47

GRADOVI 17. I 18. STOLJEA (BAROK)

Ono to je renesansa kroz nacrte idealnih
gradova teorijski postavila, barok realizira. Grad
doivljava - u doba baroka - potpunu urbanu
apoteozu.

Ratna tehnika se tokom 16. i 17. stoljea
usavravala pa je u tom periodu izgradjeno vie
novih utvrdjenih gradova. Sisteme utvrdjenja je u
drugoj polovici 17. stoljea znatno usavrio
francuski inenjer Sebastien le Prestre Vauban
(1633. - 1707.) - maral Francuske i inenjer
Luja XIV. Graditelj utvrda, urbanist, vojskovoa.
Karakterizira ga umjetniki senzibilitet i tehnika
perfekcija fortifikacijskoga sustava. Projektirao je
vie od 300 tvrava

NEUF BRISAC
Najpoznatiji gradovi: Sarrelouis (1649.),
Perpignan (sredina 17. st.), Longwy (1680.),
Neuf Brisac/Neu Breisach (1698.)
Karakteristini elementi gradova su: kvadratian
raster i veliki kvadratian trg.

Bavljenje problemima idealnih gradova,
njihovom morfologijom i organizacijom imalo je
znatan utjecaj na formiranje barokne koncepcije
grada. Novi oblici u arhitekturi baroka koji
odstupaju od renesansnih svojim bogatstvom i
dekorativnou detalja i strogou i
monumentalnou urbanih ansambla Prema
L.Mumfordu u periodu izmedju 15. i 18. stoljea
u Evropi se izmijenio oblik i sadraj drutvenog
ivota koji je niknuo iz nove privrede
merkantilistikog kapitalizma. Srednjovjekovnu
univerzalnost zamjenila je barokna uniformnost,
a apsolutizam crkve zamjenio je apsolutizam
svjetovnog suverena. Moe se zakljuiti da je u
drutvenom smislu barok zavretak procesa
dekadanse feudalizma, afirmacija kapitalizma i
apsolutistikih monarhija. Barok je umjetnost
autoriteta i slui svjetovnim i duhovnim
predstavnicima (protureformacija je vratila
utjecaj crkve, a ona sada prihvaa izmijenjenu
sliku svijeta i potie razvoj znanosti i umjetnosti).
Sakralni element nije vie duhovna vertikala
grada u sredite prostorne organizacije
postavlja se dvor kao apoteoza apsolutne
svjetovne vlasti.
Koncentracija ekonomske moi u rukama
vladara dovela je nakon esnaestog stoljea do
brzog porasta naroito onih gradova u kojima je
bilo sjedite vladara (prijestolnice). Za relativno
kratko vrijeme London je imao oko 250.000
stanovnika, Napulj 240.000 st., a Pariz je 1637.
g. ve imao oko 415.000 st. Potkraj
osamnaestog stoljea London je preao 800.000
st. Pariz je imao 670.000 st., a Napulj oko
430.000 st.
Osnovne znaajke urbanizma baroka su
- velianje vladara kroz rasko arhitekture
dvoraca i perivoja, ali i kroz intervencije unutar
samoga grada.
- afirmiracija specifinih profesija unutar struke,
kao napr. profesija vrtnog arhitekta.
- renesansnoj odmjerenosti, redu i disciplini,
barok suprotstavlja razuzdanost bujnost i
matovitost.
- stilske i kompozicijske odlike baroka iskazane
su kroz apsolutnu simetriju, geometrinost,
monumentalnost, centralnu perspektivu
(otvorena vizura, a ne komorna prostornost);
tlocrtna geometrija: krug, trapez, elipsa
48
- unutranja i vanjska organizacija prostora se
meusobno nadovezuju i referiraju jedna na
drugu.
- unutranja strukture zgrade arhitektura se
usredotouje na njezinu izvanjsku
manifestaciju, na njezinu pojavu i znaenje u
sustavu plana.
- citati, ak i upotreba antikih elemenata
(originalni egipatski obeliskovi, napr.)
- rekonstrukcije grada kojima se otvaraju guste
zateene strukture, rue itave kvartove i na
njihovom mjestu formiraju nove trgove.
Nastaju spojeni trgovi.
U 17. st poinje masovna upotreba koija kao
gradskog prijevoznog sredstva. Ureuju se ulice,
Osim toga poboljava se i komunalna
opremljenost grada (vodoopskrba, odvodnja).
Ureuju se javni parkovi i uvodi voda kao ukras
prostora.
Glavni prostorni elementi baroknog grada su
avenije koje su najee radijalno usmjerene
prema zavrnom elementu trgu, a kasnije u
vrijeme apsolutizma prema dvorcu vladara.

Zaetke ove ideje nalazimo u Rimu krajem XVI
stoljea kada Papa SIXTUS V. gradi iroke
uline poteze (pretee avenija) kojima je
povezao svetita u Rimu, kako bi olakao prolaz
hodoasnicima i procesijskim povorkama.
Avenije dobivaju posebno na znaenju u
sedamnaestom stoljeu kada se masovnije
poela upotrebljavati koija kao gradsko
prometno sredstvo. Avenija je omoguavala
pravolinijsko kretanje a to je bilo znaajno i za
odravanje vojnih parada.
Barokni trgovi su za razliku od srednjevjekovnih i
renesansnih manje sluili za trgovanje i
okupljanje, a vie za prezentaciju moi
aristokracije i crkve.
Glavna karakteristika baroknog trga (a mnogi
takvi su bili projektirani, ali ne i izvedeni u
nacrtima idealnih gradova) jeste aksijalna
simetrina kompozicija. Barokni trg je za razliku
od renesansnog otvoren i vizuelno povezan sa
irim prostorima grada. Zavrna toka u
vizualnom doivljaju trga je najee objekat
reprezentacije moi, aristokratska palaa ili
crkva, te spomenik, obelisk ili fontana.
Najznaajniji barokni trgovi izgradjeni su u Rimu
sa tlocrtnim elementima trapeza i ovala.

PIAZZA SAN PIETRO, Rim

Dovretak barokne zamisli 1930.-ih
- trapezni trg (Piazza Rusticucci);
- ulica u osi kompozicije (Via della Conciliazione)

49

- 1656., glavni autor: Gian Lorenzo Bernini;
- tri kompozicijske cjeline: ovalni trg (Piazza Obliqua),
trapezni trg, proelje crkve;
- obelisk Kaligule (postavio arh. Carlo Fontana u doba
Siksta V.), dvije fontane

PIAZZA NAVONA, Rim

- Domicijanov stadion, srednjovjekovni trg, barokno
dovrenje trga 1651; stambene zgrade (15.17. st.);
barokna crkva S. Agnese in Agone (arhitekti: Rinaldi,
Borromini)

Dok je u ranom baroku (16 i poetak 17 stoljea)
u pogledu oblikovanja gradskih prostora bio
dominantan utjecaj Italije, dotle je u kasnom
baroku (17. i 18. stoljee) predominirao utjecaj
Francuske posebno Pariza.

Obnova Louvrea i ureenje vrtova Tuileries -
najznaajniji su zahvati u renesansi, nakon toga
gradnja Pariza realizira se temeljem planova iz:
1675.,1748.,1793. g.

1675., Francois Bullet i Pierre Blondel Plan
dembellissement - prijedlog bulevara na mjestu
gradskih fortifikacija; sklopovi javnih zgrada,
novih ulica i trgova;

PLACE DES VICTORIES, Jules Hardouin-Mansart, projekt
1685.-87., izvedba 1705.,
- prototip krunih trgova (prvi kruni trg u Parizu);
- radijalni ulaz ulica na trg

U doba Louisa XIV. trasirana ulica Champs
Elyses (spajala Louvre i Versailles)
1748., Pierre Patte prijedlog novih trgova u
tkivu grada

1755. natjeaj za Place de la Louis XV. (Place
de la Concorde)

- projekt 1755., izvedba 1763.; autor: Jacques-Ange
Gabriel
50
- otvoreni trg jedno arhitektonsko proelje (pogled
prema crkvi La Madeleine);
- izvorni projekt: pravokutni tlocrt s odrezanim uglovima,
motiv jarka (okvir trga), spomenik Louisu XV. i dvije
fontane;
- dvije osi kompozicije:
- Louvre / Jardins de Tuileries / Champs Elyses /
LEtoile
- Seine / Rue Royal / La Madeleine

- 1793. povjerenstvo umjetnika donosi plan za
poljepanje Pariza (malo se ostvarilo)

Istaknuti arhitekti francuske kao Le Notre,
Blondel i drugi bili su angairani na tim
znaajnim urbanistikim zahvatima.
Kad je koncem 17 stoljea izgradjen Versailles
kao tipian primjer grada, rezidencije
apsolutistikog vladara, to je imalo utjecaja na
izgradnju nekoliko slinih poduhvata kao to su
Karlsruhe u Njemakoj, Petrograd (danas
Lenjingrad) u Rusiji i Washington u SAD.
Osnovno obiljeje tih gradova rezidencija jesu
simetrina kompozicija tlocrta grada najee sa
naglaenim radijalnim ulicama - avenijama
usmjerenim prema palai vladara kao centru
moi tog vremena. Versailles (Versaj) kojeg je
izgradio francuski kralj Louis XIV daleko izvan
Pariza pravi je primjer materijalizacije jednog
vladarskog koncepta apsolutizma. Sve to je
sluilo kralju ogromnih je dimenzija dok je sama
struktura grada unutar blokova oivienih
zrakasto poloenim bulevarima skuena.

VERSAILLES, Vaux-le-Vicomte
Primjena perivojnih detalja u oblikovanju gradova:
- zvjezdasti trgovi
- trokrake aleje (Patte doie)
- lepezasti trg (Versailles - Place dArmes, autor: J.H.
Mansart)

U URBANIZMU BAROK KARAKTERIZIRA
RADIKALAN PRISTUP ORGANIZACIJI
GRADA. SPAJANJEM PARCELA I NOVIM
REGULACIJAMA ULINE MREE, MIJENJA
SE NEKOHERENTNA SREDNJEVJEKOVNA
STRUKTURA. IZGRADNJA GRADA IZLAZI
IZVAN UTVRENOG PERIMETRA, A
POJEDINANO JE UVIJEK PODREENO
GRANDIOZNOJ KONCEPCIJI C J E L I N E.

ITALIJA
Barokni trgovi Rima:
- Piazza San Pietro, Piazza Navona, Piazza di
Spagna, Piazza di Trevi, Piazza del Popolo
Proirenja gradova:
- Torino - antika jezgra grada, planirano irenje
16.-18. st. Trgovi na spoju staroga i novoga
grada.
51

TORINO PLAN GRADA 16. / 17. ST.


Kraljevski i plemiki dvorci i perivoji
- Stupinigi, Caserta, Monza

KARLSRUHE
Osnovan 1715 god. Ima, u odnosu na
Versailles, jo naglaeniju radialnu emu uline
mree koja je na jednak nain provedena i u
gradu i u parku. Izgradnja kua bila je propisana,
a u gradu je bila i izvrena diferencijacija ulica
po stupnju otmjenosti


PETROGRAD
Osnovao ga je ruski car Petar Veliki 1703.
godine kada i postaje prijestolnica Rusije.
Istovremeno s tim poinje i planiranje grada.

- izgradnja tvrave Petra i Pavla (A, B) na
otoiu, 1703.
- prvi urbanistiki plan (nije prihvaen):
ortogonalna izgradnja na Vasiljevskom otoku
(C), 1717.
- drugi urbanistiki plan (nije prihvaen): grad-
tvrava ovalnog oblika, autor Pierre Blondel,
1717.
16. ST.
17. ST.
52

PETROGRAD, Pierre Blondel 1717.
Grad dobiva karakteristinu tlocrtnu matricu sa
tri zrakaste avenije usmjerene prema carskom
dvoru za vrijeme vladavine carice Katarine II u
drugoj polovini 18 stoljea.
1763. natjeaj za urbanistiko uljepanje grada
(vrijeme carice Katarine II.)


