VIJESTI

255
SLOVO 63 (2013)
skoga sabora Opine Moenika
Draga u suradnji sa Staroslavenskim
institutom iz Zagreba, Arhivom
Hrvatske akademije znanosti i umjet-
nosti, Hrvatskim dravnim arhivom u
Zagrebu, Dravnim arhivom u Pazinu,
Dravnim arhivom u Rijeci i Udrugom
Jenio Sisolski iz Brsea. Izloba je na
16 plakata predstavila izbor iz sauva-
nih brsekih i moenikih glagoljskih
spomenika, pa su tako prikazani neki
od epigrafskih spomenika, dva spome-
nika javnoga prava (Koljaki razvod
iz 1395. godine i Moeniki urbar iz
1622. godine), nekoliko privatnoprav-
nih dokumenata (isprava) i gombiev
zbornik iz 16. stoljea kao reprezenta-
tivna zbirka srednjovjekovnih knjiev-
nih tekstova iji je najmlai dio, kako
se pokazalo u novije vrijeme, prepisan
u Moenicama. Autorica je tekstova
izlobe Sandra Sudec, a dizajn plakata
potpisuje Maja Frankovi.
Na otvorenju izlobe okupljene su
u ime domaina pozdravili gradona-
elnik oprona Fodor Tams, saborski
zastupnik grada oprona Matija Firtl,
predsjednik Hrvatske samouprave
Grada oprona Ferenc Payrits (Franjo
Pajri), a u ime hrvatskih suorgani-
zatora naelnik Opine Moenika
Draga Ratko Salamon i lanica pred-
sjednitva Katedre akavskoga sabo-
ra Opine Moenika Draga Elena
Rudan. Izlobu je otvorio veleposla-
nik Republike Hrvatske u Republici
Maarskoj Gordan Grli Radman.
Nakon otvorenja uslijedila su prigod-
na izlaganja vezana uz teme izlobe:
Sandra Sudec iz Staroslavenskoga insti-
tuta izvijestila je o Glagoljici u okolici
Moenike Drage, a Alojz Jembrih s
Hrvatskih studija Sveuilita u Zagrebu
o Urakoj tiskari i glagoljskim knjiga-
ma.
SANDRA SUDEC
TREOREDSKA GLAGOLJAKA TRADICIJA
U EUROPSKOM KONTEKSTU
Meunarodni znanstveni skup Treoredska glagoljaka tradicija u europskom
kontekstu (Zagreb, 27. i 28. rujna 2013.)
U Zagrebu je 27. i 28. rujna 2013.
odran Meunarodni znanstveni skup
Treoredska glagoljaka tradicija u
europskom kontekstu. Izravan povod
bila je proslava 1150. godinjice mi-
sije sv. irila i Metoda u Moravskoj
(863.2013.) koja se 2013. sveano
obiljeavala irom slavenskoga svijeta.
Sa eljom njezina dostojna obiljeava-
nja i u Hrvatskoj, Treoredska se gla-
goljaka tradicija u europskom kontek-
stu nadovezala na svijetli trag koji su
Sveta Braa ostavila u naim krajevima
zahvaljujui glagoljici i staroslaven-
skomu jeziku u liturgiji i svetopisam-
skim tekstovima. Skup su organizirali
VIJESTI
256
SLOVO 63 (2013)
Provincija franjevaca treoredaca gla-
goljaa, Hrvatsko katoliko sveuili-
te, Filozofski fakultet Sveuilita u
Zagrebu, Filozofski fakultet Sveuilita
u Splitu, Institut za povijest umjetnosti
i Staroslavenski institut. Skup je odran
u prostorijama Hrvatskoga katolikoga
sveuilita u Zagrebu, a u njegovu je
radu sudjelovalo etrdeset i sedam auto-
ra: teologa, slavista, lologa, povjesni-
ara, povjesniara umjetnosti, arhivista,
medievista i konzervatora iz Hrvatske,
Rusije, Austrije i Bosne i Hercegovine s
etrdeset i tri prijavljena izlaganja.
