Mehmed El-Fatih (22 godine)

Osvojio je Konstantinopolis prijestolnicu Bizantskog carstva koju do tada nisu mogli osvojiti mnoge velike vojskovoe.

Abdurrahman En-Nasir (21 godina)

Vrijeme njegove vladavine u Andalusu se nazivalo zlatna doba. Uspio je da razrijei dravne probleme, pokrenuo je nevieno znanstveno
unaprjeenje tako da je muslimanska panija u njegovo vrijeme bila drava kojoj nije bilo premca i kojoj su se dodvoravali i evropski lideri.

Usama ibn Zejd (18 godina)

Predvodio je vojsku muslimana u pohodu na Bizantice, najjau vojnu silu toga vremena. Bio je zapovjednik ostalim velikanima meu
ashabima poput Ebu Bekra i Omera, radijellahu anhuma.

Muhammed El-Kasim (17 godina)

Ubrajao se u velike vojne stratege. Osvojio je Sind (sadanji Pakistan) u vrijeme kada su brojili za najsnanijeg protivnika.

Sa'd ibn Ebi Vekkas (17 godina)

Bio je prvi koji je opalio strijelu na Allahovom putu. Ulazio je u sastav ure koju su sainjavali estorica ashaba. Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, se ponosio njime. Jednom prilikom je naiaretio na njega govorei: Ovo je moj dajda! Neka mi svako od vas pokae svoga.

El-Erkam ibn Ebi El-Erkam (16 godina)

Uinio je svoju kuu glavnim sjeditem i utoitem za Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem u vrijeme prvobitne da've kada su muslimani bili
ugroeni, a nevjernici dominirali.

Talha ibn Ubejdllah (16 godina)

Bio je najplemenitiji i najdareljiviji Arap u islamu. U bici na Uhudu se zakleo Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da e ga tititi makar ga to
kotalo ivota. Branio ga je od nevjernikih nasrtaja, hvatao je koplja baena prema Resullullahu, sallallahu alejhi ve sellem, golim rukama.

Zubejr ibn Avvam (15 godina)

Prvi je koji je isukao sablju na Allahovom putu. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ga je predstavljao kao svoga prisnog pomagaa.

Amr ibn Kulsum (15 godina)

Bio je prvak plemena Benu Taglib. Zbog plemenske snage i njihovog prestia govorili su: Da se islam nije pojavio pripadnici Tagliba bi pojeli
narod.

Mua'z ibn Amr (13 godina) i Muaz ibn Afra (14 godina)

Ubili su poznatog vou mnogoboaca Ebu Dehla u bici na Bedru.

Zejd ibn Sabit (13 godina)
Zapisivao je Objavu i bio je zaduen za njeno sakupljanje u Mushaf. Nauio je Kur'an napamet i u tome se usavrio. Zbog dobrog
poznavanja mnogih jezika bio je Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, prevodilac. Nauio je starosirijski jezik za sedamnaest noi.

Koliko godina ima tvoje dijete?

Pokuaj da ga uvrsti meu gore nabrojane. Ono to moe! Treba mu malo motivacije. by Enesa Enesa Hoti
U nedjelju 1. juna u 15.00. bice upriliceno predavanje"Otkrivaj svoje Ja"koje ce drzati
nasa Emina Asceric-Selimovic, uz radionice za otkrivanje potencijala, sklonosti,
vjetina, unikatnosti tvoje linosti.
Ovo ce biti odlicna prilika za sistematski update,kao vrsta predramazanske pripreme za
jedno temeljito duhovno ciscenje I docek najdrazeg nam Gosta.
Ovo je ujedno I prilika da napomenemo da ce citav mjesec juni biti posvecen Ramazan.
Naime, planiramo pored ovog predavanja odrzati i interesantna predavanja koji se ticu
serijatskih medicinskih i pedagoskih aspekata posta.
Ocekujemo vas da se zajednicki druzimo,ucimo I pripremamo za naseg najljepseg I
najvoljenijeg Gosta-Mjeseca Ramazana.

