1.

PRIPREMANJE UITELJA ZA NASTAVU

Uspjeh nastavne djelatnosti ovisi o nainu i kvaliteti pripremanja uitelja za
nastavu.Uiteljsko zvanje jedno je od rijetkih u kojemu je priprema za rad vrlo znaajna.
Znaajna je zato jer uitelj provede svakodnevno u razredu nekoliko sati i to ima pred
sobom uenike razliitih individualnosti. Pripremanje za nastavu je permanentan proces koji
se provodi paralelno s nastavnim radom i traje dok uitelj u tom zvanju radi.
Obzirom na predstojei rad u kolskoj g. moe se razlikovati
pripremanje za novu k.g. !globalno ili godinje pripremanje" pripremanje za pojedinu
nastavnu temu# tematsko pripremanje i pripremanje za pojedinu nastavnu jedinicu.
Pripremanje za novu o!"u #o$inu obuhvaa prouavanje nastavnog programa po
kojem e uitelj raditi" prikupljanje strune literature" upoznavanje udbenika i prirunika"
nabavljanje i izra$ivanje nastavnih sredstva i pomagala" prouavanje kolske dokumentacije i
drugo. Pri tome treba iskoristiti iskustva iz prethodne kolske godine.Pripremanje treba
provesti prije poetka nove kolske godine" a povezano je s izradom godinjeg plana rada ili
tzv. makroplanom. P!aniranje je posebna intelektualna aktivnost kojom ovjek unaprijed
projektira svoju djelatnost s obzirom na rezultate koje eli postii radom. %a aktivnost ima
stvaralaki karakter jer uitelj osmilja rad na odgoju i obrazovanju" odnosno na &ormiranju
linosti. Ovo je planiranje predvi$eno za dulji rok" za jednu kolsku godinu pa je ono
globalno radi izrade makroplana" izvedbenog plana.
'lobalni plan rada izra$uje svaki uitelj za svoj nastavni predmet" ali je svakako
potrebna i suradnja s ostalim lanovima razrednog vijea radi me$usobnog uskla$ivanja i
postizavanja nune korelacije me$u predmetima. Pogotovo je takvo uskla$ivanje potrebno za
timski rad. (ajjednostavniji je nain globalnog planiranja da svaki uitelj pregledno ispie
svoj godinji plan po predmetima i razredima.(ajprije se iz slubenog teksta nastavnog
programa izdvoji osnovna tematika i &ormuliraju naslovi nastavnih tema.Zatim se nastavne
teme rasporede u logiki niz od prve do posljednje za vrijeme od rujna do lipnja" i to
ravnomjerno po mjesecima. Uz naslov nastavnih tema potrebno je saeto u obliku natuknica"
teza" podnaslova naznaiti okvirni sadraj pojedinih tema. (a temelju ukupnog &onda
godinjih sati odre$uje se orijentacijski broj sati za pojedinu temu" iskazujui pritom broj sati
za pripremanje" obradu novih nastavnih sadraja" ponavljanje" vjebanje i provjeravanje.
Osim toga mogu se navesti i neki speci&ini izvori znanja i eventualno navesti mjesto
izvo$enja nastave. Prije obrade pojedine nastavne teme uitelj mora upoznati njen sadraj
odrediti joj dimenzije#ekstenzitet" intezitet i logiku strukturu.
Pripremanje za o%ra$u na"&avni' &ema i na"&avni' je$ini(a provodi se za vrijeme
kolske godine i neposredno prethodi njihovoj obradi. Ovo planiranje znatno detaljnije i
preciznije pa odatle i dolazi naziv mikroplan" detaljni plan" operativni plan. %ematsko
pripremanje i pripremanje za pojedinu nastavnu jedinicu obuhvaa sadrajnu" pedagoku"
materijalno#tehniku i psiholoku pripremu. S&ru)na i!i "a$r*ajna priprema odnosi se na
temeljito poznavanje sadraja koji e se uenicima izlagati.%u se namee potreba neprestanog
strunog pripremanja i usavravanja uitelja jer on moe pouavati samo one sadraje koje
solidno poznaje i njima suvereno vlada. %ako$er razvojem znanosti i tehnike u nastavne
programe se unose novi sadraji koje uitelj mora samostalno upoznati radi aktualizacije
nastave. S&ru)nim i!i "a$r*ajnim pripremanjem uitelj osigurava apsolutno poznavanje
nastavnih sadraja koje e uenicima izlagati. (e moe pouavati onaj koji sam malo i slabo
zna. Pe$a#oom pripremom se odre$uje kako e se u nastavi raditi. Ono obuhvaa itav
kompleks didaktikih postupaka didaktiko prera$ivanje naunih sadraja" izbor adekvatnih
izvora znanja za upoznavanje pojedinih sadraja" pravilno graduiranje toka izlaganja" izbor
aktivnosti za uvjebavanje i osiguravanje pomagala za rad" izbor sadraja za produktivno
ponavljanje" pripremanje zadataka za samostalan rad u nastavi i izvan nastave. U ovom
)
pripremanju trebaju se pokazati stvaralake sposobnosti i pedagoko obrazovanje uitelja.
+r#aniza(ij"a i ma&erija!no,&e'ni)a priprema odnosi se na stvaranje povoljnih
objektivnih uvjeta za izvo$enje nastave" npr. ure$enje uionice" pripremanje i provjeravanje
nastavnih sredstva i pomagala" provjeravanje tehnikih ure$aja" izra$ivanje jednostavnih
nastavnih sredstva i pomagala. Uitelj mora poznavati i umjeti rukovati modernim tehnikim
sredstvima. P"i'o!oom pripremom se izbjegava neugoda i strah te se nastoji stvoriti
osjeaj sigurnosti i zadovoljstva kod samog uitelja.
U svrhu pripremanja koriste se radne mape" biljenice i pripreme za nastavni sat.
Ra$ne mape su nastavna pomagala u koja nastavnici unose tekstovni" gra&iki i slikovni
materijal.*ogu se izra$ivati po temama#tematske mape i po predmetima# predmetne mape.U
njima se na jednostavan i siguran nain uvaju sadrajni podaci i pedagoka rjeenja" ali se
povremeno trebaju sre$ivati radi aktualizacije akumuliranih sadraja.-i!je*ni(e tako$er slue
za unoenje podataka o n. sadraju" &ormuliranje obrazovnih i odgojnih zadataka" pisanje
tijeka nastavnog sata" izradu plana ploe. Prednost je biljenice to se svi podaci koncentriraju
na jednom mjestu i lake ih je prenositi iz kole u dom i obrnuto.(edostatak je to se podaci
unose u vremenskom slijedu pa ih je potrebno prije koritenja srediti. Pi"mena priprema za
poje$ini na"&avni "a& moe biti opirnija ili saetija. U opirnoj pripremi uitelj &ormulira
tijek nastavnog sata po etapama nastavnog procesa i to s obzirom na sadraj i metodiki nain
rada. U saetoj pripravi se u obliku skice ispie opa struktura rada na pojedinim etapama i
neke vanije natuknice. Opseg pripremanja ovisi o teini nastavnog sadraja" strunoj i
pedagokoj sposobnosti uitelja" radnom iskustvu" kao i o zahtjevima struno#pedagoke
slube i ravnatelja kole. Uitelj ne smije radikalno izmjeniti planirani rad niti prei na
improvizirani rad o neem drugom i na drugi nain.+ventualno odstupanje u nekim
pojedinostima mora biti u interesu kvalitetne nastave" a ne na njezinu tetu. Pismena priprema
nije uvijek pokazatelj stvarne pripreme uitelja. (ajbolji pokazatelj toga je krajnji uinak
nastavnog rada.
Uitelj se samostalno priprema za nastavni rad" ali prema potrebi trai pomo od
kolskog pedagoga" ostalih uitelja" razrednog ili stunog aktiva" ravnatelja pa i lanova
prosvjetno#pedagoke slube.,udui da je pripremanje uitelja za nastavu obvezatno"
ravnatelj i prosvjetni savjetnici provjeravaju kvalitetu uiteljevog pripremanja i rada u nastavi.
Uitelj treba samokritinom analizom postignutog uspjeha utvrditi dobre i loe strane svoga
rada u pojedinostima radi eliminiranja negativnog i unoenja i razvijanja pozitivnog. (eka
vanija pitanja o osvrtu i prosudbi vlastitog rada surazmiljam li redovito o svojem radu kako
bih odredio to mogu poboljati" sluim li se prosudbom o vlastitom radu u izradi buduih
planova" jesam li dobro obavijeten o novim trendovima u pouavanju" uenju i ocjenjivanju"
sluim li se razliitim nainima usavravanja nastavnih umijea -seminari" radionice"
prirunici" suradnja s kolegama..
/
.. NASTAVNE MET+/E
(astavna se djelatnost razlikuje od ostalih ljudskih djelatnosti i po svojim speci&inim
metodama. (astavne metode su naini rada u nastavi.Openito se de&iniraju kao putovi ili
naini zajednikog rada uitelja i uenika u nastavnom procesu pomou kojih uenici stjeu
nova znanja i sposobnosti. Pomou nastavnih metoda uitelj pouava uenike" prenosi na njih
odre$ena generacijska iskustva.Uitelj treba svladati tehniku uinkovitih kombinacija
nastavnih metoda pri emu se one nadopunjuju i isprepliu" a ueniku se olakava stjecanje
novih znanja.
(a izbor i kombinaciju nastavnih metoda utjeu zadae nastavnog predmeta" uenikovo
okruenje" dob i predznanje uenika.
(astavne metode moemo podijeliti na praktine" vizualne i verbalne.
Me&o$a pra&i)ni' ra$ova je nain rada u nastavi gdje uenici na osnovu eksperimenata
ostvaruju nova znanja. %u dolazi do izraaja samostalnost uenika. *oe se primjenjivati u
bilo kojoj etapi nastavnog procesa. Primjenjujui pravilno metodu praktinih radova uitelj
pouzdano podie kakvou svoje nastave na viu razinu.
Vizua!ne me&o$e koristimo kad nam nije dostupna izvorna stvarnost. U njih uvrtavamo
metodu demonstracije i metodu crtanja. *etoda pokazivanja ili demonstracije je nain rada u
nastavi pomou kojeg uitelj zornim nastavnim sredstvima upoznaje uenike s novim
nastavnim sadrajem. Promatranje je plansko i rukovodi ga uitelj. 0od demonstracije valja
odabrati ono sredstvo koje je primjerenom dobi uenika. %e koje e u najkraem vremenu
pomoi ueniku da stvori jasne predodbe o pokazanom predmetu ili pojavi. 1rlo je vano
pravilno pokazivanje predmeta" da to bude u trenutku kad ga se obra$uje" na povienom i
dobro osvjetljenom mjestu. (a satu ne smije biti previe demonstracija jer previe vizualnih
predmeta ne moe dovesti do spoznaje. *etodu demonstracije uvijek trebaju popratiti
misaone aktivnosti #ralamba" uspore$ivanje i uopavanje radi cjelovitog spoznavanja
nastavnih sadraja.
Me&o$a (r&anja u nastavi je nain rada gdje uenici uz pomo gra&ikih radova stjeu nova
znanja.2rte treba da istakne bitno" a izostavi nebitne" sporedne dijelove.crtanje se moe
primjeniti pri obradi novih nastavnih sadraja" vjebanju" ponavljanju i provjeravanju znanja.
Ver%a!ne me&o$e naglaavaju govornu komponentu. 1izualne in&ormacije dobivene od
neposredne stvarnosti imaju karakter in&ormacije prvog reda" in&ormacije dobivene
posredstvom vizualnih nastavnih sredstava- crtei"slike"gra&ikoni" dijagrami. su in&ormacije
drugog reda" a one koje su dobivene verbalnim putem predstavljaju in&ormacije treeg reda
jer su rijei posrednici izme$u predmeta" uitelja i uenika. %u ubrajamo metoda usmenog
izlaganja" metoda razgovora" metoda itanja i rada na tekstu" metoda pisanja. Me&o$a
u"meno# iz!a#anja monoloki je nain rada u nastavi kod kojeg uitelj" ali i uenik usmeno
izlae nastavne sadraje da bi ostvario ciljeve i zadatke nastave. Ova metoda je vrlo bitna i
koristi se kad se neki nastavni sadraj ne moe upoznati na drugaiji nain. Uiteljevo
usmeno izlaganje treba biti sustavno" logiki jasno" zanimljivo i na istom hrvatskom jeziku.
Pravilan" iv" primjeran i zanimljiv uiteljev govor aktivira ueniku panju te bogati i razvija
ueniku kulturu govora.Osnovni oblici su pripovijedanje" opisivanje" obrazlaganje"
objanjavanje i izvjetavanje. Pripovije$anje je izlaganje o stvarnim doga$ajima radi
pozitivnog emocionalnog pobu$ivanja uenika" a osobito je uinkovito pri obradi povijesnih
sadraja. +pi"ivanjem upoznajemo uenike s vanjskim svojstvima pojedinih predmeta"
pojava" procesa. +%raz!a#anje poseban oblik kojim iznosimo dokaze za neku tvrdnju.(jime
treba izloiti nevidljive" nepoznate i nejasne uzroke odre$enih pojava. +%janjavanje je
misaono#verbalna aktivnost kojom se tumae pojedine pojave i procesi u prirodnom i
drutvenom okruenju.Objanjavaju se apstrakcije" generalizacije" primjerice" ekosustav"
klima.(epoznate sadraje valja objanjavati poznatim sadrajima.Izvje&avanje treba koristiti
3
pri promatranju" izvo$enju pokusa i nakon izvanuionike nastave. 1ano je i posredno
izlaganje uitelja" uenika i drugih strunjaka posredstvom suvremenih masovnih
medija-radio" &ilm" televizija" internet..Me&o$a raz#ovora je dijaloka metoda" odnosno nain
rada u nastavi u kojem se putem pitanja i odgovora dolazi do novih spoznaja.Postoji nekoliko
oblika razgovora" primjerice" katehetiki" razvojni" slobodni" diskusija" oluja ideja ili tzv.
brainstorming i drugi. 0a&e'e&i)i raz#ovor se sastoji od kraih pitanja i sasvim odre$enih
kratkih odgovora" npr.Od kojih se dijelova sastoji biljka4" 0ada slavimo 5an dravnosti4
6toga se koristi pri ponavljanju i provjeravanju znanja.Razvojni,'euri"&i)i razgovorom
uitelj postavlja poticajna pitanja" prikuplja uspjene odgovore te sigurno i postupno
usmjerava i vodi uenike do novih spoznaja. Ovaj oblik je najprimjereniji pri obradi novih
nastavnih sadraja.S!o%o$ni raz#ovor je najsliniji svakidanjem razgovoru u obitelji" me$u
vrnjacima i iroj drutvenoj zajednici./i"u"ija je oblik razgovora u kojem se suprostavljaju
miljenja o odre$enoj temi. Uenici obrazlau argumente za i protiv na zadanu temu" npr.
puenje" osobna higijena" zdrava prehrana...5iskusija je karakteristina za demokratska
drutva" a znaajna je jer razvija zauzimanje osobnog stava" uvaavanje tu$eg miljenja"
toleranciju i suradnju. +!uja i$eja je metoda rjeavanja nekog problema" a njeguje stvaralaki
pristup problemima i pomae uenje putem otkria. Uputno je da uitelj razmisli o otvorenim
i zatvorenim pitanjima.5ok otvorena pitanja mogu imati nekoliko tonih odgovora" dotle
zatvorena imaju samo jedan toan odgovor. 6toga prva spadaju u pitanja vieg reda" a druga
u pitanja nieg reda. 0err7 navodi sedam umijea postavljanja pitanja
a. prilagoditi izbor rijei i sadraja uenicima"
b. pitanjima obuhvatiti to vie uenika"
c. po potrebi postavljati potpitanja"
d. iskoristit uenike odgovore"
e. izabrati dobar trenutak za postavljanje pitanja i odrediti primjerenu stanku izme$u
pitanja"
&. progresivno poveavati spoznajne zahtjeve kroz nizanje pitanja vieg reda"
g. djelotvorno se sluiti pitanjima u pismenom obliku.-prema 07riacou" )889...
1alja izbjegavati pitanja neprimjerena stupnju psiho&izikog razvoja uenika"
alternativna pitanja" sugestivna pitanja" kaverzna pitanja -sugeriraju pogrean odgovor."
neodre$ena i vieznana pitanja" predugaka i viestruka pitanja.
*etodiki je ispravno postaviti pitanje" zatim saekati" a potom prozvati uenika. 5obro
vo$eni razgovor potie uenike da sami postavljaju pitanja to ima posebnu vrijednost u
suvremenoj nastavi. Me&o$a )i&anja i ra$a na &e"&u je nain rada gdje uenici na
osnovu teksta ostvaruju nova znanja. :adom na tekstu uenici svladavaju tehnike itanja"
pravilno koritenje teksta udbenika" vjebenice" itanke" znanstvenopopularne literature"
djejih asopisa" " osposobljavaju za samostalan rad na tekstualnim izvorima. Me&o$a
pi"anja odnosi se i na uitelja i na uenika. Uitelj osobitu pozornost treba pridati planu
ploe. ;5obro pripremljena i pregledna kolska ploa" nije samo uspjeno nastavno
pomagalo nego je i pokazatelj standarda kvalitete i obrade nastavne jedinice koju
oekujete od uenika<-07riacou" )889." str. =)... Plan ploe sadri naziv nastavne
jedinice" plan rada" pregled sadraja" zakljuak i dr. Uitelj na kolskoj ploi mora pisati
lijepo" pregledno" gramatiki i pravopisno ispravno" dovoljno velikim slovima.
1rijednost pojedine nastavne metode ovisi o njezinom odnosu prema ostalim
nastavnim metodama. >zbor nastavnih metoda zavisi od zadaa i sadraja nastavne
jedinice" uenikovog okruenja# opremljenosti kole" psihikim sposobnostima uenika i
metodikoj kulturi uitelja. ?ko uitelj smiljeno i svrhovito svakoj nastavnoj metodi
prona$e najdjelotvornije mjesto u nastavnom tijeku i njezino uinkovito umreavanje s
ostalim nastavnim metodama" osigurat e djelotvorno razredno ozraje" a samim time i
uspjeno ostvarivanje zadaa i zadataka nastave.
@
1. IZV+RI ZNANJA U NASTAVI
Ma&erija!no,&e'ni)a osnova nastave odnosi na upotrebu materijala konkretnog i
duhovnog na kojem se osniva proces obrazovanja. Proces obrazovanja mora od poetka do
kraja imati svoju materijalnu opremu. *aterijal na kojem uenici temelje svoje obrazovanje
moemo svrstati u nekoliko skupina izvorna stvarnost" nastavna sredstva" nastavna pomagala"
tehniki ure$aji i obrazovna tehnologija.
Izvorna "&varno"& je najiri i najegzaktniji izvor znanja i ujedno najpogodnije mjesto
za razvijanje radnih sposobnosti uenika. >zvorna stvarnost se iskoritava tako da uenici
izlaze iz uionica u prirodu kako bi je prouavali ili da se djelii te izvorne stvarnosti unose u
uionicu. Postoji vie naina kako se moe izvoditi nastava u izvornoj stvarnosti
a. itav sat se odrava izvan uioniceA
b. itav nastavni dan se provodi izvan uioniceA
c. pojedina etapa sata se izvodi izvan uioniceA
d. polovica dnevnih aktivnosti se izvodi izvan uionice" a polovica u njoj.
(eke kole su izgradile posebne kolske objekte za prouavanje izvorne stvarnost" kao to su
ivi kuti ili vivarij-akvarij" terarij" insektarij." kolska zaviajna zbirka" kolski vrt" kolski
park" kolsko prometno vjebalite" meteoroloka stanica itd.
Na"&avna "re$"&va su didaktiki oblikovana izvorna stvarnost. Ona nadokna$uju
izvornu objektivnu stvarnost koja nije uvijek pristupana zbog prostorne udaljenosti i svoje
sloenosti. (astavna sredstva su zbog didaktike prerade uenicima pristupanija kao izvor
znanja i materijal za razvijanje radne sposobnosti. 5ijelimo ih na vizualna" auditivna" audio#
vizualna i tekstualna nastavna sredstva. Vizua!na na"&avna "re$"&va se osnivaju na video#
komponenti. 5ijelimo ih na dvodimenzionalna- slike" &otogra&ije" aplikacije.i
trodimenzionalna-modeli" relje&i" makete" preparati" kolekcije..6 obzirom na didaktiku
&unkciju mogu biti statina-epiprojekcija" dija&ilm" dijapozitiv" mikroprojekcija"
gra&oprojekcija.... i dinamina-element#&ilm" dinamini modeli" globus" planetarij"
aparati.....6tatina ili nepokretna vizualna nastavna sredstva slue za upoznavanje stanovitih
oblika i njihovih struktura" dinamina ili pokretna za upoznavanje procesa i njihovih
dinaminih struktura.
Au$i&ivna na"&avna "re$"&va osnivaju se na audio#komponenti i slue kao sluni izvor
znanja. %u ubrajamo ivu rije uitelja" uenika ili neke strune osobe" radioemisije" snimke
ljudskog izraavanja-verbalnog ili glazbenog." snimke glasanja ivotinja i raznih prirodnih
umova i tonova. 6nimke se reproduciraju pomou tehnikih pomagala" primjerice
magneto&ona" kazeto&ona" 25#pla7era" kompjutora..
Au$io,vizua!na na"&avna "re$"&va istovremeno angairaju i osjet vida i osjet sluha. %u
spadaju nastavni &ilm i obrazovne emisije.mogu biti snimljene na videokazeti ili 25#u" a
reproduciramo ih pomou video#pla7era ili 515#pla7era. (jihovom primjenom nastava
dobiva na dinaminosti" suvremenosti" aktualnosti i cjelovitosti.
Te"&ua!na na"&avna "re$"&va su raznovrsni tekstualni materijal koji se u nastavi
upotrebljava kao izvor znanja" primjerice udbenici" prirunici" programirani tekstovi" lanci"
zbornici" leksikoni" enciklopedije" knjievna djela" znanstvena djela" znanstveno#popularni
tekstoviUdbenik je osnovan i obvezna kolska knjiga. Pisan je na temelju propisanog
nastavnog plana i programa te je u svakodnevnoj uporabi . Usto" mora biti didaktiko#
metodiki oblikovan to ostali tekstualni izvori znanja ne moraju biti. Oblikovanje i
koncepcija udbenika povezana je sa zakonitostima uenja. 6peci&inost svakog udbenika
oituje se u izboru sadraja" naina prezentiranja istih" gra&ikog" likovnog i tehnikog
oblikovanja te jezinog i stilskog oblikovanja. ?utorsko#izdavaki timovi koji rade udbenik
trebaju slijediti pedagoka" psiholoka" didaktika i metodika naela za izobrazbu uenika.
6uvremeni udbenik morao bi imati zadau da ;naui uenika uiti<.
