanja
Uvrtavanjem prethodnog izraza u izraz (26.1) i njegovim sreivanjem dobiva se izraz za izraunavanje
potrebnog promjera ice opruge:
3 sr
3
dop
8D F
d k
.
S obzirom da je k = f(d) promjer ice se izraunava u dva koraka. U prvom koraku se pretpostavi
1 k = :
3
3
8 200 40000
1 37, 07 mm
400
d

=
,
pa se s tom vrijednosti promjera ice opruge izraunava vrijednost faktora k:
sr
200 5, 395 0, 25 0, 615
5, 395 1, 285
37, 07 5, 395 1 5, 395
D
e k
d

= = = = + =
.
S izraunatom vrijednosti faktora k izraunava se promjer ice opruge:
3
3
8 200 40000
1, 286 40, 31 mm
400
d

=
.
Odabire se promjer ice opruge d = 41 mm.
50
Broj aktivnih zavoja opruge moe se izraunati iz izraza:

4
3
sr
8
Gd f
i
D F
= , (26.3)
gdje je: G modul smicanja, za elik G = 80000 N/mm
2
.
4
3
80000 41 50
4, 42 zavoja
8 200 40000
i

= =

.
Odabire se broj aktivnih zavoja i = 5.
Elementi strojeva 1 ISPITNI ZADATAK
51
12. ZADATAK - ISPITNI
Radni hod potisnog sustava prema slici ostvaruje se rotacijom ekscentra E. Povrat potisnog trna vri se
djelovanjem zavojne torzijske opruge.
POTREBNO JE:
12.1 Odrediti minimalnu i maksimalnu silu koja se prenosi na nosa N, koeficijent asimetrije ciklusa
optereenja, nacrtati principijelnu skicu ciklusa, te izraunati maksimalno i amplitudno
naprezanje opruge. ................................................................................................................ (25 bodova)
12.2 Odrediti maksimalno vlano naprezanje u jezgri vijaka (M8) ako naprezanje zbog prethodnog
pritezanja iznosi
pr
= 80 N/mm
2
. ..................................................................................... (10 bodova)
12.3 Odrediti maksimalno naprezanje u zavaru (3)................................................................... (15 bodova)
ZADANO:
Srednji promjer opruge:
D
sr
= 40 mm
Promjer ice: d = 7 mm
Broj aktivnih zavoja: i = 7,5
Modul smicanja: G = 80 GPa
Duina opruge prije ugradnje:
L
0
= 130 mm

radni hod
povratni hod
e
=
1
2
l=20
A=135
D
=
7
0
b
=
1
0
H
=
1
0
0
20
10
10 40
6
a3
4
0
M
8
AA
Presjek A-A
E
N
52
RJEENJE:
12.1 Opruga
Iz zadanih podataka moe se izraunati krutost opruge:

= = =

4 3 4
3 3
sr
80 10 7
50 N mm
8 8 40 7, 5
Gd
c
D i
. (27.1)
Na slici 12.1 prikazan je poloaj ekscentra za koji je duljina opruge maksimalna
e=12
l=20
A=135
D
=
7
0

Slika 12.1 Maksimalna duljina opruge
Kada je duljina opruge maksimalna tada je njen progib minimalan, pa je i sila u opruzi minimalna.
Maksimalna duljina opruge prema podacima sa slike 12.1 iznosi:
= + = + =
1
2 135 12 70 2 20 92 mm L A e D l .
Minimalni progib opruge onda je razlika duljine opruge prije ugradnje i maksimalne duljine opruge pri
vrtnji ekscentra:
= = =
min 0 1
130 92 38 mm f L L .
Umnoak minimalnog progiba i krutosti opruge predstavlja minimalnu silu u opruzi:
= = =
min min
38 50 1900 N F f c .
e=12 l=20
A=135
D
=
7
0

Slika 12.2 Minimalna duljina opruge
53
Na slici 12.2 prikazan je poloaj ekscentra za koji je duljina opruge minimalna. Kada je duljina opruge
minimalna tada je njen progib maksimalan, pa je i sila u opruzi maksimalna.
Minimalna duljina opruge prema podacima sa slike 12.1 iznosi:
= = =
2
2 135 12 70 2 20 68 mm L A e D l .
Maksimalni progib opruge onda je razlika duljine opruge prije ugradnje i minimalne duljine opruge pri
vrtnji ekscentra:
= = =
max 0 2
130 68 62 mm f L L .
Umnoak maksimalnog progiba i krutosti opruge predstavlja maksimalnu silu u opruzi:
= = =
max max
62 50 3100 N F f c .
Naprezanje uslijed uvijanja na srednjem promjeru opruge pri optereenju opruge minimalnom silom
iznosi:
( )

= = =

min 2 sr min
t 3 3
8 8 40 1900
564, 2 N mm
7
D F
d
.
Naprezanje uslijed uvijanja na srednjem promjeru opruge pri optereenju opruge maksimalnom silom
iznosi:
( )

= = =

max 2 sr max
t 3 3
8 8 40 3100
920, 6 N mm
7
D F
d
.
Faktor poveanja naprezanja na unutranjoj strani opruge:
= = = = + =
sr
40 5, 71 0, 25 0, 615
5, 71 1, 27
7 5, 71 1 5, 71
D
e k
d

Maksimalno naprezanje u opruzi (u toci opruge koja je s unutarnje strane najblia osi opruge) pri
optereenju opruge minimalnom silom iznosi:

( ) ( )
= = =
min min 2
max t
1, 27 564, 2 716, 5 N mm k
Maksimalno naprezanje u opruzi pri optereenju opruge maksimalnom silom iznosi:
( ) ( )
= = =
max max 2
max t
1, 27 920, 6 1169, 2 N mm k
Srednje naprezanje u opruzi:
( )
( ) ( )
+ +
= = =
min max
sr 2 max max
max
716, 5 1169, 2
942, 9 N mm
2 2

Amplitudno naprezanje u opruzi:
54
( )
( ) ( )

= = =
max min
sr 2 max max
max
1169, 2 716, 5
226, 4 N mm
2 2

Koeficijent asimetrije ciklusa naprezanja:
( )
( )
= = =
min
max
max
max
716, 5
0, 613
1169, 2
r

Slika 12.3 Shema ciklusa naprezanja u opruzi

12.2 Vijak
Smatrajui da je temeljna ploa znatno krua od vijka moe se pretpostaviti da normalna sila F
n
izmeu
podloge i ploe djeluje na rubu temeljne ploe, odnosno da se ploa zakree kao kruto tijelo
l =10
l =50
1
2
l

l
2
O
F
1
F
2
F
n
H
F
max

Slika 12.4 Zakretanje krute ploe oko toke okretita O
55
Iz slinosti trokuta moe se postaviti odnos:
=

1 2
1 2
l l
l l
. (27.2)
Openito za aksijalno optereen element (tap, vijak,) produljenje je jednako: =
Fl
l
EA
, gdje je F
uzduna sila u elementu, l duljina elementa, A povrina poprenog presjeka elementa, i E njegov modul
elastinosti. Uvrtavanjem izraza za produljenje aksijalno optereenog elementa u izraz (27.2) dobiva se:

/
= = =
1 2
1 2
2 1
1 2 1 2
2
2 5
2
F l F l
F F
EA EA
F F
l l l l
. (27.3)
Postavljanjem sume momenata oko toke okretita O dobiva se:
+ =
1 1 2 2 max
2 F l F l F H .
Uvrtavanjem izraza (27.3) u prethodni izraz, te njegovim sreivanjem dobiva se:
= = =
+ +
max
1
1 2
3100 100
1192 N
5 10 5 50
F H
F
l l
.
= = =
2 1
5 5
1192 2980 N
2 2
F F .
Maksimalno vlano naprezanje je u vijku na poziciji (2):
= + = + = + =
2 2
max v pr pr
j
2980
80 170, 9 N mm
32, 8
F
A
.
gdje je: A
j
povrina poprenog presjeka jezgre vijka i za vijak M8 iznosi: =
2
j
32, 8 mm A .
12.3 Zavar
20
4
0
x
y
T
x
T
6 3 10
3

Slika 12.5 Zavar
56
Zavar je optereen na savijanje i smicanje.
Apscisa teita povrine zavara:
+
= = =
+
T
2 3 20 10 40 3 37, 5
23, 75 mm
2 3 20 3 40
i i
i
Ax
x
A
.
Aksijalni moment tromosti povrine zavara:
| |
= + + + =
|
\ .
3 3
2 2 4
y
3 20 40 3
2 3 20 13, 75 40 3 13, 75 49465 mm
12 12
I .
Udaljenost najudaljenijeg vlakna zavara od osi teita:
=
max
23, 75 mm x .
Naprezanje uslijed savijanja povrine zavara:

= = =
2 smax
s max
y
3100 90
23, 75 133, 9 N mm
49465
M
x
I
.
Povrina dijela zavara paralelnog s pravcem djelovanja sile:
= =
z
2 20 3 120 mm A .
Naprezanje uslijed smicanja zavara:
= = =
2 max
s
z
3100
25, 8 N mm
120
F
A
.
Ekvivalentno naprezanje povrine zavara:
( ) ( )
= + + = + + =
2 2 2 2 2
ekv s s s
1 1
4 133, 9 133, 9 4 25, 8 138, 7 N mm
2 2
.

