Professional Documents
Culture Documents
Čovek Kao Faktor Bezbednosti U Saobraćaju Finalna Verzija
Čovek Kao Faktor Bezbednosti U Saobraćaju Finalna Verzija
saobraaju
Ni
ZAVRNI RAD
Predmet !ezbednost u saobraaju
"ema #ovek kao $aktor bezbednosti u saobraaju
%entor &tudent
Pro$ Dr 'ovanov (oran Dra)an Dejanovi
*+P,-.
!eo)rad/ 0.-12)od2
2
&adraj
Sadraj:................................................................................................................................3
1. Uvod.................................................................................................................................4
2. Hedonova matrica............................................................................................................6
3. ovek kao faktor bezbednosti saobraaja........................................................................
3.1. !o".............................................................................................................................#
3.2. Starost $%esnika $ saobraaj$...................................................................................#
3.3. S&osobnosti.............................................................................................................12
3.4. 'nanje ( obrazovanje i ob$ka..................................................................................14
3.). Stavovi....................................................................................................................1)
3.6. *sk$stvo...................................................................................................................1)
3.+. !ona,anje................................................................................................................1+
3.+.1. -rzina vozi"a $ saobraaj$...............................................................................1+
3.+.2. !ro"azak na crveno svet"o................................................................................21
3.+.3. !reticanje na mest$ zabrana i $ o&asnim sit$acijama......................................23
3.+.4. .e&o,tovanje &rvenstva &ro"aza......................................................................23
3.+.). .edranje bezbedno/ rastojanja izme0$ vozi"a...............................................24
3.. 1onja &od $ticajem ..............................................................................................2)
3..1. Umor................................................................................................................2+
3.#. .ekori,enje sistema za,tite...................................................................................2+
3.#.1. U&otreba si/$rnosni2 &ojaseva........................................................................2+
3.#.2. 3aci/e za motocik"iste i bicik"iste...................................................................2
3.#.3. 'a,tita dece $ vozi"$........................................................................................2
3.14. 5sta"i e"ementi faktora %ovek...............................................................................2
4. *straivanje s&rovedeno $ Srbiji ( 65sobine "i%nosti i &ona,anja voza%a $ saobraaj$7
............................................................................................................................................34
4.1. Uvodna razmatranja................................................................................................34
4.2. 8etod......................................................................................................................33
4.2.1. U&itnik o &ona,anj$ voza%a $ saobraaj$ U!S................................................33
4.2.2. '$ckerman(3$2"man !ersona"it9 :$estionnaire ( '3!:...............................34
4.3. Uzorak is&itanika....................................................................................................34
4.4. !ost$&ak..................................................................................................................34
4.). ;ez$"tati..................................................................................................................3)
4.).1. ;e"acije izme0$ dimenzija &ona,anja $ saobraaj$ i dimenzija "i%nosti.........3)
4.6. <isk$sija.................................................................................................................36
4.+. !ri"ozi......................................................................................................................3#
). 'ak"j$%ak........................................................................................................................42
6. =iterat$ra........................................................................................................................44
3
-2 3vod
Bezbednost drumskog saobraaja je nauna disciplina koja primenom
naune metodologije prati, izuava,i objaanjava pojavne oblike ugroavanja ljudi