9
Na"&avna poma#a!a jesu oru$a za rad ure$aji" aparati i drugo" to pomae uporabu nastavnih
sredstava. %u ubrajamo trokut" estar" ravnalo" postolja" okviri" posu$e" plamenici" ekii"
klijeta" pincete ploe" ekran" epiprojektor" dijaprojektor" magneto&on" radio" aparat" televizor"
mikroskop" gra&oskop"videorekorder" videoprojektor" B25#ekran. (astavna sredstva su izvori
znanja" a nastavna pomagala aktiviraju te izvore znanja kako bi bili dostupni naim osjetilima.
(astavno sredstvo je " primjerice" gra&o&olija" a nastavno pomagalo gra&oskop. *ehanizacija i
automatizacija pridonosi veoj ekonominosti nastave" odnosno racionalno se iskoritava
nastavno vrijeme. Prosvjetno#pedagoka sluba utvr$uje osnovni pedagoki standard kao
obvezni minimum u materijalnom opremanju kole.
+%razovna &e'no!o#ija
%ehnologija proizvodnje je primjena tehnike koja zamjenju neposredan ljudski rad u preradi
sirovina i proizvodnji &inalnih produkata. Pojavom kompjutora tree generacije -usavreni i
pristupani cijenom.proirila se misao o tehnologiji i na podruju nastave.
(astavnu tehniku moemo de&inirati kao ukupnost svih sredstava i pomagala kojima se
sluimo u nastavnom procesu" a nastavnu tehnologiju shvaamo u irem smislu budui da
ona osim nastavnih sredstava i pomagala obuhvaa i sadraj obrazovanja" nastavne
metode"naine ustrojavanja nastave. 6uvremena obrazovna tehnologija integrira suvremeno
koncipiran program uenja-so&tCare. i tehniku -hardCare. putem koje program postaje
dostupan ueniku. Program integrira nastavno gradivo" izvore znanja#medije koji
omoguavaju dvosmjernost komunikacije#interaktivnost" sustav zadataka kojim potiemo
aktivnost uenika i tijek uenja" te instrument pomou kojeg vrednujemo ostvarivanje
programa. (ajvii stupanj obrazovne tehnologije je uenje pomou kompjutora. 0ompjutori
trae od uitelj i uenika odre$eno svladavanje kompjutorske pismenosti. (astavni sadraji
mogu biti na 25#u" disketi" prozirnici" papiru ili internetu. U vizualizaciji spomenutih medija
pomau nam pla7eri" modemi" skeneri i B25 projektori. Prednosti ove nastave su mogunost
vee individualizacije i nastavi" brzo prikupljanje in&ormacija" dvosmjernost komuniciranja"
brzi protok in&ormacija i aktualizacija nastave" usvajanje modernih oblika nastave" usvajanje
nastavnih sadraja onim tempom koji najbolje odgovara ueniku. (edostaci su to je
kompjutor apersonalni medij" te dug" sloen i skup proces izrade programa. Optimalno
rjeenje je u kombinaciji uiteljevog pouavanja i uenja pomou kompjutora. Uitelj ima
ulogu i pouavatelja i odgajatelja" a u tome ga ne moe u potpunosti zamijeniti niti jedan
kompjutor.
*aterijalno#tehniki temelj nastave ine prostori za izvo$enje nastave" nastavna sredstva i
pomagala te obrazovna tehnologija.
=
2. S+3I+L+40I +-LI3I RA/A
6ocioloki oblik rada se odnosi na socioloku" odnosno brojaanu &ormaciju uenika
koje uitelj pouava. Prema tome" rije je o brojanoj" odnosno sociolokoj &ormaciji uenika
kao subjektu" odnosno nositelju rada. Osnovni socioloki oblici rada su &rontalni rad" rad u
skupinama" rad u parovima i samostalan rad.
Pod 5ron&a!nim o%!iom rada podrazumijevamo uiteljevo istovremeno i zajedniko
pouavanje svih uenika i to istim tempom i istim nainom. Uitelj je u direktnom odnosu s
uenicima" odnosno on je posrednik izme$u nastavnog sadraja i uenika. Prednosti takvog
rada su ekonominost i racionalnosti u materijalnom pogledu te stvaranje kolektivne radne
discipline. *anjkavosti &rontalnog rada su sljedee oblikovanje rada prema prosjeku razreda"
tzv. ;uravnilovka<" pa je nastava za darovite i uenike s prilago$enim programom
nemotivirajua" zatim nemogunost kontakta me$u uenicima" pasivnost uenika i monotona
atmos&era.
Ra$ u "upinama izvodi se tako da se uenici povremeno dijele u manje skupine
-obino 3#=" optimum 3#@. koje rjeavaju iste zadatke ili razliite uz malu pomo nastavnika
ili samostalno. Ukoliko sve grupe rjeavaju iste zadatke govorimo o nedi&erenciranom
grupnom radu" a di&erenciranom ukoliko svaka grupa dobiva poseban zadatak. 6vaka grupa
ima svog voitelja koji skrbi o radu grupe i prema potrebi povezuje rad svoje grupe s ostalim
grupama. Uitelj je sada organizator" savjetnik" suradnik" odnosno osoba koja prati" potie"
usmjerava. (astavni satovi grupnog rada obino imaju 3 dijela uvodni-sadrajna i psiholoka
priprema" &ormiranje grupa" podjela zadataka...." glavni dio-samostalni rad uenika." zavrni
dio-prezentiranje sadraja" rasprava i zakljuak.. :ad u skupinama motivira uenika" potie ga
na komunikaciju" suradnju i misaonu aktivnost.*ogue manjkavosti ovog oblika rada su
nesnalaenje i lutanje u radu" neuoavanja bitnog i nepostojanje potrebne materijalne opreme
u koli.
Ra$ u parovima" kad dvoje uenika zajedniki radi na rjeavanju jednog problema"
koristi se u nastavi kao i izvan nje- primjerice izrada domae zadae" provjeravanje znanja
izme$u dvoje uenika" priprema za ispite.. Ovaj oblik rada je vrlo e&ikasan jer uenici
udruuju svoje sposobnosti" me$usobno se nadopunjuju" potiu" provjeravaju i vrednuju.
Dedanput u paru mogu biti uenici podjednakih sposobnosti" a sljedei put jedan bolji" drugi
loiji. (edostaci rada u paru su ograniena suradnja" pojava suparnitva i sukoba" oteano
praenje rada svih parova.
In$ivi$ua!ni o%!i ra$a je rad u kojem svaki uenik radi samostalno na rjeavanju
odre$enog zadatka. Prednosti su omoguava neposredan odnos s nastavnim sadrajem"
potie inicijativnost i osobnu odgovornost" razvija samostalnost" samopouzdanje i stvaralake
sposobnosti uenika. %aj se oblik mnogo primjenjuje u kombiniranim odjelima radi stalne
izmjene neposredne-direktne" izravno uiteljevo pouavanje. i posredne-indirektne" samorad
uenika.nastave.1rste individualnog rad su individualni rad na istovrsnim zadacima i
individualni rad na raznovrsnim" di&erenciranim zadacima.Za di&erencirani i individualizirani
individaualan rad najprikladnije je da uitelj unaprijed ispie upute za rad i zadatke na
listiima papira" tj. nastavnim listiima. (astavne listie moemo koristiti za stjecanje novih
znanja" proirivanje i produbljivanje znanja" samostalno uenje i vjebanje. >ndividualan rad
je individualiziran ako se teina zadatka prilagodi individualnim sposobnostima uenika te
ako rade svojim individualnim tempom i vlastitim nainom. 6labosti ovog oblika rada su to
onemoguava suradnju me$u uenicima i zapostavlja verbalno izraavanje.
(ajispravnije je njegovati sve oblike nastavnog rada u njihovom me$usobnom
nadopunjavanju. %reba izbjegavati dominaciju &rontalnog oblika rada to je odlika stare kole.
6uvremena nastava treba ravnopravno kombinirati sve oblike rada radi optimalnog stjecanja
znanja" razvijanja sposobnosti i osposobljavanja uenika za samoobrazovanje.
E
6.P+NAVLJANJE
Zadatak nastave je da steena znanja postanu trajno vlasnitvo uenika" odnosno da se
sprijei zaboravljanje. Zbog toga je ponavljanje vrlo vana etapa nastavnog procesa.
Do je srednjovjekovna kao i stara kola tumaila ponavljanje kao temelj uspjenog
uenja repe&i&io e"& ma&er "&u$iorum. %ada je ponavljanje bilo reproduktivno i jedini je
cilj bio &ormalno" mehaniko zapamivanje gomila injenica. 6uvremena nastava tei vioj
razini uenja" tj. produktivnom ponavljanju.
6 obzirom na nain izvo$enja ove nastavne etape razlikujemo vie vrsta ponavljanja.
6 obzirom na raspored ponavljanja postoji koncentrirano ili kontinuirano i raspodijeljeno ili
distribuirano ponavljanje.
6 obzirom na vrijeme izvo$enja razlikuje se ponavljanje u okviru jednog nastavnog sata- na
poeku" za vrijeme i na kraju sata. i u okviru kolske godine- na poetku k.g." nakon obrade
kompleksnije nastavne cjeline" na kraju polugodita i na kraju kolske godine..
6 obzirom na opseg obuhvaenih nastavnih sadraja postoji &ragmentarno ponavljanje-na
poetku sata." tematsko ponavljanje- nakon obrade nastavne teme. i kompleksno
ponavljanje-na poetku i na kraju kolske godine..
6 obzirom na kvalitetu razlikujemo reproduktivno-mehaniko" &ormalno" pasivno. ponavljanje
i produktivno-stvaralako" aktivno" smiljeno" kreativno.ponavljanje.
Repro$u&ivno ponav!janje se odnosi na brojno reproduciranje sadraja iz nekog izvora bez
ikakvih promjena u redoslijedu i strukturi istih. Zbog najvee angairanosti pamenja i
zapostavljanja ostalih misaonih aktivnosti javljaju se proaktivna inhibicija -usvojena znanja
smetaju memoiranje novih znanja.i retroaktivna inhibicija-nova znanja djeluju na
zaboravljanje starih znanja.. Ovo ponavljanje je neuinkovito" pasivno i monotono.
Pro$u&ivno ponav!janje je popraeno brojnim misaonim aktivnostima i kreativno. Ono
ukljuuje nekoliko produktivnih misaonih aktivnostiuspore$ivanje" primjena analogije"
analiziranje" sintetiziranje" sistematiziranje" konkretiziranje" mijenjanje ili preinaavanje"
rjeavanje hipoteze" rjeavanje svakodnevnih praktinih problema.
U"pore7ivanje je stavljanje u me$usobni odnos dvaju ili vie predmeta" pojmova"
ideja" teorija" sistema" djela" linosti radi utvr$ivanja to je me$u njima zajedniko" a to
razliito. *e$usobno se mogu uspore$ivati knjievna djela" povijesni doga$aji" linosti"
regije" ivotinjske vrste i drugo. Postoje manje i vie pogodni sadraji za uspore$ivanje" a
odabire ih sam uielj.
Ana!o#ijom uenici upoznatu zakonitost pronalaze u drugim situacijama" gdje se ta
zakonitost zaista izrazito pokazuje" npr. uenici na nekim primjerima upoznaju ?rhimedovu
zakonitost" pa tu zakonitost pronalaze u drugim primjerima. (a taj nain samostalno proiruju
spoznaje o prouenim sadrajima.
Ana!iziranje podrazumijeva ralanjivanje cjeline na dijelove kako bi se bolje uoile
veze i odnosi me$u njima.
Sin&e&iziranje je tipina stvaralaka aktivnost. Upoznajui brojne prirodne procese"
pojave" injenice" generalizacije uenici ih u svojoj svijesti moraju stalno sjedinjavati u
cjeline. Primjerice" obradom gra$e organa trebamo nastojati da ih uenici shvate kao dijelove
odre$enog sustava organa u smislu &unkcionalne cjeline.
Si"&ema&iziranjem se usvojeni sadraji ponavljanjem razgra$uju i reorganiziraju te
izra$uju nove strukture-novi logiki pregled.. %o je prestruktuiranje obra$enih nastavnih
sadraja da bi se dobio novi logiki pregled. Pretpostavka za produktivno sistematiziranje je
temeljito poznavanje sadraja.
0onre&iziranje se odnosi na iznoenje injenica za odre$enu generalizaciju.Uitelj
prilikom obrade novih nastavnih sadraja iznosi injenice koje uenike dovode do
generalizacije. Znamo da za jednu generalizaciju u objektivnoj stvarnosti postoje brojne
F
injenice te ih je uitelj izloio nekoliko da bi uenici shvatili generalizaciju. Ukoliko su
uenici shvatili generalizaciju pri ponavljanju e deduktivnim putem pronai i navesti ostale
injenice.
Mijenjanje i!i preina)avanje s obzirom na ponavljanje znai da se u usvojene
sadraje unose odre$ene promjene i da se zbog tih promjena dobiva nova kvaliteta. (a
primjer" nakon obrade tiva i upoznavanja &abule moe se glavna linost staviti u posve novu
situaciju da bi uenici izvodili zakljuke kako e se ona po svojim karakternim osobinama
ponaati.
Rjeavanje 'ipo&eze kao nain produktivnog ponavljanja provodi se tako da
nastavnik &ormulira hipotezu" zagonetku" pitanje" problem"koji e uenici rjeavati na temelju
poznavanja prethodno obra$enih sadraja.
Rjeavanje "vao$nevni' pra&i)ni' pro%!ema pridonosi razvoju operativnog
znanja" a povezuje se sa djelatnou uenika u koli i izvan nje" s druvenim radom.
Produktivno ponavljanje je uenicima psiholoki zanimljivije" a po uinku
produktivnije jer pridonosi boljom ostvarivanju materijalnih i &unkcionalnih zadataka nastave.
(jime uenici razvijaju orginalnost" pronicljivost" dosjetljvost" dovitljivost" otroumnost"
nekonvencionalnost i operativnost" a to su sve karakteristike stvaralakog miljenja. Postoji
visoka korelacija stupnja smislenosti nekog gradiva i trajnosti znanja. U pravilu e uenici
sporije zaboraviti gradivo u kojem su tijekom uenja uoili vie veza i ukoliko su dublje
zahvaeni odnosi me$u njegovim elementima.
8. PR+VJERAVANJE I +3JENJIVANJE
1rednovanje cjelokupne nastavne aktivnosti valja temeljiti na razra$enom sustavu
praenja" provjeravanja" procjenjivanja" mjerenja i ocjenjivanja tijeka i rezultata uiteljevih i
uenikovih djelatnosti.
Pra9enje uenika podrazumijeva sustavno biljeenje i zapaanje o razvitku njegova
zanimanja" motivacije" sposobnosti i postignua u usvajanju odgojno#obrazovnih sadraja"
njegov odnos prema radu te odgojnim vrijednostima. Uitelj je obvezan da u imeniku
sustavno prati uenikovo napredovanje. Prilikom praenja valja biljeiti sljedee
a. zabiljeiti inicijalno stanje
b. biljekama pratiti realizaciju konkretiziranih zadataka nastave
c. uz biljeke napisati i nadnevak kako bismo mogli pratiti napredovanje ili
stagniranje uenika
d. upisati zapaanja koja su za uenika karakteristina i po kojima se razlikuje od
ostalih
e. zabiljeiti sve to je pozitivno i dobro u uenikovu razvoju
&. zabiljeiti to bi uenik trebao raditi" usvojiti" vjebati
g. izbjegavati generalizacije na temelju jedne zapaene injenice
h. uz zapanja o uenikovu radu naznaiti i njegove mogunosti
i. pri zapisivanju ne koristiti skraenice" jer nee biti razumljive razredniku prilikom
individualnih razgovora s roditeljima
j. na temelju biljeki konstatirati o napredovanju uenika u odnosu na inicijalno
stanje.
Opisno praenje moe biti ueniku poticaj za daljnji rad" a roditelju poruka da potie uenika
u zadravanju maksimuma ili na dodatno uenje i vjebanje odre$enih sadraja.
Provjeravanje je sustavno praenje uenikovih postignua i uspjeha u ostvarivanju
zadaa nastave. Provjeravanjem se prikuplja potrebna dokumentacija o ostvarivanju nastavnih
8
zadataka. (jime se utvr$uje kakvoa i koliina postignutih rezultata" stupanj razvijenosti
sposobnosti" odnos uenika prema nastavi i njegovo napredovanje tijekom nastavne
djelatnosti.
6 obzirom na vrijeme provjeravanja razlikujemo popra&no i!i &eu9e provjeravanje i
zavrno provjeravanje. Popratno provjeravanje obavlja se u svim etapama nastavnog procesa.
U uvodu uitelj provjerava pripremljenost uenika za spoznavanje novog gradiva" tijekom
obrade provjerava spoznavanje svakog dijela gradiva " a na kraju provjerava djelotvornost
cjelokupne nastavne djelatnosti. Zavrno provjeravanje se provodi nakon obrade pojedinih
nastavnih tema" cjelina ili na kraju odgojno#obrazovnih razdoblja.
6 obzirom na oblik" provjeravanje moe biti usmeno" pismeno ili praktino provjeravanje.
U"meno provjeravanje je vrlo esto u nastavi . 6tupanj usvojenosti znanja provjerava se
razgovorom dok emo sposobnost miljenja provjeriti pomou brojnih verbalnih impulsa
usporedi" obrazloi" objasni" dokai" analiziraj" zakljui. Usmeno se provjeravanja smatra
neekonominim i subjektivnim.
Su%je&ivni )im%eni(i u"meno# provjeravanja su sljedei uitelj kao mjeritelj nema vrste
mjerne jedinice-;rastezljivi metar<."opa jednadba ocjenjivaa-blag" strog." opi stav i
miljenje koje se prije toga oblikovalo o ueniku-halo#e&ekt." utjecaj ocjena prethodno
ispitivanih uenika-zakon kontrasta." eventualni umor ili ope raspoloenje nastavnika"
postojee ocjene iz ostalih predmeta" disciplinska ocjena" govor uenika-tean i siguran ili
isprekidan i neuvjerljiv." iskustvo uitelja i drugo.
Pi"meno provjeravanje tako$er moe biti subjektivno ili objektivno. Objekivnim smatramo
testove znanja" i nizove zadataka objektivnog tipa" dok bi subjektivni imbenik bio prisutan
kod zadataka esejskog tipa. (izovi zadataka objektivnog tipa slini su testovima znanja" a
sastavlja ih u pravilu sam uitelj. %est ima mnogo vea mjerna obiljeja od ZO%#a# *jerna
obiljeja testa su dosljednost" valjanost" objektivnost i osjetljivost. %est je dosljedan ukoliko u
ponovljenoj situaciji s istim uenicima daje iste rezultate. 1aljanost nam pokazuje u kojoj
mjeri test mjeri ono to se njime eli mjeriti. Objektivnost testa je obiljeje da rezultat
mjerenja ne ovisi o mjeritelju" tj. uitelju. %est e biti osjetljiviji ako je razlika izme$u
najniih i najviih rezultata vea. Uitelj treba uvaavati mjerna obiljeja testova znanja pri
izradi zadataka objektivnog tipa.
U nastavi se koriste razliiti zadaci objektivnog tipa" primjerice" alternativni" viestrukog
izbora" dosjeanja#dopunjavanja" povezivanja" sre$ivanja i drugo.
Zadaci esejskog tipa ne pripadaju skupini zadataka objektivnog tipa. Oni se sastoje od vie
pitanja koja omoguuju slobodnije i opirnije odgovaranje kao i slobodnije izraavanje.
*anjkavost je to je ocjenjivanje subjektivno i dugotrajno.
Pra&i)no provjeravanje provodimo radi provjere praktinih sposobnosti uenika.
+(jenjivanje je procjenjivanje uenikovog postignua u nastavi" tj. odre$ivanje mjesta"
mjesta" poloaja odre$enog uenika na ljestvici ocjena. Uitelj nakon provjeravanja
pridruuje ueniku jednu od brojki )" /" 3" @" ili 9. *jerenje uenikovih postignua u nastavi
provodi se pomou ZO %#a i testova znanja. Za obradu rezultata provjeravanja znanja slui
tablica za kvatitativnu i kvalitativnu analizu u koju se unosi imena i prezimena uenika " broj
pozitivnih bodova i postotak pozitivnih rjeenja. :ezultate znanja uenika dobivene u
bodovima izraavamo ocjenom. Postignue uenika moe se odrediti ;prisilnom
distribucijom<-)GHnajboljih uenika !ocjena 9" sljedeih /GH# ocjena @" srednjih @GH#ocjena
3" sljedeih /G H# ocjena / i najslabijih )GH# ocjena ).. *e$utim" uitelji se najvie
pridravaju naela ;djelomine prisilne distribucije< koja se temelji na odre$ivanju bodovnog
praga-primjerice" vie od 9GH od ukupnog broja bodova daje pozitivnu ocjenu" a svi uenici
koji su iznad crte raspore$uju se prema postotku bodova po ocjenama od 9 do /..
Ocjenjivanje je sustavno razvrstavanje uenika i odre$ene kategorije" a popraeno je
brojanom ocjenom. Provjeravanje i ocjenjivanje mora se provoditi tako da se potuje
)G
uenikova osobnost " da se potie njegovo samopouzdanje i njegov osjeaj napredovanja" da
se potie na aktivno sudjelovanje u nastavi" da se omogui ueniku da se sam javi za provjeru
znanja te da se osposobljava za samouenje" samoprocjenu svog znanja i znanja drugih
uenika. ?ko pri ocjenjivanju uzimamo u obzir samo znanje uenika" onda je takvo
ocjenjivanje zapravo mjerenje. Obuhvatimo li pri ocjenjivanju i ostale komponente radne
navike-primjena znanja u praksi." interes" zalaganje" subjektivne sposobnosti-talenti" &iziki i
psihiki nedostaci. i objektivne mogunosti za rad-stambene prilike" materijalne prilike"
obiteljski problemi" kulturni utjecaji obitelji." onda govorimo o evaluaciji" vrednovanju
cjelokupne linosti. 1rednovanje kao sustav praenja" registriranja" obrade" procjene i
interpretacije rezultata obrazovanja" odnosi se i na razvoj pojedinca" te na unapre$ivanje
cjelokupne odgojno#obrazovne djelatnosti. Ocjenom moramo ustanoviti je li uenik dao sve
od sebe" odnosno je li iskoristio svoje potencijale do maksimuma. U me&o$i)om "mi"!u
o(jenjivanje mora biti javno" sustavno i objektivno. Ocjena je vana za uenika" uitelja i
roditelja " a uiteljeva je zadaa usmjeravanje uenikova rada prema optimalnim rezultatima.
Uitelj nije pouzdan mjerni instrument" pa otuda proizlazi vanost moralnog lika uitelja u
odre$ivanju kategorija ocjenjivanja. Zakljuna ocjena ne smije biti aritmetika sredina
upisanih ocjena u imeniku" moraju se uvaavati i biljeke o ueniku" rezultati praktinih
radova" zalaganje na satu" rijeene domae zadae itd.
?naliza i vrednovanje likovnog rada. Uitelj mora dobro poznavati likovne &aze
razvitka i stvaralake potencijale svojih uenika kako bi mogao prema stupnju usvojenosti
likovnog jezika vrednovati i ocijeniti uenikov rad.
