ARHITEKTURA

intervju
ARHITEKT ZLATKO UGLJEN _ U TRAGANJU ZA
TRANSCENDENTNIM
Intervju sa akade!k" Z#atk" U$#jen"% &"v"d" "n"$ra'!je Arhitekt
Zlatko Ugljen% Me(unard"na $a#er!ja &"rtreta% Tu)#a% *++*,% -+.*/ 0% */1
str,% tvrd! uve)% 2"sansk! 31++ kn4
razgovarao: Alen uni
________________________________________________________________________
Zlatko Ugljen roen je 1929. u Mostaru. Diplomirao je 1958. godine na Arite!tons!om
odsje!u "eni#!og $a!ulteta u %arajevu& gdje je dugogodi'nji nastavni!( od 2))1. godine
je pro$esor emeritus Arite!tons!og $a!ulteta i A!ademije li!ovni umjetnosti u
%arajevu. *edovni je #lan A!ademije nau!a i umjetnosti +i,& dopisni je #lan ,rvats!e
a!ademije znanosti i umjetnosti te %lovens!e a!ademije znanosti in umetnosti.
-roje!tirao je pre!o 2)) graevina& meu !ojima su mnoge realizirane u duu totalnog
dizajna.
___________________________________________________________________________
5r"jekt6 Vaa monografija, izdana prije deset godina, tek nedavno je postaa
dostupna na !rvatskom tr"itu, no nije izgu#ia na aktuanosti jer je na
reprezentativan na$in o#jedinia niz Vai! iznimni! projekata% &e'u njima se
pose#no isti$u jednako uspjeno projektirane i (rkve, i d"amije%%% kako Vam je to
uspijevao i otkud ta nagaena zaokupjenost upravo reigijskom ar!itekturom)
U$#jen6 *akrani o#jekti, kao ni jedna druga vrsta ar!itekture, imaju spe(ifi$nu
du!ovnu per(ep(iju% Ta $injeni(a mo"e #iti vro poti(ajna, za mene i reaksiraju+a
u traganju za trans(endentnim,
&o"ete si priutiti znatno iri !orizont, manje prinude uo#i$ajenoga, egzaktnog%
-ose#no kada pravite odre'eni otkon od dogmati$nog% Tu zamamnost otkrio sam
po$etkom sedamdeseti! godina proog stoje+a kada, skoro paraeno, radim idejni
projekt za .atoli#!u !atedralu u &ostaru i +ijelu d/amiju u Visokom% .tkrivam tada
kako se sa svjetom i magijom sjena mo"e /kesati/ prostor sintetiziraju+i fizi$ko i
metafizi$ko, grade+i trans(endentnost od emfaze numinoznog% Impus je doista
jedinstven% 0io da se radi o isamskoj ii kr+anskoj #ogomoji, idem istim putem 1
gradim prostor du!ovnog smiraja% A, koiko znam, svaka #ogomoja te"i upravo
tome spe(ifi$nom senzi#iitetu%
5r"jekt6 *tvarai ste u vrijeme /preokreta/ na svjetskoj ar!itektonskoj s(eni, s
tranzi(ijom moderne u postmodernu 231i!, 431i!% Kako ste u svome radu #aansirai
izme'u ti! dvaju ar!itektonski! prosedea, s o#zirom da se u pojedinim Vaim
projektima $itaju i $isti #ijei modernisti$ki voumeni, i ikovna inkina(ije ka
regionaizmu i gotovo skuptorskom modeiranju korpusa zgrade i oso#iti! detaja)
U$#jen6 -ristup ugavnom ovisi o zna$ajkama okaiteta% Ukoiko je prostor nosio
auru tradi(ionanog, osanjao sam se na su"ivot prekovremenski! vrijednosti
tradi(ije 1 dake, du!a mjesta, du!a vremena i interesa o$uvanja zate$enog
identiteta% Tu se, naravno, postavja pitanje nji!ove koopta(ije 1 nji!ovog
suzvu$ja% Kako ostvariti nji!ovu supementarnost) Koristio sam metodu
priago'avanja% 5astojao sam iz graditejske #atine (rpiti poruke koji mogu
pomo+i (itiranju tradi(ije u du!u unutarnjeg vitaiteta, da iz do#roga starog,