Elementi strojeva 1 VRATILO
57
13. ZADATAK VRATILO JEDNOSTEPENOG REDUKTORA
Za jednostepeni reduktor s V-nul parom cilindrinih zupanika s kosim zubima, koji prenosi
konstantnu snagu od 9 kW, potrebno je proraunati i oblikovati vratilo pogonskog zupanika (V
1
), na
kojem je pomou pera uklinjen zupanik z1. Brzina vrtnje vratila V
1
iz 0545 je 900 min
-1
, a duljina
izmeu oslonaca je 130 mm. irina zupanika z
1
je 45 mm, diobeni promjer je 75 mm, a kut nagiba
zuba na diobenom krugu je 18
o
. eljeni vijek trajanja leaja je 7000 h. Teina zupanika se moe
zanemariti. Vratilo treba izvesti stepenasto i simetrino, a leajevi na vratilu moraju biti jednaki,
jednoredni kuglini leaji s radijalnim dodirom. Rukavci i zaobljenja vratila su fino brueni s najveom
visinom neravnina 2,5 m, a stupnjevi vratila i zaobljenja su fino tokareni s najveom visinom
neravnina 5 m.
Zadano:
P = 9 kW d
1
= 75 mm
n
1
= 900 min
-1

= 18
o

Vratilo 0545 L
h
= 7000 h
l = 130 mm
R
z1
= 2,5 m
b = 45 mm
R
z2
= 5 m
RJEENJE:
z
1
z
2
V
2
F
t1
A
V
1
B
C
D
EM
RS
F
a2
F
t2
F
a1
F
r1
F
r2
x
y
z

Slika 13.1 Sile u ozubljenju zupanog para s kosim zubima

58
Okretni moment na vratilu V
1
:
3
1
1 1
30 30 9 10
95, 493 Nm
900
P P
T
n

= = = =

.
Obodna sila na diobenom krugu:
3
1
t1 t2
1
2 2 95, 493 10
2, 546 kN
75
T
F F
d

= = = = .
Radijalna sila:

w
r1 r2 t1
t
sin
cos
F F F

= =
, (28.1)
gdje je:
t
kut nagiba boka zuba standardne ravne ozubnice u eonom presjeku:

n
t
tan
arctan
cos
, (28.2)

n
kut nagiba boka zuba standardne ravne ozubnice, standardna vrijednost:
o
n
20 = ,
uvrtavanjem u izraz (28.2) dobiva se:
o
t
tan20
arctan 20, 942
cos18
o
o
= = ,

w
kut zahvatne linije, za V-nul zupani par:
o
w t
20, 942 = = .
o
r1 r2 o
sin20, 942
2, 546 0, 974 kN
cos20, 942
F F = = = .
Aksijalna sila:
o
a1 a2 t1
tan 2, 546 tan18 0, 827 kN F F F = = = = .

59
13.1 Izraunavanje reakcija na leajnim mjestima pogonskog vratila

Pogonsko vratilo optereuju sile u ozubljenju pogonskog zupanika, a promatraju se u dvije
meusobno okomite ravnine.
RBh
Fa1
Horizontalna ravnina (x-y)
Vertikalna ravnina (x-z)
RAv RBv
Fr1
RAh
A
B
l/2 l/2
l
Ft1
B
A
d
1
/
2
l/2
l
l/2

Slika 13.2 Optereenje pogonskog vratila

1
r1 a1
B Ah
2 2
0
l d
F F
M R
l
+
= =

t1
B z Av Bv
2, 546
iz i 1, 273 kN
2 2
F
M F R R = = = =

Ah
130 75
0, 974 0, 827
2 2
0, 726 kN
130
R
+
= =

y Bh r1 Ah
0 F R F R = =

Bh
0, 974 0, 726 0, 248 kN R = =
Ukupne radijalne reakcije na leajnim mjestima pogonskog vratila:
2 2 2 2
A Ah Av
2 2 2 2
B Bh Bv
0, 726 1, 273 1, 465 kN
0, 248 1, 273 1, 297 kN
R R R
R R R
= + = + =
= + = + =

13.2 Dimenzioniranje vratila
Na osnovu usvojene prethodne irine leaja od 20 mm, te zadane irine zupanika 45 mm b = usvajaju
se duljine segmenata c :
130 20
32, 5 mm
2
b
c

= = .

60
Pa su udaljenosti karakteristinih presjeka (1 do 5) vratila od sredine leajnog mjesta A pogonskog
vratila prema slici 13.3 jednake:
1
2
3
4
5
10 mm
10 mm 32, 5 10 42, 5 mm
45
10 mm 32, 5 10 65 mm
2 2
10 mm 32, 5 45 10 87, 5 mm
2 10 mm 2 32, 5 45 10 120 mm
l
l c
b
l c
l c b
l c b
=
= + = + =
= + + = + + =
= + + = + + =
= + + = + + =

l
l5
c
l2
l3
l4
c
A(C)
20
l1
1 3 2 4
b
B(D)
20
5
Idealni oblik vratila

Slika 13.3 Prethodne dimenzije vratila
61
13.3 Momenti savijanja i uvijanja po presjecima pogonskog vratila
MSV
T
T
1
MSH
l/2
RBh
Fa1
Fr1
RAh
A
B
d
1
/
2
l/2
l
RAv RBv
l/2 l/2
l
Ft1
B
A
Okretni moment

Slika 13.4 Dijagrami momenata savijanja i uvijanja na pogonskom vratilu

Sada se u karakteristinim presjecima vratila sa slike 13.3 izraunavaju promjeri idealnog oblika
pogonskog vratila.
62
Presjek 1 pogonskog vratila: Naprezanje na savijanje i uvijanje:

ekv1
3
1
s,dop
32 M
d

(28.3)
Orijentacijska vrijednost doputenog naprezanja na savijanje, ako se uzme u obzir materijal, obrada i
vrsta naprezanja:
s,dop
= 40...60 N/mm
2
za 0545 odabrano
s,dop
= 50 N/mm
2

Ekvivalentni moment savijanja u presjeku 1:
2
2 0
ekv1 s1 1
2
M M T
| |
= +
|
\ .

0
je odnos mjerodavnih karakteristika vrstoe pri savijanju i torziji. Za simetrini ciklus savijanja i
mirnu torziju je
0
4/3, pa je ( )
2
0
2 0, 45 .

2 2
ekv1 s1 1
0, 45 M M T = + (28.4)
Moment savijanja u presjeku 1:
3
s1 A 1
1, 465 10 10 14, 650 kNmm M R l = = =
2 2
ekv1
14, 650 0, 45 95, 493 65, 713 kNmm M = + =
Uvrtavanjem u izraz (28.3) dobiva se potrebni promjer vratila u presjeku 1:
3
3
1
32 65, 713 10
23, 744 mm
50
d

=

Prema primjeru za presjek 1 pogonskog vratila izraunavaju se promjeri u ostalim presjecima prema
tablici 13.1.
Provedenim proraunom pojedinih promjera vratila dobiven je konano paraboloidni oblik vratila, koji
se naziva idealnim. Ovakav oblik idealnog vratila iji profil ima konturu kubne parabole
3
3
sdop
32
x
R
d x
| |
= |
|
\ .
potpuno je nepogodan za praktinu primjenu. Zbog toga je iz konstrukcijskih i
tehnolokih razloga potrebno na osnovi ovako proraunatog idealnog oblika vratila izvriti primjereno
stupnjevanje vratila.