Okvirnim planom i programom vizualno#likovnog odgoja i obrazovanja naznaeni su
osnovni likovni pojmovi i sadraji za svaki razred i za svako likovno podruje prema psiho#
&izikim mogunostima djece odre$enog uzrasta. Bikovni sadraji" pojmovi i problemi dani u
izvedbenom programu" odre$eni za pojedini uzrast" temelj su ocjenjivanja uenikove
uspjenosti. Poeljno je da svaki uenik ima svoju mapu kako bi ga uitelj lake pratio.
(astavni plan i program likovne kulture za osnovnu kolu donosi sljedee elemente
vrednovanja i ocjenjivanja djejih radova
). Perceptivnost i izraajnost#percipiranje i izraavanje likovnih vrijednosti sadranih u
okvirnom i izvedbenom programu" npr. uoavanje i izraavanje odnosa" ritma"
kontrasta....boja" crta" volumena" prostora.
/. 0reativnost#orginalnost" osjetljivost za likovne probleme" &leksibilnost" &luentnost"
elaboracija" rede&inicija.
3. Bikovno#tehniki elementi samostalni izbor materijala i tehnika i njihova stvaralaka
primjena
@. +lementi analize likovnog djela uoavanje i prepoznavanje likovnog i tematskog sadraja"
likovne tehnike" estetske vrijednosti" likovne poruke" interesa za likovno djelo i kulturnu
batinu
9. Odnos prem radu interes" samoinicijativnost" upornost" dosljednost i samostalnost.

:. +/;+JN+,+-RAZ+VNA 0LIMA
Dedan od vanih inilaca odgojno#obrazovnog procesa je i odgojno#obrazovna klima" a
obuhvaa "o(ija!nu !imu i emo(iona!nu !imu. 6ocijalna klima je rezultat uiteljeva
odnosa prema uenicima" s jedne strane" i odnosa uenika prema uitelju s druge strane.
+mocionalna klima je ozraje koje prati odgojno#obrazovni proces" te kod sudionika izaziva
osjeaj ugode ili neugode.
So(ija!nom !imom smatramo kvalitetu ukupnih odnosa sudionika odgojno#
obrazovnog procesa. %u se ubrajaju odnos uitelj#uenik" odnos uenik#uenik" odnos dijete#
))
roditelj te odnos uitelj# roditelj. >pak" ponaanje i kvaliteta linosti uitelja ima najvei
utjecaj na postizanje eljene socijalne klime. Ponaanje uitelja moe biti dominantno"
odnosno ono koje ne uvaava individualne razlike me$u uenicima" ne uvaava uenike
potrebe i interese" nego ih prisiljava da se prilagode zahtjevima uitelja. 6uprotno tome je
integrativno ponaanje koje omoguuje kreativnost" spontanost i inicijativu u grupi te je
okrenuto rastu i razvoju pojedinca. U praksi je vrlo rijetko iskljuivo dominantno ili
integrativno ponaanje uitelja" ea je prevlast jednog ponaanja s elementima drugog.
1o$enje grupe moe biti autoritarno" demokratsko ili indi&erentno. ?utoritarno
vo$enje je karakteristino za tradicionalnu nastavu u kojoj dominira &rontalna nastava. %o je
odnos u kojem je uitelj inicijator ija se volja bezuvjetno potuje" a uenik je sitan "
beznaajan i pasivan. >ndi&erentno vo$enje je odnos u kojem uitelj previe poputa ueniku i
nema odre$ena pravila ponaanja pa grupa teko &unkcionira i neuspjeno obavlja predvi$eni
posao. > jedan i drugi odnos rezultira nezadovoljstvom i nepovoljnom socijalnom klimom u
razredu. (ajpovoljniji je demokratski odnos koji podrazumijeva zajedniki dogovor i
pronalaenje optimalnog rjeenja zajednkim naporima uitelja i uenika. ?utoritarni uitelj
nastupa kao e&" izdaje naredbe" istie vlastitu mo" kritizira" naglaava greke" vodi monolog
i smatra da sam snosi odgovornost za rezultate zajednikog rada. 6uprotno tome" demokratski
uitelj daje prijedloge" nastoji potaknuti uenike i zadobiti njihovu suradnju" ohrabruje i
odaje im priznanje" vodi dijalog te razvija svijest o zajednikoj odgovornosti za rezultate
zajednikog rada. 5irektivni i nedirektivni odnos uitelja prema uenicima tako$er utjee na
socijalnu klimu.Ilanders je sistematskim promatranjem govorne interakcije uenika i uitelja
doao do tzv. zaona $viju &re9ina oko dvije treine govora pripada uitelju" a samo jedna
treina svim uenicima. Od uiteljeva govora dvije treine otpada na direktan govor -daje
upute" kritizira" poziva se na autoritet." a jedna treina na indirektan govor-potie i prihvaa
uenike misli i osjeaje.. :adi stvaranja povoljne socijalne klime uitelj treba razvijati
antiautoritarne stavove i poveati nedirektivnost u govornoj komunikaciji s uenicima.
(a socijalnu klimu" osim uiteljeva ponaanja utjeu i odnosi me$u uenicima" tj"
uloga i status koji pojedini uenik ima u grupi. Odnos agresije moe nastati ako djeca gledaju
agresivne &ilmove" ako su izloeni agresivnim scenama u vlastitoj obitelji ili grupi vrnjaka.
?gresivnost potie i tzv. socijalna prezaienost kao posljedica prenatrpanih uionica i kola s
prevelikim brojem uenika te sjedilaka nastava koja stvara nagomilanu energiju koja se
ispoljava u obliku divljanja i agresije. Odnosi kompeticije ili odnosi suradnje tako$er bitno
utjeu na socijalnu klimu. U tradicionalnoj koli potiu se kompeticijski odnosi samim
brojanim ocjenjivanjem zasnovanim na rangiranju uenika. (atjecanje stvara veliko
oduevljenje i velik je emotivni pokreta na aktivnost" ali moe biti i ma s dvije otrice. Ono
motivira one koje doivljavaju uspjeh" pobje$uju" a demotivira one koji doivljavaju
neuspjeh" koji gube. :jeenje je u razvijanju suradnikih odnosa jer omoguuju slabijim
uenicima da doive uspjeh" a boljima da pokau toleranciju i spremnost da se pomogne
drugome.
Emo(iona!na !ima razumijeva dominaciju osjeaja ugode ili neugode kod sudionika
obrazovnog#odgojnog procesa.Pozitivna emocionalna klima ogleda se u tome da uenici i
uitelji rado dolaze u kolu" da rado sudjeluju u zajedniim aktivnostima" a negativna u
dominaciji straha od neuspjeha" neradog boravljenja u koli" kako djece" tako i uitelja.
Pojedine aspekte emocionalne klime treba promatrati u jedinstvu suprotnosti" jer je ona uvijek
spoj ugode i neugode. 6uvremena didaktika tei pronalaenju naina stvaranja preteno
pozitivne emocionalne klime u koli.
Od atmos&ere straha prema atmos&eri sigurnosti mogue je uiniti pomake ako znamo
to sve pridonosi pojavi straha od kole.6trah kod uenika se pojavljuje zbog mogueg
doivljaja neuspjeha. (euspjeh utjee na socijalnu promociju" potresa odnose u obitelji "
atakira na pozitivnu sliku o sebi i potvr$ivanje vlastite vrijednosti u oima drugih. (astava se
)/
treba organizirati tako da se svakom djetetu omogui uspjeh" odnosno pred dijete treba
postaviti samo one zahtjeve koji su u skladu s djetetovim mogunostima. Uitelji isto osjeaju
strah jer se boje negativnog suda o vlastitom radu. Jesto se boje da nee realizirati preopsene
programe" da e kolege loe misliti o njihovu radu na sljedeem stupnju kolovanja te da e
ih roditelji okriviti za neuspjeh svoje djece. %reba podjednako smanjiti atmos&eru staha i za
uenike i za uitelje i za roditelje. Za uenika je bitno smanjiti strah od neuspjeha" za uitelja
da je oslobo$en velikog broja nadzornika i inspektora koji kontroliraju njegov rad" a za
roditelje da sudjeluju u razliitim kolskim aktivnostima i steknu povjerenje u uitelja.
Od atmos&ere dosade do atmos&ere uenja je dug i sloen put. Uzrok dosade kod
uenika je besmislenost kolskog uenja koje esto puta nema bitno znaenje za njihov ivot
sada i ovdje. Zato je bitno da uitelj i uenik budu suoeni s problemom kojim se bave" da on
za njih ima neko ivotno znaenje" primjerice uenje pisanja za uenika moe znaiti
mogunost da napie pismo djedu i baki. %ako$er je vano da uitelj bude iskren prema sebi
jer samo tako moe biti iskren prema drugima. Uenici intenzivno osjeaju uiteljevu
iskrenost" razumijevanje i naklonost te najee uzvraaju istim osjeajima-socijalana
reverzibilnost. to pridonosi pozitivnom emotivnom ozraju.
<. +/;+JN+,+-RAZ+VNA 0+MUNI0A3IJA
6utina odgojno#obrazovnog procesa je odre$ena komunikacija.Odgojno#obrazovni
proces je u stvari sloen komunikacijski proces. U tom procesu uoavamo
in&ormaciju-obavijest" poruku. i aktivnost osobe kojoj je in&ormacija upuena. Prijenos
in&ormacija u svakom komunikacijskom procesu odvija se uz pomo odre$enih znakova i
simbola. Odailja i primalac moraju biti osposobljeni za razumijevanje istih vrsta znakova"
da bi komuniciranje bilo mogue. 6udionici u komunikacijskom procesu moraju posjedovati
odre$eni zajedniki repertoar znakova da bi mogli kodirati i dekodirati poruku. U nastavi
susreemo situacije kada uitelj komunicira s jednim uenikom" uitelj s vie uenika" jedan
uenik s nekim neivim izvorom znanja te komuniciranje posredstvom medija. 1rste
komuniciranja moemo klasi&icirati s obzirom na broj osoba koje komuniciraju
intrapersonalno" interpersonalno i masovno komuniciranje. 5alje" razlikujemo verbalnu i
neverbalnu komunikaciju" personalnu i apersonalnu" jednosmjernu i dvosmjernu
komunikaciju" neposrednu i telekomunikaciju" autoritarnu i demokratsku komunikaciju. Osim
prethodnih vrsta postoje i jo neke komunikacije.
In&raper"ona!na omunia(ija je ;unutranji govor<. %o je ;razgovor sa samim
sobom<" odnosno introspekcija vlastitog ponaanja" sposobnosti i stavova.%u je rije o
monoakciji" a ne o interakciji" primjerice uenika i uenika ili uenika i nekog neivog
medija.Ova komunikacija je u vezi sa samoprocjenjivanjem. In&erper"ona!na omunia(ija
se odnosi na izravnu komunikaciju dviju ili vie osoba ;licem u lice< ili komuniciranje dviju
osoba posredstvom nekog medija" npr. pisma" tele&ona. U nastavi interpersonalna
komunikacija je interakcija u kojoj uitelj prezentira odre$ene sadraje uenicima radi
usvajanja injenica i generalizacija" te mijenjanja ponaanja i &ormiranja stavova i uvjerenja.
(eprestani razvoj sredstava masovnog komuniciranja omoguava poseban oblik
komunikacije" tzv. masovne komunikacije u obrazovanju. *asovna komunikacija je
oznaena odnosom ;grupa#grupa<" a obavijesti su javne i dostupne irokoj publici.
Per"ona!na omunia(ija je komuniciranje dviju ili vie osoba bez posredujuih
sredstava" a aper"ona!na se odvija posredstvom nekog tehnikog medija-videorekorder"
kompjutor.. %a dva vida komuniciranja se u nastavi me$usobno dopunjuju i obogauju. U
poetnom kolovanju dominira personalna komunikacija" a na viem stupnju apersonalna
komunikacija jer su uenici zreliji i sposobniji za samostalno uenje.
)3
Ver%a!na omunia(ija je komuniciranje rijeima" a never%a!na svi ostali vidovi
komuniciranja-pokazivanje slika" pokreti ruku" oiju" lica i tijela.. 1erbalna komunikacija
razumijeva priopavanje rijei usmeno putem predavanja ili razgovora" ili uz pomo nekog
drugog medija-knjiga" &ilm" kompjutor.. (everbalna komunikacija dopunjuje i obogauje
verbalnu komunikaciju. Bake pratimo predavanja za vrijeme kojih predava pogledom
kontaktira sa sluateljstvom i unosi ivost primjerenom mimikom i gestama. Pritom treba
paziti da ne upadnemo u pretjerano gestikuliranje i etanje.
/vo"mjerna omunia(ija razumijeva mogunost me$usobnog pruanja povratne
in&ormacije izme$u subjekata koji komuniciraju. %u je bitno da subjekt koji prima in&ormacije
odre$enim znakovima -izraz lica" panja. priopava subjektu koji alje in&ormacije da je
razumio poruku. (ajintezivnija dvosmjerna komunikacija se doga$a u neposrednom
razgovoru uitelja s jednim uenikom ili uitelja s manjom grupom uenika. Puno je tee
ostvariti kvalitetnu i intezivnu dvosmjernu komunikaciju s veom grupom uenika.
Je$no"mjerna omunia(ija dominira u usmenom izlaganju uitelja jer svi uenici ne
mogu priopiti kako su razumijeli poruke. Zato uitelj nakon svog monologa treba provjeriti
kratkim pitanjima kako i koliko su uenici razumjeli. Prilikom nastave preko radija ili
televizije ostvaruje se jednosmjerna komunikacija" dok se uz modele nastave na daljinu
dvosmjerna komunikacija ostvaruje pismima ili tele&onom.
*e$usobno komuniciranje dviju ili vie osoba " koje su prostorno udaljene i ne mogu
komunicirati <licem u lice<" zovemo &e!eomunia(ija. %elekomunikacija razumijeva
prenoenje odgojno#obrazovnih sadraja putem pisma" televizije ili tele&ona. >pak" u koli
prevladava neposredna komunikacija uitelja s uenicima ili uenika me$usobno. Ona
obuhvaa i verbalnu i neverbalnu komunikaciju te je stoga intezivnija i kvalitetnija od
telekomunikacije iji je glavni nedostatak osjeaj usamljenosti" otu$enosti i nemotiviranost
kod polaznika takve nastave.
Au&ori&arna omunia(ija ne pridonosi ostvarivanju odgojnog ideala koji se
mani&estira u slobodi. Pretjerana strogost" zahtijevanje bezuvjetne pokornosti i poslunost uz
primjenu nepedagokih mjera poput zastraivanja" prekoravanja i raznovrsnog kanjavanja" ne
pridonosi optimalnom razvoju uenikove osobnosti.
/emora&"a omunia(ija doputa ueniku da ima vlastito miljenje i da oblikuje
stavove. %akav stil komuniciranja se vee uz pojam ;socijalna reverzibilnost<-,ratani" )88G"
str. )/).. 6ocijalna reverzibilnost razumijeva mogunost da se uenik obrati istim rijeima i
nainom kako to ini uitelj prema ueniku" pazei da se ne kre osnovna pravila pristojnost"
taktinosti i pristupanja. Uitelj je uzor ueniku" oponaajui uitelja uenik usvaja pozitivne
modele socijalnog opho$enja. So(ija!na reverzi%i!no"& bi trebala zraiti iz uiteljeve linosti
jer pridonosi humanizaciji i oplemenjivanju odnosa uenika i uitelja.
,ez komunikacije ne moemo zamisliti odgoj ni nastavu. Postoje subjektivni i
objektivni uvjeti komuniciranja. Objektivni su prostorija" izgled prostorije" zvunost"
osvijetljenost" umovi i buka" broj osoba koje komuniciraju. 6ubjektivni emocionalna klima !
mora biti proeta povjerenjem" da svatko moe iznijeti ono to misli i osjea" mora poticati
suradnike odnose" motivirati na uzajamnu komunikaciju. 5a bi se mogla uspostaviti kom
komunikatori moraju rijeima i znakovima kojima komuniciraju pridati isto znaenje.
Primjerena odgojno#obrazovna komunikacija bitno pridonosi kvaliteti i uspjehu natavnog
procesa. Uitelj bi trebao razmisliti o svom dominantnom stilu komuniciranja te se
neprestano preispitivati i traiti poboljanja radi ostvarivanja optimalne komunikacije s
uenicima. Pritom je vrlo bitna i socijalno#emotivna dimenzija komunikacije" odnosno
emocionalna privlanost uiteljeva ponaanja-srdanost" iskrenost" neposrednost" povjerenje. i
socijalna reverzibilnost kao pokazatelj demokratinosti odnosa me$u subjektima odgojno#
obrazovnog procesa.
)@
=. SURA/NJA 40+LE I +-ITELJI
Ono to utjee na uspjenost kolovanja su uiteljeva podrka -poticanje uenikova
samopouzdanja i vjere u uspjeh." racionalna i svrhovita organizacija nast vremena" problemski
orijentirana aktivnost uenika" jasno postavljena pravila o kolskoj disciplini" sposoban
ravnatelj -pedagoki" a ne administrativni voditelj kole." organizirane izvankolske aktivnosti
koje pridonose ugodnom ozraju kole -da se kola ne doivljava kao bauk." ure$ena kolska
zgrada i njezin okoli" te razvijena suradnja s roditeljima kao partnerima na zajednikoj zadai
! pomoi djeci da razviju svoje sposobnosti" radne navike i dobru sliku o sebi.
:oditelji su prvi i najvaniji odgajatelji" i kao takvi su najodgovorniji za zdrav
razvitak linosti svog djeteta. Odgoj u koli treba biti nadopuna" a nikako nadomjestak
obiteljskog odgoja. Kkola treba poznavati obiteljske prilike svakog uenika kako bi pomogla
roditeljima u njihovim odgojnim nastojanjima. 5jeca iz razvedenih obitelji esto su zrelija i
imaju veu odgovornost jer obino rade neke poslove umjesto roditelja. Za neku pak djecu
razvod moe biti olakanje ako su u toj obitelji vladali sukobi. >straivanja su pokazala da
djeca iji su roditelji obrazovaniji i vieg ekonomskog statusa postiu bolji uspjeh u koli jer
se vie bave djecom i omoguuju im vie obrazovnog iskustva. Obitelj u kojoj roditelji imaju
niu strunu spremu obino rade u smjenama i imaju manje vremena za bavljenje djecom.
%ako$er treba znati da su u obiteljima razliiti stilovi odgoja. Au&ori&arni "&i! imaju
vrlo strogi i zahtjevni roditelji" disciplinu ostvaruju prijetnjama i kaznama" pokazuju malo
topline prema djetetu" komunikacija je jednosmjerna i ne objanjavaju svoje odluke.
Posljedica takvog odgoja je povueno dijete s nedostatkom spontanosti" samopouzdanja i
motivacije za rad. Popu"&!jiv "&i! imaju roditelji koji su jako usmjereni na dijete"
udovoljavaju mu u svemu" pokazuju puno topline i pozitivnih osjeaja" nemaju nikakvih
zahtjeva prema djetetu i sve mu doputaju. 5ijete takvih roditelja je u osnovi pozitivno"
obino dobro raspoloeno" no nedostaje mu osjeaj odgovornosti" impulzivno je i sklono
agresivnosti ako ne dobije ono to hoe. In$i5eren&ni stil imaju roditelji zaokupljeni sami
sobom" ne zanima ih previe to se doga$a s djetetom" izbjegavaju dvosmjernu komunikaciju"
ne da im se baviti djetetom. (jihova su djeca promjenjivog raspoloenja" nemaju kontrolu
nad svojim ponaanjem" ne zanima ih kola. /emora&"i stil imaju roditelji koji pokazuju
toplinu i brigu za dijete" zahtjevi prema djetetu su primjereni dobi i sposobnostima"
komunikacija je dvosmjerna pitaju dijete za miljenje i vode rauna o njegovim osjeajima"
objanjavaju svoje odluke. 5jeca su im samopouzdana" samostalna" imaju sposobnost
samokontrole i motivirana su za rad. Uspjeh i motivacija za uenje u djece iz obitelji s
demokratskim vodstvom znaajno su vei nego u obiteljima s autoritarnim" popustljivim ili
indi&erentnim stilom odgoja. (ajgora mogua varijanta je kada otac i majka imaju razliite
stilove odgoja jer oni nejedinstvenim i nedosljednim postupanjem ne odgajaju" nego zbunjuju
svoje dijete. %akvo dijete je rastrgano razliitim prohtjevima oca i majke to dovodi do
rascjepa u njegovoj linosti jer vie ni samo ne zna koje ponaanje je poeljno i ispravno.
Postoji vie oblika suradnje roditelja i kole. :oditelji zajedno s uiteljima izravno
sudjeluju u upravljanju kolom putem Vije9a ro$i&e!ja. Ustrojstvo rada 1ijea roditelja
regulira se statutom ili posebnim pravilnikom. 1ijee roditelja raspravlja o razliitim
pitanjima materijalni poloaj kole" organizacija izleta" ekskurzija" portskih natjecanja i
kulturnih mani&estacija" organizacija nastave" uspjeh uenika" izvankolske i izvannastavne
aktivnosti" socijalno#ekonomski poloaj uenika i dr.
6uradnja s roditeljima se najkonkretnije ostvaruje na re!a(iji ro$i&e!j,razre$ni.
(ajbitnije je da razrednik uspostavi srdaan i pozitivan odnos s roditeljima kao temelj za
uspjenu suradnju u rjeavanju problema. (aalost neki roditelji i razrednici postanu
neprijatelji. *nogi su roditelji osjetljivi kad su u pitanju ocjene njihova djeteta jer ako je
dijete ima loe ocjene znai da su roditelji loi. (eki roditelji pokuavaju zajedno s
)9
razrednikom pomoi djetetu dok ga drugi optuuju da ima neto protiv njihova djeteta i da
nije objektivan. (eki roditelji ne vole dolaziti u kolu jer im to nije ugodno -ako su tako
doivljavali kolu u svoje vrijeme." pa zaziru od kole i od uitelja. 1isokoobrazovani
roditelji se pak ponekad podcjenjivaki odnose prema uitelju jer misle da su struniji i
sposobniji od njega. :azrednik svakako treba nastojati prilagoditi se obrazovnom nivou
roditelja i zauzeti empatian stav prema njemu. %o ukljuuje poznavanje obiteljskih prilika"
istinski interes za roditelja" sposobnost empatiziranja odnosno uivljavanja u poloaj roditelja
i elja da se roditelju prui potrebna pomo.
(ajei oblik suradnje je in$ivi$ua!ni raz#ovor> in5orma&ivni i!i "avje&o$avni. (a
in&ormativnom razgovoru razrednik obavijetava roditelje o uspjehu" ponaanju i ostalim
osobinama uenika. 6avjetodavni razgovor slui za razmatranje odre$enog problema i
iznalaenje odgovarajueg odgojnog rjeenja. Jesto razrednik i roditelj ne mogu sami rijeiti
sve probleme koji se tiu pojedinog uenika. Zato je potrebna pomo ostalih strunjaka.
