MeDiCiNa

STRATEGIJE SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE

CILJEVI ZDRAVLJA
ZA SVE
ZDRAVSTVENA
POLITIKA ZA
EVROPU

ZDRAVLJE 21
ZDRAVLJE ZA SVE U
21. STOLJEU

KAKO DEFINISATI MEDICINU?
latinska rije medicina znai.....
lijek

latinska rije medicus-
lijenik
Prema tome- najstarija istorijska
funkcija medicine je lijeenje ili
curare
Grka rije- iatrika tehnicae-
znai
tehnika lijeenja
ars medica- umijee ili vjetina
lijeenja
danas praktine vjetine u medicini
(enkl. practical skills)

Kompletna definicija
Medicina je djelatnost bazirana na praktinoj
primjeni medicinske naune spoznaje, a ima za
cilj:
lijeiti (kurativa),
spreavati ili suzbijati bolest (prevencija),
omoguiti bolesnicima povratak u normalan
ivot i rad (rehabilitacija), i
unaprijediti zdravlje (promocija zdravlja).

U irem smislu rijei medicina
obuhvata lijeenje i ouvanje
zdravlja.
ZDRAVLJE nije samo
odsustvo bolesti nego i
blagostanje (WHO)
Pitagora-
OVJEK JE MJERILO SVIH STVAR
u medicini
ovjek je u medicini glavni predmet
prouavanja
Eksperimenti....
ETIKA u medicini
Etika i deontoloka odgovornost prema
pacijentu (negativan indikator- medicinska
greka)
Etika odgovornost prema kolegama i zajednici-
javna djelatnost
Etika odgovornost prema objektu medicinskih
istraivanja- ovjek!!!
DETERMINANTE ZDRAVLJA
Faktori koji utiu na zdravlje:
Genetski naslijee
OKOLINI (fiziki, hemijski, bioloki,
psihosocijalni, uzroci nesrea)

Tokom cijelog ivota
Pristup
Izvor: Adaptirano iz Dahlgren,
Whitehead, 1991. Isprekidane
linije iznaavaju interakcije
izmedju razliitih nivoa
determinanti zdravlja
(Worthman, 1999).
INDIKATORI ZDRAVLJA
Niska stopa morbiditeta i mortaliteta
Produen zivotni vijek
blagostanje
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijee lijeenja; gr.
iatrik thne - tehnika lijeenja)
je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj lijeenje i
rehabilitacija bolesnih i uvanje i unaprijeenje
zdravlja zdravih ljudi.
U irem smislu ona se bavi svim ivim biima.
U uem smislu je predmet medicinskih istraivanja
ovjek pa govorimo o humanoj medicini, no
razlikujemo i veterinarsku medicinu (ivotinje)
odnosno fitopatologiju (biljke).
Medicina obuhvata:

nauku o grai, funkciji i razvoju ovjeka, o svim
pojavama i zbivanjima njegove unutranjosti i
okoline koja utie na zdravlje i bolest
umijee prepoznavanja, ocjenjivanja, olakavanja
ili lijeenja bolesti kao i socijalne rehabilitacije
bolesnika
vjetinu sprjeavanja bolesti i poboljavanja
zdravstvenih uvjeta ivota i bioloke evolucije
ovjeka
profesionalno izvravanje navedenih umijea u
individualnim i socijalnim razmjerima

Zadaci i podjela medicine

Zadaci savremene medicine su:

lijeiti i suzbijati bolesti - kurativna medicina
omoguiti bolesnicima povratak u normalan ivot
-rehabilitacija
sprijeiti pojavu bolesti - preventivna medicina
poboljati ili unaprijediti zdravlje zdravih osoba-
promocija

