1.

UVOD
Shvaanje lokacije kao teorije mijenjala su se neprekidno pod utjecajem raznih faktora i
imbenika. Dospjelost opih saznanja i novih znanstvenih disciplina, a naroito utjecaj nove
tehnike i tehnologije, sve vea pokretljivost imbenika proizvodnje i intenzivnija razmjena
iskustava i ideja, utjecali su na ubrzano mijenjanje ljestvica kriterija, kada je u pitanju
lokacija. Svemu tome treba dodati jo i utjecaj drutveno-ekonomskih promjena, koji su jedan
od bitnih imbenika shvaanja i izbora lokacije.
Ovaj rad ima cilj predstaviti vanost odabira lokacije, jer u mnogim sluajevima lokacija igra
kljunu ulogu u prodaji proizvoda ili usluga. Lokacija moe biti jako bitan faktor i strategija u
poslovanju firme.















2. Strategija lokacije
Kod izbora lokacije tvrtke treba obratiti posebnu panju na puno faktora. Izbor
lokacije nije isti za proizvodna poduzea i trgovinska.
Pod lokacijom se podrazumijeva teritorijalni smjetaj poduzea:
geografski odnos prema odreenim cestama, prema izvorima sirovina, energetskim
izvorima, izvorima radne snage, prema tritu i slino;
odnos prema odreenom naselju - u samom naselju, na periferiji naselja ili izvan
naselja;
prostorni odnos izmeu odvojenih dijelova jednog poduzea, i slino.
Lokacija se moe tretirati:
- Kao lokacija u irem smislu, pri emu se misli na ekonomsko-geografski kriterije pri
smjetaju poduzea odnos prema tritu, prema sirovinama, prema izvorima radne
snage itd.
- Kao lokacija u uem smislu tu se misli na tehniko-topoloke kriterije, tj. na
uzajamni odnos izmeu prostorno odvojenih dijelova jednog istog poduzea, na
prostorni i topoloki raspored pojedinih postrojenja s gledita njihovih uzajamnih
tehnolokih veza i sl.
Lokacija kao marketinka ponuda ili proizvod predstavlja zaokrueno i prepoznatljivo
geografsko podruje sa pripadajuom infrastrukturom, atraktivnostima, resursima,
potencijalima, kulturom, obiajima, atmosferom i drugim obiljejima kojima je mogue
privlaiti i zadravati potencijalne korisnike tih lokacijskih sadraja.
Lokacijom se smatraju sve vrste mjesta kao to su gradovi, opine, drave i regije. Lokaciju
ine njeni ljudi, kultura, povijesno nasljee i materijalna imovina. Lokacije se procjenjuju i
rangiraju po razliitim kriterijima - gdje zasnovati obitelj, pokrenuti posao, organizirati
sastanak, otii na odmor ili planirati odlazak u penziju. Pri tome se razmatraju mnogi faktori
od kvaliteta ivota do ambijenta i kulture, a potraga za lokacijom koja je pogodna za ivot,
poslovanje ili turistiku posjetu postaje kontinuirana.


2.1.Principi lokacije
Lokacijom poduzea u velikoj se mjeri uvjetuje provoenje navedenih etiri osnovnih
ekonomskih principa u sljedeem smislu:
1.) Princip ekonominosti odnosno njegovo provoenje zavisi od veliine trokova koje
poduzee ima. Prilikom lociranja poduzea presudno se utjee na veliinu trokova
sredstava za proizvodnju. To u znatnoj mjeri zavisi od udaljenosti od sirovinskih
izvora, od transportnih uvjeta i transportnih mogunosti, od uvjeta i mogunosti
sigurnosti radne snage, mogunosti koritenja energetskih izvora. Pri izboru lokacije
potrebno je odabrati onu alternativu koja e dati optimalan rezultat. Kad je taj izbor
jednom napravljen, tada odabrana alternativa trokova predstavlja objektivnu
kategoriju za buduu proizvodnju - alternativu koja e dati optimalan rezultat.

2.) Princip produktivnosti - takoer utjee na rjeenja o izboru lokacije. Nepovoljna
lokacija u odnosu na cestovnu mreu zahtijevati e dopunski vlastiti transport, a to
utie na poveanje brojnog stanja kolektiva i na smanjenje produktivnosti. Pogreno
postavljena lokacija u uem smislu moe oteavati obavljanje procesa rada, dovesti do
nepotpunog koritenja kapaciteta i do djelominog koritenja radnog fonda kolektiva,
to se takoer negativno odraava na produktivnost.