%ako$er bi bilo poeljno osnivati savjetovalita za roditelje poput medicinskih" socijalnih i
psiholokih. U savjetovalitima bi roditelji dobili naputke i rjeenja u svezi s problemima
njihove djece.
'rupni oblik suradnje s roditeljima se najee provodi u obliku ro$i&e!j"i'
"a"&anaa. U pravilu se odravaju etiri puta u toku kolske godine. :azrednik treba posvetiti
posebnu panju pripremi tih sastanaka. :oditeljski sastanci moraju ostvarivati zadatak koji se
odnosi na pedagoko obrazovanje roditelja i na rjeavanje problema koji su zajedniki za
cijeli razred. (ikako se ne smiju pretvoriti u puko in&ormiranje o ocjenama uenika.
Kkola ima i zadatak pedagoki obrazovati roditelje. Zato bi svaka kola trebala imati
biblioteku za roditelje te cjelovit i razra$en program pedagokog obrazovanja roditelja koji bi
se ostvarivao u suradnji s uiteljima" pedagogom i psihologom. (pr." roditeljima bi trebalo
omoguiti da na odre$eni dan slobodno do$u na uiteljev sat i slobodno promatraju rad
uenika i uitelja u razredu.
:oditelji bi trebali sudjelovati u organizaciji "ve)ano"&i> prire$%i i raz!i)i&i' a(ija
jer mnogi svojim znanjem i strunou mogu pomoi prilikom takvih doga$anja. Jesto puta
roditelji sudjeluju u priredbama samo kao pasivni promatrai" a mogli bi se ukljuiti na razne
naine" primjerice izraditi kostime" rekvizite i dr. %ime se jaa povezanost sa kolom i razvija
osjeaj osobnog zadovoljstva zbog aktivnog sudjelovanja u odgoju i obrazovanju djeteta.
(eke osnovne preporuke uiteljima su uspostaviti komunikaciju s roditeljima na
samom poetku k god i odravati je cijele k. god -usmeno" pismeno" tele&onom..." upoznati
to detaljnije obitelj svakog uenika -moe i kroz likovno ili pismeno izraavanje." jednom
mjeseno napisati pismo to se doga$alo s djetetom u koli" ne govoriti samo o loim
stvarima" nego i ono to je dobro i pozitivno i tako e rod lake prihvatiti neugodne
in&ormacije" razmisliti kako ukljuiti roditelje u ivot kole -predstaviti djeci svoje
zanimanje.. 6uradnja roditelja i kole daje pozitivne rezultate smanjuje se kon&likt izme$u
roditelja uitelja" izjednauju se kriteriji ocjenjivanja i vie se cijeni rad uitelja. :oditelji e
na taj nain prihvatiti kolu kao instituciju za iji rad su pomalo i sami odgovorni. >z svega
navedenog moe se zakljuiti da bez planske i dobro usmjerene suradnje izme$u obitelji i
kole nema uspjeha u odgoju mladih linosti.
)=
1?. M+TIVA3IJA
Mo&iva(ija je ulaganje napora da se postigne odre$eni cilj. *otivacija je vano
obiljeje nastavnog umijea potrebno za uspostavu pozitivnog razrednog ugo$aja. 1alja
istaknuti tri najvanija utjecaja na uenikovu motivaciju u razredu unutarnja motivacija"
vanjska motivacija i oekivanje uspjeha Unutarnja motivacija oznauje koliko e uenici
sudjelovati u nekoj aktivnosti kako bi zadovoljili svoju znatielju i zanimanje za nastavno
gradivo. 1anjska motivacija znai sudjelovanje u nekoj aktivnosti kako bi se postigao eljeni
cilj. Oekivanje uspjeha je stupanj u kojem uenici osjeaju da e uspjeti u odre$enoj
aktivnosti.
U motivaciji mogua je obrada sadraja na 3 razine
a. perceptivna ! pamenje i povezivanje materijala prema slici" zvuku" ritmuLA
b. kategorijska ! pronalaenje bitnih zajednikih obiljeja prema kojima ih se svrstava u
skupine ili kategorijeA
c. semantika ! u kojoj se pronalazi smisao" znaenje i povezanost gradiva.
Za motivaciju uenika je vaan njegov doivljaj da moe postii uspjeh u uenju -biti
kompetentan." utjecati na rezultat uenja -biti autonoman." pripadati nekoj zajednici -imati
osjeaj pripadnosti..
1eina se uenika nee truditi uspjeti u zadatku koji smatraju pretekim" a jednako tako
prelagane zadae uenici mogu smatrati nevrijednim truda. Za dobro pouavanje najvanije je
stalno poticati uenika na uenje i puno od njega oekivati.
Preduvjet za uspjeno motiviranje uenika je razvijanje pozitivne slike o sebi
# rad s roditeljima
# omoguivanje uspjeha
# gradnja tolerancije neuspjeha
# osvjeivanje emocija ponosa i samopotovanja.
U likovnoj kulturi postoji nekoliko naina motiviranja uenika. Prije svega tu je
vizualno kao poticaj kada motiv moe biti sve to okruuje dijete" sve to se moe vidjeti
oima#mrtva priroda" ivotinje i ljudi te stvarne i zamiljene pojave i doga$aji.Bikovni
produkt je &igurativni prikaz. Odre$eni vizualni motiv treba likovno osvijestiti. Preko
vizualnog motiva potrebno je uvesti uenike u likovni sadraj. %reba predvidjeti kljuna
pitanja koja su potrebna da bi djeca sama uoila element koji grade likovni sadraj.
1izualno#likovne probleme najbolje emo uoiti metodom analitikog promatranja na
poetku nastavnog procesa. 6 uenicima treba osvijestiti likovne probleme koje emo
analizirati likovno#tehnikim sredstvima odnosno likovnim tehnikom i metodom gra$enja"
variranja" kombiniranja i razlaganja. (a kraju procesa analiziramo i vrednujemo gotova djela
na temelju likovnih problema uoenih na poetku likovnog procesa.
*otiv i poticaj mogu biti i likovni i kompozicijski elementi" tj. vizualni jezik. 1izualni
jezik ine likovni elementi- toka" crta" boja" ploha" povrina i volumen. i kompozicijska
naela- kontrast" harmonija" ritam" ravnotea" dominacija" proporcija" jedinstvo.. Bikovni
produkt je apstraktni prikaz. Bikovni proces zapoinje problemskom situacijom" kratkim
scenarijem" stvaralakom igrom" ili kretivnom likovnom priom u koju moe biti ukljuena
rije" slika" &ilm" pokret" glazba i dr. ovisno o uiteljevoj kreativnosti. Uenici realiziraju svoju
ideju likovnim tehnikama i metodama. (a kraju likovnog procesa na likovnim produktima
osvjeuju likovne probleme prethodno potaknute likovnim scenarijem. Ovdje imamo obrnuti
proces od uobiajenog# likovne probleme osjeujemo na kraju procesa. Uenisi u razgovoru
s uiteljem i me$usobno otkrivaju zakonitosti likovnog jezika.
U nevizualne motive spada sve ono to ne moemo vidjeti oima ve primiti drugim
osjeilima. Ovdje se radi o slobodnom djejem likovnom izrazu emocija-ljubav" srea" tuga"
strah....zvukova-glazba" pjev ptica" um valova" romorenje kie" ubor potoka" glasanje
)E
del&ina...." ostalih osjeta-ostalih osjeta gatko#hrapavo" slano#slatko" kiselo#gorko" toplo#
hladno" mekano#tvrdo....Bikovni produkt je apstraktni prikaz. Uenici slobodno biraju likovne
i kompozicijske elemente te likovno#tehnika sredstva kako bi to slobodnije izrazili
doivljeno. (akon zavrena likovnog procesa popriamo s uenicima o njihovu doivljaju i
likovnom izrazu. Oni govore o svojem doivljaju kroz razgovor o likovnom djelu. Zanimljive
iskaze zapisujemo na pole$ini papira.
*otiv moe biti i kombiniran" npr. ;0iklop i Odisej<# ljudi-vizualno." dolazi nam kroz
priu tj. uho-nevizualno..
Dedno od bitnih naela u vizualno#likovnom odgoju i obrazovanju jest proimanje
intrinzinog i ekstrinzinog cilja" odnosno vo$enje uenika od uivanja u samoj aktivnosti do
uivanja u postignutom cilju# likovnom djelu. %ako$er ne treba zaboraviti ni igru kao metodu
uenja jer igrom razvijamo ustrajnost i trajni interes kod mla$ih uenika. Uitelj treba
kreativno i promiljeno koristiti sve navedene vrste motivacije u nastavi likovne kulture.
6amo tako e kod svakog uenika pobuditi interes" uivanje i osjeaj kompetentnosti u
likovnom izraavanju .
11. /+MA@E ZA/A@E ARA/+VI> URAT3IB
5omai uratci su aktivnosti uenika koje proizlaze iz svakodnevnih obveza prema
radu u koli" pridonose ostvarivanju nast zadataka" a izvode se izvan kolskog rada. U
povijesti nastave odnos prema domaoj zadai se mijenjao. U ;staroj koli< domae su zadae
uglavnom bile u &unkciji memoriranja zadanih lekcija ili su bile usmjerene na uvjebavanje
elementarnih vjetina itanja" pisanja" raunanja. %ada se nisu zahtijevale velike misaone
aktivnosti uenika. U ;novoj koli< se promijenio njihov smisao i sadraj. One vie nemaju
samo reproduktivni karakter" nego i produktivni. U dananjoj OK u kojoj je nastava
organizirana kao poludnevna" produena ili cjelodnevni boravak 5Z mijenjaju svoj sadraj i
ulogu. U poludnevnoj nastavi 5Z su uglavnom dopuna redovnom nastavnom radu i
usmjerene su na uvjebavanje vjetina i ponavljanje novih nastavnih sadraja.. Pojavom
produenog i cjelodnevnog boravka prevladava miljenje da sve ono to se odnosi na k rad
treba odvijati u koli. %o je uvjetovalo da su se 5Z poele smanjivati ili potpuno ukidati.
5anas postoje razliita miljenja o dz. (eki misle da bi 5Z trebalo potpuno ukinuti ili da se
eventualno zadre na principu dobrovoljnosti uenika i nastavnika" da se ukinu za vrijeme
praznika i tjednog odmora" da se zadre u smanjenom opsegu i da se zadre u punom opsegu
mijenjajui njihov sadraj i nain rada. %reba se kloniti kategorinih rjeenja za ili protiv
domaih uradaka" jer sve dok u koli nema uvjeta da uenici potpuno ostvare svoje obveze u
svezi sa zadacima nastave i kolovanja uope" nuno je izvravanje dijela tih obaveza izvan
kole" tj. u svome domu. Zbog toga opseg i teinu dz treba regulirati u skladu s vremenskim
boravkom uenika u koli. Kto je boravak uenika u koli dulji" opseg dz treba biti manji.
Ukupan opseg rada u koli i ispunjavanje kolskih obveza treba biti u granicama doputenog
optereenja uenika. Uenicima" osim boravka u koli i rada na dz" treba osigurati dovoljno
slobodnog vremena za rekreaciju.
6adraj i zadaci 5Z nimalo se ne razlikuju od nastavnog rada. %o je zbog toga to d
zadaci upravo i proizlaze iz nastave i sastavni su dio cijeloga nast rada. Zato se sadraj d z
odre$uje prema programu nast rada. Prema tome " dz mogu biti usmjerene na razliite etape
nastavnog procesa -pripremanje u za nast rad" samostalno obra$ivanje nast sadraja"
vjebanje" ponavljanje i provjeravanje.. Zadaci se mogu katkada i di&erencirati radi vee
individualizacije. Organizacija dom rada obuhvaa zadavanje zadae" samostalno izvravanje
rada u domu i provjeravanje rada u koli. Zadavanje dom rada u koli treba biti precizno" tj.
)F
nastavnik treba jasno i odre$eno &ormulirati zadatke" upozoriti na izvore i ostali materijal"
tehniku i nain rada. Osim toga potrebno je provjeriti ueniko shvaanje zadataka" te na
pokusnim primjerima vidjeti mogu li uenici samostalno raditi bez pomoi. Zadatke treba
zadavati tako da bi se uenici motivirali da s voljom pristupe samostalnom izvrenju zadataka.
1rijeme zadavanja zadae ne moe se tono &iksirati. *oe se provoditi potkraj one
etape kojoj e 5Z biti samo produetak u domu" npr. ako se u koli uvjebava neka aktivnost i
prela se etapa poetnog vjebanja zadaje se 5Z kojom e uenici temeljito uvjebati tu
aktivnost. ?ko se pak obra$uje novi sadraj" potkraj te etape zadaju se zadaju se slini
sadraji koje e u samost obraditi. Uglavnom se zadaa zadaje potkraj sata kada je glavni dio
nastavnog rada zavren i uenici su in&ormirani kako mogu samostalno nastaviti raditi u
svojoj kui. Zadavanje mora biti jo uvijek dovoljno prije zavretka sata kako bi se mogle
smireno dati i usvojiti sve obavijesti o dz. Uspjeh dz ovisi o tome to je nastavnik odabrao za
dz" je li uenike dovoljno uputio u nain rada" te da li ih je psiholoki pridobio za samost rad.
6vaki samostalni rad uenika treba kontrolirati" a naroito dz. %o uenike motivira na
samost izvravanje dz. Osim provjeravanja individualnih rezultata potrebno je da uitelj
utvrdi i opi uspjeh i kvalitetu izvrenog rada" da uje miljenje u" da ispita razloge
eventualnog neispunjavanja obveza. (a taj e nain uitelj utvrditi stupanj osjeaja
odgovornosti tj. neodgovornosti uenika te iskoristiti rezultate dz u daljnjem nast radu.
%ako$er e procijeniti i ocijeniti vlastiti rad to e mu omoguiti da ispravi eventualno nastale
pogreke u vlastitom radu. (ain kontrole moe biti razliit. 0atkada je dovoljan samo
letimian pregled rezultata" ali je isto tako vano da nastavnik povremeno potanko i paljivo
provjeri rezultate i nain rada. ?ko nastavnik nema dovoljno vremena" potrebno je da dz
provjeri izvan nastave -u koli ili kod kue.. %emeljitim pregledom &ormira se kod uenika
uvjerenje da nastavnik i te kako misli na njihove dz te e ih prije ili kasnije temeljito
pregledati.
:oditelji su tako$er suoeni s problemom pisanja domae zadae. (a 5Z esto se
gleda kao na neto to uitelji zadaju" djeca piu" a roditelji trpe. U emu je problem4 Problem
je u tome to roditelji znaju da je 5Z vana" ali ne znaju to uiniti sa djecom kad pisanje 5Z
postane problem ili kako treba postupiti kada dijete kae M(apisat u 5Z kad se vani malo
poigram.N
:oditelji se esto suoavaju sa sljedeim situacijama
#svake se veeri prepiru s djetetom o tome kada e pisati 5ZA
#dijete rjeava 5Z na brzinu" pa je ona esto neuredna i nepotpuna #dijete zaboravlja napisati
5Z A
#oni piu 5Z vie nego njihovo dijete A
#djetetu je potrebna cijela vjenost da dovri 5ZA
#dijete uporno tvrdi da moe pisati 5Z i istovremeno gledati %1 " razgovarati tele&onom i
sluati glazbu.
5Z je svakodnevna prilika da roditelji pozitivno utjeu na kolovanje i budunost
svoga djeteta. *oraju svom djetetu dati do znanja da vjeruju u njega i njegov uspjeh ako se
trudi i da je 5Z vaan dio toga ustrajnog rada. 5Z poboljava uspjeh u svim predmetima te
ui dijete odgovornosti. 5jeca tako ue vjetine kojima postaju samostalni" motivirani i
uspjeni odrasli ljudi. Ue rasporediti i planirati vrijeme i iskoristiti sve svoje mogunosti. 5Z
je veza doma - obitelji. i kole.
(eke bitne preporuke roditeljima su
). 5Z se mora pisati na prikladnom mjestu za uenje. %o mora biti mirno mjesto bez
%1" tele&ona" bez brae i sestara. ..%o moe biti djetetova soba" kuhinjski stol. 5ijete ne smije
nitko uznemirivati ni ometati. *oe se postaviti natpis (+ O*+%?DO
/. 5Z se mora pisati na vrijeme. 5ijete samo ne odluuje o tome. 5Z je najvanija
stvar i mora biti ispred svega" npr. ispred drugih slobodnih aktivnosti. Pisanje 5Z kasno
)8
naveer nije uspjeno. %reba uvesti dnevno vrijeme za 5Z" to se treba dogovoriti s djetetom.
1rijeme moete planirati prema listiima odre$ujui vrijeme pisanja. ,:Z>P> ..M6vaki dan u
odre$eno vrijeme ima ) sat za pisanje 5Z. (e koristi se tim vremenom kako treba. ?ko
bude pisao 5Z na brzinu" ipak e morati raditi neto za kolu tijekom preostalog vremena.N
3. 5jeca moraju samostalno pisati 5Z. 6vakog dana zamolite dijete da kae to ima za
5Z. :ecite djetetu kad poinje dnevno vrijeme za 5Z. Proitajte upute s djetetom i uvjerite se
je li dijete razumjelo to se od njega oekuje. ,udite u blizini. Pohvalite djetetov trud.
Ohrabrite dijete *oe ti toO Pokuaj razmisliti boljeO
@. *otivirajte svoje dijete da radi to najbolje moe. Pohvalite dijete za samostalno
pisanje 5Z i uloen trud" te poboljanje u uspjehu. :ecite im da ste ponosni na njihov rad ili
im moete napisati pohvalnicu koju lijepite npr. na hladnjak. ..%ime dijete stjee pozitivnu
sliku o sebi to je jako vano za razvoj njegove linosti. *otivacija moe biti zagrljaj ili
tapanje po ramenu.
9. ?ko dijete ne pie 5Z nastupite samopouzdano. %rebate dati djetetu mogunost
izbora moe napisati 5Z ili se moe odrei nekih povlastica. (emojte prijetiti kaznama jer
e ono ba tada izgubiti motivaciju.
Uenje je uinkovitije ako se provodi individualno i samostalno. 6vaki uenik ima
svoj tempo i nain uenja koji se moe provesti samo kod kue. Uenici se navikavaju na
samostalan rad i razvijaju radne navike. Dedno je sigurno 5Z imaju brojne pedagoke
vrijednosti" ali isto tako mogu biti vrlo tetne i negativne. Opseg 5Z treba prilagoditi s
obzirom na vremenski boravak uenika u koli. 5ui boravak u koli znai manji opseg 5Z.
6adraje 5Z#a treba uskladiti sa sadrajima nastavnog rada. :oditelji trebaju preuzeti svoj
dio odgovornosti za uenikovo redovito izvravanje kolskih obaveza i motivirati dijete da
pie zadae samostalno i pravovremeno. Ukoliko se i roditelji i uitelji" a i uenici pridravaju
prethodno navedenih zahtjeva" domae zadae nesumnjivo imaju svoju obrazovno#odgojnu
vrijednost.
1.. UENI3I S TE40+@AMA U U/+V+LJAVANJU ZACTJEVIMA 40+LE
U svakoj generaciji postoji dio pojedinaca koji pokazuju speci&inosti razvoja. Oni
odstupaju od brzine" razine i kvalitete razvojnog puta to ga prolazi veina pojedinaca. %o su
tzv. uenici s tekoama u razvoju" u ometeni u razvoju. Uzroci ometenosti mogu biti
bioloki -oteenje ivanog ili nekog drugog tjelesnog sustava. i socijalne prirode
-zaputenost i pomanjkanje stimulacije u ranom predkolskom razvoju.. (ajee su uzroci
ometenosti kombinirani" npr neki bioloki nedostatak poveava se zbog nedovoljne obiteljske
brige. :azlikujemo ). tekoe u uenju i ponaanju kao posljedica ometenosti u razvoju i /.
tekoe u uenju i ponaanju kao posljedica speci&inih nedostataka pojedinca.
U grupu tekoa u uenju i ponaanju kao posljedica ometenosti u razvoju pripadaju
mentalna retardiranost" tjelesni invaliditet" poremeaji u ponaanju" poremeaji sluha i govora"
poremeaji vida i viestruki poremeaji. Ovi oblici ometenosti oteavaju" a ponekad i
onemoguavaju stjecanje iskustva potrebnog djetetu za budui samostalan ivot. Zato je
potrebno rano ustanoviti razvojnu ometenost" poznavati speci&inosti ometenosti u pogledu
odgoja i izbjegavati negativne emocionalne reakcije djeteta zbog doivljaja neuspjeha.
*entalna retardacija je stanje u kojem je znatno oteano djetetovo ukljuivanje u
drutveni ivot zbog zaustavljenog ili nedovrenog razvoja intelektualnog &unkcioniranja.
5ijeli se na 3 stupnja tea i umjerena retardacija -uz intelektualni de&icit" djeca pokazuju i
ograniene mot sposobnosti" ogranienja u govornoj komunikaciji i zadovoljavanju osnovnih
potreba." laka ment ret -djeca mogu stei i osnovno i struno obrazovanje" do odre$enog
/G
stupnja" ali sporije" u kasnijoj dobi." granini sluajevi -tu pripadaju ona djeca koja se" ako
uspjeno svladaju socijalnu adaptaciju" ne razlikuju od ostale djece.. 6peci&inosti lake
mentalne retardacije se oituju kao smanjena verbalna sposobnost i sposobnost razumijevanja"
nivo konkretnog miljenja "tekoe panje i usmjeravanja pozornosti"tekoe pamenja
"tekoe nalaenja dobrih strategija uenja " nisko samopotovanje i loa slika o sebi. Prema
tome uitelj u radu s takvom djecom treba govoriti kratkim" jasnim reenicama s poznatim
rijeima" davati zorne" perceptivne in&ormacije" raditi s konkretnim materijalom" tolerirati
oscilacije panje" ee mijenjati aktivnosti" ponavljati upute" due ekati odgovor" postavljati
dodatna pitanja" pouavati dobre strategije uenja i napustiti pogrene" te razvijati
samopotovanje i pozituvnu sliku o sebi.
5jeca s tekoama u razvoju moraju se integrirati u drutvu" polaziti OK zajedno s
djecom bez smetnji u razvoju" a u izuzetnim sluajevima" npr. srednje i tee retardacije"
polaziti specijalne ustanove. Osnovni cilj integracije je tenja za normalnosti. (astavna klima
u r mora biti prilago$ena kao i nastava" da ometeni tako$er mogu doivjeti odre$eni uspjeh i
napredak" kao bi se izbjegli negativni stavovi vrnjaka prema tim u. (a adaptaciju i rezultate
djece sa smetnjama utjee i stav nastavnika te njegovo ponaanje u mjeovitim razredima.
Pravilni stavovi uitelja suDne poticati natjecateljsku klimu u razredu" realistino de&iniranje i
oekivanje uspjeha " neprestano poveanje doivljaja uspjeha i pouavanje u najboljim
oblicima uenja.
