ESTETIKA

1. OPTE O FILOZOFIJI
Filozofija je sistematsko promiljaje oso!i" pri#ipa st!arosti$ aaliza opti" razlo%a
i pretposta!ki realosti. Filozofija se mo&e 'efiisati kao pok(aj raz(me!aja misterija
e%ziste#ije i st!arosti. Tako)e$ filozofija pok(a!a raz(meti priro'( istie i zaja ali i
proa*i oso!e lj('ske !re'osti ( &i!ot(. O'os izme)( lj('sko% 'r(t!a i priro'e je
isto +ita 'eo filozofije.
Filozofija poti,e o' re,i fila - prijatelj i sofija - mudrost$ 'akle mo&emo re*i 'a je to
lj(+a! prema m('rosti. Oa pok(a!a spozati isti( i s!et. Ja!lja se ( -I !ek( p..e. (
staroj .r,koj.
To to se ja!lja imalo je s!oje razlo%e jer je !la'alo ro+o!lasi,ko 'r(t!o i 'emokratija
koji s( omo%(*a!ali 'okoli#(. Pore' to%a .r,ka je imala po!olja %eo%rafski polo&aj i
ekoomski raz!oj. /o+o!i s( omo%(*a!ali ro+o!lasi#ima 'a se +a!e (mo!ajem jer s(
ro+o!i o+a!ljali s!e fizi,ke poslo!e.
0etiri oso!e 'is#iplie filozofije s(1
Otolo%ija 2filozofska 'is#iplia$ i oa je (,eje o +itk( i je%o!im optim
f('ametalim i kostit(ti!im o're)ejima 3oa je opta metafizika4. /e, je %r,ko%
porekla. Tra'i#ioala otolo%ija po,ije jo ko' Aristotela. Kasije se ( skolasti#i
'isk(t(je stat(s (i!erzalija. 5o'era aaliti,ka otolo%ija je pre s!e%a teorija opti"
kate%orija kao to s( pre'met$ oso+ia$ 'o%a)aj it'.
Epistemolo%ija 2 a(ka o sazaj($ filozofska 'is#iplia koja ispit(je mo%(*osti istiite
spozaje i raspra!lja o spozajim iz!orima i o+jekti!oj !re'osti spozaje.
Etika 6 3%r,.ethos4 o+i,aj$ a!ika$ za,aj$ ,('$ filozofija morala$ filozofska 'is#iplia koja
istra&(je poreklo$ moti!e$ orm( i s!r"( moralo% 'elo!aja i pros()i!aja. /azlik(jemo
a(toomo %le'ite 3po kojem( je iz!or morala ( ,o!ek( samom4 i "eteroomo %le'ite
3iz!or morala je iz!a ,o!eka4.
Estetika 2 opta teorija (metosti i lepote$ Estetika je a(ka o (metosti i (meti,kom
st!aralat!( te a(ka o lepom. 5islio#i i m('ra#i s( o'(!ek razmiljali o lepoti i
(metosti$ ali pre'met je formalo istak(t kao eza!isa filozofska 'is#iplia ( 17. !ek(
o' strae ema,ki" filozofa. 8o ta'a s( (,eja#i %le'ali a o!( st('ij( kao eo'!oji!(
o' 'r(%i" %la!i" pre'meta kao to s( etika ( zapa'ja,koj i reli%ija ( isto,ja,koj
filozofiji. Filozof Ale9a'er .ottlie+ :a(m%arte smatra 'a estetika za,i ;kritika
(k(sa.; I pore' Kato!i" astojaja 'a kori%(je :a(m%artea$ o!a 'efii#ija je pre&i!ela
i :a(m%arte( je pripisa iz(m sa!remeo% kori*eja o!e re,i.
<metost je o+lik lj('sko% st!aralat!a$ je'a o' oso!i" o+lika lj('ske k(lt(re.
<metost je o+i,o !ezaa (z estetik( i kreati!ost. =eki smatraj( 'a je (metost lj('ska
'("o!a potre+a$ aalo%a lj('skim fiziolokim potre+ama.
Klasifika#ija (metosti a prostore 2 slikarst!o$ !ajarst!o$ ar"itekt(ra i !remeske 2
kji&e!ost$ m(zika$ pozorite
K(lt(ra je o+lik ,o!eko!o% '("o!o% st!aralat!a . K(lt(ra se o'osi a #elok(po
'r(t!eo asle)e eke %r(pe lj('i$ to jest a a(,ee o+ras#e miljeja$ ose*aja i
'elo!aja 'r(t!a.
>. PO0E?I 2 P/ESOK/ATO-SKA FILOZOFIJA
Pr!i filozofi 6 5iletska kola
.ra' 5ilet je ( @ !ek( p..e. +io tr%o!a,ki i k(lt(ri #etar. 5iletska kola je azi!
(,eja tri filozofa koja s( +ila iz 5ileta. Oo to je za ji" +ilo zaje'i,ko jeste oso!o
filozofsko pitaje1 ta je praoso!$ pra(zrok s!eta 3arhe4. to se ti,e metafizike 3(,eja o
+itk(4$ miletski filozofi imaj( moisti,ko i materijalisti,ko %le'aje a s!et. Tako)e$
pripa'aj( kosmolokom raz'o+lj( filozofije. T!or#i s( pojma Fysis' 3priroda4 i i'eje o
po!ezaosti priro'e tj. je'ist!a s!eta.
Sofisti
.r,ki sofisti s( osta!ili za,aja tra% ( filozofiji$ +ili s( p(t(j(*i profesori. :ili s( !rsi
%o!ori#i i ori%iali mislio#i$ a eki istak(ti sofisti s( Prota%ora i .or%ija. Sofisti s(
me)( pr!ima 'efiisali teorij( o istorijskom porekl( ,o!eka. Ta teorija se temeljila a
t!r'ji 'a ,o!ek ije emaa#ija +o&ast!a$ e%o 'a o astaje i ima !lastit( istorij(.
Oi s( t!r'ili 'a istia ije apsol(ta !e* relati!a i posta!ili s( temelje realizma.
/ealizam je t(ma,eje i s"!ataje s!eta i &i!ota (smereo a st!are$ prakti,o pris(te
poja!e i pro+leme.
Sokrat
Sokrat je +io %r,ki filozof i je'a o' aj+itiji" sim+ola zapa'e filozofske tra'i#ije.
Sokrat je miljeje izosio ( raz%o!orima sa omla'iom a Atiskim tr%o!ima. =ije +io
sofist6 !e* je kritiko!ao ji"o! skepti#izam. Tra&io je (i!erzale eti,ke 'efii#ije i
smatra se o#em i osi!a,em etike$ o'oso morale filozofije. Pok(ao je 'a o'%o!ori a
pitaje ta je lj('ska !rlia i ta ,o!eka ,ii 'o+rimA
B. PLATO=
Plato je posta!io pr!e filozofske sisteme i (temeljio oso!e i'ealizm($ filozofskom
smer( koji i'ej( smatra oso!om s!e%a. Ko' Platoa postoji takoz!aa C"ijerar"ija
i'ejaD 6 'o+ro$ istiito i lepo. Platoo!o (,eje o spozaji se +azira a je%o!om
i'ealisti,kom t(ma,ej( s!eta. Oa je$ pre s!e%a$ ra#ioalisti,ka$ jer s!et i'eja je'io
miljejem mo&emo spozati. 5aterijali s!et spozajemo ,(lima$ ali to ije pra!a
spozaja.
Tako)e$ t!r'io je 'a ( materijalom s!et( mi !i'imo samo seke s!eta i'eja. Prema
jem( (metost je samo o%le'alo$ o'oso o'raz slike$ jer ,o!ek ima 'ar samo 'a
otisk(je spolji iz%le' st!ari ( s!ojim 'elima. O je t!r'io 'a je materija o'raz i'eje$ a
(metik koji repro'(k(je materijale o+jekte 3mora$ plaie4 (st!ari pra!i Co'raz
o'razaD. S(tia (metosti po Plato( je 5I5EZA 3mimesis4 i pre'sta!lja opoaaje i
imita#ij( st!arosti$ o'raz . Z+o% to%a je Plato !ero!ao 'a pesik i slikar moraj(
za(zimati isko mesto me)( lj('skim +i*ima$ jer s( ji"o!a 'ela samo o'raz a oi
po'r&a!ao#i. S!oje sta!o!e ( tz!. Slikarima 2 po'r&a!ao#ima izeo je ( 1E kjizi
C8r&a!eD. O' o!e i'eje s( se tek ( 1F. !ek( otr%li impresioisti.
Ia,e$ ka'a je (pozao Sokrata +io je o,ara je%o!om m('ro*( i postao je je%o!
aj+olji (,eik. < Atii je oso!ao s!oj( kol(6Aka'emij(. To je !reme je%o!o%
ajplo'ije% ra'a ka'a je apisao s!oja ajza,ajija 'ela6'ijalo%e. Skoro ( s!im 'elima
ja!lja se Sokrat kao li,ost.. =ajpozatija 'ela s(1 8r&a!a 3ili o pra!e'osti4 i Zakoi.

G. A/ISTOTEL
Aristotel 3B7G6B>>. p..e.4 je ro)e ( Sta%iri6Trakiji. Sa se'amaest %o'ia je st(pio (
Platoo!( Aka'emij( %'e je +io 'o Platoo!e smrti 3'!a'eset %o'ia4. =ako aka'emije$
pozi!a %a kralj Filip 5ake'oski a '!or i Aristotel postaje !aspita, Aleksa'ra
5ake'osko% 3-eliko%4. Ka'a se !ratio ( Ati( oso!ao je kol( ( etalit( Likeja koja
je pozata kao ;Peripateti,ka kola;.
Aristotel je pripa'ao otolokom raz'o+lj( filozofije$ a +io je i izme)( materijalizma i
i'ealizma. :io je i'ealista jer je aalo%o Plato( st!orio sli,( (topij( 3i'ealo% 'r(t!a
i 'r&a!e4$ ali je +io i realista jer jer polazio o' reale istorijsko6k(lt(re st!arosti ati,ke
.r,ke. Aristotel je +io pra%mati,ar i prakti,ar.
Etika
Za Aristotela$ aj!e*e 'o+ro je sre*a. T!r'io je 'a je aj!e*a !rlia sre'ia izme)( '!e
krajosti. Aristotel je rekao 'a je ,o!ek po priro'i politi,ko +i*e i 'a s!oj( s(ti(
izra&a!a tek ( zaje'i#i. Aristotel$ za razlik( o' Platoa$ #ei (metost a aro,ito %r,ke
tra%e'ije jer eti,ki 'el(j( a %le'ao#a 3t!ora# je termia katarza-proienje4. Prema
jem( tra%e'ija izazi!a sa&aljeje i stra" ,ime se !ri katarza$ o'oso pro,i*eje tak!i"
afekata. =as(prot Plato( smatrao je 'a je lepota eiz+e&o !ezaa za (metost i 'a je
s(tia ( 5I5EZI$ 'ok je ko' Platoa po'ra&a!aje imalo tre*erazre'( (lo%(. Arsitotel
je !ero!ao 'a je po'ra&a!aje zapra!o oplemeji!aje priro'e.