i imovine u saobraaju (fenomenologija), strategiju u spreavanju saobraajnih
nezgoda, uslova i uzroka(etiologiju), izgradnjom efikasnog sistema zatite
ugroenih vrednosti ljudi i imovine u saobraaju preventivnim i represivnim
aktivnostima
!snovne faktore bezbednosti saobraaja moemo podeliti na objektivne i
subjektivne !ni ne deluju izolovano nego predstavljaju strukturnu celinu u okviru
koje razlikujemo po snazi svog uticaja, neki faktori se pojavljuju kod veeg a neki
kod manjeg broja saobraajnih nezgoda
" subjektivne fakotore spadaju#
Drutveni $aktori
"ehni4ki $aktori
Prirodni $aktori
" objektivne faktore spadaju ovek i njegove psihofizike karakteristike
" okviru drutvenih faktora na broj saobraajanih nezgoda, odnosno
stanja bezbednosti saobraaja u odre$enjoj meri, izme$u ostalog utie sledee#
% &rutveno ekonomski nivo
' (truktura privrede i raspored prirodnog bogatstva
) *azni istorijski i demografski uticaji
+ &ostignut nivo opte i saobraajno,tehnike kulture
- (truktura saobraaja
. !rganizacija i funkcionisanje itavog saobraajanog sistema
/ 0konomski poloaj saobraaja kao privredne grane
1 0fikasnost mera drutvene intervencije
2 "slovi u kojima se ljudi pripremaju za uee u saobraaju
%3 4igracija stanovnitva
%% 5retman saobraaja urbanistikim i prostornim planovima
%' 4e$unarodni poloaj, obim i struktura inostranog saobraaja
%) 5empo razvoja saobraaja i sposobnosti drutva da taj razvoj prati
adaptacijom prostora i pripremom ljudi za saobraaj
" okviru tehnikih faktora na broj saobraajnih nezgoda, odnosno na
stanje bezbednosti saobraaja naroito utie#
% (tanje rasprostranjenosti putne mree
' !prema puta
) 6ain upravljanja i regulisanje saobraaja
+ !rganizacija i efikasnost odravanja putne mree
- "re$enost okoline puta
. "slovi eksplotacija vozila
/ (tanje i struktura voznog parka
1 (nabdevenost rezervnim delovima
2 !rganizacija i efikasnost servisne slube
4
" okviru prirodnih faktora na broj saobrajanih nezgoda, odnosno na
stanje bezbednosti saobraaja naroito utie#
% !pti klimatski uslovi
' 7eografski uslovi
) 4eteoroloki uslovi (temperatura, vlanost, vazduni pritisak itd)
+ 4etereoloke pojave (kia,sneg,magla,led i dr)
" okviru subjektivnog faktora na broj saobraajnih nezgoda odnosno
stanje bezbednosti saobraaja naroito utiu#
% 8sihofizicke karakteristike uesnika u saobraaju
' (truktura linosti
) 8atoloka stanja
+ 9nvaldinost
- Bioloke i druge osobenosti linosti
. 8siholoka obeleja# alkohol, droga, lekovi
/ "mor
1 6edovoljno znanje i vetina upravljanja vozilom
2 (posobnost prilago$avanja i dr
)
02 5edonova matri6a
8rema istraivanju koje je obuhvatilo -/ zemalja, saobraajne nezgode su
najei uzrok ('.,//:) smrtnih sluajeva usled nenamernih povreda
-
!bilje
razliitih uticaja doprinosi nastanku saobraajnih nezgoda i njihovoj teini (veliini
posledica) Brojni su pokuaji da se ovi uticaji nekako sistematizuju ;meriki
naunik 7illiam 5addon
0
je 8okuao da sistematizuje ove uti6aje u matri6i
koja je 8o njemu i nazvana 5edonova matri6a
1
2
5abela % 9snovna 5edonova matri6a sitematizuje uticaje tri faktora
bezbednosti saobraaja (ovek, vozilo, okruenje) pre, za vreme i posle
saobraajnih nezgoda
4ada je osnovna postavka <edonove matrice dobra, vrlo brzo se
pokazalo praktinijim da se iz faktora okruenje izdvoji put kao poseban faktor
5ako je nastala proirena 5edonova matri6a2
1
;hmed, 6 = ;ndersson * Differences in Case-Specific Patterns of Unintentional Injury
Mortality Among 15-44 ear !l"s in Income-#ase" Country $roups% ;ccident ;nal>sis and
8revent, 6e? @ork, Ao
2
Billiam <adon je osniva epidemiologije i kontrole povreda Bio je direktor 6<5(; (&ational
&ig'-(ay )raffic Safety A"ministration) i 99<( (9nsurance 9nstiture for <igh?a> (afet>)
3
<addon, B A"*ances in t'e +pi"emiology of Injuries as a ,asis for Pu#lic Policy% 8ublic
<ealth *eports, %213
6
5abela ' Proirena 5edonova matri6a izdvaja put kao poseban faktor i
sistematizuje uticaje etiri faktora bezbednosti saobraaja (ovek, vozilo, put,
okruenje) pre, za vreme i posle saobraajnih nezgoda
( obzirom na uspostavljene definicije aktivne i pasivne bezbednosti
saobraaja, ima smisla korigovati <edonovu matricu i analizirati uticaje svih
faktora na aktivnu i pasivnu bezbednost saobraaja
5abela ) :ori)ovana 5edonova matri6a sistematizuje uticaje etiri faktora
bezbednosti saobraaja (ovek, vozilo, put, okruenje) na aktivnu i pasivnu
bezbednost saobraaja
+
12 #ovek kao $aktor bezbednosti saobraaja
4nogo je elemenata oveka koji na razliite naine utiu na aktivnu i
pasivnu bezbednost saobraaja 4e$u ovim elementima posebno se istiu
s8osobnosti/ znanja/ stavovi i 8onaanje oveka
+
3.1. Pol
4ukarci i ene se razlikuju po mnogim obelejima, to utie i na razliku u
njihovom riziku uea u saobraajnim nezgodama 6a osnovu analize oko %'-
hiljada saobraajnih nezgoda u (rbiji
-
, zakljueno je da ene imaju manji rizik
uea u nezgodama 6aime, ene 4ine 1/1 > 8o)inulih/ oko ?/@ > teko i
@/*> lake 8ovreAenih voza4a uesnika u saobraajnim nezgodama Cene su
manje izloene saobraaju 8rema istraivanjima iz '33' godine
.
