Professional Documents
Culture Documents
5 Luk
5 Luk
(2)
Uvrstimo li R
cv
iz izraza (1), dobivamo:
f
L q
R
ch
8
2
= (3)
Promatrajui ravnoteu horizontalnih sila moemo zakljuiti kako dobivena vrijednost R
ch
odgovara
horizontalnoj sili u kablu u sredini raspona F
b
.
Iz gornjih izraza moe se zakljuiti kako se sila u kablu smanjuje s povienjem pilona mosta. Osim
toga, vidi se da su izrazi izvedeni neovisno o obliku kabla.
Moe se pokazati da e ovjeeni kabel, optereen jednoliko i kontinuirano, poprimiti oblik parabole.
Budui da kabl ne moe preuzeti momente savijanja, koje u lunom nosau elimo dokinuti,
praktino je i za os luka odabrati parabolu istog oblika.
Lako se moe pokazati da su izrazi za reakcije (1) i potisak u luku, odnosno horizontalnu silu, (3)
isti kao za kabel. Prema tome, najvea uzduna sila u peti luka je:
2 2
AH AV B A
R R N N + = = (4)
Da bismo pokazali kako u parabolinom luku jednoliko optereenje ne izaziva moment savijanja,
promotrimo ravnoteu krutog tijela, odnosno odsjeka luka na slika 32 b.
Pretpostavimo oblik osi opom jednadbom parabole:
28
Luni mostovi
(5)
2
Bx A y + =
Postavimo koordinatni sustav tako da je ishodite u tjemenu:
0 0 = = y x
pa je A=0.
Takoer vrijedi
f y
L
x = =
2
(6)
prema tome, konstantu B nalazimo iz uvjeta:
4
2
L
B f = (7)
tako dobivamo jednadbu parabole u obliku koji se esto koristi kod preliminarnog oblikovanja osi
luka:
2
2
4
x
L
f
y = (8)
Promotrimo sumu momenata oko tjemena.
Momenti u smjeru kazaljke na satu:
2
2
2 2 2
4
8 2
qx
L
x f
f
qL x
q = + (9)
Momenti u obrnutom smjeru:
(10)
2
qx x qx =
Oito je da se momenti suprotnog smjera ponitavaju. Na isti nain moe se dokazati da je suma
momenata u svakom presjeku jednaka 0.
Pokazano je da je parabolian oblik osi luka najpovoljniji za sluaj optereenja jednoliko
rasprostrtim teretom. Na slian nain moe se pokazati da je za sluaj jednolikog optereenja
usmjerenog radijalno najpovoljniji oblik osi kruni (slika 33 b). U stvarnosti, stalno optereenje
lunih mostova ne moe se svesti na ove sluajeve. Utjecaj nadlunih stupova i projekcije teine
luka na horizontalu ini realno optereenje bliim onome na slici 33 c, gdje je optereenje nad
petama najvee, a u tjemenu najmanje, dok se izmeu peta i tjemena mijenja po nekoj zakonitosti.
Diferencijalnim raunom moe se pokazati da je u sluaju promjene optereenja po parabolinom
zakonu najpovoljniji oblik osi luka krivulja koja slijedi funkciju kosinusa hiperbolnog, odnosno
lananica (slika 33 c).
Slika 33. Optimalni oblik lunih nosaa za odreene sluajeve optereenja.
a) za jednoliko radijalno optereenje optimalan je kruni oblik.
b) za jednoliko optereenje po horizontalnoj projekciji optimalan je oblik parabole.
c) za promjenjivo optereenje optimalan je oblik lananice (kosinus hiperbolni).
Promotrimo jedan nain konstruiranja lananice prikladne za oblikovanje osi luka, odnosno za
odreivanje potporne linije u analitikom obliku.
Pretpostavlja se (slika 34):
29
Luni mostovi
sva optereenja prenose se svodom ili lukom, a nadluni sklop se promatra kao stalni teret
stalno optereenje na mostu je unaprijed poznato i mijenja se po parabolinoj funkciji
Slika 34. Oznake i zamjensko optereenje za odreivanje krivulje luka po zakonu lananice.
Optereenje u tjemenu oznaimo s g
s
, a optereenje u peti s g
k
.
Neka je njihov omjer:
s
k
g
g
m = (11)
Jednadba osi luka tada ima oblik:
) 1 (
1
= k ch
m
f
y (12)
Krivulja koju opisuje (12) naziva se po inenjeru koji ju je izveo Legay-eva katenoida.
