1.Oblik ulaznog i izlaznog(napona na kondenzatoru) signala
2.Oblik impulsne eksitacije na ulazu kola i odziv na kondenzatoru
3.Oblik ulaznog napona 1V/DIV 10s/DIV
Oblik ulaznog i izlaznog signala RC kola 1V/DIV - 5s/DIV
CR kolo koje smo spajali u laboratoriji
Oblika napona na otporniku RC kola kao odziv na PW=250us i PER=500us
Oblika napona na otporniku RC kola kao odziv na PER=500us i to je mogue manju irinu impulsa
Oblika napona na otporniku RC kola kao odziv na 3.ulazni signal(PW=1ms, PER=2ms)
Oblik ulaznog i izlaznog signala CR kola 1V/DIV 0.5ms/DIV
RLC kolo
Odziv RLC kola u pseudoperiodinom sluaju na PW=1ms i PER=2ms
Odziv RLC kola u pseudoperiodinom sluaju na impulsnu eksitaciju
Zakljuak:
U prvoj laboratorijskoj vjebi simulirali smo odzive u prostim elektrinim kolima u vremenskom domenu na periodine funkcije napona na ulazu kola. U prvom zadatku smo posmatrali promjenu napona na izlazu tj. napon na kondenzatoru RC kola u zavisnosti od oblika i vrste ulaznog signala. Na emi se vidi da elektrino kolo dolazi u stacionarno stanje tj. kondenzator se napuni do svoje maksimalne vrijednosti ako obezbijedimo signal dovoljne duine trajanja. Na drugoj emi se vidi odziv RC kola na impulsnu eksitaciju, tj. vidi se oblik Grinove funkcije napona na kondenzatoru. Na treoj simulaciji smo uzeli da je trajanje ulaznog signala manje od vremenske konstante kola, zbog ega dobijamo sluaj neprestanog punjenja i pranjenja kondenzatora. U ovom sluaju kolo ne dolazi u stacionarno stanje. Na etvrtoj simulaciji smo posmatrali napon na kondenzatoru kada je na ulaz doveden sinusoidalan signal. U drugom zadatku, analogno prvom, posmatrali smo elektrino CR kolo s tim to je sada izlazna varijabla bio napon na otporniku pa smo prikazali indicione i Grinove funkcije napona na otporniku. U treem zadatku posmatrali smo redno RLC kolo, tanije napon na kondenzatoru RLC kola za pseudoperiodian sluaj a), b) i za aperiodian sluaj c) i d). Vidi se da u zavisnosti od odabranih veliina elemenata u kolu nastupaju razliiti uslovi u istom kolu. U etvrtom zadatku smo posmatrali kolo sa naponsko kontrolisanim naponskim generatorom i njegov uticaj na RC kolo.
Druga laboratorijska vjeba je samo bila praktina analiza elektrinih kola u vremenskom domenu koje smo prethodno simulirali na raunaru, s tim to smo serijsko RLC kolo snimali samo za pseudoperiodian sluaj. Poto je induktivnost kalema koritenog u laboratoriji bila L=130mH, da bi u kolu nastupio pseudoperiodian reim otpornost otpornika je morala biti manja od: R < 2 _ I C = 12.SS2kW Mi smo koristili otpornik otpornosti R=2kW.
Vjeba br.3. Jednaine stanja
Serijsko RC kolo
Oblik napona na kondenzatoru
ema kola koje smo simulirali
Vremenski oblici napona na kondenzatoru i struje kroz kalem
Serijsko LC kolo
Vremenski oblici napona na kondenzatoru (uta) i struje kroz kalem (roza)
Serijsko RLC kolo
Vremenski oblici napona na kondenzatoru (uta) i struje kroz kalem (roza) Zakljuak:
Na prvoj simulaciji se vidi eksponencijalan oblik napona na kondenzatoru sto je isto kao to smo dobijali u prethodne dvije vjebe. Na drugoj simulaciji se zakljuuje da su napon na kondenzatoru i struja kroz kalem linearne funkcije vremena zato to je struja kroz kondenzator konstantna (diktirana strujnim generatorom I g ) i napon na kalemu konstantan (diktiran naponskim generatorom U g ), a integral konstante je linearna funkcija. Na treoj simulaciji su prikazani napon na kondenzatoru i struja kroz kalem serijskog LC kola. Vidi se da napon na kondenzatoru osciluje oko 1V sto je jednako U g . Na etvrtoj simulaciji je prikazan pseudoperiodian sluaj rednog RLC za napon na kondenzatoru i struju kroz kalem.
Vjeba br.4. Simulacija mrea u frekvencijskom domenu
Serisko RC kolo
Frekventna karakteristika napona na kondenzatoru serijskog RC kola
Karakteristika slabljenja napona na kondenzatoru izraena u decibelima
Maksimalno dozvoljeno slabljenje u propusnom opsegu je korijen iz 2 puta dok sa simulacija oitavamo da je slabljenje u ne propusnom opsegu po jednoj dekadi priblino 20dB.
Napon na ulazu i izlazu kola na frekvenciji 10Hz Sa gornje simulacije vidimo da na malim frekvencijama kondenzator predstavlja veliku impedansu pa se zbog toga ciejli ulazni signal prenosi na izlaz.
Napon na ulazu (plava) i izlazu (crvena) kola na frekvenciji 100kHz Na visokim frekvencijama kondenzator ima malu impedansu tako da dolazi do pada pojaanja napona, tj. veliki dio napona se troi na otporniku pa je ovaj sklop niskofrekventni filtar.