me$u
vozaima je bilo oko '' : ena (%3 do %- : na otvorenim putevima i )3 do +3 :
u naseljima) 9pak, ak i kada se ima u vidu smanjena izloenost, moemo
zakljuiti da ene imaju manji rizik u4ea u nez)odama/ a 8osebno manje
u4estvuju u najteim nez)odama/ tj2 retko )inu
Cene, u proseku, bolje shvataju opasnosti i manje su sklone rizicima Cene
ine manje saobraajnih prekraja, a posebno re$e prekorauju brzinu, prolaze
na crveno, voze agresivno i voze pod uticajem alkohola ( druge strane, ene su
manje sklone traganju za uzbu$enjima u saobraaju i rizinim situacijama u
saobraaju
/
9zgleda da stavovi i 8onaanje odlu4ujue do8rinose smanjenju
rizika kod ena, a ne neke razlike u sposobnostima i znanjima
3.2. Starost uesnika u saobraaju
*azliite starosne grupe imaju razliita znanja, stavove, sposobnosti,
ponaanja, razliitu izloenost saobraaju itd *izik uea u saobraajnim
nezgodama (broj nezgoda na milion pre$enih kilometara) u zavisnosti od starosti
vozaa ima oblik slova D"E 6aime, mladi (do '- godina) i stariji (preko .-
godina) imaju povean rizik !va zavisnost je slina kod mukaraca i ena, ali
postoje i dve razlike %ladi mukar6i imaju znatno vei rizik ne)o mlade
ene, kako u apsolutnim vrednostima, tako i u odnosu na vozae srednje
starosti Fod starijih vozaa je obrnuto# starije ene imaju vei rizik o odnosu
na starije mukar6e *izik uea u saobraajnim nezgodama kod mladih
vozaa je ),+ puta vei nego kod ostalih *izik
1
nezgode i smrtonosnih povreda
raste i kod starijih vozaa, tako da za vozae preko 13 g on je oko - puta vei
nego za vozae od +3 G +2 god
2
)
Hipovac, F Sao#ra-ajne ne.go"e u preticanju%, Aia kola unutranjih poslova, Beograd, %22/
()2str)
6
Hipovac, F, Buli, I i Aemi, & Upotre#a sigurnosni' pojase*a u /epu#lici Sr#iji% A9
simpozijum 8revencija saoraajnih nezgoda na putevima '33', 6ovi (ad, '33' (Jbornik radova,
'1/,'2')
+
*osenbloom, 5=@Bolf Sensation See0ing an" Detection of /is0y /oa" Signals1 a
De*elopment Perspeciti*e% ;ccident ;nal>sis and 8revention, 6e? @ork, Aol )+, 6o +, pp -.2,
-13, '33'
14
8avlovi, ( K5erensko istraivanje strukture vozila i vozaa u saobraaju (seminarski rad)D,
Aia kola unutranjih poslova, Jemun, '33'
11
*esolution 6o +. on 4easures to reduce the accident risk of >oung drivers
12
*othe, L8 ,eyon" )raffic Safety% 5ransaction 8ublishers, 6e? Bruns?ick and Hondon, %22+,
str+
13
9sler, *, 8arsonson * i <ansson 7 Age /elate" +ffects of /estricte" Jea" Mo*ementts on
t'e Useful 4iel" of 3ie( of Dri*ers% ;ccident ;nal>sis and 8revention, 6e? @ork, Aol'2, 6o ., pp
/2),13%, %22/
14
Hipovac, F K(aobraajne nezgode pri preticanjuD (monografija), Aia kola unutranjih poslova,
Beograd, %22/ str+% i +'
1)
;ko se uzme u obzir smanjena izloenost starijih vozaa, onda je njihov rizik jo izraeniji
16
Marmer, N, 0Braver i 0 4itter K5?o,vehicle (ide 9mpact Nrashes# the *elationship of Aehicle
and Nrash Nharacteristics to 9njur> (everit>D ;ccident ;nal>sis and 8revention, 6e? @ork,
11
3.3. Sposobnosti
(posobnost (englCapa#ility) je, izvrna mogunost da se neposredno
izvedu telesne i mentalne aktivnosti (operacije) sa valjanim ishodom
%/
*azlikuju
se opte (govor, hodanje, opaanje itd) i specijalne sposobnosti (upravljanje
vozilom itd) (posobnosti mogu biti prirodne (uro$ene) ili steene
%1
Ja
bezbednost saobraaja su najznaajnije senzorne/ 8sihomotorne i mentalne
sposobnosti (9ni, 4 %22/)
%2
3.6. Iskustvo
"kupno ivotno, a posebno iskustvo u saobraaju znaajno utiu na rizik
saobraajne nezgode !vo je prisutno kod svih kategorija uesnika u saobraaju,
ali je najvie istraeno kod vozaa i peaka Aozako iskustvo (vozaki sta) se
moe izraavati na razliite naine# brojem pre$enih kilometara, brojem sati
vonje, brojem godina intenzivne vonje, obimom i vrstom vonje u razliitim
uslovima itd 4e$utim, najjednostavnije je prikupljati podatke o ukupnom
(nominalnom) vozakom stau, tj o periodu od polaganja vozakog ispita !vaj
nominalni vozaki sta se sastoji od mrtvo) i stvarno) voza4ko) staa 4rtvi
vozaki sta je period posedovanja vozake dozvole u kome voza ne vozi ili
malo vozi (tvarni vozaki sta je period u kome voza intenzivno i aktivno vozi
8rema obimnim istraivanjima koja su sprovedena u (rbiji, uoeno je da
voza4ki sta odlu4ujue do8rinosi bezbednosti voza4a
0+
2 8rema nominalnom
vozakom stau, svi vozai su podeljeni u pet klasa#
> neiskusni vozai (vozai poetnici) sa vozakim staom do - godina,
> nedovoljno iskusni vozai (od . do %3 godina nominalnog vozakog
staa),
> iskusni vozai (od %% G %- godina nominalnog vozakog staa),
> zreli vozai (od %. G '3 godina),
2+
! reklamama
2
Hipovac, F K!buka kandidata za vozae i polaganje vozakih ispita u funkciji bezbednosti
saobraajaD (studija), Aia kola unutranjih poslova, Beograd, %22/
1)
> vrlo iskusni vozai ('% G '- godina) i
> stari vozai (preko '- godina poseduju vozaku dozvolu)
"oeno je da oko +' : vozaa koji su uestvovali u saobraajnim
nezgodama ine vozai poetnici (do - godina vozakog staa)
;ko se ima u vidu smanjena izloenost vozaa G poetnika, tj veliki mrtvi
vozaki sta u naim uslovima, zakljuujemo da 8reko ?. > svih voza4a
u4esnika u saobraajnim nez)odama 4ine voza4i 8o4etni6i (sa manje od -
godina nominalnog vozakog staa)
(lika +, 8rocenat vozaa koji su uestvovali u saobraajnim nezgodama, a
prema njihovom vozakom stau i vozako iskustvo vozaa na magistralnim
putu
'2
2#
8avlovi, ( K5erensko istraivanje strukture vozila i vozaa u saobraaju (seminarski rad)D,
Aia kola unutranjih poslova, Jemun, '33'
16
&akle, vozako iskustvo smanjuje rizik uea u saobraajnim
nezgodama 4e$utim, iskustvo moe da smanjuje i posledice saobraajnih
nezgoda
3.. Pona!anje
8onaanje uesnika u saobraaju, a posebno potovanje propisa,
najbitnije uti4u na bezbednost saobraaja 8osebno su opasna sledea
ponaanja u saobraaju#
G znaajno prekoraenje ogranienja brzine,
G nepotovanje svetlosnih signala (prolazak na crveno svetlo),
G preticanje na mestima zabrana i u opasnim situacijama,
G nepotovanje prvenstva prolaza,
G nedranje bezbednog odstojanja izme$u vozila,
G nekorienje zaTtitne opreme i
G prelazak kolovoza van peakog prelaza
3..1. "rzina vozila u saobraaju
Brzina utie na vreme putovanja, trokove prevoza, zaga$ivanje vazduha,
buku, izbor vida prevoza, klimu, rizik od nezgode, posledice nezgode, kvalitet
ivota, zdravlje itd
Na rizik od nez)ode uti4u o)rani4enje brzine/ 8rose4na brzina
vozila/ 8ro6enat vozila 4ija brzina je vea od o)rani4ene/ 8ro6enat s8orih
vozila i dis8erzija brzina
1.