-ero!ao je ( a(toomij( (meti,ko% st!aralat!a i !re'osti$ koja e sme +iti
'e%ra'iraa i #ez(risaa.
Po'elio je filozofij( a tri o+lasti1 teorijsk( 3matematika$ fizika i metafizika ili
otolo%ija4$ prakti,( 3politi,ka filozofija 2 strate%ija$ retorika$ ekoomija4 i poeti,ka 2
teorija (metosti ili poetika.
< 'el( Poetika %o!orio je o pesi,kom st!aralat!( i posta!io je pr!( sistematsk( teorij(
kji&e!osti. Po jem( 5I5EZA kao opoaaje o+jekata je za tra%e'ij( oz+ilja i
'ostoja ra'ja koja kao tak!a mo&e 'a izaoz!e katarz($ o'oso pro,i*eje ( lj('ima.
Po jem($ ra'ja e sme 'a +('e i s(!ie '(%a$ i s(!ie kratka. Oa mora imati s!oj
po,etak$ sre'i( i kraj$ ( tra%e'iji se koristi pose+a i otme %o!or.
=ajza,ajije Aristotelo!o 'elo je Or%ao. Pozatiji s( jo spisi1 Poetika i /etorika.
H. ISTO/IJA I PE/IO8IZA?IJA
Istorija po,ije sa raz!ojem pisma.
-iz(ela (metost
< sklop( !iz(ele (metosti$ estetska o+zirost se (%la!om aso#ira sa !i'im ,(lom.
Iako je s!aki li,i estetski o'zi! a 'elo !iz(ele (metosti je'ist!e za s!ako%
poaoso+$ mo%i estetski pri#ipi se mo%( i'etifiko!ati i koristiti o' strae st!arao#a
'ela kako +i posti%ao spe#ifi,a estetski efekat.
Perio'i
Praistorija
5esopotamija
.r,ka
/im
Sre'ji !ek 6 posle pa'a Zapa'o% /imsko% #arst!a ( E!ropi po,ije ;mra,i; sre'ji
!ek$ s!etlost se !i'i samo ( -izat($ 'elimo %a prema raz'o+ljima (metostiJ (
'r(t!eim o'osima pre!la'a!a fe('alizam
/omatika 311. i 1>. !ek4 i .otika 31B. i 1G. !ek4
=o!i !ek 6 ,o!ek %ra'i +ro'o!e kojima istra&(je i oplo!lja!a #eli s!et$ s!etlost je opet t(J
(zima se 'a je po,elo Kol(m+o!im otkri*em Amerike 1GF>. %o'ieJ ( 'r(t!eim
o'osima se poja!lj(je kapitalizam
reesasa
mairizam
+arok
rokoko
klasi#izam i pros!etiteljst!o
=ajo!ije 'o+a 2 'o+a 'aaji#e$ posle otkri*a pare maie i &elezi#e$ proiz!o'je a
tra#i 3a(tomo+ili4$ a!ioi$ str(ja$ ra,(ari... 6 (zima se 'a je po,elo ako kraja pr!o%
s!etsko% rata 1F17. %o'ie 3eka' se isti#alo i ako Okto+arske re!ol(#ije 1F17.J (
'r(t!eim o'osima se pore' kapitalizma$ koji je sam 'o&i!eo '(+oke promee$ ja!lja i
so#ijalizam
Prekreti#a 2 impresioizam
Sa poja!om impresioizma 'olazi 'o preloma$ 'o ta'a je (metost ( oso!i
reprezeta#ije 2 mimezisa. Osam'esete %o'ie KIK !eka o+ele&ee s( poja!om
impresioizma. Iako je ( pre'metom po%le'( asta!ak realizma$ impresioizam
(sposta!lja o! o'os prema s!et(. Slikari impresioizma tra%aj( za o!im a,iom
!iz(elo% izraza. -a&iji pre'sta!i#i impresioizma s( E'o(ar' 5aet$ ?la('e 5oet$
A(%(ste /eoir i E'%ar 8e%as.
Paralelo sa impresioizmom ( !iz(eloj (metosti$ ( kji&e!osti se poja!lj(je sli,a
pra!a# Lartp(rlartizam$ (metost ra'i (metosti. O!aj pra!a# je zaso!a a i'eji o
eza!isoj (metosti$ a(toomiji (meti,ko% st!aralat!a. <metost e sme 'a +('e
po're)ea o!#( i moral(. .otje je rekao 'a CS!e je r(&o$ to je korisoD.
@. =EOPLATO=IZA5$ Aristotel I Ploti
Ploti je eoplatoo!a# iz kole ( Aleksa'riji. =je%o!a filozofija je siteza Platoo!e i
Aristotelo!e filozofije. :io je po' (ti#ajem o!opita%oro!st!a$ stoi#izma i Filoa iz
Aleksa'rije. < oso!( s!o% sistema filozofije posta!io je "Jedno"$ koje je poziti!o
o're'io kao "Dobro"$ ali je ia,e smatrao 'a je eizre#i!o$ a ipak sazatlji!o p(tem
ekstaze i kroz s!oje posle'i#e. Iz ;Jednoga; ajpre ema#ijom astaje "m" !"ogos# i
#elo po'r(,je i'eja i o+lika kao +i*a. T!ora,ka mo* ;Jednoga; ispolja!a se
'elot!oro*( "ma"$ iz ,e%a astaje "dua s$eta"$ a iz je s!et kao #elia i s!e
poje'ia,e '(e. S!a tela s( siteze o+lika i amorfe materije. S!a &i!a +i*a s( pro&eta
'(om. Iako je je%o!o (,eje +lisko "ri*ast!($ Ploti je +io politeist i !ero!ao je 'a s(
e+eska tela +o%o!i. Ali !r"o!im +o%om smatrao je "Jedno"$ t!r'e*i 'a oo e pose'(je
miljeje i s!est$ iti ima potre+e za +ilo ,im$ +('(*i sa!reo. S(ti( ,o!eka po
Ploti( ,ii '(a. Telo je za j( zat!or i oko!$ koji '(a &eli 'a ap(sti$ ra'i sje'ijeja s
+o%om. Po' (ti#ajem tela '(a postaje %rea i za to ispata$ ali e mo&e propasti$ jer je
!e,a. Poje'ia,e '(e s( ;posle'ji +o%o!i;. Plotio! sistem sa'r&i1 otolo%ij($
%oseolo%ij($ aksiolo%ij($ etik( i estetik($ ali s!e je to stopljeo ( je'( #eli( iz koje i"
je teko iz'!ojiti. A(tor izla&e ( o!om ,lak( oso!a (,eja Plotia$ (z kritik( i o#e(
ji"o!e !re'osti. =a kraj( o pokaz(je 'a je Ploti filozofij( s"!atio kao sre'st!o za
spaseje '(e$ kao i 'a iz je%o!e 'ijalektike s"!a*ee kao sasta!i 'eo filozofije kasije
astaje tz!. ;e%ati!a teolo%ija;.
Leleizam je k(lt(ra koja je astala meajem %r,ke i make'oske k(lt(re sa k(lt(rama
staro% istoka.
Teofrast je +io peripateti,ar. :a!io se optim filozofskim temama$ lo%ikom i etikom$
kome'ijom$ terijom m(zike$ apisao je Poetik(. Za%o!arao je i'ej( 'a e tre+a 'o 'osa'e
razra'iti s!ak( ta,k($ !e* eto tre+a osta!iti i sl(ao#( a razmiljaje.
Aristokse se +a!io aalizom 'r(t!ee +iti m(zi,ko% st!aralat!a.
Lora#ije se +a!io ra#ioalisti,kom estetikom. Iako /imljai$ Lora#ije je +io s!esta
!eli,ie i za,aja kji&e!i" 'ela stari" .rka$ koje je smatrao za eprikoso!ei (zor i
prepor(,i!ao i" za ,itaje i poo!o i,ita!aje e samo pesi#ima 3ali$ jima pose+o4$
!e* i s!akom oom ko +i &eleo 'a s!oj kji&e!i (k(s iz%ra'i a pra!im !re'ostima. =a
tra%( Aristotela$ koji isti,e ko%iti!( f(k#ij( kji&e!osti$ ali je i e pre#ej(je$
Lora#ije t!r'i 'a je aj+olje (koliko pesik ( s!om 'el( spoji sazaj( i esteti,k(
f(k#ij(. =je%o!i sta!o!i o je'osta!osti i je'ist!( pre'meta ra'je$ te o
pre'sta!ljaj( karaktera !ero i !ero!ato$ ( za!isosti o' to%a 'a li s( st!ari ili
izmiljei$ kao i o ji"o!oj 'osle'osti$ 'irekto se asta!ljaj( a sta!o!e Aristotelo!e
poetike.
Po'eljea liija o'osi se a Platoo!( epistemolo%ij($ !ertikalom liijom 'eli o+like i
pre'mete sazaja. Ko' platoa ( "ijerar"iji i'eja aj!isa je i'eja 'o+ro%$ stoji iza'
+itka. To je aj!isa forma.
Ale%orija o pe*ii
Tako)e$ t!r'io je 'a ( materijalom s!et( mi !i'imo samo seke s!eta i'eja. To je Plato
opisao ( s!ojoj pozatoj sli#i pe*ie ( 'el( 8r&a!a. =aime$ Plato je opisao ,o!e,ast!o
kao %r(p( lj('i ( mra,oj pe*ii. Iza ji" je ot!or iz koje% 'olazi s!etlost. Ta s!etlost
+a#a seke prema zi'( ( koji lj('i %le'aj(. Kako apolj( lj('i mo&'a ose eke st!ari
3k(tije a primer4$ seke koje s( a zi'( 'aj( lj('ima po%rea (tisak o spoljaMjem
s!et(6 lj('i sa ko#kastim %la!ama 3epoza!aje s!eta i'eja4. Poeka' se eko iz %r(pe
o'!oji i iza)e apolje$ me)(tim$ jaka s!etlost i" zaslepi 3ra'i tame ( kojoj s( &i!eli4 i oi
( stra"( tr,e aza' ( pe*i(.
5oizam je filozofsko (,eje prema kojem se s!e mo&e iz!esti iz je'o% je'io% a,ela.
/e, je %r,ko% porekla. S(proto '(alizam 3i pl(ralizam4. 8akle$ st!arost poti#e o'
je'o% i s!ako (pore'ji!aje +i %a sizilo.
st!arost astaje p(tem emaa#ije 6 isija!aje s!etlosti$ je'o%$ s(#a.
<!o'i pojam Ekstaza 6 !a tela$ afirma#ija ekstati#ki" staja$ sje'ija!aje sa Je'im.
Lepota je po Ploti( zra#eje Je'o% ( materijali s!et. <metost je po!ezi!aje sa
(mom$ i'ejom tj. Je'im i e moze se za'o!oljiti kopijama ose#aje pre'metosti.
Spajaj(#i etik( i estetik( Ploti smatra promatraje lepo% kao priprem( za ekstaz(.
