Miletska kola prapoelo, praelement, pratvar, arhe

Tales bitak je voda, zemlja na vodi, valovi je njiu, zaetnik filozofije, fisis
Anksimen bitak svega je zrak, promjenom agregatnih stanja nastaje sve, nama vlada dua
(psihe) koja izlazi iz tijela putem izdaha
Anaksimandar bitak je apeiron neto beskonano, kvalitativno neodreeno, spekulativan
pojam, napravio geografsku kartu i nebeski globus, kozmos je podreen op!em zakonu
promjene, ideja pravednosti i nu"nosti (sve propada i time oomgu!ava raanje novog)
M#$%&AM ' izra"avaju monistiko gledite svijeta( tj( da je svijet jedno, odnosno da je sve
nastalo od jedne pratvari (izvor svega je jedno)
)%*#&#%&AM ' svaka je stvar pro"eta "ivotom
MAT+,%-A*%&AM ' bitak bi!a je materijalan (osim Anaksimandar)
' problem spoznaje nije rijeen, spoznaja kao imanentno bi!u
.itagorej/i matematika, broj, harmonija i broj
.itagora (definirao filozofiju ljubav spram mudrosti, prvi se nazvao filozofom),
' smatara da ovjek samo u organiziranoj zajedni/i mo"e realizirati moralnu egzisten/iju
' velik autoritet, brojne zabrane
' suprotnost je stvaralaka snaga i njih povezuje harmonija
0ilolaj
' postoje grani/e i neogranieno
' broj ograniava pojedinano tijelo i daje mu mjeru
' polaze od matematike, astronomije i glazbe brojevi stvaraju sklad
' broj je bit svega, poelo prirode, oni su vjeni i nepromjenjivi
' svemir (kozmos) je harmonija i broj
' matematika ra/ionalna spoznaja je jedina bitna i valjana, 12 je savren broj
' M+T+M.3%)#&A uenje da su due "ivih bi!a neumrle, vjene, dakle ' ne propadaju
)eraklit sve tee (panta rei), logos vlada svijetom
' kretanje je bit svijeta, vatra je praelement jer je plamen simbol vjenog kretanja
' kozmos je harmonija i borba suprotnosti
' svijetom vlada *#4#3 vjeni zakon, ureenje, poredak koji nu"no odreuje sva zbivanja
logos se zbiva kao jedinstvo i borba suprotnosti
' 1( razmatra pitanje izvora spoznaje osjetilna spoznaja je la"na, prava je ra/ionalna
spoznaja ' spoznaja logosa (mora biti usmjerena na ono to je zakonito, ponovljivo, a to su
injeni/e)
' prvi uz .itagoru definira filozofe
' treba izvriti katarzu miljenja od nekritike napunjenosti rijeima
' priroda se voli prikrivati
' naziva se jo )eraklit mrani zbog nerazumljivosti
' bitan kru"ni tok "ivota "ivot i smrt su prijelazne faze
+lejska kola 5 vrste spoznaje, nema kretanja
6senofan sve je jedno, oblika kugle i ogranieno (T# .A$)
' zapoeo ideju prosvjetiteljstva, osniva elejske kole
' bi!e ne mo"e postati jer trajno postoji
' svinje bi imale svinjske bogove da mogu misliti
.armenid
' 5 vrste spoznaje (7# prirodi8)9
osjetilna spoznaja (:#63A) vidljivi svijet je privid, varka
ra/ionalna spoznaja (A*+T)+%A) pravo znanje, istina
' .laton u 3ofistu ga naziva velikim
' prema .armenidu postoji jedinstvo bi!a
' miljenje je identino s bitkom, bitak je nepomian, bez poetka i kraja
#ntoloki monizam pojam bitka razvija do ontolokog monizma ' ;
.armenid i &enon bitak jest ' nebitak nije, nema bivanja neto to postoji nije nastalo nego
je prisutno oduvijek, neto to ne postoji nije niti ne mo"e nastati
<itak je vjean, jedan, sve obuhva!a, nema mnotva, ni djeljivosti ni kretanja(
&enonove aporije9
1( Ahilej i kornjaa Ahilej ne mo"e sti!i sporu kornjau, jer kad doe na njeno mjesto, ona