2 Broj nezgoda se poveava za %3: (lake nezgode)
do '-: (nezgode sa poginulim), kada prosena brzina poraste za - kmQh !vo
poveanje je '- G -3 :, ako brzina poraste za %3 kmQh " suprotnom, ako se
prosena brzina na putu smanjuje, smanjuje se i broj nezgoda
34
4;(50* (Managing Spee"s of )raffic on +uropean /oa"s), 5ransport research, Mourth
frame?ork programme road transport, 5ransport &7 , %3., Minal *eport, &ecember %221
1+
(lika -, 8romena broja nezgoda sa promenom srednje brzine na putu Rvedski
model kada je posmatrana srednja brzina bila 13kmQhat (;nderssen = 6ilsson,
%22/)
*izik od nezgode razliito se menja u razliitim uslovima ;ko u naselju
poraste srednja brzina za %3:, broj nezgoda raste za oko '%: &manjenje
srednje brzine za oko - km,h dovodi do smanjenja broja nez)oda za oko 0;
1> (oko +: na gradskim arterijama i oko ' : na ulicama gde se vozila kreu
sporo)
Aelike prosene brzine znae i velike sudarne brzine (a porastom
sudarnih brzina rastu posledice nezgode, a posebno rizik smrtnosti Aelike
sudarne brzine umanjuju koristi od sistema zatite 6a primer, rizik 8ovreda
vezano) 8utnika je 1 8uta vei 8ri sudarnoj brzini ?. km,h/ ne)o 8ri brzini
1. km,h !ve razlike su jo znaajnije, ako se ne koriste sigurnosni pojasevi
6epotovanje ogranienja brzine je vrlo pouzdan pokazatelj sklonosti ka
saobraajnim nezgodama 6aime, vozai koji voze prebrzo, prave i druge
saobraajne prekraje, a svaki trei voza koji je kanjen zbog prekoraenja
brzine bio je uesnik saobraajne nezgode 8rocenat vozaa koji ne potuju
ogranienje brzine (prekorauju brzinu) znaajno utie na broj nezgoda Ako se
8ro6enat voza4a koji voze 8rebrzo udvostru4i/ broj nez)oda 8oraste za oko
-.>2 Ako njihova 8rose4na brzina 8oraste za 0 km,h/ broj nez)oda 8oraste
za 8reko 0.>
Dis8erzija brzina (razlike izme$u brzina vozila u saobraaju) utie na broj
konflikata brzina na putu, pa i na broj nezgoda "koliko su brzine ujednaene
(male disperzije brzina) onda se doga$a i manji broj nezgoda ;ko disperzija
brzine raste, onda raste i broj konflikata brzina, raste broj potreba za preticanjem,
raste broj ometanja i negativnih me$uuticaja, vozai se vie zamaraju i nerviraju,
ee su opasne situacije, pa i nezgode 5reba imati na umu da porastu broja
1
nezgoda doprinose vozila koja se kreu bre, a posebno vozila koja se kreu
sporije Brza i spora vozila imaju i vei rizik uea u nezgodama
&a 8orastom sudarnih brzina 8oveava se teina nez)ode/ a
8osebno 8ri obaranju 8eaka 6a primer, ako je brzina udara u peaka )3
kmQh, onda e poginuti oko %3: peaka, pri brzini +3 kmQh poginue oko '3 :,
pri -3 kmQh gine oko +3: peaka, a pri .3 kmQh gine oko 13: ;ko je peak
udaren vozilom koje se kree brzinom 13 kmQh i vie, njegove anse da preivi
su zanemarljive
(lika ., *izik od smrti peaka najvie zavisi od brzine vozila u trenutku sudara
(8assanen, %22%)
6ilsson je (%21+) izveo matematiki model
)%
za odre$ivanje uticaja
poveanja brzine na broj saobraajnih nezgoda i njihove posledice (5abela -)
31
/oa" Safety Principles an" Mo"els# revie? of descriptive, predictive, risk and accident
conseUvence models, !0N&, %22/
1#
Primer -2 ;ko je, pri poetnoj srednjoj brzini od v3V1-kmQh, bilo %33
saobraajnih nezgoda sa poginulim i %%3 poginulih, onda bi, posle porasta brzine
na 23kmQh, trebalo oekivati oko#
>%V (23Q1-)+W%33V%,3-2+W%33V%'-,/
saobraajnih nezgoda sa poginulim, tj oekivalo bi se poveanje za '-,/:
8ri tome bi trebalo oekivati oko#
z%V(23Q1-)+W%33X(23Q1-)1W(%%3,%33)V%'-,/X%,3-21(%%3,%33)V%+%,-
poginulih lica, tj oekivalo bi se poveanje za
(%+%,-,%%3)Q%%3W%33:V'1,.:
Primer 02 ;ko je, pri srednjoj brzini v3V%33kmQh bilo >3V%333 nezgoda sa
tekim povredama (ukljuujui i poginule), a broj teko povre$enih i poginulih bio
%-33, onda e se sa smanjivanjem brzine na v%V23kmQh, smanjiti i broj ovih
nezgoda i nastradalih
6ovi oekivani broj nezgoda sa povredama bie oko#
>%V(23Q%33)'W%33V3,2'W%33V1%3 (smanjenje za oko %2:)