Ploti I Plato
Lijerar"ija #(la po Ploti(1
!i'6 sama lepota
sl(" 6 (m
'o'ir 6 '(sa
miris 6 telo
(k(s
N. ISTO/IJA K=JIOE-=OSTI 2 pra!#i i po'pra!#i
Staro%r,ka$ "eleska$ rimska$ sre'jo!eko!a$ reesasa$ mairizam$ +arok$ rokoko$
klasi#izam$ pros!etiteljst!o$ romatizam$ impresioizam$ sim+olizam$ 'eka'e#ija$
ekspresioizam$ f(t(rizam$ 'a'aizam$ a'realizam
Istorija mo'ere (metosti po,ije o' impresioizma polo!iom 1F !eka.
/ealizam$
/ealizam 3termi poti,e iz latisko% jezika res % st$ar& realis % st$aran& predmetan4 je
!ieza,a pojam koji se ja!lja ( (metosti$ kji&e!osti i slikarst!($ filozofiji. /ealizam
( kji&e!osti astoji 'a st!arost prikaz(je !ero$ +ez strasti$ o+jekti!o i +ezli,o$ kao
a'i'i!i'(alo i a'a#ioalo stilsko je'ist!o. /ealisti,ki meto' oza,a!a
kji&e!ost koja prikaz(je st!arost kak!a jeste$ ali i kak!a je mo%(*a prema zako(
!ero!ato*e i (&osti$ o'oso kji&e!ost koja je (!erlji!a ( o'os( prema o+jekti!oj
st!arosti.
K(r+e
17HH. %o'ie
So#ijalista po (+e)ej($ K(r+e je po,eo kao eo+aroki romati,ar po,etkom pe'eseti"
%o'ia 'e!etaesto% !eka. Ali$17G7.%o'ie$po' (tiskom re!ol(#ioari" po+(a koje s(
se ta'a irile po E!ropi$ K(r+e je 'oao 'o (!ereja 'a je romati,arsko isti#aje
ose*aja i mate samo +e&aje o' st!arosti to% !remea. Sa!remei (metik mora se
'r&ati s!o% li,o% eposre'o% 'o&i!ljaja1;=e mo%( 'a slikam a)ele zato to i" e
!i'im;$rekao je. O je slikao o+i,e lj('e i s!ako'e!e s#ee +ez mate i ima%ia#ije.
Kao realista 'o!o'i 'o 'emokratiza#ije tema$ ali s( %a opt(&i!ali z+o% je%o!e a!o'e
!(l%arosti i e'ostatka '("o!o% sa'r&aja$ a a Pariskoj izlo&+i 17HH. K(r+eo!e slike
is( +ile primljee. O je a ji" pri!(kao ipak pa&j( ja!osti prire'i!i pri!at(
izlo&+( ( je'oj prostraoj +ara#i$ koj( je az!ao ;Pa!iljo realizma;. < sre'it( izlo&+e
+ilo je o%romo plato$ aj!e*e 'elo je%o!o% &i!ota$ az!ao <(trajost mo% ateljea$
istiita ale%orija ( kojoj je sa&eto se'am %o'ia je%o!o% (meti,ko% &i!ota.
K(r+e je realizam izrazio e samo ( prizorima sa!remeo% &i!ota $!e* ( materijaliza#iji
same +oje$kroz je %(st$ %oto!o reljefi amaz$ pri ,em( se sl(&io$ pore' ,etke i
slikarskim o&em.
7. I5P/ESIO=IZA5
Osam'esete %o'ie KIK !eka o+ele&ee s( poja!om impresioizma. Iako je (
pre'metom po%le'( asta!ak realizma$ impresioizam (sposta!lja o! o'os prema
s!et(. Slikari impresioizma tra%aj( za o!im a,iom !iz(elo% izraza$ iz koje%
proizilazi i o!i o'os prema pre'met(. < po,etk( je impresioisti,ki post(pak +io
aaliti,ki$ ali (+rzo mrlje ,iste +oje po,ij( 'a +ri( (o+i,ajei iz%le' pre'meta. O'
impresioizma po,ije eksperimetisaje sa pre'metom$ koje se asta!lja 'o ai" 'aa.
Poja!a impresioizma se po'('ara sa pri"!atajem =j(to!o% otkri*a spektra i
je%o!o% zaklj(,ka 'a je +ela s!etlost sasta!ljea o' +oja. :ilo je potre+o 1HE %o'ia 'a
je'o a(,o sazaje postae 'eo opte% isk(st!a. Impresioisti,ka slika je impresija6
rez(ltat eposre'i" !iz(eli" (tisaka o s(,e!oj s!etlosti i pre'metima o+asjaim jom.
O'+ljes#i s!etlosti a !o'i$ se%$ e+o sa o+la#ima$ plast sea ili lok!aji a !o'i +ili s(
po!o' za astajaje impresioisti,ke slike. Posle'i#a slikaja s!etlosti iz!a ateljea je
rasto,eost i 'ematerijaliza#ija o+lika$ spota amaz$ koji se kroz !i'lji!i tra% ,etki#e$
osamostalj(je kao !re'ost po se+i.
Sazaje 'a je s!etlost sasta!ljea o' +oja$ 'a ( joj ema +ele i #re$ !e* samo topli" i
"la'i" +oja kojima je mo%(*e izraziti s!etlost i sek($ ailo je a p(( prime( (
slikarst!( impresioista.
-a&iji pre'sta!i#i impresioizma s( E'o(ar' 5aet$ ?la('e 5oet$ A(%(ste /eoir i
E'%ar 8e%as.
5oe
=aj'osle'iji impresioista je fra#(ski slikar Klo' 5oe. Po je%o!oj sli#i Impresija$
/a)aje s(#a #eo pra!a# je 17NG. %o'ie 'o+io ime. S!etlost je za 5oea +ila je'ia
realost o!o% s!eta. Pre'met a 5oeo!im slikama$ a to s( (%la!om 'elo!i pejza&a$
postaje e!a&a$ 'ok atmosfera koj( st!ara s!etlost$ mrlje +oja i potezi ,etki#e iz+ijaj( (
pr!i pla. Pozat je i po tome to je slikao je'a moti! !ie p(ta ( razli,ito 'o+a 'aa i
%o'ie$ st!araj(*i pri tome o!e i 'r(%a,ije slike. To se aj+olje !i'i iz #ikl(sa o'
'!a'esetak slika /(aske kate'rale$ o' koji" se je'a alazi ( =aro'om m(zej( (
:eo%ra'(.
/eoar
O%ist /eoar je fra#(ski slikar koji se !ez(je za impresioiste$ iako !eliki +roj je%o!i"
slika e pripa'a o!om pra!#(. =a s!ojim impresioisti,kim slikama o je$ osim s!etlosti
istra&i!ao i pokret lj('ske fi%(re. Sa jim se tematika impresioizma promeila$ pa je sa
pejza&a$ koje je 5oe skoro isklj(,i!o slikao$ prela a pariski &i!ot1 za+a!e$ (li#(...
Lepot( i topli( 5oeo!i" paleta a'maio je samo O%ist /eoar. =je%o!a ajomiljeija
tema +ile s( k(pa,i#e$ mla'e$ je're &ee raz!ijei" o+lia$ s 'etijastim li#em i '(%om
kosom. Slikao je tako)e i s!oj( 'e#( i ta se plata smatraj($ z+o% s!oje lj(pkosti$ kao
'ela koja spa'aj( me)( ajlepe primerke o!ak!o% slikarst!a.
Portret %ospo)e Sarpatije sa 'e#om je ( s(tii eo+i,o (speo kao prikaz je'e
(i!erzale &ee i jee poro'i#e 3%ospo)a Sarpatije je me)( aj,(!eijim po
%ostoprimst!( ( Pariz(4. O!a slika pre'sta!lja o%roma (spe" kako je i +ila primljea a
izlo&+i Saloa 17NF. %o'ie. 5e)(tim$ oa je i (spe" /eoara kao (metika. /a'e*i !a
s!o% ateljea$ o%rai,e ( iz+or( pre'meta$ (metik posti&e priro'a ara&ma 'aj(*i sli#i
skla'ost i s!e&i(.
F. POSTI5P/ESIO=IZA5
<'alja!aje o' impresioizma i 'a!aje po'streka raz!oj( (metosti '!a'eseto% !eka
ost!arili s( ( posle'oj 'e#eiji 'e!etaesto% !eka slikari Pol Seza$ Pol .o%e I -a
.o%. < po,etk( i sami impresioisti$ ('aljili s( se o' o!o% pra!#a i st!orili (metost koja
,ii iz!orite liko!e pro+lematike ( pr!oj polo!ii o!o% !eka. /ea%o!ali s( a
impresioizam ( '!a pra!#a1 ( pr!om$ Sezao!om slikarst!( izra&ea je te&ja za
ra#ioalijom (meto*($ ( 'r(%om je o'l(,(j(*i s(+jekti!a i ekspresioisti,ki izraz.
Sa o!om troji#om !eliki" slikara s kraja 'e!etaesto% !eka po,ije mo'era (metost.
Sezao!o slikarst!o +ilo je oso!a za astaak k(+izma$ f(t(rizma i %eometrijske
apstrak#ije 5o'rijaa I 5alje!i*a. .o%e i -a .o% otkrili s( slikarima o%rome
prostore ekspresioizma$ samo'o!oljost +oje$ a s!a troji#a s( 'okazala 'a je slika
(meti,ka st!arost koja postoji paralelo ali eza!iso o' st!arosti priro'e.
Pol Seza
S(proto impresioistima koji s( (itili i pre'met i prostor$ izje'a,a!aj(*i i" istim
mrljama +oje i s!etlosti$ Seza je$ posle '(%o% i m(kotrpo% ra'a$ st!orio slikarst!o
ra!ote&e$ ,!rstie i %eometrijske st!arosti. .eera#ije slikara (,ile s( sa Sezao!i"
slika 'a %eometrija e sl(&i samo za oza,a!aje e'o%le'i" perspekti!a e%o 'a se oa
primej(je i a pre'mete. Zatim s( s"!atili 'a pore'ak a Sezao!im slikama ije kao (
priro'i i 'a slikar st!ara o+like i pore'ak kak!i" ( priro'i ema !e* kak!i postoje ( '("(
slikara. Tako po Seza( slika pokaz(je re&isersk( sposo+ost '("a samo% (metika.
O!im je Seza posta!io oso!e mo'eroj esteti#i koja (meti,ko 'elo !i'i kao o!(
st!arost kak!e ( priro'i ije +ilo pre e%o sto j( je '(" (metika materijalizo!ao i
opre'metio.
Za Sezaa o+lik i +oja s( me)(so+o za!isi i tek ;ka' +oja 'o+ije s!oj p(i z!(k$ i
o+lik *e 'o+iti s!oj( p(o*(;. O' ta,o% o'osa +oja a Sezao!im slikama za!ise
,!rstia i !ol(me o+lika. 8a +i za'o!oljio s!oj( potre+( za kostr(k#ijom$ Seza je
pre'mete iz priro'e razla%ao a oso!e %eometrijske o+like6ko#k($ lopt( i !aljak$ koji
s( +ili 'o!oljo !eliki 'a +oja 'o+ije s!oj p(i z!(k$ ali 'o!oljo mali 'a$ sli,o ope#i ili
kameom +lok( a %ra)e!ii$ ost!are p(o*( i ,!rsti( o+lika. O ije mo'elo!ao
pre'met s!etlo6tamim a klasi,a a,i$ !e* %a je mo'elo!ao +ojom kao oso!om
%ra)om slike raspore)eom ( o're)ee %eometrijske plao!e. Ot('a po!rie Sezao!i"
slika imaj( mozai,k( str(kt(r( o+ojei" plo,i#a.

