Umjetnika akademija Sveuilita u Splitu

Odsjek: Likovna kultura i likovne umjetnosti

Godina studija: 2012/2013.
Semestar: II.



RIMSKE TERME
Seminarski rad






Naziv kolegija: Povijest umjetnosti starog vijeka
Nositelj kolegija: Tea Katuneli, via predavaica
Student/ica: Daniel Milanovski




Split, 14. Lipnja 2013.







1. UVOD......................................................................................................................3
2. ZNAAJ, SVRHA I POVIJESNI RAZVOJ TERMI..............................................4
3. TLOCRT RIMSKIH TERMI...................................................................................6
4. DIOKLECIJANOVE TERME................................................................................9
5. KARAKALINE TERME........................................................................................11
6. TRAJANOVE TERME..........................................................................................13
7. ZAKLJUAK.........................................................................................................14
8. LITERATURA.......................................................................................................15
















1. UVOD
Rimljani su kroz cijelu povijest predstavljali mo, kulturu i demokraciju. Stvaranjem
svojeg carstva i irenjem ne samo na Europu nego i na Afriku i Aziju, irili su i svoju kulturu,
praktinost i umjetnost. Tako je jedna od glavnih osobina rimske umjetnosti tenja
velianstvenou kao znamenjem moi. Impozantnost i vrstina ispred elegancije i ljupkosti,
umjetnost koja se bavi potrebama velikog mnotva te upravo zato graditeljska i arhitektonska
djela svojom originalnou i monumentalnou uvelike zasjenjuju ona u kiparstvu i slikarstvu.
Iako mnogi kau da je rimska kultura tek nastavak grke kulture ili da je kopija grke kulture,
ipak im ne moemo zanemariti injenicu da su uvelike utjecali na razvoj kuture, socijalnog
ivota, graevinarstva, slikarstva, kiparstva, i openito napredak u svim aspektima ivota.














3.

2. ZNAAJ, SVRHA I POVIJESNI RAZVOJ TERMI
Rimska kupalita ili Rimske terme imale su veliki utjecaj na razvoj rimske kulture i
drutva. Posjete kupalitima su predstavljale uobiajeni dnevni ritual koji je bio doputen
svim staleima drutva. Iako veina kultura smatra da je kupanje intimna aktivnost svakog
pojedinca, kupanje u starom Rimu je predstavljala zajedniku aktivnost. Terme su bile mjesta
za vijesti i traeve, sluile su kao moderan klub, kao zborno mjesto drutvenog ivota. Terme
su mogle biti gradske i privatne, gradske su se nalazile u centrima gradova a privatne uz
carske palae, vile urbane i vile rustike.
Neki od najranijih opisa kupalita seu u daleku Grku, a pretpostavlja se da su nastala od
grkih gimnazija. Grci su zapravo postavili temelje modernih spa kupalita. Jo u tom davnom
vremenu, Grci su koristili male kade, umivaonike i bidee za osobnu istou. Za razliku od
Grka, Rimljani su sve iznenadili veliinom svojih kupalita. Rimska kupalita postaju centar
za drutvene i rekreacijske aktivnosti. Kako se Rimsko carstvo irilo, tako se i ideja rimskih
kupalita takoer irila Mediteranom, svim regijama Europe ali i Sjevernom Afrikom.
Paralelnom s izgradnjom vodovoda, Rimljani su imali dovoljno vode za pie, upotrebu u
domainstvu, poljoprivredi, industriji, ali i za osobne uitke kupanja. Vodovodi su dovodili
vodu koja se kasnije grijala za potrebe kupalita. Tada su postavljeni i temelji dananjih
sauna. Rimljani su se takoer postepeno izlagali sve veim temperaturama u kupalitima, te su
smatrali da znojenje dobro za organizam. Prema navedenom, u kupalitima su postojale razne
prostorije s razliitim temperaturama. Prva prostorija je bila svlaionica (apodyterium). Do
svlaionice se nalazila prostorija s hladnom vodom (frigidarium), slijedila je prostorija s
toplom vodom (tepidarium) i na kraju prostorija s vruom vodom (caldarium). Nakon
prolaska kroz sve prostorije, slijedio je povratak u hladnu sobu u kojoj se izvodila masaa
raznim aromatinim uljima. Vea kupalita su imala i sobu za odmaranje (laconium) u kojoj
je zavravao proces relaksacije.



4.