iskija do#ro novo%
Tamo gdje zate$enosti tradi(ijom nema, manje je rizika da upovite u fokorne
vode% .sje+ate se so#odnijim #aviti se univerzanim pristupom, imperativima
vremena, vie ste pod utje(ajem asonan(i svjetski! z#ivanja u ikovnim
umjetnostima i, oso#ito, oni! te!nooki!%
U prvom je su$aju opasnost od zapadanja u fokor6 ovdje 7 mogu+a zaga'enost,
epigonstvom momentani! trendova% *vakako, tu je uvijek #izina za#uda% *ada mi
se $ini da su danas, kao nikada do sada, ipak, najve+i pro#em kijenti%
5r"jekt6 Tko je #io Va ar!itektonski uzor, netko tko Vam je po senzi#itetu za
ar!itekturu pose#no #izak) Imai ste priike sura'ivati s jakim autorskim
oso#nostima 1 "ivjei ste kod 8urja 5eid!ardta u *arajevu, va"nu uogu za Vas je
imao i profesor 8a!ie 9in(i%%%
U$#jen6 Kao srednjokoa( "ivio sam, stje(ajem okonosti, izvjesno vrijeme u
o#iteji ar!itekte 5eid!ardta% To je, ustvari, #io moj prvi susret sa ar!itekturom%
*vakodnevno sam gedao tada za mene $udne (rte"e, makete, koa"e o kojima je
prof% 5eid!ardt s us!i+enjem govorio% Tek kasnije s!vatio sam da je to #io vrijedan
impus za moje #avjenje ar!itekturom%
.snovne smjerni(e u dajoj suradnji s prof% 5eid!ardtom otkrie su mi ona iskrita u
kojima su se javia traganja za sim#iozom regionanoga i univerzanog% I to oso#ito
onda kada su u pitanju interesi za dijaogom sa zate$enim prirodnim vaerima%
5r"jekt6 Upravo je 5eid!ardt :;23% izradio projekt d"amije na *re#rnjaku u
<agre#u =u suradnji s >"emaom ?ei+em@, koja na"aost nije reaizirana% 0udu+i da
u svojim projektima nagaeno ua"ete u povezivanje kontekstuanog, regionanog,
kako #iste Vi danas reagirai pri izradi projekta d"amije u <agre#u, u posve
druga$ijem konfesionanom okru"ju od onoga u 0osni)
U$#jen6 Teko mi je konkretnije odgovoriti na ovo pitanje, jer ne poznajem do#ro
okaitet *re#rnjaka% &e'utim, moram re+i da mi je "ao da nije reaiziran
5eid!ardtov prvi projekt, koji je ti! godina radio sa ?ei+em% Ateta je to za ikovnu
kuturu Hrvatske, da nije ostavio jo jedan trag%
* o#zirom da se radi o sedamdesetim godinama, vjerojatno, #i moj pristup #io, a i
danas je, kao kada sam projektirao +ijelu d/amiju u Visokom 7 univerzaniji,
apstraktniji, sa tiim, diskretnijim prizvukom tradi(ije% Ako sada uop+e ima smisa
izjanjavati se i =d@o"ivjavati tu situa(iju,
5r"jekt6 U monografiji su svi projekti popra+eni omanjim kompjuterskim ski(ama
koje pojanjavaju kon(ept svake gra'evine% -rojektirate i zaista na takav
anaiti$ki na$in 1 kroz detajne studije voumena, na$ina gradnje u okoini, odnosa
prema svjetu, pogedu%%%)
U$#jen6 *ki(e, anaize, radne makete, prirodno uvijek pret!ode osmijavanju
kona$ne oduke% 8a preferiram radnu maketu% To je, svakako, najzanimjiviji period
u ovom pro(esu% -romjenjivi je to tok, treperav, os(iiraju+i u vedrini od us!i+enja
do razo$arenje i #a(anja u ko% Kao, uostaom, u svakom drugom istra"ivanju i
otkrivanju% HenrB &oor je tu avanturu ijepo okarakterizirao% -okuat +u je
parafrazirati 7 samo reaiza(ija mo"e potvrditi da i naa ideja ima pravu vrijednost
ii je to tek naa utvara%