Najdua sura u Kur'anu je El-Bekare, a najkraa El-Kevser.
Prvi objavljeni ajeti su u suri El-Alek (Ikre).
Jedina sura u Kur'anu koja ne poinje sa bismillom je Et-Tewbe.
U Kur'anu ima 114 sura.
Sunnet je petkom uiti suru Kehf.
Sredina Kur'ana se nalazi u suri Kehf.
Sura Ihlas vrijedi treinu Kur'ana.
Otac i majka Muhammeda a.s. su se zvali Abdullah i Amina.
Amida Muhammeda a.s. se zvao Ebu Talib.
Muhammed a.s. je pripadao plemenu Kurej.
Kad mu je poela dolaziti objava, Muhammed a.s. je imao etrdeset
godina.
Zajedniki naziv za sve Poslanikove s.a.v.s. ene je Majke vjernika.
Isa a.s. se u Kur'anu spominje 25 puta.
Pet sura u Kur'anu poinje sa Elhamdulillah.
Sura En-Neml govori o Sulejmanu a.s. i njegovoj vojsci.
Prvi ambasador Islama u Medini je bio Musab b. Umejr.
Prvi hafiz Kur'ana bio je Muhammed a.s.
Muhammed s.a.v.s je u naruju h. Aie r.a. preselio na Ahiret.
Sura El-Kevser nosi ime rijeke u Dnnetu.
Talha ibn Ubejdullah je nosio nadimak''ivi ehid''
Za vrijeme tajnog poziva u islam odazvalo se 40 ljudi.
Ar se potresao kada je umro ashab Sa'd b. Muaz .
Nadimak Muhammeda a.s. je bio El-Emin.
Muhammed a.s. nije imao brae i sestara.
Prva Poslanikova a.s. ena se zvala Hatida.
Prva bitka u kojoj su se muslimani borili bila je bitka na Bedru.
Hidru sa Muhammedom a.s. je uinio Ebu Bekr.
Prije poetka jela treba rei bismillah.
Namaz je stub vjere.
Najmanju kaznu u dehennemu e imati Ebu talib, Poslanikov a.s.
amida.
Fatiha je prva sura u Kur'anu.
En-Nas je zadnja sura u Kur'anu.
Potop je zadesio narod koji je ivio u doba Nuha a.s.
Ibrahim a.s. je za ivota bio baen u vatru.
Poslanik Ejjub a.s. je imao najvea iskuenja.
Poslanik koji je roen bez oca je Isa a.s.
Muhammed a.s. je preselio na Ahiret u 63. godini ivota.
Muslimani su u paniji bili skoro 800 godina.
Meleci Munkir i Nekir su zadueni da ispituju ljude u kaburu.
Melek Israfil je zaduen da puhne u sur.
Namaz u dematu je vrijedniji za 25 i 27 puta od namaza u kui.
Levhi Mahfuz je ploa na kojoj je zapisano ta e biti.
Krani su zalutali u vezi jednog poslanika, a to je Isa a.s.
Jevreji su rekli da je Uzejr Allahov sin.
Ashabi su drugovi Poslanika sallallahu alejhi ve sellem.
Prvo to je rekao Isa a.s. u beici je :Ja sam Abdullah, Allahov rob.
Havarijjuni su drugovi Isa a.s.
Dvadeset pet Poslanika je spomenuto u Kur'anu.
Nijedna ena nije bila Poslanik.
Muhammed sallellahu alejhi ve sellem je najodabraniji Poslanik.
Prvi mujezin u islamu se zvao Bilal ibn Rebbah.
Objava Muhammedu a.s. je poela u peini Hira.
Vladar svih muslimana se zove halifa.
Tevrat je objavljen Musau a.s.
Zebur je objavljen Davudu a.s.
Indil je objavljen Isau a.s.
Hakka i Kijame su imena za Sudnji dan.
Nar, Sekar i Dehim su imena za dehennem.
U Kur'anu ima 15 seddetut-tilaveh.
U suri Hadd se nalaze dvije seddetut-tilaveh.
ovjeku e se u kaburu postaviti pitanja: ko ti je Gospodar, koja ti
je vjera, i ko ti je poslanik?
Prvu strijelu na Allahovom putu je ispalio Sa'd ibn Vekkas.
Ar dri osam meleka.
Halid ibn Velid imao je nadimak Sejfullah.
Bitka na Hendeku se jo zove i Ahzab.
Muhammed a.s. je ranjen u bitci na Uhudu.
U bitci na Mu'ti je uestvovalo 200.000 Vizantijaca.
Sulejman a.s. je umro naslonjen na svoj tap u stojeem poloaju.
Najuzvieniji ajet u Kur'anu je Ajetul-Kursijj.
ejtani ne ulaze u kuu u kojoj se ui sura Bekare.
Faraonova ena se zvala Asja.
Ideju o kopanju hendeka u bitci Ahzab je dao Selman el-Farisi.