63
Tablica 13.1 Presjeci od 2 do 5
Moment savijanja Ekvivalentni moment savijanja Potrebni promjer
Presjek 2
savijanje+
uvijanje
s2 A 2
3
1, 465 10 42, 5
62, 263 kNmm
M R l =
=
=

2 2
ekv2 s2 1
2 2
0, 45
62, 263 0, 45 95, 493
89, 332 kNmm
M M T = + =
= +
=

ekv2
3
2
sdop
3
3
32
32 89, 332 10

50
26, 303 mm
M
d

=

=
=

Presjek 3
savijanje+
uvijanje
s3 A 3
3
1, 465 10 65
95, 225 kNmm
M R l =
=
=

2 2
ekv3 s3 1
2 2
0, 45
95, 225 0, 45 95, 493
114, 766 kNmm
M M T = + =
= +
=

ekv3
3
3
sdop
3
3
32
32 114, 766 10

50
33, 181 mm
M
d

=

=
=
Presjek 4
savijanje
( )
( )
s4 B 4
3
1, 297 10 130 87, 5
55, 123 kNmm
M R l l = =
=
=

-
s4
3
4
sdop
3
3
32
32 55, 123 10

50
22, 393 mm
M
d

=

=
=

Presjek 5
savijanje
( )
( )
s5 B 5
3
1, 297 10 130 120
12, 970 kNmm
M R l l = =
=
=
-
s5
3
5
sdop
3
3
32
32 12, 970 10

50
13, 825 mm
M
d

=

=
=

13.4 Stupnjevanje vratila
Prethodno izraunate promjere vratila treba zaokruiti na standardne vrijednosti, vodei rauna da
vratilo bude simetrino i stepenasto.

d
1
d
2
d
3
d
4
d
5

Slika 13.5 Stupnjevanje vratila

64
- Presjeci 1 i 5:
d
1
= d
5
.
Ovi promjeri, zbog leajeva, moraju biti standardni. Odabire se:
1 5
25 mm d d = = .
- Presjeci 2 i 4:
d
2
= d
4
> d
1
.
Ovi promjeri ne moraju biti standardni. Odabire se:
2 4
30 mm d d = = .
- Presjek 3:
3 2
d d > .
Odabire se:
3
35 mm d = .
13.5 Proraun leaja

Postavljeni su sljedei zahtjevi:
1. na vratila postaviti jednoredne kugline leaje s radijalnim dodirom (oznaka vrste i mjernog
reda prema ISO standardu: 60, 62, 63, 64; prema DIN-u: 625, prema HRN: niz BC)

Slika 13.6 Jednoredni kuglini leaj s radijalnim dodirom
2. leajevi na jednom vratilu moraju biti jednaki, iz ega proizlazi da je e leajno mjesto s veom
radijalnom reakcijom biti slobodno leajno mjesto, a leajno mjesto s manjom radijalnom
reakcijom vrsto leajno mjesto (leajno mjesto koje e preuzeti aksijalnu silu). Kako je
A B
R R > leajno mjesto A je slobodno, a leajno mjesto B je vrsto.

65
Najprije se odabire leaj na leajnom mjestu A (slobodno leajno mjesto):
Potrebno je izraunati dinamiku nosivost leaja:

L
e
n t
f
C F
f f
= , (28.5)
gdje je: f
L
faktor trajnosti:

h
L
500
L
f

= , (28.6)
L
h
trajnost leaja u satima,
eksponent trajnosti, ako su valjna tijela kuglice = 3.
3
L
7000
2, 410
500
f = = .
f
n
faktor brzine vrtnje:
3
n
1
1
33, 3 33, 3
0, 333
900 min
f
n

= = =
(

.
Temperaturni faktor f
t
bira se prema tablici 2. iz uputstva za proraun: Jelaska, D., Piri, T., Vratilo,
FESB-Split, 2004., (u daljnjem tekstu literatura [1]) , za temperaturu ispod 100
o
C f
t
= 1,0.
Ekvivalentno optereenje leaja rauna se prema izrazu:

e r a
F V x F y F = + , (28.7)
gdje je: V = 1 ako se unutarnji prsten okree,
V = 1,2 ako unutarnji prsten miruje i za samopodesive leajeve,
x,y faktori radijalnog i aksijalnog optereenja,
F
r
radijalna komponenta reakcije,
F
a
aksijalna komponenta reakcije.
Za slobodno leajno mjesto A: 1, 1, 0 V x y = = = , pa je ekvivalentno optereenje leaja je jednako:
e A
1, 465 kN F R = = .
Uvrtavanjem u izraz (28.5) izraunava se potrebna dinamika nosivost leaja:
2, 410
1, 465 10, 603 kN
0, 333 1
C = =
.
66
Iz kataloga proizvoaa, Piri, T., Kotrljajui leaji, FESB-Split, 2005. (u daljnjem tekstu literatura [2]),
se odabire leaj unutranjeg promjera
1
25 mm d d = = s dinamikom nosivou veom od potrebne
izraunate.
Odabire se leaj 6305. (dinamika nosivost 16, 6 kN, C = statika nosivost
0
10, 4 kN C = ,
62 mm D = , 2 mm r = , 17 mm B = ).
Sada je potrebno provjeriti da li odabrani leaj zadovoljava na vrstom leajnom mjestu B.
Faktor radijalnog optereenja x i faktor aksijalnog optereenja y za jednoredni kuglini leaj s radijalnim
dodirom odreuje se prema FAG katalogu [2] (tablica 13.2).
Tablica 13.2 Faktori radijalnog i aksijalnog optereenja
F
a
/ (VF
r
)

e F
a
/ (VF
r
)

> e
Oznaka
x y x y
F
a
/ C
0
e
0.025 0.22 0.56 2.0
0.04 0.24 0.56 1.8
0.07 0.27 0.56 1.6
0.13 0.31 0.56 1.4
0.25 0.37 0.56 1.2
60
62
63
64
0.50 0.44
1 0
0.56 1.0

Najprije se izraunava omjer aksijalne sile na vratilu i statike nosivosti leaja:
a1
0
0, 827
0, 080
10, 4
F
C
= = .
Zatim se provodi linearna interpolacija izmeu vrijednosti ( )
a1 0
1
0, 07 F C = i ( )
a1 0
2
0, 13 F C = iz
tablice 13.2 radi izraunavanja faktora e izmeu vrijednosti
1
0, 27 e = i
2
0, 31 e = . Iz jednadbe pravca
kroz dvije toke sljedi:
( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( )
2 1
a1 0 a1 0 1
1
a1 0 a1 0
2 1
0, 31 0, 27
0, 08 0, 07 0, 27 0, 277
0, 13 0, 07
e e
e F C F C e
F C F C

= + = + =

.
S obzirom da je
a1 0
F C e < da se faktori x i y oitavaju iz posljednja dva stupca tablice 13.2 pa je
0, 56 x = , a provodi se linearna interpolacija izmeu vrijednosti
1
0, 27 e = i
2
0, 31 e = radi izraunavanja
faktora y izmeu vrijednosti
1
1, 6 y = i
2
1, 4 y = . Iz jednadbe pravca kroz dvije toke sljedi:
( ) ( )
2 1
1 1
2 1
1, 4 1, 6
0, 277 0, 27 1, 6 1, 577
0, 31 0, 27
y y
y e e y
e e

= + = + =

.