a novi broj povre$enih (ukljuujui i poginule) bie oko#
z%V(23Q%33)'W%33X3,2+(%-33,%333)V1%3X3,2+(%-33,%333)V%%)1 (smanjenje za
oko '+,%:)
Ja kontrolu brzina pored tradicionalnih metoda (radar, tahograf i sl),
danas se sve vie koriste automatizovane savremene metode koje koriste radar
sa fotoaparatom ili kamerom Foriste se dva tipa ure$aja Ledan tip ure$aja
snima trenutne brzine vozila (koristei radar ili detektore instalirane u kolovoz),
a drugi tip ure$aja snima 8rose4nu brzinu na 8osmatranoj (opasnoj) deonici
puta
&anas se u oko /- zemalja koriste ure$aji za automatsku detek6iju
8rekora4enja brzine (Status /eport, juni %2,%222Y ???high?a>safet>org)
5ime se smanjuje broj vozila koja prekorauju brzinu (za +3 do 13 :)
)'
i veliina
ovih prekoraenja Aelika Britanija (preko -333 instaliranih radara sa kamerama
na putevima) i <olandija (preko .333 ureoeaja) prednjae u automatskoj kontroli
brzina " Mrancuskoj je krajem '33) bilo instalirano %33 radara sa digitalnim
kamerama koji su su potpuno automatizovani (od kontrole na putu, preko
identifikacije vozila i vlasnika, do pisanja reenja i plaanja kazni) &o kraja '33-
planirano je da se uvede %333 ovakvih ure$aja 6a pojedinim kritinim
deonicama (posebno u tunelima) procenat vozaa koji prekorauju brzinu sveden
je na %:, posle uvo$enja ovih kamera 6a deonici puta u (an 0tjenu broj broj
nezgoda sa nastradalim je smanjen sa 23 na - posle uvo$enja ovih ure$aja
&akle, veliki potencijal za uticaj na brzine lei u automatskoj kontroli
brzina 4e$utim, neophodno je reiti nekoliko problema, a posebno problem
32
(tatus *eport, Aol )/, 6o -, 4a> +,'33' (???high?a>safet>org)
24
dokazivanja prekrioca, tj odgovornosti vlasnika vozila 4ada me$unarodne
strategije bezbednosti saobraaja, 0", F045 i veina razvijenih zemalja
preporuuju uvo$enje od)ovornosti vlasnika vozila i njegovu obavezu da
pomogne dokazivanje prekrioca, ovo jo nije reeno u naem zakonu
))
3#
Farali, B Anali.a #e.#e"nosti sao#ra-aja na ras0rsnicama u ,eogra"u% (diplomski rad),
(aobraajni fakultet, Beograd, '33', str'' i ')
44
*ajalin, (, (<assel i <(ummall Close-follo(ing "ri*ers on t(o-lane 'ig'(ays%, ;ccident
;nal>sis and 8revention, 6e? @ork, %22/
24
3.*. +o'nja po& uti#aje$
&va su najvanija, negativna uticaja alkohola na oveka &ejstvom
alkohola, 8o)oravaju se $izioloke s8osobnosti# slabi otrina vida, produava
se vreme reakcije, slabi koordinacija i preciznost pokreta itd ( druge strane, pod
dejstvom alkohola slabi panja/ 8oveava se samouverenost, slabi kritinost i
raste sklonost ka rizicima
"ticaji alkohola zavise od koncentracije u krvi (mozgu) Ae kod 3,'
promila smanjuje se sposobnost da se nou proceni rastojanje (a ./1 8romila
slabi procena rastojanja i danju, suava se vidno polje i oteava prilago$avanje
na svetlo,tamu Fod ./? 8romila znatnije slabe razumne konice, poveava se
spremnost za rizik, usporavaju se reakcije, opada koncentracija i slabi panja
Fod koncentracije od 3,+ promila oko +3: vozaa nije sposobno da upravlja
vozilom, kod 3,. promila nesposobnih je bilo oko .3: Fod ./+ 8romila preko
/-: vozaa je bilo nesposobno, a kod -/. 8romil nijedan voza nije u stanju da
udovolji zahtevima saobraaja i vlada svojim vozilom Jato su neke drave ovu
granicu proglasile apsolutnom nebezbednou i predvidele obavezno hapenje
vozaa u tim sluajevima
Ja %3 do %- minuta resorbuje se oko pola, za '3 min oko .3:, a posle )3
minuta skoro /3: konzumiranog alkohola 8osle %,' sata zavrava se
resorpcija Brzina eliminacije alkohola iz organizma zavisi od vrste pia, vrste i
koliine hrane, brzine pijenja itd Rvedski naunik Bidmark (%2'') je utvrdio da
se alkohol razgra$uje brzinom od 3,% do 3,'+ promila na sat Foliina alkohola u
krvi menja se vremenom, tako to prvo raste (oko .3 , /3 minuta posle pijenja), a
zatim opada (%- do '3 sati posle pijenja) Jato se radi utvr$ivanja ranije
koncentracije alkohola (u vreme nezgoda) dva puta vadi krv (u razmaku od .3