Postoje / tipa speci&inih tekoa u uenju ). primarna nesposobnost uenja koju
uzrokuju bioloki &aktori" /. sekundarna nesposobnost uenja koju uzrokuju drugi nebioloki
&aktori. Primarna nesposobnost uenja je posljedica naslije$enog de&ekta sredinjeg iv
sustava kada dijete ne moe shvatiti niti zapamtiti simbol ! slova koja simboliziraju glasove"
brojevi koji simboliziraju koliinu. 6ekundarna nesp uenja uvjetovana je nekim &aktorom
okoline" npr nedostatak motivacije" strah" negativna slika o sebi" osjeaj bespomonosti.
6peci&ine tekoe u uenju obuhvaaju tekoe u pisanju" itanju i osnovnim raunskim
operacijama unato normalnoj inteligenciji i poticajnoj socijalnoj sredini.%u spadaju
disleksija -t u itanju." disgra&ija -t u pisanju. i diskalkulija -t u matematici.. 1elik broj djece
sa speci&inim tek u razvoju otkrije se tek polaskom u kolu" kad se pokae da dijete ne moe
svladati k program i da ima tekoa u praenju nastave. Dedan od prvih zadataka u uitelja je
da upozna roditelje s djetetovim tekoama. Zatim im treba pomoi da shvate situaciju"
prihvate dijete i pomognu mu u socijalnoj integraciji.Ono to uitelj moe uiniti da bi
pomogao takvoj djeci jest sljedee utvrditi nivo znanja i zapoeti rad na tom stupnju" dati
djetetu mogunost temeljite pripreme prije ispitivanja" pre&erirati usmeno ispitivanje"
prilagoditi pismene zadatke-vei tisak" proitati i pojasniti upute" manje zadataka." pokazivati
panju i razumijevanje za djetetove tekoe" ne davati mu velike domae zadae" ne pozivati
ga na glasno itanje ili pisanje na plou ako sam ne eli" graditi poticajnu i pozitivnu klimu
prema tom djetetu. 1rednovanje rada ima posebno znaenja i za dijete i za roditelje jer ocjena
potie na vee zalaganje" stvara vjeru u vlastite mogunosti.
Uenici s tekoama u razvoju i sa speci&inim tekoama u uenju zahtijevaju
poseban tretman" prilagodbu nastavnog programa te timski rad uitelja i strunih suradnika
kako bi takvi uenici maksimalno iskoristili sve svoje potencijale i razvili svoje
sposobnosti. Za takve uenike OK je duna organizirati dopunsku nastavu" a ukoliko je to
mogue i individualiziranu nastavu s de&ektologom koji najbolje razumije njihove potrebe i
mogunosti.
/)
11. /AR+VITI UENI3I U NASTAVI
(adarenu djecu je lako uoiti u svakom razredu jer se istiu glede brzine"
razumijevanja" reagiranja" stvaranja generalizacije" svladavanja k gradiva. %akva su djeca
najee dobro adaptivna i nisu problem za svoju okolinu. U darovitu se djecu ubrajaju " osim
djece s >Q iznad )3G i djeca prosjene inteligencije koja imaju poseban talent ili su izrazito
kreativna" jer se inteligencija i kreativnost nalaze u korelaciji. 5ijete koje upotrebljava
jedinice miljenja na originalan i konstruktivan nain je kreativno dijete. 0reativni pojedinci
od inteligentnih nekreativnih razlikuju se u nainu" stilu miljenja -divergentno."
emocionalnim karakteristikama -motiviranost..
U pravilniku o osnovnokolskom odgoju i obrazovanju darovitih u stoji da je
darovitost sklop osobina koje ueniku omoguuju trajno postignue natprosjenih rezultata u
jednom ili vie podruja ljudske djelatnosti" a uvjetovano je visokim stupnjem razvijenosti
pojedinih sposobnosti" osobnom motivacijom i izvanjskim poticajem. 5arovitost je spoj triju
osnovnih skupina osobina natprosjenih" opih ili speci&inih sposobnostiA motivacijeA i
visokog stupnja kreativnosti. Uenike koje ubrajamo u skupinu darovitih u moemo
razlikovati s obzirom na podruje sposobnosti u kojima izraavaju nadarenost. %o mogu biti
ope intelektualne sposobnosti" kreativne sposobnosti" sposobnosti za pojedina nastavna i
znanstvena podruja" socijalne i rukovodne sposob" umjetnike sposbnosti i psihomotorne
sposobnosti.Od u do u razlike su u izraavanju sposobnosti. Pojedini u izraavaju
nadarenost u jednom od podruja" drugi u dva ili vie" a i unutar istog podruja postoje znatne
individualne razlike.
5arovito dijete treba odmah identi&icirati i zatim stimulirati daljnji razvoj darovitosti.
Pri identi&ikaciji nadarenih u" osim uporabe testova i ocjena" vanu ulogu trebaju imati
zapaanja i miljenja uitelja" procjene u radova" intervjui i biljeke o praenju i promatranju
uenika. Uoavanje i utvr$ivanje darovitih u je struan i kontinuiran proces koji obuhvaa
sve u u svim dobnim razinama. Ostvaruju ga uitelji i struni suradnici -struni tim.. 6truni
tim osniva Uiteljsko vijee" a tvore ga prema potrebi uitelj :(" psiholog" pedagog i drugi
strunjaci. Zavod za kolstvo izra$uje strune upute i instrumentarij za utvr$ivanje darovitih
u.
(a razvijanje nadarenosti i kreativnih sposobnosti moemo utjecati ranom
stimulacijom" razvijanjem kreativnosti" posebnim programima i stvaranjem nast klime
primjerene za razvoj kreativnosti. U cilju razvoja darovitih u OK e omoguiti rad po
programima razliite teine i sloenosti" izborne programe" grupni i individualni rad" rad s
mentorom" raniji upis" akceleraciju" kontakte sa strunjacima iz podruja interesa" pristup
izvorima speci&inih znanja. Uenici utvr$eni kao daroviti svladavaju redovni ili di&erencirani
nast program u razr odjelu" u posebnoj o#o grupi i individualno. O#o grupu ine u podjednake
obrazovne razine -u grupi je najvie 9 u.. 5i&erencirane programe iz svih nast predmeta i
podruja izra$uje kola na osnovi okvirnog programa za darovite u koji donosi *inistarstvo
prosvjete.
Uenici mogu zavriti / r u jednoj k god-akceleracija." ako se na osnovi objektivnog
ispitivanja pismenosti i matemat znanja te znanja iz dr predmeta utvrdi da je razina njegova
znanja via ili jednaka u u godinu dana starijem razredu. Odluku donosi Uiteljsko vijee na
zahtjev uenika" roditelja ili uitelja nakon miljenja komisije. 0omisiju ine pedagog"
psiholog" razr uitelj" a po potrebi i lijenik.
(eke od tipinih karakteristika darovitog u opsean vokabular" sposobnost ranijeg
itanja od vrnjaka" velika mo razumijevanja jezinih suptilnosti" dui opseg panje" trajnost
i snaga interesa" divergentno miljenje" istraivaka radoznalost" neuobiajeni nain
postavljanja stvari i ideja" neuobiajeni smisao za humor. %emeljne odrednice u radu sa
skupinom darovitih u su individualiziran rad" planski" stupnjevit i progresivan rad" odlunost
i ispravljanje greaka. Pristup odgoju i obrazovanju darovitih u mora zadovoljavati posebne
//
zahtjeve uenika kao npr. zadovoljavanje visoke intelektualne raznolikosti" udovoljavanje
interesima i sklonostima" organizacija uvjeta za kreativnu aktivnost. Zbog toga uitelj koji
radi s darovitom djecom mora biti svestran" kreativan" originalan" inteligentan" dobar
metodiar" organizator" mora izuzetno dobro poznavati teoriju uenja" imati izraenu
sposobnost komunikacije" mora biti dobar pedagog i psiholog.
12. /+PUNS0A NASTAVA I /+/ATNI RA/
/opun"a na"&ava se organizira za one uenike koji u redovnoj nastavi tee
svladavaju nastavno gradivo" pa im je potrebna jo dopunska pomo nastavnika radi
normalnog napredovanja u redovnoj nastavi. %akvim uenicima treba pomoi da usvoje nast
gradivo i da razviju svoje sposobnosti. Uzroci uenikovih tekoa najee proizlaze iz
obiteljskih" socijalnih" zdravstvenih" psiholokih i drugih razloga. 0od tih uenika postoje
bitne razlike koje uitelj mora upoznati da bi im mogao lake pristupiti i pomoi. O svemu
tome mnogo moe doznati u razgovoru s roditeljima.
5a bi se dop nastava metodiki valjano oblikovala" potrebno je uiniti nekoliko
koraka. ). identi&icirati u kojima je potrebna pomo na temelju njegovih postignua u
nastavi" svakodnevnog promatranja" rezultata objektivnih ispitivanja. /. izraditi program za
svakog u koji se upuuje u dop nastavu. 3. ostvariti program izra$en za svakog u i to
praktinim izvo$enjem dop nastave. @. pratiti i kontrolirati uenikov napredak promatranjem
u" te usmenim i pismenim ispitivanjem.
0ada se za svakog uenika napravi program dop nastave najee se doznaje da ih
nekoliko nije usvojilo isto nast gradivo. U tom sluaju gradivo treba ponovno objasniti kao da
se objanjava novo. Paljivo se moraju izabrati primjeri na kojima e se objanjavati. U
nastavi treba posegnuti za zornim pomagalima kako bi se olakalo razumijevanje. %reba imati
na umu da e se ponekad morati objanjavati posve elementarno gradivo jednog ili ak dvaju
prethodnih razreda. Osim objanjavanja mora se organizirati dovoljno vremena za vjebanje i
ponavljanje. %ome mogu posluiti (B" zbirke" udbenik i dr. 'lavni oblik rada dop nastave je
individualni rad. U skupini uenika koji poha$aju dop nastavu moe biti najvie =. Uitelj
treba imati za svakog E#F min vremena. Ponekad se moe primijeniti rad u paru. Program dop
nastave ine sadraji koji su identi&icirani kao oni koje uenik nije usvojio" a vani su kao
predznanje za nove sadraje.
0od dop nastave neophodan je zahtjev za maR iskoritavanje sata odrediti cilj sata"
sadraj i etape rada" izabrati odgovarajue metode" nastavna sredstva i pomagala" te oblike
rada. Znaajan element organizacije je pripremljenost nastavnika. %reba pronai i vrijeme za
dop nastavu iza redovne" predsat" ) sat tjedno" /R po pola sata. Planom i programom
predvi$en je jedan sat tjedno.Za nadokna$ivanje nastalih obrazovnih de&icita" u nekih
uenika" nee biti dovoljan jedan sat tjedno. (ajee e biti potrebna dva" a u izuzetnim
situacijama i tri sata. U dop nastavi u moe biti ukljuen tijekom cijele k godine ili prema
potrebi. Posebna varijanta dop nastave je produena nastava koja se organizira na kraju k
godine" tj nakon zavretka redovnog k rada. %u nastavu u pravilu izvodi isti nastavnik koji je
u prouavao tijekom k god. (akon zavretka produene nastave :azredno vijee utvr$uje
konaan napredak uenika.
Uenika treba to prije osposobiti za uspjeno sudjelovanje u redovnoj nastavi.6amo
trajnim i sistematskim nadokna$ivanjem obrazovnog de&icita moe se uspjeno suzbijati
neuspjeh" a to moe osigurati samo dobro organizirana i provedena dopunska nastava.
/3
/o$a&na na"&ava je poseban oblik nastave u tijeku redovnog kolovanja za one
uenike koji pokazuju izrazite sklonosti i potrebu za proirenjem i produbljivanjem
obrazovanja. Uenici ele jo neki dodatak uz propisani program pa odatle i naziv dod
nastava.
Za uspjeno provo$enje dod nast potrebno je ). identi&icirati uenike" /. izraditi
program dod nast" 3. ostvariti program" @. pratiti i kontrolirati u napredak. 5od nast
organizira se sa manjim ili veim skupinama u bez obzira na razredne odjele -3.a" 3.b" 3.c..
5od nast moe biti raznovrsna po programu. Po karakteru programa svaka skupina
ima svoj naziv -npr. mladi povjesniari" biolozi" matematiariL.. U :( najee se
organizira dod nast iz matematike i hrv jezika. Uenik se za rad u pojedinoj skupini odluuje
prema interesu" pa odatle dolazi jo i naziv interesne grupe. Za izvo$enje dodatne nastave
predlau se modeli model znanstvenog istraivanja" istraivaki orijentirana nastava"
navo$enje na istraivanje ! uenje otkrivanjem" samostalno istraivanje uenikaL Uitelj pri
ustrojavanju i izvo$enju dod nastave predlae program" a sadraj rada dopunjuje prijedlozima
uenika. On osigurava materijalno#tehnike uvjete rada" izra$uje didaktike materijale i
usmjerava djelatnost uenika pri ostvarivanju sadraja rada. Uenici predlau i prihvaaju
program" postavljaju pitanja i probleme" koriste se znanstveno#popularnom literaturom"
izvode praktine radove" samostalna istraivanja" izvode zakljuke" izvjeuju o svojim
radovima i otkriimaLPojedine skupine vode uitelji" a mogu ih voditi u sporazumu sa
kolom i posebni strunjaci izvan uiteljskog zbora.
Uitelj e uoiti" pratiti i poticati uenike koji pokazuju posebne sklonosti i zanimanje
za pojedina nastavna podruja i tako omoguiti potpuni razvitak uenikih sposobnosti.
Odluku o programu i organizaciji dodatne nastave donosi Uiteljsko vijee u skladu s
objektivnim uvjetima kole. Praktino rjeenje za dod nast je i u &akultativnoj nastavi.
16. IZVANNASTAVNE I IZVAN40+LS0E A0TIVN+STI
>zvannastavne i izvankolske aktivnosti nazivaju se jo slobodnim aktivnostima u koje
uenici dobrovoljno ulaze prema svojim interesima. One omoguavaju spajanje nastave s
djejom drutveno#korisnom djelatnou > praktinim radom" razvijaju interese" produbljuju
znanja" razvijaju radne navike i pozitivno utjeu na slobodni odgoj uenika.
>zvannas. i izvankolske aktivnosti vezane uz nastavu P>5#a najee se ostvaruju radom
u kolskoj zadruzi" k vrtu" mladim uvarima prirode" prijateljima prirode" znanstvenim
aktivnostima mladih i dr. >zvannastavne aktivnosti se odvijaju u koli ali izvan programa
redovne nastave" a izvankolske izvan kole -u prirodi" vrtu" radionici" tvorniciL. u ueniko
slobodno vrijeme gdje uitelj najee nije nazoan" nego roditelji ili strunjaci ekolozi"
lijenici" umari" povjesniariL.
U tim aktivnostima lake se mogu uoiti daroviti uenici. U njima razvijaju i njeguju
intelektualnu radoznalost" ustrajnost u samostalnom istraivanju i koritenju zn#pop literature"
te radne navike. 5aje mogunost da uenik potpunije razvije svoje sklonosti i stvaralake
sposobnosti. Zbog toga je potrebno da uitelj dobro poznaje -osim poznavanja struke i
metodologije rada. sposobnosti uenika. >straivanja koja uenici obavljaju trebaju imati
odre$enu teinu koja potie na rjeavanje" ali koja uenici mogu u potpunosti ostvariti. %o
izaziva u njima zanimanje i aktivan stvaralaki odnos prema istraivanju svog okruenja.
Program rada temelji se na nast programu razreda koji uenik polazi" uitelj i uenici
zajedniki odabiru teme" sadraje i probleme rada. %a djelatnost treba biti povezana s
redovnim programom to pozitivno utjee na uspjeh uenika u nastavi P>5#a. (ajei
sadraji ekologijski odgoj i odgoj za zatitu okolia. Programi se ostvaruju u skupini s najvie
)9 uenika. Uitelji imaju mentorski pristup kako bi omoguili vei stupanj samostalnosti
uenika. Uenici e koristiti istraivaki pristup u radu to osigurava razvitak njihovih
sposobnosti. 6kupina se moe podijeliti u vei broj manjih skupina koje rade samostalno. U
/@
tim skupinama svaki uenik radi osobnim ritmom me$usobno izmjenjujui rezultate rada i
miljenja. Zatim e uenici svoju djelatnost predoiti drugim uenicima u obliku pisanog
rada" plakata ili usmenog izlaganja to pozitivno utjee na razvitak stvaralakih sposobnosti
uenika.
18. RA/ U 0+M-INIRANIM +/JELJENJIMA
0ombinirana odjeljenja nastaju spajanjem dvaju ili vie razreda u istoj uionici.
(ajee se oblikuju u manjim seoskim kolama koje imaju malo uenika. %akve kole su
esto podrune kole neke matine kole koja se nalazi u relativno veem mjestu. U podunim
odjeljenjima nastavu poha$aju" u pravilu uenici od ). do @. razreda" a uenici starijih razreda
odlaze u matinu kolu. U jednom komb odjeljenju moe biti razliiti broj razreda" poevi od
/" 3 pa sve do @ razreda. (ajee su kombinacije s / r. 0omb s vie od / r postoje u
planinskim zaseocima i mjestima na malim otocima. Prema pravilniku o broju uenika stoji
da broj uenika u istom razrednom odjeljenju po pravilu bude 3G" u kombiniranim r.o. od /
razreda do /G uenika" a u onima od 3 i vie razreda do )= uenika.
6 obzirom na spajanje razreda u komb odjeljenjima postoje / osnovna miljenja. Dedno
miljenje je da treba spajati uzastopne razrede -) i /" 3 i @. jer postoji vea slinost u nast
programu. %o omoguuje povremeno organiziranje zajednikog nast sata s oba razreda.
Uenici starijeg razreda tako mogu ponavljati nast sadraje prethodnog r" priblino je
podjednak broj tjednih sati to omoguuje zajedniki odlazak djece iz kole i sl. prigovor
takvoj komb je taj to moe doi do izjednaavanja razl r" a i tee je organizirati" pogotovo u
mla$im razredima samostalan rad. 5rugo miljenje je da treba spajati udaljene r-) i 3" / i @..
%ako postoji vea sigurnost u podijeljeni rad po r" jer se zbog veih razlika u nast planu i
programu ne moe organizirati zajedniki rad. 6 jednim starijim r je lake org samostalan rad"
a oni ee imaju vei broj sati tjedno pa se nastava moe odravati nekoliko sati tjedno s
njima kao s istim odjeljenjem. %akvoj se komb prigovara zbog nemogunosti bilo kakvog
zajednikog rada s uenicima cijelog odjeljenja. ,ez obzira na prednosti ili slabije strane
kombinacija" nijedna komb nije idealna" a rad u komb odjeljenju je puno tei od rada u istom
odjeljenju.
U komb odjeljenju uenici puno rade samostalno i razvijaju disciplinu samostalnog
rada" me$utim" uitelj manje direktno sura$uje. U manjoj se mjeri razvija govorno
izraavanje" pa su uenici utljivi. U komb odjeljenju stalno se izmjenjuje direktno
pouavanje uenika i samostalan rad. 5ok uitelj radi s jednim r direktno" u drugog r rade
samostalno. (astavnik moe raditi direktno sa svim r jedino ako se neki sadraji do odre$ene
mjere mogu obraditi zajedniki. (ajee se primjenjuje u pripremnom dijelu sata. Od
velikog je znaaja pripremljenost uitelja za odravanje nastave u komb odj. Uitelj mora biti
spretan i snalaljiv u organizaciji rada da bi nastavno vrijeme za sve u bilo potpuno
iskoriteno. Dako je bitno da se ravnomjerno izmjenjuje direktan i samostalan rad s uenicima.
6peci&ian problem rada u komb odj je zapoljavanje u samostalnim radom jer tijek samost
rada uitelj ne moe neprestano kontrolirati. Zato samost rad u treba biti to sadrajniji"
svestraniji i produktivniji. Osnovni uvjet za sam rad u je da u imaju materijal na kojem e
raditi" da znaju to i kako treba raditi i da rad bude svrsishodan. Program samost rada u
uitelj treba uvijek unaprijed pripremiti. 1eoma pogodni za sam rad u su (B koji se mogu
koristiti za samost obra$ivanje nast sadraja" ponavljanje i vjebanje ili provjeravanje.
(aini izvo$enja nastave u komb ro mogu biti razliiti. 6tariji nain ! uitelj s jednim
r radi glasno dok drugi r radi tiho ili samostalno zadatke. (oviji nain ! svaki r ini jednu
skupinu koja radi na rjeavanju zadataka" a uitelj ih obilazi i po potrebi pomae" objanjava i
/9
potie na rad. *ogunosti samostalnog rada uenika pisanje kraih radova " rad na razliitim
tekstovima" rad s nast listiima" zadaci za motrenje i samostalno istraivanje okruenja"
praktini radovi" odgovaranje na postavljena pitanja i zadatke.
5a bi uitelj to bolje ustrojio nast sat u komb r.o. treba se pridravati sljedeih
metodikih pravila na jednom nast satu obra$uje se jedna nova nast jedinica" izmjena
direktne i indirektne mora biti &unkcionalno povezana" samostalni rad uenika treba uvijek
provjeriti" treba vie raditi s razredom u kojem obra$uje novo gradivo i s niim r." kod
mla$ih uenika etape rada traju krae pa ih treba bre izmjenjivati" a kod starijih traju dulje jer
mogu vie vremena raditi samostalno.
:azlike u nast programu razreda u komb odj onemoguuju zajedniki rad s razredima.
Zato je potrebno osigurati temeljne materijalne uvjete za izvo$enje podijeljene nastave.
Uionica treba biti opremljena za suvremenu nastavu" uenike stolove rasporediti tako da
svaki r ima prvu klupu ispred koje se na prednjem zidu nalazi ploa to omoguuje bolju
komunikaciju uitelja s uenicima svakog razreda. Potrebno je da uionica ima zidni pano i
ostalu opremu nast slike" zemljovide" kaseto&on -sa slualicama." gra&oskop" dijaprojektor"
televizor s videorekorderom" kompjutore i dr. Zidni sat je potreban radi racionalnog
iskoritavanja vremena dijelova sata u radu uenika svakog r. U uionici treba biti i mala
knjinica" dostupna svakom ueniku" opremljena znanstvenopopularnom literaturom" djejim
enciklopedijama" rjenicima" asopisima i dr. kojima se uenici koriste u svom samostalnom
radu. 5io nast rada uenici pojedinog r mogu obaviti i u drugoj prostoriji" npr. u uiteljevom
kabinetu. %amo mogu gledati neku televizijsku emisiju" sluati radioemisije" a da pritom ne
ometaju uenike drugog r.
(astava u kombiniranom odjeljenju moe se ustrojiti kao rad u smjeni i pol -uitelji /
nast sata rade s uenicima mla$ih razreda" zatim / sata sa svim uenicima" te nastavlja rad sa
starijim uenicima. ili kao estodnevni radni tjedan.