67
Uvrtavanjem u izraz (28.7) izraunava se ekvivalentno optereenje leaja na vrstom leajnom mjestu
B:
e B a1
1 0, 56 1, 297 1, 577 0, 827 2, 030 kN F V x R y F = + = + = .
Sada se uvrtavanjem u izraz (28.5) moe izraunati potrebna dinamika nosivost leaja na vrstom
leajnom mjestu B:
2, 410
2, 030 14, 692 kN
0, 333 1
C = =

to je manje od dinamike nosivosti leaja 6305 ( 16, 6 kN C = ) pa proizlazi da odabrani leaj
zadovoljava i na vrstom leajnom mjestu B.
13.6 Kontrolni proraun dinamike sigurnosti
Stupanj sigurnosti prema lomu uslijed zamora materijala potrebno je provjeriti u svim opasnim
presjecima stepenastog vratila obzirom na koncentraciju naprezanja odabranih konstrukcija zaobljenja,
obradu, koncentraciju naprezanja zbog utora za pera i prethodne dimenzije. Zaobljenja na prijelazima
pojedinih stupnjeva i visine naslona odreuju se prema odabranoj konstrukciji, odnosno prema
nazivnim prijelaznim polumjerima leaja. irina utora za pero je u tolerancijskom polju P8 P9, a
dubina utora je u tolerancijskom polju h11 (mjereno od dna utora do suprotne strane vratila). Vratilo
na mjestu dosjeda zupanika najee ima tolerancijska polja od k6 do m5.
Prije kontrole dinamike sigurnosti pojedinih presjeka potrebno je korigirati duljine l
1
i l
5
s obzirom na
irinu odabranog leaja, pa je:
1
5
17
8, 5 mm,
2 2
17
130 121, 5 mm.
2 2
B
l
B
l l
= = =
= = =

Duljina vratila ostaje nepromijenjena, jer se promjena irine leaja kompenzira promjenom duljina
segmenata c izmeu leaja i zupanika. Ova promjena udaljenosti od leajnih mjesta uzrokuje promjenu
momenta savijanja u presjecima 1 i 5.
Kontrola pojedinih presjeka pogonskog vratila
Presjek 1: naprezanje uslijed savijanja i uvijanja:

1 1
1 potr
2 2
1 1

=
+
, (28.8)
gdje je:
1
stupanj sigurnosti s obzirom na savijanje u presjeku 1,
68

1
stupanj sigurnosti s obzirom na uvijanje u presjeku 1,

potr
potrebni stupanj sigurnosti
( )
potr
1, 8...2, 5 = .
2
5
3
0
A
R
2 R
1
Detalj A

Slika 13.7 Presjek 1
Stupanj sigurnosti s obzirom na savijanje u presjeku 1:

1,s 1 2 3
1
s1 ks
R b b b
=

, (28.9)
gdje je: R
-1,s
trajna dinamika vrstoa s obzirom na savijanje koeficijentom asimetrije
ciklusa r = -1 (za 0545
2
-1,s
240 N mm R = ),
b
1
faktor dimenzija (Slika 13.8) b
1
= 0,87,
b
2
faktor kvalitete povrine (Slika 13.9) (za 0545 R
m
= 490 N/mm
2
i rukavci i
zaobljenja vratila fino brueni s najveom visinom neravnina 3,2 m (R
max
=
R
z1
= 3,2 m) b
2
= 0,96,
b
3
faktor povrinskog ovrenja (b
3
= 1)

ks
efektivni faktor koncentracije naprezanja uslijed savijanja:
( )
ks k ks
1 1 = + , (28.10)
gdje je:
k
faktor osjetljivost materijala na koncentraciju naprezanja

ks
teorijski faktor koncentracije naprezanja za savijanje, slika 13.9

69
Osjetljivost materijala na koncentraciju naprezanja moe se procijeniti iz izraza:
=
| |
+
|
\ .
k 3
e
m
1
8
1 1
R
R
(28.11)
gdje je: polumjer koncentratora
R
e
granica teenja materijala vratila (R
e
= 295 N/mm
2
)
R
m
statika vrstoa materijala vratila (R
m
= 490 N/mm
2
)
Polumjer zaobljenja
1max
r = odabire se ovisno o zaobljenju leaja (r = 2 mm), prema tablici 6. [1]
= 1 mm (slika 13.7).
= =
| |
+
|
\ .
k 3
1
0, 665
8 295
1 1
1 490

Teorijski faktor koncentracije naprezanja za savijanje prema slici 13.9 ( = =
25
0, 833
30
d
D
,
= =
1
0, 4
2, 5 t
)
iznosi
ks
= 2,25
( ) = + =
ks
1 0, 665 2, 25 1 1, 831.
10 100
20 30 40 50 60 70 80 200
d, mm
0.5
0.6
0.7
0.8
0.9
1.0
b
1
1 - legirani celici
2 - ugljicni konstrukcijski celici
1
2

Slika 13.8 Faktor dimenzija

s1
naprezanje uslijed savijanja u presjeku 1:

s1
s1
1 x
M
W
=
. (28.12)
70
Tablica 13.3 Faktor hrapavosti
Hrapavost
povrine
b
2
Vlana vrstoa materijala osovine ili vratila R
m
u [N/mm
2
] R
z

[m]
R
a

[m] 300 400 500 600 800 1000 1200 1500
0,8 0,2 1 1 1 1 1 1 1 1
1,6 0,4 0,99 0,98 0,97 0,97 0,96 0,96 0,96 0,96
3,2 0,8 0,98 0,97 0,96 0,95 0,94 0,94 0,94 0,94
6,3 1,6 0,97 0,96 0,95 0,93 0,91 0,89 0,88 0,88
10 2,5 0,95 0,93 0,90 0,88 0,84 0,81 0,79 0,78
40 10 0,94 0,90 0,85 0,82 0,75 0,70 0,67 0,65
160 40 0,91 0,86 0,80 0,76 0,69 0,63 0,57 0,50
R
a
srednje aritmetiko odstupanje profila
R
z
srednja visina neravnina

k
s

d/D
/t

D

d

t

D

d

t

D

d

t

D

d

t

0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0
6,0
5,5
5,0
4,5
4,0
3,5
3,0
2,5
2,0
1,5
1,0
0,05
0,07
0,1
0,15
0,2
0,3
0,5
1,0
2,0
A)
B)
D)
C)

Slika 13.9 Teorijski faktor koncentracije naprezanja na savijanje
ks
na prijelazima s manjeg na vei i
veeg na manji promjer
Moment savijanja u presjeku 1:
s1 A 1
1, 465 8, 5 12, 453 kNmm M R l = = = .
Aksijalni moment otpora presjeka 1:
3 3
3 1
1
25
1534 mm
32 32
x
d
W

= = = .
71
3
2
s1
12, 453 10
8, 118 N mm
1534
= = .
Uvrtavanjem u izraz (28.9) dobiva se stupanj sigurnosti s obzirom na savijanje u presjeku 1:
1
240 0, 87 0, 96
13, 485
8, 118 1, 831

= =
.
Stupanj sigurnosti s obzirom na uvijanje u presjeku 1:

gr
1
1
, (28.13)
gdje je:
gr
jedna od statistikih karakteristika vrstoe, Kod razvlaivih materijala, kao to
su ugljini elici za mjerodavnu karakteristiku statike vrstoe uzima se granica
teenja za torziju R
e,t
, (za 0545
2
e,t
200 N mm R = ),

1
naprezanje od okretnog momenta u presjeku 3,

1
1
o1
T
W
=
, (28.14)
W
o1
polarni moment otpora presjeka 1,
3 3
3 1
o1
25
3068 mm
16 16
d
W

= = = .
3
2
1
95, 493 10
31, 125 N mm
3068
= = .
Uvrtavanjem u izraz (28.13) dobiva se stupanj sigurnosti s obzirom na uvijanje u presjeku 1:
1
200
6, 426
31, 125
= = .

Uvrtavanjem izraunatih stupnjeva sigurnosti s obzirom na savijanje i uvijanje u izraz (28.8) dobiva se:
1 potr
2 2
13, 485 6, 425
5, 800
13, 485 6, 425
= =
+
.