Pol .o%e
Fra#(ski slikar Pol .o%e zamerao je impresioistima z+o% o's(st!a misli i mate i
ji"o!oj a(,oj aalizi s!etlosti s(protsta!io je oslo+a)aje o' po'ra&a!aja priro'e.
<metost '!a'eseto% !eka jem( '(%(je po(k( o or%aiza#iji slike prema jeim
sopst!eim zakoima$ kao i ('alja!aje o' klasi,i" tra'i#ija e!ropske (metosti i
pri+li&a!aje razli,itim (meti,kim izrazima$ aj!ie orijetalim i 're!im. Pr!o ( Pot
A!e( ( :retaji$ a zatim a Polie&askim ostr!ima$ .o%e je stekao (!ereje 'a s(
+oja i liija sre'st!a samostalo% izraza i 'a je samo raspore)i!ajem o+ojei" po!ria
(ok!irei" liijama mo%(*e izraziti #eli( !iz(elo% isk(st!a i proiz!o'e mate. Liko!i
izraz koji je st!orio sam .o%e je az!ao sitetizam. < jem( !ie ema i tra%a o'
impresioisti,ko% rast!araja o+lika ( korist atmosfere. :oja je oso!o sre'st!o
.o%eo!o% izraza. O je ( joj aao ((traj($ tajast!e( i za%oet( sa%($ ali je
ije koristio ( smisl( reesaso% i +aroko% slikarst!a. =a je%o!im slikama oa e
opis(je pre'met$ jer ema i s!oj lokali to$ i s!etlost i sek(. =aete ,iste ( !elikim
po!riama$ je'a pore' 'r(%e$ +oje st!araj( razli,ite o'ose i "armoije.
-iset -a .o%
Lola'ski slikar -iset -a .o% slikao je ( po,etk( slike iz &i!ota "ola'ski" seljaka i
r('ara tamozeleim +ojama. Posle kratke impresioisti,ke faze ( Pariz($ ( kojoj
ras!etlja!a palet( i ap(ta so#ijale teme$ -a .o% o'lazi ( Arl a j(% Fra#(ske. T( se
aj!ie izra&a!ao ( !arija#ijama pla!i" i &(ti" +oja. O!e '!e +oje$ ,esto !eoma
itezi!e$ imaj( ( je%o!im slikama (lo%( koj( s( ( !izatijskoj (metosti imale pla!a
i zlata. Ali$ 'ok s( ( !izatijskim mozai#ima i ikoama +ile sim+ol epromelji!i" i
apstrakti" !re'osti$ ( -a .o%o!im slikama oe s( kokreti sim+oli zemlje$ e+a i
s(#a$ a jo !ie izraz ((traji" ritmo!a i !i+ra#ija. < tom raz'ra)eom sim+olizm(
(,est!(j( jo '!e +oje6#r!ea i zelea. Za s!oj( slik( ;Kafaa o*(; pie +rat( Te( (
Pariz(1 ;So+a je kr!a!o #r!ea i tamo&(ta$ ( sre'ii je zelei +ilijar i ,etiri s!etiljke
lim(o!e +oje$ koje +a#aj( ara'&asto6zele( s!etlost. S!('a se +ore ajrazli,itije
zelee i #r!ee +oje1 ( sitim liko!ima prot(!a koje spa!aj($ ( prazoj i zalosoj so+iP
Pok(ao sam 'a #r!eim i zeleim izrazim strae strasti lj('ske '(e.; Po o!ako
s"!a*eoj +oji -a .o% je za,etik koloristi,ko% ekspresioizma$koji ko' je%a ije +io
posle'i#a teorije$ !e* (&ost izaz!aa potre+om 'a izrazi s!etle i tame strae s!o%
+i*a. Iz Arla -a .o% prelazi ( Se /emi. O!'e itezitet ekspresije prelazi sa +oje$ koja
postaje pri%(eija$ ( lieari 'iamizam$ ( %rafi,ki %est r(ke$ ,etke ili o&a. Kroz taj
%est$ !ie e%o kroz +oj($ izra&a!a z%r,ee i iskri!ljee o+like$ est!are perspekti!e$
mete&e i ol(je ( kojima se projekt(j( je%o!e m(ke. Teme o!i" slika s( maslie$
,empresi$ plaie.
1E. S/E8=JI -EK
Sre'ji !ek se o'osi a istorijski perio' o' pa'a Zapa'o% rimsko% #arst!a GN@. %o'ie$
pa 'o pa'a ?ari%ra'a po' t(rsk( !last 1GHB. %o'ie ili po ekima$ 'o proalaska Amerike
1GF>. %o'ie$ o'oso 'o po,etka #rk!ei" reforma#ija 1H1N. %o'ie. Ta'a je filozofija
+ila ( sl(&+i teolo%ije. Estetika je +ila !rlo eraz!ijea i po're)ea teolo%iji. < sre'jem
!ek( se poja!lj(je feome sjaja6s!etlosti$ takoz!aa metafizika s!etlosti.
A(relije A!%(sti
S!eti A(relije A!%(sti 3BHG 6 GBE4
Je'a o' aj!e*i" "ri,aski" filozofa je A(relije A!%(sti. < s!om 'el( Ispo!esti
opis(je s!oj( mla'ost i l(taje. < zreloj 'o+i o'(e!io se "ri,ast!om i pokrstio (
5ila( pos!eti!i se s!etei,kom pozi!(. Izlaz iz skepse alazi ( ,ijei#i
samoiz!esostiJ ;s(mjam$ 'akle jesam;. Po' (ti#ajem je Platoa i o!oplatoizma. <
je%o!oj filozofiji :o% ima sre'ije mesto$ i O je (zrok i s!r"a s!e%a$ s!emo%(* je
prem('ar i pre'o+ar. S!e 'o+ro poti,e o' :o%a$ a zlo je samo e'ostatak 'o+ra.
Zast(pik Teo#etralizma 6 :o% st!ara o'l(kom s!oje !olje s!et.
Po jem( je s!et astao i iz ,e%a$ !oljom +o%a. :o% je tako)e i iz!or lepote$ pa se mo&e
opisati
Toma Ak!iski 31>>H61>NG4
S!eti Toma$ ko%a se ?rk!a 'aas se*a$ pripa'a s!akako ( re' je'o% o' aj!e*i"
#rk!ei" (mo!a. /o)e je 1>>H. ( '!or#( Ak!io ( j(&oj Italiji. O' malea je
pokazi!ao !elik( &elj( za zajem a za!ra!aj(*i !isoke kole ( =ap(lj( (pozao se s
'omiikaskim re'om. -e* s >B %o'ie &i!ota Toma je postao profesor. Pre'a!ao je (
Pariz($ /im( i =ap(lj(. Kraj s!e s!oje !elike (,eosti ostao je (!ek je'osta!a$ poiza
i +ezazle re'o!ik. < poizosti je postojao o'+ijao s!e po()ee m( #rk!ee ,asti.
=je%o! +istri '(" 'o+ro je s"!atio 'a je poizost e!a)eoska krepost i 'a !ie !re'i o'
s!e (,eosti$ sla!e i po,asti. Zato je (!ek "teo ostati mali. O je 'ao tri o+jekti!a
atri+(ta lepote1
1. Lepota je potp(ost6sa!reost
>. Lepota je propor#ioalost 2 skla'
B. Lepota je s!etlost$ sjaj$ jaso*a
11. /E=ESA=S=A 6 L<5A=IZA5
/eesasa je raz'o+lje ( kji&e!osti i (metosti koje je oza,ilo preki' sa sre'jim
!ekom. Za razlik( o' sre'je% !eka %'e 'omiiraj( kolekti!izam i aoimost$ (
reesasi 'omiira i'i!i'(alost i formira se pojam (metika kak!o% %a 'aas zamo.
8olazi 'o +o%ato% (meti,ko% st!aralat!a$ ali siromae estetike. -remeski se
o're)(je o' 1G. !eka ( Italiji 'o 1@. !eka ( ostatk( E!rope. Oa je je'a o' ajkr(piji"
pokreta ( k(lt(ri zapa'e E!rope$ koji je 'o!eo 'o preokreta ( a(#i$ filozofiji$
kji&e!osti i liko!im (metostima. Italija je zemlja ( kojoj je (metost reesase ala
s!oj aj!ii izraz$ jer je ( joj pr!o 'olo 'o raz!oja %ra'o!a i %omilaja +o%atst!a (
poje'iim %ra'askim poro'i#ama.
<pore'o sa materijalom$ raz!ijala se i '("o!a k(lt(ra koja se izrazila ( s!e !e*em
iteres( za ati,k( (metost. =osio#i te o!e k(lt(re +ili s( "(maisti koji s( k(lt(r(
(smere( prema ,o!ek( s(protsta!ljali skolasti,koj a(#i i teolo%iji. Za italijaske
"(maiste sre'ite (i!erz(ma !ie ije +io :o%$ !e* ,o!ek$ (i!erzalo o+razo!ai
"(maist$ pre'sta!ik o!,ae i itelekt(ale elite. L(maisti s( sak(pljali i pro(,a!ali
ati,ke r(kopise$ (,ili %r,ki i latiski jezik$ istra&i!ali ostatke ati,ke ar"itekt(re i
sk(lpt(re. /az!ijea samos!est i samopo(z'aje omo%(*ili s( im 'a slo+o'o +iraj(
(zore$ koje alaze ( ati#i i priro'i$ 'oose zaklj(,ke i 'a i" aaliti,ki o+ra)(j(.
St!oreo je ra#ioalo i a(,o s"!ataje s!eta i oja,ala je i'i!i'(alost italijasko% i
e!ropsko% %ra)aia. Zaso!aa a empirijskom 'o&i!ljaj( s!eta i kriti,kom o'os(
prema a(toritetima$ reesasa je oslo+o'ila +(ji#( st!arala,ke eer%ije pr!o ( Italiji i
Lola'iji$ a zatim ( =ema,koj i Fra#(skoj.
S!et ( kome je st!ore reesasi (metik +io je mo%o slo&eiji o' s!eta je%o!i"
pret"o'ika. <metik e samo 'a je +io prijatelj "(maista$ filozofa i kji&e!ika$ !e* je
i sam +io (i!erzalo o+razo!a i s!estra st!arala#. 5o%i s( +ili isto!remeo ar"itekti$
kipari$ slikari$ a(,i#i i pesi#i. <p(*ei a priro'($ pro(,a!ali s( optik( i (stao!ili
zakoitosti lieare i zra,e perspekti!e. Za,aja pre'met pro(,a!aja (metika +ilo je
i lj('sko telo$ je%o!a aatomska str(kt(ra$ zakoi pokreta i propor#ije o' koji" za!isi
je%o!a lepota.
Pre'sta!i#i reesase ( Italiji s( Leoar'o 'a -i#i$ Sa'ro :otti#elli$ 5i#"ela%elo
:(oarroti$ Piero 'ella Fra#es#a$ A'rea 5ate%a....