Oznake znae:
2
l
x
= (13)
dok se vrijednost k odreuje kao:
) 1 ( ln
2
+ = = m m m Arch k (14)
U sluaju kada je m=1, katenoida se pretvara u kvadratnu parabolu. Kod starijih mostova nad
svodom je bio pun nadsloj, ili su nadluni stupii bili na vrlo malom razmaku, pa je aproksimacija
potporne linije katenoidom bila relativno uspjena. U sluaju znatnih razmaka nadlunih stupova,
na mjestima njihovog oslanjanja u luk se unose znatne koncentrirane sile, dok je dio izmeu
stupova neoptereen, pa zamjensko optereenje prema slika 34 vie ne predstavlja zadovoljavajuu
aproksimaciju. U stvari, os luka na mjestima unosa koncentrirane sile trebala bi imati lom, to uz
nepovoljan estetski dojam, stvara i izvedbene potekoe. Izlomljena linija lunog nosaa usvaja se
samo kod gipkih lukova s krutom gredom, manjih raspona. U ostalim sluajevima os luka se
iterativno podeava nakon provedenog prorauna unutarnjih sila.
Do danas su razvijeni i razliiti drugi postupci za optimalno oblikovanje osi svoda, pri emu su
koritene razliite funkcije. Primjerice, os luka Maslenikog mosta za autocestu oblikovana je po
sloenoj logaritamskoj funkciji, da bi joj oblik dodatno bio dotjeran brojnim numerikim
provjerama, po principu tlane linije.
5.4.3 Zakon promjene poprenog presjeka luka
30
Luni mostovi
Najjednostavnije je predvidjeti jednak popreni presjek luka preko itave njegove duljine. Ovo
rjeenje moe biti optimalno i u pogledu izvedbe, na primjer ako se koristi skela na kojoj se
betoniraju uzastopni odsjeci. Meutim, ako presjeke luka elimo uskladiti sa silama i momentima
u tim presjecima, onda presjek luka treba mijenjati u skladu s unutarnjim silama.
Uobiajeni popreni presjeci masivnih lukova prikazani su na slika 35. Njihove izmjere dane su u
odnosu na raspon luka, zbog osiguranja stabilnosti nosaa.
Slika 35. Uobiajeni popreni presjeci masivnih lukova i svodova i prikladni rasponi.
Jednostavni punostijeni svodovi mogu biti jednodjelni (presjek 1) ili viedijelni (presjek 2). Obino
su izvoeni na manjim i srednjim rasponima, jer su za vee raspone povoljniji sanduasti ili
rastavljeni presjeci, koji imaju znatno vei moment inercije uz istu povrinu presjeka. Izuzetak
predstavlja punostijeni luk mosta Kyll, izveden u Njemakoj 1997., to znai da su mogua i
drugaija promiljanja. Razdvojeni vitki lukovi (presjeci 3 i 4) trebaju biti meusobno povezani
okvirima ili spregovima, radi opasnosti od izvijanja u vertikalnoj ravnini. Prednost razdvojenih
31
Luni mostovi
lukova ili svodova oituje se kod izvedbe; koja moe tei na jednoj skeli koja se pomie popreno
(nain koji su koristili stari Rimljani, a primijenjen je i kod mosta Gladesvile).
Slika 36. Oblikovanje presjeka mosta Rakovac, preko Korane u Karlovcu (prof. K. Tonkovi)
Razdvojeni svodovi su oupljeni, a u tjemenu se stapaju s kolnikom ploom. Na skoenim gornjim
plohama ne moe se zadravati voda.
Osim oblikovanjem osi luka, iskoritenje gradiva u nosau moe se popraviti i promjenom znaajki
poprenog presjeka luka. Pri tome jednu krajnost predstavljaju vitki lukovi, koji ne mogu prenijeti
znaajnije momente, dok drugu krajnost predstavljaju kruti upeti lukovi, kod kojih dominira
savijanje. Izmeu njih nalaz se elastino upeti lukovi, kod kojih se nastoji postii optimalna
razdioba naprezanja po kriteriju utroka gradiva. Danas ovaj kriterij gubi presudan znaaj, kojeg je
imao u prolosti, jer je za cijenu mosta sve bitniji nain izvedbe, a za veinu postupaka povoljni su
vrlo slini popreni presjeci du osi luka, ili se oni mijenjaju du luka tako da je vea masa
koncentrirana uz oslonce (deblji popreni presjek uz pete).
