Professional Documents
Culture Documents
Živeti Zdravije
Živeti Zdravije
Broj
cena 59 din.
Zasto je prof. Spomenka izabrala vipasanu
Decembar
2011
+
Makrobioticke slagalice
Zdraviji recepti
Zdravija ishrana za pocetnike
Tema broja
Vladimir Holodkov: Prvo: pronadimo matricu tegoba!
Broj
cena
www.zdravzivot.com
31
Vladimir Cobic:
Sta su lekari
a sta
zdravstveni
radnici
Sreli ste cudne
homeopate?
Mozda su
to ovi...
ZAVISNI
i kako da
ne budemo
OD CEGA SMO
NOVO!
Sedmodnevni
DETOKS
Nazarov!!!
...leci
stitnu zlezdu
...hata joga krije
Ako pre
treninga jedemo
ugljene hidrate
sprecicemo
metabolizam
masti!
Jedan pogled na brdo zvano Zavisnost
A
ko se seate, ve smo se dogovorili da ni u emu ne treba preterivati. Pa ni u proglaavanju
sebe ili nekoga - zavisnim.
Treba imati meru i u merenju.
Treba osvestiti to kada, zbog neega ili nekoga, oseamo neku teskobu ili pritisak, ili napetost,
nervozu - ako neega ili nekoga trenutno nema. Naravno, namee se i pitanje da li je to to smo
npr. trenutno napeti rezultat injenice da vie nemamo nijednu cigaretu, a pua smo, ili smo
napeti zbog nekog dubljeg problema, koji se samo pojaava zavisnou od cigareta?
Da, zavisnosti su uglavnom samo vrh ledenog brega naih nagomilanih problema. Ima tu kojeega:
teskoba, strahova, briga, mrnje, zavisti... A neretko je ak i sve to to smo nabrojali u neijem srcu i
umu. Pa je ienje tolike koliine toksina veoma, veoma zahtevan posao.
Nipoto uzaludan!!!
Nikada nije kasno da ponemo sa ienjem, tj. pospremanjem nae due. to je nuni preduslov za
- oslobaanje od zavisnosti. Za poetak, zgodno je da osvestimo, tj. sami dijagnostikujemo, zbog ega
smo dospeli u stanje zavisnosti. Najvei broj nas to moe, bilo samostalno, bilo uz neiju strunu pomo.
Nekome e biti dovoljna pomo savremenih svetovnih pastira, poznatijih pod imenom lajf koui, dok e drugima biti neophodna i
adekvatna podrka psihoterapeuta.
Ne treba tu povlaiti otre i grube granice.
Nekome je, da bi pobedio zavisnost od cigareta, dovoljan i susret sa duhovnim licem, koje e mu svojom mudrom porukom baciti svetlo na
sutinu problema tog poroka, dok e drugima biti nedovoljno ne samo to, nego i tota to je ogromnom broju drugih bilo sasvim dovoljno.
U pogledu na zavisnost postoji i jedno brdo koje nam zaklanja pogled na problem, a koje nastaje od fenomena zatrpavanja. Sklo-
ni smo da se, zbog neodlunosti, nemoi, straha od suoavanja sa istinom, sa problemom, zatrpavamo brdom neega: cigareta,
alkohola, hrane, seksa...
Koliko brdo smo u stanju da napravimo? Pa, jasno je da je to u relaciji sa veliinom problema. Dakle, to je - proporcionalna rabota.
Tj. to je problem u naim oima vei, makar on u sutini i ne bio tako veliki, nae brdo je sve blie dimenzijama planine. Hoete
jedan ilustrativan primer?
Mog druga je prevarila ena. Pa ju je ostavio. Iako ju je mnogo voleo. Toliko je taj problem prevare narastao u njegovom
umu i srcu da kod njega vie nije bilo nikakvih ansi za novu ljubav. Od tada, on se neprestano zatrpava reckama.
Da, u pitanju je seks. Ogromne koliine seksa, brdo veliko kao planina, koje gotovo svakog dana naraste za po jednu ili vie
recki, njemu je postao modus vivendi.
I sve to mu zamirie na ljubav, makar to bili i seminari, radionice i sl. koji razvijaju oseanja bezuslovne, iste ljubavi, a na koje ga
uzaludno dozivam, on oseti svojim istananim njuhom povreenog ega, i odbaci.
I nastavi da propoveda svoju novu veru.
Sigurno se pitate da li verujem u to da li moe da se oslobodi ove zavisnosti. Naravno da verujem. Sve je to samo pitanje
odgovarajueg recepta, stimulansa, vibracije koja e pokrenuti njegov proces samoisceljenja.
Pa, ne bi daba u naim razgovorima pominjao manastir kao mesto koje ga mnogo privlai... Ne, ne mislim da je to jedino reenje za
njegov problem. Ali verujem da je to odlian putokaz za njegov put ka Svetlosti.