VELIKA BRITANIJA
- scenografski barokni principi ujedinjeni s
engleskim osjeajem za krajolik i perivojnu
arhitekturu;
- kraljevske rezidencije s perivojem Hampton
Court zaetak vrtnih gradova.

LONDON
1666. godine poar je unitio 13.000 zgrada u
sreditu grada
_ prijedlozi za urbanistiku rekonstrukciju grada


LONDON stanje 1610.

LONDON 1666. - Christopher Wren (1632.-1723.) -
ortogonalno-radijalna planimetrija (renesansno-barokna
obiljeja)

LONDON John Evelyn - prijedlog obnove grada -
ortogonalno-zvjezdasta planimetrija. arita radijalne
(zvjezdaste) kompozicije su katedrala St. Paul i most na
Temzi.


LONDON - Robert Hooke - prijedlog obnove grada.
Reminiscencija na rimski urbs quadrata

BATH
Tradicija termi od rimskih vremena. Grad se u
18. i 19. stoljeu razvija kao mjesto za zabavu,
53
ladanje i odmor. Prepoznatljiv karakter gradu
daje isprepletanje arhitekture i krajolika
uvlaenje pastoralnih scena pejzanoga perivoja
u grad.

BATH - John Wood & Indigo Jones 1782.
1-Queen Square (1729.)
2-Kings Circus (1754.)
3-Royal Crescent (1767.-74.)
4-Lansdown Crescent (1789.-93.)

Autori: John Wood otac (1700.-54.) i John Wood
sin (r. 1727.)
Zmijoliki oblici zgrada prilagoeni obliju terena,
slobodnostojee zgrade u krajoliku predstavljaju
najavu urbanizma 20. st.

EDINBURGH
1767. natjeaj za urbanistiki plan sjevernoga
dijela grada. James Craig - autor urbanistikoga
plana
- tri uzdune ulice (Queen Street, Georges
Street, Princes Street)
- sedam poprenih ulica;
- longitudinalni perivoj, skverovi;
- vrtovi u unutranjosti blokova.

URBANISTIKI PLAN

ZRANI SNIMAK
Urbanistike koncepcije kasnog baroka koje su
bile najizrazitije ispoljene kod rekonstrukcije
Pariza i u izgradnji rezidencije apsolutistikih
vladara imale su odraza na mnoge urbanistike
zahvate u 19 i 20 stoljeu.
4
3
2
1
54
GRADOGRADITELJSTVO 18. STOLJEA U
HRVATSKOJ

Neujednaenost gradograditeljskoga razvitka -
najvea graditeljska djelatnost u sjevernoj
Hrvatskoj
Barok i barokni klasicizam kao stilske odrednice
u umjetnosti
Mali broj stanovnika u gradovima: Dubrovnik -
20.000, Split - 12.000, Zagreb - 7.000, Rijeka -
6.000, Varadin - 5.000, Karlovac - 3.000.
Razvoj grada je posljedica politikih i drutvenih
prilika:
- politika razjedinjenost Hrvatske izmeu:
- Austrijske Monarhije,
- Mletake Republike,
- Dubrovake Republike.
- Hrvatska u sklopu:
- Austrijske Monarhije:
- Banske Hrvatske,
- Slavonije i
- Vojne krajine

U doba vladavine Marije Terezije (sredina i
druga polovica 18. st.) - politika, gospodarska i
kulturna obnova Hrvatske nakon 150 godina
turske vlasti u Slavoniji i dva stoljea ratova s
Turcima.
Tijekom cijelog 18. stoljea vode se ratovi s
Turskom s ciljem da ih se prisili na daljnje
povlaenje - razlog je to za fortifikacijsko
graditeljstvo u Hrvatskoj tijekom 18. stoljea
Novi vojni gradovi: Bjelovar, Nova Gradika

BJELOVAR
1756. poetak izgradnje grada (Novi Varadin),
General Filip Beck;
1772. krajiki grad s posebnim povlasticama;
1871. sjedite upanije Bjelovarsko-krievake
1874. slobodni kraljevski grad
Prepoznatljiv plan grada: kvadratni tlocrt,
ortogonalni raster (6x6 blokova), velik kvadratni
trg (4 bloka).

Nove vojne tvrave: Osijek-Tvra (1710.-1721.),
Slavonski Brod (1715.-1732.), Stara Gradika
(1762.), Petrovaradin;

NOVA GRADIKA / STARA GRADIKA

Barokni preobraaj postojeih gradova:
izgradnja baroknih zgrada u srednjovjekovno-
renesansnom gradskom tkivu: Zagreb, Varadin,
55
Krievci, Koprivnica, Karlovac, Poega,
Vukovar, Daruvar, Virovitica, Naice, akovo

irenje grada:
- uz glavne prometnice;
- nepravilan raster: Osijek - Gornji grad,
Slavonski Brod, Koprivnica, Daruvar, Krievci,
Petrinja, akovec;
- nepravilan gradograditeljski ustroj: Otoac,
Gospi, Ilok-suburbij

Dvorci i ljetnikovci (poticaj za urbani i suburbani
razvitak naselja): Bedekovina, Gornja Stubica,
Ludbreg, Zaretje, Daruvar, Kutjevo, Naice,
Valpovo, Virovitica, Vukovar

Barokna perivojna arhitektura: Maksimir, 1787.,
Valpovo, druga polovica 18. st.

Nositelji preobrazbe gradova:
- 17. st. - crkveni redovi (franjevci, pavlini,
isusovci)
- 18. st. - crkveni i vojni krugovi, feudalci i
graani

Novo urbanistiko mjerilo
- vee zgrade (vei horizontalni i vertikalni
gabarit);
- vea irina parcela (graevnih estica);
- skromni vizualni barokni efekti (usmjeravanje
vizura).

Nove barokne zgrade u gradu (istaknuti poloaj):
crkvene zgrade (crkve, samostani), palae:
(biskupske, upanijske, plemike, gradske
vijenice), javne zgrade (sjemenita, opinske
zgrade, zgrade zemaljske uprave, plemiki
konvikti), vojne graevine (oruarne, vojarne,
sjedita zapovjednitva), plemike palae,
graanske kue, kanonike kurije.


GRADOGRADITELJSTVO ISTRE I PRIMORJA
Ugradnja baroknih zgrada, spontani razvitak
gradova u sklopu starijega gradskoga tkiva. Novi
dijelovi naselja se ggrade sukladno baroknoj
zamisli (izvan naslijeenoga grada): Rovinj,
Pore, Veli Loinj, Bakar.
Probijanje i ruenje utvrenja u lukim
gradovima: Umag, Rijeka, Kraljevica, Novi, Senj,
Krk, Osor, Cres, Rab, Pag
Stagnacija u izgradnji gradova.
Proirenja naselja uz prilazne putove: Zadar,
Trogir, Imotski, Makarska, Hvar, Vis, Korula.
Barokne zgrade unutar staroga gradskoga tkiva:
Dubrovnik
Utvrivanje gradova: Zadar, ibenik, Split,
Dubrovnik; Knin, Klis.
Ljetnikovci s perivojima: dubrovako podruje

OSIJEK - TVRA
Osjeka Tvra: tvravsko naselje najvrjedniji
spomenik baroknoga gradograditeljstva u
Hrvatskoj.
1687. - Osijek osloboen od Turaka;
1712.-1719. - gradnja Tvre
1719.-1721. - gradnja Krunske utvrde
Autor plana Maksimilijan Eugen grof Gosseau
de Henef
Voditelji radova: feldmaral Johann Stephan von
Beckers & potpukovnik Friedrich von Heisse;
1923.-26. - ruenje fortifikacijskoga sustava
(Vaubanova shema utvrenja).

OSIJEK - TVRA


56
Barokna preobrazba turskoga grada
Barokni ortogonalni plan prilagodba
naslijeenom kasnosrednjovjekovnom turskom
naselju

KASNOSREDNJEVJEKOVNI PLAN GRADA

PLAN BAROKNE PREOBRAZBE
etiri ulaza u grad: Valpovaka, Vodena, Nova i
Vukovarska vrata
Dvije glavne ulice povezuju nasuprotna vrata,
velik kvadratian trg u sredini grada: Trg sv.
Trojstva Hauptplatz/Paradenplatz
- zavjetni pil protiv kuge (kuni pil),
- dvije fontane.
Vojne, crkvene i civilne zgrade u gradu:
- vojarne, spremita, oruarne;
- franjevaki i isusovaki samostan, upna
crkva sv. Mihovila;
- stambene zgrade
Vane zgrade na trgu: Glavna straa, Glavno
zapovjednitvo,
- Gradski magistrat.

OSIJEK - TROJNI GRAD

TVRA
GORNJI GRAD 1692., 1702. - zasebna opina
DONJI GRAD 1698., 1704. - zasebna opina
1786..- jedinstvena gradska opina
SLAVONSKI BROD TVRAVA
Stara turska tvrava / civilno naselje / nova
tvrava

1714. plan in. Willer-a za novu tvravu
1715.-1735. izgradnja nove tvrave

57
Nova tvrava izgraena izmeu stare turske
tvrave i utvrenoga civilnoga naselja
Kvadratina tvrava s 4 ugaona bastiona i
fortifikacijskim sustavom Vaubanovskoga tipa.


VUKOVAR
Jai razvoj od sredine 18. stoljea nakon
ustrojbe vlastelinstva grofova Eltz (1736.) i
utemeljenja Srijemske upanije sa sjeditem u
Vukovaru (1745.)
Dvojni grad:
- srednjovjekovni nepravilan grad na desnoj
obali Vuke naseljen obrtnicima i trgovcima;
- planski osnovan Novi Vukovar (1722.) na
lijevoj obali Vuke naseljen upanijskim
inovnitvom i vojskom (veina njemako
stanovnitvo).

ZAGREB
Gradec i Kaptol ive u srednjovjekovno-
renesansnim okvirima. Formira se gradsko
podgrae: Ilica, Harmica, Vlaka

Barokna preobrazba Gradeca: palae u gradu i
na rubu grada.
Barokna preobrazba Kaptola: barokni biskupski
dvor, kanonike kurije.

RIJEKA
1717. - slobodna luka (odobrio kralj Karlo VI.)
1725.-1728. - Karolinska cesta
1755.-1756. - regulacijski plan (odobrila kraljica
Marija Terezija)
1766.-1785. - regulacijski planovi; Novi grad -
ortogonalni predloak - stoljee prije Zagreba
1773.-1806. - Antun Gnamb (geometar,
urbanist, projektant)

KRALJEVICA


58
Katel Zrinskih (17. st.), luka i zavrna toka
Karolinske ceste (kralj Karlo VI., prva pol. 18.
st.). 1788. - urbanistiki plan.

SENJ
Izvozna luka u 18. st. (Trst austrijska luka;
Rijeka maarska luka; Senj hrvatska luka).


Ruenje gradskoga zida i izgradnja javnih i
stambenih zgrada.
1776.-79. Josefinska cesta Karlovac-Senj (kralj
Josip II.)

DUBROVNIK
Barokna obnova nakon potresa 1667., izgradnja
baroknih graevina u srednjovjekovno-
renesansnom tkivu grada: katedrala Velike
Gospe, sklop isusovakog kolegija sv. Ignacija,
crkva sv. Vlaha

SPLIT
Fortifikacijska ovojnica oko grada i dvije tvrave
(Gripe i Bavice). Fortifikacijski sustav ruen
tijekom 19. i 20. st.