U starijoj strunoj literaturi napisane su mnoge rasprave o zakonu promjene momenta tromosti i
promjene veliine poprenog presjeka du luka kako bi se presjek uskladio s veliinom unutarnjih
sila po kriteriju minimalnog utroka gradiva. Predloeni su i neki zakoni promjene proizali iz
tenje za jednostavnijim analitikim rjeavanjem lukova. U dananje vrijeme elektronikih
raunala, ovakva razmatranja gube vanost.
Za upete lukove u praksi se najee koristio Ritterov izraz, koji proizlazi iz dijagrama maksimalnih
momenata u upetom luku. Prema njemu, u srednje dvije treine raspona presjek gotovo da i ne treba
mijenjati, a tek uz oslonce treba naglo poveati njegovu visinu. Izraz dovodi u vezu odabrani
moment inercije u tjemenu I
s
i moment inercije proizvoljnog presjeka I
z
preko kuta nagiba tangente
na os luka
z
:
) 1 ( 1
cos
n
I
I
z
s
= (15)
gdje je:
32
Luni mostovi
l
x 2
= , kao i kod izraza (13)
n koeficijent koji ovisi o odnosu stalnog i pokretnog optereenja
uobiajeno: za cestovne mostove 0,3 a za eljeznike 0,20 do 0,25.
Slika 37. Oznake uz zakon promjene poprenih presjeka masivnih lukova.
Vidljivo je da izraz za promjenu poprenog presjeka ovisi o unaprijed zadanoj krivulji osi luka.
Pojednostavljeni izraz, koji pretpostavlja konstantnu projekciju momenta tromosti du luka, glasi:
(16)
z z s
I I cos =
i pogodan je za neke prethodne proraune upetih lukova. Kod dvozglobnih ili elastino upetih
lukova moment inercije pri petama manji je od onog u tjemenu. Za prethodne proraune primjenjuje
se izraz:
(17)
z s z
I I cos =
Osim s momentom inercije, zakon promjene poprenog presjeka moemo vezati i s povrinom
poprenog presjeka. Odabire se zakon izmeu nepromjenjivog poprenog presjeka:
z s
A A =
i zakona promjene presjeka po kosinusu kuta tangente na luk:
1
cos
=
z z
s
A
A
(18)
Ovakva promjena (po zakonu kosinusa) slijedi zakon promjene uzdune sile du presjeka, ali na
veim rasponima daje izvedbeno neprihvatljivo velike presjeke.
5.4.4 Metoda obrnutog optereenja
33
Luni mostovi
Os betonskog luka obino se oblikuje prema tlanoj liniji dobivenoj za stalno optereenje.
Svako odstupanje geometrije osi luka od tlane linije dovodi do poveanja momenata savijanja, pa
se pri djelovanju prometnog optereenja mogu javiti vlani naponi u betonu, posebno u presjecima
luka na mjestu unosa koncentrirane sile, odnosno ispod stupova. Da bi se osigurala dostatna
trajnost, posebno pri gradnji mostova u agresivnom okoliu (blizina mora), poeljno je da svi
presjeci budu u tlaku ili barem da vlana naprezanja ne premae vrstou betona. Stoga je razvijeno
niz metoda za pronalaenje optimalne tlane linije luka.
Veina analitikih metoda koncentrirano optereenje zamjenjuje adekvatnim jednolikim
optereenjem po luku (Slika 38.) i za rezultat daje rjeenje diferencijalne jednadbe u obliku neke
matematike funkcije. No, optereenje luka u dananjim mostovima uglavnom se bitno razlikuje od
pretpostavljenog. Rasponi nadlunog sklopa postaju sve vei, pa raunska pretpostavka o
kontinuiranom optereenju luka vie ne vrijedi, nego se optereenje preko stupova prenosi na luk u
diskretnim tokama oslanjanja.
Slika 38. Zamjensko jednoliko optereenje
Iz tog razloga vie nije mogue odrediti jednadbu cijelog luka u zatvorenom obliku jer na mjestima
stupova krivulja ima lomove. Problem odreivanja optimalnog oblika osi za poznati raspon i
strelicu luka sastoji se od:
odreivanja koordinata toaka poloaja stupova i
odreivanja skupa jednadbi krivulja koje spajaju te toke.
U postupku je inherentna pretpostavka da nadluni rasponski sustav ne sudjeluje u prijenosu
optereenja, ve da je on stalni teret na luku. Ova pretpostavka dobro se slae sa realnim stanjem u
sustavima u kojima je rasponski sklop leajevima odvojen od donjeg ustroja.