!e mu ve! malo odma!i i tako u beskraj
5( :ihtiomija (dioba) radi se o odnosu djeljivosti i mnotva kretanje ne mo"e ni poeti jer
bi uvijek trebalo najprije prije!i pola puta od A do <( .rije toga bi treba prije!i pola od te
polovi/e i tako u beskraj
=( 3treli/a streli/a za koju se ini da putuje od A do < miruje u svakoj toki svog puta, a
zbroj mirovanja ne mo"e biti kretanje
Melis
' svijet je beskrajan, nepromjenjiv i nepokretan
' kretanja nema, samo je prividno
' ne smijemo davati izjave o bogovima jer nema spoznaje o njima
.osredni/i
+mpedoklo
' tvora/ teorije elemenata > svijet se sastoji od elemenata9 voda, vatra, zemlja i zrak
' prvi put uvodi pojam sila odvojenih od elemenata (dualizam ljubav i mr"nja kao
materijalne sile)9 7*jubav spaja , a Mr"nja razdvaja
' spis #i!enja dua je pala iz /arstva svjetla u tamu ove zemlje i treba putovati =2222
godina kroz biljke, "ivotinje i ljude da bi se vratila u prvobitno bla"enstvo
' pretea :ar?ina govori da razvoj organskih bi!a ide postupno
' osnovna je misao da su priroda, tijelo i dua jedan "ivi organizam
' .A*%$4+$+&A samo ljudska i "ivotinjska dua je besmrtna
Anaksagora
' djelo # prirodi meteorologija nauka o nebeskim stvarima
' filozofski dualizam9 dva odvojena prin/ipa pomo!u kojih se objanjava svijet (materija i
nus)
' antropoloki dualizam9 dua i tijelo
' ima bezbroj vrsta kvalitativno razliitih sjemena, supstan/ija, esti/a, koje je Aristotel
nazvao )#M+#M+,%-AMA
' $@3 objektivni um, svjetski um najfinija i najistija tvar, odvojena od svih drugih,
jedina koja se sama od sebe kre!e i pokre!e druge
' ra/ionalna spoznaja teleolokih uzroka (nus)
Atomisti
*eukip
' atomi su bitak, vjeni i nepromjenjivi, nenastali i neunitivi, a uz njih postoji i neogranien
prazan prostor nebitak, u kojem se atomi kre!u sami od sebe uslijed vlastite te"ine, sudaraju
se, odbijaju ili ispreple!u i tako uzrokuju pojavne promjene stvari
' pie Aeliki red svijeta Megas diakosmos
' &enonov uenik
:emokrit
' *eukipov uenikB filozof koji se smije
' :+T+,M%$%&AM ' sve se zbiva po zakonima nu"nosti (slino se spaja sa slinim)
' prvotna svojstva stvari (primarne kvalitete) svojstva koja pripadaju samim atomima9 oblik,
veliina, te"ina, pokret, tvrdo!a
' drugotna svojstva stvari (sekundarne kvalitete) po mnijenju9 boje, zvukovi, mirisi, toplo,
hladno
' pie Mali red svijeta
' atomi su ispunjeni prostor, a nebitak je prazan prostorB postajanje je kretanje punog u
praznom
' dua se sastoji od finih vatrenih atoma
' ovjek je mali ureeni svijet
' dvije su vrste spoznaje9
1( mrana spoznaja spoznaja putem osjetila, dobivena opa"anjem
5( svijetla spoznaja (prava) ra/ionalna, razumska spoznaja
:emokrit9 C Mudrome ovjeku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite due
itav svijet
3#0%3T%
.redstavni/i9 .rotagora, 4orgija, 6ritija, .rodik, Antifont, *ikufron, Trazimah, 6alikle,
)ipija(((
' zaetni/i retorike ,etorska kola (osnivai 6oraks i uenik Tisija), bave se sudskim
govorima prin/ip eristike (slabiji argument jaim)
' 6oraks pie najstariji ud"benik ,etorike
' izvorno znaanje rijei sofist mudra/, znala/, uitelj folozofije i retorike, kasnije poprima
pejorativno znaenje (mudrijai, nadmudrivai) radi injeni/e da vjetinu koriste za isprazno
nadmudrivanje, pokuavaju slabije argumente uiniti jaima