Uvodne rijei organizatora i po-
zdravne govore odrali su: fra Kristijan
Kuhar, tajnik Provincije franjevaca tre-
oredaca glagoljaa i znanstveni novak
Staroslavenskoga instituta, fra Niko
Barun, provincijal franjevaca treore-
daca glagoljaa, eljko Tanji, doma-
in skupa i rektor Hrvatskoga katoli-
koga sveuilita, Damir Boras, dekan
Filozofskoga fakulteta Sveuilita u
Zagrebu, Mirjana Matijevi Sokol u ime
Marka Trogrlia, dekana Filozofskoga
fakulteta u Splitu, Milan Pelc, ravnatelj
Instituta za povijest umjetnosti, Marica
uni, ravnateljica Staroslavenskoga
instituta i fra Ljudevit Marai, pro-
vincijal franjevaca konventualaca.
Uslijedilo je pozvano izlaganje Stjepana
DAMJANOVIA Tisuljetno hrvatsko
glagoljatvo i njegovi irilometodski
korijeni, u kojemu je prikazan kontinu-
itet hrvatskoga glagoljatva od najstari-
jih glagoljinih tekstova iz 11. stoljea
do procesa rusikacije / ukrajinizacije
hrvatskih glagoljskih liturgijskih knjiga
u 17. i 18. st., ime je glagoljatvo bilo
potisnuto na rubove hrvatskoga kultur-
noga prostora. Nakon toga uslijedio je
niz predavanja prema rasporedu.
Prvo od njih, Franjevaka glagoliti-
ka fra Kristijana KUHARA, sintetino
je prikazalo bogatstvo treoredske pisa-
ne glagoljske grae, od prvih spomenika
iz tzv. zlatnoga doba hrvatskoga glago-
ljatva u 15. stoljeu, pa sve do 20. sto-
ljea. Graa je sauvana u arhivima fra-
njevaca treoredaca glagoljaa i razlii-
toga je vremena nastanka i namjene, pri
emu osim liturgijskih, postoji i znatan
broj neliturgijskih spomenika. Mirjana
MATIJEVI SOKOL ovu je temu
produbila govorei o Zbirci isprava u
Arhivu franjevaca treoredaca glago-
ljaa, zapravo o skupini diplomatikih
dokumenata na latinskom i talijanskom
jeziku iz razdoblja od 14. do 18. stoljea
i o njezinoj vanosti za istraivanja po-
vijesti Provincije, ali i vremena i prosto-
ra na kojima je ona djelovala. Upozorila
je da bi najstariji treoredski dokumenti
trebali ui u budue diplomatike zbor-
nike hrvatske srednjovjekovne grae.
Svetlana O. VIALOVA u izlaganju
Rukopisi franjevaca treoredaca gla-
goljaa u Ruskoj nacionalnoj knjinici
podsjetila je na oskudan broj glagolj-
skih pisaca poznatih u enciklopedijama
i biografskim leksikonima, meu koji-
ma su svoje mjesto nali franjevci tre-
oredci glagoljai imun Klimantovi,
Petar Milutini, Andrija ukovi i
Juraj erni, pisci etiriju zbornika i
javnobiljenikih isprava koji se danas
uvaju u Ruskoj nacionalnoj knjinici
VIJESTI
257
SLOVO 63 (2013)
u Sankt Peterburgu. U tekstolokom je
istraivanju Regule franjevaca samo-
stanskog III. reda u starohrvatskom pri-
jevodu Johannes REINHART istaknuo
kako je hrvatski prijevod Regule, izdane
1289. na latinskom, posvjedoen u tri-
ma hrvatskim glagoljskim zbornicima:
Klimantovievu iz 1501.1512. i 1509.,
te u Glavievu zborniku iz 1529. 1557.
te da je prijevod iz Glavieva zbornika
blii izvorniku. U izlaganju Treoredci
u Franjevakim izvorima Teo RADI
govorio je o franjevakom Treem redu
prema osmomu poglavlju Franjevakih
izvora, kao i o nekim vidovima nastanka
i postojanja Treega reda u nekim ivo-
topisima sv. Franje Asikoga. Na teme-
lju sauvanih samostanskih knjiga da-
tja i prijatja nastalih izmeu 1578.
do 1818. i koje je objavio A. Badurina,
Zdenka JANEKOVI-RMER u izla-
ganju Zajednitvo ivota treoredaca
Sv. Jeronima i stanovnika Martinice
na Cresu (1578.1618.) iznijela je niz
zanimljivih detalja o svakodnevnom
ivotu franjevaca prema njihovim evan-
eoskim savjetima koje su u potpunosti
dijelili sa suvremenim creskim stanov-
nitvom. Na kraju prvoga dijela skupa,
Hrvoje KEKEZ ponudio je Prilog izra-
di povijesnoga atlasa samostanskoga
III. reda svetoga oca Franje na hrvat-
skim prostorima na devet povijesnih
zemljovida kojima je bilo obuhvaeno
razdoblje od njihova prvoga spomena
sredinom 13. stoljea sve do danas.