Osnovna ideja metode obrnutog optereenja
Pretpostavimo li da na luk djeluje samo jedna sila u sredini raspona i da luk nema teinu, za taj
problem postoji samo jedan statiki sustav (oblika trokuta) u kojem nema momenata savijanja -
Slika 39a. U sluaju da elimo postaviti krivulju, potrebno ju je odabrati da to manje odstupa od
ovog rjeenja (---). Za optereenje od dvije sile rjeenje je oblika trapeza - Slika 39b.
Slika 39.
Na oba opisana primjera moe se primijetiti da su to u stvari ravnoteni poloaji lananice te iz toga
moemo zakljuiti: Problem pronalaenja tlane linije luka je analogan problemu traenja
ravnotenog poloaja lananice optereene istim silama ali suprotnog smjera.
34
Luni mostovi
Odnosno traimo statiki sustav u kojem postoje samo uzdune sile i nema momenata savijanja, a to
je upravo lananica.
Slika 40. Metoda obrnutog optereenja.
Algoritam prorauna
Postupak se izvodi u etiri koraka:
1. Za odabran raspon mosta L i strelice luka f postavlja se poetna krivulja (polinom 2. reda), koja
se optereuje zadanim koncentriranim silama na mjestima stupova i vlastitom teinom luka ali u
suprotnom smjeru. Pri tom se koriste cable konani elementi koji mogu preuzeti samo
aksijalnu vlanu silu. Elementima se zadaje i beskonano velika aksijalna krutost da bi izbjegli
lokalno produljenje konanog elementa. Statika takvog sustava rjeava se po teoriji III reda.
2. Na poetni polinom 2. reda dodaju se tako dobiveni pomaci toaka i dobiva nova geometrija,
koja je u stvari skup lananica neznatno slomljenih na mjestima stupova (rjeenje 1).
3. Tako dobivene toke povezuju se potom standardnim tapnim elementima s opisanim
poprenim presjekom luka i optereuju u pravilnom smjeru. Statika ovakvog modela provodi se
po teoriji I-reda jer je to krivulja u deformiranom poloaju. Pri izvedbi mosta moraju se
izraunati nadvienja konstrukcije za elastine i plastine deformacije i dalje rjeavati po teoriji
II-reda.
4. Na osnovu koordinata toaka rjeenja 1 postavlja se polinom eljenog stupnja koji najbolje
aproksimira toke u smislu da kvadrat odstupanja bude minimalan. (rjeenje 2).
Kod betonskih mostova gdje je udio prometnog optereenja svega 8 do 10 %, os luka se odreuje
samo za optereenje od vlastite teine. S estetskog stanovita kod betonskih lukova, rjeenje 1
(progibna linija lananice) ima neznatne lomove i moe se odabrati kao konana os. Takoer bez
obzira koju os odabrali betonski lukovi se izvode u pravilu u ravnim segmentima duljine 5m, te su
uvijek poligonalno izvedeni.
Popreni presjek luka izvodi se zbog jednostavnosti oplate konstantne visine. Eventualna promjena
poprenog presjeka izvodi se izmeu pete i prvog nadlunog stupa promjenom debljine pojedinih
elemenata poprenog presjeka prema unutra (npr. podebljanjem donje i gornje ploe ili hrpta).
Os vitkog armiranobetonskog luka nije krivulja koja se moe opisati jednom jednadbom, ve se
zbog lomova tlane linije na mjestima stupova sastoji od skupa krivulja definiranih izmeu stupova.
Os luka dobivena ovim postupkom odgovara deformiranom konanom poloaju nakon to su se
odvile sve dugotrajne deformacije puzanja i skupljanja betona. Pri statikom proraunu lunih
mostova neznatne promjene krivulje od nekoliko cm, a koje odstupaju od rjeenja br. 1 mogu
izazvati promjene momentnih dijagrama i do 50%. Isto tako postoji velika razlika u rezultatima po
teoriji I i II reda. Stoga je potrebno lune mostove raunati po teoriji II-reda, odnosno traiti
ravnoteu na deformiranom sustavu.
35
Luni mostovi
Slika 41. a) momentni dijagram za luk oblika parabole
b) za luk odreen metodom obrnutog optereenja
5.5. Statike provjere
Podjele nosivih konstrukcija prema statikom sustavu ranije su imale razliit znaaj od dananjeg.