Leoar'o 'a -i,i
Leoar'o 'a -i,i 31GH>. 6 1H1F.4 italijaski slikar$ ar"itekta$ proalaza,$ m(zi,ar$ kipar$
pripo!e'a,$ matemati,ar i i&ejer. Smatraj( %a aj!e*im %eijem reesase$ ,o!ek koji
(telo!lj(je reesasi i'eal s!estrao% ,o!eka koji ,eze za o!im spozajama.
=je%o!a 'ela ;Posle'ja !e,era; 31GFH6FN4 kao i ;5oa Lisa; 31HEB6E@4 spa'aj( me)(
ajpop(larije i aj(ti#ajije slike reesase$ 'ok je%o!i spisi o'ra&a!aj( '(" a(,o%
istra&i!aja i me"ai,ke i!eti!osti koja je +ila !eko!ima ispre' s!o%a !remea.
Leoar'o! Traktat o slikarst!( iz'i&e se ta,o*( misli iza' s!i" traktata pre i posle
je%a. Telo i lj('sk( '(( iz(,a!a ( kretaj($ st('ira pokret te plasti,ost lika.
<metik po 'ispozi#iji$ otkrio je 'a s( je%o!e o,i +ile je%o! %la!i p(t 'o zajaJ za
Leoar'a$ !i' je +io ,o!eko! aj!ii or%a ,(la zato jer !i' sam pret!ara ,ijei#e (
isk(st!a o'ma"$ korekto$ i sa si%(ro*(. =je%o!a kreati!ost 'ostizala je ( s!ako
po'r(,je ( kojem se koristilo %rafi,ko pre'sta!ljaje. Ali o je iao i iza' s!e%a to%a.
=je%o! !eli,ast!e itelekt$ je%o!a e(o+i,ajea sa%a opser!a#ije$ te je%o!o
majstorst!o (metosti #rtaja !o'ilo %a je ( promatraje same priro'e$ koj( je pro(,a!ao
sa meto'i,o*( i (+a#(j(*i lo%ik( 6 ( ,em( s( je%o!a (metost i je%o!a zaost +ile
je'ako zast(pljee.
1>. A/ISTOTELO-A POETIKA 2 ZA I P/OTI-
Pro(,a!aje rae reesase 'oktorie pokaz(je 'a je Cslikarst!o ema poezija$ a poezija
slika koja %o!oriD. To iroko s"!ataje oo%a ta poezija tre+a 'a po'ra&a!a
preo!la'a!alo je ( kriti#i s!e 'ok se ije po,eo ose*ati (ti#aj Aristotelo!e Poetike$ koja
se pre!o'i o' 11F7. %o'ie pa a'alje. O' ta'a italijaski kriti,ari s( se m(,ili 'a ta,o
o%rai,e i 'efii( Aristotelo!o t!r)eje 'a je poezija po'ra&a!aje 'elo!ajima$
strastima i karakterima lj('i. =e za+ora!imo 'a je Aristotel smatrao 'a je (zrok poezije
a%o za po'ra&a!aje. Pop(t Platoa$ o je a!eo 'a je %la!i ,o!eko! #ilj ost!ari!aje
+o&asko% ( se+i. O' pesika se zapra!o o,eki!alo 'a +('( sli,i istii$ (s!oji!i
Aristotelo!o zaje o (metosti$ pesi#i s( se pret!arali ( Cmorale filozofeD.
5iljeje 'a je po'ra&a!aje s(tia (metosti pri"!atili s( Frakostoro i Skali%er.
Frakostoro ka&e 'a se pesik e razlik(je o' istori,ara po sa'r&aj( !e* po a,i( ili formi
kojom %a prikaz(je. < tom perio'( lj('ski 'oprios i +o&aski (ti#aj ( st!araj( %eija
is( +ili jaso o'!ojei i lako s( se meali. Frakostor je rekao 'a se pesi#i azi!aj(
+o&askim zato to s( 'o'ir(ti +o&askim l('ilom. Kao i ko' Platoa po jem( s( +iti
forma i sa'r&aj.
Skali%ero!a Poetika !eko!ima ostaje (zor ormati!o6ra#ioalo% prist(pa (metosti. Po
jem( s(tia poezije ije ( je'osta!om opoaaj($ o'oso ( p(koj kopiji priro'e.
Pesik je 'r(%i :o%$ rekao je Skali%er$ jer o ('i lep( pro'("o!ljeij( slik( s!eta$ o
spro!o'i zakoe sopst!eo% s!eta. <metost je 'akle +ila (sa!ra!aje priro'e ili
takmi,eje sa +o&jom st!arala,kom 'elato*(.
Jo"a fo .ete +io je ema,ki pisa#$ politi,ar$ pesik i a(,ik. .ete je o+ja!io iz
a(,i" 'ela o ema,koj (metosti i (temeljio takoz!a( poetsk( istiitost. A(tor je
Fa(sta i Teorije +oja. 5i zamo samo oo to sami ,iimo$ poetska istia.
=as(prot Skali%er( i Frakostoro($ Frajo Petri* je +io o%or,ei proti!ik Aristotelo!e
filozofije. < filozofiji sre'je% !eka ima po,aso mesto kao ajpozatiji eoplatoist$
sle'+eik Platoo!e filozofske misli. Petri* ( s!ojoj Poeti#i ka&e 'a (metost (opte ije
zaso!aa a opoaaj(. Poezija je 'ar zaso!aa a et(zijazm( i ispira#iji i e mo&e
se a(,iti. O' 1HNH. pre'aje platosk( filozofij( a s!e(,ilit( Ferrari i ta'a astaj( 'ela
o poeti#i$ o!oj %eometriji i postaje ,la (%le'i" aka'emija. Kapitalo m( je 'elo C=o!a
opta filozofijeD$ ( kojem je 'ao zaokr(&e sasta! filozofije$ a koje je ailo a os('(
#rk!ei" kr(%o!a i za+ra( ireja z+o% s(protsta!ljaja !eri i (oeja elemeata
e"ri*aske reli%ije.$ Smatra se prete,om i (,iteljem zameito% Qor'aa :r(a.
Qor'ao :r(o +io je italijaski reesasi filozof. Pre'a!ao je ( -ee#iji$ Oee!i$
To(lo(se($ Pariz($ Lo'o($ O9for'($ Ries+a'e($ Ritte+er%($ Frakf(rt($ Pra%(.
Ik!izi#ija %a je os('ila a smrt i kao "eretik spalje je a tr%( ?ampo 'i Fori 1@EE.
%o'ie.
:r(o je imao slo+o'arski '(" i +io je tipi,a pre'sta!ik atiskolasti,ke reesase
filozofije. Pori#ao je "ri*aske 'o%me smatraj(*i 'a s( filozofija i teolo%ija espoji!e.
-ero!ao je ( slo+o'( pesi,ko% izraza i %o!orio je 'a ima toliko !rsta pesika koliko i
!rsta lj('sko% ose*aja. :r(o!a je filozofija po' (ti#ajem Pita%ore$ Platoa. :r(o!
pateizam$ ( form(lama Spioze i Lei+iza$ o'ra&a!a se i ( Le%elo!im tezama$ a
:r(o!a ispira#ija iz!rila je jak (ti#aj a raz!oj sa!remeo% sim+olizma i lirske
poezije. O pre'sta!lja je'( o' s!etli" li,osti a ,el( po!orke smeli" '("o!a koji s(
za!la'ali e!ropskom s#eom ( 'aima ka'a se %asila so#ijala i morala statika
'(%otrajo% fe('alo% perio'a.
1B. 8A8AIZA5
8a'aizam je ati(meti,ki pra!a# koji je astao !rlo +(ro 1F1@. %o'ie ( ?iri"( (
!aj#arskoj$ ( koji se sklaja !elik +roj (metika za !reme Pr!o% s!etsko% rata. Trista
Tzara 317F@. 6 1F@B.4 osi!a, je i pisa# pr!o% maifesta$ a ( je'oj je prili#i$ 'esetak
%o'ia kasije$ izja!io1
C8a +i se raz(melo kako je astao 'a'aizam$ !alja zamisliti s je'e strae '("o!o staje
sk(pie mla'i" lj('i koji s( se alazili ( ekoj !rsti zat!ora$ kaka! je +ila !aj#arska (
!reme Pr!o% s!. rata$ i s 'r(%e strae itelekt(al( razi( (metosti i kji&e!osti ( to
'o+a. C
To je +io razlo% za 'a'aisti,k( po+(($ za%o!araje aps(r'a$ o'+a#i!aje s!i"
tra'i#ioali" !re'osti. Tristia Tzara je o+razla%ao potre+( osi!aja je'o% tak!o%
pokreta re,ima1
C8a'a 3( pre!o'( 'r!ei koji*4 je astala iz morale potre+e$ iz '(+oko% ose*aja 'a +i
,o!ek morao pot!r'iti s!oj( a'mo* a' osiromaeim spozajama o lj('skoj +itosti$
a' mrt!im st!arima i loe ste,eim 'o+rima. 8a'a je astala iz po+(e koja je ( to 'o+a
+ila zaje'i,ka s!im mla'ima. ;
8a'aizam te&i r(ej($ (itej( stari" a,ela i zakoistosti lo%ike$ ismeja!a C!e,(
lepot(D. 8a'aizam je proti! epokretosti misli i o're)eja pojmo!a$ 8a'a je i proti!
8a'e$ pa iz to%a mo%i iz!o'e zaklj(,ak 'a 'a'aizam ije toliko proti!(meti,ki i
proti!kji&e!i smer.
Tzara o'+a#(je s!e teorije te se r(%a i k(+isti,kim i f(t(risti,kim Caka'emijama$
la+oratorijama formali" i'ejaD. Iz je%o!i" teksto!a zra,i eo+i,a (zemireost$
epre'!i'i!ost. <z Tzar($ osi!a,i pokreta +ili s( i Jea Arp$ L(%o :all$ P"ilippe
So(pa(lt$ A're :reto$ /i#"ar' L(else+a#k i Lo(is Ara%o.
8a'aizam se iri i a SA8$ =ema,k( i Fra#(sk($ o po,etkom '!a'eseti" %o'ia
'elatost pokreta a%lo se smaj(je$ a a je%a se asta!lja a'realizam$ je%o!
s!oje!rsi asta!ak$ o 'a'aizam (!eliko (ti,e a st!aralat!o +roji" kji&e!ika$ pa
,ak i ( 'aaje !reme.
1G. =A8/EALIZA5
=a'realizam je (meti,ki pokret astao ( Pariz($ raz!ija se posle i iz 'a'aizma kao jo
je'a +(to!i,ki pokret i prezir prema 'r(t!eim ormama. =je%o! maifest je
sasta!io pesik A'rS :reto. Iako je kao pokret astao tek 1F>G.$ a'realizam se mo&e
!e* primetiti i ( italijaskoj metafizi,koj koli.
A're :reto je a'realizam 'efiisao kao C,ist psi"i,ki a(tomatizam ( kojem &eli 'a se
izrazi$ +ilo (smeo$ +ilo pisao$ +ilo a ma koji 'r(%i a,i st!aro 'elo!aje misliD. Po
jem( #ilj a'realizma je otkriti !i($ skri!e( st!arost ( kojoj !la'a pr!o+iti "aos.