Rimska kupalita su bila raznovrsna u smislu veliine, ureenja, izgradnje, strukture. Isto
tako imali su razliite ulaze u kupalita. S obzirom da su imuniji Rimljani imali robove,
dovodili su ih sa sobom da bi im bili pri ruci za sve njihove potrebe, a prema tome i kupalita
su imala tri razliita ulaza; za mukarce, za ene i za robove. Veliki broj termi je imao
izgraene knjinice u kojima su se odravali satovi itanja, govornici su odravali govore, a u
njima su takoer odravani poslovni sastanci, prireivane su izlobe slika, pjesniki recitati i
mnoge druge aktivnosti.
Terme su bile grijane podnim sustavom hipokaustike (hypokausterion), tj. glinenim
cijevima ispod podova i cijevima prizidanima u zidove kojima je strujao topao zrak iz
sredinjeg loita. Prve terme u Rimu su nastale u 3. st. pr. Kr., ali su bile jednostavne i zvale
su se balnea, a ve u 4. st. pr. Kr. u Rimu su postojale 354 terme, a najpoznatije i najvee su
bile Karakaline, Trajanove i Dioklecijanove terme.

Slika 1. Rimske terme u Bathu u Engleskoj



5.












Slika 2. Raspored prostorija u rimskim kupalitima



3. TLOCRT RIMSKIH TERMI
Kao to je do sada navedeno, kupalita su graena oko tri glavne prostorije: sobe sa
vruom, sobe sa toplom i sobe sa hladnom vodom. Takoer, imali su odovojena kupalita,
jedno za mukarce, jedno za ene. Na slici je nadalje prikazan tlocrt rimskih termi u
Pompejima.


6.




Slika 3. Tlocrt termi u Pompejima




7.


Rimske terme u Pompejima imale su 6 ulaza s ulice, od ega je samo jedan bio za enski
dio kupalita, a ostalih pet se odnosilo na muki dio. Dolaskom do atrija, inae glavnog dijela
termi, prolazilo se najprije kroz male toalet. Atrij je uglavnom sluio kao glavni trg ili kao dio
u kojem su mlai mukarci izvodili tjelovjebu. U atriju se takoer nalazila osoba koja je
naplaivala ulaz u kupalite. Prolaz je uglavnom dalje vodio do sobe za presvlaenje. Uz
zidove sobe za presvlaenje su se nalazile kamene klupice, a na zidovima su se nalazile
vjealice na koje su Rimljani vjeali odjeu koju su skinuli. Prostorija je inae bila osvjetljena
velikim staklenim prozorom, a imala je 6 vrata. Prva slijedea prostorija je bila prostorija s
hladnom vodom (frigidarium). Nakon nje, kupai su ulazili u prostoriju s toplom vodom
(tepidaruim) ta na takav nain pripremali tijelo za izlaganje sve veim temperaturama. U
prostoriji su bile smjetene i tri bronane klupe koje su takoer bile grijane. Tepidarium je
bila najvie ukraena prostorija; naime zidovi su uglavnom bili crvene boje, na podu je bio
izraen mozaik, a zidovi su takoer bili ukraeni slikama.
Slijedea vrata su vodila u prostoriju s vruom vodom iji je pod bio direktno iznad pei.
S jedne strane se nalazio okrugli bazen, s druge kvadratni, a na sredini se nalazila rupa iz koje
je izlazio vrui zrak. Zbog visokih temperatura, ova prostorija je bila jako malo ukraena. Tu
su se posluivali hrana i pie, a nakon naizmjeninog kupanja u hladnoj i vruoj vodi, slijedila
je masaa eterinim uljima i parfemima. Ostatak termi je sluio za vjebanje mukaraca, ali tu
su se nalazili vrtovi, etalita, terase, a ponegdje ak i biblioteke.






8.
4. DIOKLECIJANOVE TERME
Dioklecijanove terme su najvee terme u Rimu u razdoblju s kraja treeg i poetka 4-tog
stoljea. Izgraene su na podruju brda Viminal, najmanjeg od sedam breuljaka, a izgradio
ih je car Maksimilijan u znak poasti svom prijatelju i kolegi caru Dioklecijanu. Od svih
termi, istiu se svojom veliinom, i izgraivane su za vrijeme tri cara.


Slika 4. Dioklecijanove terme
Voda kojom su se opskrbljivale Dioklecijanove terme prolazila je kroz akvedukt Aqua
Marcia. S obzirom na injenicu da se za vrijeme vladavine cara Dioklecijana opskrba grada
vode znaajno poveala, u to ime su i dobile ime.


9.