URBANISTIKA OBILJEJA
SJEVERNOAMERIKIH GRADOVA 17. 19.
stoljee (PRIJE INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE
DO 1870-ih GODINA)

URBANA AMERIKA PRIJE INDUSTRIJSKE
REVOLUCIJE
Graanski rat 1861.-65. razdjelnica u povijesti
sjevernoamerikih gradova, nakon toga nagli
razvoj nakon rata potaknut eljeznicom i
industrijalizacijom.
Mladost amerikih gradova - u usporedbi s
europskom urbanom tradicijom ilustrira drukiji
urbani karakter:
- jedva da postoji povijesni urbani prostor
vrijedan panje,
- nedostaje arhitektura ulice samo
Pennsylvania Avenue u Washingtonu je ulica
u europskog karaktera.
Malobrojni gradovi povijesnih slikovitih obiljeja:
Ohio, Mississipi, Missouri, Hudson
Prema tlocrtnoj slici gradove dijelimo na:
- spontano nastale gradove
- gradove sa jednolinim ortogonalnim
sustavom: New York, San Francisco, Los
Angeles, Chicago, Memphis, Illinois;
- gradove sa ortogonalno-dijagonalnim
sustavom: Washington, Philadelphia, Detroit
Prvi doseljenici u Americi slijedili su dva modela
izgradnje grada:
- gradovi po shemi mree

SAVANAH
- sela s glavnom ulicom koja su postala
poznata zahvaljujui vestern filmovima
GRIPE
MARJAN
BAVICE
59
U sreditu prvih gradova/naselja bili su
smjeteni: crkva, banka, kola, bar i trnica
Amerika kua zadrala je dvije temeljne
europske tipologije:
- panjolski koral i patio u Latinskoj Americi;
- englesku ladanjsku kuu u sjevernoj Americi.
Razvoj Sjevernoamerikih gradova je znaajan
zbog toga to novi gradovi nisu optereeni
povjesnim nasljeem, a istovremeno nastaju
pod utjecajem barokno-klasicistikih zahvata
Europe:
- utjecaj Versaillesa;
- utjecaj urbanistikih zahvata u Parizu.
irenje grada realizira se:
- stvaranjem radnikih predgraa;
- gradnjom vila uzdu glavnih cesta izvan
grada.
Nagli razvoj nakon graanskog rata, potaknut
eljeznicom i industrijalizacijom, prua
mogunost oivotvorenja utopijskih industrijskih
gradova.

Koncem 18 stoljea novo formirane Sjedinjene
Amerike Drave izgradjuju svoj glavni grad
Washington po uzoru na apsolutistike gradove
osamnaestog stoljea - u prvom redu Versailles.
Prvi ameriki predsjednik George Washington.
izabran je 1790.. oznaio je mjesto koje nije
vee od 10 kvadratnih milja na rijeci Potomac,
gdje se izgradio novi glavni grad koji je trebao
biti gotov u prosincu 1800. Do tada je
Philadelphia bila glavni grad.
Major Pierrre Charles L'Enfant (1754.-1825.)
planirao je novi glavni grad. Roen je u Parizu i
proveo je djetinjstvo u Versaillesu. Studirao je na
kraljevskoj akademiji slikarstvo i skulpturu.
Emigrirao je u Ameriku 1777. gdje je prvo
vrijeme bio vojni inenjer, a zatim je radio kao
arhitekt. Napisao je predsjedniku Washingtonu
pismo u kojemu je traio da ga zaposli da
napravi glavni grad. To je bilo prihvaeno. Svoj
plan je pokazao u kolovozu 1791.

WASHINGTON (1791. g.) - Pierre Charles L'Enfant
- francuska urbana tradicija i kultura (francusko podrijetlo
autora);
- europski urbanizam kasnog 18. stoljea (klasicizam,
Napoleon I.);
- prijedlozi 2. predsjednika SAD-a Thomasa Jeffersona.

Istaknut poloaj u kompoziciji centra grada dobio
je Kapitol tj. zgrada Predstavnikog doma kao
simbolu demokratskog poretka nove drave.

Do tog objekta vodi snop radijalnih avenija kao i
do Bijele kue, rezidencije predsjednika.
- ishodite tlocrta - pravokutni trokut odreen
tokama: Capitol, White House, Washington
Memorial;
- stranice trokuta smjerovi uline mree;
60
- Pennsylvania avenue najvanija ulica
drave: predstavlja odnos zakonodavne i
izvrne vlasti; ulica s drvoredom.

NEW YORK NASTAJANJE GRADA
- 1624. Nizozemci osnovali grad New
Amsterdam;
- prvih 150 godina grad se razvijao bez plana;
_ izvorno naselje: utvreno i smjeteno na
junom dijelu otoka Manhattan;
- 1664. Britanci osvojili grad i nazvali ga New
York.

NEW YORK, 1767

NEW YORK PLANIRANJE GRADA
- 1767. Ratzen plan prvi planirani trg;
- 1811. poetak urbane mree izduenih
pravokutnika: 12 uzdunih avenija (avenues) i
155 poprenih (istok-zapad) ulica (street);
- ekstremno brz razvoj grada u 19. st.
Godine 1869. grad je jo uvijek bio na junoj
polovici Manhattan Islanda i nije postojalo
mostova preko razmjerno uske East River.
Brooklyn Bridge otvoren je 1883. Prva zgrada s
dizalom bila je izgraena 1873. godine da bi ve
1914. bila podignuta zgrada sa 60 katova te
1931. godine Empire State Building sa 102 kata
(110 katova imao je World Trade Center sruen
11. rujna 2001.)


NEW YORK, sredina 19.st.

PHILADELPHIA, PRVI PLAN GRADA
Guverner i vlasnik Pennsylvanie William Penn
traio je 1681. da se odabere mjesto za novi
grad uz rijeku Delaware tamo gdje je ona
plovna i duboka i gdje ne poplavljuje zemljite.
Odredio je povrinu od 4000 ha. Odabrano
mjesto na razmjerno ravnom terenu bilo je
dovoljno da se izbjegnu poplave, a bilo je
poumljeno i s dovoljno svjee vode.
1682. utemeljenje grada - William Penn (1644.-
1718.).
1683. prvi plan grada - autori: William Penn i
Thomas Holme.
61
Obiljeja prvoga plana grada:
- veliina: 1,6 x 3,2 km
- ulice pod pravim kutom
- 2 glavne ulice (=30 m)
- sredinji trg (povrina 4 ha) s javnim
zgradama: gradska vijenica, dravna zgrada,
trnica, kola;
- 4 manja trga/podcentra (3 ha);
- luka na rijeci Delaware.
Uzor za plan - plan obnove Londona 1666.
(autor Richard Newcourt)

Dogradnja plana: dijagonalne ulice; Fairmount
Park (najvei gradski perivoj u SAD)
1890. gradnja nove gradske vijenice na
glavnom trgu poetak izgradnje poslovnoga
sredita grada na izvorno zamiljenom mjestu.
Spontani razvoj gradskog centra uz luku
eljeznica umanjuje vanost luke i preusmjerava
promet u gradu.

GRADOVI PREDINDUSTRIJSKOG
RAZDOBLJA I RAZDOBLJA INDUSTRIJSKE
REVOLUCIJE (18. i 19. stoljee)

PREDINDUSTRIJSKO RAZDOBLJE
Drutveno-politike razlike na europskom tlu:
Kontinent Europe Feudalni apsolutizam
Britansko otoje Engleska nije ratovala na
svom podruju (parlamentarna monarhija i
decentralizirana dravna vlast)
Hrvatska / jugoistona Europa prijetnja od
Turaka. Nakon poraza kod Bea (1683.) i mira u
Sr. Karlovcima (1699.) jo se uvijek grade vojne
utvrde (Osijeka Tvra 1710-21., Slavonski Brod
1715.-35. Petrovaradin)
Na prijelazu iz 18. u 19. stoljee dogodio se niz
zbivanja koji su potaknuli razvoj industrijske
proizvodnje:
- prijelaz s manufakturne na veleproizvodnju -
Engleska / kotska oko 1770.;
- novi materijali, zaetak crne metalurgije: 1728.
valjani limovi, 1740. lijevano eljezo;
- izum parnog stroja 1768. ( James Watt );
- izum tkalakog stana;
- Galvani otkriva elektricitet 1780.;
- izum postupka za dobivanje elika 1784. -
poetak razvoja teke industrije;
- prvi automobil na paru 1770. , izum parne
lokomotive i parobroda (prvi komercijalni
parobrod 1800.);
Buroaska revolucija (Francuska 1789.) - nakon
buroaske revolucije mijenja se vlasnika slika
gradskog prostora. Zemljite u posjedu plemstva
i crkve postaje narodnim vlasnitvom to
omoguuje nove regulacije gradova. Na
pozornicu stupa kapital kao pokreta razvoja.
KRIZA GRADA
FAZA 1
Bespotedna eksploatacija - kritika naivnog
bunta (ludisti - unitavanje strojeva); socijalna
kritika socijalisti utopisti teoretiari
(Engleska, kotska, Francuska i Njemaka)
62
FAZA 2
Uvianje da sretan radnik bolje radi.


SLIKA GRADA DO 18. STOLJEA
Forma grada se promjenila zbog promjene vojne
doktrine i ratne tehnike. Obrana grada u
klasinom smislu vie nije mogua. Potreba za
bedemima nestaje, pa se oni uklanjaju.
Oslobaa se prostor za izgradnju javnih zdanja,
parkova i novih prometnica.

SLIKA GRADA NAKON 18. STOLJEA

Razvoj proizvodnih snaga uvjetovan
prvenstveno izumom i praktinom primjenom
parnog stroja u ovom je razdoblju ubrzao razvoj
kapitalizma kao novog drutvenog sistema iako
se njegovi poetci naziru ve u 17. stoljeu.
U tom razvoju prednjaile su s jedne strane
evropske zemlje koje su sve jae eksploatirale
kolonijalne posjede kao i Sjedinjene Amerike
drave koje su kolonizacijom svojih zajednikih
podruja ostvarile mogunosti za nesluenu
ekspanziju. Razvoj gradova bio je pod
neposrednim utjecajem industrijskog naina
proizvodnje koji se bitno razlikovao od
dotadanje manifakture, a traio je mnogo vei
broj radnika nego to ih je u gradovima bilo.
Radna snaga dolazi sa sela u gradove, a
gradovi rastu bre nego ikada ranije i
nepripremljeni za tako nagli rast nisu u stanju
savladati probleme stanovanja i prometa.