Djeca Muhammeda a.s. su se zvala: Kasim, Abdullah (Tahir),
Ibrahim, Zejneb, Fatima, Rukajja i Ummu Kulsum.
Pokrivanje ene je propisano pete godine po Hidri.
Neke od mu'diza Muhammeda a.s.: Kur'an, raspolovljenje Mjeseca,
nazivanje selama od strane kamenja, izviranje vode iz njegovih
prstiju...
Nuh a.s. je ivio 950 godina.
Sinovi Adema a.s. su se zvali Kabil i Habil.
Ugovor izmeu Allaha i dua svih ljudi zove se Misak.
Dio koji nee istruhnuti u kaburu je repna kost (repnjaa).
Ruknovi braka su: supruga, suprug, zastupnik (velijj), oblik (forma,
ponuda i prihvatanje) i svjedoci.
Meleci ne ulaze u kuu u kojoj su pas i slika (sa likovima).
Ruknovi abdesta su: nijjet, pranje ruku do iza laktova, potiranje
kose, pranje nogu do iza lanaka, pridravanje redoslijeda. (El-
Maide, 6)
eni je za vrijeme hajda i nifasa zabranjeno: namaz, doticanje
Mushafa, boravak u mesdidu i polni odnos sa muem.
U Kur'anu ima trideset duzeva.
enu udaju etiri stvari: ljepota, porijeklo, bogatstvo i vjera.
Najvei ogranak imana je rei: La ilahe illellah.
Najmanji ogranak imana je ukloniti smetnju (prepreku) sa puta.
Ako prespavamo namaz ili ga zaboravimo klanjati, moramo ga
naklanjati.
Najbolji poznavalac halala i harama meu ashabima bio je Muaz ibn
Ubejdullah.
Duboki san pri kome je ovjek nesvjestan, jedna je od stvari koja
kvare abdest.
Meleki se smjenjuju u vrijeme sabah i ikindije namaza.
Prvi poslanik koji e biti obuen na Sudnjem danu je Ibrahim a.s.
Namaz u Haremu Ka'be je vrijedniji 100.000 puta nego namaz u
drugim mesdidima.
Drugi naziv za akam namaz je dnevni vitr.
Prvi mesdid u islamu je Mesdidul Kuba.
Narodu Benu Israil je nareeno da zakolje kravu.
U mesdid se ulazi desnom nogom, a izlazi se lijevom.
U WC se ulazi lijevom nogom a izlazi desnom.
Muhammed a.s. je tri godine tajno pozivao u islam.
Ebu Sufjan je bio voa Kurejija na Uhudu.
Kabu su sagradili Ibrahim a.s. i Ismail a.s.
U bitci na Uhudu, Ebu Dudane je nosio sablju Poslanika a.s.
ehid e u Dennetu imati sedamdeset i dvije hurije.
O alkoholu (zabrani) su objavljena tri ajeta.
Prvi ajet objavljen o hrani je u suri El-En'am.
Otac Ibrahima a.s. se zvao Azer.
Muhammed a.s. je etiri puta obavio umru.
Allah d.. je na Bedr poslao hiljadu meleka.
Sura Enfal govori o bitci na Bedru.
Kazna za blud se spominje u suri Nur.
Na sunnetu sabah namaza, sunnet je uiti sure Kafirun i Ihlas.
Mejjita (mrtvaca) do kabura prate tri stvari: porodica, imetak i
djela, a samo djela ostaju s njim.
Izmeu ovjeka i kufra (nevjerstva) je ostavljanje namaza.
Meleki su okupali Hanzalu ibn Amra.
Klanje kurbana povodom roenja djeteta zove se akika.
Ruknovi hada su: ihram, tavaf, sa'j i Arefat.
No Lejletul Kadr je vrijednija od 1000 mjeseci.
Sunnet je postiti est dana evvala, devedi i deset dan Muharrema,
ponedjeljkom i etvrtkom i bijele dane-14, 15 i 16 dan u mjesecu.
Kibur je nepriznavanje istine i potcjenjivanje ljudi.
Otac Musa a.s. se zvao Imran.
Ramazanski bajram traje tri dana.
Kurban-bajram traje etiri dana.
Planina na koju se nakon potopa iskrcao Nuh a.s. zove se Dudijj.
Narodu Ad je poslan poslanik Hud a.s.
Narodu Semud je poslan poslanik Salih a.s.
U Medjen je poslan poslanik uajb a.s.
Od dva poslanika su ene bile nerotkinje: od Ibrahima a.s. i od
Zekerijjaha a.s.
Sa gibetom (ogovaranjem) se usporeuje jedenje mesa umrlog
brata.
Allahu d.. najmre dozvoljeno djelo je razvod braka.
Nije dozvoljeno oeniti dvije sestre.
ovjek e na Sudnjem danu biti prvo pitan za namaz.