1:. IN/IVI/UALIZA3IJA
Provodi se radi prilago$ivanja cilja" sadraja i zadataka sposobnostima uenika"
interesima i ivotnim prilikama. Ona moe biti sredstvo o#o rada i cilj o#o rada" a doprinosi
uspjenijem o i o kroz pridavanje znaaja razvoju svakog pojedinca do krajnjih granica
postojeih potencijala.
5jeca iste dobi me$usobno se razlikuju po stupnju razvoja sposobnosti" potencijalima"
mogunostima" uvjetima ivota i rada" interesima i potrebama pa da bi ih se dovelo do istog
cilja nuno je u radu koristiti razliita sredstva i metode primjenom individualizacije. 2ilj se
odnosi na prosjek koji je za neku djecu previsoko postavljen" a za neku prenisko.
>spodprosjena djeca vrlo teko postiu ciljeve to predstavlja gaenje motivacije" a
natprosjena djeca prelako postiu ciljeve -ne ukljuujui sve svoje potencijale. to dovodi do
dosa$ivanja i gaenja motivacije. (euspjeh djeteta se esto pripisuje njegovoj neposlunosti"
lijenosti" nesposobnosti" loim uvjetima ivota i rada" a zapravo bi se to trebalo pripisati
krutom nast procesu" te potpunoj otu$enoj prirodi djejeg uenja i razvitka. 6toga je potrebno
napustiti zahtjeve da u postignu isti cilj i svakome od njih odrediti cilj kao maR ind razvoj
koji je uskla$en s mogunostima" potrebama i ivotnim prilikama uenika.
>ndividualizirati bi trebalo i naine rada" nast postupke" nast sadraje i tempo rada"
nain ocjenjivanja i sl. 5jetetu treba omoguiti da ui na nain koji je za njega najuspjeniji i
tempom koji mu najbolje odgovara. Dednom e u za usvajanje odre$enog sadraja trebati
vie vremena" dok e nekom drugom u za usvajanje istog sadraja trebati puno manje
vremena. Zbog toga je potrebno ciljeve i zadatke nastave podrediti sposobnostima svakog
/=
pojedinog uenika. Odre$ivanjem cilja nastave jednako za sve uenike svelo bi se na
odre$ivanje cilja za neke nepostojee prosjene uenike" tzv. uravnilovka..
Do na poetku k godine nastavnik bi trebao odrediti homogene grupe uenika i to
upisti u posebnu tablicu. %om tablicom odre$uje se broj homogenih grupa u r te broj uenika
u svakoj grupi. (a temelju toga nastavnik se priprema za daljnju individualizaciju nastave i
di&erencijaciju zadataka za pojedine uenike. U daljnjem pripremanju nastavnika potrebno je
odrediti kojim e se metodikim oblikom rada najbolje ostvariti individualizacija nastave. %o
se svakako nee moi direktnim pouavanjem svih uenika tj. &rontalnim oblikom rada.
*nogo su pogodniji samostalni oblici rada" ili individualni" u skupinama ili u parovima. ?ko
se radi u skupinama uitelj e za svaku skupinu odrediti odre$en tip zadataka i raspodijelit e
uenike po njihovim priblino jednakim sposobnostima. %ako e o njihovim sposobnostima
ovisiti i teina zadataka. -objanjenje.. Do vei stupanj individualizacije rada ostvaruje se
radom u parovima. Uenici si mogu pomagati u izvo$enju nekih praktinih aktivnosti ali
moe sluiti za me$usobno ispitivanje prilikom ponavljanja gradiva. (ajvei stupanj
individualizacije postie se individualnim oblikom rada kada svaki uenik radi samostalno na
izvravanju svojih zadataka. 6toga je najbolje da se prilikom primjene ovog oblika rada
zadaci di&erenciraju -za u koji imaju tekoe u uenju kao i za one nadarene" za one koji su
spori ili brzi# vie ili manje zadataka" tee ili lake zadatke..
>ndividualni oblik rada ima posebnu vanost u kombiniranim odjeljenjima gdje se
neprestano izmjenjuje direktno pouavanje i samost rad u. %eko je pratiti i provjeravati
rezultate samost rada u. Pomo je dop nastava gdje uitelj ima vie vremena za svakog u
posebno zbog manjeg broja u. >zrada didaktikog materijala (B primjerenih znanjima"
sposobnostima" mogunostima i interesima uenika.
U vizualno#likovnom odgoju i obrazovanju potrebno je i mogue" jo vie nego u
ostalim nastavnim predmetima" individualizirati nastavu. 1ariranje teine zadatka u skladu s
vizualno#likovnom zrelou uenika " omoguavanje izbora likovnih sadraja" metoda"
vrstalikovno#tehnikih sredstava i likovnih tehnika putovi su koji omoguavanja
individualnog razvojnog puta u skladu s uenikovim sklonostima i mogunostima. (uno je u
praksi potivati individualne razlike me$u uenicima jer emo samo tako izgraditi kolu po
mjeri djeteta.
1<. PR+ST+RI IZV+EENJA NASTAVNE /JELATN+STI
(astavu P>5#a moemo ustrojiti u mnogim prostorima za koje smatramo da su
pogodni i prilago$eni potrebama nastave. %i prostori mogu biti u koli" okoliu i iroj okolini.
Prostori u koli gdje se moe odvijati nastava P>5#a mogu biti uionica" kabinet" ivi kuti ili
vivarij" kolska zaviajna zbirka" kolsko dvorite" kolski park i vrt" kolsko prometno
vjebalite i ostali prostori. (astavni prostori u okoliu neposredna stvarnost -nizine"
uzvisine" rijeke" ume" polje" oranice." botaniki ili zooloki vrt" muzeji" kola u prirodi.
Prostori u okolini iz privrede -seoska gospodarstva" &arme" tvornice" ribnjaci" obrtnike
radionice" naseljaL." javne ustanove -pota" opina" knjinice" kazalita" kinaL." povijesni
spomenici. %i prostori imaju didaktiko#metodike potencijale -prednosti. jer uenici" osim
to usvajaju znanja" razvijaju i svoje &unkcionalne -tehnike" praktine i radne. sposobnosti.
U)ioni(a ! veinom su univerzalne -odvija se nastava iz svih nast predmeta.. 6pecijalizirane
su uglavnom one u predmetnoj nastavi. Ona ima opremu prilago$enu dobi uenika i sadraju
rada. Upravo je oprema preduvjet uspjena uiteljeva rada. Uz uionicu je dobro imati
uiteljev kabinet. 1eliku pozornost ima pravilno osvjetljenje prostora. >sto tako vano je i
zasjenjenje prozora radi prikazivanja projekcija. Uz to je potrebno osigurati bijelu povrinu za
/E
projekcije"utinice. (a prednjem zidu uglavnom je smjetena kolska ploa" a pored nje ormar
s audiovizualnim sredstvima. :adni stolovi i stolice trebaju biti pokretljivi za lak razmjetaj u
uionici -prema potrebama oblika rada. i veliinom primjereni uenicima koji na njima sjede
do nekoliko sati dnevno. Uz uiteljev radni stol dobro je imati kolica za demonstraciju
pokusa. Uitelj je tako u najpovoljnijem poloaju" moe bre izmjenjivati demonstracijske
pokuse" a uenici e bolje vidjeti. U uionici je potreban ormar u kojem je mala biblioteka.
Ona sadri udbenike" knjige" djeje enciklopedije" asopise" listove za individualni i
individualizirani rad uenika i sl. 0uti za igru vaSan je za ) i / r. kao i tepih koji omoguava
zauzimanje najpovoljnijih poloaja npr pri gledanju %1#a" sluanju pria itd." te pjeanik. (a
bonoj zidu uionice obino se nalaze panoi" vitrine i ormarii za nastavnu opremu i pribor za
rad uenika. Tivi kuti smjeten je uz prozore.
U)i&e!jev a%ine& ! uglavnom su to kolski prostori za odre$ene nast predmete. 6lui za
spremanje nast sredstava i pomagala. *oe posluiti i kao prostor za individualan rad uitelja
i uenika ili za rad manje skupine uenika pogotovo onih koji pokazuju veliko zanimanje za
prirodoslovlje. U kabinetu se nalaze zidne nastavne slike" razni preparati koji se uvaju u
ormarima" kao i instrumenti kojima smeta praina" dija&ilmovi" dijapozitivi" element#&ilmovi"
videokaseteL *ogu se uvati zbirke plodova" sjemenki" listova" itarica" kukaca" kostur"
&osili" minerali" kovine itd. Otrovne i zapaljive kemikalije moraju biti zakljuane.
Fivi u&i9 G vivarij ! dio ive prirode u koli. %o su biljke i ivotinje koje uenici i uitelji
uzgajaju u koli u uvjetima slinim izvornoj stvarnosti. 6lui za promatranje" izvo$enje
pokusa" opisivanje" te stjecanje praktinih znanja o uzgoju biljaka i ivotinja. Zbog toga ga
treba smjestiti da bude pristupaan svim uenicima za promatranje. Od biljaka u ivom kutiu
mogu se uzgajati ukrasne biljke -estetska uloga. i kulturne biljke -graak" grah" penica"
kukuruz. za izvo$enje pokusa i istraivanje razvitka i uvjeta ivota. Tivotinje se dre u
akvariju" terariju i insektariju. %o mogu biti ribice" kornjae" abe" gujavice" pauci" mravi"
leptiriL 0roz promatranje i praenje biljaka i ivotinja u ivom kutiu uenici razvijaju
upornost i strpljivost" te smisao za istraivanje prirode.
4o!"a zavi)ajna z%ira ! ini ju skupljeni materijal koji je izloen u odgovarajuem
prostoru kole. *aterijal skupljaju uenici i uitelji iz njihovog okruenja. 0oriste se kao
izvorna stvarnost" tj. neposredan izvor znanja u ostvarivanju nastave. %ako se obogauje
znanje uenika. Uenici razvijaju svoje sposobnosti i radne navike. U njoj se trebaju nai
predmeti i dokumentacija o prirodi" povijesti i kulture zaviaja. Prikupljajui i upoznavajui
predmete iz uenikova zaviaja pobu$uje se ljubav prema zaviaju" a time i ljubav prema
domovini.
4o!"o $vori&e ! pogodno za slobodno vrijeme uenika" ali i za provo$enje praktinih
radova i razl. vjebi. Uvjebavanje prelaenja preko ceste i raskrija -)r." obra$ivanje strana
svijeta -/r." mjerenje k dvorita ili igralita" izra$ivanje relje&a u pjeaniku" gaenje poara
pomou vatrogasnog aparata -3r." razl pokusi s vodom" let zmajaL-@r..
4o!"i par ! valja urediti kao prirodni" ekoloki park. *oe se zasaditi drvee -hrast"
bukva" grab" lipa" jela" smreka" bor" empres" jabuka" trenja" ljiva" maslina." cvijee -rue"
tulipani" jaglaci" mauhice" ljubiiceL." grmovi -glog" lijeska" lovor" jorgovan" oleander.. On
nije samo ukras kole" ve nastavni prostor koji slui za upoznavanje autohtonih biljaka ali i
drugih najrasprostranjenijih biljaka. Uenici razvijaju brigu za ouvanje prirode i okolia"
razvijaju ekoloku svijest.
4o!"i vr& ! ima temeljnu zadau uspjeno izvo$enje nastave P>5#a. Uenici motrenjem
stjeu spoznaje o gra$i" ishrani" rastu i razmnoavanju biljaka" te o njihovoj ovisnosti o tlu"
vodi" svjetlosti i toplini. :azvijaju sposobnosti na prirodan nain" na svjeem zraku tonost"
discipliniranost" upornost i dr. Kkolski vrt pogodan je za promatranje" izvo$enje praktinih
radova i uvo$enje u znanstvenoistraivaki rad. )r ! prepoznavati i imenovati povre. /r !
pomaganje u presa$ivanju rasada povra i cvijea na odre$ene gredice" pljevljenje"
/F
okopavanje" koristiti odgovarajui alat i pribor za rad. 3r ! pripremanje tla za sadnju
odre$enim alatom" briga za uzgoj odre$enih biljaka" gnojenje" okopavanje" zalijevanje"
praenje razvitka" ubiranje za hranu. @r ! upoznati ovisnost klijanja i rasta biljaka o vanjskim
imbenicima -tlu" vodi" svjetlosti i toplini." utjecaj oneienog zraka na ivot biljaka i
ivotinja" opraivanje i razmnoavanje biljaka i dr. *jesto za kolski vrt trebao bi biti u
neposrednoj blizini kole" izloeno suncu" zatieno od vjetrova" na najkvalitetnijem tlu uz
suradnju strunjaka agronoma i umara. U gradskim kolama ga je teko napraviti jer esto
nemaju dovoljno prostora i sredstava za rad. >dealan k vrt obuhvaa sunanu uionicu"
gredice s kulturnim biljkama" gredice za pokuse" staklenik ili plastenik" pokretne gredice"
makroterarij" makroakvarij" cvjetnjak" pelinjak" golubinjak" vonjak" hranilite za ptice"
sunani sat" izvod vodovoda" pjeanik" umski i voni rasadnik" komposite" agrotehniki
kabinet" posebne geogra&ske modele. 1elike radove -oranje" oblikovanje staza i gredica.
trebaju obaviti odrasli ! roditelji. Ustroj rada u k vrtu je sloeniji od onog u razredu" pa
zahtjeva temeljitu pripremu. >ma / dijela teorijska obrada i praktian rad. Uvodni dio sata !
ponavljanje steena znanja uz pomo iskustva" davanje uputa rada" podjela pribora. U k vrtu
uitelj pokazuje kako se radi i objanjava zato se to radi" a zatim to ponavljaju uenici. L 6at
zavrava nekoliko minuta prije kraja sata kako bi uenici pospremili alat. Uitelj jo
provjerava kako su uenici obavili praktian rad.
4o!"o prome&no vje*%a!i&e ! osposobiti uenike za uspjean ivot u uvjetima stalnog
razvoja prometa. %o je specijalno ure$en prostor na kojemu se izvodi vjebanje ponaanja
sudionika u razliitim prometnim situacijama. (a njemu su izgra$ene as&altne staze koje
predstavljaju prometnice" postavljeni su prometni znakovi i sema&ori. Osnovna zadaa je
poveanje sigurnosti uenika u prometu. Uvo$enje uenika u prometni odgoj zapoinje u
uionici. Uenici najprije upoznaju pravila i propise" a zatim se simuliraju odre$ene prometne
situacije. 6lijedi uvjebavanje na vjebalitu izvan uionice" te na najblie raskrije u naselju.
Postoji i pokretno vjebalite -u drvenoj kutiji na kotaima. koje je pogodno za rad u
poetnim razredima OK#e jer ga moemo postaviti u uionicu" predvorje ili k igralitu.
+"&a!i pro"&ori u o!i ! garderoba -usvajanje kulture stanovanja." k kuhinja -upoznavanje s
kuanskim aparatima" blagavaonica -usvajanje zdravstveno#higijenske i kulturne navike." k
radionice za tehniki odgoj -upoznavanje sa strojevima" prakt rad." k sportska dvorana
-usvajanje zdrav#hig navike.. Bijepo ure$ena unutranjost i istoa k prostora pozitivno
utjee na odgoj i obrazovanje uenika.
1=. IZVANUI+NI0A NASTAVA U PI/, u
%o je nastava ustrojena izvan uionice. (eki je jo nazivaju etnjom" izletom"
ekskurzijom" terenskom nastavom" kolom u prirodi" posjetom" itd. U sklopu ove nastave
moemo razlikovati posjet" izlet" ekskurziju i kolu u prirodi. Posjet ! nastava u neposrednoj
okolini kole" gdje se obra$uje jedna nastavna jedinica u trajanju od nekoliko minuta" jednog
nast. sata ili dvaju nast. sati. *etodika priprema za ustrojavanje posjeta slina je pripremi za
nastavu u uionici. >zlet ! poludnevni odlazak izvan kolskih prostora radi upoznavanja
sadraja jedne ili vie nast. jedinica. Priprema izleta je tehniki i metodiki sloenija jer uz
motivacijsku i spoznajnu sadri i rekreacijsku sastavnicu. +kskurzija ! krae ili due
putovanje sa znanstvenom" kulturnom" sportskom ili zabavnom svrhom sa zadaom da uenici
na izvornoj stvarnosti spoznaju predmete i pojave koje prouavaju u koli. (jezino
pripremanje je najsloenije. Kkola u prirodi ! najee se ustrojava za uenike jednog razreda
izvan mjesta stalnog boravka -planini ili moru. u trajanju od jednog do dva tjedna.
/8
(astavna ekskurzija ! nastava izvan uionice koja se moe provoditi u kolskom vrtu"
parku" umi" tvornici" ustanovi" muzeju i sl. %ako uenici spoznavaju nastavne sadraje na
neposrednoj stvarnosti. Ona ima veliku vanost jer se predmeti spoznavanja nalaze u svom
prirodnom okruenju. -npr. razlikovanje hrasta u umiL. Povoljno utjee na razvitak
samostalnog promatranja. Uenici promatraju i prouavaju" te povezuju znanja s prirodom i
ivotom uope. (a ekskurzijama uenike valja upozoriti na pravilno ponaanje prema okoliu"
dunost uvanja prirode" pokazati ljubav prema prirodi" naglaavati i isticati ljepotu prirode.
Postoji vie vrsta nastavnih ekskurzija prema mjestu izvo$enja -ekskurzije u prirodu" vrtove"
tvornice" muzeje" izlobe i dr.." prema sadraju -mjeovite" bioloke" geogra&ske" povijesne"
prometne" ekoloke i sl.." prema trajanju -jednosatne" dvosatne" poludnevne" dnevne"
viednevne." prema metodikoj namjeni -uvodne" istraivake" ilustrativne" mjeovite." prema
logikom slijedu -analitike" sintetike" analitiko#sintetike." prema broju uenika -cijeli
razred" skupina uenika" pojedini uenici.. %emeljno pravilo nast. ekskurzije je da se
predmeti" iva bia i pojave promatraju u svezi s okoliem u kojem ivimo. *aterijali koji se
donesu s ekskurzije u kolu popunjava se kolska zaviajna zbirka. (edostaci potrebno je
mnogo vremena za pripremanje" ne mogu se izvoditi u svako doba dana ili godine" velik broj
uenika oteava rad" uenici se tee usredotouju na objekt spoznavanja. Uitelj planira nast.
eksk. u neposrednu okolinu prema godinjim dobima -po mogunosti na istim mjestima
promatranja. radi promatranja &enolokih pojava i sezonskih radova ljudi. Pri izradi godinjeg
plana i programa" valja jednosatne i dvosatne e. planirati ee" a poludnevne ili cjelodnevne
svaka dva mjeseca. ?ko se dobro ustroje mogu dati vrlo kvalitetno znanje. 0od ustrojavanja
nast. eksk. razlikujemo pripremu eksk." izvo$enje eksk. i rad u uionici nakon eksk. Za
pripremanje nast. eksk. uitelj odre$uje nast. jedinicu i mjesto gdje e je izvesti. %o mjesto
treba obii i pregledati prije izvo$enja nast. eksk. i predvidjeti odre$ena nast. pomagala"
metode i socijalne oblike rada" ali i da se upozna s promjenama da ga neka pojava ne
iznenadi. U pripremi je potrebno navesti neposredne zadatke nastave koji e se ostvariti
-promatranje tla i ispitivanje vlanosti" mjerenje temperature zraka" prepoznavanje biljaka
koje rastu na travnjakuL.. 0ad uitelj napravi plan eksk." treba ga priopiti uenicima kako
bi i oni mogli na vrijeme pripremiti potrebna sredstva koja e ponijeti sa sobom. Odre$uje se
vrijeme i pravac kretanja. Upozoriti na disciplinu i lijepo ponaanje" da se bez pitanja ne smiju
udaljavati od ostalih. 5obro je da svaki uenik ima odre$eni zadatak jer se tako potiu na
aktivnost i rad. O planiranoj eksk. uitelj upoznaje i roditelje koji mogu pomoi barem kao
pratitelji. >zvo$enje nast. eksk. ! polazak iz kole" dolazak na mjesto izvo$enja n.e. Uitelj
okuplja uenike u polukrug i najavljuje zadau nastave. Zatim ih upuuje na promatranje"
izvode se praktini radovi" izvode zakljuci" kroz ponavljanje sinteza rad i vraanje u kolu.
:ad u uionici nakon eksk. ! razgovor o eksk. ! opisivanje eksk. i doivljaja -stvaranje
povoljnog emocionalnog ozraja.. 6lijedi izvjeUtavanje prema zadacima i biljekama o radu.
Zatim se sadraj eksk. obra$uje uz pomo materijala s eksk. za demonstraciju" udbenikom"
atlasom i ostalim izvorima znanja. 6inteza ! oblikovanje plana ploe. Provjera uinkovitosti
nast. procesa.
Kkola u prirodi ! ispreplitanje odgojne" obrazovne" sportske" kulturne i zabavne
aktivnosti to povoljno utjee na mlade. 6adraji se obra$uju na neposrednoj izvornoj
stvarnosti. (pr. kola u prirodi u 6elcu obra$uju se teme U primorskom kraju" ,rodom do
1rbnika " razgledavanje mjesta i hotela i turistikih objekata" Zanimanja ljudi uz more itd.
3G
.?. +SP+S+-LJAVANJE UENI0A ZA SAM+STALNI RA/
%ijekom kolovanja vano je uenike osposobiti za samostalno uenje jer e po
zavretku kolovanja nastaviti proces samoobrazovanja.(ajvii stupanj uenja je samostalno
i stvaralako stjecanje znanja jer pridonosi razvijanju apstraktnog miljenja. 6amostalno
uenje oduvijek postoji u nastavi" ali se pojavljuje peri&erno i povremeno u obliku domaih
radova" dopunske ili dodatne nastave.
Postoji vie razloga zato je uenike potrebno osposobiti za samostalno uenje" a me$u
njima su i ovi uenje se esto poistovjeuje s reproduktivnim ponavljanjem i davanjem
odgovora na uiteljeva pitanja. " vrtoglav napredak znanosti i kulture neprestano donosi nove
spoznaje od kojih se ne mogu sve prenijeti pouavanjem.
Uenje je psihiki proces koji u odre$enoj mjeri mora biti samostalan jer nitko ne
moe umjesto uenika shvatiti gradivo. Postoje preduvjeti za razvijanje samostalnosti u
uenju potreban je odre$en nivo znanja koji se stjee u OK" npr. itanje" pisanje" raunanje"
potrebno je ovladati tehnikama" tzv. mnemotehnikama i metodama uenja" tj. nauiti kako
najlake i najbre stei nova znanja.
Osposobljavanje uenika za samostalno uenje je permanentan proces i poinje ve u
prvom razredu osnovne kole. U svrhu poetnog osposobljavanja pomoi e raznovrsni
didaktiki materijali poput udbenika ili nastavnih listia. Postepeno e se uenici upustiti u
postavljanje pitanja i vo$enje diskusije. Uenicima se nikada ne preputa da sami vode
nastavni sat. U poetku mogu samostalno pripremati pojedine etape nastavnog sata. Uitelj e
ih tada upuivati u rad i davati im kratke naputke" npr. nastavna jedinica- kako glasi" koji je
cilj" zato je obra$ujemo." ponavljanje-obnoviti staro znanje da se bolje shvati novo." izvori
znanja- koji udbenici i prirunici su potrebni." nastavna sredstva-sredstva koja su potrebna i
mogu se posuditi u koli." problemski zadaci-pitanja koja treba pripremiti za sve uenike radi
utvr$ivanja i provjeravanja ..
