KALIGRFIJA

Kaligrafija (grki: kalligrafia; kallos = lijepo, grafein = pisati)

ili krasopis umjetnost je lijepog pisanja rukom uz pomo pera, kista,
tinte ili nekog drugog pribora za pisanje. Osoba koja se bavi
krasopisom zove se krasopisac ili kaligraf.
Vanost kaligrafije u povijesti kulture ogromna je svuda gdje je
prepisivanje svetih tekstova imalo samo po sebi duhovnu vrijednost:
primjerice u islamu, gdje je bismillah najei kaligrafski oblik.
U kineskoj i japanskoj kulturi pisanja kaligrafija je i danas vrlo vana i
inspirativna. Vanije od itljivosti je postizanje
savrene estetske uravnoteenosti i pokazivanje osjeaja.
Mnogi kaligrafi ukazuju na meditativni karakter svog posla:

Zapadna kaligrafija
Iako je kaligrafija u Europi nakon poetka novog doba znaajno
izgubila na vanosti, jo ivi kao oblik umjetnosti i kao hobi.
Praktinu primjenu ima jo u oblikovanju nekih
dokumenata, plakata ili upisivanja u neke knjige u odreenim
sveanim prigodama.
U cijeloj Europi postoje povijesna
djela antikih i srednjovjekovnih kaligrafa, koja su u vie primjeraka
nastajali u samostanima i vrlo su bogato opremljena s puno detalja
(sveani kodeksi ili oslikani (iluminirani) rukopisi). Savrenstvo
prepisivanja postignuto je
kod poluuncijala, karolinkogi humanistikog pisma.
Nakon izuma tiska, kaligrafija se koristila kod pisanja sveanih
slubenih dokumenata (diploma, povelja i sl.). Krasopis se predavao u
mnogim kolama, za to je najvaniji udbenik kaligrafa (krasopisca) i
umjentika pisanja, Edwarda Johnstona, iz 1906. godine, Writing &
Illuminating, & Lettering ("Pisanje i oslikavanje, te oblikovanje
slova"). Njegova se kaligrafija i danas koristi
u Londonskoj podzemnoj eljeznici

Istonoazijska kaligrafija

Kaligrafija u Aziji, uglavnom na
prostoru Kine i Japana (Koukai znanstvenik i umjetnik, poznati
krasopisac iz 9.st.) ima jo uvijek visoki poloaj u drutvenom i
umjetnikom ivotu. Najee se za pisanje koristi kist, tapii tua i
kamen za tu, na papiru. Prije samog pisanja, dio tapia tua nariba se
i u kamenoj posudi mijea s vodom ili vinom. in pisanja je danas
najee impulzivan, to znakove ini teko itljivim, ali zato utoliko
izraajnijim.
Kaligrafska umjetnika djela ukraavaju kao okomite ploice u paru i
kao vodoravne ploice s imenima kineske vrtove. U organiziranju vrta
gotovo su neizostavne i ine njegov znaajan ukrasni element. To su
esto stihovi iz poznatih pjesama, kojima se naglaava posebnost
okoline u koju se stavlja.
Turska kaligrafija
U turskom su pravu postojali niandi koji su bili krasopisci.
Vladareve su isprave prolazile njihovu redakturu. Imali su jednak
status kaodefterdari. Zajedno s kadijaskerima, bili su dijelom divana,
vijea velikog vezira.

Arapska kaligrafija


Kuran iz Andaluzije (12. st.)
Arapski kaligrafi imaju viestoljetnu tradiciju. Zbog zabrane
slika u Kuranu koristilo se kurzivno arapsko pismo u kaligrafskoj
umjetnosti, ime su nastale slike od slova, tzv. kaligrami.
Naroiti oblik umjetnike arapske kaligrafije razvio se poetkom 20.
stoljea u Osmanskom carstvu.