Prva ena koja je ubila nevjernika na Allahovom putu se
zvala Safijja bint Abdul Muttalib.
Najvie hadisa od Poslanika a.s. je preneo Ebu Hurejre r.a.
U suri Tevbe se spominju bitke Tebuk i Hunejn.
Zanimanje Davuda a.s. je bilo izraivanje pancira.
Zanimanje Zekerijja a.s. je bilo stolarstvo.
Adabi ulaska u kuu su: ne ulaziti bez dozvole, kucati tri
puta, ne gledati kroz prozor ili kljuaonicu ili prislukivati i
pri ulasku poselamiti ukuane.
Najbogatiji ovjek Faraonovog naroda zvao se Karun.
Dva medinska plemena koja su ratovala izmeu sebe prije
islama su Evs i Hazred.
Kraljica iz doba Sulejmana a.s. koja je primila islam zvala se
Belkisa.
Muhammed a.s. je roen u mjesecu rebiul evvelu.
Omer r.a. je uo suru Ta-Ha i primio islam.
Jedini poslanik koji nije umro je Isa a.s.
Rije ramadan se jednom spominje u Kur'anu.
Muhammed a.s. je prije preseljenja na Ahiret vidio Dennet i
Dehennem.
Ibrahim a.s. je roen u vrijeme kralja Nemruza.
Isa a.s. je, Allahovom dozvolom, lijeio gubave i oivljavao
mrtve.
U suri Mudadele je u svakom ajetu spomenuto Allahovo
d.. ime.
Dio vojske koji je pogrijeio u bitci na Uhudu bili su strijelci.
ena koja je rasporila utrobu mrtvom Hamzi r.a. zvala se
Hind.
Kad je Poslanik a.s. uinio hidru, umjesto njega u postelji je
ostao Alija r.a.
Zadnji pohod Muhammeda a.s. bio je Tebuk.
ehidi e u Dennetu poeljeti da se vrate na dunjaluk. (da bi
jo jednom poginuli na Allahovom putu)
Allah d.. e ehidu oprostiti sve osim duga.
Munafici (licemjeri) e biti u najgorim stupnjevima
Dehennema.
Meleci koji su pouavali sihru zovu se Harut i Marut.
Zaklinjanje neim drugim osim Allahom je irk.
Meleci su stvoreni prije ovjeka.
U narodu Luta a.s. je bilo mnogo homoseksualaca.
Kad se izae iz nunika kae se: Gufraneke.
ehid e se na Sudnjem danu moi zauzimati za sedamdeset
svojih roaka.
Pri oblaenju, prvo se oblai desna strana.
Esma bint Ebu Bekr nosi ime Vlasnica dva pojasa.
Ko sakrije znanje na dunjaluku bie bievan bievima od
vatre u Dehennemu.
Bedem izmeu Denneta i Dehennema zove se E'araf.
Hatidi r.a. je prenesen selam od Allaha d.. i poruka da ima
kuu u Dennetu.
Poslijepodnevni odmor (spavanje) zove se kajlula.
Zajedniki naziv za sve ene Muhammeda a.s. je majke
mu'mina.
Allah d.. je prvo stvorio pero.
Kome Allah d.. eli dobro, poui ga propisima vjere.