Proraun viestruko statiki neodreenih sustava prije uvoenja raunala i prorauna metodom
konanih elemenata bio je vrlo spor i mukotrpan. Koriteni su pojednostavljeni postupci strogo
ogranienih mogunosti, za koje su izraivana pomagala u vidu tablica ili uticajnih linija. Da bi se
njima mogao koristiti, projektant se trebao odluiti za neki sustav i njemu prilagoditi koncepciju
sklopa. Kompjutorski proraun oslobodio je inenjere nekih ogranienja, no pojednostavljene
provjere jo uvijek imaju velik znaaj kod razrade projektnog rjeenja. One su nezamjenjive pri
promiljanju koncepcije sklopa u poetnoj fazi projektiranja, te kod ocjene tonosti prorauna
provedenog na raunalu.
5.5.1 Modeliranje za proraun
Nosivi sklop lunog mosta sastoji se od osnovnog, lunog ili svoenog nosaa, te od sekundarnog,
najee nadlunog sklopa, koji se sastoji od stupova ili vjealjki i grednog nosaa po kojemu se
odvija promet. (ove dijelove nazivamo i pomost.) Osnovna podjela lunih mostova u statikom
smislu vri se prema stupnju ukljuivanja sekundarnog sklopa u nosivi sustav. Naime, itavo
optereenje na glavnom rasponu moe se prenositi samo putem svoda ili luka, bez udjela ostalih
dijelova (slika 42b), no povoljnije stanje nastaje kada se i ostali dijelovi mosta ukljue u prijenos
optereenja (slika 42a). Sjetimo se da dobar dio preostalih rimskih mostova svoju dugovjenost
dijelom duguje betonskom nadsloju, koji je u stanju preuzeti dio optereenja, odnosno, osigurati
njegovu povoljniju raspodjelu na svod.
Slika 42. Pojednostavljeni prikaz ralambe nosivog sustava lunog mosta, sa (a) ili bez (b)
ukljuivanja nadlunog sklopa.
36
Luni mostovi
Druga vana podjela odnosi se samo na mostove kod kojih je i pomost ukljuen u prijenos
optereenja. Naime, ve u uvodu je istaknuto kako je bitno obiljeje svoenih mostova prijenos
horizontalnih sila na tlo, no postoje sloeni sustavi lunih nosaa kod kojih je horizontalna sila na
krajevima (potisak) preuzeta zategom unutar samog nosaa. Ovakvi sklopovi iznutra djeluju kao luk
(optereenje se prenosi dominantno uzdunom silom) dok po svojim reakcijama, prema van, djeluju
kao greda (vertikalno optereenje uzrokuje samo vertikalne reakcije) (slika 43).
Slika 43. Primjer luka s preuzetim potiskom.
Meu mostovima koji predaju horizontalne reakcije na tlo moemo formirati zasebne skupine u
odnosu krutosti luka I
l
i grede I
g
nadlunog sklopa. Ova podjela ilustrira udio pomosta (nadlunog
sklopa) u prijenosu optereenja. im je krutost grede vea, vei je i njezin doprinos ukupnoj
nosivosti. Naprotiv, greda manje krutosti ima sekundarni znaaj, prenosei optereenje samo
izmeu nadlunih stupova.
Uz pretpostavku da promatramo upete lukove, kakvi su u praksi najei, moemo razdvojiti tri
sustava:
Upeti kruti luk sa gipkom konstrukcijom pomosta. Kada je omjer I
l
/I
g
20 sklop se moe
promatrati prema slika 38. b, odnosno kao da glavni prijenos optereenja vri luk, bez
uea pomosta. Lukovi velikih raspona uglavnom pripadaju ovoj skupini.
Gipki luk s krutom gredom. Kada je omjer I
l
/I
g
< 1 sklop se moe promatrati prema slika 40,
odnosno, na taj nain to se spojevi luka interpretiraju zglobovima. U stvarnosti su svi
spojevi u ovakvom sustavu monolitni, meutim im je krutost takva da ne mogu prenijeti
znaajnije momente. Stoga u luku prevladavaju horizontalne sile, dok su momenti savijanja
sekundarnog znaaja. Naprotiv, kruta je greda optereenja znaajnijim momentima. Sustav
je pogodan za manje raspone, jer su gipki lukovi podloni izvijanju. Masivne mostove s
gipkim lukom i krutom gredom odozgo prvi je gradio Maillart, pa su i prozvani po njemu.
Ovakvom sustavu slian je gipki luk s krutom gredom odozdo Langerova greda.
Upeti kruti luk s krutom konstrukcijom pomosta. Unutar podjele ne postoje stroge granice
izmeu razliitih sustava. Obino se uzima da se omjer krutosti kree u granicama omjer 1
I
l
/I
g
20. Kod prorauna je potrebno modelirati cjelovit sloeni sustav s realnim krutostima.
Slika 44. Mogua statika interpretacija gipkog luka s krutom gredom.