' ovjek je mjera svih stvari
' oni su prao/i retorike (vje"banje u dugim govorima makrologija, kratikm govorima
brahilogija ' ; duhovna atletika) odgojitelji i prosvjetitelji svog doba
' /ilj filozofiranja ; svladavanje "ivota, koje priop!avaju uenjem i odgojem
' obrazla"u znaenje pojma vrlina
' ovjek kao znala/, pomo!u odgoja postaje prisutan zoon politikon
.rotagora
' kod njega se uila eubulija razboritost ili dobra odluka koja je mogu!a samo kad se
usporede razliite mogu!nosti
' glavni spis9 %stina (naziva se jo 4ovori koji rue)
' CDovjek je mjera svih stvari, postoje!ih da jesu, nepostoje!ih da nisuE ' egzisten/ija
' djela9 Antilogija (prema .rotagori zadatak retorike je da reformira dr"avu preuzeo .laton
kao ideju za :r"avuB retorika knjiga), Teorija kulture (zastupa miljenje o postupnom
razvoju ljudskih pronalazaka bogovi od poetka nisu sve dali smrtni/ima nego oni
postepeno pronalaze bolje)
' 3okratov uenik 6eiton sastavio je dijalog pod naslovom .rotagora ili dr"avnik
' ljudi su imali "ivotinjski poetak, govor je ljudsko djelo
' smatra da pouavanje treba nadarenost i vje"buB vrlina se mo"e nauitiB htio je osposobiti
mlade ljude da postanu korisni lanovi drutvaB prvi je izuavao znaenje pravog vremena
' spoznajni relativizam opa"aji su izvor spoznaje, ali su subjektivni i nepouzdani, nema
istina koja bi bila objektivna i vrijedila za sve
' etiki relativizam nema op!e va"e!ih normi morala, u razliitim krajevima, vremenima i
uvjetima razliiti ljudi razliito smatraju dobrim i loim
4orgija
' djela9 retorski prirunik retorika je odreena kao sposobnost da se dua vodi rijeima,
govor mora biti uvjerljiv i sugestivan, izreen u pravi as (kairos), /ilj retorike je da postigne
nagovor, # nebi!u ili # .rirodi ontoliki nihilizam, 4orgijina dijalektika nita ne postoji,
kad bi postojalo ne bi bilo spoznatljivo, ako bi bilo spoznatiljvo durgima se ne bi moglo
izraziti niti uiniti razumljivim dakle, nema niega tj( ne postoji bi!e ni nebi!e
' pokuava odrediti odnos izmeu misaonog i stvarnog pa stoga i duhovno djelovanje
razmatra u sklopu pjesnike i umjetnike slobode
' pjesnik koji postigne obmanu bolje ispunjava svoj pjesniki zadatak od onoga koji to ne
uini, a obmanuti gledala/ postaje mudriji od onoga koji nema takvu priliku, to novo gledanje
jest odvoenje od puta umjetnika iluzija koja oboga!uje "ivot i miljenje
' osniva estetike
' etiko vrednovanje umjetnik koji prevari pravedniji je od onog koji to ne uini, ne
potivanje pravednosti jest krenje pravde prema bogovima i ljudima ovjek je du"an tako
postupati jer time ipak posti"e neto novo to je izra"eno u samom miljenju, mudrosti
' katarza, i!enje due pjesnitvo i retorika imaju sposobnost da iz due istjeraju razliite
osjete i stanja
' pretpostavlja da svaki ovjek u svakom poslu, u svakoj "ivotnoj dobi, za svako djelo, ima
svoju vrlinu
' daje svoju stilistiku tehniku (4orgijanje)
' jae vlada slabijim
' govor ima vrlo iroku primjenu brani ljude, uklanja strah(((
' 4orgijine figure pazi na vanjski oblik svojih reeni/a
' ne naziva se sofistom, nego retorom
@eni/i9 %sokrat, Agathon, *ikofron, Tukidid samo pod utje/ajem
6ritija
' sofistiko obrazovanje vidio je kao sredstvo politike mo!i
' drama 3izif politiko shva!anje i ideja o postanku religije poto se zakoni mogu skriveno