<pozati sa psi"oaalizom Si%m('a Froj'a i je%o!im sistemom aso#ija#ija$ a'realisti
s( realost smatrali (skom i o%rai,eom. -ero!ali s( 'a ( o+lasti es!eso% postoji
o%roma$ eotkri!ea rizi#a lepo%. Ima%ia#ija i sa tako)e imaj( za,aj( (lo%(. Tako
s( 'efiisali estetik( ira#ioalo%$ sl(,ajo% i a(tomatsko%. < tom smisl($ a'realizam
se s!rsta!a (z 'a'aizam$ ,ije f('ametale pri#ipe 'elom pre(zima6kokreto ko#ept
esp(tae slo+o'e i potp(o% preplitaja (metosti i &i!ota. -izije koje s( prikazi!ali
,esto s( st!arali ose*aj more$ jer s( posta!ljali je'a (z 'r(%i prikazae pre'mete (
pri!i'o +esmisleim o'osima. Ko' s!i" slikara$ koji s( se smatrali (,esi#ima (
pokret($ ose*amo (ti#aj psi"oaaliti,ki" froj'o!i" teorija o ispiti!aj( es!esi"
me"aizama i !a&osti pripisae 'o%a)ajima ( s($ aso#ija#ijama eprili,i" misli. < to
!reme raz!ija se o!i kji&e!i &ar$ roma stra!e. Pop(lari( %a 5arkiz 'e Sa'$ :aro
fo mazo".
Prepozatlji!i sle'e+i#i a'realizma ( slikarst!( +ili s( Sal!a'or 8ali i /ee 5a%rit.
=ji"o!e ra'o!e karakterie takoz!ai paraoi,o6kriti,ki 'elirij(m pomo*( ko%a se
otkri!a po's!est ili (ltra s!est.
Sal!a'or 8ali 31FEG. 2 1F7F.4$ je pr!o+ito +io f(t(rista i k(+ista$ a posle je'a o'
ajistak(tiji" a'realista. Kom+io!ajem aj"etero%eiji" 'etalja$ koji s( ,esto 'ati (
prostoro 'eformisaim o'osima$ ali slikai realisti,im a,iom$ kostr(ie
ira#ioala i sa+lasta s!et !izija iz %rozi,a!i" so!a i "al(#ia#ija.
/ee 5a%rit$ tako)e je +io je'a o' aj!e*i" majstora a'realizma KK !eka. Kriti,ari
ka&( 'a je 5a%rit a plat( zapra!o ra!ao ra,(e priro'e sa lj('skom
epromiljeo*($ po"lepom i +ezo+ziro,(.
1H. /A?IO=ALIZA5
/a#ioalizam je %oseoloki pra!a# 3teorija spozaje4$ filozofsko (,eje$ koje smatra 'a
se o+jekti!a st!arost mo&e spozati samo miljejem$ 'a se temelji a (m($ raz(m($
itelekt(. Za%o!ori#i ra#ioalizma pok(ali s( 'a 'aj( o'%o!or a pitaje ta ,ii iz!or
istiito% zaja i 'oli 'o o'%o!ora 'a je to ratio ili raz(m. O!aj pra!a# raz!io se (
Fra#(skoj$ E%leskoj i =ema,koj.
Empirizam$ je %oseoloki 3teorija o spozaji4 pra!a#$ koji zast(pa sta! 'a je isk(st!o
oso!i iz!or spozaje i 'a joj oo o're)(je 'omet$ mo%(*osti i %rai#e. =astao je kao
reak#ija a ra#ioalizam.
Fra#(ska 2 /ee 8ekart 31HF@61@HE4
/ee 8ekart +io je matemati,ar$ filozof$ za,etik mo'ere filozofije$ tj. /a#ioalizma.
S!e po'!r%a!a ra'ikaloj s(mji$ s!e 'ok e 'o)e 'o jasi" i raz%o!eti" i'eja. 8r&ao se
maksime1 (pozaj pa s('i$ a kroz serij( 5e'ita#ija 'olazi 'o i'eje ?o%ito S(m. 8efiie
lj('sko +i*e kao /es ?o%itas 2 misle*e$ o'oso raz(mo +i*e. 0ita!( s!oj( otolo%ij(
zasi!a a tome 'a je e%o zapra!o raz(m.
< skla'( sa a,elima kartezijaske filozofije kojoj je %la!i kriterij(m (pra!o +ila
s(mja$ %la!e karakteristike ra#ioalizma$ kasije i klasi#izma s(1
1. /az(m 2 (m 2 miljeje 2 ratio
>. Jasa i raz%o!eta spozaja
B. Jaso*a jezika i stila
G. =ormati!ost
/a#ioalizam je zapra!o estetika O8OZ.O$ jer se zasi!a a raz(m(.
Empirizam je estetika O8OZ8O$ jer se zasi!a a 'o&i!ljaj( i ,(lima.
1@. KLASI?IZA5
Klasi#izam je astao i$ sa majim iz(ze#ima 3Po(p ( E%leskoj$ Lesi% ( =ema,koj4$
estao ( Fra#(skoj. < o+lasti tra%e'ije$ o+a!lja ati,ke tra'i#ije o!e kji&e!e !rste$
'ok je za kome'ij( pose+o +ita$ +('(*i 'a ( o!o !reme astaje ori%iala fra#(ska
kome'ija. O+i,o se 'o+a klasi#izma poisto!e*(je sa 'o+om !la'a!ie L(ja KI-$ po'
,ijom s( se zatitom alazili !eliki pis#i i (meti#i$ pa se i t( mo&e !i'eti te&ja za
po!ratkom stare ati,ke istit(#ije 2 me#eatst!a.
8(" a(toriteta$ !eoma oseta ( 'r(t!eim toko!ima to%a 'o+a$ ja!lja se i ( kji&e!osti$
aj!ie ( o+lik( k(lta pra!ila$ koja (isti( is( mo%la ko,iti istiske talete$ !e* s( im (
ekim sl(,aje!ima mo%la i koristiti ( #ilj( postizaja !e*e jaso*e. Kji&e!e !rste koje
se ta'a raz!ijaj( jes( oe koje s( za"te!ale +ira izraz i plemeitost misli.
Je'a o' za,etika o!o% pra!#a +io je Frasoa 5aler+e 31HHH. 2 1@>7.4. O je %o!orio 'a
se pesik mora strikto 'r&ati pesi,ki" pra!ila$ mora +('o paziti a +esprekorost
forme$ skla'ost i jaso*( ( izraz(. O e%ira pojam (meti,ke ispira#ije$ jer t!r'i 'a se
k!aliteti e posti&( taletom$ !e* m(kotrpim r'aom. -o)e lo%ikom i raz(mom pesik
mora eprestao (sa!ra!ati s!oja 'ela.
5aler+e isistitra a ,isto*i$ jaso*i i skla'osti jezika$ za+raj(je (potre+( strai" re,i$
te&i ka sa!rest!(.
Oa aple 31HFB. 2 1@NG.4 tako)e akti!a ( to !reme. :io je politi,ki iteresata (
!reme L(ja 1G i 'o+a #etraliza#ije fra#(ske politike i (emtosti.
-rio je pres('a (ti#aj a kji&e!( politik( fra#(ske moar"ije. Osi!a, je i
ajakti!iji ,la fra#(ske Aka'emije i ra'io je a (i!erzaliza#iji fra#(sko% jezika.
Zala%o se za iz+a#i!aje lokalizma i ar"ai,i" izraza. Primat mo&e +iti samo ,ist pariski$
o'oso fra#(ski jezik.
=ikolas :oalo 31@B@. 2 1N11.4 smatra se ajza,ajijim pre'sta!ikom ra#ioalizma i
%la!i je teoreti,ar fra#(sko% klasi#izma. Smatrao je 'a je ;lepo samo oo to je
istiito;$ o'oso 'a je lepo samo oo to je ( skla'( sa raz(mom. Sim+ol pesi,ke
k(lt(re !eka L(ja 1G. .la!i je zakoo'a!a# pisae re,i$ ,iji (ti#aj je trajao 'e#eijama
posle je%o!e smrti. < majoj se meri istakao kao pesik$ a ( mo%o !e*oj kao kriti,ar.
S!ojim je satirama ( !elikoj mjeri pri'oio s(z+ijaj( me'iokriteta ( fra#(skoj
kji&e!osti . =apisao je Poetsk( (metost.
Smatraj( %a ra#ioalistom par eksleas$ oslaja se a kartezijask( filozofij($ kao i a
klasi#isti,( (meti,k( praks(. /asi i 5olijer
Proti!i se +arok( i s!em( to je prea%laeo$ pompezom 'ekor( i ametlji!osti
< ime lo%ike misli i lj('sko% raz(ma$ :oalo +rai posta!k( 'a re, ikako e mo&e sama
se+i +iti #ilj$ !e* se mora po're'iti misli ,iji je izraz. =as(prot aple($ :oalo smatra 'a
pesi,k( !eli,i( mo&e ost!ariti samo oaj pisa# koji ( se+i spaja a'a"()e i razre)e
meto'$ ra' i 'is#ipli(. Po jem( se a'a"(*e kaalie p(tem raz(ma.
Po' (ti#ajem Pse('olo%ima i je%o!o% 'ela ;O (z!ieom;$ :oalo isistira 'a je
a'a"()e %la!o$ ali po' kotrolom raz(ma. Isistira a jaso*i jezika$ sa&etosti$ ,istoti
izraza i je'ist!( toa.
< Pariz( je ro)e fra#(ski pjesik i kriti,ar =i#olas :oilea(68esprea(9. 8!orski
"istorio%raf i ,la Fra#(ske aka'emije$ < 'jel( ;Pjesi,ko (mije*e; o+razla&e s!oj(
estetsk( 'oktri(.
1N. O:JEKTI-IZA5 I S<:JEKTI-IZA5
< esteti#i s( postojale '!e te'e#ije .
O+jekti!izam t!r'i 'a je lepota (temeljea ( samom o+jekt(. Sam o+jekat je tako
str(kt(risa 'a se iz je%a i po jem( eto (&o 'aje kao lepo ili r(&o. O+ele&ja$
ozake i oso+ie samo% o+jekta moraj( +iti primare za s!aki oz+ilja s(' o samom
o+jekt(. S!aka 'alja estetska !aloriza#ija ili o#eji!aje mora za!isiti o' temelji"
oso+ia.
S(+jekti!izam lepot($ je iz+or zasi!a isklj(,i!o a s(+jekt(. Lepot( r(&o*(
pre'meta e st!ara ji"o! a,i postojaja$ !e* a li,i 'o&i!ljaj$ ose*aja$ miljeje o
jima.

17. F<T</IZA5
To je pokret po,etkom >E. !eka italijasko% slikarst!a i sk(lpt(re. =azi! poti,e o'
latiske re,i 'futurum(- budunost. Pokre(t je o' kji&e!o% maifesta koje% je apisao
Filip 5arieti. 5aifest je iz'at ( fra#(skoj o!ii Le Fi%aro 1FEF. %o'ie. O ka&e 'a
klasi,a (metost ije i malo lepa o' a(tomo+ila i 'a +i (metost tre+ala sla!iti
a%resi!ost +rzie i rata. Slikari pre'!o)ei :(soijem izra)(j( te"i,ki maifest koji
pri"!ata 5arietije!e i'eje ( slikarst!(. Sa za'atkom prikazi!aja pokreta maia i
lj('ske fi%(re f(t(risti se sl(&e te"ikama fra#(sko% k(+izma prelaze ( apstrak#ij(
pok(a!aj(*i prikazati z!(ko!e %ra)e!isko% po'r(,ja.