37
Luni mostovi
5.5.2 Potporna (tlana) linija
Tlana linija predstavlja rezultantnu krivulju hvatita tlane sile u presjecima luka ili svoda.
Praktino, to znai da je tlanom linijom odreen poloaj, odnosno ekscentricitet, djelovanja tlane
sile u svakom presjeku luka, za neko promatrano optereenje. Dakle, pomou tlane linije moe se
odrediti veliina momenata u u svim presjecima luka. S druge strane, kod projektiranja lukova od
gradiva znatne tlane, a minimalne vlane vrstoe, oblik tlane linije definira najpovoljniji oblik
osi luka ili svoda, odnosno oblik pri kojemu e se u njemu pojaviti minimalna vlana naprezanja.
Kod projektiranja starijih lukova od kamena ili nearmiranog betona postavljao se uvjet da rezultanta
tlanih sila ni u kojem presjeku i ni za koji sluaj optereenja ne izae van jezgre poprenog
presjeka, kako se ne bi pojavila vlana naprezanja. U doba elektronikih raunala ova metoda ima
uglavnom povijesnu vrijednost, no budui da jasno pokazuje polazite za racionalan odabir osi luka,
ovdje e biti prikazan jedan primjer grafikog odreivanja tlane linije trozglobnog luka (slika 45).
Slika 45. Grafiko odreivanje tlane linije:
38
Luni mostovi
Pretpostavke:
svod se modelira simetrinim trozglobnim lukom jedinine irine
zglobovi luka nalaze se u osi svoda
optereenje je proporcionalno visini nadsloja
u obzir se uzima samo stalni teret
verini poligon prolazi kroz sve zglobove
Postupak:
Optereenje vlastitom teinom i nadslojem rastavlja se na segmente proizvoljne irine.
pretpostavimo da je luk optereen nizom koncentriranih sila u osi
crtamo verini poligon s obzirom na proizvoljno odabran pol
nanoenjem zraka poligona u duljinama odsjeaka luka nalazimo pravac reakcije Rv
horizontalna reakcija u tjemenu H i kosa u peti Ra sijeku se s reakcijom Rv u istoj toci
poznatim pravcima H i Ra odreen je novi pol O, kao i veliina samih reakcija H i Ra
s novim zrakama 1, 2 do n crta se odgovarajui poligon koji mora prolaziti kroz zglobove
odstupanje poligona tlane linije od osi svoda (e) pokazuje koliko je os dobro odabrana
tlana linija je slina momentnom dijagramu
Kontrola naprezanja:
Prema poznatim izrazima, pomou uzdune sile u svodu i veliine odstupanja tlane linije od
osi.
Nakon to je os svoda odabrana za djelovanje vlastite teine i stalnog tereta, svod se provjerava i na
prometno optereenje, postavljeno simetrino i nesimetrino. Kod ovih provjera zglobovi
proraunskog modela, trozglobnog luka, pretpostavljaju se na rubovima jezgre poprenog presjeka
svoda, ovisno o sluajevima optereenja, ime se donekle korigira greka zbog razlike
pretpostavljenog i stvarnog statikog sustava (u stvarnosti se najee radi o upetom luku).
Ispitivanjem veeg broja tlanih linija, od kojih svaka odgovara jednom sluaju optereenja,
konstruktor stjee sliku o naprezanjima u svodu. Ovakve grafoanalitike provjere danas se
eventualno provode samo kod provjeravanja povijesnih svodova, jer ih uspjeno zamjenjuju
raunalni postupci metodom konanih elemenata. Ipak, za svaki sklop treba znati nainiti osnovne
raunske provjere runo, kako bi se iskljuila mogunost grube pogreke. Pored toga, ako smo
svjesni pretpostavki i ogranienja jednostavnih provjera, one su nezamjenjive kod koncipiranja,
odnosno preliminarnog projektiranja graevine.
5.5.3 Provjere stabilnosti luka
Kod prorauna armiranobetonskih lukova i svodova, kao i kod prorauna bilo kakvih tlanih
elemenata, potrebno je provjeriti stabilnost nosaa. Provjere lunih mostova vre se za ravninu osi
nosaa (okomita ravnina) i ravninu okomitu na ravninu nosaa. Problemi rastu s vitkou
konstrukcije, a iskustvene preporuke za minimalne izmjere svodova i lukova uzimaju u obzir i
stabilnost (slika 35). Uobiajene debljine lukova i svodova su izmeu 1/60 i 1/70 raspona, a
Freyssinet je doputao i vee vitkosti, do 1/80. Maillart je u nekim lukovima ostvario i vitkost veu
od 1/100 L.