3.) Princip rentabilnosti zavisi od veliine angairanih sredstava, a ona na lokaciju
utjee na nekoliko naina: poveano investiranje uslijed loeg smjetajnog prostora,
poveane zalihe materijala zbog loih veza sa tritem za opskrbu itd.

4.) Od organizacijskih principa, lokacija je naroito od znaaja za provoenje principa
minimalnog psihofiziolokog naprezanja. Ako je ira lokacija izabrana daleko od
zadovoljavajuih izvora radne snage, dolazak radnika na posao i odlazak biti e
redovno povezan sa dopunskim naporom, pored redovnog napora u obavljanju procesa
rada. A sve to e uveati ukupan napor radnika u izvravanju postavljenih zadataka.
Na drugoj strani, pogreno postavljena ua lokacija moe dovesti do oteane
organizacije rada u pojedinim odjeljenjima i pogonima i do poveanog napora u
koordiniranju toga rada. A ovo opet ima za posljedicu poveano naprezanje kako na
izvrnim tako i na organizacijskim radnim mjestima.

2.2. Kriteriji izbora lokacije
Kriterije izbora lokacije ine svi oni faktori kojima se rukovodi osniva poduzea,
odnosno, organi upravljanja poduzeem, pri izboru lokacije, imajui pri tome u vidu naprijed
nabrojane principe koje treba zadovoljiti.
Ovi kriteriji zavise od toga da li je u pitanju:
1. lokacija u irem smislu makrolokacija i
2. lokacija u uem smislu mikrolokacija.
3. Izbor zemlje mega opredjeljenje
4. Izbor dijela grada/regije mezo opredjeljenje
Pod makrolokacijom trgovine, odnosno maloprodajne mree, podrazumijeva se izbor
lokalnog ili regionalnog podruja za izgradnju maloprodajnih objekata. U procesu planiranja
makrolokacije maloprodajne mree poetna faza odnosi se na analizu privrednog rasta,
privredne strukture i privrednih funkcija odreenog lokalnog podruja ili regije. Ne smiju se
zanemariti ni demografske, socijalne, kulturne i ostale promjene koje se manifestiraju na
pojedinim podrujima, a koje nastaju uslijed ubrzanog znanstvenog i tehnikog progresa,
populizacijske eksplozije, dezagrarizacije i urbanizacije, praene depopulacijom uih gradskih
centara i decentralizacijom maloprodajne aktivnosti usmjerene prema rezidencijalnim
tokovima.
Izabrati lokaciju u irem smislu znai izabrati kraj u kome e se podii poduzee ili njegova
jedinica, pri emu samo konkretno mjesto na kome e se poduzee ili njegova jedinica
izgraditi time jo ne mora biti odreeno.
iru lokaciju odreuje vie raznih faktora, koji su:
a) neekonomske i
b) ekonomske prirode.