U to ime,
iveli!
G.K.
urednik@zdravzivot.com
Izdava: Macrobiotic prom, Beograd
Urednik: Goran Koji; Dizajn: Milan Zindovi
Lektor: Goran Boji; Novinar: Biljana Vlatkovi
Struni saradnici:
prof. dr Stania Stojiljkovi, dr Slobodanka Babi,
dr Nina Bulaji, Vladimir obi, Ljiljana Stefanovi,
prof. dr Vladimir Jorga, Marina Mlinari, dr Igor etojevi
tampa: Politika A.D., Beograd
Marketing: Agencija IEA, Beograd
Distribucija: Global press, Beograd;
Macrobiotic prom, Beograd
U asopisu neemo objavljivati oglase i PR tekstove koji nisu
u skladu sa ureivakom koncepcijom.
asopis iveti zdravije...
11000 Beograd, Brae Miladinov 10
e-mail: redakcija@zdravzivot.com
Telefon: 011/38-36-436
Radno vreme, radnim danima, od 9 do 16.
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Narodna biblioteka Srbije, Beograd
614
ZDRAVIJE : va informator za zdravije ivljenje /
urednik Goran Koji. - [2009], br. 1- . - Zemun
(Palmira Toljatija 64/29): Macrobiotic prom,
[2009]- (Beograd : Politika A.D.). - 26 cm
Meseno.
Varijantni naslov od br. 16 (2010)
iveti zdravije
ISSN 1821-1712 = Zdravije
COBISS.SR-ID 167413260
makrobiotike
slagalice
Na slovo, na slovo...
Abeceda makrobiotike trei deo
U prethodna dva broja objavili smo dva dela abecede makrobiotike, zakljuno sa prvim delom pojmova na slovo - k.
Predstavljanje najvanijih makrobiotikih pojmova smatramo vanim jer je sve vie proizvoda koji svojim imenima zbu-
njuju kupce u prodavnicama zdravije hrane. Evo nastavka pregleda tih pojmova...
Kelp Velika porodica morskih algi slina kombu algi, a raste u severnom okeanskom pojasu
Kinako Preno sojino brano
Kin-i Ljuti kineski ukiseljeni kupus, popularan u Koreji
Kinpira Nain kuvanja korenastog povra pirjanjem, dodavanjem malo vode i zainjavanjem na kraju tamarijem
Klica Embrion zrna itarica, koji se odstranjuje savremenim ranisanjem
Kni Komad testa punjen povrem ili drugim sastojcima i peen ili pren; tradicionalno jevrejsko jelo
Koi itarica kojoj je usaena bakterija; koristi se za pravljenje fermentisane hrane kao to je miso
Kombu iroka, debela i tamna morska alga; koristi se u supama, kao zasebno jelo ili sa itaricama i mahunarkama
Kukia aj Starije granice i lie grma aja
Kuzu Beli skrob pravljen od divlje loze, koristi se u kuvanju, za zgunjavanje i za lekovite napitke
Laver kotska alga slina nori algi
Lokvanj Koren vodenog lokvanja, smee kore, upljikave unutranjosti, koristi se u mnogim jelima i priprema-
nju lekovitih napitaka
Maifun Rezanci od pirinanog brana
Maki-sui Nain pripreme suija kada se pirina zamota u nori algu, a u pirina se stavljaju povre, riba i druge
namirnice; ree se na kolutie
Makrobiotika Dolazi od grkih rei za veliki ili dug ivot; nain ivota prema najirem moguem gleditu, beskona-
an red univerzuma; primena makrobiotike ukljuuje shvatanje i praktikovanje tog reda svaki dan, to
ukljuuje biranje i pripremu, nain kuvanja i jedenja, a i orijentaciju svesti
Masa Kukuruzno testo za pravljenje arepa i drugih junoamerikih jela
Mekabu Koren morske alge vakame
Mekinje Spoljanji sloj itarice uklonjen zajedno sa klicom pri ranisanju u belo brano ili beli pirina; moe se
koristiti za kiseljenje i ukraavanje
Meridijan Kanal elektromagnetske energije koja po tradicionalnoj istonjakoj medicini cirkulie telom
Mirin Slatko vino za kuvanje, napravljeno od slatkog pirina
Miso Fermentisana pasta od soje, morske soli i obino pirina ili jema; koristi se u supama, varivima, nama-
zima i kao zain; slatko-slanog ukusa
Moi Pogaice od kuvanog, samlevenog pirina
Kinako Kombu Mekabu Miso
Makrobiotika - za neupuene
Makriobiotika ishrana se esto povezuje sa dijetom, listom (ne)poeljnih namirnica, ali ona je mnogo vie od
toga. Ona je sveobuhvatni, holistiki pristup kako ishrani, tako i ivotu. Verovatno mnogi od vas i znaju dosta o
makrobiotici, ali evo nekoliko osnovnih crta, za neupuene.