est stvari je dato samo Muhammedu a.s.: mo posebnog
izraavanja, potpomognut je strahom protiv neprijatelja na
daljini od mjesec dana hoda, ratni plijen, Zemlja je uinjena
istom i isteom, poslan je svim stvorenjima i on je kraj
poslanstva.
Najvie se Allaha boje od njegovih robova ueni.
Dvije dennetske rijeke na dunjaluku su Nil i Eufrat.
Najvii dio Denneta se zove Firdevs.
Uhud, Lubnan, Sinaj i Dudijj su dennetske planine na
dunjaluku.
Kur'an je Allahov d.. govor.
ejtanu moemo stijesniti prolaze postom.
Prvi ovjek je stvoren od zemlje.
Vrata u Dennetu na koja e ulaziti postai zovu se Rejjan.
Muhammed a.s. e prvi ui u Dennet.
Bez polaganja rauna u Dennet e ui sedamdeset hiljada
ljudi.
Dennet ima osam vrata.
Na Sudnjem danu e Isa a.s. i ejtan odrati hutbe.
Dehennem ima sedam vrata.
Neki od naina da se otjera ejtan: euzubillahi... , Ajetul-
kursija, uenje sura Felek i Nas, ezan, uenje Kur'ana....
Neki od velikih grijeha: irk, blud, neposlunost roditeljima,
alkohol....
Meleci su stvoreni od svjetlosti.
Dini su stvoreni od vatre.
Sabur je u Kur'anu spomenut na oko 90 mjesta.
Knjiga sa zapisanim dobrim djelima zove se Illijjun.
Narod Semud je uniten stranim glasom.
Narod Ad je uniten ledenim i silovitim vjetrom.
Lutov narod je uniten vjetrom punim pjeska.
Medina se prije islama zvala Jesrib.
Godina u kojoj su na Ahiret preselili Ebu Talib i Hatida. r.a.
naziva se godina tuge.
Haderul esved, kamen uzidan u Kabu, prije je bio bijel.
Hamzu r.a. ubio je ovjek po imenu Vahijj.
ovjek koji je prvi pisao perom je Idris a.s.
Od Poslanikovih a.s. ashaba zadnji je na Ahiret preselio
Tufejl ibn Amr, 110. g.H.
U Amme duzu (30. duz) ima trideset i sedam sura.
Kada je hadis muttefekun alejhi, znai da ga biljee Buharija
i Muslim.
Kad ovjek kihne treba rei elhamdulillah.
Davudov post je da ovjek jedan dan posti a jedan dan ne
posti.
Alkohol je majka svih zala.
Sure Felek i Nas su objavljene kad je opsihren Muhammed
a.s.
Zijevanje je od ejtana, a kihanje je od Allaha d..
Pet velikih predznaka Sudnjeg dana: Isa a.s. , Jedud i
Medud, Dabbetu-lerd, izlazak Sunca sa zapada i Deddal.
Razvod Zejnebe i Zejda r.a. se spominje u Kur'anu.
Deddal e biti ubijen u Kudsu.
Isa a.s. e biti sputen u Damask.
Isa a.s. e umrijeti i biti ukopan u Medini.
Ubistvo Osmana r.a. je jedan od znakova Sudnjeg dana.
Narod Benu Israil je od Musa a.s. traio da vidi Allaha d..
Kad je Musa a.s. udario tapom po zemlji, izbilo je dvanaest
vrela (izvora).
Na Deddalovom elu e pisati KAFIR.
ovjek je Allahu d.. najblii dok je na seddi.
Allah d.. kae za ejtana da nam je otvoreni neprijatelj.
Prva kibla muslimanima bila je u Kudsu (Jerusalem).
Ljudi mnogo zanemaruju dvije Allahove blagodati: zdravlje i
slobodno vrijeme.
Bolje je da ovjek sjedne na eravicu i da progori odjeu
nego da sjedne na kabur.
Mekruh (pokueno) je spavati izmeu akama i jacije.
Pokueno je rei: Zlo mi je, treba rei: Muka mi je.
Vrijeanje muslimana je grijeh a njegovo ubistvo je kufr
(nevjerstvo).
Treba podsticati ljude da na samrti kau LA ILAHE ILLELLAH.
Kada nemusliman nazove selam odgovor je sa: ve alejkum.
Sure Talak i Tahrin poinju sa O Vjerovjesnie...
Zavist unitava dobra djela kao to vatra sagorijeva drva.
Slijep ovjek moe biti imam.
Za mukarce je zadnji saff najmanje vrijedan.
Za ene je prvi saff najmanje vrijedan.
Ebu Ubejde Amr ibn Derrah je ubio svoga oca na Bedru.
Munafici se lijeno diu na namaz i malo spominju Allaha d..
Isra' i Mi'rad su se desili dvije godine prije Hidre.
Muslimani su prvi katapult zarobili u bici na Hajberu.
Raunanje vremena prema lunarnom kalendaru uveo je
halifa Omer ibn Hattab.
Spavau dok se ne probudi, djetetu dok ne postane
punoljetno i ludaku dok ne pone razmiljati ne piu se
djela.
Mushaf je tim imenom prvi nazvao Ebu Bekr r.a.
Dravnu blagajnu (bejtul mal) prvi je uspostavio Ebu Bekr
r.a.
Omer ibn Hattab r.a. je kao halifa nou obilazio ljude da vide
kako ive.
Allah d.. je ovjeku blii od vratne ile kucavice.
Veina dennetlija su (dunjaluki) siromasi.
Islamski hilafet ukinuo je Mustafa Kemal Ataturk 1924.
godine.
Najjai je ovjek koji sebe obuzda u srdbi.
Umra u mjesecu ramazanu ima vrijednost hadda.
U vrijeme dahilijjeta, Hatida r.a. imala je nadimak Tahira
(ista).
Najkraa sura u Kur'anu je sura Kevser.
Zadnji mjesec u hidretskoj godini je zul-hidde.
Ne treba se mnogo smijati jer smijeh umrtvljuje srce.
Hatida r.a. preselila na ahiret u ezdeset petoj godini ivota.
Muhammed a.s. je uestvovao u dvadeset osam bitaka.
Najmlai islamski vojskovoa je bio Usame ibn Zejd r.a.
Muhammedova a.s. sablja zvala se Zulfikar.
Kabu je prva prekrila svilom Ummu Abbas Abdul Muttalib r.a.
Allah d.. je nadahnuo pelu.
Dennet je prekriven (okruen) dunjalukim
neprijatnostima, a dehennem je okruen (prekriven)
dunjalukim ugodnostima.
Jahalica na kojoj je Muhammed a.s. uinio Isra i Mirad zvala
se Burak.
Allahu najmra mjesta su pijace.
Ko sakrije sramotu muslimana na dunjaluku, Allah d.. e
sakriti njegovu na Sudnjem danu.
Treba iskoristiti pet stvari: ivot prije smrti, zdravlje prije
bolesti, slobodno vrijeme prije zauzetosti, mladost prije
starosti i bogatstvo prije siromatva.
Allahu d.. najdraa mjesta su mesdidi.
Ko okrene glavu od islama bie proivljen slijep.
Kur'an je sakupljen u Mushaf za vrijeme hilafeta Osmana r.a.
Onaj ije zadnje rijei budu LA ILAHE ILLELLAH ui e u
Dennet.
Abdullah ibn Mesud r.a. je prvi javno uio Kur'an u Mekki.
Zadnji objavljeni ajet je 281. ajet sure bekare.
Furkan, Kitab, Zikr... su neki od naziva za Kur'an.
Ezzubejr ibn Avvaz r.a. je prvi izvukao sablju na Allahovom
d.. putu.
Za vrijeme halife Omera ibn Abdul Aziza se nije imao kome
dati zekat (ljudi su bili imuni).
ena moe dobrovoljno postiti samo uz muevu dozvolu.
Prva damija sa munarom bila je Emevijska damija u
Damasku.
Aia r.a. je, od ena, prenijela najvie hadisa od Muhammeda
a.s.
Velid ibn Mugire je prvi skinuo obuu u Haremi erifu u
Mekki.
Klanjanje teravih namaza u dematu je poelo za vrijeme
halife Omera ibn Hattaba.
Prvi namaz u kojem su se muslimani okrenuli prema Mekki
bio je ikindija.