72
Presjek 2: naprezanje uslijed savijanja i uvijanja:

2 2
2 potr
2 2
2 2

=
+
. (28.15)
3
0
3
0
3
5
R
2
.
5
R
2
.
5
2 3 4

Slika 13.11 Presjeci vratila 2, 3 i 4

1,s 1 2 3
2
s2 ks
R b b b
=

, (28.16)
Iz slike 13.8 za d = 30 mm b
1
= 0,86,
Iz slike 13.9 za R
m
= 490 N/mm
2
i stupnjevi vratila i zaobljenja fino tokareni s najveom visinom
neravnina 6,3 m (R
max
= R
z2
= 6,3 m) b
2
= 0,95,
Iz slike 13.9 za = =
30
0, 857
35
d
D
,
= =
2, 5
1
2, 5 t

ks
= 1,75
Iz izraza (28.11)
k
= 0,832, to uvrtavanjem u izraz (28.10) daje: ( ) = + =
ks
1 0, 832 1, 75 1 1, 624 .
Moment savijanja u presjeku 2 je izraunat u tablici 13.1:
s2
62, 263 kNmm M = .
3 3
3 2
2
30
2651 mm
32 32
x
d
W

= = = .
Naprezanje uslijed savijanja u presjeku 2:
3
2 s2
s2
2
62, 263 10
23, 487 N mm
2651
x
M
W

= = = .
2
240 0, 86 0, 95 1
5, 141
23, 487 1, 624

= =

73

gr
2
2
(28.17)
za 0545
2
gr e,t
200 N mm R = = .
Polarni moment otpora presjeka 2:
3 3
3 2
o2
30
5301 mm
16 16
d
W

= = = .
Moment uvijanja u presjeku 2:
3
2 1
2
o2
95, 493 10
18, 014 N mm
5301
T
W

= = = .
2
200
11, 102
18, 014
= = .
2 potr
2 2
5, 141 11, 102
4, 665
5, 141 11, 102
= =
+
.
Presjek 3: naprezanje uslijed savijanja, uvijanja i vlano zbog aksijalne sile:

3 3
3 potr
2 2
3 3

=
+
. (28.18)

,s 1 2 3
3
3,max ks
r
R b b b
=

, (28.19)
3,max v3 s3
= +
gdje je
v3
vlano naprezanje zbog djelovanja aksijalne sile
a1
v3
3
F
A
=

Slika 13.12
74
2
3
3
4
d
A bt
= ; b i t prema slici 13.12. Za promjer vratila d

3
= 35 mm prema standardu HRN M.C2.060.
odabire se pero b =10 mm, t = 4,7 mm A
3
= 915 mm
2
= =
v3 2
827 N
0, 904
915 mm

Aksijalni moment otpora presjeka vratila s utorom za pero se izraunava iz izraza:
( ) ( )
3 3
3
3
0, 012 2 0, 012 2 35 4, 7 3341 mm
x
W d t = = =
Moment savijanja u presjeku 3 je izraunat u tablici 13.1:
s3
95, 225 kNmm M = .
Proizlazi naprezanje uslijed savijanja
3
2 s3
s3
3
95, 225 10
28, 502 N mm
3341
x
M
W

= = =
Maksimalno normalno naprezanje u presjeku 3:

4,max v4 s4 2
N
0, 904 28, 502 29, 406
mm
= + = + =
Sada se moe izraunati koeficijent asimetrije ciklusa naprezanja u presjeku 3:
3,min v3 s3
3
3,max v3 s3
0, 904 28, 502
0, 939
0, 904 28, 502
r

= = = =
+ +

Faktor otpornosti dinamike vrstoe na utjecaj srednjeg naprezanja za elik vlane vrstoe ispod 500
MPa prema tablici 9. uputstva za proraun vratila iznosi k
= 1.
Sada je trajna dinamika vrstoa materijala vratila za proizvoljni koeficijent asimetrije ciklusa jednaka:
( ) ( )
,s -1,s
3
2 2
240 247, 550 MPa
2 1 2 1 1 0, 939
r
R R
k r
= = =
+
;
1
= 0,84,
Iz tablice 13.5 za R
m
= 490 N/mm
2
i R
max
= R
z2
= 6,3 m b
2
= 0,95,
Teorijski faktor koncentracije naprezanja
ks
pri savijanju vratila s utorom za pero prema tablici 11[1]
iznosi
ks
= 4,0, a = 0,25 mm
k
= 0,331
ks
= 1,993
Uvrtenjem u izraz (28.19) dobiva se stupanj sigurnosti s obzirom na savijanje u presjeku 3:
3
247, 55 0, 84 0, 95 1
3, 478
28, 502 1, 993

= =

75

gr
3
3
, (28.20)
za 0545
2
gr e,t
200 N mm R = = .
Polarni moment otpora presjeka vratila s utorom za pero se izraunava iz izraza:
( ) ( )
3 3
3
o3
0, 2 0, 2 35 4, 7 5564 mm W d t = = =
Moment uvijanja u presjeku 3:
3
2 1
3
o3
95, 493 10
17, 163 N mm
5564
T
W

= = = .
Uvrtavanjem u izraz Error! Reference source not found. dobiva se:
3
200
11, 653
17, 163
= = .
3 potr
2 2
3, 478 11, 653
3, 333
3, 478 11, 653
= =
+
.
Presjek 4: naprezanje uslijed savijanja i vlano zbog aksijalne sile:

,s 1 2 3
4 potr
4,max ks
r
R b b b
=

, (28.21)
Vlano naprezanje u presjeku 4:
a1 a1
v4 2 2 2
4 4
4 4 827 N
1, 170
30 mm
F F
A d

= = = =

Moment savijanja u presjeku 4 je izraunat u tablici 13.1 :
s4
55, 123 kNmm M = .
3 3
3 4
4
30
2651 mm
32 32
x
d
W

= = = .
3
2 s4
s4
4
55, 123 10
20, 793 N mm
2651
x
M
W

= = = .

4,max v4 s4 2
N
1, 170 20, 793 21, 963
mm
= + = + =
4,min v4 s4
4
4,max v4 s4
1, 170 20, 793
0, 893
1, 170 20, 793
r

= = = =
+ +

76
Faktor otpornosti dinamike vrstoe na utjecaj srednjeg naprezanja: k
= 1.
Trajna dinamika vrstoa materijala vratila za koeficijent asimetrije ciklusa r
4
:
( ) ( )
,s -1,s
4
2 2
240 253, 566 MPa
2 1 2 1 1 0, 893
r
R R
k r
= = =
+

1
= 0,86,
Iz slike 13.9 za R
m
= 490 N/mm
2
i stupnjevi vratila i zaobljenja fino tokareni s najveom visinom
neravnina 6,3 m (R
max
= R
z2
= 6,3 m) b
2
= 0,95,
Iz slike 13.9 za = =
30
0, 857
35
d
D
,
= =
2, 5
1
2, 5 t

ks
= 1,75
Iz izraza (28.11)
k
= 0,832, to uvrtavanjem u izraz (28.10) daje:
( ) = + =
ks
1 0, 832 1, 75 1 1, 624 .
4 potr
253, 566 0, 86 0, 95 1
5, 808
21, 963 1, 624

= =
.
Presjek 5 naprezanje uslijed savijanja i vlano zbog aksijalne sile:

,s 1 2 3
5 potr
5,max ks
r
R b b b
=

(28.22)
Vlano naprezanje u presjeku 5:
a1 a1
v4 2 2 2
4 5
4 4 827 N
1, 685
25 mm
F F
A d

= = = =

Moment savijanja u presjeku 5: ( ) ( )
3
s5 B 5
1, 297 10 130 121, 5 11, 025 kNmm M R l l = = = .
3 3
3 5
5
25
1534 mm
32 32
x
d
W

= = = .
3
2 s5
s5
5
11, 025 10
7, 187 N mm
1534
x
M
W

= = = .


5,max v5 s5 2
N
1, 685 7, 187 8, 872
mm
= + = + =
77
5,min v5 s5
5
5,max v5 s5
1, 685 7, 187
0, 620
1, 685 7, 187
r

= = = =
+ +

Faktor otpornosti dinamike vrstoe na utjecaj srednjeg naprezanja: k
= 1.
Trajna dinamika vrstoa materijala vratila za koeficijent asimetrije ciklusa r
4
:
( ) ( )
,s -1,s
5
2 2
240 296, 296 MPa
2 1 2 1 1 0, 620
r
R R
k r
= = =
+

R
2
R
1
A
Detalj A
3
0
2
5

Slika 13.12 Presjek 5
25
0, 833
30
d
D
,
= =
1
0, 4
2, 5 t
)
iznosi
ks
= 2,25
Iz izraza (28.11)
k
= 0,665, to uvrtavanjem u izraz (28.10) daje:
( ) = + =
ks
1 0, 665 2, 25 1 1, 831.
1
= 0,87,
za 0545 R
m
= 490 N/mm
2
i rukavci i zaobljenja vratila fino brueni s najveom visinom neravnina 3,2
m (R
max
= R
z1
= 3,2 m) b
2
= 0,96,
5 potr
296, 296 0, 87 0, 96 1
15, 234
8, 872 1, 831