Poslijepodnevna je sesija bila podi-
jeljena u dva dijela. U prvome je dijelu
bila tematizirana treoredska glagolja-
ka tradicija s obzirom na neke manje
poznate ili nepoznate kulturno-povije-
sne pokrete, gibanja ili osobna nagnu-
a pojedinaca u Hrvatskoj od druge
polovice 19. stoljea. Najprije je Anton
BOZANI u izlaganju Bliska surad-
nja krkoga biskupa Antuna Mahnia
i treoredaca izvijestio o povijesnim
okolnostima, razlozima povezivanja
biskupa Mahnia i franjevaca treore-
daca i njihovim dometima u kontek-
stu Hrvatskoga katolikoga pokreta u
prvoj polovici 20. stoljea, istaknuvi
djelovanje o. Ignacija Radia. O po-
tonjemu je potanko govorio Franjo
Emanuel HOKO u Svjedoanstvu
Ignacija Radia o Hrvatskom katoli-
kom pokretu, istaknuvi njegovu vjer-
nost Mahnievim naelima i zauzetost
u pitanjima drutvenoga ivota. Franjo
VELI predstavio je Rukopisnu zbir-
ku Poemata i druge pjesnike radove
Dragutina Antuna Paria, spomenuvi
i njegov pokuaj prevoenja Danteove
Boanske komedije na hrvatski, koju
je 1875. eksperimentalno otisnuo u
svojoj tiskari u treoredskom samosta-
nu u Glavotoku te njegov dosad nepo-
znati pjesniki opus na staroslaven-
skom, latinskom i grkom jeziku. U
Zastupljenosti treoredske glagoljake
tradicije u nastavi hrvatskoga jezika,
Marija Stela FILIPOVI iznijela je
problem nepoznavanja i preuivanja te
tradicije u knjievnim itankama, ud-
benicima hrvatskoga jezika i nastav-
nikim prirunicima 19. i 20. stoljea.
S pravom je istaknula da bi aci tre-
bali uti i znati za treoredca Stjepana
VIJESTI
258
SLOVO 63 (2013)
Belia jer je prvi poznati profesor hrvat-
skoga jezika.
Drugi je dio u cjelini bio posveen
povijesnoumjetnikim temama. Nina
KUDI je u Slikarstvu 17. i 18. stoljea
u samostanima franjevaca treoredaca
na Krku i Cresu opisala neke oltarne
pale franjevakih crkava, te slike ma-
njih dimenzija namijenjene privatnoj
pobonosti fratara, ukrasu zajednikih
prostorija ili crkvene opreme. Franjevci
i njihovi donatori u tom su se razdoblju
obraali jeftinijim venecijanskim ili lo-
kalnim majstorima provjerena, no stil-
ski konzervativnijega izriaja. Vlasta
ZAJEC u tuko dekoraciji stropa cr-
kve sv. Marije od puka u Novigradu u
Istri iznijela je kronologiju nekoliko
obnoviteljskih zahvata na bivoj treo-
redskoj crkvi i samostanu, s osobitim
osvrtom na fragmentarno sauvanu
tuko dekoraciju stropa crkve s prika-
zom stigmatizacije sv. Franje Asikoga,
iz vremena obnove s klasicistikim
obiljejima. O razliitim vidovima
istraivanja krke i creske oltaristike
govorio je Damir TULI u izlaganju
Mramorni oltari i skulptura u samosta-
nima treoredaca glagoljaa na Cresu i
Krku, predstavivi djela poznatih maj-
stora poput Giuseeppea Cavalierija i
Giuseppea Bissona, ali i jo nespomi-
njanih ili slabo poznatih poput Antonija
Michelazzija i Sebastijana Petruzzija.