PREDINDUSTRIJSKI I POSTINDUSTRIJSKI GRAD

Uvjeti stanovanja u zgusnutim gradskim
aglomeracijama u 19. stoljeu bili su veoma
nepovoljni, jer je velika potranja praena
pekulacijom sa graevinskim zemljitem dovela
do toga da su vlasnici zemljita nastojali ostvariti
maksimalnu rentu na tetu stanara.
Veliki dio stanova izgradjen u to vrijeme za
iznajmljivanje bio je viestruko substandardan.
Koritenje zemljita preko svake mjere dovelo je
do toga da je veina stanova bila neosunana i
slabo provjetravana, izgradjivane su i
unutranjosti blokova, a sanitarni uredjaji su bili
izuzetno nedostatni.
Openito se moe rei da stanovanje ni
izdaleka nije kvalitetom pratilo razvoj tehnologije
proizvodnje. Kod gradova koji su imali povjesni
kontinuitet razvoja izvan povjesne jezgre,
prostor se izgraivao kaotino i bez potivanja
prirodnih karakteristika novog graevinskog
zemljita.
Friedrich Engels se mnogo bavio prouava njem
uvjeta ivota radnike klase u gradovima
posebno engleskim i o modernom gradu sredine
19 stoljea navodi slijedee:"Suvremeni gradovi
su otpad, oni predstavljaju kaljuu nekad tako
63
bistre rijeke u kojoj se ovjek mogao ogledati.
Oito je da se vie ne mogu odstraniti kaljue i
truloa koje vrve bakterijama; one prodiru kroz
sve i prezentiraju se kao lice nove koncentracije
ljudi. Samo tamo gdje tvornice nisu prodrle u
grad, gdje grad nije sa svih strana njima pritisnut
dobiva se neto ugodnija slika ...". Engels u
svojim radovima na temu grada i stanovanja
ulazi i u neka sutinska socijalna i ekonomska
pitanja pa se tako i vrlo kritiki odnosi i prema
izgradnji posebnih 'novih radnikih naselja oko
industrijskih pogona. Izgradnja posebnih
radnikih naselja u drugoj polovici 19 stoljea
nastala je kao posljedica elje vlasnika tvornica
da vre veu radnika uz tvornicu uz stanovito
poboljanje ivotnih uvjeta jer je postalo
evidentno da odmorniji i zadovoljniji radnik
kvalitetnije radi i poveava dobit vlasnika.
Najvie takvih naselja bilo je izgradjeno u
Engleskoj, a i u industrijskim centrima
Francuske i Njemake.
Kaotini rast gradova pod utjecajem intenzivne
industrijalizacije pobudio je mnoge znanstvenike
i inenjere da ponu razmiljati o izlazu iz
kriznog stanja u koje su dospjeli skoro svi veliki
gradovi u Evropi. Kritizirajui postojee stanje
mnogi od njih izradjivali su i prijedloge za
rjeavanje nastalih problema u vidu teorija,
planova i projekata.
Mnogi su nastavili tradiciju utopista - socijalista
iz vremena renesanse i baroka. Kritika
socijalista utopista nadovezuju se na teorije
idealnih gradova renesanse i baroka: ali i na J.J.
Roussau-ovu filozofiju prosvjetiteljstva i povratka
prirodi - Saint-Simon, ali socijalista Fridrich
Engels.
Istaknuti predstavnici socijalista-utopista bili su:
CHARLES FOURIER (1772-1837.) pod
geslom povratak prirodi i vraanja na selo - dva
projekta:
Ville du Garantisme - u sredini trgovaki i
administrativni dio grada, oko njega industrija,
na rubovima poljodjelstvo; vanost pejzaa.
Stanovanje koncentrirano u jednoj velikoj zgradi.
irina ulica 18 m
Falanstere - naselje (radna zajednica) za 1600
ljudi: palaa duga 720 m, trg 400 m. Razliite
drutvene klase su razdvojene, ali se mogu
mijeati. Nekoliko realizacija (Francuska, Alir,
Nova Kaledonija, Amerika)

JEAN BAPTISTE ANDR GODIN (1817.-1888.)
industrijalac i utopist, sljedbenik Fouriera,
Solutions sociales (Drutvena rjeenja)
Guise (sjeverna Francuska), 1874.
- idealni grad za radnike zaposlene u njegovoj
tvornici;
- naselje za 1500 stanovnika (nastanjeno do
danas),
- zgrade oko sredinjega trga

FAMILISTERE (Francuska)

CLAUDE NICOLAS LEDOUX (1736.-1806.)
Industrijski grad Salines des Chaux, sa
socijalistikim motivima, 1775. (izgradnja
prekinuta Francuskom revolucijom)

SALINES DES CHAUX


64
ETIENNE CABET (1788.-1856.)
Francuski politiar koji je zbog radikalnih ideja
emigrirao u Englesku:
- Voyage en Icarie, 1842.
Ortogonalna shema i blokovi (pokuaj osnivanja
U Texasu, SAD)

IKARIJA

ROBERT OWEN (1771.-1858.)
Prvi industrijalac koji je pridonio rjeavanju
problema stanovanja radnika, njegova kritika
grada bila je konstruktivna, bez politike i
ideoloke pozadine.

NEW HARMONY /SAD/
- komunistika opina (kolonija)
- kvadratian tlocrt, u sreditu zajedniki prostori, uokolo
stanovanje


NEW LANARK /Engleska/
- u krajoliku uz industrijske graevine, naselje za radnike i
njihove obitelji sa zgradama drutvenog servisa (kola,
staraki dom)

Prema uzorima utopistikih teoretiara
realizirana je nekolicina industrijskih gradova u
Evropi:
- Sir TITUS SALT - industrijski planirani grad
(1851.-60.)

SALTAIRE (Engleska)
- James Silk BUCHINGHAM (Engleska), 1849.
Victoria grad planiran po uzoru na Owenov
New Harmony, industrijski grad za 10 000
stanovnika.
Kapitalistika, ne socijalistika utopija
(najsiromaniji stanovnici su na periferiji)

VICTORIA
65
- KRUPOVA naselja (sredina 19. st.) - u
Njemakoj Rurskoj oblasti (metalurgija i teka
industrija) Industrijalac WALDORF (autor
koncepta Rudorf Steiner)

Nagli razvoj industrije postavljao je sasvim nove
zahtjeve na promet emu dotadanja prometna
sredstva nisu bila dorasla. Parni stroj je
omoguio razvoj novih prometnih sredstava prije
svega eljeznice i parobroda.
- eljeznica (prva eljeznica izgraena u
Engleskoj 1825. - 25 km, ve 1840 g. duljina
eljeznikih pruga u svijetu iznosila je 7.712
km, 1860. g. 107.915 km, a 1870. g. ak
207.000 km.), razvijaju se sustavi javnog
prijevoza unutar grada: omnibusi na konjsku
vuu, podzemna eljeznica (1863. London,
prva linija), nadzemna eljeznica na
vijaduktima (New York 1871.)
- parobrod, grade se velike luke, gradovi se
meusobno povezuju (planska organizacija
meuprostora).
eljeznica kao prometno sredstvo za transport
ljudi i roba odigrala je znaajnu ulogu u
preobraaju - gradova i koliko god je bukom i
dimom unosila negativne elemente u kvalitet
ivota u gradovima ona je omoguila i proces
decentralizacije stanovanja.
Tako je sredinom 19. stoljea u najrazvijenijim
gradovima Evrope i Engleske zapoeo proces
stanovitog pranjenja gradskih centara a to je
onda omoguilo temeljitu rekonstrukciju tih
centara unoenja veeg broja novih gradskih
sadraja posebno poslovne namjene i objekata
kulture. Medju gradovima koji su u 19. stoljeu
proveli rekonstrukciju svojih centralnih podruja
posebno se istie Pariz u kome su se te
rekonstrukcije provodile prema zamislima
revolucionarne "Komisije umjetnika" ve od
1793. god. Najvei zahvati su izvreni u doba
Napoleona III. (1808.-1873. Tree Carstvo)
prema zamislima G. E. Haussmanna od 1872 g.
Haussmann (1809.-1891.) je bio gradski perfekt
Pariza u vrijeme Napoleona III. (gradonaelnik i
upravitelj policije), a od 1853. g. na elu
Komisija umjetnika (koja od 1793. g.djeluje u
Parizu) inicira veliku rekonstrukciju Pariza. Neke
su ideje ostale neostvarene (npr. osovina Louvre
Place de la Bastille). Komisija je klasificirala
ulice u 5 kategorija. Planirane ravne i iroke
avenije briu dijelove naslijeene parcelacije i
reu blokove. Trgovi: Etoille, Pl. De Nation, Pl.
De la Bastille.
Da bi se olakala realizacija planiranih zahvata
1850. godine donosi se zakon o izvlatenju
(eksproprijaciji) zemljita.

Regulacijski plan Pariza, 1853. rekonstrukcija povijesnoga
grada
Razlozi urbane obnove Pariza 1853.-1871. su:
- oblikovati reprezentativne prostore oko javnih
zgrada i palaa;
- omoguiti preglednost prostora u sluaju
suzbijanja nemira;
- poboljati sanitarne prilike ruenjem
siromanih kvartova;
- izgradnjom irokih ulica omoguiti strujanje
zraka i osunanje, te kretanje vojske i policije;
- novim prometnicama razrijeiti prometno
zaguenje grada eljezniki kolodvor
povezati sa sreditima za trgovinu i zabavu;
- stvoriti lijepu prijestolnicu po uzoru na London
(sredina 19. st. London 600 ha perivoja;
Pariz 80 ha perivoja: Tuileries, Palais Royal,
Luxembourg)

66
1806. prva regulacija trga - 12 smjerova (nove
strategijske i obrambene doktrine - artiljerijska
kontrola nad ulinim demonstracijama i
proleterima)

PARIZ Place de lEtoile /Charles de Gaule/




Proboj Ulice Foch, stanje prije, za vrijeme i
nakon dovrenog zahvata.

Palaa invalida, Trocadero, Marsova polja

RUE DE RIVOLI - Percier i Fontaine
- najznaajniji urbanistiki zahvat prve polovice
19. stoljea;
- ulica uobliuje sjeverno proelje Jardin des
Tuileries
- pogled iz stambenih zgrada na Jardin des
Tuileries
- jedinstveno oblikovanje proelja
- utjecaj na Regents Park u Londonu
- produetak ulice u drugoj polovici 19. st.


AVENUE
1) put oivien drvoredom koji vodi do dvorca,
hrama ili grada
2) iroka velegradska ulica s drvoredom s
odlikama prilaza - vodi prema reprezentativnoj
zgradi ili trgu
Izvor avenije u antici: uvijek je bila znak
autoriteta (Egipat - aleja sfingi, Perzija, Rim).
Nema je u srednjem vijeku. Revitalizacija u
renesansnoj i kulminacija u baroknoj perivojnoj
arhitekturi. Vana tema u oblikovanju grada 18. i
19. stoljea

67
BOULEVARD
- iroka gradska ulica namijenjena jakom
prometu, esto s drvoredom


Avenue de Champs Elyses

Takve rekonstrukcije koje su provodjene i u
drugim evropskim velegradovima imale su kao
polazite prvenstveno stvaranje reprezentativnih
gradskih prostora, ulica i trgova a u sluaju
Pariza bulevari su imali i funkciju sprijeavanja
revolucionarnih akcija radnike klase jer se na
njima zbog velike irine nisu mogle podizati
barikade a i kontrola vojske je bila mnogo
efikasnija. Velika irina bulevara i avenija dobro
je dola gradovima u 20. stoljeu kad se pojavio
automobil kao masovno prometno sredstvo.
Medjutim uvjeti stanovanja su
takvim'rekonstrukcijama bili poboljani samo u
novo izgradjenim zgradama uz bulevare i
avenije dok su se u unutranjosti blokova jo i
pogorali. Sve intenzivnija industrijalizacija s
jedne i potrebe za poslovnim prostorima s druge
strane postavljale su velike zahtjeve na
prometnu mreu koja je posebno u centralnim
gradskim prostorima postajala sve zaguenija.
Najvei gradovi Evrope 19 stoljea London i
Pariz bili su posebno suoeni s problemima
gradskog prometa gdje u individualnom prometu
jo uvijek dominira koija. Javni ulini promet se
odvijao omnibusima s konjskom vuom, a
prigradski eljeznicom.
Rjeenje efikasnijih sredstava javnog prometa
oito se nalazilo u domeni mehanike inske
vue izvan nivoa ulica. London je 1863. god.
izgradio prvu podzemnu eljeznicu u plitkom
tunelu sa parnom vuom a 1890. zamjenjuje ju s
elektrinom vuom u dubokom tunelu. Pariz je
1900. izgradio prvu etapu svoje podzemne
eljeznice (metro), a Berlin 1911. g. New York je
problem javnog gradskog prometa u 19. stoljeu
rjeavao izgradnjom nadzemne eljeznike
mree na vijaduktima iznad ulica i niih zgrada -
1871 g.
Svi ovi prometni sistemi izgradjeni u vrijeme bez
automobila ili u poetnoj fazi njegove upotrebe
svoju pravu vrijednost u savladavanju transporta
velikog broja ljudi sa jednog na drugi kraj
velegrada pokazali su u 20 stoljeu. Gradovi su
u 19 stoljeu osim s problemima stanovanja i
prometa bili suoeni s velikim problemima
opremanja naslijeenih gradskih struktura
vodovodnom i kanalizacionom mreom,
plinovodima kao glavnim energentom za
domainstva i rasvjetu te koncem stoljea i
elektrinom mreom. Ulice su bile najpovoljniji
prostor za ugraivanje svih tih vodova pa je i
stoga ulica i ulina mrea predstavljala
dominantno obiljeje urbanistikog oblikovanja
gradskog prostora.
Tako su mnoge rekonstrukcije gradova u 19
stoljeu u stvari vrile zamjenu uskih starih ulica
novim irokim koje su mogle primiti na sebe
poveane zahtjeve prometa i ugradnju
infrastrukture a zapostavljale prostore blokova
medju ulicama.