Neekonomski faktori su razni interesi drutva u cjelini, koje lokacija treba zadovoljiti. Takvi
interesi mogu biti, na primjer interesi narodne obrane, interesi narodnog zdravlja, i drugi
slini. Strateki razlozi mogu na primjer, zahtijevati da se odreena poduzea podiu dublje u
unutranjosti zemlje, da se udalje od veih naseljenih mjesta, od cestovnih vorova i sl.
Zdravstveni razlozi mogu zahtijevati da se neka poduzea sa veim koliinama tetnog
otpada, bilo plinova ili otpadnih voda, udalje od naseljenih mjesta ili da se smjeste nizvodno,
a ne uzvodno od velikih gradova. Interesi sigurnosti stanovnitva takoer zahtijevaju da se
tvornice eksploziva udalje od naselja. Svi se ovi faktori javljaju kao faktori lokacije. Lokacija
im se podreuje, ekonomski faktori lokacije im ustupaju prvo mjesto, u koliko su oni sa
drutvenog gledita znaajniji od ekonomskih.
Ekonomski faktori su:
1. trite;
2. sirovine;
3. energija;
4. radna snaga i
5. transport
Iza svih ovih faktora u sutini se nalaze trokovi transporta, bilo da se radi o transportu
gotovih proizvoda do trita ili transportu sirovina do tvornice ili transportu energije pa ak i
transportu radne snage. Kod samog transporta se radi o trokovima koji proistjeu od vrste
raspoloivog transportnog sredstva. Ipak svaki od ovih faktora ima svoje specifine
karakteristike preko kojih na ovaj nain djeluje na izbor optimalne lokacije.
1.) Udaljenost trita gotovih proizvoda utjee na lokaciju ne samo preko visine
trokova transporta nego i preko karakteristika proizvoda. Odreeni lako pokvarljivi
proizvodi, kao to su, npr., neki prehrambeni proizvodi, zahtijevaju da se poduzea koja njima
posluju smjeste to blie potroau. Meutim, sa usavravanjem suvremenih ureaja za
rashlaivanje u uskladitenju i u transportu, kao i sa razvojem suvremenih metoda
konzerviranja, ovaj faktor lokacije postepeno gubi od svog nekadanjeg znaaja.
2.) Udaljenost izvora sirovine djeluje kao faktor lokacije takoer preko visine trokova
transporta, ali i preko karakteristika sirovina. Pokvarljive sirovine ili takve kod kojih se samo
mali postotak koristi, djeluju na pomicanje lokacije poduzea ili bar nekih njegovih pogona u
pravcu izvora sirovine. Ovaj faktor je posebno znaajan u onim djelatnostima u kojima je
potronja sirovina naroito intenzivna i u kojima je udio sirovina u ukupnim trokovima
proizvodnje moe dosegnuti visok postotak.
3) Udaljenost od izvora energije djeluje na lokaciju u zavisnosti od vrste izvora
energije i od koliine energije koja se troi. Lokacija hidrocentrala je nuno vezana za vodene
tokove, odgovarajue koliine vode, odgovarajue padove, odnosno mogunosti za ostvarenje
potrebnih visinskih razlika nivoa vode. Takav je sluaj i sa elektrinim centralama u kojima se
koristi kinetika energija morskih talasa. Industrije koje troe velike koliine elektrine
energije pribliavaju se elektrinim centralama. Meutim, suvremene mogunosti prijenosa
elektrine energije na velike daljine umanjuju znaaj ovog faktora lokacije. I najzad, rudnici
ugljena se javljaju kao privlane take samo za one industrije u kojima se troe velike koliine
ugljena, dok je taj faktor u veini industrijskih grana beznaajan, s obzirom da trokovi goriva
ine ponajee sasvim mali dio ukupnih trokova.
4) Utjecaj radne snage na lokaciju poduzea je u suvremenoj proizvodnji takoer sve
manji. Visokokvalificirani strunjaci mogu se dovesti u poduzee, koje se u lociranju svoga
pogona svakako nee orijentirati prema mjestu njihovog stanovanja. Nekvalificirana i
polukvalificirana radna snaga u veoj mjeri moe utjecati na ocjenu optimalne lokacije, pri
emu se uzimaju u obzir trokovi transporta radne snage od mjesta stanovanja do radnog
mjesta, kao i trokovi smjetaja potrebne radne snage u neposrednoj blizini radnih mjesta,
odnosno trokovi izgradnje radnikih naselja.
5) Napokon, transport predstavlja jedan od najznaajnijih faktora lokacije. On utjee
na lokaciju na tri naina: preko udaljenosti od prometnih putova, preko kvaliteta tih putova i
preko vrste i kapaciteta transportnih sredstava. Optimalna lokacija sa gledita transporta biti
e to blie prometu i to onim koje su bolje kvalitete, i to blie onim vrstama prometnih
sredstava koja su povoljnija sa gledita tarife prijevoza. Brzina prijevoza ovdje takoer moe
igrati znaajnu ulogu. Tu su takoer od znaaja i mogunosti prikljuivanja vlastitih
transportnih sredstava u mreu javnog prometa. Takva prikljuivanja znatno smanjuju
trokove transporta, jer tede pretovar.
Faktori ue lokacije Kada se usporede trokovi koje izazivaju svi faktori ire lokacije
i kada se na osnovu toga usporeenja izabere optimalna ira lokacija, pristupa se izboru ue
lokacije, odnosno izboru konkretnog mjesta na kome e se podii poduzee ili njegova
poslovna jedinica.
Faktori koji najvie utjeu na izbor mjesta izgradnje najee su:
a) priroda zemljita koje treba odgovarati graevinskim zahtjevima a i odreenom
stupnju ekonominosti graenja;
b) blizina industrijske vode i vode za pie;
c) blizina radnikog naselja i mogunosti podizanja takvog naselja, kao i
mogunost opskrbe radnika iz neposredne okoline;
d) blizina mree javnog prometa
e) mogunost proirivanja pogona u buduem razvoju poduzea.
Pod mikrolokacijom maloprodajne mree podrazumijeva se izbor tono odreenih mjesta za
izgradnju prodajnih objekata i njihovih opskrbnih centara, u cilju ostvarivanja to veih
poslovnih rezultata i potpunog zadovoljenja potreba i zahtjeva krajnjih potroaa.
Sva etiri nivoa odluivanja su vrlo vana i zato im u konkretnom odluivanju treba pokloniti
veliku panju.