Kako definisati medicinu
Da li je medicina djelatnost koja se bazira na
naunoj spoznaji ili je praktina djelatnost?
Kako se medicina dijeli?
Teoretska i praktina?
Kako se medicina dijeli?
kurativna (dijagnostika, terapija i rehabilitacija)
preventivna (prevencija, promocija zdravlja)
Definicija na osnovu ciljeva medicine
Medicina je djelatnost bazirana na praktinoj
primjeni medicinske naune spoznaje, a ima za
cilj lijeenje +
Klinika medicina
Dio praktine medicine koji se vri uz neposrednu
prisutnost pacijenta naziva se klinika medicina
(gr. kline - postelja).
Njene su glavne grane:
dijagnostika (prepoznavanje),
terapija (lijeenje) i
prognoza (predvianje daljenjeg razvoja bolesti).
Podjela
Iako je postizanje tih ciljeva povezano, ipak moemo napraviti
naelnu podjelu na kurativnu i preventivnu medicinu.
Medicina se moe podijeliti i na teorijsku i praktinu, ili na
specijalnosti (struke).
Teorijske (bazine) discipline ili struke su anatomija,
fiziologija, farmakologija itd.
Klinike ili praktine discipline se bave ili bolestima
pojedinih dijelova tijela (oftalmologija, urologija,
oftalmologija, otorinolaringologija), ili odreenim vrstama
pacijenata (pedijatrija, ginekologija, medicina rada),
vrstama bolesti (onkologija,infektologija), ili vrstama
terapijskih postupaka (hirurgija).
Javno zdravstvo- socijalna medicina
se bavi zdravstvenim problemima grupe, odnosom
pojedinca i grupe, utjecaju drutvenih faktora na bolest i
pristupanou medicinskih spoznaja te nastoji odstraniti
tetne oblike drutvenog ivota.
Sustav medicinskih spoznaja koji se ui na visokim
kolama, prvenstveno Europe i Amerike, naziva se
slubena medicina (nauna ili edukacijska).
Ona je, barem u svojim bitnim dijelovima, univerzalna i
meunarodna.
SZO- definicija zdravlja
Predstavlja slubenu, oficijelnu definiciju zdravlja,
nai emo je u svim vanijim udbenicima medicine;
ue je, i moraju je znati, studenti medicine i srodnih
fakulteta, irom svijeta
Prihvaena je ne samo u naunim krugovima, odnosno
od strane znanstvenih autoriteta, vodeih intelektualaca
ve i od nacionalnih vlada kao i od strane vodeih
institucija, meunarodnih udruga
Pripada u red krajnje socijalizirane definicija jer se
njezin smisao objektivira do razine openite razumljivosti
koja se uporno ponavlja a da se, pritom, nitko ne pita o
njezinom pravom smislu
Zdravlje je
Zdravlje je stanje potpunog tjelesnog (fizikog),
duevnog (psihikog) i socijalnog blagostanja, a ne
samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.
(Ustav Svjetske zdravstvene organizacije,1946)


Zdravlje nije puko nepostojanje bolesti, ve stanje
potpunog fizikog, mentalnog, duhovnog i
socijalnog blagostanja.
(Deklaracija SZO iz Alma Ate,1974)
Pozitivna percepcija definicije zdravlja SZO
Odreuje zdravlje linim i socijalnim dobrom
Implicitno negira iskljuiva prava lijenika na davanje konanih
procjena o stanju zdravlja
Izraz je nove i napredne medicinske ideologije

Po mnogim svojim karakteristikama, pokazuje se prikladnom
paradigmom zdravlja (Grmek)
Bazina medicina
Klinika medicina:
Opa
Visokodiferencirana

Kako se medicina dijeli?
primarna
sekundarna
tercijalna
Kako se medicina dijeli?
Kako se medicina dijeli?
Medicina se moe podijeliti na
razliite naine ali je svaka podjela
vjetaka
JEDINSTVO MEDICINE
Povezanost svih medicinskih grana
ne doputa da se one kidaju od ivog
stabla jedinstva medicine!!!
U nekim zemljama medicina
podrazumijeva nehirurku
medicinsku djelatnost, pa se ljekar u
uem smislu razlikuje od hirurga?
U savremenoj medicini lijeniki rad
se razbija na sve manja specijalna
podruja, a istovremeno se rue
barijere izmeu nauke i prakse
Nikad nije bio bri nauni razvoj svih
naunih disciplina, a posebno
medicine (globalizacija, tranzicija,
NEOPHODNO U MEDICINI
TRAJNO ZAIVOTNO
UENJE

U pristupu izuavanja medicina na fakultetu zagovara
se porast usvajanja praktinih vjetina, meusobno
povezanih sa praksom
Nove metode uenja i usvajanja praktinih vjetina
(50%:50%);
Asocijativno sokratovo uenje- didaktiki pristup
Danas medicina zahtijeva