LONDON
Nemogunost provedbe - izvlatenja
(eksproprijacije) gradskoga zemljita rezultirao
je urbanim oblikom koji izrasta iz oblikovanja
razliitih prostora i situacija - izostala
urbanistika zamisao cjeline grada.
68
- urbanistiki doprinos - square i gradski perivoj
kao dio stambenih dijelova grada.

Regents Park najvaniji urbanistiki zahvat u
19. stoljeu u Londonu.

LONDON - REGENTS PARK / REGENT STREET 1812.-13.
Autor: John Nash (1752.-1835.), arhitekt
Naruitelj: Princ Regent (kasnije George IV.).
Otvoren graanima: 1838. godine, povrina 149
ha.
Nashovi ciljevi:
- osigurati to vei prihod vlasniku zemljita;
- pridonijeti ljepoti grada;
- pridonijeti zdravlju stanovnika grada.
Portland Place / Regent Street - poveznica
Regents Parka i St. Jamess Parka.
Perivoj zamiljen kao luksuzni stambeni predjel
grada za bogatu tada jo anonimnu klasu (koja
se obogatila industrijom i trgovinom). Planirane
velike stambene zgrade u nizu u obliku kruga,
potkove, polumjeseca i linearnih poteza. Nova
gradska estetika spoj urbanoga i prirodnoga
(spoj urbanizma, arhitekture i perivojne
arhitekture). Izveden vei dio perivoja i manji dio
planiranih zgrada.
SQUARE - zemljite na kojemu se nalazi
zatvoren vrt/perivoj okruen ulicom - omoguen
kolni prilaz stambenim zgradama. Vrt je
namijenjen stanovnicima okolnih zgrada (only
for kee holders).
- tlocrtni oblik razliit: pravokutnik, kvadrat,
trokut, elipsa
- tradicija unoenja "prirode" u gusto gradsko
tkivo 15. st. - Linkolns Inn; 17. st. - prvi skver
Covent Garden; 18. st. - skverovi raspreni u
tlorisnoj slici grada
- urbanistiko povezivanje - sustav skverova u
19. stoljeu


BE - URBANA PREOBRAZBA 1859.-1885.
U 18. stoljeu grad se neplanirano iri izmeu
glacisa i vanjskih gradskih zidova.

1. glacis
2. palaa Liechtenstein
3. palaa Belvedere prinza Eugena Savojskoga
4. Prater
5. Schlosshof (Augarten)
6. Schnbrunn

6
4
5
2
3
1
69
Natjeaj za ureenje sredita grada 1858.-1859.
meu 426 radova pobjeuje arh. C.F.L. Frster.

BE - STANJE SREDINOM 19. STOLJEA
Prostor glacisa se ureuje sa nizom zgrada od
javnog znaaja, gradskih perivoja i perivojnih
trgova, te novim ulicama.
Zgrade od javnoga znaaja: vojarna, burza
(Brse), crkva (Votiv Krche), sveuilite
(Universitt), dvorsko kazalite (Burgteater),
gradska vijenica (Rathaus), parlament, palaa
pravde (Justizpalast), muzeji umjetnosti i
prirodnih znanosti, novi Dvor (Neue Hoffburg),
opera, dom umjetnika (Knstler Haus), kursalon,
dom primj.umjetnosti.

BE - STANJE KRAJEM 19. STOLJEA
Gradski perivoji, perivojni trgovi: Stadtpark,
Burggarten, Volksgarten, Rathauspark; Maria-
Theresia Platz, Karlsplatz, Rooseveltplatz.
Ulica Ring - kruna ulica s drvoredima na mjestu
gradskih zidina

NEUE HOFFBURG HELDEN PLATZ
Vrijednost preobrazbe lei u konzervatorskom
urbanizmu koji je povezivao stare i nove dijelove
grada u cjelinu, te originalnost rjeenja.
Pristup rjeenju je postao uzor za sline
urbanistike zahvate u: Klnu, Nrnbergu,
Leipzigu, Frankfurtu, Kopenhagenu, Brnu....

MILANO
Urbani razvoj potaknut reformama Marije
Terezije i Josipa II (druga polovica 18. st.) i
Napoleona I. (poetak 19. st.). Provedba
izvlatenja (eksproprijacija) crkvenih posjeda
(reforme Josipa II ukidanje isusovaca,
inkvizicije i dr.). 1805. Milano je glavni grad
talijanskoga kraljevstva (Napoleon I.). U gradu je
formirana komisija Commissione di Ornato
koja djeluje u razdoblju od 1807. - 1814. godine,
s glavnim ciljem - izrada regulacijskoga plana
grada.
Planirana nova mrea ulica se realizira kroz
proirenja i produenja postojeih ulica i
uvoenje ortogonalnih osi u radiocentrinu
urbanu shemu.
Planirana su dva glavna trga - Piazza Duomo
(crkveni centar) i Foro Bonaparte (novi politiki i
javni centar) - novi glavni gradski kruni trg s
dvorcem u sredini (Castello Sforza, 14. st.)
autor: arh. Antolini
Vrijednost plana je u uvoenju urbanistikog
70
reda u srednjovjekovno-renesansno tkivo grada.
etiri desetljea prije Pariza najava urbanih
rekonstrukcija 19. stoljea.
U vrijeme kada je nastao urbanistiki plan
Milana bio je jedan od najmodernijih u Europi.
Plan nije ostvaren zbog pada Napoleona I.
Plan je bio polazite za planove iz 1859. i 1884.
(autor Cesare Berut)

MILANO REGULACIJSKI PLAN 1807.



Piazza DUOMO 1861.70. autor: arh. Mengoni. Sjeverno od
otvorenog trga ispred katedrale formiran je veliki natkriveni
pasa sa nizom trgovakih i uslunih sasdraja.
BARCELONA
Autor plana: Ildefonso Cerd, 1859.


Karakteristike predloenog rjeenja su:
- shema urbs quadrata omoguuje beskrajno
irenje, a dijagonalne ulice omoguuju brzo
dolaenje do sredita.
- povijesna jezgra nedirnuta novi grad
izravno se naslanja na stari grad.
- ameriki predloak grada.
- plan nije u potpunosti ostvaren, ali je odredio
kasniji razvoj;
- plan je predviao preveliki demografski i
gospodarski razvoj, nudio je rjeenje za viu
razinu urbane evolucije; u to vrijeme teko bi
ga ostvario bilo koji europski grad;
- urbana mrea + autonomni sustav etvrti i
rezidencijalnih jezgri;
- neodrivost plana tamo gdje je pretpostavljao
nisku gustou;
- provedivost plana tamo gdje je omoguio
masovnu izgradnju gradskih blokova sukladno
ciljevima graevne spekulacije;
- kvadratni blok s odrezanim uglovima -
osnovna urbanistika jednica novoga grada

71
- ulini drvoredi platana - nadomjestak za
izostale javne perivoje na planu novoga grada.

BARCELONA ZRANI SNIMAK STAROG I NOVOG
DIJELA GRADA

Kritiari i teoretiari urbanizma 19. stoljea
utemelji!i su suvremenu urbanistiku znanost
posebno stoga to su u svojim radovima
uoavali kompleksnost problema budueg
razvoja gradova. Problemi vie nisu bili
razmatrani iskljuivo s graditeljsko-inenjerskog
stajalita pa je faktor ovjek i prirodna okolina u
tim radovima dobio jednakovrijedni tretman.
Jedna od najsnanijih linosti urbanistike teorije
19. stoljea svakako je bio beki arhitekt Camillo
Sitte koji svojom knjigom pod naslovom
"Izgradnja gradova prema umjetnikim
naelima" (Der Stadtebau nach seinen
kiinsterischen Grund-satzen) izvrio veliki utjecaj
na shvaanje oblikovanja gradskih prostora i
pridobio brojne sljedbenike. On je na temelju
humanistikog opredjeljenja, da ovjeku treba
osigurati umjetniki oblikovan gradski prostor,
ponovno otkrio vrijednost trgova i ulica
renesanse i baroka pa ak i antikih trgova.
Sitte je kritizirajui nehumane koncepte
urbanizma 19. stoljea bio i jedan od gorljivih
boraca za dominaciju pjeakog prometa i ako u
njegovo doba jo nije bilo automobila na
gradskim ulicama.
Medju urbanistima teoretiarima istakli su se
originalnim i angairanim idejama Soria y Mata,
Tony Garnier. Reinhardt Baumeister. T.Fritsch i
drugi. Eugen Fassbender je prvi postavio
koncept razvoja grada opasanog i proetog
sistemima irokih zelenih pojaseva sa sportskim
i rekreativnim sadrajima. Fassbender je kao
jedan od prvih urbanista predlagao zoniranje
grada prema funkcijama, a znatno je pridonio i
razvoju urbanistikog zakonodavstva.


TONY GARNIER LA CITE INDUSTRIELLE 1899. 1904.


ARTHURO SORIA Y MATA 1882.

Jedan od najznaajnijih teoretiara urbanizma
19 stoljea svakako je engleski urbanista
Ebeneser Howard. Njegova knjiga koja je pod
naslovom "Garden Cities of Tomorrow" (vrtni
gradovi sutranjice) izala 1898. g. otvorila je
novo poglavlje u razvoju gradova posebno u
Engleskoj i SAD. Kao reakciju na zagueni
velegrad sa sirotinjskim etvrtima, zagadjenjem i
dugim putovanjem na posa i sa posla Howard
72
predlae osnivanje organskog oblika grada sa
ogranienim brojem stanovnika i gustoom
naseljenosti.
Howardov vrtni grad predstavlja u osnovnoj ideji
simbiozu svih pozitivnih kvaliteta ivljenja na
selu i u gradu. Stoga vrtni grad u osnovi nije
grad sa vrtovima ve grad u vrtu, grad proet
zelenilom.

Za razliku od kasnije razvijanih i donekle
deformiranih pojmova o vrtnim gradovima
Howardov vrtni grad je kompletni grad. To je
centralno naselje sa upravom, zanatstvom,
industrijom i drugim gradskim sadrajima.