3. Odreivanje lokacije po vrsti djelatnosti
3.1.Lokacija industrije
Smjetaj industrijskog poduzea i pogona u odreenom podruju i mjestu, utjee na
trokove proizvodnje zbog veih ili manjih trokova transporta za prijevoz sirovina, radne
snage i gotovih proizvoda. Neke zemlje i neki krajevi imaju relativnu prednost za izgradnju i
razvoj neke industrije. U kapitalistikom nainu proizvodnje industrija se smjeta u matice
zemlje i u razvijene zemlje, a u nerazvijenim zemljama i kolonijama izgrauje se uglavnom
industrija sirovina (naroito rudarstvo - za potrebe razvijenih zemalja).
S obzirom na odluujui znaaj pojedinih faktora za lokaciju pojedinih industrijskih grana
industrija se smjeta prema sirovinama, radnoj snazi, tritu, drugoj industriji, klimatskim
uvjetima, vodi, slobodnom i pogodnom terenu i s obzirom na sigurnost zemlje.
Prema sirovinama smjetaju se one industrije kod kojih je ekonominije prenijeti gotove
proizvode do mjesta potronje, nego sirovine od njihovih leita do tvornice. Apsolutno su
vezani za sirovine rudnici, kamenolomi, hidrocentrale, velike pilane, tvornice za preradu
agrarnih proizvoda (eer, lan, meso, voe i povre, ulje itd.) tvornice celuloze i ibica.
Brodogradnja je vezana za morske i rijene luke. Druge industrije smjetaju se prema jednoj
sirovini, pa treba birati izmeu dvije ili vie sirovina.
Prema radnoj snazi smjetaju se industrije kod kojih sirovine nisu presudan faktor, a koje
trebaju imati dovoljno radne snage ili kvalificiranu radnu snagu.

3.2.Lokacija trgovine
Po pravilu je vezana za odreeno fiksno mjesto odvijanja poslovne aktivnosti. Za
trgovinsku organizaciju izbor lokacije oznaava optimalno prostorno uklapanje njenih
poslovnih objekata u gospodarsku cjelinu. Uklapanje se vri sa stajalita stjecanja prihoda i
trokova koje prouzrokuje lokacija. Zbog toga na izbor lokacije djeluju brojni faktori. Sa
stajalita utjecaja na stjecanje prihoda, posebnu panju zasluuju faktori kao to su: potrebe,
kupovna snaga, konkurencija, promet, ugled; a sa stajalita utjecaja na trokove: prostor,
radna sposobnost, promet, sredstva rada, uloena sredstva i sl.
Faktori lokacije razliito djeluje na asortiman i organizacijski oblik trgovinske organizacije.
Kao posebno vaan element valja istaknuti pretenu identinost prometne organizacije i
trita, kao odraz naela rezidencije to u maloprodaji ima za posljedicu da potroa
osobno posjeuje prodavaonicu i odatle preuzima i transportira robu, to nije sluaj u prometu
na veliko. Iz te razlike slijedi da centralnu problematiku lokacije u maloprodaji sredstava
predstavlja orijentaciju prema potronji, dok u prometu na veliko orijentacija je usmjerena
prema transportnim uvjetima.
Inae, kao osnovni faktori pri izboru lokacije prometnih organizacija na veliko smatraju se:
- lokacija i nain rada dobavljaa;
- lokacija i nain rada kupaca;
- transportni put i mogua saobraajna sredstva i
- osobine roba i sl.
To proizlazi iz mjesta i uloge ovih prometnih organizacija u procesu reprodukcije.