To je atiitelekt(alisti,ki 2 lo%i,ki 2 k(lt(ri 6 aka'emski pra!a#. -eli,aj( +rzi($
te"olo%ij($ asilje i rat. O!aj pra!a# kasije je (ti#ao a A/T 8E?O$ kostr(kti!izam$
a'realizam s!e 'o saj+er paka$ kasije i raz!oj elektroske m(zike.
Fer(#io :(soi$ italijaski kompozitor 1FEN. apisao je 'elo CSki#a o!e estetike
m(zike;$ koja je +ila ispira#ija o!oj %eera#iji elektroski" m(zi,ara$ koji je
(klj(,i!ao i L(i)ija /(sol(. L(i)i /(solo +io je je'a o' za,etika f(t(rizma.
Filip 5arieti 6 amera m( je +ila 'a pro+('i s!oje zemljake$ i 'a sa jima kreira o!(
!rst( (metosti$ koja +i sla!ila +rzi( i 'i!ljeje rat(. C<metost$ zapra!o$ e mo&e +iti
ita 'o asilje$ okr(tost i epra!'a;$ ka&e 5arieti ( s!om maifest( iz 1FEF. %o'ie.
Prorok italijasko% f(t(rizma 5arieti za!rio je kao faisti,ki f(k#ioer. Priro'o$ ka'
je Okto+arska re!ol(#ija po+e'ila i ka' s( +olje!i#i 'oli a !last$ r(ski (meti#i to%a
!remea sta!ili s( se a stra( re!ol(#ije. -last je ispr!a pri"!atila ji"o! prilazak (
pr!im postokto+arskim 'aima ka'a se sla!ila re!ol(#ija i ka'a se kre(lo ( iz%ra'j(
o!o% 'r(t!a. Ali !eoma +rzo$ lejiisti okre*( list ( o'os( a a!a%ar'e i'eje (
(metosti$ !e* rai" >E. %o'ia o!a !last po,ije 'a kotrolie akti!osti (metika.
Po,ela je 'a prote&ira o!i o+lik aka'emske (metosti koji je +io iroko zaso!a a
i'ejama (metosti s kraja KIK !eka$ a stil koji je iz to%a astao kasije je +io pozat po'
azi!om so#realizam.
-la'imir 5ajako!ski 31F.EN.17FB. 6 1F.EN.1FEN.4
-o'e*i pesik /(ske re!ol(#ije i rao% so!jetsko% perio'a i je'a o' osi!a,a r(sko%
f(t(risti,ko% pokreta. Kom(isti,koj partiji se pri'r(&io 1FE7. i +io je !ie p(ta zat!ara
z+o% s(+!erzi!e 'elatosti. Poezij( je po,eo 'a pie tokom +ora!ka ( sami#i 1FEF.
=ako to je oslo+o)e pri'r(&io se r(skom f(t(ristilkom pokret( i postao je%o!
%laso%o!orik. /azo,ara ( lj(+a!$ ot()e o' so!jetske realosti i +ez mo%(*osti 'a
'o+ije !iz( za iostrast!o$ iz!rio je samo(+ist!o.
S!oj( poetik( je %ra'io a o're'i#ama sa'r&aim ( maifest( amar ( li#e ja!om
(k(s($( kome se tra&i o!i o'os pesika prema st!arosti.
8ela1 Lla'a p(t$ 8o+ro i 'r..
1F. E=.LESKA6/A?IO=ALIZA5
:ritaska kola osamaesto% !eka
Lor' aftes+eri 31@N161N1B4 je +io s!oje!rsi optimista i pateista$ koi je !ero!ao (
priro'(. Pripa'ao je o!om pokret( +ritaske kole I mo%i %a smatraj( za,etikom
realizma ( E%leskoj. Te&io je optem st!araj( ati,ko% i'eala KALOKA.ATIJe$
"armoi,o% je'ist!a lepote i 'o+rote. =je%o!a filozofija +ila je sro'ija sa Plotio!im
eoplatoizmom$ e%o sa je%o!im sa!remeikom 8&oom Lokom$ ali je i o (potre+io
termi C,(loD koji ( je%o!om sl(,aj( oza,a!a si%(rost izraza ae sa!esti i (k(sa$
C,(loD je t( 'a as zapra!o !o'i kroz estetski 'o&i!ljaj. Ko' aftes+erija 'omiira lirski
'o&i!ljaj "armoije s!eta i optimizma. Prema jem( Csamo '(" 'aje form($ s!e to je +ez
'("a je o'!rato$ materija +ez forme je o'!rataD. <o,a!amo 'a s( forma i materija +ila
'!a klj(,a pojma ko' aftes+erija pri s%le'a!aj( s!eta. O 'alje t!r'i 'a je forma
klj(,a ( raz(me!aj( s!eta$ tj. <metosti. Tak!a te'e#ija pre'sta!lja formalizam.
O!aj filozof je o're'io tri stepea lepote 2 pr!a je telesa$ zatim '(e!a i kao
aj(z!ieija je +o&aska.
>E. =E5A0KI /A?IO=ALIZA5
:a(m%arte je 'ao ime esteti#i i posta!io je %la!i psi"oloki pro+lem
Aleksa'r( :a(m%arte( osi!a,( ema,ke estetike$ +ila je era'o priza!aa ,ast 'a je
esteti,koj a(#i 'ao ime. -e*ia pisa#a smatrala je :a(m%arteo! 'oprios kao
omiala$ a e s(tski. 5o%i s( smatrali 'a se ( je%o!im s(!oparim
ra#ioalisti,kim raspra!ama samo istroila iz!esa misaoa str(ja$ ali e i 'a je 'oprieo
ro)ej( same estetike. Ipak$ 'aas se ( je%o! 'oprios ( esteti#i e (+raja samo to je
krstio o!( filozofsk( 'is#ipli($ e%o to je (!i'eo i posta!io %la!i psi"oloki pro+lem
estetike kao pose+e sfere.
< =ema,koj K-III !. formira se s!est i !olja 'a se zas(je o!a a(ka koja *e iz je'o%
iz!oro% %le'ita posmatrati pro+lem lepote i (meti,ko% st!aralat!a. Estetika se
formira o+ja!lji!ajem :a(m%arteo!e kji%e 1NBH. %o'ie$ ali je ose*ajost i 'alje
po're)ea lo%i#i. :a(m%arte je iz'ao spis po' tim aslo!om koji prikaz(je estetik( kao
a(k( o ,(lom sazaj(.
/azlik( izme)( lo%ike koja se +a!i '("o!om spozajom I estetike koja se +a!i ,(lim
opa&ajem poza!ale s( i %r,ka i sre'je!eko!a filozofija$ ali is( pra!ile jas( i
pre#iz( 'is#iplie.
Estetika je$ 'akle$ po :a(m%arte($ eza!isa 'is#iplia koja 'aje orme za ose*aje
spozaje. Kako ka&e Cestetika je 'is#iplia ,iji se za'atak sastoji ( tome 'a istra&i
po'r(,je ose*ajosti i 'a jime (pra!lja kao to lo%ika istra&(je i re%(lie 'elatost (maD.
Prema jem($ (meti,ka lepota je sa!rest!o ose*aje spozaje. O!o sa!rest!o$
o'oso (meti,ka lepota sastoji se iz tri oso!a elemeta.
1. sa'r&aj
>. re'
B. 'isiplia
O 'alje a!o'i 'a (meti,ko 'elo mora imati sle'e*e karakteristike1
1. +o%ast!o 2 slo&eost s!i" 'elo!a
>. !eli,i( 2 misli se a moral( eti,k( !eli,i(
B. isti( 2 koja je i'i!i'(laa$ a e opta
G. jaso*( 2 'elo mora isija!ati s!ojom jaso*om$ to je ozaka itelekt(ale mo*i
H. (!erlji!ost
:a(m%arte tako)e !i'i (metika kao Clepo% '("aD$ koji za je%o!o o'r&a!aje morat
!e&+ati ali imati i a'"(*e. Pr!o$ ,o!ek se e ra)a kao esteti,ar$ !e* se estetika mora
(,iti. <metik mora imati sle'*e oso+ie.
1. repro'(kti!( mat( 2 fatazij( koja je sposo+a 'a repro'(k(je st!arost
>. otro(most
B. pam*eje
G. poetsk($ o'oso st!aral,k( sa%(
H. sposo+ost %le'aja ( +('(*ost
@. mo* prikazi!aja
>1. POJA5 .E=IJA I .E=IJAL=OST
Prema Kat($ postoje ,etiri oso!e karakteristike %eijalosti1
1. Ori%ialost 2 taleat 'a se proiz!e'e oo za ta se e postoji pra!o
>. .eijala 'ela posta!ljaj( o're)ee sta'ar'e i postaj( (zor
B. .eijalost e mo&e sam( se+e opisati ili a(,o o+razlo&iti
G. .eijalost se pre s!e%a o'osi a (metost$ a e a a(k(
>>. E5PI/IZA5
/e, empeirTa je %r,ko% porekla i za,i isk(st!o$ 'o&i!ljaj. Empirizam je %oseoloki
3teorija o spozaji4 pra!a#$ koji zast(pa sta! 'a je isk(st!o oso!i iz!or spozaje i 'a joj
oo o're)(je 'omet$ mo%(*osti i %rai#e. To je (pra!o oo to &eli re*i oso!a 'e!iza
empirizma1 s!aka raz(mska spozaja (!jeto!aa osjetilom$ 'a je raz(m ( !e*oj ili
majoj meri o%rai,e samo a aso#ijati!o kom+io!aje isk(st!ee %ra)e. Poje'ii
empiristi 'r(%a,ije$ (&e ili ire o're)(j( isk(st!o i (lo%( raz(ma ( spoza!aj(. Ja!lja se
kao reak#ija a ra#ioalizam.Empirizam afirmie o's(st!o teorijske ko"eretosti. <
empirizm( pra!ila is( (apre' 'ata$ !e* mo%( +iti 'ata samo iz (meti,ki" 'ela
.ot"ol' Lesi% 31N>F 2 1N714$ ema,ki pisa#$ kriti,ar i teoreti,ar (metosti$ je'a je o'
ajza,ajiji" po+orika e!ropsko% pros!etiteljst!a. A(tor pr!e ema,ke %ra)aske
'rame U5is Sara SampsoC$ a 'elom ULaoko ili o %rai#ama slikarst!a i pesit!aC
posta!io temelje mo'ere estetike. Prema lesi%($ 'o&i!ljaj (meti,ko% 'ela je polaza
ta,ka (metosti (ope.
Pet oso!i" karakteristika empiristi,ke estetike1
1. <metost je sama se+i s!r"a. :ilo kak!o za'o!oljst!o ili morala por(ka mo%( +iti
posle'i#a$ ali e i s!r"a (metosti.
>. =aj!ia lepota je lepota ,o!eka. Za'atk (metosti je 'a prika&e +a t( lepot(.