U Liturgijskoj srebrnini u samostani-
ma franjevaca treoredaca na Krku i
Cresu, Mateja JERMAN izvijestila je
o vrijednim predmetima umjetnikoga
obrta od 16. do 19. stoljea, obradivi
probleme njihove datacije, autorstva i
smjetanja u kontekst proizvodnje litur-
gijskih predmeta od plemenitih metala,
poglavito u Veneciji. Predmetima litur-
gijskoga tekstila iz razdoblja od kraja
16. do kraja 18. stoljea bilo je posvee-
no izlaganje Ive JAZBEC Zbirka litur-
gijskoga ruha u samostanu sv. Marije
u Portu na otoku Krku. Sesija je zavr-
ila izlaganjem Damira SABALIA
Fra Stanko Dujmovi (1866.1940.)
kao fotograf. Zahvaljujui tehnikim
karakteristikama fotograje kao doku-
mentarnoga i umjetnikoga medija, fra
Stanko stvorio je opus koji se sastoji od
portreta, autoportreta, veduta ameriko-
ga sela, domaih ambijentalnih prizora,
anr scena i drugih zapisa svakodnevice
obinih ljudi i prostora.
Nakon odranih predavanja prvo-
ga dana uslijedila je sveana veera i
primanje za sudionike i druge goste u
Nadbiskupijskom pastoralnom institutu
na Kaptolu.
Prijepodnevni ciklus izlaganja dru-
goga dana skupa bio je posveen knjiev-
no-jezinim temama. Vesna BADURINA
STIPEVI je u Hrvatskim srednjovje-
kovnim legendama o svetom Jeronimu,
na temelju hrvatskih knjievnih tekstova
i liturgijske tradicije, protumaila vrlo
razvijen kult sv. Jeronima u Hrvatskoj i
Dalmaciji. Interesu auditorija pridonije-
la je i injenica da se franjevci treoreci
glagoljai ponose kultom sv. Jeronima
pa i slubenom nazivu svoje Provincije
pridodaju ime sv. Jeronima. Marinka
IMI je u Leksiku Ivanieva zborni-
ka pokuala utvrditi omjer crkvenosla-
VIJESTI
259
SLOVO 63 (2013)
venskih i narodnih leksema u pojedinim
tekstovima Zbornika, s osobitom pa-
njom prema unoenju i rasporedu kaj-
kavskih leksema u svim dijelovima ru-
kopisa. Katarina LOZI KNEZOVI u
izlaganju Jezine osobitosti Zbornika
fra imuna Klimantovia I. iz 1512.
godine govorila je o morfolokim, sin-
taktikim i leksikim karakteristikama
Zbornika. Jedan od njegovih knjievnih
vidova obradio je Petar BAI na temu
Gospin pla u Klimantovievu zborni-
ku I.. Religiozno-didaktinim teksto-
vima bili su posveeni Heroltovi egzem-
pli u Besjedama Matije Divkovia
Andreje RADOEVI, koja je uspo-
redila prijevod latinskih Heroltovih
egzempla u glagoljskim Disipulima s
Divkovievim prijevodom Heroltovih
egzempla u Besjedama.
O slubi na blagdan sv. Elizabete
Ugarske, uz sv. Klaru Asiku jedine
franjevake svetice zastupljene u ka-
lendarima hrvatskoglagoljskih misala
i brevijara te u zbornicima, izlagala je
Ana KOVAEVI pod naslovom ena,
majka, kraljica: sv. Elizabeta Ugarska
u hrvatskoglagoljskim brevijarima,
obradivi je s hagiografskoga, knjiev-
noga i jezinoga motrita u liturgijskom
kontekstu. Lucija TURKALJ sadraj-
no je i jezino opisala Apokrif O kr-
snom drvetu u gombievu zborniku,
usporedivi ga sa slinim tekstovima
u Pazinskim fragmentima i Petrisovu
zborniku. Knjievnopovijesnom temom
koja je, ini se, jo i danas aktualna u
nekim svojim neglagoljskim oitova-
njima, bavio se Josip VUKOVI u
referatu Amulet Od muke Isukrstove.
Prinos utvrivanju anrovskoga reper-
toara glagoljske knjievnosti stavljene
u slubu puke pasionske religioznosti,
proirivi uvid u anrovsku problema-
tiku hrvatskoglagoljske knjievnosti.
Praktini vidovi djelovanja franjevaca
treoredaca ostali su zabiljeeni i na po-
druju samostanske medicine, o emu
je bilo rijei u Medicinskim marginali-
jima u molitveniku fra Ivana eperia s
Krka iz 17./18. stoljea autorica Marije-
Ane DRRIGL i Stelle FATOVI-
FERENI. Rije je o jedinstvenom
interkulturalnom spomeniku, zanimlji-
vom s gledita lologije i povijesti me-
dicine (konkretno urologije) u hrvat-
skom podneblju. Neto o kolskoj prak-
si s poetka 19. st. u nekadanjem tre-
oredskom samostanu na Prviu reeno
je u izlaganju Jasne VINCE Franjevac
treoredac Stipan Ludovik Baus i nje-
gov rukopisni glagoljini Bukvar iz
1823., pri emu je jezina raznolikost
ove poetnice opisana na pismovnoj, fo-
nolokoj, morfolokoj i leksikoj razini.