I
ako pojam makrobiotike potie jo iz stare Grke i vreme-
na Hipokrata (re "makrobiotika" na grkom znai dug ili
dobar ivot), savremena makrobiotika, svojevrsna kombi-
nacija zen budizma i zapadnjakog vegetarijanskog naina
ishrane, dola je iz Japana.
Makrobiotika ishrana podrazumeva balansiranje ishrane pre
svega jin i jang principom, to jest na osnovu ukusa namirnica: jin
hrana je, na primer, hladna, slatka i pasivna, dok je jang hrana -
vrua, slana, i agresivna.
Neka hrana je, po makrobiotici, zabranjena i iz drugih ra-
zloga. Recimo, zbog toga to sadri prikrivene toksine, pa se
samim tim ne uklapa u zen nain ishrane.
Na makrobiotikom meniju se u osnovi nalaze itarice, povr-
e, fermentisana soja, oplemenjeni malim koliinama semenki,
kotunjavog voa i obinog voa. Oni koji se hrane makrobi-
otiki su i pobornici organski gajenih namirnica, kao i tra-
dicionalnog pripremanja hrane, kao to je kuvanje u vodi,
kuvanje na pari, peenje, kratko prenje...
Makrobiotika je, po svedoenju mnogih izleenih ljudi, i nain
borbe protiv kancera, ali i niza hroninih oboljenja.
Ako ste raspoloeni da pokuate sa makrobiotikom, ne
ishranom, ve nainom ivota, konsultujte se sa strunja-
kom, ili knjigom koju je napisao strunjak.
Na makrobiotikom ruku
Pripremate ruak za drage goste, ali ne bilo kakav, ve prema
makrobiotikim principima. Sigurno ve znate da je osnova
makrobiotike ishrane integralna itarica, pa pripremite
malo organskog smeeg pirina; ili, dostojnu zamenu za to
mogu predstavljati jeam, proso ili heljda. Garnirajte povr-
em koje ete klasino pripremiti uz umereni dodatak nerani-
sanog biljnog, hladno ceenog ulja koje e isto tako kvalitetno
zainiti i sveu salatu. Volite turiju?
Nema problema, makrobiotika voli kisele krastavce, ali paljivo
i znalaki ukiseljene. Nikakvi konzervansi tu ne dolaze u obzir.
Ako elite da iznenadite goste kakvim novitetom, umesto
kupusa, kelja i poznatog zelenia, rado odaberite bokoj,
kineski kupus, a zainite vlascem i celerom. Za malo jau
porciju odaberite azuki pasulj ili soivo, preko kojih zgodno idu
vakame, nori ili arame, koje ste ve pronali u prodavnici zdravije
hrane. Dragom gostu servirajte pored i malo tofua i tempe-
ha, tek da oseti ar i svu specinost makrobiotike.
Vino uz jelo? Ne dolazi u obzir, jer ovaj ruak je za dugotrajno,
a ne kratkotrono uivanje organizma. Zato ga umesto vina,
zalijte bana ajem ili ajem od peenog jema.
Srpska makrobiotika u skladu sa osnovnim makrobioti-
kim postulatima favorizuje sezonske plodove iz regiona, pa
tako za dezert nikako nee biti mesta kolau od ananasa ili
banane, ali kola od, recimo, suenog voa ili onaj sa sveim
jabukama, ljivama i krukama bie pravi preporuljivi deli-
kates za kraj. Da makrobiotiki zasladite.
Makrobiotika alkalizuje na organizam
Za dovoenje pH vrednosti organizma u ravnoteu, makrobio-
tika nudi karakteristino iroku lepezu namirnica. Ovde ne tre-
ba zaboraviti na izuzetnu mo alkalizovanja koju imaju agar
agar, paprika, celer... Zatim, suve smokve, biljni ajevi, kudzu
koren, limun, limeta, mango, dinja, papaja, potoarka, perun,
alge, groe i gomaio (zain od morske soli i peenog susama).
Na trpezi su svakako preporuljive i druge makrobiotike po-
slastice, poput vlasca i mladog luka, koji se mogu ak piti u obli-
ku aja; te daikon rotkva, koja e ekasno razlagati masnoe u
telu, koren maslaka, iz neprskane bate i znalaki pripremljen
da revitalizuje i ojaa eludac i creva, te integralni pirina.