B. Lepota !iz(lee (metosti se sastoji ( lepim$ simetrijskim I propor#ioalim liijama.
G. St!arost se e sme ro+ski opoaati. <metost e sme 'a kopira$ !e* tre+a 'a
prikaz(je sa!re( priro'(.
H. Istorija (emtosti je je'ii pra!i p(t ka spozaj( s(tie (metosti. Prema Lesi%($
slikarst!o pripa'a prolosti 'ok je poezija ajsa!reija forma (metosti.
.otfri' Ler'er 31NGG617EB4
Pesik i reformator o+razo!aja$ teolo%$ filozof istorije$ istra&i!a# jezika$ sak(plja#
aro'i" pesama i kji&e!i kriti#ar je +ele&io misli kojima se (stoli#io kao ota#
+(to!o% pokreta t(rm6('68ra%. < s!ojim ;St('ijama o porekl( jezika; i aalizama
stari" aro'i" pesama je zast(pao teorij( 'a se ( kji&e!osti o'ra&a!a karakter a#ije$
'a =apisao polazi o' &i!oti" okolosti i o' stepea raz!oja eke k(lt(e zaje'i#e.
Smatrao je 'a s( aro'e pesme C'ok(meti ,o!e,ast!aD. <stao!io je pojam aro'a i
pojam istorije. Smatrao je 'a je (meti,ko st!aralat!o (slo!ljeo istorijskim raz!ojem i
'a je +ito s!jst!o ,o!eka je%o!o istorijsko$ a e politi,ko +i*e. COse*aji ,o!ek se+e
ose*a ( s!em(D.
1NNG. /az'o+lje t(rm (' 'ra% a !r"(#(. Iste %o'ie Ler'er pie +lista!i esej
CFilozofija istorije$ za raz!oj ,o!e,ast!aD. Ler'er je pre'sta!ik estetike Co'oz'oD.
CLepom ( potp(osti mo&emo az!ati samo o( form( koja je izraz ae% ((traje%
&i!otaD.
=je%o! omiljei profesor +io je Ima(el Kat$ a a ekim o+razo!im p(to!ajima je
(pozao Lesi%a i .etea.
Ler'er je sa"raje ( -ajmar(i$ a a je%o!om %ro+( je ispisao1 ;S!etlost$ lj(+a!$
&i!ot.;
>B. KLASI0=A =E5A0KA FILOZOFIJA
Filozofija ( =ema,koj 'o&i!lja!a pro#!at 2 klasi,i ema,ki i'ealizam s kraja 17. i
po,etka 1F !eka.
Tri ja!e*a filozofa iz to% !remea s(1 Kat$ eli% i Le%el
Ima(el Kat 31N>G. 217EG.4$ ema,ki filozof i %eo%raf ro'io se 1N>G. %o'ie ( zaatskoj
o+itelji ( Kaljii%ra'($ %'e je kasije a (i!erzitet( pre'a!ao. < s!om &i!ot( ije
iskora,io 'alje o' okolie ro'o% Kaliji%ra'a. Pisao je ( o+lik( kritike. =je%o!e kritike
i 'aas s( po'je'ako akt(ale kao i ( !reme( ka'a s( astale. Imao je prili,o
o%rai,e (meti,ki (k(s$ jer ije ap(tao o!aj %ra'$ tako 'a je mo%o +itija je%o!a
filozofska kritika$ !ie e%o (meti,ka. =je%o!i pret"o'i#i s( ra#ioalista /ee 8ekart
( Fra#(skoj i empirista 8ej!i' Lj(m ( E%leskoj$ koji imao !eliki (ti#aj a Kata.
Kata je pok(ao 'a pomiri o!a '!a sta!a$ ra#ioalizam koji je te&io ri%orozoj istii I
empirizam koji je s!e po'!r%a!ao skepti#izm(.
Za je%a je +ilo !a&o 'a s!aki poje'ia# (!ek izo!a se+i posta!i pitaje 6 koliko 'aleko
mo&e i*i moja slo+o'a$ a 'a e (%rozi slo+o'( 'r(%o%aV A to se ti,e o'osa sa &eama$
i,eprkao je 'a je pose*i!ao stalo je'( kafa($ ( ,ijem je potkro!lj( +ila i ;ja!a
k(*a;. Lroi,ari s( za+ele&ili i Kato!( misao 6 ;ka'a sam tre+ao &ee isam i" mo%ao
se+i pri(titi$ a sa'a ka'a to mo%($ e tre+am i" !ie;. <mire 17EG. %o'ie z+o%
Alz"eimero!e +olesti.
=je%o!e ajza,ajije kritike s(1
Kritika ,isto% (ma$ koja se ti,e a(ke$ oa je teorijska$ o'oso ,o!eko!i" (mi"
sposo+osti
Kritika prakti,o% (ma$ ti,e se etike$ oa je prakti,a i formira opte morale
pretposta!ke
Kako +i premostio pro!alij( izme)( '!e kritike$ Kat kasije pie I tre*(
Kritika mo*i s()eja$ je%o!o ajza,ajije 'elo ( kome prepozaje pro+leme estetike.
5o* s()eja kao o+lik spozaje stoji izme)( raz(ma I (ma$ omo%(*a!a prelaz iz ,isto%
teorijsko% ( ,isto prakti,o.
< Kriti#i mo*i s()eja$ Kat'aje ,etiri oso!e karakteristike LEPO.1
1. K!alitet 2 Ose*aj lepo% ije po!ezao i sa kak!im iteresima$ potre+ama ili &eljama$
e%oisti,im za"te!ima. Oo je zapra!o +eskoriso I s!o'i se a ,isto s!i)aje pre'meta.
>. K!aitet 2 Lepo po+()(je s!i)aje +ez pomo*i raz(ma. Ima opti karakter I o+jekat je
o' opte s!i)aja. S!ima *e se isto s!i'eti ako o'(zm( li,e &elje I e%oisti,e za"te!e.
B. S!r"a 2 Lepo je zapra!o forma s!r"e. -eza koja (kaz(je 'a je ,o!ek ( skla'( sa
priro'om$ 'a s( st!orei je'o za 'r(%o.
G. mo'alitet s!i)aja 2 Lepo je pre'emt (&o% s!i)aja$ ali e teoretsko% ili prakti,o%.
Lepo samo po se+i.
>G. KA=T 6 I./A KAO ESTETSKI P/O:LE5
Ko' kata i%ra ima '!ostr(k( f(k#ij(1
1. Oa stoji izme)( raz(ma i ima%ia#ije
>. Kat pojima i%r( kao (meti,ki 'elatost koja je sama po se+i (%o'a i ra'osa
za razlik( o' ra'a koji je ela%o'a$ ali korista
I%ra je ezaitereso!ao za'o!oljst!o. Oa je slo+o'a 'elatost lj('sko% tela i '("a
koja se ja!lja +ez prakti,e s!r"e ili koristi. Oa je sama se+i 'o!olja i eza!isa. S to%a
ka'a se i%ra sta!lja ( sl(&+( o're)eo% #ilja$ 3takmi,eje$ sport4 oa %(+i s!oj pra!i
iz!ori smisao$ koji se sastoji (pra!o ( eza!isosti.
>H. F/I8/IL ILE/ 31NHF617EH4
=ema,ki pisa# Fri'ri" iler 'efiisao je ,o!eka kao +i*e koje se sastoji iz '!a a%oa1
a%oa za form( i a%oa za materij(. T(ma,i i%r( kao je'ist!o forme i materije$ kao
je'a akti!i !i' posre'o!aja izme)( '!a aspekta 2 forme i materije.
=je%o!e ,(!ee re,ei#e o s(tii i%re 2 ,o!eka s(1
1. 0o!ek sa lepotom tre+a samo 'a se i%ra i samo sa lepotom tre+a 'a se i%ra.
>. 0o!ek se i%ra samo o'a ka'a je ( p(om za,ej( re,i ,o!ek I o je samo o'a
potp(i ,o!ek ka'a se i%ra.
8aas s( ilero!e 'rame$ pore' ekspiro!i" i :re"to!i"$ ajiz!o)eije a s#eama (
=ema,koj. iler je kao malo koji pisa# s!o%a !remea +io toliko so#ijalo s!esta$
%a)aj(*i pro+leme !remea ( sr&. Pisao je eseje o estetskom !aspitaj($ o ai!om i
setimetalom pesit!(.
>@. 5<ZIKA KAO ESTETSKI P/O:LE5
/omatizam isistira a ira#ioalom$ emo#ioalom$ pre'sta!lja potre+( za
praiskoskim iz!orom s!eta$ ,o!ek i ji"o!o% je'ist!a. Kat je o'+a#io !isoko
!re'o!ae m(zike z+o% to%a to se po jem( m(zika i%ra samo sa ose*ajima$ pa je (
"ijerar"iji (meti,ke !re'osti a aji&em mest(. =as(prot Kat($ ope"a(er je a
strai m(zike$ jer je i sam +io m(zi,ar.
ope"a(er kasije 'osta (ti,e a =i,ea$ pose+o ( raom perio'( i a astajaje 'ela
C/o)eje tra%e'ije iz '("a m(zikeD.
Fri'ri" =i,e je ema,ki filozof$ psi"olo% i filolo% pozat kao za%o!orik teze o
a',o!ek($ !olji za mo* i 'r(%i" i'eja koje s( pre'sta!ljale ra'ikali raski' s
tra'i#ioalim ko#eptima filozofije i morala ( 1F. !ek(. 0esto %a smatraj( '("o!im
prao#em a#izma$ iako je o sam +io &estoki proti!ik ema,ko% a#ioalizma i
atisemitizma. <mro je ( '(e!oj +oli#i o' pro%resi!e paralize 6 posle'i#e sifilisa.
C/o)eje tra%e'ije iz '("a m(zikeD je (je'o i azi! =i,eo!o% pr!o% 'ela. < o!om 'el(
=i,e pok(a!a 'a atik( t(ma,i a eorto'oksi$ ati"(maisti#ki a,i. Pok(a!a 'a
o'%o!ri a pitaje 'a li je m(zika a(tooma 2 same se+i #ilj ili je 'r(t!eo (slo!ljea.
=i,e je ( %r,koj k(lt(ri tra'i#ije prepozao '!e paralele liije$ '!a pra!#a miljeja$
koja s( se !remeom i preplitale$ 'ioizijsk( i apolosk( 3az!ao po +o&ast!ima4.
Apolo je +io +o% "armoije$ re'a$ lepote$ skla'a$ i pre'sta!ljao je oo to je smir(j(*e$
(re)(j(*e$ to pre'sta!lja ek( !rst( (&osti$ a sa 'r(%e strae (!eo je 'r(%o$
'ioizijsko a,elo razo+r(,eosti$ a%oa$ a,elo za koje se !ez(je eskla'$ s(proto
Apolo(. =i,e smatra 'a izme)( 'ioizijsko% i aploosko% a,ela tre+a (sposta!iti
ra!ote&(.
=i,e smatra 'a s( ( &i!ot( (&osti te koje stalo preo!la)(j( a' ,o!eko!om slo+o'om$
pa je sto%a s!ako 'elaje ,o!eka (apre' o%rai,eo.