O jednoj pak gramatici crkvenoslaven-
skoga jezika na visokokolskoj razini
govorili su Ana MIHALJEVI i Milan
MIHALJEVI u Brevis grammati-
ca Slavica fra Benedikta Mihaljevia
(1768.1855.), koju je reeni treoredac
priredio (skriptirao) na latinskome za
svoje uenike u zadarskom sjemenitu.
Nakon podnevne stanke, uslijedila su
predavanja koja su tematizirala treored-
sku glagoljaku tradiciju s obzirom na
batinsku, liturgijsku, povijesnu, dru-
tvenu, loloku, arhivsko-dokumenta-
VIJESTI
260
SLOVO 63 (2013)
cijsku, pastoralnu, kulturnu i politiku
djelatnost franjevaca treoredaca od
16. do 21. stoljea. Olga AKIMOVA
predstavila je Glagoljske knjige u zbir-
ci Aleksandra ertkova u Moskvi kao i
naine njihova stjecanja, s osvrtom na
ertkovljeva shvaanja o razvoju hrvat-
ske glagoljske kulture u kontekstu znan-
stvenih pristupa u prvoj polovici 19. sto-
ljea. Opseno izlaganje Milice LUKI
i Vere BLAEVI KREZI Prinosi
Dragutina Antuna Paria obnovi litur-
gijskih knjiga u 19. stoljeu (o jezinoj
koncepciji D. A. Paria prije Misala)
obuhvatilo je drutveno-politike i cr-
kvene prilike koje su prethodile objavlji-
vanju Parieva Misala 1893., te analizu
prvih Berievih i Parievih izdanja,
kojom je bila ispitana razina njihove je-
zine obnovljenosti s obzirom na udio
staroslavenskih, istonoslavenskih i hr-
vatskostaroslavenskih elemenata.
Ivan MAJNARI je u Zaglavskoj za-
dubini sv. Mihovila iz rakursa Grgura
Mrgania posvetio pozornost irim dru-
tvenim prilikama u Zadru sredinom 15.
stoljea i stalekomu statusu donatora
iji je in dosad bio interpretiran ponaj-
prije osobnim razlozima dobroinstva,
materijalnim blagostanjem i brigom za
vjeni ivot. Rijeio je pitanje podrije-
tla Grgura Mrgania koji je bio glavni
mecena treoredskih samostana na za-
darskom podruju. Emir O. FILIPOVI
iznio je rezultate medievistikoga istra-
ivanja na temu Bosanska kraljica
Katarina kao treoredica, prezentirajui
dosad prikupljene povijesne podatke o
povezanosti kraljice Katarine ( 1478.
u Rimu) s franjevcima, ostavljajui jo
uvijek otvorenim pitanje njezine for-
malne, to jest institucionalne pripadno-
sti Treemu franjevakomu redu. Petar
RUNJE je, na temelju arhivskih poda-
taka, iznio uvjerljivu pretpostavku pod
naslovom Fra Stjepan Beli prirei-
va Baromieva glagoljskog brevijara
1493. godine u Veneciji?, argumentiranu
povijesno dokumentiranom potporom
treoredcu Beliu od strane visoko pozi-
cioniranoga Gabrijela Brunija, franjevca
konventualca, koji je takoer sudjelovao
u ranom razdoblju hrvatskoga tiskarstva
u Veneciji. Uslijedilo je izlaganje Vinka
KOVAIA Dokumenti na talijanskom
jeziku u prvom svesku Bartolijeva
zbornika, rukopisne zbirke dokumena-
ta prepisanih u razdoblju od 13. do 19.
stoljea, pohranjene u krkom treored-
skom samostanu koja se sastoji od pri-
jepisa na latinskom, talijanskom i hrvat-
skom jeziku na glagoljici. Polazei od
svoga interesa za rukopisne fragmente
od kojih su neki tek sekundarno sau-
vani po franjevakim knjinicama i ar-
hivima, Anica VLAI-ANI opisala je
svoj Prvi istraivaki susret s Arhivom
Provincijalata franjevaca treoredaca u
Zagrebu.