Proraun lukova na stabilnost u ravnini osi nosaa vri se provjerom stabilnosti zamjenskog ravnog
tapa iste krutosti, u svemu prema zakonitostima poznatim iz Tehnike mehanike. Ovdje e biti
prikazan samo izraz za kritinu veliinu jednolikog optereenja za parabolini luk (slika 46).
39
Luni mostovi
Slika 46. Parabolini luk optereen kontinuiranim optereenjem p osnovna provjera
stabilnosti u osi nosaa.
Kritina veliina potiska (uzdune sile u tjemenu) dana je izrazom:
2
L
I E
K H
s
kr
=
gdje je :
E modul elastinosti
I
s
moment inercije u tjemenu
L raspon
K koeficijent ovisan o statikoj shemi (upeti luk, dvozglobni, trozglobni), odnosu strelice i
raspona (f/L) i od zakona promjene presjeka du raspona
Vrijednost koeficijenta K odreena je pokusima i teorijskim analizama, a moe se oitati iz
dijagrama priloenog na slika 47.
Slika 47. Vrijednosti koeficijenta K za upeti luk (krivulja 3), dvozglobni luk (krivulja 2) i trozglobni
luk (krivulja 1).
Poprena stabilnost svodova i lukova predstavlja sloen problem koji opsegom izlazi van opsega
predvienog gradiva. Ukoliko su dimenzije luka ili svoda dobro odabrane (npr. prema slika 35), a
sam nosa prikladno oblikovan i armiran opasnost od gubitka stabilnosti van ravnine nosaa nije
velika.
40
Luni mostovi
5.5.4 Modeliranje tapnim elementima za proraun na raunalu
Statiki proraun zapoinje izradom pojednostavljenog modela za proraun na raunalu, metodom
konanih elemenata. Za sada se najee koriste tapni modeli, i to ravninski, u fazi idejnog
projekta, odnosno prostorni, u fazi detaljnije razrade. Sloeniji modeli, nainjeni prostornim
konanim elementima, koriste se kada je osnovna razdioba unutarnjih sila ve poznata, ili se koriste
samo za razradu detalja sklopa. Kod manjih i srednjih grednih mostova oblikovanje sklopa esto je
dovreno prije samog prorauna, koji slui za dimenzioniranje armature. Kod lunih mostova esto
e biti potrebno korigirati os luka na osnovi rasporeda momenata savijanja u njemu, a moe se
razmotriti i drugaiji zakon promjene poprenih presjeka od izvorno predvienog.
Proraun se prvo vri za granina stanja u uporabi, dakle za dovren most, i to po teoriji elastinosti
(teoriji I reda). U kasnijoj fazi provode se provjere po teoriji II reda, odnosno detaljnija razrada
stanja kroz koje most prolazi tijekom gradnje.
Ve je ranije reeno da luk prenosi optereenje dominantno uzdunom silom i savijanjem.
Povoljnije stanje nastaje veim udjelom horizontalne sile. Izraz za horizontalni potisak u luku,
f
L q
R
ch
8
2
= , sadri strelicu luka f u nazivniku, dakle, im je ona manja manji je udio horizontalne
sile, a sukladno tome, poveava se optereenje luka momentom savijanja. Uslijed vertikalnih
optereenja na luk dolazi do elastinog skraenja luka, a uslijed dugotrajnih pojava u betonu dolazi
do nepovratnih deformacija koje skrauju luk. Pri ovome se strelica luka smanjuje, pa je esto
potrebno izvriti provjere po teoriji II reda, uz uzimanje u obzir geometrijske nelinearnosti. Ove
pojave proraunski treba predvidjeti, tako da se propie nadvienje luka pri izvedbi.
Kod razmatranja stanja u izvedbi proraun moe biti znatno sloeniji od prorauna graninih stanja
u eksploataciji mosta. Tijekom izvedbe jednim od suvremenih postupaka, luk prolazi kroz razliite
faze optereenja, formirajui sustav koji po razdiobi unutarnjih sila nije slian konanom, a esto je
pridran pomonim elementima od razliitih gradiva. kao to su zatege ili skela. Budui da se radi o
elementima manje krutosti, mogue su velike deformacije sustava, pa proraun po teoriji
elastinosti gotovo i ne daje uporabljive rezultate. Za provjere ovih stanja raunalnim modelom
potrebno je znatno iskustvo.