Prostorija s hladnom vodom se sastojala od bazena i malenih kupki koja je bila spojena s
glavnom sobom. Bazen u ovoj prostoriji je koritena kao bazen za razgibavanje ili plivanje, a
naravno i nakon vrue kupke ili vjebanja. Uzimajui u obzir veliinu sobe, sluila je i kao
soba za druenje. Voda koja je koritena u bazenima kasnije je ponovo koritena za ienje
toaleta.
Prostorija s vruom vodom je imala pravokutni oblik, a na svakom uglu je takoer imala
osmerokutnu sobu koja je sluila kao soba za presvlaenje. Izgledom je podsjeala na
baziliku, a arhitektonska tehnika koju su koristili stvarala je dojam veeg prostora. Du svake
strane prostorije s vruom vodom postojale su privatne prostorije za koje se vjerovalo da su
bile koritene u razliite svrhe: privatne kupke, itanje poezije, i dr. Uz ove prostorije se vee
pojam vrta, gimnastike, oputanja, predavanja i itanja. Pravokutni hodnici koji su sas trana
imali ostave za knjige koje su koritene u danu potvruju teoriju za je u termama postojala
knjinica i da su one predstavljale znaajan dio kulturnog ivota starog Rima.











10.
5. KARAKALINE TERME
Karakaline terme su druge najvee terme na podruju starog Rima. Izgraene su izmeu
212. i 216. za vrijeme vladavine cara Marka Aurelija Antonina, poznatijeg pod nadimkom
Karakala. Kao i ostale terme bile su javne i otvorene za sve stalee drutva. Isto tako, kao i
ostale terme bile su zagrijana hipkaustnim grijanjem kojie je znailo zagrijavanje zraka ispod
tla i na takav nain je zagrijavana voda. Bile su u upotrebi sve do 6. st kada su Ostrogoti
preuzeli Rimsko carstvo. Bile su ukraene poznatim skulpturama kao to je Grki bog
medicine Eskulap i skulptura Farnekog bika.

Slika 5. Grki bog medicine Eskular

Slika 6. skulptura Farnenkog bika

11.
Vie su sluile za zabavu nego za kupanje. Kao i ostale knjinice u Rimu, unutar
kompleksa Karakalinih termi postojale u dvije vrste knjinica, ona u kojoj su se itali grki
tekstovi i ona u kojoj su se itali latinski tekstovi. Terme su imale centralnu prostoriju s
hladnom vodom, velike i prostrane sobe s toplom i vruom vodom, dvije prostorije u kojima
se izvodila gimnastika i boksaki treninzi. Sjeverni dio kupalita je zauzimao veliki bazen koji
nije imao krov, ali su iznad njega bili montirani velika bronana zrcala koja su direktno
usmjeravala sunevu svjetlost prema vodi u bazenu. Cijela konstrukcija je bila odignuta od
zemlje u visini 6 m, a taj je prostor sluio kao spremite za pei i opremu koja je bila potrebna
za zagrijavanje vode.



Slika 7. Karakaline terme




12.
6. TRAJANOVE TERME
Trajanove terme su sgraene 104. god. pr. Kr. za vrijeme cara Trajana. Izgraene su na
junoj strani brda Oppian, u razvijenijem dijelu grada. Arhitekt Trajanovih termi je bio
Apollodorus. Predstavljale su rekreacijski i drutveni centar stanovika Rima, sve do 537.
godine kada su Goti doli na podruje Rima. Ovo kupalite predstavlja pravi primjer rimske
arhitekture jer je sluilo kao model za izgradnju svih ostalih termi na podruju carstva i svih
kolonija Rimskog carstva.
Unutar cijelog kompleksa postojala je velika travnata povrina, a kao i sve terme postojale
su prostorije s hladnom vodom, toplom i vruom vodom, a takoer postojale su prostorije za
presvlaenje i gimnastiku. Odmah do kompleksa termi postojao je cijeli sustav podzemnih
putova i temelja kojima su se sluili robovni i radnici koji su odravali postrojenje. U
podzemnom dijelu je bila cisterna koja je mogla primiti 8 milijuna litara vode. Naknadna
istraivanja ovih termi su pokazala da su takoer imale jedan poseban dio koji je sluio kao
biblioteka.

Slika 8. tlocrt Trajanovih termi
13.
7. ZAKLJUAK

Sve to je bilo stvoreno u Starom vijeku na Istoku i na Zapadu, postalo je dostupno a
kasnije i poznato Rimljanima, poto su se svi najvaniji centri starovjekovne arhitekture nali
u sastavu Rimskog carstva, te su Grka, Mezopotamija i Egipat su predali svoja iskustva
pobjednikom Rimu.


























14.

8. LITERATURA:

Internet izvori:
1. http://www.crystalinks.com/romebaths.html
2. http://www.paestum.de/en/pompeji.htm
3. http://rbarrywalker.blogspot.com/2012/09/a-visit-to-pompeii.html


Knjige:
4. Anna Maria Liberti, Fabio Burbon; Drevni Rim, Mozaik knjiga
5. J.B. Ward-Perkins; Roman Imperial Architrcture, Yale University Press, 1994.















15.