Ivan BOTICA u predavanju
Glagoljica i glagoljatvo kroz ivot
Ante Niia, na temelju Niievih
osobnih dnevnikih zapisa, osvijetlio
je zauzeto pastoralno i gorljivo domo-
ljubno djelovanje hrvatskih sveenika
glagoljaa u prvoj polovici 20. stolje-
a. Ilija IVKOVI svojim je iscrpnim
pregledom Pastoralna, socijalna, kul-
VIJESTI
261
SLOVO 63 (2013)
turna i politika djelatnost franjevaca
treoredaca glagoljaa u Sjedinjenim
Amerikim Dravama na zanimljiv na-
in pomaknuo granice europskoga kon-
teksta hrvatske treoredske glagoljske
tradicije prema amerikom tlu kao novoj
domovini mnogih hrvatskih iseljenika,
iznijevi pritom niz iroj javnosti posve
nepoznatih podataka iz vremena izmeu
dvaju svjetskih ratova pa do danas. Ivan
BODROI priloio je referat Sreko
Badurina, biskup treoredac, znak vjere
i svjedok vremena, orisavi lik biskupa
ije je pastirsko djelovanje bilo, izmeu
ostaloga, obiljeeno izrazitom ekumen-
skom i tolerantnom notom za sve bez
obzira na nacionalnu i vjersku etiketu
u tekim danima Domovinskoga rata.
Posljednje u nizu odranih predavanja
bilo je Fra Stjepan M. Ivani kao po-
vjesniar Tomislava GALOVIA, koji
je obradio Ivanieve manje poznate
rukopise i spise, s osobitim naglaskom
na njegove povijesne radove, kronike,
publikacije diplomatikih i drugih vrela
te ivotopise treoredskih pisaca u raz-
doblju od 15. do 19. stoljea.
Nakon slubenoga zatvaranja sku-
pa, ovaj je znaajan dogaaj zakljuen
sveanim misnim slavljem na crkve-
noslavenskom jeziku u crkvi sv. Franje
Ksaverskoga u Zagrebu. Uz koncelebra-
ciju franjevaca treoredaca glagoljaa,
predvodio ga je gvardijan ksaverskoga
samostana fra Branko Lovri, koji je
potom sve prisutne pozvao na domjenak
u Dvorani biskupa Sreka. Spomenimo,
skup je glazbenim nastupom na poetku
i liturgijskim pjevanjem na kraju umjet-
niki uokvirio zbor Drutva prijatelja
glagoljice Baina, koji je osnovao i niz
godina uspjeno vodio franjevac treo-
redac Izak pralja.
Kvaliteti skupa znatno je pridoni-
jela paljivo prireena knjiga saetaka
na hrvatskom i engleskom. Za njezinu
su informativnu, sadrajnu i estetsku
realizaciju zasluni suizdavai suorga-
nizatori skupa, te urednici Ivan Botica,
Tomislav Galovi i Kristijan Kuhar,
ujedno lanovi Organizacijskoga odbo-
ra. Pohvalu zasluuje i cijeli Znanstveni
odbor u sastavu: Ivan Botica, Stjepan
osi, Tomislav Galovi, Hrvoje Kekez,
Mirjana Matijevi Sokol, Ines Saboti,
Marinka imi, Radoslav Tomi, Marko
Trogrli, Josip Vrandei i Vlasta Zajec.
Meunarodni znanstveni skup
Treoredska glagoljaka tradicija u eu-
ropskom kontekstu bio je potpomognut
sredstvima Ministarstva znanosti, ob-
razovanja i sporta Republike Hrvatske,
kao i donacijom Privredne banke
Zagreb (generalni sponzor) te sponzor-
stvima Aquavivae i TOZ Penkala.
Na kraju, najavljeno je izdavanje
zbornika radova, sa eljom da skup jo
vie produbi svijest o vrijednosti duhov-
noga i materijalnoga poklada jedne bitno
kranske kulture. Kao to su pokazala
dvodnevna izlaganja mnogih predavaa,
ona ne ivi samo u sjeanju, ve je i po-
uzdano vrelo za suvremena istraivanja
bogate i slojevite hrvatske glagoljake,
ponajprije treoredske tradicije, ne samo
unutar znanstvenih interesa na domaem
tlu, ve i u irim europskim obzorima.
LJILJANA MOKROVI