Howardov koncept grada ima 250.000
stanovnika a ralanjen je na centralni grad sa
58.000 stanovnika i est vrtnih gradova sa po
32.000 stanovnika sa ukupnom povrinom od
cea 14.400 ha.
Howard nije bio po profesiji urbanista ni arhitekt
ili graditelj, bio je parlamentarni stenograf. Pa
ipak njegove su ideje bile znatno ispred
vremena u kojem su nastale a nastale su
dijelom i pod utjecajem socijalista utopista.
Moda je ba ta neoptereenost inenjerskim
znanjem omoguila Howardu vizionarska
predvidjanja i koncipiranja novih gradskih
struktura. On je prvi traio da se u rjeavanju
planske organizacije grada angaira
interdisciplinarni tim strunjaka, a ta je ideja
svoju punu afirmaciju doivjela tek u drugoj
polovici dvadesetog stoljea.
Kao reakciju na zagadjenost atmosfere u
velegradovima Howard predvia da industrija u
vrtnom gradu koristi elektrinu energiju i to u
vrijeme kad je sva svjetska industrija koristila
ugljen kao pogonsku energiju.
U svojim idejama Howard prelazi granice grada i
izradjuje prijedloge za organizaciju ireg
vangradskog poljoprivrednog prostora u koji
smjeta objekte iji karakter ne uvjetuje lokaciju
u gradu (dom za slijepe i gluhe, industrijska
kola, poljoprivredna kola).
Howard je tako ostvario puteve za nove pristupe
problemima planskog razvoja gradova i
uredjenja prostora i u neku ruku postao pretea
djelatnosti prostornog planiranja naeg
vremena.
Howard se nakon objavljivanja svoje knjige o
vrtnim gradovima aktivno ukljuio u propagiranje
svojih ideja tako da je ve 1899. g. osnovano
drutvo "Garden City Association" koje poinje
izdavati asopis "Garden Cities and Town
Planning".


73
OBILJEJA GRADOGRADITELJSTVA 19.
STOLJEA

- Urbanizam prethodi arhitekturi. Do 19. st.
arhitektura je prethodila urbanizmu
- Ishodite modernoga urbanizma je 19. stoljee
kada zapoinje prijelaz iz klasinog u moderni
urbanizam.
- Planimetrijski predloak je ortogonalni i
radijalni nastavak baroka.
- Novo mjerilo grada je preveliko u odnosu na
srednjovjekovno - renesansno mjerilo.
- Nove namjene u gradu - industrija, promet,
javni servisi, komunalna infrastruktura.
- Tehniki aspekt prevladava nad estetskim,
urbana estetika podreuje se urbanoj tehnici.

ULICA BUDUNOSTI
- Razlikuje se urbanizam prve i druge polovice
19. stoljea. Urbanizam prve polovice 19. st. je
nastavak urbanizma 18. st., a urbanizam
druge polovice 19. st. je najava i poetak
modernog urbanizma (plan Pariza poetak
modernog urbanizma).
- Odnos prema naslijeenom gradu
Pariz i Be nude dva razliita urbanistika
predloka obnove grada
- pariki predloak - zapadna i juna Europa
(Napulj, Madrid ), Amerika.
- beki predloak - srednja i sjeverna Europa
(Kln, Nrnberg, Leipzig, Frankfurt,
Kopenhagen ...)
- Javna perivojna arhitektura grada je vaan dio
urbanistike kompozicije.
- Pariz (klasicistiki javni perivoji, Bulonjska i
Vensanska uma);
- London (javni gradski perivoji i skverovi);
- ameriki gradovi (sustav javnih gradskih
perivoja)

Posljedice industrijske revolucije na razvoj grada
i prostor
U gradovima nedostaje prostora za razvitak
industrije,pa se ona seli izvan grada, nastaju
industrijski gradovi koji angairaju seosko
stanovnitvo - deagrarizacija drutva i nagla
urbanizacija.
Populacijski bum i pranjenje sela dovodi do
nekontroliranog rasta gradova, irenja u prostor i
poetka unitenja prirodnog okolia socijalno
raslojavanje, otuenje, ope siromatvo i
pekulacije graevinskim zemljitem velika
gustoa stanovanja u kvartovima s gustom
blokovskom izgradnom (loi higijenski uvjeti).

BLOKOVSKA IZGRADNJA VELIKE GUSTOE
74
GRADOGRADITELJSTVO 19. STOLJEA U
HRVATSKOJ (19. stoljee: 1790.-1918.)

1805.-1815. - Ilirske provincije, Napoleon I.
Bonaparte;
1815. - Ilirske provincije pripadaju Austriji

OBILJEJA GRADOGRADNJE U PRVOJ
POLOVICI 19. ST.
POLAGANI RAZVITAK GRADOVA
Do 1860.-tih godina
- ruenje gradskih fortifikacija (zidova i grabita)
- nekvalitetna i spontana izgradnja
- irenje du prilaznih putova

KARLOVAC
OBILJEJA GRADOGRADNJE U DRUGOJ
POLOVICI 19. ST.
Jai razvitak gradova nakon 1860.-ih godina
Urbanistiki planovi proirenja gradova: Sisak,
Rijeka, Zagreb
Vojne utvrde Austro-Ugarske Monarhije: Pula,
Vis, Prevlaka
Nakon 1860.-ih godina irenje gradova na
osnovi pravilnog i nepravilnog rastera ulica
Najznaajnije ostvarenje: Zagreb-Donji grad
GRADOGRADITELJSTVO U DALMACIJI
Nema znatnijega razvoja gradova zato to nema
eljeznice, Trst i Rijeka preuzeli uloge glavnih
luka, a do 1878. zalee Dalmacije i Bosna pod
turskom vlau.
Razvoj Zadra (glavni grad Dalmacije) i skroman
razvoj ibenika i Splita sveo se na:
- ugradnja zgrada u starim dijelovima grada;
- proirenja izgradnje uz prilazne ceste gradu;
- ruenje fortifikacija i nasipavanje obala.
Rijeka - trgovaka luka, gospodarsko sredite,
zavretak eljeznike pruge i Luizijanske ceste.
Pula - ratna luka.
Senj - luka i zavretak Jozefinske ceste.
Turistiki razvoj gradova: Opatija, Lovran,
Volosko, Crikvenica, Loinj, Rab.

RAZVOJ GRADA ZAGREBA
1850. jedinstveni grad - poetak suvremenoga
Zagreba
Prva polovica 19. st. - spontani urbanistiki
razvitak
Spontano irenje oko Harmice i du prilaznih
putova gradu (Ilica, Frankopanska, Petrinjska,
Vlaka). Izgradnja grada nije planska i nije
urbanistiki kontrolirana.

ZAGREB 1825.
Urbanistiki-arhitektonski neujednaen i u
znaajnoj mjeri ruralni izgled Gradeca:
- preteito prizemnice i jednokatnice, preteito
drvene kue, konjunice u dvoritima,
nepoploene ulice bez plonika;
75
- vrtovi i vinogradi na padinama.
Uoblienje trgova Gradeca:
- Markov trg (izgradnja Banskih dvora,
kazalita/danas Starogradska vijenica,
upanijske zgrade/danas Sabor);
- Kipni/Ilirski trg.
ETALITA/PROMENADE
- Juna promenada (Strossmayerovo etalite)
- Sjeverna promenada (Vrazovo etalite)
BISKUPSKI PERIVOJI
- Biskupski vrt u Vlakoj, Ribnjak, Maksimir

MAKSIMIR
- europska vrijednost: najvrjedniji povijesni perivoj u
Hrvatskoj
- rano pojavljivanje: meu prvima javnima perivojima u
Europi
- 1787. barokni Maksimir, 1843. romantiarski Maksimir
- velika povrina: 400 hektara (polovica Bulonjske ume u
Parizu)
- umjetnika vrijednost: autori vrsni austrijski umjetnici
PRIVATNI PERIVOJI
- Nova Ves, Jurjevska, Mlinarska, Radieva

Druga polovica 19. st. - planski urbanistiki
razvitak

ZAGREB, 1864. - Poticaj za izgradnju:
- 1852. nove kue osloboene od plaanja
poreza tijekom 10 godina;
- 1852. gradopoljepavajue Povjerenstvo
(dolazak kralja F. Josipa);
- 1862. eljeznica;
- poveanje broja stanovnika (1869. oko 20.000
stanovnika)
- gradsko groblje Mirogoj, 1876.

RED GRAENJA ZA ZAGREB, 1857. -
POSTAVLJENI TEMELJI IZGLEDA ZAGREBA
DRUGE POLOVICE 19. ST.
- trgovi: pravilni;
- ulice: pod pravim kutom, razmak 76-95 m,
najmanja irina 13,30 m;
- graevna crta: jednaka ulinoj (regulacijskoj)
crti;
- zgrade: jedna do druge bez meuprostora,
visina najmanje 1 kat;
- dvorite: dovoljno veliko (svjetlo, zrak, zatita
od poara);
- nogostup: obveza vlasnika ispred zgrade;
- graevna dozvola: valjanost tri godine;
- najava regulacijskoga plana grada.

PRVA REGULATORNA OSNOVA ZAGREBA,
1864./1865.

Prvi urbanistiki plan Zagreba - nije ouvan.
76
Cilj: dotjerati starije i skladno nadovezati nove
dijelove grada;
- pravilan raster ulica;
- Dvorski graevni ured u Beu odobrio Plan
pod uvjetom tovanja prava treieh.

DRUGA REGULATORNA OSNOVA ZAGREBA,
1887./1888./1889.

Milan Lenuci - glavni gradski inenjer/urbanist
Prepoznatljivo obiljeje plana: Lenucijeva/Zelena
potkova - prvi puta urisana na planu grada,
dosljedno proveden pravilan raster ulica; irenje
grada u smjeru istok-zapad. Zrinjevac i
Akademiki/Strossmayerov trg - ve oblikovani u
vrijeme izrade Plana. Postupni nastanak
perivojnih trgova i izgradnje du Potkove
historicistika arhitektonska i perivojna obiljeja.

LENUCIJEVA/ZELENA POTKOVA - zbirno ime za slijed od
osam perivojnih trgova perivojski okvir. Izvorno graditeljsko
ostvarenje; cjelovito djelo kulture 19. stoljea, prepoznatljiv
dio povijesne urbanistike cjeline Donji grad.

Zamisao perivojskog okvira Donjega grada prvi
puta se predstavlja:
- 1881. u spisu Gradskoga poglavarstva,
- 1882. u poloajnom nacrtu sredita grada,
- 1887. u Regulatornoj osnovi Zagreba.
Skupno umjetniko djelo /Gesamtkunstwerk/
plod htijenja nekoliko narataja s ciljem
uoblienja reprezentativnoga drutvenoga
prostora.
Dvije vizije sadraja i funkcije perivojskoga
okvira (od pojave ideje do njene provedbe):
- gradski perivoj /Stadtgarten/ novi element
gradogradnje 19. st.;
- perivojni trgovi s nacionalnim institucijama
simbol Zagreba kao nacionalne metropole.

RED GRAENJA ZA ZAGREB, 1887.
- nadopuna Reda graenja iz 1857.
- grad podijeljen u tri razdjela (zone) za koje se
propisuju uvjeti:
RAZDJEL 2
- izmeu eljeznike pruge i rijeke Save
- mogunost gradnje prizemnih zgrada;
mogunost izgradnje iste industrije
(neista industrija mogua u krajnjem
istonom dijelu, ciglane su morale biti 1000 m
od eljeznike pruge).

RED GRAENJA ZA ZAGREB, 1894.

DETALJ NACRTA ZAGREBA, 1898.
Propisi za izgradnju u sreditu grada:
- najmanje dvokatna visina zgrada;
77
- izjednaavanje visina zgrada kako bi se
sprijeio pogled na zabate;
- odreivanje visine prema irini ulice.
RIJEKA
1776.-1918. - maarska luka utjecaj na
urbanistiki razvoj i ureenje grada;
18. stoljee - zapoeta ortogonalna urbana
matrica (juno od srednjovjekovnoga grada);

1841. - poetak planskoga nasipavanja obale
(juno od srednjovjekovnoga grada);
1859. - graevni pravilnik;
1873. - eljeznika pruga;
1873. - natjeaj za regulacijski plan
(bezuspjean zbog loih geodetskih podloga);
1904. (1909.) - prvi regulacijski plan (izraen
1904., odobren 1909.);
- stvaranje Suaka poetkom 20. stoljea.

ZADAR
Najjai razvoj od gradova u Dalmaciji tijekom 19.
st. (politiko sredite Dalmacije).

