TVORBA RIJECI-oznacava nastajanje novih rijeci od jedne ili vise rijeci i oznacava dio gramatike koji

proucava tvorbenu strukturu postojecih rijeci i odredjuje pravila za gradjenje novih rijeci.
OSNOVNA RIJEC-je polazna rijec u tvorbenom procesu,a TVOREN!" je rijec koja nastaje tvorbom.tako
su npr.amidza osnovna rijec a tvorenica amid#i$.
TVORBENI UZORAK.nizovi rijeci nastalih na isti nacin.Nove rijeci dobijamo prema utvrdjenim tvorbenim
uzorcima npr.brz-brzina.
TVORBENA OSNOVA-je niz glasova zajednickih osnovnoj rijeci i tvorenici.
MORFOLOSKA OSNOVA-polazne rijeci jednaka je tvorbenoj osnovi tvorenice%rad-nik,ku$-ni.
PREFIKS-je tvorbeni mor&em koji dolazi na pocetku tvorenice,a onaj koji dolazi na kraju tvorenice zove se
SUFIKS,a mor&em koji stoji izmedju dviju osnova zove se INTERFIKS.
TVORBENI NACINI SU-pre&iksalna,su&iksalna,pre&iksalno-su&iksalna tvorba,slaganje,srastanje i dr.
SLAGANJE je tvorbeni nacin kojim od dviju rijeci nastaje jedna slozenica.izmedju dvaju dijelova slozenice
obicno se nalazi inter&iks 'basn-o-pisac(,ali ima i slozenica i bez inter&iksa '&otoaparat(.
SRASTANJE-je takva tvorba pri kojoj baremdvije osnovne rijeci-zadrzavajuci u cijelosti svoju mor&olosku
strukturu srastaju u jednu)tako nastala rijec se naziva sraslica.(ku$e vlasnica-kucevlasnica(.
KATEGORIJALNA PREOBRAZBA-poseban je tvorbeni nacin.*reobrazba je prelazak jedne vrste rijeci u
drugu vrstu,pri cemu se mijenjaju gramaticka obiljezja osnoven rijeci,ali nema promjene njenog glasovnog
sastava%novodobijena rijec uzima gramaticka obiljezja one vrste rijeci u koju stupa.
PREOBRAZBA ILI KONVERZIJA%poimenienje'preobrazba rijeci u imenicu(,popridjevljenje'preobrazba
rijeci u pridjev(,popriloenje'preobrazba rijeci u prilog(,poveznienje'preobrazba rijecu u
veznik(,poprijedloenje'preobrazba rijeci u prijedlog(.
PREFIKSALNA TVORBA-tvorbeno znacenej nove rijeci izrazava se pre&iksom.pre&iks midi&icira leksicko
znacenje osnovne rijeci,ali i osnovna rijec i izvedenica ostaju u istoj mor&oloskoj vrsti rijeci'djed-
pradjed,$elav-pro$elav(.
PREFIKSALNO-SUFIKSALNA TVORBA-tvorbeno znacenje tvorenice istodobno se izrazava i pre&iksom i
su&iksom.One su najcesce u tvorbenoj vezi s prijedlozno-padeznim izrazom.
SLAGANJE 'slozenice( % od dvije rijeci nastaje jedna % rib-o-lov,roman-o-pisac,kon-o-gradica,pr-o-
motivac,rodjen-nul.inter.-dan
POLUSLOZENICE % obje rijeci cuvaju svoj naglasak i povezane su crticom a prvi je clan nepromjenjiv %
bajram-namaz,bosansko-turski,
SRASTANJE- dangubiti, kucepazitelj,
PREFIKS: ne+covjek,a+socijalan,za+vesti,pro+celav,
SUFIKS: celav+ost,zdravstv+eni,daidzi+na
PREFIKSALNO-SUFIKSALNA: poslije-diplom-ski,u+zdrav+lje,
Mladi iz Turske bili su jaci na utakmici u Visokom (mladi-poimenicenje,Turske-
poimenicenje,Visoko-poimenicenje)
POPRILOZENJE ili ADVERBIJALIZACIJA-otisao je na daleko putovanje (daleko-pridjev)!
otisao je daleko (daleko-prilog)
POPRIDJEVLJENJE ili ADJEKTIVIZACIJA- leteci , tanjir je porazbijao sve case(leteci-
glagol)! leteci tanjir se pojavio na nebu
POIMENICENJE ili SUPSTANTIVIZACIJA : blago je spustio ruku na rame (blago-prilog)!
trazio sam skriveno blago (blago-imenica)
Je li vama radio probleme ? Je li vama problematizirao ?
Ne mozes raditi dramu. Ne mozes dramatizirati.
Radila sam izdrazivanje.Izdrazivao sam.

BRINUTI
" #rezent :brinem
$ aorist :brinu%
& imper'ekat: brinja%
( glprilog sadanji :brinu)i
* glprilog proli:brinuvi
+ glpridjev trpni :zabrinut
BITI
#rezent:budem
,mperativ:budi
-orist:bi% (bi,bi,bismo,biste,bie)
,mper'ekat:bija%
.lprilog sadanji:budu)i
.lprilog proli:bivi
PISATI
,mper'ekt:pisa%
-orist:pisa%
#rezent:piem
,mperativ:pii
.lprilog sadanji:piu)i
.lprilog proli:pisavi
.lpridjev radni:pisao
.lpridjev trpni:pisan
HTJETI
#rezent:%o)u
.lprilog proli:%tjevi
glprilog sadanji:%ote)i
imperativ:%tjedni
imper'ekt:%otija% (%o)a%)
glpridjev radni:%tio
aorist:%tjedo%
KONJUGIRATI GLAGOL BRINUTI U IMPERFEKTU?
"brinja% "brinjasmo
$brinjae $brinjaste
&brinjae &brinjae
ITATI
#otencijal ":/itala bi%
IZUZETI
.lpridjev trpni:izuzet
NAPISATI GL.ITATI U 1.LICU JEDNINE I MNOINE PLUSKVAMPERFEKTA?
"0jednine:bija% /itala
Mno1ina:bijasmo /itale