U graditejstvu, naravno, nema otkanjanja za#uda 7 u reaiziranoj /kona$ni(i/% U
ostaim ikovnim umjetnostima to je e"ernije% Rekao #i! da je to jedna od
zna$ajniji! osnovni! razika izme'u ar!itekture i drugi! vizuani! umjetnosti%
5r"jekt6 Kako je doo do neki! Vai! zaista nesvakidanji! projekata 1 poput
-rin#eve reziden0ije u A#u >!a#iju ii ,otela +etleem u 0ete!emu 1 s kojima #i
se danas mogi po!vaiti samo svjetski eta#irani ar!itekti)
U$#jen6 ,otel +etleem prvonagra'eni je rad na pozivnom natje$aju koji, koiko
znam, nije izveden% Radio sam samo idejni projekt% -rin#eva pala#a sa nizom
prate+i! o#jekata, narud"#a je kijenta koja je, tako'er, zavria sa idejnim
projektom% Ato je daje #io, ne znam,
5r"jekt6 -ratite i !rvatsku ar!itektonsku s(enu, koga #iste mogi izdvojiti od
potvr'eni! /kasika/, ii od korifeja nove uspjene ar!itekture kod nas)
U$#jen6 >oista i! je mnogo i $ine ve+i i #ogatiji prosjek /#ivi! 8ugosavija/% -ratio
sam i! od :;C4% preko tada jedinoga stru$nog $asopisa u dr"avi 1 DAr!itektura i
ur#anizamE% Kod !rvatski! ar!itekata uvijek je prisutna nji!ova europska
per(ep(ija, za raziku od neki! drugi! regija% &nogo toga sam, osim od 5eid!ardta,
otkrivao kod *tri"i+a, Kauzari+a, Turine, .strogovi+a, Viti+a, Aegvi+a, Ri(!tera i
drugi!% -ratio sam nji!ove projekte i reaiza(ije i edu(irao se% To je, doista, ve+ u
pora+ju, zapadnoeuropska ar!itektura, izuzetno vrijedan nastavak trideseti!
godina%
I danas ta koa, sa svojim 'a(ima 1 mnogo i! je, mo"da #i! pogrijeio pa radije
ne+u na#rajati 1 dr"i vro visoko upravo taj europski rejting% &oram re+i da me
oduevjavaju nji!ova djea%
5r"jekt6 0udu+i da je povod ovome razgovoru Vaa monografija koju i u Hrvatskoj
smatramo va"nom ar!itektonskom pu#ika(ijom, pitao #i! Vas koja je knjiga Vama
najdra"a, $emu se vra+ate, to trenutno $itate)
U$#jen6 Knjiga koju sam nedavno pro$itao sa veikim zanimanjem i zadovojstvom,
knjiga je prof% Fmega$a D.d 0a(!a do 0au!ausaE% ?esto se vra+am na Kunderu i Ivu
Andri+a%
5r"jekt6 .stvarii ste veiki #roj projekata, to izvedeni!, to nereaizirani!, ai
jeste i se ikada #avii ar!itektonskom teorijom, pisanom rije$i u stru(i) &isite i
da je vjetina pisanja va"an dio ar!itektova razvoja)
U$#jen6 5isam se naro$ito #avio ar!itektonskom teorijom, osim kratki! izeta%
5aravno, misim da je vro va"na, kako ka"ete, vjetina pisanja teoretski! radova iz
podru$ja ar!itekture% Kod nas je, $ini se, #ia prii$no zapostavjena u odnosu na
ostae ikovne umjetnosti, to je mo"da i prirodno% A upozoravaju+a kritika mo"e
mnogo toga izvesti na pravi put 1 kako nas ar!itekte, tako i kijente%
5r"jekt6 I za kraj, koji Vam je najdra"i nereaizirani projekt)
U$#jen6 Katoi$ka katedraa u &ostaru i jedan manji drveni o#jekt na kutnom
okaitetu srednjevjekovnoga #osanskoga grada 0o#ov(a, stonoga grada #osanski!
krajeva% <a ovaj projekt nekako sam #io pose#no vezan% Tu sam se upustio u
njegovo rjeavanje, skoro potpuno, preko niza radni! maketa% Tre#a vidjeti taj
okaitet,% .supnuti ste tim dramati$nim patoom i iti(om na kojoj je on tre#ao
#iti impostiran%