6amostalno uenje karakterizira direktan odnos uenika prema izvorima znanja. Zato
je prijeko potrebno da uenici dobro savladaju vjetinu itanja" pisanja i raunanja. %ako$er je
bitno osposobljavanje uenika za traenje i selekciju in&ormacija. Uenike tada potiemo da
na pitanja koja postavljaju sami pokuaju pronai odgovor. Prikupljene in&ormacije se
diskutiraju" a najvanije se zapisuju.
(a kraju je vano napomenuti da je znanje steeno samostalnim uenjem trajnije te
da utjee na pozitivan odnos prema uenju. Jinjenica je da ivimo u in&ormatikom dobu u
kojem smo zagueni brojnim i raznovrsnim in&ormacijama. 6toga uitelj za novi milenij ima
potpuno novi zadatak" a to je osposobiti uenike za pronalaenje i selektiranje vrijednih"
bitnih i pouzdanih in&ormacija kako bi permanentno stjecali nova znanja i razvijali
sposobnosti potrebne za ivot i rad.
.1. 40+LS0A 0NJIFNI3A
Kkolska knjinica je ranije bila jedna prostorija u kojoj se nalaze knjige i deura jedan
uitelj. 6uvremena kolska knjinica trebala bi imati prostor i opremu koji bi predstavljao
bibliotekarni#in&ormacijski ili multi#medijski centar. %o je prostor u kojem su smjeteni
raznovrsni mediji koji mogu posluiti kao izvori znanja." izvor in&ormacija i sredstvo za
komuniciranje. Osim tekstualnih medija u bibliotekarno#in&ormacijskom centru se nalazi i
&onoteka" dijateka" programi za raunala" razni projektori" kazeto&oni i ostali ure$aji koji
omoguuju primjenu rasploivih materijala. Osim nabrojenih medija takav centar raspolae i
prostorom za individualni i grupni rad. ,ibliotekarsko#in&ormacijski centar otvoren je za
3)
uenike vei broj sati" svaki dan" a u radu voditelja centra mogu pomoi i uenici svih razreda
OK -mladi knjiniari" mladi in&ormatiari..
Prema zadacima koje uitelj izradi na nastavnim listiima uenici mogu u
bibliotekarsko#in&ormacijski centar odlaziti prije nastave" za vrijeme redovne nastave ili
ostajati poslije nastave. Uitelj postavlja zadatke ili uenici sami" " uenici trae in&ormacije i
rjeenja jer uitelji ne mogu odgovoriti na sva uenika pitanja. 6poznaje psihologije i
didaktike pokazuju da je vrjednije uenje koje se temelji na na otkrivanju " odnosno na
rjeavanju problema. Upravo takvo uenje omoguuje ovakva organizacija kolske knjinice.
Osim toga bibliotekarsko#in&ormacijski centar pridonosi i postupnom osamostaljivanju
uenika uz uvaavanje individualnih razlika me$u uenicima. ,ibliotekarsko#in&ormacijski
centar treba gledati kao dopunu uionikoj nastavi i izvornoj stvarnosti.
.../I/A0TI0+,MET+/I0A UP+RA-A U/F-ENI0A
Udbenik je posebno didaktiki oblikovana kolska knjiga" za pojedini predmet"
pisana na temelju nastavnog plana i programa. %o je i najraireniji izvor znanja u nastavi
kojeg uenici upotrebljavaju svakodnevno. Po svojoj osnovoj namjeni slui ostvarivanju
spoznajnih i &unkcionalnih zadataka nastave. Udbenik je struna knjiga jer sadri znanstveno
sistematizirane in&ormacije " ali je i radna knjiga zbog svog didaktikog oblikovanja.
5idaktiko oblikovanje udbenika podrazumijeva takvu koncepciju koja prati strukturu
nastavnog procesa. %o znai da udbenik sadri dijelove koji upuuju na predradnje u svezi s
pripremanjem za novu temu" izlaganje novih sadraje s popratnim slikovnim prilozima" i
nakon toga tekst u kojem se uenici upuuju na vjebanje odre$ene aktivnosti" ponavljanje
sadraja i provjeravanje ostvarenih materijalnih i &unkcionalnih zadataka. Kkolovanjem se
postupno smanjuju razlike izme$u znanosti i nastavnog predmeta" a analogno tome i stupanj
didaktikog oblikovanja udbenika.
(jihovo didaktiko oblikovanje zasnovano je na strukturi programirane nastave. On
moe sadravati uvodne napomene koje predstavljaju svojevrsno pripremanje uenika s
programiranim materijalom. %e napomene za uenike sadre in&ormacije o tome to e raditi"
uputu kako treba raditi" upozoriti gdje e i kada traiti povratnu in&ormaciju.0ada se uenici
prvi put susreu s programiranim materijalomte upute uitelj moe dati i usmeno.(akon
pripremnog dijela slijedi oblikovanje lanka programiranog materijala. O ijem didaktikom
oblikovanju ovisi cjelokupan uspjeh nastave. 6vaki lanak sadri nekoliko dijelova
priopavanje in&ormacije-dio koji donosi novu spoznaju." usvajanje in&ormacije-postie se
misaonim razumjevanjem spoznaje i ponavljanjem radi zapamivanja." &ormuliranje i
rjeavanje zadatka" povratna in&ormacija. U oblikovanje udbenika spada i tehnika opram
-&ormat" opseg" veliina slova" duina retka" gra&iki i likovni prilozi" omot.. U udbeniku se
obavezno navode urednici-glavni" odgovorni" tehniki" likovni." recenzent-strunjaci koji su
pregledali i ocijenili udbenik sa sadrajne i didaktike strane i odobrili za tisak."
lektor-jezino dotjerava rukopis." korektor-ispravlja slog. i autor.Udbenik mora biti uskla$en
s propisanim nastavnim planom i programom" sadrajno i jezino korektan" didaktiki
pravilno oblikovan i tehniki dobro opremljen.
Udbenik ima posebnu didaktiku ulogu u osposobljavanju za metodu itanja i rada na
tekstu. 6toga je izuzetno vano da se u tekstu udbenika uenici upuuju na odre$ene
aktivnosti -misaone" izraajne" senzorne i praktine.. 0ad uenici steknu sposobnost itanja i
rada na tekstu" bit e sposobni i za rad na svim drugim tekstovima.
3/
.1. P+Z+RN+ST NA NASTAVI I ANEB/IS3IPLINA
Umor i dosada u koli povezani su s motivacijom uenika za rad.
Odravanje pozornosti
# &aza objanjenja cilja objasniti to se ui i to je cilj uenja
# &aza organiziranja sadraja u male me$usobno povezane cjeline i kratak shematski ili
slikovni prikaz te organizacija sadraja na poetku izlaganja
# &aza objanjenja s demonstracijama
# &aza provjere razumijevanja.
Uzroci nediscipline strogost" razumijevanje" psiho#socioloki pristup i pedagoko#socioloki
pristup.
Oblici nediscipliniranog ponaanja su oblici neprihvatljivog ponaanja u koli i ponaanje
koje ometa nastavni proces.
U razredu je potrebno osigurati postojanje strukture" pravila ponaanja.
(edisciplina se sprjeava aktivnostima koje osiguravaju dobro upravljanje nastavnim
procesom i dobru organizaciju rada.
(astavnik treba
# uvijek znati to se doga$a u razredu" da uenicima to pokazuje i da reagira na to
# istodobno usmjeravati pozornost na nekoliko paralelnih zbivanja u r -npr pouava i prati
pozornost uenika" mijenja boju glasa ili pogleda neke uenike za vrijeme nast procesa i sl.
Baki prekraji se rjeavaju pogledom" upozoravanjem ili zahtijevanjem ispravnog ponaanja.
%ei prekraji
# nepoeljno ponaanje se odmah prekida uz to je mogue manje ometanje nastavnih
aktivnosti
# nastavnik otkriva uzroke ponaanja i primjerenom kaznom nakon nastave sprjeava
pojavljivanje takvog ponaanja.
,ihevior#terapija je mijenjanje ponaanja i postupak primjene planiranog" sistematskog
nagra$ivanja ispravnog ponaanja i ignoriranja neispravnoga kako bi se uspostavile poeljne
navike i izbrisale nepoeljne.
.2. TIJE0 NASTAVN+; PR+3ESA NA SATU VIZUALN+,LI0+VN+; +/;+JA I
+-RAZ+VANJA
1.Priprema. Pripremamo materijal za rad" po potrebi razmjetamo stolice" dijelimo
uenicima potrebni pribor" nalijevamo vodu u aice i sl. Zorno demonstriramo djeci rad sa
odre$enom tehnikom i njene izraajne sposobnosti ako rade po prvi put. ?ko su nekoliko
puta radili" to samo ga verbalno ponavljamo. Odre$ujemo na kojem papiru se radiA
usmjerenje papira" vertikalno ili okomito se najee preputa slobodnom izboru djeteta.
/. Motivacija. U mo&iva(iji je potrebno
a. objasniti likovni problem -zbog kojeg i drimo sat.
b. objasniti motiv
Ovo dvoje moemo obaviti odvojeno ili istovremeno. Potrebno je motivaciju izvesti to
matovitije i emotivno upeatljivije -npr. Vkreativna igraV..
Ovisno o izvoru motiva odre$ujemo metodiki pristup.
Vizualno kao izvor motiva zahtjeva analitiko promatranje i razgovor o motivu koji
prouavamo. 0ljuna pitanja su VKto vidi4V i VKto jo vidi4V kako bi se osvijestilo to vie
detalja i njihovih odnosa" proporcionalnih i strukturalnih. Osvjetavaju se likovni problemi
koje emo prikazati u radovima -ritam i nizovi na klipu kukuruza npr." ili komplementarne
33
boje zelene salate i crvene paprike..
Nevizualno kao izvor motiva zahtijeva ukljuivanje drugih osjetila osim vida miris" okus"
opip i sluh. (a uenike djelujemo glazbom" tekstom" hranom sa izraenim okusima -slano"
slatko kiselo" gorko." cvijeem i sl. (e sugeriramo nita -npr. strah je hladne boje" a radost
tople." ve ostavljamo posve slobodan izbor djetetu kako e se izraziti. %ijekom analize
razgovaramo o emocijama i nainima likovnog izraza to je probudilo nevizualno kao
poticaj.
Likovno-kompozicijski elementi kao poticaj zapoinjemo likovnim scenarijem # likovnom
priom" stvaralakom igrom" pokretom i sl." ovisno o uiteljevoj kreativnosti Uenici
obavljaju svoj zadatak likovnim tehnikama i metodama" a tek na gotovim radovima
osvjeujemo likovne probleme prethodno potaknute likovnim scenarijemOvdje imamo
obrnuti proces od uobiajenog#likovne probleme osjeujemo na kraju procesa.Uenici u
razgovoru s uiteljem i me$usobno otkrivaju zakonitosti likovnog jezika.
3.Najava zadatka. >ako vremenski najkrai dio sata -traje svega minutu do dvije. ovo je
izrazito vaan dio sata u jednoj reenici treba jasno saeti cijelu motivaciju i objesniti to se i
kako trai od djece da rade. 5rugim rijeima" u jednoj reenici izgovaramo nastavnu jedinicu
-motiv" likovno podruje" likovnu tehniku i likovni problem." npr. danas slikamo teksture na
kori drveta akvarelom. Dednako vano traimo od jednog uenika da ponovi najavu zadatka
radi povratne in&ormacije o naoj jasnoi. ?ko jedan uenik ne moe ponoviti" pitamo nekog
drugog. ?ko ni taj nije u stanju" to je signal da vjerojatno nismo bili jasni i da valja ponoviti
najbitnije dijelove motivacije" dok djeca ne shvate to se od njih trai.
4.Realizacija (rad) Zbog vremenskog ogranienja -@9 minuta. kolskog sata likovne kulture
cijelu motivaciju treba obaviti unutar desetak minuta. ?ko se tome doda jo pet minuta za
analizu" glavni dio sata u kojem djeca trebaju zapoeti i dovriti svoje radove traje otprilike
tridesetak minuta # to je veoma malo. Uenici rade svoj posao dok ih uitelj obilazi" potie i
podsjea na likovne probleme. 6prjeavamo mogue precrtavanje od susjeda postavljanjem
alternativa-*oe li to drugaije4" ;*oe li pokuati drugom bojom4<" :azmisli o
detaljimaO<" Pripazi na kompoziciju" moe li likove i drugaije rasporediti4<. i podsjeanjem
na potrebu za samostalnim izrazom. U sluaju potrebe to e se potvrditi i valoriziranjem
ocjenom. 6ve primjedbe dajemo samo usmeno" ni sluajno ne interveniramo u djeji rad
tamo gdje se radi o stvaralakoj sposobnosti" moemo pomoi samo tamo gdje se trai
mehaniki napor.
5. Analiza i vrednovanje likovnih produkat (a kraju sata djeje radove emo izloiti na
ploi ili negdje drugdje. Zadnjih pet minuta sata s djecom provodimo analizu i vrednovanje
njihovih radova tako da moderiramo -usmjeravamo. razgovor ka njihovom o"vje&avanju
obavljenog procesa i %o!je# vi7enja predoenog. Osnovno je naelo pri tome usporedno
gledanje dvaju ili vie radovaA po emu su ova dva rada slina" po emu su razliita. Pitanja
kojima moderiramo razgovor moemo grupirati na ovaj nain
). # pitanja ostvarenosti zadatka -;0oji je bio na dananji zadatak4<" ;(a kojim radovima
su ostvareni zadaci" a na kojima nisu4<.A
/. # pitanja naina koritenja materijala -tehnike. -;0akva je razlika u upotrebi tempere na
ova dva rada4<.
# rukopis
3. # pitanja kreativnosti
# razliitosti"
# slinosti -VprepisivanjeV i ablone" stereotipi.
# likovnost
# emotivni dojam
# samoanaliza -;0oji je rad najorginalniji4<" 0oji je rad najmatovitiji4<.
3@
1eoma je vano izbjei subjektivna pitanja o ukusu -V0oji ti se rad najvie svi$a4V." ve
razgovor navodimo na objektivna analitika pitanja o izvrenosti zadatka. ?ko su se pojavile
ablone treba ih negativno valorizirati" ako treba i ocjenom" kako bi ih se pokualo
eliminirati. %reba izbjegavati strogu kritiku" a govoriti o onomu to je likovno vrijedno i
orginalno.
Uz analizu treba biti prisutno i umjetniko djelo na koje emo osvijestiti likovne elemente
koje su i sama djeca koristila u svojim radovima. %ime postaje jasnija veza me$u djelima
razliitih motiva a slinih likovnih rijei -npr. ritam nekog drvoreda renesansne slike i ritam
oblika na nekoj suvremenoj apstraktnoj slici.. U analizi emo pogledati reprodukciju i
usporediti ju s djejim radovima pitanjima to je razliito4 -motiv" tehnika" rukopis....A a to
je isto4 -likovni elementi" tj. problemi.. Uz osnovne boje" npr." prikazujemo sliku P.
*ondriana.Umjetniko djelo tako$er slui i kultiviranju pogleda i ukusa i bilo bi poeljno da
je i stalno prisutno u razredu u obliku neke kvalitetne reprodukcije.
.6. NAELA U VIZUALN+,LI0+VN+M +/;+JU I +-RAZ+VANJU
Primjereno"& "a$r*aja i me&o$e
Program rada u osnovnoj koli treba polaziti od potivanja &aza psiho&izikog razvoja djeteta"
pa valja uskladiti programe" postupke i zadatke s mogunostima djeteta.
(aelo primjerenosti odnosi se na odre$ivanje teine zadatka i metode rada. %einu zadatka
treba postaviti na stupanj iznad mogunosti djeteta . %ada bi se pobu$ivali interes i psihiki
napor" a jo uvijek izbjegli osjeaj &rustracije i neuspjeha.
A&ivan o$no" prema oo!ini
Znanje i pojmovi stvoreni na osnovi aktivnog istraivanja i doivljavanja okoline svim
osjetilima dat e bolje apstrahirane" kvalitetnije klasi&icirane i &leksibilno generalizirane
pojmove. (asuprot tomu posredan doivljaj okoline dovodi do manje vrijednih znanja. >z
toga slijedi naelo aktivnog odnosa prema okolini. %o naelo u likovnoj kulturi se
operacionalizira kroz predmetnu korelaciju i integraciju te manipulativnu i istaivaku igru.
Primjena "&e)eni' i"u"&va u &ou !iovni' a&ivno"&i
6amo teorijsko znanje o likovnom jeziku nije jedini sadraj vizualno#likovnog odgoja i
obrazovanja. 1rlo je bitno da uenici znaju primjeniti likovni jezik u vlastitom likovnom
izrazu. (ajvanije je dati djeci priliku da izraze doivljaj okoline unutar svojih mogunosti.
Uitelj treba uputiti uenika na mogue rede&iniranje" izmjenu" rekomponiranje odre$enog
rjeenja. U tu svrhu treba postavljati alternative - ;Kto jo moe uiniti4< " ;Woe li ovo
promijeniti4<" ;0amo e to smjestiti4<..(esugestivan stav uitelja " uz naznaku moguih
putova " treba voditi u slobodan ali siguran izbor i samostalnu odluku o likovnom postupku.
I#ra ao me&o$a i "&av
:azigranost" sloboda da samostalno struktuiraju vlastitu likovnu aktivnost " otvorenost za
nova likovna iskustav" znatielja" sve su to aspekti pristupa djeteta likovnom procesu i uenju.
%o su ujedno i karakteristike kreativnog procesa. Primjena igre kao metode uenja i pristupa
zadatku nastojanje je da se zadri prisutnost tih karakteristika te da ih se iskoristi kao
motivacijske i spoznajne. U motivacijskom smislu igrom se pobu$uje zanimanje i uitak u
likovnom izraavanju" otkriu i samoj aktivnost" to e dovesti do ustrajnosti i razvijanja
trajnog interesa.
39
S!o%o$a o$ uzora
*oramo odbaciti bilo kakvu vrstu precrtavanja kao potpuno nevano i nekorisno.
>zbjegavanjem imitacije" u djeteta stimuliramo samostalani" posebni pristup koji e dovesti do
orginalnog djela.
Pro*imanje in&rinzi)no# i e"&rinzi)no# (i!ja
Za djecu mla$e dobi likovna aktivnost je vanija od likovnog produkta. Uivanje u
samoj aktivnosti radi aktivnosti je primjer intrinzine motivacije" dok je uivanje u
postignutom cilju primjer ekstrinzine motivacije.
Dedno od bitnih naela u vizualno#likovnom odgoju i obrazovanju jest proimanje intrinzinog
i ekstrinzinog cilja" odnosno postupno vo$enje uenika od uivanja u samoj aktivnosti do
uivanja u postignutom cilju# likovnom djelu.
In$ivi$ua!iza(ija
U vizualno#likovnom odgoju i obrazovanju potrebno je i mogue" jo vie nego u
ostalim nastavnim predmetima" individualizirati nastavu. 1ariranje teine zadatka u skladu s
vizualno#likovnom zrelou uenika " omoguavanje izbora likovnih sadraja" metoda"
vrstalikovno#tehnikih sredstava i likovnih tehnika putovi su koji omoguavanja
individualnog razvojnog puta u skladu s uenikovim sklonostima i mogunostima. (uno je u
praksi potivati individualne razlike me$u uenicima jer emo samo tako izgraditi kolu po
mjeri djeteta.
.8. HAZE RAZVIT0A LI0+VN+; IZRAZA U /JE3E
%ijekom razvoja djejeg likovnog izraavanja istodobno tee nekoliko procesa
sazrijevanja i uenja
#proces razvijanja psihomotorike ruke" ake" prstiju i ovladavanje likovnim priborom"
# proces spoznavanja okoline i razvijanja znanja o njoj"
# proces razvijanja potreba prikazivanja okoline i sposobnosti prikazivanja okoline.
6va tri procesa me$usobno su vrsto isprepletena s razliitim naglaskom na jednom" drugom
ili treem" ovisno o djetetovom uzrastu.
(a temelju analiziranja razliitih shvaanja &aza djejeg likovnog izraavanja i
istraivanja moe se sistematizirati sljedea periodizacija razvojnih &aza djejeg likovnog
izraavanja.
). &aza izraavanja primarnim simbolima-&aza aranjaA od ). do @. god."
/. &aza izraavanja sloenim simbolima-&aza shemeA od @. do =XE. god.."
3. &aza intelektualnog realizma-od =XE. do )GX)). god.."
@. &aza vizualnog realizma- od )GX)). do )@X)9. god.."
9. &aza stvaranja likovnih pojmovnih sustava - od )@X)9. nadalje..
Haza aranja. Osnovni i najprirodniji aspekt aktivnost djeteta predkolske dobi je igra koja
treba angairati sve osjetilne organe. *ala djeca moraju sve njuiti" dirati" kuati jer svojim
osjetilima istrauju i spoznaju svijet oko sebe. >gra im je najdraa aktivnost" a kroz nju se
odvijaju i jednostavni oblici uenja. U djece se javlja interes" radoznalost" i postepeno se
razvijaju jednostavni oblici promatranja i izraavanja.
3=
Prvo razdoblje primarnih simbola poinje oko ). godine i traje do druge ili tree.
5ijete crta iz lakta" olovku grevito dri me$u prstima" a zglob se ne mie. Olovka se rijetko
die sa papira" crtanje traje oko ) minute" a najvaniji je osjeaj uivanja u samoj aktivnosti.
%emeljne &orme su toka" crta" vertikala" horizontala" dijagonala" krug" kri. 2rtanje moe
bitititrajno" udarno ili kruno. 5ijete ne imenuje svoj rad. 2rtanje je rezultat razvoja
senzomotorikih sposobnosti i potrebe za kretnjom" akcijom. Zato ne treba promatrati konani
crte" ve samu aktivnost djeteta. U ovom razdoblju djeca uivaju u svim &izikim
osjetima-dodir" zvuk" miris"pokret..
Poetkom tree godine dijete crtanje sve vie postaje kontrolirano. 5ijete zapoinje
crte bez jasne zamisli" a dodavanjem novih crta na crteu ono mijenja znaenje crtea.