minuta) ili se vade krv i urin
*izik od uea u saobraajnim nezgodama i rizik od smrtnog stradanja
rastu sa porastom koncentracije alkohola u krvi Aozai sa preko %,- promil
alkohola u krvi imaju od '3 do .3 puta vei rizik da uestvuju u nezgodi nego
vozai do 3,- promila 4e$u nezgodama sa pijanim vozaima ima ),- puta vie
nezgoda sa nastradalim, nego me$u ostalim nezgodama Alkohol 8oveava
rizik saobraajne nez)ode vie ne)o bilo koji dru)i 8oznati $aktor rizika
;ko bi se iz saobraaja iskljuili svi vozai pod uticajem alkohola u (;&, broj
poginulih u nezgodama bi se smanjio za +/ : 9straivanje u 6orvekoj su
pokazala da 8ijani voza4i imaju B. 8uta vei rizik nez)ode sa 8ovreAenim i
oko -@. 8uta vei rizik nez)ode sa 8o)inulim ;lkohol je, po pravilu, povezan
sa teim posledicama nezgoda (dva puta veu smrtnost), dok droge (bez
alkohola) nisu 6ajei pijani vozai su mukarci, starosti do )3 godina, a oko
@*> ovih nez)oda su sletanja sa 8uta i druge nezgode sa jednim vozilom
6ajee se ove nezgode deavaju u dane vikenda <8reko @?>= i nou Aeliki
broj ovih nezgoda se ne evidentira
;lkohol je povezan sa drugim faktorima rizika i oni se obino multipliciraju
;ko pijan voza vozi nou, u uslovima smanjene vidljivosti, ako se radi o mladom
i neiskusnom vozau, ako je vozilo neispravno itd rizici se mogu viestruko
poveati ( druge strane, postoje primeri vrlo iskusnih vozaa koji su esto vozili
2)
pijani, a nisu uestvovali u nezgodama 6aime, ako je pijan voza svestan rizika,
on moe obazrivim ponaanjem, sporom i paljivom vonjom, delimino, da
kompenzira negativan uticaj alkohola !va pojava se zove kom8enza6ija rizika
u saobraaju
" 6 Jelandu je procenjeno da svaka 23,ta vonja u pijanom stanju (preko
3,1 promila) rezultira nezgodom, a samo jedna od )/- vonji u pijanom stanju se
otkrije i osudi (4iller, 5 i Ble?den, 4,'33%)
+%
;ko se nizak skor na kanonikim faktorima prvog para tretira kao visoko
rizian oblik vonje, a na faktorima drugog para kao blago rizian, onda se ini
da osnovnu razliku ini pozicija dimenzije ;gresivnost,hostilnost !na, izgleda,
oblikuje osnovni afekat koji prati vozako ponaanje, i tako posredno dovodi do
vie ili manje napete i rizine vonje Jnaaj ove osobine za ponaanje pri vonji
je tako$e pokazan u dosadanjim istraivanjima
" istraivanju nije pokazan vei znaaj dimenzije 6euroticizam,
anksioznost za vozako ponaanje !va dimenzija, dodue, ostvaruje znaajno
kanoniko optereenje kada je u pitanju prvi kanoniki par, to znai da ima
izvesnu ali ipak sporednu, ulogu u oblikovanju visoko rizinog stila vonje
(ocijabilnost uopte nije pokazala znaaj u ovom kontekstu, dok se uloga
;ktiviteta, konkretnije *adnog aktiviteta, moe shvatiti kao deo obrasca koji
obezbe$uje relativno odgovoran pristup vonji ;ktivitet i (ocijabilnost se mogu
posmatrati kao aspekti ekstraverzije, dimenzije iji je znaaj za vonju pokazan u
nekim istraivanjima
-.
4e$utim, ekstroverzija se najvie dovodi u vezu sa
vigilnou, te je verovatno vanija za aspekte vozakog ponaanja koja nisu
obuhvaena ovim istraivanjem, kao to su koncentracija ili zamaranje
( obzirom na to da su saobraajne nezgode retki doga$aji, veoma je
teko ustanoviti prediktivnu mo osobina linosti kada su u pitanju takvi incidenti
4e$utim, relacije osobina linosti sa razliitim oblicima ponaanja u vonji koji se
mogu okarakterisati kao manje ili vie rizini, indirektno mogu dati neke podatke
korisne za prevenciju saobraajnih nezgoda 8otencijalna primenljivost ovih
rezultata ogleda se u mogunosti kreiranja programa prevencije nezgoda koji bi
bili prilago$eni karakteristikama linosti vozaa 9 u procesu obuke vozaa,
pogotovu ukoliko se ona ne shvati iskljuivo kao usvajanje vetina vonje i
uenja saobraajnih propisa, ovakva saznanja mogla bi imati svoju primenu
8ored usmerenosti na poboljanje performansi prevoznih sredstava i na
konstrukciju takozvanih (mart sistema u cilju olakavanja vonje, za poveanje
))
<a2"en = @2ite? 2446.