Zato treba rei odluno ne belom eeru? Osim to zna-
ajno slabi telo uzrokujui pojaanu kiselost u organizmu,
izmeu ostalog, izvlai grupu vitamina B koji su inae po-
trebni za apsorpciju kalcijuma. Takoe, on slabi imunolo-
ki sistem neutralisanjem belih krvnih zrnaca, koja onda
imaju smanjenu mo da nas oslobaaju bakterija nego to
bi je inae imale
5
makrobiotike
slagalice
Snalazite li se u makrobitikom svetu?
Znamo li i neke druge osim japanskih algi?
Daleke roake naeg povra
Hlorote su zelene alge. Porodica hlorota obuhvata 450 rodova sa 7.000 vrsta. U poreenju sa drugim algama njihova
raznolikost je daleko vea, a upotrebljivost u ishrani i leenju je ogromna.
6
zdravije...
za poetnike
A
lge hlorote su meu najstarijim
organizmima na Zemlji. Prema fo-
silnim tragovima, prve hlorote su
se pojavile pre vie od 2 milijarde godina.
Veruje se da su upravo ove alge najblie
roake zelenim biljkama na kopnu.
Kao i druge alge, hlorote su vaan izvor
ishrane za morske ivotinje biljojede, kao
to su ribe, rakovi i morski puevi. Hloro-
te su tradicionalna hrana irom sveta,
a ponajvie u nekim delovima Meksika
i centralne Afrike. Onde se u dananje
vreme sve vie uzgajaju i u komercijalne
svrhe, a na tritu pojavljuju kao visoko-
proteinski dodatak ishrani.
Kalcijuma 26 puta vie
od kravljeg mleka
Hlorote su sline kopnenim biljkama
na mnogo naina. Sadre hlorol A,
hlorol B, alfa karotin, beta karotin i
ksantol, koji pomau u fotosintezi.
Zid elije sadri celulozu i pektine.
Hlorote su izvor blagotvornih tohe-
mikalija. Takoe, imaju znaajnu kolii-
nu proteina, esencijalnih aminokiselina,
esencijalnih masnih kiselina, hlorola,
karotinoida ukljuujui beta karotin, vita-
mina, minerala, jedinstvenih pigmenata i
polisaharida.
Hlorote su veoma bogate i vitami-
nom D i GLK (gamalinoleinska kiselina)
i sadre svih devet esencijalnih amino-
kiselina. Veoma su bogate prirodnim
belanevinama, zapravo mnogo boga-
tije nego - govedina. Sadre 26 puta vie
kalcijuma nego mleko i dobar su izvor ni-
jacina i fosfora. Hlorote, kao hrana, ima-
ju veoma dug rok trajanja.
Pa su jo i probiotici
Hlorote takoe sadre probiotska jedi-
njenja koja poboljavaju opte zdravlje
kroz ouvanje rezidentne crevne mikro-
ore, posebno mlenih kiselih bacila i
bidobakterija, i smanjenje nivoa gljivice
kandide (Candida albicans).
Istraivai su takoe otkrili da hlorote
proizvode i imunostimulativni efekat, tako
to poboljavaju otpornost ljudi, sisara, pe-
radi i riba na infekcije, stimuliui proizvod-
nju antitela, citokina, makrofaga, T i B elija.
Ekasne u leenju jetre
Leenje 60 pacijenata sa hroninim di-
fuznim poremeajima jetre ukazuju na
kliniko-laboratorijski uinak hlorota
u prevenciji oteenja jetre.
Sulfolipidi iz hlorota su dokazani i kao
aktivni protiv HIV-a, a cela biomasa hlo-
rota kao aktivna protiv virusa herpesa,
citomegalovirusa, kao i virusa gripa.
Povoljno dejstvo ekstrakata hlorota
je potvreno i u smanjenju holesterola,
spreavanju razvoja i u prevenciji aler-
gijskih reakcija, ukljuujui analakse.
Pigment beta karotin, koji se nalazi u
hlorotama, dokazana je podrka u le-
enju raka
Umanjuju efekte
globalnog zagrevanja
U januaru 2009. istraivai su obja-
vili da zelene alge mogu da igraju
znaajnu ulogu u smanjivanju glo-
balnog zagrevanja. Dok se led na
morima topi, gvoe ulazi u okean.
Ovo ubrzava rast algi, koje apsor-
buju ugljen-dioksid, to moe smanji-
ti efekte globalnog zagrevanja.
Tradicionalna upotreba
zelenih algi:
Kod nedostatka aminokiselina
Kod alergija
Protiv analaksi
Antibakterijsko dejstvo
Antivirusno dejstvo
Protiv gljivinih oboljenja
Protiv upala
Antioksidantno dejstvo
Za regeneraciju
Za smanjenje holesterola
Za ienje organizma (detoksikaciju)
Kod nedostatka minerala
Nutritivni znaaj
Kao izvor proteina
Kao izvor vitamina
Bolji vam je gi (maslo), nego puter