= =
.
Stupnjevi sigurnosti u svim presjecima su vei od potrebnih. Za sluaj kada stupanj sigurnosti u
pojedinom presjeku ne zadovoljava, potrebno je korigirati dimenzije i ponoviti kontrolni proraun.
78
14. ZADATAK VRATILO DVOSTEPENOG REDUKTORA
Vratilo reduktora preuzima okretni moment od 350 Nm preko koninog zupanika z1 i predaje ga
preko cilindrinog zupanika s kosim zubima z2. Srednji promjer zupanika z1 je 190 mm, a diobeni
promjer zupanika z2 je 130 mm.
Potrebno je:
14.1 Odrediti promjer vratila, ako je dozvoljeno naprezanje vratila na savijanje jednako 40 N/mm
2
.
14.2 Odabrati leajeve, ako je leajno mjesto A vrsto, a leajno mjesto B slobodno leajno mjesto.
eljeni vijek trajanja leaja je 7000 h, a brzina vrtnje vratila je 720 min
-1
.
40 40 160
F
a1
F
r1
F
t1
F
a2
F
r2
F
t2
d
m
1
d
2
A B
z1
z2

Zadano:
T = 350 Nm L
h
= 7000 h
d
m1
= 190 mm F
r1
= 460 N
d
2
= 130 mm F
a1
= 1260 N
sdop
= 40 N/mm
2

F
r2
= 1960 N
n

= 720 min
-1
F
a2
= 1650 N
RJEENJE:
14.1 Proraun vratila
Obodna sila na srednjem promjeru koninog zupanika:

= = =
3
t1
m1
2 2 350 10
3684 N
190
T
F
d
.
79
Obodna sila na diobenom promjeru cilindrinog zupanika s kosim zubima:

= = =
3
t2
2
2 2 350 10
5385 N
130
T
F
d
.
Optereenje vratila se promatra u dvije meusobno okomite ravnine.
T
MSH
160
RBh
Fa1
Ft2
RAh
A
B
d
2
/
2
40
Okretni moment
40
Ft1
-147,4 Nm
-54,4 Nm
MSV
RBh
Fr2
RAv
A
B
-119,7 Nm
Fr1
Fa1
d
m
1
/
2
3,1 Nm
-101,3 Nm
-104,1 Nm
350 Nm

Slika 14.1 Optereenje vratila i dijagrami momenata savijanja i uvijanja
80
Izraunavanje reakcija u osloncima:
Horizontalna ravnina:
+ +
= = = =
t1 t2
B Ah
240 160 3684 240 5385 16
0 8729 N
200 200
F F
M R ,
= = + = =
Bh t1 Ah t2
0 3684 8729 5385 340 N
y
F R F R F .
Vertikalna ravnina:
+ + +
= =
+ + +
= =
r1 a1 r2 a2
B Av
190 130
240 160
2 2
0
200
460 240 1260 95 1960 160 1650 65
2151 N,
200
F F F F
M R

= = + = + =
Bv r1 Av r2
0 460 2151 1960 651 N
z
F R F R F .
Na osnovu dijagrama momenata savijanja u horizontalnoj i vertikalnoj ravnini uoava se da je kritino
mjesto u leajnom mjestu A, gdje ukupni moment savijanja iznosi:
= + = + =
2 2 2 2
s sh sv
147, 4 101, 3 178, 9 Nm M M M .
Ekvivalentni moment savijanja na kritinom mjestu iznosi:
= + = + =
2 2 2 2
ekv s
0, 45 178, 9 0, 45 350 295, 1 Nm M M T .
Potrebni promjer vratila iznosi:

= =

3
ekv
3
3
sdop
32 32 295, 1 10
42, 20 mm
40
M
d .
Odabire se standardni promjer vratila: = 45 mm d .
14.2 Odabir leaja
Leajno mjesto A:
Leajno mjesto A je vrsto leajno mjesto pa se na to leajno mjesto postavlja jednoredni kruti kuglini
leaj s radijalnim dodirom oznake niza prema ISO standardu 60, 62, 63, 64, odnosno prema HRN niz
BC (10, 02, 03, 04).
Faktor trajnosti:
= = =
h
3
L
7000
2, 410
500 500
L
f .
81
Faktor brzine vrtnje:
= = =
3
n
33, 3 33, 3
0, 359
720
f
n
.
Faktor temperature: =
t
1 f .
Ukupna radijalna reakcija na leajnom mjestu A:
= + = + =
2 2 2 2
A Ah Av
8729 2151 8990 N R R R .
Ukupna aksijalna sila na vratilu koju preuzima leaj na leajnom mjestu A:
= = =
a a2 a1
1650 1260 390 N F F F .
Postupak odabira leaja na vrstom leajnom mjestu zapoinje s leajem koji za potrebni unutarnji
promjer ima najmanju irinu i vanjski promjer pa samim tim i najmanju dinamiku nosivost, to je za
ovaj primjer leaj 6009 (d = 45 mm, D = 75 mm, b = 16 mm, C
0
= 12,4 kN, C = 16,3 kN). Ukoliko
dinamika nosivost ovog leaja nije vea od potrebne na promatranom leajnom mjestu postupak se
ponavlja s leajem 6209, ako ni on ne zadovoljava onda s leajem 6309, te na kraju ako ni on ne
zadovoljava s leajem 6409. U sluaju kad ni dinamika nosivost leaja 6409, koji za unutarnji promjer
od 35 mm ima najveu irinu i vanjski promjer, nije vea od potrebne, treba poveati promjer rukavca.
Za leaj 6009 = =
a
0
0, 39
0, 031
12, 4
F
C
prema tablici 13.2 i linearnom interpolacijom:
( )
= + =
0, 24 0, 22
0, 031 0, 025 0, 22 0, 228
0, 04 0, 025
e .
Kako je = = = =
a a
r A
0, 39
0, 043 0, 228
8, 99
F F
e
F R
prema tablici 13.2:
= = 1, 0 x y .
Onda je ekvivalentno optereenje leaja jednako:
= + = + =
e r a A a
1 1 0 8, 99 kN F VxF yF R F .
Pa je potrebna dinamika nosivost leaja na leajnom mjestu A jednaka:
= = =
L
e
n t
2, 41
8, 99 60, 35 kN
0, 359
f
C F
f f
,
to je vee od dinamike nosivosti leaja 6009 (C = 16,3 kN) pa on ne zadovoljava. Dakle treba
ponoviti proceduru s leajem vee dinamike nosivosti. Meutim moe se uoiti da je u ovom primjeru
aksijalna sila na vratilu znatno manja od radijalne reakcije na leajnom mjestu A, odnosno da je omjer te
dvije sile uvijek manji od najmanjeg faktora e iz tablice 13.2, pa e uvijek biti = = 1, 0 x y . Na osnovu
82
reenog, bez ponovnog raunanja moe se zakljuiti da e zadovoljiti najvei leaj unutarnjeg promjera
45 mm (leaj 6409) s dinamikom nosivou C = 61,2 kN koja je vea od potrebne (C = 60,35 kN).
Leajno mjesto B:
Leajno mjesto B je slobodno leajno mjesto pa se na to leajno mjesto postavlja jednoredni valjni leaj
oznake niza prema ISO standardu NU (10, 2, 3, 4), odnosno prema HRN niz RU (10, 02, 03, 04).
Faktor trajnosti:
= = =
h 10 3
L
7000
2, 207
500 500
L
f .
Faktor brzine vrtnje:
= = =
10 3
n
33, 3 33, 3
0, 398
720
f
n
.
Faktor temperature: =
t
1 f .
Ukupna radijalna reakcija na leajnom mjestu B:
= + = + =
2 2 2 2
B Bh Bv
340 651 734 N R R R .
Za slobodno leajno mjesto: = = 1, 0 x y , pa je ekvivalentno optereenje leaja:
= + = + =
e r a B a
1 1 0 0, 734 kN F VxF yF R F .
Pa je potrebna dinamika nosivost leaja na leajnom mjestu B jednaka:
= = =
L
e
n t
2, 207
0, 734 4, 070 kN
0, 398
f
C F
f f
.
Iz tablice jednorednih valjnih leaja (Piri, T., Kotrljajui leaji, FESB-Split, 2005.) odabire se leaj
dinamike nosivosti vee od potrebne, to je leaj: NU1009 (d = 45 mm, D = 75 mm, b = 16 mm,
C
0
= 18,6 kN, C = 22,4 kN).
83
15. ZADATAK - ISPITNI
150 300 150
2
0
0
A B
Fr
Fo
1 5 5 7 3 6 2 4
C
C
d
1
,
2