bez sank/ija kriti potrebno je na!i nain kako se to ne bi dogodilo, CizmiljaE se bog kojeg se
ljudi boje i kojem nita ne ostaje skriveno, zbog tog se ljudi ponaaju prema zakonuB bogovi
su uvari poretka i zakona, a vladari apsolutni jer si uzimaju titulu po milosti bo"joj i volji
narodnoj strah od bogova je dio pravednom poretka i odnosa u drutvu
Antifont
' istra"uje razliku izmeu ljudskih propisa i prirode, pravednost se sastoji u tome da ovjek ne
kri zakone dr"ave u kojoj je dr"avljanin, ovjek postupa pravedno ako pred svjedo/ima ne
kri nomos, no kad je sam za sebe, dr"i se prirodnog prava jer su odredbe drutvenih zakona
proizvoljne, a nalozi prirodnog prava nu"ni
' bit etike je da ovjek stekne umije!e bezbri"nosti
#stali 3ofisti9 .rodik daje moralne pouke o "ivotu (prodike), *ikofron ' 4orgijin uenik,
smatrao je da je zakonodavstvo ugovor kojim se pojedin/i osiguravaju, ne smatra da je zakon
sposoban za moralni odgoj graana, Trazimah utje/ao na Antifonta, +uripida, posebno na
Tukidida, istie klasni karakter prava, bogovi ne paze na ljudska djela jer zanemaruju
pravednost, pravednost jest korist jaega, 6alikle pravo na strani prirode, a zakon je djelo
slabijih (zakoni ne trebaju jakima, jer bi se oni prema zakonu prirode ionako izborili za svoje),
za jakog je pravo ono to mu koristi, )ipija zakon je silnik nad prirodom ovjeka
3okrat
' postavlja pitanje kako treba "ivjetiB on govori kako zna jedino da je nepravda i neposlunost
prema boljemu, bilo to bog ili ovjek, loe ili zlo
' ne trebamo se bojati smrti jer ne znamo to donosi
' filozofirati znai postavljati pitanja, to je filozof kritiniji radikalnije postavlja pitanja
' "ena 6santipa, .itija najmudriji je 3okrat
' (spoznaja znanje je u pojmovnom miljenju, do istine se dolazi miljenjem ' induk/ija)
odnos miljenja i istine miljenje je mo! koja je iznad sveg odreenja (miljenje vlada i
Anaksagora), istina je jedinstvo subjektivnog i objektivnogB ono to je istinito mora se posti!i
putem miljenja, tj mora biti saop!eno i dokazano
' osnovni problem 3okratove fil( je odrediti to je dobro (moral)B to istra"uje svojom
metodom9 1) ironija (kritiki odnos) sugovorniku dokazujemo da ne zna ono to misli da zna
da bi mogao kritiki samostalno razmiljati C&nam da nita ne znamE,
5) majeutika (babienje) treba razlikovati one koji su prazni u mislima i one koji imaju
trudove
' (zasnovao etiku da bismo mogli moralno djelovati moramo znati to je vrlina, no treba i
djelovati etiki optimizam) vrlina je jednaka znanju ili mudrosti vrline imaju istu bit i
mogu se uiti
' poto 3okrat znanjem ne mo"e posti!i sve javlja mu se daimonion, on je bo"ansko bi!e,
3okratovo unutranje prorotvo koje mu prokazuje mislima trudne ljude
' ideja 3okratovskog "ivota zasniva se na ideji znanja to vodi do rada kao ovjekova
osmiljavanjaB osnovni je zadatak C@poznaj samoga sebeE
' dinamizam mogu!nost razliitog miljenja suprotnosti moraju stalno biti aktivne
' odreenje pojmova9 pojam, defini/ija, pravednost, induk/ija (od pojedinanog ka op!em) (((
' filozofi moraju biti istra"ivai pojmova
' 6alikle u 4orgiji (.laton) govori 3okratu9 CTi uvijek govori istoE, 3okrat odgovara9
C3vakako, isto o istom(E
' ueni/i9 6senofont (@spomene o 3okratu brani 3okrata, hvali 3okrata u .latonovom