Izbor optimalne lokacije predstavlja predmet politike lokacije. Neki autori smatraju
optimalnom lokacijom ono mjesto koje osigurava maksimalnu razliku izmeu prihoda i
trokova, dok drugi autori ono mjesto koje prua najbolje prednosti ovim postavljenim
zahtjevima.
Lokacija predstavlja jedan od vanih faktora trgovinskih organizacija i kao takva zahtjeva
odluke od dugoronog znaaja koji su od limitirajueg utjecaja na poslovnu aktivnost.
Utjecaji lokacije dolaze do izraaja ovisno o pripadnosti odreenom teritoriju, zatim ovisno o
veliine mjesta to se tretira kao makrolokacija, kao i ovisno o lokaciji unutar odreenog
mjesta to se tretira kao mikrolokacija.
Makrolokacija u vidu veliine mjesta, djeluje kroz vee trokove rada kao i kroz poveane
trokove za prostorije trgovinske organizacije. Neto se slino odvija i pri povoljnijoj
mikrolokaciji unutar odreene aglomeracije. Tu je rije o povoljnijem prometnom poloaju,
to omoguava, pored poveanja trokova bolje koritenje faktora i kapaciteta maloprodajnih
organizacija u uvjetima vee frekvencije kupaca.

4. Problemi lokacije sredstava za rad
Problemi lokacije mogu se okarakterizirati pitanjem izbora izmeu nekoliko mjesta. Osim
uobiajene znaajke, svaka odluka o lokaciji nastoji biti razliita. U nekim sluajevima,
kriterij kod donoenja odluke je troak; drugima prihodi, vrijeme reagiranja vozila, ili su to
pak viestruki kriteriji. Neki problemi lokacije ukljuuju razmatranje samo nekoliko mjesta;
(dok) drugi pak ukljuuju mnogo. Neki problemi lokacije ukljuuju trokove distribucije
izmeu nekoliko tvornica i skladita, a drugi ne.
Budui da postoje razliite vrste problema lokacije razvijene su sljedee okosnice i strukture
za njihovo klasificiranje:
1.) Lokacija jednog sredstva za rad (objekta). Kod ove vrste lokacijskih problema,
locira se samo jedan objekt, koji ne djeluje zajedno (meusobno) s drugim
sredstvima za rad tvrtke.(npr. pojedinana tvornica ili skladite, neki dravni
objekt ili pojedinana trgovina na malo). Ovaj tip problema lokacije ima najee
viestruke kriterije (trokovi radne snage, opskrba radnom snagom, porezi itd.)

PRIMJER
Za lokaciju pekarnice srednje veliine razmatramo dva razliita grada; Zagreb i Rijeka.
Pekarnica e proizvoditi odreene pekarske proizvode, te e ih prodavati u maloprodaji
(neposredno potroaima) i veleprodaji (trgovine mjeovitom robom, restorani itd.). Oekuje
se da e pekarnica zapoljavati 30 ljudi; od menadera do pekara, vozaa kamiona i uvara.










Zagreb Rijeka
Osiguranje
radne snage
Vrlo dobro Odlino
Odnosi radnika i
sindikata
Dobri Prihvatljivi
Stavovi drutva Odlini Vrlo dobri
Vladini propisi Slabi Dobri
Kvaliteta ivota Vrlo dobra Dobra
Godinji povrat
investicije
9% 15%
Netrokovni imbenici
Ponder Zagreb Rijeka
15 Osiguranje
radne
snage
8 10
5 Odnosi
radnika i
sindikata
6 4
5 Stavovi
drutva
10 8
5 Vladini
propisi
2 6
10 Kvaliteta
ivota
8 6
60 Godinji
povrat
investicije
6 10
100



Sj ukupan rezultat za lokaciju j
Wi ponder faktora i
Fij numeriki rezultat vrednovanja za imbenik i na lokaciji j
n broj lokacija
m broj imbenika

S1= 15(8) + 5(6) + 5(10) + 5(2) + 10 (8) + 60(6) = 650
S2 = 15(10) + 5(4) + 5(8) + 5(6) + 10(6) + 60(10) = 900

2.) Lokacija vie tvornica i skladita. Kod ove vrste problema lokacije odluka o
lokaciji utjecat e na ukupne trokove distribucije i vjerojatno na ukupne trokove
proizvodnje. Nova tvornica ili skladite moe zahtijevati prilagoavanja to se tie
naina otpreme i razine proizvodnje kod svih ostalih objekata. Ovaj se problem
obino formulira tako da se uzima u obzir proizvodno distribucijsku mreu
tvornica i skladita s kriterijem minimalizacije trokova.
Primjeri tipine sloenosti:
1. Moe postojati veliki broj lokacija tvornica, skladita i kupaca, to vodi velikom broju
varijabli i ogranienja (npr. da postoji 20 tvornica, 50 skladita i 150 trita to bi
rezultiralo sa 150 000 varijabli i 220 ogranienja)
2. Broj tvornica i skladita koje bi trebalo koristiti ne moe se unaprijed utvrditi (dovodi
do velikog broja kombinacija moguih lokacija)
3. Mogu postojati fiksni trokovi za svaku tvornicu i skladite
4. Obino postoji vie proizvoda, to poveava veliinu problema
5. Moe biti neophodno razmotriti alternative razine zaliha na razliitim lokacijama
(razina usluge nije fiksirana)
6. Mogue je koristiti razliite naine transporta (prijevoz zrakoplovom, kamionom,
vlakom itd.)
7. Mogu biti utvrene razliite politike koje definiraju uslugu kupcima
8. Potranja po svojoj prirodi moe biti probabilistika ( temeljena na vjerojatnosti)