Do sada su spominjana samo vertikalna optereenja. Za provjere na horizontalna ili djelovanja koja
se mogu javiti u razliitim smjerovima esto e biti potrebno nainiti poseban raunalni model.
Razmatranja o dinamikom proraunu prelaze okvire ovog rada, no treba upamtiti da modeli
razvijeni za vertikalna optereenja ponekad nee biti dovoljni.
Formiranje proraunskog modela zapoinje zamjenom lunog ili svoenog nosaa nekim brojem
tapova iji krajevi lee u odabranoj osi luka. Nizom tapova moe se zamijeniti itav nosa u
poprenom smislu (slika 48), ili se njime prikazuje presjek jedinine irine, a mogue je prikazati i
neki drugi dio presjeka. Broj elemenata kojima se zamjenjuje luk nikako ne bi smio biti manji od
16. Elementi su postavljeni sekantno u odnosu na idealiziranu os, od koje najvie odstupaju u
svome srednjem dijelu. Ovakvo stanje i nije daleko od stvarnog ako se luk izvodi sukcesivnim
betoniranjem odsjeaka, jer su oni najee stvarno ravni, no kod izvedbe na skeli postoji odreena
pogreka. Ona se manifestira u krivoj slici poprenih sila, koje se javljaju na mjestu loma osi zbog
skretanja uzdune sile. Greka se umanjuje poveanjem broja elemenata kojima se modelira luk.
41
Luni mostovi
Razdioba konanih elemenata du luka neka bude takva da krajevi nadlunih stupova padaju u
vorove na luku. To znai da elementi izmeu toaka oslanjanja nadlunog sklopa mogu biti
jednake duljine, ali je naelno luk modeliran elementima razliite duljine.
Slika 48. Jedan od numerikih modela novog Maslenikog mosta. Luk je modeliran jednim nizom
tapova, dok je nadluni sklop, zbog velike irine, zamijenjen s 2 niza tapova.
5.5.5 Proraun luka u poprenom smjeru
Unutranje rebro ne pridonosi torzijskoj krutosti luka i oteava izvedbu, ali se eventualno postavlja
zbog smanjenja momenata savijanja koji se u poprenom smjeru pojavljuju od djelovanja vlastite
teine, skretnih sila i korisnog tereta. Skretne sile u gornjem i donjem pojasu luka upljeg
poprenog presjeka djeluju prema gore, u suprotnom smjeru od djelovanja gravitacije a njihova
vrijednost moe biti i vea od vlastite teine.
42
Luni mostovi
Slika 49. Proraun skretnih sila.
Skretne sile raunaju se prema:
1
1
1
P
q
R
= i
2
2
2
P
q
R
=
gdje je:
P
1
uzduna sila u gornjoj ploi (kN/m)
1 1 m gp
P h =
l
R
1
radijus zakrivljenosti osi gornje ploe (m).
1 m
napon u sredini gornje ploe (kN/m
2
).
gpl
h debljina gornje ploe (m).
Konaan izraz za vrijednost skrene sile u gornjoj ploi glasi:
1
1
1
1 1
m gpl
h
P
q
R R
= = (kN/m).
U proraunu kao i kod sanduastih grednih mostova potrebno je uzeti u obzir i optereenja
temperaturom. Mogue razlike u temperaturi u unutranjosti luka i vani, te razlike izmeu osunane
strane i strane u hladu.
Uzduna armatura luka kree se od f 20 do f 28 na razmacima od 15 do 20 cm. Vilice se kreu od
f 16 do f 22 na razmacima od 15 do 20 cm. Zbog bolje ugradnje i vibriranja betona poeljno je
koristiti to vee razmake armature.
5.6. Literatura
[1.] Tonkovi, K.: MOSTOVI, Sveuilina naklada Liber, Zagreb, 1981.
[2.] Tonkovi, K.: MASIVNI MOSTOVI OPA POGLAVLJA, kolska knjiga, Zagreb,
1977.
[3.] Tonkovi, K.: MASIVNI MOSTOVI GRAENJE, kolska knjiga, Zagreb, 1979.
43
Luni mostovi
[4.] andrli, V.: SKRIPTE UZ PREDAVANJA, koritene na Graevinskom fakultetu
Sveuilita u Zagrebu, k. god. 1999./2000.
[5.] Polivanov, N.I.: ARMIRANOBETONSKI GRADSKI I DRUMSKI MOSTOVI,
Graevinska knjiga, Beograd 1959.
44