NACRT GRADA (1899.)
Izgradnja unutar povijesnoga grada:
- ruenje gradskoga zida;
- nasipavanje obale;
- ugradnja pojedinanih zgrada.
irenje grada izvan povijesnih granica dva
predgraa: - Ravnice/Spianata i
- Votarnice/Ceraria
Javna perivojna arhitektura grada:
- botaniki vrt (1809.)
- prvi javni perivoj na bastionu Grimani
(Weldenov perivoj, 1829.)
- obalno etalite s drvoredom crnike (1868.)
- najvei zadarski perivoj (Blaekoviev perivoj /
Park V. Nazora, 1890.)

SPLIT
Spontano irenje uokolo antiko-
srednjovjekovne jezgre: naselja Veli Varo,
Luac, Manu i Dobri (prvi urbanistiki plan
1914.). Tek u doba francuske vlasti (maral
Marmont, poetak 19. st.) planski zahvati:
- ruenje renesansno-baroknih fortifikacija
- perivoji na mjestu fortifikacija: perivoj na
mjestu zapadnoga revelina (danas
Prokurative) i perivoj na Manuu izmeu
revelina Cornaro i Contarini (danas
Gjardin/Strossmayerov perivoj)
Gradsko groblje na poluotoku Sustipanu
(otvoreno 1826.)
Urbanistiko-arhitektonski zahvati krajem 19. st.
- zgrada luke kapetanije;
- palaa Bajamonti - dio;
- Prokurativa kazalite;
- gradska obala.

DUBROVNIK
Dolaskom francuske vojske (1808.) Dubrovnik
gubi dravnu samostalnost, a nakon pada
Napoleona I. ulazi u sastav Dalmacije i postaje
grad na periferiji Austrijske Monarhije.
irenje grada zapadno od Staroga grada uz
ceste koje izlaze iz gradskih vrata od Pila
1807.
78
KRAJ 19. I POETAK 20. STOLJEA


BE OTTO WAGNER (oko 1910.)

CAMBERA GRIFIN (1913.) - plan za novu australsku
prijestolnicu.
Kraj 19 stoljea karakterizira ulazak inenjerstva
u oblast graditeljstva: elik, beton i armirani
beton preuzimaju primat u savladavanju sve
veih prostornih zahtijeva suvremene
arhitekture.

Nove konstrukcije pospjeuju i razvoj
infrastrukturnih sustava.
Socijalna komponenta grada postaje znaajna.

CHICAGO ETNIKA KARTA GRADA

AJO (SAD) ETNIKO SOCIJALNI ZONING U
URBANISTIKOM PLANU
Traga se za oblicima podizanja opeg standarda
i poveanja kvalitete ivota i u rubnim
stambenim zonama grada, a ne vie samo u
reprezentativnim zonama gradskih centara.
Higijena ivota postaje premisom u planiranju.
Zdravo stanovanje, osunanje, prozraivanje, ali
i socijalno zdravlje (koje uvodi struku sociologa u
integralne aspekte planiranja).
Struna urbanistika domena nije vie samo u
slubi vladajue klase nego postaje profesijom u
slubi opeg dobra.



79

KONCEPCIJE RAZVOJA GRADOVA

Novo doba glorificira produkte industrijske ere i
radikalno prezire egocentrini ekskluzivizam
nove buroazije iskazane kroz art nouveau i
secesiju.

G. Rietveld kua Schroeder, Utrecht 1924.
Vizionarska arhitektura je istovremeno i manifest
novom dobu, ali i upozorenje.

Antonio SantElia - Citt Nuova, 1914.
GRADOVI 20. STOLJEA

Gradovi se u 20 stoljeu razvijaju u kontinuitetu
na 19. stoljee, a u ovisnosti o stupnju
industrijalizacije pojedine zemlje koja onda
dovodi i do urbanizacije i znaajnih promjena
drutvenih odnosa. Moe se generalno rei da je
prva polovica 20 stoljea karakteristina po
intenzivnom rastu gradova u razvijenim
zemljama Evrope i Sjeverne Amerike, dok se u
drugoj polovici teite rasta seli u zemlje u
razvoju prvenstveno u Latinskoj Americi i Aziji, a
u najnovije vrijeme i Africi i Kini. To je dovelo do
toga da krajem 20. stoIjea najvei gradovi po
broju stanovnika vie nisu samo gradovi
Sjeverne Amerike i Evrope ve su ih dostigli i
prestigli gradovi zemalja tzv. treeg svijeta.
I dok gradovi zemalja u razvoju rastu kaotino ali
zgusnuto uz neke iznimke glavnih gradova
bivih kolonija, dotle se u razvoju gradova
razvijenih zemalja sve vie ispoljavala
tendencija disperzije stanovanja u prigradska
podruja. Tako su ideje o vrtnim gradovima koje
su kao reakcija na zaguenost gradova nastale
koncem 19. stoljea u Engleskoj realizirane u
20. stoljeu u veoma velikom broju novih
gradova posebno u Engleskoj.

LETCHWORTH (1904.) - SHEMA
80

DETALJ PLANA

ZRANI SNIMAK



Hampstead (1909.)
Welwyn (1919.)

WELWYN (1919.) - SHEMA

DETALJ PLANA

WELWYN DETALJI KLOZ-A
Cit Jardan de Drancy (Francuska - 1912.)
Redburn (USA, New Jersey - 1928.)
Gartenstadt Staaken (Berlin - 1914./17.)
Cumbernold, kod Glasgowa, Harlow kod
Londona, Farsta kod Stockholma, i drugi.

Realizacijom Howardove sheme sistema
satelitnih gradova zapoinje u razvijenom svijetu

SHEMA HIJERARHIZIRANE STRUKTURE GRADA - 1
81
period radikalnog odvajanja stanovanja od
ostalih gradskih funkcija pa se pojavljuje i
termin gradova ili naselja "spavaonica".

ALTERNATIVNI MODELI PROSTORNOG RAZVOJA
GRADA WASHINGTONA

Za 20. stoljee karakteristina je i teoretska
ema tzv. linearnog ili trakastog grada. Iako je
prvu teoretsku emu linearnog grada postavio
jo u 19. stoljeu panjolac Arturo Soria y Mata
koja je dijelom i realizirana, suvremena teorija

ARTURO SORIA Y MATA 1889. LINEARNI GRAD
linearnih gradova razvila se u SSSR-u poslije
Oktobarske revolucije (Miljutin oko 1920) kada u
toj zemlji zapoinje period intenzivne
industrijalizacije.

MILJUTIN (OKO 1920.) PLAN ZA STALJINGRAD
L. Sert - udvostruuje poteze stanovanja
stvarajui sredinju centralnu zonu kao linearni
sustav, a cjelinu linearnog sustava dijeli u manje
elije izmeu kojih klinovi zelenila iz prirodnog
okolia prodiru do centralnog pojasa.
L. Hilberheimer (Njemaki arhitekt) po uzoru
na Ruske avangardiste razvija sline linearne
koncepte.
Osnovna prednost koncepta linearnog grada
sastojala se u tome to se on mogao etapno
realizirati s time da se i infrastruktura gradi
etapno to kod nekih drugih sistema nije uvijek
bilo mogue.
Druga prednost se sastojala u blizini zelenih i
rekreativnih povrina stambenim zonama. Veliki
nedostatak linearnih gradova jeste pomanjkanje
fizionomije grada (urbaniteta), nemogunost
formiranja zajednikog gradskog centra i
stvaranja socijalnih kontakata stanovnitva. Ova
ideja je kasnije naputena, no ipak su neki
gradovi realizirani po emama linearnih
gradova.
Kritika linearnog grada - nedostatak gradske
fizionomije, urbaniteta i prostora socijalnih
kontakata. U ovakve se linearne sisteme teko
mogu uklopiti glavni centri.

Jo jedna karakteristika gradova razvijene
industrijske civilizacije jeste i odredjena
82
specijalizacija gradova kao to su "industrijski
grad", "turistiki grad", univerzitetski grad",
"administrativni grad" i si. To su gradovi sa
predominacijom jedne funkcije i ako i u njima
ima pored stanovanja i drugih sadraja.
Bilo bi pogreno tvrditi da takvi specijalizirani
gradovi nisu postojali i u prolim epohama
razvoja (Theba, Olimpija, Delfi), ali su ovi
suvremeni znatno vei, brojniji i specifiniji. U
urbanistikoj teoriji postoje danas podijeljena
miljenja o svrsishodnosti postojanja takvih
gradova, ali predominira stav da u tim
gradovima nema dovoljno obiljeja vieslojnosti
gradskog ivota to ima odraza kako na
socijalnu, tako i oblikovnu fizionomiju grada.

U urbanistikoj teoriji, a dijelom i u planerskoj
praksi koncem dvadesetih i poetkom tridesetih
godina dvadesetog stoljea postao je
dominantan princip podjele grada na osnovne
funkcije - funkcionalno zoniranje grada.

TONY GARNIER LA CITE INDUSTRIELLE (1899. / 1904.)
Prvi integralni prijedlog funkcionalnog zoniranja grada, koji
uvaava zahtjeve ugodnog ivota i rada osunanje,
orjentaciju u odnosu na strane svijeta i ruu vjetrova,
funkcionalno prometno povezivanje svih dijelova grada u
cjelinu.......

Taj princip je istina bio takodjer prisutan i ranije
u konceptima Soria y Mate, Tony Garnier-a i
drugih, ali je svoj definitivni oblik dobio u
forirulacijama tzv. Atenske povelje koju je
medjunarodna organizacija arhitekata CIAM
donijela na svom kongresu u Ateni 1933. g.
CIAM - Centre Internationaux darchitecture
Moderne, osnovan je 1928. u vicarskoj,
funkcionirao je kao internacionalni institut koji,
organizacijom seminara inicira i utjee na razvoj
urbanistike misli na teorijskom i praktinom
planu.
Iako je Atenska povelja objavljena tek 1941., a
zbog ratnih prilika u Evropi postala poznata iroj
javnosti tek poslije II Svjetskog rata, ipak je ona,
kroz to to je nastala u krugu tada vodeih
svjetskih arhitekata i urbanista, imala znatnog
utjecaja na koncepcije planiranja i razvoja
gradova tridesetih i etrdesetih godina.
Atenska povelja proklamira pet osnovnih
sadrajnih aspekata ivota u gradskom
prostoru: stanovanje, rad, trgovanje,
slobodno vrijeme, promet polazita
modernog, funkcionalnog zoniranja.
Hrvatski arhitekti lanovi radne skupine koja je
izradila odluku.
Walter Gropius - Njemaki arhitekt (1883.-
1969.), osniva Bauhausa (1919. - 32.) u
Veimaru, jedan od potpisnika Atenske povelje


Gropius se bavi analizom osunanosti i odreuje
odnose iz meu razmaka i visine zgrada, te
korelaciju na gustou stambene izgraenosti.
Shema je prikazana na seminaru CIAM-a 1930.

83

Podjela grada na monofunkcionalne zone
zapravo je mogla doi do izraaja samo kod
novih gradova, a tih je bilo malo.
Danas se u opoj kritici funkcionalizma
neopravdano negiraju neke postavke Atenske
povelje iako se kroz dugogodinju urbanistiku
praksu posebno u Evropi iskristalizirao jedan
fleksibilniji pristup podjele grada na funkcionalne
zone koji omoguava odreeno mijeanje
funkcija, posebno onih koje nemaju negativne
utjecaje na okolinu. Ovi problemi su veoma
kompleksni, sastavni su dio aktualne prakse
prostornog planiranja.