3impozionu), .laton, 6eiton (sastavio je dijalog pod naslovom .rotagora ili dr"avnik)
' bo"anski je nita ne trebati, a najmanje trebati stoji najbli"e bogovima, 6linija
3okratske kole
' razlikuju se po odreenju pojma dobra
' 6irenska, 6inika, Megarska kola
6inika kola
' smatraju da je najsigurnije sredstvo za postizanje bla"ensta neimanje potreba (bespotrebnost)
' osniva Antisten bolje biti lud nego zadovoljan, tra"enje zadovoljstva nije neto prirodno,
osnovao gimnaziju posve!enu )eraklu neki smatraju da su po tome kini/i dobili ime, drugi
pak, da su ime dobili prema kines F psi, Antistena su nazivali )aplokion F jednostavan,
glavni pas, pas razlikuje prijatelje ku!e od onih koji tu ne pripadaju
' bo"anski je nita ne trebati, a najmanje trebati stoji najbli"e bogovima
' teze9 vrlina je dovoljna za bla"enstvo, mo"e se nauiti, ne mo"e se izgubiti, tko to ne
postigne bolje da ne "ivi
' :iogen iz 3inope Antistenov uenik, nazvali ga poludjelim 3okratom zbog krajnjih
grani/a bespotrebnosti, "ivio je u buretu da bi dokazao da je ovjek to to jest, bez obzira na
norme, paresia (sloboda govora) neto najljepe
' 6rates iz Tebe :iogenov uenik, razdijelio je svoje bogatstvo da bi postao 6inikom,
nazivali su ga nametnikom, upadaem, da bi prisutne grdio ako su "ivjeli neumjereno
6irenska kola
' osnovao Aristip iz 6irene ' uzima nova/ za predavanja
' zadovoljstvo vidi kao najvie dobro, ali se mo"e posti!i samo kroz duhovno obrazovanje,
potrebna je razboritost
' "ivotni /ilj9 nama pripada samo ono to je sadanje, treba u"ivati dananji dan, a ostaviti
otvorenim planove za budu!nost
' hedone zadovoljstvo, tjelesna je trpnja uvijek realna, a duhovna esto mo"e biti umiljena,
zadovoljstvo je pozitivan osje!aj
' Aristip ui treba razlikovati tri stupnja s obzirom na nae osje!aje9
1( Trpnja boli bura na moru
5( #sje!aj zadovoljstva blago kretanje valova
=( $iti bol ni zadovoljstvo mirno more
' Teodor Ateist umjesto zadovoljstva postavio je trajno veselo raspolo"enje
' )egezija (.ropovjeda 3mrti) zastupa ideju pesimizma stanje sre!e je nemogu!e posti!i,
zadovoljstvo je teko posti!i jer je tijelo optere!eno mnogim nedosta/ima, a dua trpi sa
tijelom i zabrinuta je zbog njega, sudbina onemogu!uje da se ostvari ono emu se nadamo,
razuman ovjek je ravnoduan prema "ivotu, pie Apokarteron
Megarska kola
' osniva +uklid, jedno dobro, mudrost, bog, um, spaja sokratovski i elejski prin/ip, sve to
nije dobro je nerealno, dobro je jedno a nedobro nebitak
' :iodor 6ronos samo je nu"no zbiljsko, samo je zbiljsko mogu!e
' +ubulid iz Mileta sofizmi ' +lektra, *a"a/, Gelavi, )rpa
.laton :ijalektika metoda i ideja
' smatra da !e najbolje pomo!i ljudima ako na fokusira na svoje razmiljanje o idealnoj dr"avi
i njenom ureenju, nego ako se bude bavio politikom
' osnovni problemi problem znanja, odgovaraju!eg "ivota, prakse na osnovi postavljene
teorije
' dijalektika je znanje o spajanju i razdvajanju pojmova
' filozofija se ne ui lako u filozofski se problem treba u"ivjeti, tako dobivena svijest ostaje
naa stalna spoznaja o njemu
' u prvom razdoblju svog filozofskog razvoja .laton je nastavio na 3okratov problem
pojmovnog istra"ivanja etike tim je potvrdio da ideal ljudi ne tra"i u postoje!e drutvenom
obliku, nego u idealnim pojmovima koji su op!a norma za sve ljude, zadatak je filozofije