Pridavanje imena crteu je velik korak u razvoju miljenja dijete poinje shvaati odnos
izme$u crta na papiru i objekta ili doga$aja iz iskustva. %o znai da crte nije vie samo
posljedica motorike radnje" ve pokuaj reprezentacije. %rogodinjak pridrava papir
slobodnom rukom" crta dvostruko due od dvogodinjaka i pravilnije dri olovku. Pojava prve
krunice ukazuje na razvoj motorike" &iniji pokreti vre se iz lakta i prstiju. 0rug je prvi
organizirani oblik" a oznaava predmet. Davlja se i prvi prikaz ovjeka" tzv. ;glavonoac< jer
dijete koristi prikaz glava#noga kao simbol. 0rug ne predstavlja glavu ve cjelinu. 5ijete ne
oponaa nego miljenjem otkriva kako neto prikazati. (a crteima nema prostora" a objekti
se raspore$uju u naizgled sluajnom poretku#konglomerat. Pri poeci izraavanja bojom
kreu od obojene crte prema obojenoj plohi. " a najradije upotrebljava intenzivne i kontrastne
boje.
Haza "'eme. (a kraju &aze izraavanja primarnim simbolima djeca daju imena crteima to
znai da uz akt crtanja nastaje i misao. U poetku crte izaziva misao" a kasnije se crta
zamiljeno. 0ad misao pokree aktivnost" dijete poinje crtati na osnovi plana.5ijete se
izraava sloenim simbolima koji su komunikacija sa samim sobom"a ne s vrnjacima i
odraslima. Uz ovjeka na crteima se pojavljuju i stvar bliske djetetu" npr. kua" drvee"
cvijee" kuni ljubimci.Uz vizualnu reprezentaciju" dodaju se simboli nevizualnih
obiljeja-urba" skakanje"plesanje" zvukovi.....6vaki se objekt ili predmet prikazuje kao
posebnost" me$u njima nema nikakva odnosa# perceptivni egocentrizam. Iigure dobivaju
uspravnost" vie ne lebde u zraku jer se javlja linija neba i tla. ,ojom se jo uvijek crta"
predmeti nemaju lokalnu boju" nego dijete boji predmet slobodnim izborom boja" npr. crveni
konj. (ajee koriste iste boje. Jovjek dobiva tijelo" ruke i noge" a kosa oznaava spol.
Jesto su predimenzionirani neki dijelovi tijela#tzv. emocionalna proporcija-ono to je djetetu
vanije crta vee nego tou stvari jest..U ovom razdoblju mogu se razviti &iksacije koje
karakteriziramo kao ablone. %a negativna pojava je posljedica pokazivanja djetetu ;kako se
crta<. 5ijete napamet naui kako ablonski nacrtati kuu" sunce" cvijet" bor" pa vie ne mora
promatrati" razmiljati" istraivati i samo pronalaziti mogua rjeenja.Pravilnim pedagokim
vo$enjem treba izbjei ablonizaciju te razvijati inovativnost" kreativnost i inventivnost.
Haza in&e!e&ua!no# rea!izma U razvoju djeteta se deava niz &izikih i duevnih promjena.
%u je vrlo bitan i proces socijalizacije. ?ko se dijete ne uspije ukljuiti u ivot i drutveno
ponaanje u razredu" ono e postati nesretno i nezadovoljno. :azdoblje razredne nastave
karakterizira poetak apstaktnog miljenja" bogatiji verbalni izraz i vea sposobnost likovnog
izraavanja. %o se razdoblje naziva i ;Zlatno doba djejeg stvaralatva< jer objedinjuje
obiljeja prethodne &aze sloenih simbola-ekspresivnost" subjektivan doivljaj" matovitost. i
sljedee &aze intelektualnog realizma-uenje likovnih pojmova" prva apstrahiranja" rjeavanje
likovnih problema.. 5ijete crta i slika na temelju znanja o predmetima. (a crteu je uoljiva
vea objektivnost u prikazivanju ivotnih sadraja" pojavljuje se pokret i prikaz ljudkog lika iz
pro&ila. ?nalitinost djetetu omoguuje da radi sloene kompozicije. 5ijete spoznaje sloenu
3E
cjelinu koja proizlazi iz kombinacije pojedinanih elemenata. U poetku obrisna linija u boji
zamjenjuje plohu" a kasnije se javlja ploni prikaz lokalnim bojama.
*oemo razlikovati neke naine likovnog izraavanja
). Tran"paren&ni priaz. 5ijete ne crta samo ono to se vidi izvana" ve i ono to se ne
vidi" ono to je unutra" npr. ne crta samo &asadu kue" ve i njezinu unutranjost.
/. Priaz a(ije u 5azama re&anja. Ponekad dijete crta svaku &azu odre$enog pokreta"
npr. ako eli prikazati udarac noge u loptu" crta nogu u svim poloajima u kojima se
noga nalazi prije udarca.
3. Emo&ivna propor(ija. 5ijete predmete ili likove koji su mu vani prikazuje znatno
veim nego to u stvari jesu.
@. Preva!jivanje o%!ia. ?ko dijete crta obitelj za stolom" okree papir kao da svaka
&igura ima svoje tlo. 6toga nam se ini da su oblici prevaljeni na tlo
9. Ra"!apanje o%!ia Ovaj nain crtanja je est u prikazu kue. Pojedinu kuu dijete
sagledava s prednje" zadnje i s bonih strana.
=. Ver&ia!na per"pe&iva- karakteristino za egipatsku umjetnost.. Prostor dijete
izraava nizanjem oblika tako da se ono to je bilo u prvom planu nalazi u donjem
dijelu slike" a to je prostorno dalje" nalazi se iznad ovog.
E. +%rnu&a per"pe&iva-gotika i bizantska umjetnost.. 5ijete kod prikazivanja prostora
i prostornih objekata iskrivljava vi$eno pa ono to je blie crta manje i obrnuto" a ono
to je dalje crta vee.
F. Po!iper"pe&iva-kubizam.. 5ijete objekt istovremeno crta svie strana" iz raznih
kutova gledanja" raznih oita i stajalita. (a crteu su neki likovi gledani odozgo"
neki u pro&ilu" a neki &rontalno.
Uenici postupno uoavaju boje i njihove kromatske i tonske vrijednosti. 6likaju
plono i nema privida volumena igrom svjetla i sjene odnosno tonskom modelacijom ili
koloristikom modulacijom. Pojavljuju se crtake" slikarske i plastike strukture i teksture
kojima se izraava gra$a predmeta i karakter povrine. Za neke uenike likovno
izraavanje predstavlja katarzu" emocionalno pranjenje pa im olakava emocionalno
sazrijevanje. Zbog svega toga ovo razdoblje nazivamo zlatnim dobom djejeg izraavanja
i stvaranja.
Haza vizua!no# rea!izma. %o je razdoblje predmetne nastave.5ijete zanemaruje znanje o
predmetima i njihovim objektivnim odnosima te crta na temelju promatranja. (a crteu
uspostavlja prividne odnose me$u predmetima. 5ijete crte gradi kao cjelinu" ne gradi ga vie
od pojedinanih dijelova. Ono postupno usvaja geometrijsku" zranu i koloristiku
perspektivu. 2rte i slika postupno gube ploni izraz" javlja se izraavanje privida volumena
tonskim slikanjem -modelacijom..
5jeca cijelog svijeta prolaze sline &aze u svom razvitku. 6toga moemo smatrati da su
&aze u djejem likovnom izraavanju univerzalne i uro$ene. *e$utim" vano je znati da
svako dijete ima svoj ritam sazrijevanja i razvoja sposobnosti pa nam ova periodizacija slui
samo kao orijentir koji nam olakava prepoznavanje i razumijevanje djejeg likovnog izraza.
3F
.:. MET+/E RA/A U VIZUALN+,LI0+VN+M +/;+JU I +-RAZ+VANJU
Pod metodom mislimo na sve naine uvo$enja uenika u svijet likovnog
stvaralatva.Pritom treba voditi rauna o djetetovoj dobi i raznolikosti likovno#kreativnih
metoda radi ireg izbora za likovnu aktivnost i za mogunost slobodnog uenikova odabira.
(astavne metode su
). ?nalitiko promatranje i analiza likovnih problema na realitetu"a potie likovno
izraavanje
/. *etoda likovnog scenarija temelji se na problemskoj situaciji. Ovdje su poticaj
likovni i kompozicijski elementi . Uitelj sam kreira scenarij u koji je ukljuena
rije" glazba" pokret" slika. U osvjetavanju likovnog jezika pomau likovni
produkti. Ovdje imamo obrnuti proces od metode analitikog promatranjaA
3. *etoda razgovora sastoji se od dijaloga izme$u uenika i uitelja ili izme$u
uenika i uenikaA
@. *etoda demonstracije ini pokazivanje svega to doivljavamo percepcijom"
9. *etoda rada s tekstom ukljuuje itanje teksta kako bismo pisani sadraj izrazili
likovno. 0od analize teksta naglaavamo dijelove koji se daju lake uprisutniti
likovnim izrazomA
=. *etoda usmenog izlaganja ukljuuje pripovijedanje" " opisivanje s naglaskom na
likovnosi" razlaganje likovne strukture"i tumaenje likovnih problema.
6peci&ine nastavne metode u likovnoj kulturi prilikom realizacije su
). gra$enje likovnim elementima" likovne elemente slaemo jedan do drugog u
razliitim smjerovimaA
/. kombiniranjem kombiniramo razliite likovne elementeA
3. variranjem obremo jedan likovni element ili motiv na razliite naineA
@. razlaganjem razlaemo gotove strukture i ponovno ih komponiramo u nove
likovne vrijednosti.
(astavne metode se u nastavnom procesu me$usobno povezuju" tj. istodobno se primjenjuje
vie nastavnih metoda ime je vizualno#likovni odgoj dinamian i kreativan.
.<. M+;U@N+ST UTJE3AJA NA LI0+VNU 0REATIVN+ST
5onedavna se stvaralatvo shvaalo kao neto rezervirano samo za odabrane
pojedince. %o shvaanje se naputa " a kreativnost se promatra kao opi ljudski potencijal.
Ovo novo gledanje otvara nova pitanja o prirodi djeje likovne kreativnosti i o mjestu
stvaralatva u okviru obrazovnog procesa uope.
Obrazovni proces bi trebao omoguiti znanja -materijalni zadaci. i sposobnosti
-&unkcionalni zadaci.. Znanje obuhvaa injenice i generalizacije" a sposobnosti miljenje
- zahvaanje odnosa i veza.. (a sustav se uglavnom bazira na znanjima.Uenici u naim
kolama dovoljno ne uvjebavaju miljenje.
D. P. 'uil&ord smatra da miljenje moe biti konvergentno -logiko zakljuivanje" traenje
tonog rjeenja. i divergentno -stvaranje novih ideja" uivanje u procesu traenja # to vie
tonih rjeenja.. 5ivergentno miljenje imaju kreativne osobe. Osobe koje koriste
konvergentno miljenje" iako inteligentne -posjeduju vjetinu miljenja. mogu biti i
netolerantne# smatraju kako postoji Vispravan i neispravan nain rjeavanja zadatkaV. Prema
tome likovna kreativnost je produkt divergentnog miljenja.
38
Osobine divergentnog miljenja prema 'uil&ordu su
). re$e5ini(ija ! nova upotreba likovnih sadraja
/. o"je&!jivo"& za pro%!eme ! sposobnost otkrivanja likovih problema
3. 5!uen&no"& ! raspolaganje bogatstvom ideja
@. ori#ina!no"& ! sposobnost da se otkriju potpuno nove ideje
9. e!a%ora(ija ! razra$ivanje originalne ideje u detalje
=. 5!e"i%i!no"& ! lako naputanje uhodanih putova
0reativnost je pristup problemu. Za proizvodnju novog djela potreban je &ond znanja i
iskustva koji omoguuje stvaranje novih spojeva. Odrednice kreativnosti su povezivanje
ranije nepovezanih stvari i djelatnost koja daje originalne produkte -neponavljanje. visoke
drutvene vrijednosti.
0reativnost je suprotna kon&ormizmu. 0on&ormizam -konY&orma" spajanje" isti oblik.
podudaran s drugima" jednolik" suglasnost s veinomA oportunizam" neimanje svog stava i
miljenja ve se preuzima stajalite -veinske. okolice. Puenje" *c 5onalds" ablone" lani
moral i emocije" ki.
U djejem likovnom izraavanju moemo vie oekivati kreativan proces" a manje
kreativan likovni produkt. (a poetku djejeg likovnog izraavanja nema povezivanja starog
iskustva u bogate nove kombinacije jer dijete ne posjeduje znanje i iskustvo odraslog ovjeka.
Ono ih u koli i ivotu tek treba stei. 5ijete prvi put uoava" otkriva i izraava otkriveno pa
je to kreativnost prvi put vi$enog i izraenog. %akva kreativnost nosi obiljeja razvojnih
stupnjeva kreativnosti o kojima govori >. %a7lor.
>rving %a7lor je razvoj kreativnosti svrstao u 9 stupnjeva prema doprinosu
orginalnosti
). rea&ivno"& "pon&ane a&ivno"&i ! samostalno izraavanje" spontani izraz
/. rea&ivno"& u"mjerene a&ivno"&i ! spontano izraavanje uz svjesno nastojanje za
poboljanjem" postizanjem <slinostiZ s realnim objektom
3. rea&ivno"& inven(ije ! opaanje i izraavanje novih likovnih odnosa
@. rea&ivno"& inova(ije ! donoenje znaajnih promjena u likovnom izrazu unoenjem
sloenijih likovno#jezinih i tehnikih mogunosti
9. rea&ivno"& "&varanja ! stvaranje potpuno novih likovno#pojmovnih sustava ! stilova.
5jeja kreativnost je de&inirana stupnjevima )." /. i 3." a djelomino @. (ajvaniji
aspekt djeje kreativnosti je priroda procesa. >z svega proizlazi da kreativnost nije znanje" niti
neto to se moe prenijeti" ve pristup problemu" nain rada" stvaralaki proces.
6tvaralaku klimu moemo njegovati nagra$ivanjem kreativnog pristupa" " izbjegavati
stvaranje osjeaja straha od neuspjeha kod uenika" poticati orginalnost i produktivno
miljenje i igranje idejama
Jesto se u nastavi naglasak daje stjecanju pojmova" a manje kreativnosti. %o je
pogreno jer se kreativni i spoznajni proces moraju nadopunjavati i zajedno razvijati. :azvoj
likovne kreativnosti treba biti dio svakog nastavnog procesa. Uitelj treba organizirati
nastavni proces tako da potakne kreativnost u uenika. 5a bi to postigao treba omoguiti
umjeno i samostalno stvaranje ideja" putem slobodne komunikacije s uenicima provjeravati
njihove ideje i likovne produkte" prihvatiti i cijeniti uenikove ideje i orginalna rjeenja" ne
podcjenjivati uenike ideje i ne oznaavati ih kao krive" poticati uenike na drukija rjeenje"
nakon zavrenog likovnog produkta omoguiti uenicima varijacije na temu-promjenom
tehnike ili rede&inicijom." istaknuti orginalno i kreativno rjeenje" te pozitivnim stavom
poticati i ostale uenike na kreativnost" omoguiti rad s raznolikim materijalom i tehnikama"
organizirati s uenicima posjete galerijama i muzejima.
@G
.=./I/A0TI0+,MET+/I0E +SN+VE ZA IZV+EENJE NASTAVE LI0+VNE
0ULTURE
Nastava likovne kulture je razmjerno speci&ina u odnosu na nastavu drugih predmetaA
zahtjeva odre$enu vjetinu i osvijetenost odre$enih pojmova. Potrebno je poznavanje
likovnog jezika i likovnih tehnika" ali i svijest o njihovoj praktinoj primjenjivosti. 6a
odgojnog stanovita" govorimo o individualnosti" zatiti od kia" stereotipa i ablona.
'ovorimo o balansiranju izme$u uenja" tj. davanja i primanja in&ormacija u obliku znanja" i
odgoju" osvjetavanju mehanizama ponaanja i njihovom ukljuivanju u vlastitu strukturu. Za
uspjeno obavljanje takve zadae potrebno je pokrenuti vlastite resurse" prenoenje takvih
vjetina trai da ih" barem donekle" i sami imamo. Praenje strune literature" promatranje i
promiljanje izloaba i likovnih umjetnina najmanji je napor koji moramo poduzeti ako smo
preuzeli odgovornost educiranja generacija narataja u tom podruju. Unutar razreda"
metodiki emo pokuati razraditi nain obrazovanja radi postizanja predvi$enih ciljeva"
zadravi na umu kako je razred iva cjelina" uvijek u promjeni i svakog sata drugaiji.
*etodikom nazivamo skupinu pravila koja vrijede u statistikom prosjeku situacijaA u
speci&inim pojedinim situacijama svaki je nastavnik preputen sebi i svojim sposobnostima
prilagodbe.
Pripremanje za nastavni sat poinje odlukom to njime elimo postii" mislei pri tome
primarno na likovne probleme. (jihovim izborom i izborom tehnike odluujemo se za motiv
koji e djecu dovesti do ispunjenja zadatka.
(adalje" odre$ujemo obrazovne zadatke
stjecanje znanja predvi$a usvajanje" prepoznavanje" razumijevanje i primjenu pojmova
likovnog jezika" likovnih i kompozicijskih elemenata" te likovnih tehnika. 5ijete dobiva
in&ormacije i o umjetnikim djelima svjetske i nacionalne batine" i ui rijei i sintakse
kojima moe vriti analizu vi$enog.
Stjecanje sposobnosti cilja na razvijanje divergentnog miljenja" kreativnosti" intelektualnih
i senzornih sposobnosti. :azvijaju se tako$er i psihomotorike sposobnosti" vjetina kontrole
ruke u izraajne svrhe" kao i psihike &unkcije koncentracija" percipiranja" empatija
-uivljavanje." pamenje" mata itd.
Odgojnim zadacima potie se pozitivan odnos prema radu" aktivnost" upornost"
samostalnost. :azvija se socijalni odnos kolegijalnosti sa drugom djecom kroz suradnju u
grupnim radovima" kao i urednost" paljivost i potovanje prema tu$im djelima.
Pri"&upamo izra$i na"&avne je$ini(e.
Odre$ujemo izvor motiva da li je vizualan -gledamo u neto i to slikamo" mrtvu prirodu
npr." ili portret" ili izmiljeni kiobran." nevizualan -osjeaji" glazba" okusi" mirisi i sl.. ili su
likovni i kompozicijski elementi izvor motiva -ples crta i toaka" ritam boja" nizovi
geometrijskih i slobodnih likova i sl.A esto se koristi likovna pria" a osvjetavanje likovnog
jezika vri se na kraju sata pri analizi kako se djetetu ne bi sugerirao nain obavljanja
zadatka.. *ogue je i kombiniranje crtanje sportaa podrazumijeva vizualan motiv -ovjek. i
nevizualan -po sjeanju ili zamiljanju..
Likovno podruje precizira radi li se o crtanju" slikanju" modeliranju i gra$enju" gra&ici ili
dizajnu.
Likovno-tenika sredstva i likovne tenike navode kojim materijalom e djeca raditi
olovka" ugljen" tu#drvce" tempera" akvarel" glina" didaktiki neoblikovan materijal -kutijice
npr.." papir" ica itd.
@)
Likovni problemi su" kako smo ve naveli" okosnica cijelog sata likovne kulture. Ukljuuju
likovne elemente -toka" crta" ploha" povrina" volumen itd.. i kompozicijske elemente
-kontrast" harmonija" ritam" ravnotea" proporcija" dominacija" jedinstvo. i motivacija mora
biti pravilno izvedena kako bi dijete dovela do ispunjenja likovnog zadatka. Dasnoa u
izraavanju likovnih problema je osiguranje od sladunjavih" kiastih i dopadljivih likovnih
radova koji esto privlae needucirane gledatelje sa snienim vrijednosnim pragovima.
Va*no nastavna jedinica sastoji se od etiri elementa ). motivaA /. likovnog problemaA 3.
likovna tehnika i @. likovnog podruja. (astavne jedinice nemaju naziveA tome je slina
najava zadatka.
Metode rada mogu biti analitiko promatranje" likovni scenarij" metoda razgovora"
demonstracije" usmenog izlaganja" rada s tekstom. U realizaciji metode su kombiniranje"
variranje" gra$enje" razlaganje.
Nain rada! promatranjem" nakon promatranja" po sjeanju" zamiljanjem" izmiljanjem.
Nastavna sredstva i pomaala sredstva su priroda" predmet" reprodukcija itd. "omagala su
ploa" kreda" dijaprojektor" televizor" gra&oskop itd.
P!an p!o)e treba predvidjeti to e sve i kako e na ploi pisati # i sama ploa mora biti
likovno estetski komponirana. 6lova moraju biti itljiva i uredna" posebno u prvom razredu
gdje djeca jo jedva sriu slova. %reba predvidjeti aplikacije i reprodukcije i njihovu &unkciju
pri analizi. %ako$er treba znati to e se maknuti sa ploe kako bi se napravilo mjesta za
izlaganje djejih radova" a to mora ostati -kao pomo pri analizi" na ploi nuno mora biti
ispisan likovni problem koji se tog sata obra$ivao" zatim motiv i reprodukcija na kojoj emo
prepoznavati te iste likovne probleme.
1?. MI0R+ I MA0R+ PLANIRANJE
+virni pro#ram -makro program. pojmovi su propisani pojmovi po razredima koji ine
materijal koji moramo predavati u nastavi to su !iovni pro%!emi.
Izve$%eni pro#ram -mikro program. je slobodan nain kako emo u praksi provesti
nastavu i metodiki objasniti propisane pojmove.
>zvedbeni program se sastoji od nastavne jedinice i meodike realizacije.
Na"&avnu je$ini(u ine motiv" likovni problem" lik. podruje" lik. tehnika.
Me&o$i)u rea!iza(iju ine nain rada" oblici rada" metode rada.
Primjer predloenog mikro programa autora 'rguri # Dakubin.
Primjer predloenog programa -Wuzjak. s upotrebljenim (je!inama # zajednikim pojmovima
za vie nastavnih jedinica.
(pr.
Unutar jednog mjeseca cjelina je boja.
). tjedan likovni problem su osnovne boje.
/. tjedan likovni problem su tonovi boja
3. tjedan likovni problem je istoa boje
@. tjedan likovni problem je komplementarni kontrast boja.
*otivi i tehnike se odabiru posve proizvoljno.
Primjeri nastavnih programa i jedinica.
@/
0ada sami izra$ujemo godinji mikroprogram -to je poeljnije od koritenja gotovih planova
zbog mogunosti prilagodbe gradivu drugih predmeta i pojedinom razredu. poeljno je
krenuti od cjelina. 2jeline su elementi vizualnog jezika -linija" boja" ritam" ravnotea....A
svakom mjesecu dodijelimo jednu cjelinu" tj. likovni pojam. Zatim taj pojam ralanjujemo
kroz likovne probleme na etiri radna tjedna -primjer cjelina#bojaA lik. problemi # ). tjedan
primarne boje" /. tjedan izvedene boje" 3. tjedan komplementarni kontrasti" @. tjedan
kromatsko#akromatski kontrast.. Zatim traimo motive" pazei da unutar dva#tri mjeseca
pokrijemo sve vrste motiva" sva likovna podruja i sve oblike rada. Ove cjeline poeljno je
strukturalno korelirati i s drugim predmetima ime se bitno ubrzava uenje pojmovnika svih
predmeta.
@3