d

Rezno kolo pile (1) dobiva pogon preko remena i remenice (2). Remenica je na vratilo (3) privrena
koninim steznim spojem, a potrebnu aksijalnu silu ostvaruje torzijska opruga iz elika (4). Rezno kolo
je pritegnuto s dvije pritezne ploe (5) od kojih je jedna zavarena na vratilo, a druga je aksijalno
pomina. Zbog prijenosa gibanja plosnatim remenom remenica (2) je optereena radijalnom silom
F
R
= 800 N, koja djeluje u vertikalnoj ravnini. Rezno kolo je optereeno silom otpora rezanja F
o
. Svi
faktori trenja su 0,12, a teine svih dijelova sklopa mogu se zanemariti.
Potrebno je:
16.1 Odrediti moment koji se moe prenijeti steznim spojem, uz sigurnost protiv proklizavanja
1,4, ako opruga ima proporcionalnu karakteristiku i u njoj je akumulirana energija od
50 J. ............................................................................................................................................. 25 bodova
16.2 Odrediti stupanj sigurnosti opruge u odnosu na granicu loma pri torziji od 700 MPa. . 10 bodova
16.3 Dimenzionirati vratilo (odrediti promjer d), ako je doputeno naprezanje uslijed savijanja
80 MPa........................................................................................................................................ 15 bodova
16.4 Odrediti stupanj sigurnosti vratila u odnosu na lom uslijed zamora materijala, u presjeku C-C.
Materijal vratila je 0545, maksimalna visina neravnina je 6,3 m, radijus zaobljenja = 2 mm.
Promjenu unutranjih sila du leaja zanemariti................................................................... 15 bodova
16.5 Potrebna sila pritezanja reznog kola ostvaruje se vijkom M12 (7), klase vrstoe 4.6. Odrediti
stupanj sigurnosti vijka u odnosu na granicu teenja ako je srednji promjer tarnih povrina
priteznih ploa d
p
= 80 mm, a sigurnost protiv proklizavanja tarnih povrina je 1,2. .... 15 bodova
16.6 Konus je na vratilo privaren s dva kutna zavara po itavoj konturi (6), debljina zavara je 3 mm.
Odrediti maksimalno naprezanje u zavaru (zavar nije optereen radijalnom silom). ..... 20 bodova
84
Zadano:
konus 1:10 R
z
= 5 mm
srednji promjer konusa: d
k
= 60 mm
radijus zaobljenja vratila: = 2 mm
stupanj sigurnosti protiv proklizavanja koninog
steznog spoja:
k
= 1,4
vijak M12, K.. 4.6 d = 12 mm, P = 1,75 mm,
d
j
= 9,853 mm, d
2
= 10,863 mm, A
j
= 76,3 mm
2
,
akumulirana energija u opruzi: E = 50 J srednji promjer priteznih ploa: d
p
= 80 mm
srednji promjer opruge: D
sr
= 70 mm stupanj sigurnosti protiv proklizavanja priteznih
ploa: s = 1,2
promjer ice opruge: d = 10 mm debljina zavara: a = 3 mm
broj aktivnih zavoja opruge: i = 5 doputeni pritisak u leaju: p
dop
= 4 MPa
granica loma obzirom na torziju: R
m,t
= 700 MPa promjer reznog kola: d
RK
= 200 mm
vratilo iz 0545 (
s,dop
= 80 MPa)

RJEENJE:
15.1 Okretni moment koji se moe prenijeti koninim steznim spojem
Zadan je konus 1:10, prema slici 4.2 polukut konusa iznosi:
o
1 2 1
tan arctan 2, 862
2 10 2 20

= = = .
Zadana je opruga proporcionalne karakteristike, pa je prema slici 11.1 akumulirana energija jednaka:
2
F f
E

= ,
uvrtavanjem izraza = f F c u prethodni izraz dobiva se izraz za izraunavanje sile u opruzi:
= 2 F E c . (30.1)
Krutost opruge se izraunava iz izraza (27.1):

= = =

4 3 4
3 3
sr
80 10 10
58, 31 N mm
8 8 70 5
Gd
c
D i
.
Uvrtenjem u izraz (30.1) dobiva se:
= =
3
a
2 50 58, 31 10 2415 N F F .
Prema slici 4.1 postavlja se suma svih sila u smjeru osi vratila, iz koje se izraunava normalna sila na
85
konusu:

= + = = =

+
+
a
a n tr n o o
k
2415
sin cos 14227 N
2 2 sin2, 86 0, 12 cos2, 86
sin cos
2 2
F
F F F F .
Moment trenja na koninom steznom spoju je jednak:
= = = =
k k
tr tr n
60
0, 12 14227 51217 Nmm
2 2 2
d d
T F F .
Okretni moment koji se moe prenijeti koninim steznim spojem je onda jednak:
tr
k
51217
36584 Nmm
1, 4
T
T = = =
.
15.2 Stupanj sigurnosti opruge u odnosu na granicu loma pri torziji
Prema izrazu (26.2) izraunava se faktor poveanja naprezanja na unutranjoj strani opruge:

= = = = + =

sr
70 0, 25 0, 615 7 0, 25 0,615
7, + =1,21
10 1 7 1 7
D e
e k
d e e
.
Prema izrazu (26.1) izraunava se maksimalno naprezanje u opruzi:

= = = =

2 sr
max t 3 3
8 8 2415 70
1, 21 520, 9 N mm
10
F D
k k
d
.
Stupanj sigurnosti opruge u odnosu na granicu loma pri torziji:
m,t
max
700
1, 34
520, 9
R
= = =
.
15.3 Dimenzioniranje vratila
Vratilo je optereeno prema slici 16.1.
MS
RB
Fr
RA
A
B
Fo
-54,9 Nm
-120,0 Nm
150 300 150

Slika 16.1 Optereenje vratila i dijagram momenta savijanja

86
Sila otpora rezanja se izraunava iz izraza:
= = =
o
RK
2 2 36584
366 N
200
T
F
d

Izraunavaju se reakcije u osloncima:

= = = =
r o
A B
450 150 800 450 366 150
0 1017 N
300 300
F F
M R ,
= = + + = + =
y A o r B
0 800 366 1017 149 N F R F F R .
Dijagram momenata savijanja prikazan je na slici 16.1, te se uoava da je kritian presjek vratila u
leajnom mjestu B:
=
sB
120000 Nmm M .
S obzirom da je vratilo cijelom duinom uz savijanje optereeno i na uvijanje izraunava se ekvivalentni
moment savijanja:
= + = + =
2 2 2 2
ekv sB
0, 45 120000 0, 45 36584 122484 Nmm M M T .
Potrebni promjer vratila onda iznosi:

= = =

ekv
3
3
s,dop
32 32 122484
24, 98 mm odabire se standardni promjer 25 mm
80
M
d d .
15.4 Stupanj sigurnosti vratila u odnosu na lom uslijed zamora materijala
Stupanj sigurnosti se s obzirom da je vratilo u presjeku C-C (slika 16.2) napregnuto na savijanje i
uvijanje izraunava iz izraza (28.8):

2 2

=
+
. (30.2)
D
=
1
,
2
d
=
3
0
m
m
d
=
2
5
m
m
=
2
m
m

Slika 16.2 Presjek C-C
Stupanj sigurnosti s obzirom na savijanje izraunava se prema izrazu (28.9):

1,s 1 2 3
s ks
R b b b
=

, (30.3)
87
gdje je: R
-1,s
trajna dinamika vrstoa s obzirom na savijanje koeficijentom asimetrije
ciklusa r = -1 (za 0545
2
-1,s
240 N mm R = ),
b
1
faktor dimenzija (Slika 13.8) b
1
= 0,87,
b
2
faktor kvalitete povrine (Slika 13.9) (za 0545 R
m
= 490 N/mm
2
i najveu
visinu neravnina (R
max
= R
z
= 6,3 m) b
2
= 0,95,
Osjetljivost materijala na koncentraciju naprezanja (za 0545 R
e
= 295 N/mm
2
i = 2 mm iznosi:

k 3 3
e
m
1 1
0, 799
8 295
8
1 1
1 1
2 490
R
R
= = =
| | | |
+
+ |
|
\ .
\ .