)6
1erAe9 = 'aide"? 2444.
3
bezbednosti u asobraaju izuzetno je vano edukovanje i razvijanje
od)ovorno) 8onaanja voza4a u saobraaju2
4.. Prilozi
8rilog % Farakteristini koreni i procenat objanjene varijanse glavnih
komponenti "pitnika o ponaanju vozaa u saobraaju
8rilog ' 9zvod iz matrica sklopa 8romaS glavnih komponenti ekstrahovanih iz
upitnika "8(
Pr*a PromaW gla*na 0omponenta1 i.*o" i. matrice s0lopa
Druga PromaW gla*na 0omponenta1 i.*o" i. matrice s0lopa
3#
)re-a PromaW gla*na 0omponenta1 i.*o" i. matrice s0lopa
Xet*rta PromaW gla*na 0omponenta1 i.*o" i. matrice s0lopa
Matrica inter0orelacija PromaW gla*ni' 0omponenti
44
8rilog ) 4atrice kanonikih optereenja
ManoniO0a optere-enja fa0tora i. prostora s0ale UPS
ManoniO0a optere-enja fa0tora i. prostora s0ale UMPY
41
?2 Zaklju4ak
Bezbednost saobraaja se pojavljaje kao jedan od najvanijih ciljeva, ne
samo saobraajne politike, ve i itavog drutva, jer paralelno sa rastom razvoja
motorizacije dolazi do neprekidnog opadanja bezbednosti saobraaja Aalja imati
na umu izrazito veliki broj udesa i tekih saobraajnih nesrea u drumskom
sobraaju, a naroito na magistralnim putevima
9z tog razloga, u koncepcijama saobraajne politike postavlja se kao
poseban cilj menjanje strukture saobraajnog sistema u pravcu poveanje
bezbednosti saobraaja usmeravanjem njene strukture na bri razvoj grana s
viim stepenom bezbenosti saobraaja Ler, pojedine saobraajne grane se bitno
razlikuju po stepenu bezbednosti saobraaja 6a samu bezbednost saobraaja
moe se uticati razliitim merama, ali se trajno reenje moe nai samo u
pravilnijoj koncepciji strukture saobraajnog sistema
(toga, mogu se izvui sledei osnovni zakljuci#
neophodno je obezbediti uslove za formiranje takve saobraajnog
sistema u kojoj e saobraajne grane biti zastupljene prema svojim
komparativnim prednostima,
brz i, od strane drave i drutva, nedovoljno kontrolisani tempo razvoja
motorizacije rezultat je zakonitosti privrednog rasta i strukturenih
promena u razvoju privrede, uz odstustvo primene odgovarajue
saobraajne politike,
prethodnim razvojem strukture saobraajnog sistema dolo se u sukob
sa osnovnim zahtevima savremenog drutva zbog negativnih
posledica koje je takva struktura sa sobom nosila i ,
drava mora pristupiti efikasnom i trajnom iznalaenju reenja za
nastale probleme u oblasti saobraaja i to jasno formulisanom i
definisanom saobraajnom politikom i odgovarajuim merama za
postizanje postavljenih ciljeva
&anas kada se nalazimo na najveem stepenu razvoja i civilizacije nismo
sigurni da li smo odmakli od perioda praistorije kada su nasilne smrti u pitanju
5ome u velikoj meri doprinosi saobraaj jer se najee nasilna smrt u
civilizovanom svetu danas doga$a u saobraajnim nezgodama ;psurdno je da u
saobraaju kao u legalnoj delatnosti vie stradaju ljudi nego u svim legalnim
delatnostima zajedno Jadnjih godina u svetu u saobraajnim nezgodama pogine
blizu -33333 lica, a izme$u %3 i %- miliona pretrpi povrede 8osledice
saobraajnih nezgoda postale su ogroman zdravstveni, socijalni i ekonomski
problem savremenog sveta 8ostavlja se pitanje ko je osnovni krivac za toliki broj
nezgoda
9ndividualizam, individualistika psihologija i drugi oiljci koje savremen
nain i tempo ivota ostavlja na linost savremenog oveka negativno se
odraavaju na njihovo uee u saobraaju 0goizam, netrpeljivost prema drugim
uesnicima u saobraaju prisutna je kod velikog broja korisnika puta !vakve
uesnike nervira svaka prepreka na putu, svaki uesnik koji, i ako koristi put
42
pravilno i u granicama namene, remeti njihovo spokojstvo <teli bi da put samo
njima pripada
Ooveku se pripisuje veliki procenat saobraajnih nezgoda od oko .-:,
ostali faktori koji utiu na nastanak saobraajne nesree su# )3: kao rezultat
zajednikog uticaja subjektivnih i objektivnih faktora i -: nezgoda nastaje zbog
objektivnih faktora 4e$utim ovako veliki procenat se pripisuje oveku zbog toga
to drutvo deo svoje krivice prebacuje na uesnike u saobraaju na taj nain to
deo svojih obaveza prebacuje na pojedince (kroz zahtev da ponaanje prilagode
i onim uslovima koji nisu optimalni i poveanom panjom i briljivou
kompenziraju objektivne nedostatke)