Islamska kaligrafija
Islamska kaligrafija je termin koji koristimo za kaligrafiju
na arapskom jeziku i drugim jezicima koji koriste arapsko pismo.
Poto islamski propisi zabranjuju slikanje i vajanje likova,
islamska umjetnost se bazirala na lijepo ispisivanje teksta - kaligrafiju,
i sebi svojstvenu ornamentiku tzv. arabesku. Tako se razvila
najbogatija i najraznovrsnija poznata kaligrafija sa mnogo razliitih
vrsta pisama (nesh, sulus, ta'lik, divani...) i naina pisanja (u obliku
kruga, u ogledalu, u obliku slike predmeta, ptice i sl.).
Tekstovi kaligrafskih ispisa su skoro uvijek kur'anski ajeti, neto rjee
hadisi i jako rijetko neke druge izreke ili tekstovi. Kaligrafske radove
nalazimo u damijama i drugim sakralnim graevinama, u obliku
levhi (uokvirenih slika), izvezene na platnu, mnogi runo pisani
primjerci mushafa su takoer kaligrafska djela.
Za nae damije graene u doba Osmanlija karakteristino je da na
zidovima imaju 6 kaligrafskih ispisa i to na prednjem zidu "Allah" i
"Muhammed", na bonim zidovima imena etvorice pravednih halifa:
"Ebu Bekr", "Omer", "Osman" i "Alija" i na zadnjem zidu imena
Muhammedovih, alejhi-s-selam, unuka "Hasan" i "Husejn".
Svi nai radovi su prave runo. Kao i svaka umjetnost, i kaligrafija
obiluje tajnama i tehnikama pripreme osnovnih sastojaka. Proces
pravljenja nekog kaligrafskog djela (ar. levha, lewha) je veoma
sloen, te emo ovdje navesti samo osnovne informacije o elementima
kaligrafskog djela:
Papir
U naem studiju se dorauju ve gotovi industrijski ili runo
raeni papiri. Papir se boji prirodnim bojama biljnog porijekla
razliitim tehnikama, zatim se priprema podloga za pisanje,
obino sa nanosima bjelanceta. Tako pripremljen papir stoji
najmanje est mjeseci i tek se onda koristi za pisanje i to nakon
glaanja.


Priprema pribora i tinte
Arapska kaligrafija se pie perom kalemom od najeve ili
bambusove trske zailjene na dva vrha. Levha se ispisuje jednom
vrstom tinte (ar. murekkeb) koja se najee pravi od ai i
gumi arabike koja se koristi kao vezivo.
Pisanje
Nakon dugotrajnih priprema dolazimo do glavnog dijela svake
levhe pisane rijei. U arapsko-islamskoj kaligrafiji su se tokom
stoljea razvili mnogi naini i kole pisanja, od kojih emo
nabrojati one najvanije:
o Sulus (ar. thuluth) Najtee i najljepe pismo koje se
najee koristi za krae natpise u formi levhe.

o Nesh(ar. naskh) Jedno od najranijih pisama koje se
najee koristi za prepise knjiga ili pisanje duih tekstova.

o Nastalik (ar. nasta'liq) Najritminije arapsko
pismo nastalo u Perziji najee koriteno za pisanje
poezije.

o Kufi (ar. kufi) Geometrijsko pismo. Smatra se
najstarijim stilom arapskog pisma. Posebno koriteno na
vanjskim dijelovima graevina jer je lahko prilagodljivo
geometrijskim formama.

Divani (ar. diwani) pismo razvijeno u Turskoj.
Njim su pisani sultanski ukazi fermanim kao i druge
vrste divanskih dokumenata

o Rika (ar. riq'a) Brzo pismo prilagoeno
svakodnevnoj upotrebi..

Ukraavanje (ornamentika)
Na kraju dolazi ornamentika koja ima za zadatak dodatno
naznaiti tekst. Na levhu se dodaju cvjetni ili geometrijski
ornamenti u bojama sa pozlaenim dijelovima.


Kaligrafija u naoj koli
Kaligrafska sekcija ve dui niz godina je pod rukovodstvom
uvaenog mr. efke ef. Sulejmanovia
Pored naih zalaganja rukovodstvo kole nam je omoguilo prije
dvije godine da nas podsjeti svrenica akademie likovnih
umjetnosti u Sarajevu gospoa Nermina Vehab ulovi koja je
sa uenicima podijelila svoje iskustvo i znanje
Ove godine bili smo pozvani na manifestaciju pod
nazivom "Veer bh. medresa" koja je organizovana u sklopu
manifestacije " Dani mevluda i zikra" u Mostaru. (28.04.2014.)
Ovom prilikom obratili su nam se direktor Karaoz-begove
medrese hafiz Aid ef. Tulek, muftija Mostarski Seid ef. Smajki
te poznati kalograf Munib Obradovi
Na ovoj manifestaciji bili su izloeni radovi iz tri medrese:
1. Eli Ibrahim paine medrese iz Travnika koju su predtavljali
uenici Sejdi Anida, Brki Hannana i anar Harun u pratnji
prof. Asima Hodia
2. Behram begove medrese iz Tuzle koju su predstavljale uenice
Sumejja Misini, Amina Saletovi i Sumeja Rami u pratnji prof.
Fadila Alia
3. Karaoz-begove medrese iz Mostara koju su predstavljali
uenici Muhamed Huzejfe i Abdulhak Hadimejli te prof.
Munib Obradovi