Ovaj alem to jeste, sve je bilo nepostojee. Allahu teala ih je
sve iz niega stvorio. On je htio da ovaj svijet, do njegovog
kraja, obogati ljudskim biima. Stvarajuci Adema-
alejhisselam-od zemlje, On je ovaj svijet okitio njegovom
djecom. Da bi pokazao ljudima stvari koje su im potrebne i
na ovom svijetu i na ahiretu, On je poastio izvjesne od njih
na taj nain to im je dao da budu Pejgamberi-alejhisselam.
On je Pejgamberima dao visoke stepene kako bi se
razlikovali od drugih ljudi. On je Pejgamberima objavio Svoja
nareenja, preko meleka koji se zove Debrail (Dibril).
Pejgamberi-alejhimusselam-su ove komande, bez promjene,
prenijeli svojim ummetima to jeste, isto onako kako im ih je
Debrail-alejhisselam-donijeo. Prvi Pejgamber je bio Adem-
alejhisselam. Zadnji Pejgamber je na efendija Muhammed
Mustafa-alejhissalatu vesselam. Izmeu njih dvojice je dolo
mnogo Pejgambera. Samo Allahu teala zna njihov broj. [Broj
Pejgambera-alejhimusselam-nije poznat. Dobro je poznata
injenica da ih je bilo vie od 124.000. Od njih su 313 ili 315
bili Resuli. Uzeto iz knjige Iman i Islam poglavlje o
vjerovanju u Pejgambere.] Ovdje su nabrojani oni ija su
nam imena poznata:

Adem, Idris, it ili ist, Nuh, Hud, Salih, Ibrahim, Lut,
Isma'il, Ishak, Ya'kub, Jusuf, Ejjub, u'ajb, Musa, Harun,
Hidir, Jua' bin Nun, Iljas, Eljesa', Zulkifl, em'un, Imoil,
Junus bin Meta, Davud, Sulejman, Lokman, Zekerijja, Jahja,
Uzejr, Isa bin Merjem, Zulkarnejn i Muhammed Mustafa-
alejhi ve alejhimussalatu vesselam.


Imena Pejgambera Uzejra, Lokmana i Zulkarnejna su takoe
spomenuta u Kur'an-i kerimu. Neki alimi Ehli sunneta su rekli
da su ova trojica Pejgamberi dok su drugi rekli da su oni
evlije. [U Kur'an-i kerimu su napisana imena samo dvadeset
osam Pejgambera. Imena it, Hidir, Jua, am'un i Imoil-
alejhimussalatu vesselam-nisu napisana u Kur'an-i kerimu.
Uzeto iz knjige Iman i Islam - poglavlje o vjerovanju u
Pejgambere]

Muhammed-alejhisselam-je Habibullah (Allahov teala
miljenik).

Ibrahim-alejhisselam-je Halilullah [onaj u ijem srcu je bila
samo ljubav prema Allahu teala (to jeste, on nije volio
imovinu i mal)].

Musa-alejhisselam-je Kelimullah (zato to je on govorio sa
Allahom teala).

Isa-alejhisselam-je Ruhullah (onaj kojeg je Allahu teala
stvorio bez oca). [Isa-alejhisselam-se zove i Kelimetullah jer
je on je stvoren bez oca to jeste, njegova majka, ga je
donjela na svijet sa kelime-i ilahijje (Allahovom teala rijei
BUDI!).
Isa-alejhisselam-je va'zio (poduavao) Allahove teala rijei
pune hikmeta (mudrosti), koje su preko njega doprle do
ljudskih uiju. Uzeto iz knjige Iman i Islam - poglavlje o
vjerovanju u Pejgambere.]

Adem-alejhisselam-je Safijjullah (onaj kojem je Allahu teala
oprostio greku).

Nuh-alejhisselam-je Nedijullah (onaj kojeg je Allahu teala
spasio od opasnosti).

Ovih est Pejgambera su uzvieniji od svih ostalih
Pejgambera. Oni se zovu Ulul'azm Pejgamberi. Najuzvieniji i
najodabraniji od njih svih je Muhammed-alejhisselam.

Allahu teala je poslao na zemlju stotinu suhufa (mnoina od
sahifa, knjiica) i etiri knjige. Debrail-alejhisselam-ih je
sve donijeo. Deset suhufa je poslano Ademu-alejhisselam,
pedeset suhufa je poslano isu-alejhisselam, trideset suhufa
Idrisu-alejhisselam-i deset suhufa Ibrahimu-alejhisselam.
[Sahifa, (u ovom kontekstu) znai mala knjiga, knjiica,
risala. Ne znai stranica ili list papira]. Od etiri knjige,
Tevrat-i erif je poslan Musau-alejhisselam, Zebur-i erif
Davudu-alejhisselam, Indil-i erif Isau-alejhisselam-i
Kur'an-i kerim zadnjem Pejgamberu Muhammedu-
alejhissalatu vesselam.

U vrijeme Nuha-alejhisselam-je bio veliki potop pa je voda
bila prekrila cijeli svijet. Sav narod i ivotinje na zemlji, su
bili potopljeni. Vjernici koji su bili sa njim, na ladi, su bili
spaeni. Nuh-alejhisselam-je ladu natovario parom od svih
vrsta ivotinja, od kojih su postale dananje ivotinje.

Nuh-alejhisselam-je na ladi imao svoja tri sina: Sam, Yafas i
Ham. Svi dananji ljudi, na svijetu, su njihovi potomci. On se
iz ovog razloga naziva naim drugim ocem.