Oovek je vaan faktor svih drutvenih pojava i one se ne mogu objasniti
ako se ne uzmu u obzir sva njegova svojstva 9zuavanje ponaanja u
saobraaju podrazumeva utvr$ivanje karakteristika strukture linosti, psiholoke
organizacije, kapaciteta sposobnosti, osobina linosti, kao i spoljnih faktora koji
mogu da utiu na ovekovo ponaanje u saobraaju
4enjanje ponaanja i saobraajne kulture moe se ostvariti, pre svega,
kroz bolju i to raniju pripremu uesnika u saobraaju !snovni cilj je postizanje
vee saobraajne zrelosti, to podrazumeva i mentalnu transformaciju, razvijanje
Kdrumske svestiD i prilago$avanje oveka motornom vozilu i saobraaju
8rogrami za menjanje ponaanja moraju biti dobro odre$eni, realni,
usmereni na probleme koji se mogu identifikovati i na populaciju koja prihvata
obrazovnu intervenciju &a bi se menjalo ponaanje mora se ukazati i shvatiti da
je odre$eno ponaanje u saobraaju opasno 8ri izbogu ponaanja koje treba
menjati potrebno je voditi rauna o udelu tog ponaanja nastanku saobraajnih
nezgoda, odnosno znaaju izmenjene navike za bezbednost saobraaja
!bjasniti ponaanje oveka u saobraaju, mere uticaja na to ponaanje i
otpornost oveka prema ovim merama je sloen posao Oovek je sloeno
integrisani mozaik nasle$a, uro$enih obeleja, antropoloke strukture, fizikih
karakteristika, umnih potencijala, ali i plod drutvenih uloga u kojima se formirao
8ored toga to je svaki ovek Ksvet za sebeD, dinamika njegovog psiholokog
ivota je teko dostupna Jbog ove sloenosti unutranje fizike i psihike faktore
kod oveka je teko kvantificirati
43
@2 Iiteratura
,e.#e"nost sao#ra-aja%, F Hipovac
Sao#ra-ajne ne.go"e u preticanju%, F Hipovac
Upotre#a sigurnosni' pojase*a%, F Hipovac, I Buli, & Aemi
!#u0a 0an"i"ata .a *o.aOe i polaganje *o.aO0i' ispita u fun0ciji
#e.#e"nosti sao#ra-aja%, F Hipovac
Automats0o pra-enje i 0ontrola pre0rTaja u #e.#e"nosti sao#ra-aja%,
F Hipovac, 4 6ei
,e.#e"nost "ece u sao#ra-aju u ,eogra"u%, F Hipovac, 4 Aujani
!so#ine liOnosti i ponaTanje *o.aOa u sao#ra-aju%, ( Aukobrat, &
4itrovi
!sno*i sao#ra-ajne psi'ologije%, A Aukadinovi
)erens0o istraVi*anje stru0ture *o.ila i *o.aOa u sao#ra-aju%, (
8avlovi
,e.#e"nost "rums0og sao#ra-aja%, 4 9ni
Mara0teristi0e osuNeni' lica .a 0ri*iOna "ela i. #e.#e"nosti
sao#ra-aja%, 7 Rkarin
Mena"Vment u sao#ra-aju%, 6 Folari
Anali.a #e.#e"nosti sao#ra-aja na ras0rsnicama u ,eogra"u%, B
Farali
)roT0o*i ne.go"a po*e.ani' sa al0o'olom1 procena .a &o*i Uelan" i
mere 0oje se pre"laVu .a meNunaro"no 0oriT-enje%, 5 4iller, 4
Ble?den
Smrtnost peTa0a i al0o'ol%, 4 !strom, ; 0riksson
Sensation See0ing an" Detection of /is0y /oa" Signals1a
De*elopment Perspecti*e%, 5 *osenbloom, @ Bolf
)'e In"epen"entcontri#ution of Dri*er2 Cras' an" 3e'icle
C'aracteristics to Dri*er 4atalities%, 4 Bedard
Age /elate" +ffects of /estricte" Jea" Mo*ements on t'e Useful
4iel" of 3ie( of Dri*ers%, * 9sler, * 8arsonson, 7 <ansson
)(o-*e'icle Si"e Impact C'as'es1 t'e /elations'ip of 3e'icle an"
C'ars C'aracteristics to Injury Se*erity%, N Marmer, 0Braver, 04itter
Acci"ent Pre*ention 3ersus /eci"i*ism Pre*ention Courses for
/epeat )raffic !ffen"ers%, L Fnighet, ( 5ippetts
)ec'niRues for influencing "ri*ing t'e "ri*ers *ie(%, L Aanke
Close-follo(ing "ri*ers on t(o-lane 'ig'(ays%, ( *ajalin, (<assel,
< (ummall
Cras' C'aracteristics an" Injuries of 3ictims Impaire" ,y Alco'ol
3ersus Illicit Drugs%, 8 Baller
+*aluation of program to moti*ate impaire" "ri*ing offen"ers to install
ignition interloc0s%, * Aoas
44
4atal Pe"astrian Acci"ent in 4rance1 A )ypological Analysis%, <
Montaine, @ 7ourlet
4atality Pe"estrian an" Alco'ol%, 4 !strom, ; 0riksson
Jig'(ay "esign an" traffic safety%, 0ngineering handbook
A"olescent antece"ents of 'ig'-ris0 "ri*ing #e'a*ior into young
a"ult'oo"1 su#stance use an" parental influences% , L (hope
Are aggressi*e people aggressi*e "ri*ersZ%, 5 Hajunen, & 8arker
/oa" /age in Ari.ona1 arme" an" "angerous%, 4 4iller
Differences in Case-Specific Patterns of Unintentional Injury Mortality
Among 15-44 ear !l"s in Income-#ase" Country $roups%, 6 ;hmed,
* ;ndersson
A"*ances in t'e +pi"emiology of Injuries as a ,asis for Pu#lic Policy%,
B <addon
4)