25
0, 833
30
d
D
,
2
0, 8
2, 5 t
= = )
iznosi
ks
= 1,8
( )
ks
1 0, 799 1, 8 1 1, 639 = + = .
Naprezanje uslijed savijanja u presjeku C-C:

= = = =

2 sB sB
s 3 3
32 32 120000
78, 23 N mm
25
x
M M
W d
.
Uvrtavanjem u izraz (30.3) izraunava se stupanj sigurnosti s obzirom na savijanje:
240 0, 87 0, 95
1, 547
78, 23 1, 639

= =

Stupanj sigurnosti s obzirom na uvijanje izraunava se prema izrazu (28.13):

gr
(30.4)
za 0545
2
gr e,t
200 N mm R = = .
Moment uvijanja:

= = = =

2
3 3
o
16 16 36584
11, 92 N mm
25
T T
W d
.
200
16, 779
11, 92
= = .

88
2 2
1, 547 16, 779
1, 540
1, 547 16, 779
= =
+
.
15.5 Stupanj sigurnosti vijka u odnosu na granicu teenja
Iz momenta trenja kojeg treba ostvariti na tarnoj povrini priteznih ploa izraunava se sila u vijku:
p
tr n v n
p
2 2 1, 2 36584
9146 N
2 0, 12 80
d
T
T T F T F F
d

= = = = =

.
Vlano naprezanje u jezgri vijka iznosi:
= = =
2 v
v
j
9146
119, 87 N mm
76, 3
F
A
.
Kut uspona navoja:
= = =

o
2
1, 75
arctan arctan 2, 94
10, 863
P
d
.
= = =
o
o
0, 12
' arctan arctan 7, 89
cos 2 cos30
.
Moment uvijanja na navoju vijka:
( ) ( ) = + = + =
2
v v
10, 863
tan ' 9146 tan 2, 94 7, 89 9503 Nmm
2 2
d
T F .
Naprezanje uslijed uvijanja na navoju vijka:

= = = =

2 v v
t 3 3
oj j
16 16 9503
50, 60 N mm
9, 853
T T
W d
.
Ekvivalentno naprezanje vijka:
= + = + =
2 2 2 2 2
ekv v t
3 119, 87 3 50, 60 148, 49 N mm
Za klasu vrstoe 4.6 R
m
= 400 N/mm
2
, R
t
= 240 N/mm
2

Stupanj sigurnosti vijka u odnosu na granicu teenja:
t
ekv
240
1, 62
148, 49
R
= = =
.
89
15.6 Maksimalno naprezanje u zavaru
2. prikljucna ravnina
1. prikljucna ravnina
Fo
Fa T
a3 a3

Slika 16.3 Optereenje zavara
U 1. prikljunoj ravnini zavar je optereen na smik (silom F
o
i silom F
a
):
Smino naprezanje zavara od sile F
o
:
=
o
s
s
F
A
, (30.5)
F
o
je sila smicanja u 1. prikljunoj ravnini i iznosi:
= = =
o
2 2 36584
2927 N
25
T
F
d
,
A
s
je povrina smicanja i iznosi: = = =
2
s
2 2 25 3 471 mm A d a .
= =
2
s
2927
6, 21 N mm
471
.
Smino naprezanje zavara od sile F
a
:
= = =
2 a
s
s
2415
5, 13 N mm
471
F
A
.
Ukupno smino naprezanje zavara u 1. prikljunoj ravnini iznosi:
= + = + =
2 2 2 2 2
s s s
6, 21 5, 13 8, 05 N mm .
U 2. prikljunoj ravnini zavar je optereen na vlak (silom F
a
) i torziju (okretnim momentom T):
Vlano naprezanje:

=
a
v
z
F
A
(30.6)
90
A
z
je povrina zavara u 2. prikljunoj ravnini i iznosi: ( ) ( ) = + = + =
z
2 2 3 25 3 528 mm A a d a .
= =
2
v
2415
4, 57 N mm
528
.
Naprezanje uslijed torzije:
=
t
p
2
T
W
(30.7)
W
p
je polarni moment otpora povrine zavara u 2. prikljunoj ravnini i iznosi:
( ) ( )
( (
+ +
| | | |
= = =
( ( | |
+ +
\ . \ .

3 3 4 4
3
p
2 25 2 3 25
1 1 3375 mm
16 2 16 25 2 3
d a d
W
d a
.
= =
2
t
36584
5, 42 N mm
2 3375
.
Ekvivalentno naprezanje zavara se izraunava prema izrazu:
( ) ( )
= + + = + + =
2 2 2 2 2
ekv v v t
1 1
4 4, 57 4, 57 4 5, 42 8, 17 N mm
2 2
,
to predstavlja maksimalno naprezanje u zavaru.
91
16. ZADATAK ISPITNI
Runi kormilarski ureaj prema slici sastoji se od jarma kormila (1), dvovojnog trapeznog vretena (2),
vratila (3), dvije poluge (4), dvije vodilice (5), dvije matice (6), dva pera (7), te runog kola (8).
5
0
Detalj A
7 3 4 5 2
1 6 8 9
7
5
0
1500
9
5
0
A
30
2
5
a3

Zadano:
Moment na jarmu kormila (1) je 9 kNm. Gubici zbog trenja na svakoj vodilici (5) iznose 9%.
Svi faktori trenja su 0,12. Trenje u zglobovima i teine svih dijelova sklopa zanemariti.
Potrebno je:
17.1 Dimenzionirati dvovojno trapezno vreteno (2) obzirom na tlano naprezanje, ako je
doputeno naprezanje na tlak 110 N/mm
2
........................................................................... 15 bodova
17.2 Odrediti potrebnu duljinu matice (6), ako je doputeni pritisak na navoju 7 N/mm
2
. ....5 bodova
17.3 Odrediti potrebnu runu silu na runom kolu (8) (kolo se istovremeno okree s dvije ruke), te
odrediti naprezanje u zavaru (9).............................................................................................. 15 bodova
17.4 Dimenzionirati vratilo kormila (3), ako je doputeno naprezanje na uvijanje 60 N/mm
2
..............
....................................................................................................................................................... 5 bodova
17.5 Dimenzionirati pero (7), te kontrolirati pritisak ako je doputeni pritisak 110 N/mm
2
..................
..................................................................................................................................................... 10 bodova
17.6 Dimenzionirati polugu (4) obzirom na izvijanje, ako je pretpostavljeni stupanj sigurnosti
jednak 5. Odrediti stvarni stupanj sigurnosti (materijal poluge je 0460). ....................... 10 bodova
92
17.7 Runo kolo (8) je na trapezno vreteno (2) spojeno pomou uzdunog steznog spoja. Odrediti
potrebni dosjed ako je stupanj sigurnosti protiv proklizavanja jednak 1,5, a gubitak preklopa
zbog uglaavanja iznosi 5 m. Trapezno vreteno i runo kolo su iz elika. .................... 15 bodova

Rjeenje:
17.1 Povrina jezgre trapeznog vretena (2) mora biti vea od 119,88 mm
2
odabrano Tr 184
(dvovojno)
17.2 Duljina matice (6) mora biti vea od 74,95 mm odabrano 75 mm
17.3 a) Potrebna runa sila na kolu (8) je 64,2 N
b) Naprezanje uslijed smicanja u zavaru (9) je 39,96 N/mm
2

c) Naprezanje uslijed torzije u zavaru (9) je 32,98 N/mm
2

17.4 Promjer vratila mora biti vei od 91,4 mm odabrano 92 mm
17.5 Pero bh = 2514; korisna duljina pera je 138 mm, pritisak je 102,3 N/mm
2

17.6 Promjer poluge mora biti vei od 33,9 mm odabrano 34 mm; stvarni stupanj sigurnosti je
5,03
17.7 Potrebni stvarni minimalni preklop je 13,2 mm odabran dosjed 25 H7/s6
48
14

Element I

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Element I

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Element I

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

S V E U I L I T E U S P L I T U

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE U SPLITU

nagib linije dinamike vrstoe u Smithovom dijagramu,

= ; b i t prema slici 13.12. Za promjer vratila d

You might also like