3.) Lokacija konkurentskih trgovina na malo. Kod ovog problema lokacije, na prihode
trgovine na malo utjeu lokacije konkurentskih prodavaonica. Na ovaj se problem
obino nailazi kod odabira mjesta za robne kue, supermarkete, restorane itd. gdje
se pretpostavlja da e na razinu prodaje utjecati udaljenost koju potroa mora
prei da bi doao do nove lokacije u odnosu na lokaciju konkurencije.
Huff je razvio model u kojemu je prihod proporcionalan omjeru:

S veliina malotrgovake radnje u kvadratnim stopama
T vrijeme putovanja
A parametar koji odraava efekt vremena putovanja na preferiranje
kupovine
Huff se poziva na dokaz da vrijeme putovanja i veliina trgovine utjeu na
ponaanje potroaa, te da mogu biti sami po sebi dostatni da bi se predvidjele
njihove preferencije.
PRIMJER
N.N. razmatra otvaranje nove prodavaonice na malo. Oekuje da e ova prodavaonica privui
kupce iz tri zone. U sjeditu 1 ve postoji konkurentska prodavaonica. N.N. razmilja o
lokacji 2 kao moguem sjeditu svoje nove prodavaonice.

Potroaka zona Vrijeme putovanja
(Tij) do sjedita
Dolazak (Ci) dnevno
j=1 j=2
i=1
i=2
i=3
10
12
4
4
8
9
120
150
100
Veliina trgovine (Sj) 4 000 3 000



Koliko se kupaca oekuje da e dolaziti u sjedite 1, ako se pridoda sjedite 2?




Ukupan broj kupaca je 21 + 56 + 87 = 164
Koliko se kupaca oekuje da e biti privueno u sjedite 2?



Ukupan broj kupaca je 99 + 94 + 13 = 206

4.) Lokacija servisa za hitne intervencije. Kriteriji (kod) odluivanja o lokaciji servisa
za hitne intervencije esto ovisi o vremenu reagiranja. Takvi se problemi dogaaju
kod izbora lokacija za policijske, vatrogasne i ambulantne stanice. U ovom se
sluaju kriterij mijenja od prihoda prema direktnom mjerilu pruane usluge.







Primjeri lokacijskih problema
1. Problemi pojedinanih objekata (viestruki
kriteriji)
Tvornica ili skladite
Dravni objekt
Bolnica
Elektrana
2. Lokacija nekoliko tvornica i skladita
(minimizacija proizvodnih i trokova
distribucije)
Vie tvornica
Vie skladita
Vie tvornica i skladita
3. Lokacija konkurentske trgovine na malo
(maksimizacija prihoda)
Banke
Robne kue
Supermarketi
Restorani
4. Lokacija servisa za hitne intervencije
(minimiziranje vremena reakcije)
Ambulante
Vatrogasne postaje
Policijske postaje








5. Zakljuak
Lokacija ima u sebi veliko teoretsko i praktino znaenje, u zavisnosti iz ugla iz kog se
promatra. Za svako gospodarstvo vrlo je vano utvrditi zbog ega su razne gospodarske
grane i proizvodni objekti u jednoj zemlji ili podruju ekonominiji nego u drugoj zemlji
ili podruju ili zato je prodajna cijena proizvoda jednog kraja nia ili via od prodajne
cijene u drugoj zemlji i kraju.
Izbor lokacije je bitan imbenik u mnogim granama uspjenosti. Definira se posebno za
svaki proizvod ili uslugu ovisno o posebnostima i ukupnoj zahtjevnosti odreenog procesa
proizvodnje ili usluge.
Izbor lokacije je sloen proces te se preporuuje zapoljavanje strunih osoba.















6. Literatura
R.G. Schroeder Upravljanje proizvodnjom
. Horvat; M.Kovai Menadment u malom poduzeu
Izvori:
www.scribd.com