Ibrahim-alejhisselam-je bio otac Isma'ila i Is'haka-
alejhimesselam. Is'hak-alejhisselam-je bio otac Ja'kuba-
alejhisselam. Ja'kub-alejhisselam-je bio otac Jusufa-
alejhisselam. Ja'kuba-alejhisselam-su takoe zvali i "Isra'il".
Zato se njegovi sinovi i unuci (potomci) zovu "Beni Isra'il"
(Isra'ilova djeca). Beni Isra'il su se poveali po broju i mnogi
od njih su postali Pejgamberi. Na primjer Musa, Harun,
Davud, Sulejman i Zekerijja su bili meu njima. Jahja i
Merjem, majka Isa-alejhisselama, su takoe pripadali Beni
Israil. Sulejman-alejhisselam-je sin Davuda-alejhisselam.
Yahja-alejhisselam-je sin Zekerijja-alejhisselama. Hazret-i
Merjem je bila Imranova-alejhisselam-kerka a Zekerijjaova-
alejhisselam-svastika (snaha). Harun-alejhisselam-je bio
brat Musa-alejhisselama. Arapi su potomci Isma'ila-
alejhisselam. Muhammed-alejhisselam-je bio arap.

Hud-alejhisselam-je bio poslan plemenu Ad. Salih-
alejhisselam-je bio poslan plemenu Tamud. Musa-
alejhisselam-je bio poslan plemenu Beni Isra'il. Harun,
Sulejman, Zekerijja i Jahja-alejhimusselam-su takoe bili
poslani plemenu Beni Isra'il. Meutim, ni jedan od njih nije
donijeo novi eri'at to jeste, oni su pozivali Benu Isra'il
Musaovom-alejhisselam-eri'atu. Zebur je bio poslan
Davudu-alejhisselam meutim, on u sebi nije sadravao
eri'at [to jeste, naredbe (emr), pravila (ahkam), ili ibadet].
On je bio pun va'zova i savjeta (nasihat). Prema tome, on
nije ni ukinuo ni ponitio Tevrat nego ga je pojaao. Iz ovog
je razloga Musaov-alejhisselam-eri'at trajao tri puta due
od Isa-alejhisselamovog eri'ata. Kada je Isa-alejhisselam-
doao, njegov eri'at je ponitio Musaov-alejhisselam-eri'at
to jeste, Tevrat vie nije vaio. Dakle, vie nije bilo
dozvoljeno slijediti Musaov-alejhisselam-eriat. Od tog
momenta je trebalo slijediti Isaov-alejhisselam-eri'at, do
momenta kada je doao Muhammed-alejhisselam. Meutim,
veina Beni Isra'il nije vjerovala Isa-alejhisselama-pa su i
dalje uporno slijedili Tevrat. Tako su se Jevreji i Nasara
(sljedbenici Isa-alejhisselama) razdvojili. Oni, koji su
vjerovali Isa-alejhisselama, su se zvali Nasara. Oni se danas
zovu Hriani. Oni, koji nisu vjerovali Isa-alejhisselama su
nazvani Jehudije (Jevreji). Jevreji i dan danas tvrde da
slijede vjeru Musa-alejhisselama- i itaju Tevrat i Zebur dok
Nasara tvrde da slijede vjeru Isa alejhisselama - i itaju
Indil. Meutim, na poslanik, Muhammed-alejhissalatu
vesselam, posalnik oba svijeta, svijeta ljudi i svijeta dina, je
poslan kao Pejgamber za sve aleme (svijetove). Njegov din
(vjera), eri'at (Din-i Islam), je derogirao sve prethodne
objave. Nakon njega nee doi drugi pejgamber. On je zadnji
pejgamber-poslanik. Mi smo, elhamdulillah, u njegovom
ummetu. Naa vjera je Islam.

Na Poslanik, Muhammed-alejhisselam, je roen u gradu
Mekki, u ponedjeljak navee, dvanaestog Rabiul evvela, to
se podudara sa dvadesetim Aprilom 571. godine. On je
(632.) u u gradu Medini preselio na ahiret , 11 godina po
hidri. Kada je imao etrdeset godina, melek Debrail-
alejhisselam, mu je otkrio Pejgamberluk. On je 622. godine
uinio hidru (preselio se) iz Mekke u Medinu. U ponedjeljak,
20. septembra doao je u selo Kuba kod Medine, to
oznaava poetak Hidre emsi to jeste, muslimanske
kalendarske godine. (Sunana (Solarna) Perzijska godina
poinje est mjeseci prije to jeste, dvadesetog marta, to je
magijski (Nevruz) dan.) Prvi Muharrem iste godine oznaava
poetak Kameri (lunarnog, mjeseevog) kalendara.

Mi vjerujemo sve poslanike. Allahu teala ih je sve poslao. Ali,
kada je Kur'an-i kerim objavljen, sve druge objave su
stavljene van snage, derogirane, te zato nije dozvoljeno
slijediti ni jednu drugu objavu osim Kurana, odnosno ni
jednu drugu vjeru osim Islama.