TIMSKI RAD
Kratki mit o zdravlju
Iluzija da ovjek moe ostvariti savreno zdravlje i sreu
cvala je u razliitim oblicima otkad postoji povijest
Ep o Gilgameu- najstariji sauvani ep na akadskom
jeziku(1700. prije Krista): Gilgame se ne moe pomiriti
sa smru najboljeg prijatelja; istinski i duboko uasnut
fenomenom smrti, odlazi u podzemni svijet gdje mu se
daruje biljka ivota; na povratku kui, Gilgame zaspi i
biljku ivota mu ukrade zmija; umjesto vjenog ivota,
ostaje mu svijest o neumitnosti smrti
Grka mitologija
Vjena mladost i/ili besmrtnost takoer se postie
konzumiranjem posebne supstancije nektara i
ambrozije, pia i hrane koji su bili iskljuiva povlastica
bogova, Olimpljana zbog ega su oni ostajali vjeno
mladi
Krau ambrozije i nektara sa Olimpa, Tantal, Zeusov
zemaljski sin, obrazlae: nisam htio ljude osloboditi ni
smrti ni bijede starenja ve im samo pokazati to imaju
bogovi a to oni, kao ljudi, nikada nee dosei(vjeni
ivot)
Tantalove muke
Condorcet (19.st.)
Napredak u zdravstvu, zdravija
ishrana i udobnije stanovanje
obavezno e produiti normalno
trajanje ljudskog ivota
Prosjean ivotni vijek nee imati
nikakvu odredljivu granicu
Descartes (17.st.)
Ideja o produenju (ak neodreenom) ivota potpuno je u
skladu s mehanicistikom fiziologijom;
nema nikakva razloga da se maina naeg tijela mora
pokvariti; organi se dakako troe, ali se mogu obnoviti


Za njega, nema ni malo dvojbe da li e se ljudski ivot moi
produiti: garancija za produetak ivota prua nam, prije
svega, rastue medicinsko umijee
Temeljne odrednice promicanja zdravlja
Unapreenje zdravlja i stvaranje potencijala za dobro
zdravlje, prije nego se zdravstveni problemi ili
ugroenost zdravlja pojave.
1977, WHO, "Health for All"
Osnova za razvoj promicanja zdravlja
Istaknuta uloga zajednice i meuresorskog djelovanja
1986, Ottawa, 1. meunarodna konferencija
o promociji zdravlja - ZDRAVLJE ZA SVE DO 2000.
Proces osposobljavanja ljudi da poboljaju kontrolu nad
vlastitim zdravljem.
5 prioriteta:
1. Izgradnja javno-zdravstvene politike usmjerene zdravlju
2. Stvaranje okolia koji doprinosi zdravlju
3. Jaanje aktivnosti na razini zajednice
4. Razvijanje osobnih znanja i vjetina
5. Reorijentiranje zdravstvenih slubi i usluga
Osnovni principi promocije zdravlja
fokus na prevenciji, ne na kurativi, dalje na socijalnom i
fizikom okruenju koje moe izazvati bolest,
okruenje treba biti izvor zadovoljstva i ugode, sigurnosti i
poticaja, motivacija
titi se priroda i prirodni resursi i tako osigurava ljudima
osobni, socijalni i ekonomski zdravi i produktivni ivot.

PREVENCIJA PROMOCIJA
NEGATIVNO ZDRAVLJE
(bolest)
POZITIVNO ZDRAVLJE
(blagostanje)
RIZINI FAKTORI
RESURSI
(osobni, drutva,
zajednice okolia)
Razlika promocije zdravlja i prevencije
Promocija zdravlja orijentirana zdravlju,
prevencija orijentirana bolesti.
Zdravlje
stanje cjelovitog fizikog, mentalnog i drutvenog
blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti
intelektualna dimenzija
duhovna, spiritualna dimenzija
radna dimenzija
okolina dimenzija
KONCEPT BOLESTI/ZDRAVLJA I VRSTE ISTRAIVANJA
MEDICINSKI
KONCEPT
BIOMEDICINA
KLINIKA MEDICINA
JAVNOZDRAVSTVO
SOCIJALNI
KONCEPT
BIHEVIORALNI
KONCEPT
MEDICINA NA GENERALIZOVANOM NIVOU
POPULACIJA
ZAJEDNICA
PORODICA
PACIJENT/
FIZIOLOKI
SISTEMI
ORGANI
ELIJE
BIOPOLIMERI,
MOLEKULI, ATOMI
PORODINA MEDICINA
KLINIKE GRANE
DEMOGRAFIJA,JAVNO
ZDRAVLJE
FIZIOLOGIJA
PATOLOGIJA
CITOLOGIJA
HEMIJA, BIOHEMIJA, FIZIKA


Hvala na panji