Jedna od karakteristika urbanizma dvadesetog
stoljea jeste i razvoj urbanistikog
zakonodavstva. Prvi zakoni su se pojavili
koncem 19 stoljea (Engleska) i poetkom 20
stoljea (vedska), no ubrzo su sve razvijene
zemlje donijele takve zakone. Zakoni su nastali
kao rezultat kritike kaotinog razvoja gradova u
19 stoljeu, kao potreba da se regulativom
pobolja kvalitet ivota u gradovima a i zato to
se uvidjelo da odreena pravila ponaanja kod
izgradnje gradova mogu znatno doprinjeti
ekonominijem i racionalnijem koritenju
gradskog prostora.
Na prostorima Hrvatske prvi takav zakon
(Graevinski zakon) donesen je 1931g. i u
njemu su bila regulirana pitanja vezana uz
izgradnju gradova. Iako su tim zakonom bila
veoma kvalitetno regulirana podruja izgradnje
gradova koja bi i danas mogla biti aktualna, ipak
je to prvenstveno bio zakon koji je regulirao
tehniki aspekt urbanizma, to je uostalom bilo
karakteristino za sline zakone i u drugim
zemljama u to vrijeme.

Kao to je to bilo u ranijim epohama tako je i u
20 stoljeu razvoj drutvenih odnosa ostavio
svoj peat na planiranje i oblikovanje gradova. U
razvijenom kapitalizmu 20 stoljea, iako u neto
reduciranom obliku, zadrani su odnosi
vlasnitva nad graevinskim zemljitem u
privatnim rukama: Realizacija urbanistikih
planova ovisila je o kompleksnom modelu
gospodarenja zemljitem kojim se pomiruje javni
interes sa interesima vlasnika i ulagaa. Bez
modela gospodarenja zemljitem interesi
uvjetovani zemljinom rentom i mogunost
pekulacije predstavljaju (i danas)
ograniavajui faktor u razvoju, a posebno u
rekonstrukciji gradova.

Kad je nakon Oktobarske revolucije zapoelo
formiranje prve socijalistike drave SSSR-a
ukazale su se mogunosti ukidanja ogranienja
stvorenih kroz privatno posjedovanje
graevinskih zemljita. Te nove mogunosti
slobodnijeg planiranja i oblikovanja gradova su u
prvo vrijeme razvoja u SSSR-u dale vrijedne
rezultate kao to su ranije spomenuti linearni
gradovi, pa su i mnogi istaknuti evropski
urbanisti naprednih opredjeljenja radili na
planovima za gradove u SSSR u dvadesetim i
poetkom tridesetih godina.
No unato injenici da u dvadesetom stoljeu
egzistiraju dva, u biti oprena drutvena
sistema, odraz tih razlika u razvoju i organizaciji
84
gradova mnogo je manji nego to bi se to moglo
oekivati. Za takvo stanje postoji veoma mnogo
razloga na kojima se neemo zadravati jer i
nisu teoretski-potpuno istraeni. Ipak bitni razlozi
su sadrani u injenici da su barem to se
evropskih zemalja tie, civilizacijske potrebe i
naslijeene strukture zajednike. U tehnologiji
funkcioniranja grada industrijske i post-
industrijske civilizacije razlika izmeu
kapitalistikog i socijalistikog drutvenog
ureenja nema, a ta tehnologija bitno utjee na
fiziku strukturu suvremenog grada.

Uslijed naglog porasta gradova koje je
karakteristino za period industrijalizacije u
razvijenim zemljama i traje negdje do ezdesetih
godina 20. stoljea izgradnja stambenih
podruja u gradovima predstavlja dominantnu
preokupaciju urbanistike aktivnosti u
gradovima. Posljedica poveenja stambene
izgradnje je sve kompleksniji i obimniji problem
prometnog povezivanja koji rezultira izgradnjom
sve sloenije infrastrukturne mree.
U Evropi se pod utjecajem Howardovih ideja
vrtnog grada i jakim utjecajem le Corbusier-a te
Gropiusa i njegovih slijedbenika okupljenih oko
Bauhausa u godinama izmeu dva svjetska rata
definirao odnos prema problemu naraslih
potreba za stambenim prostorom u gradovima.

NISKI GRAD

PLAN ZUID AMSTERDAM, H.P. Berlage 1915.

ZUID AMSTERDAM FOTOGRAFIJA NASELJA

NASELJE KIEFHOEK - ROTTERDAM, J.P.Oud, 1925/29.

VISOKI GRAD



La Ville Radieuse, Le Corbusier grad za 3 000 000 st.
85

MAINA ZA STANOVANJE - UNITE D'HABITATION, Le
Corbusier

UNITE D'HABITATION PRESJEK
Nakon Drugog svjetskog rata nastavljena je
praksa izgradnje novih stambenih kompleksa
ak i intenzivnije kao posljedice ratnih razaranja,
a u nekim zemljama (koje proces
industrijalizacije proivljavaju nakon II Svjetskog
rata) i kao posljedica nagle industrijalizacije.
Gotovo svi novoizgradeni stambeni kompleksi,
kako oni nastali proirenjem gradskog tkiva tako
i izdvojeni stambeni kompleksi negdje nazvani
"satelitskim gradovima" imali su i jo uvijek imaju
jedan zajedniki nedostatak - to su preteno
stambena podruja, po nekima nazvana
"gradovi spavaonice" sa izrazitim nedostatkom
radnih zona, industrijskih i onih u tercijarnim
djelatnostima. Novija socioloka istraivanja
utvrdila su velike nedostatke u odnosu na
kvalitet ivota u tim gradskim stambenim
podrujima koje je mogue samo dijelom
otkloniti.
- Grad vie nije dominantno prostor u kojem
se stanuje. Veliki dio njegove supstancije
otpada na radne i komunalne aktivnosti koje
treba planirati. (Povijesni grad se bavio
ekskluzivno samo stanovanjem, centrom i
reprezentacijom).
- Tehnoloki razvoj omoguava superpoziciju
sadraja kroz vertikalno, a ne samo tlocrtno
zoniranje.
- Istraivaki i znanstveni pristup planiranju
ini struku urbanizma interdisciplinarnom, a
njezina je pojava karakterizirana
internacionalizacijom stila i koncepata.

Kao i ranijim povijesnim periodima i u 20.
stoljeu planirani su pa veinom i izgraeni
brojni novi gradovi, neki od njih ak i kao nove
prijestolnice ili glavni gradovi velikih drava.
Pored prikazanih primjera novi izgraeni gradovi
(npr. azijski dio Rusije) locirani su na temelju
odreenih sirovinskih i energetskih kriterija, to
znai da su po svojoj osnovnoj strukturi mnogo
kompleksni]! od administrativnih centara kao to
su Brazilija, Canbera ili New Delhi.

BRASILIA - arhitekti Oscar Niemeyer i Luccio
Costa (plan raen oko 1950.).

Grad od 500 000 stanovnika, nova prijestolnica
Brazila. Smjetena na visoravni uz umjetno
jezero. Plan je derivacija Le Corbusierovog
koncepta osovine koja pompozno zavrava
86
najreprezentativnijim atributima grada
(parlament, sud i vlada) i linearnog sustava
poprene osovine (luk) koja ipak ima zavrenu
formu.

BRASILIA TRG TRIJU SILA

CHANDIGAR, INDIA - Le Corbusier (oko 1950.)

Grad za 500 000 stanovnika podijeljen na
jednake sektore od 96 ha sa zelenim prodorima.
Izrazit je socijalni zoning sektora koji broje od
8000 do 20 000 stanovnika.
Hijerarhiski je razraen sustav prometa s
razliitim irinama ulinog profila. Upravni centar
je izvan teita grada.

CHANDIGAR
VALINGBY, VEDSKA - Markelius, (1953.)

I u Hrvatskoj se pedesetih godina zapoelo sa
izgradnjom nekih novih gradova kao to su npr.
Ploe, Novi Liki Osik i drugi.

Planska rekonstrukcija gradova koja se u veem
obimu provodila ve u 19. stoljeu nastavljena je
i u 20. stoljeu.
Rekonstrukcija centralnih podruja gradova u
Evropi postala je naroito aktualna poslije II.
Svjetskog rata kada su u mnogim zemljama
gradovi pretrpjeli ogromna razaranja. Kako su u
ratu uglavnom ruene zgrade dok je
Infrastruktura pretrpjela samo manja oteenja
to su se i te rekonstrukcije uglavnom odvijale u
smislu obnove ili rekonstrukcije zgrada uz
preteno zadravanje infrastrukturne mree kod
koje su jedino prometnice radi naraslih potreba
doivjele vee rekonstrukcije.
U rekonstrukciji zatim razorenih centralnih
podruja evropskih gradova primjenjivane su
uglavnom dvije osnovne metode sa
meuvarijantama.

Sutina prve metode je totalna rekonstrukcija
poruenog, to je negdje znailo novu izgradnju
poruenih objekata prema sauvanim nacrtima i
fotografijama /npr. dio povjesne jezgre Varave/.
Druga metoda je mnogo fleksibilnija i ako ne
uvijek i jednako uspjena, a sastoji se u tome da
se obnove samo najvrijedniji spomeniki objekti
dok se preostali dio izgrauje sa novim manje ili
vie suvremeno oblikovanim objektima kod ega
se u pravilu potuje mjerilo stare povijesne
87
jezgre grada. Takva metoda rekonstrukcije
primjenjena je u veini njemakih gradova i
Roterdamu.

HAMBURG - REKONSTRUKCIJA
Za razliku od evropskih gradovi u SAD su se kod
rekonstrukcije rukovodili drugim motivima.
Nekoliko osnovnih su probijanje novih
prometnica kroz izgraeno tkivo grada,
pretvaranje monofunkcional-nih centara u
multifunkcionalne centre sa naglaenim
kulturnim i zabavnim sadrajima i veoma esto
ruenje substandardnih stambenih blokova s
malom stopom profita i njihovo pretvaranje u
stambene i poslovne strukture s visokom
stopom profita.
U cjelini gledajui sve kako evropske tako i
amerike rekonstrukcije gradskih centara
doprinjele su revitalizaciji, atraktivnosti gradova i
kvaliteti ivljenja u njima.

Razvoj gradova u zemljama u razvoju, u Aziji,
Africi i Latinskoj Americi meutim u drugoj
polovici 20. stoljea odvija se sa jednim
negativnim trendom kvalitete ivota. Uslijed
demografske eksplozije i intenzivne urbanizacije
kao posljedice naputanja seoskih podruja
mnogi velegradovi u tim zemljama vie nisu u
stanju savladati nastale probleme. To su prije
svega problemi stanovanja i infrastrukture u
fizikoj strukturi i kao najtei, problemi
zapoljavanja a to sve zajedno dovodi do
potpune degradacije kvalitete ivota goleme
veine stanovnika tih gradova pa ak i ugroava
golu egzistenciju.


KONTRAST GRADSKIIH PREDJELA
88










SUVREMENI PRISTUP PROSTORNOM
PLANIRANJU

GLOBALIZACIJA - posljedica informatike
revolucije
Ujedinjena Europa
Globalni problemi svijeta:
ZATOPLJENJE, NESTANAK UMA I
IVOTINJSKIH VRSTA, RAZLIKE IZMEU
RAZVIJENIH I TREEG SVIJETA ...

CEMAT (odbor visokih dunosnika Europske
konferencije ministara nadlenih za regionalno
planiranje priprema dokument za Hanoversku
deklaraciju koje su potpisnici sve Europske
zemlje
Temeljni ciljevi:
- Jaanje regionalnog identiteta i raznolikosti
- Promicanje ujednaenog socialno-
gospodarskog razvoja regija Smanjenje
sklonosti migracijama
- Promicanje kvalitete ivota
- Razvijanje pristupa informacijama i znanju,
kontinuirana naobrazba
- Ogranienje i smanjenje teta za okoli,
zatita prirodnih resursa, zatita kulturne
batine, zatita bioloke raznolikosti,
krajobraza i ekosustava (ODRIVI RAZVITAK)
- Unapreenje kulturne batine kao imbenika
razvoja
- Stvaranje obnovljivih energetskih resursa i
sigurnost ivota