spoznati te norme
' znanje je garan/ija etinosti i ljudskog usavravanja, razboriti ljudi su nepogreivi, ako
pogrijee ne znaju to rade tj( nemaju pravu spoznaju prava spoznaja je spoznaja idealnih
pojmova
' H( vrste umne spoznaje (noesis) znanje o idejama, predoavanje, vjerovanje, nagaanje
' spoznaja je sje!anje dijalektika je prava metoda spoznaje jer izaziva sje!anje na ideje
' u svakoj epohi misli se na svoj nain ergo nemogu!e u jednom razdoblju na!i rjeenje za sva
vremena
' pravi svijet je svijet ideja ideje su vjene i nepromijenjive bit svega, one su bitak i bit, one
su izvor, uzrok i uzor svega, praslike stvari najvia je ideja dobra, dobro je ono to jest i po
emu neto jest to to jest
' matrijalne stvari su kopije, refleksije ideja i time manje vrijedne, on dakle, dijeli zbilju na
istinsku zbilju ideja i vidljivi materijalni svijet pojava (sjena ideja)
' prvi se put zasniva problem iste filozofske stvarnosti
' ako pojmu odba/imo njegov empirijski put nastanka, ako ga shvatimo kao samostalnost i
supstan/ijalnost neovisnu o predmetnoj stvarnosti dobit !emo ideje praktino znaenje u
teoriji dr"ave
' mit o pe!ini i sjenama kakvo je neto po sebi, uzdizanje due u misaoni svijet gdje se
nalazi ideja dobra
' osnovna teza dr"ava ne!e biti sretna dok filozofi ne postanu vladari tj( vladari filozofi
pravi filozof sjedinjuje teoriju i praksu
' svrha dr"ave sre!a svih ljudi, svako igra svoju idealnu ulogu, dr"ava treba ostvariti svoj
najbolji smisao jer postaje slika ideja (prema ideji se upravlja dr"avom ideje su zasnovane
na filozofiji)
' dr"ava podjela na stale"e po kriteriju intelektualnog vrednovanja9 1( Trgov/i, obrtni/i,
privredni/i ' nemaju politikih prava, ne smiju se baviti politikom, 5( Duvari dr"ave
inovni/i i vojni/i, nadgledaju rad =( stale"a i tite dr"avu, =( Aladari (0ilozofi) upravljaju
dr"avom prema svijetu ideja koji samo oni mogu spoznati
' kasnije odustaje od takve dr"ave jer nema savrenih ljudi i opisuje 5( najbolju dr"avu
(&akoni) va"no za spoznavanje tadanjeg naina "ivota
.latonova djela
' H grupe9
1) spisi sokratovskog perioda9
Apologija (obrana 3okratova na sudu)
6riton (poslunost zakonima)
.rotagora (jedinstvo vrline, mo"e li se nauiti, protiv sofista)
%on (pjesnitvo nije zasnovano na razumu)
*ahet (o hrabrosti)
:r"ava, 1( knjiga (o pravednosti)
*isid (o prijateljstvu)
)armid (o razboritosti)
+utifron (o pobo"nosti)
5) prijelazno doba9
4orgija (protiv retorike)
Menon (teorija sje!anja ' anamnesis)
+utidem (o sofistikom pogrenom zakljuivanju)
Manji )ipija (o )omerovim juna/ima i nenamjernom grijeenju)
6ratil (o filologiji, protiv sofista)
Ae!i )ipija (o pojmu lijepoga)
Meneksen (o retori/i)
=) spisi zrelog doba9
3impozion (+ros kao filozofski nagon spoznaje)
0edon (o besmrtnosti due)
:r"ava, 5('12( knjiga (idealna dr"ava)
0edar (o retori/i, podjela due na tri dijela)
H) spisi kasnog doba9
Teetet (o znanju) +uklid, Terpsihon, 3okrat, Teodor i Teetet, govori se o razli/i pojmova
znanje i mudrost, spominje se daimonion
.armenid (.latonova dijalektika i ideje) glavni lik .armenid
3ofist (nastavak Teeteta) pria o dijalekti/i (3okratizmu), o nebi!u tra"i se jasno
razlikovanje pravih i nepravih filozofa, jajte"e .latonovo djelo, razgovaraju 3okrat, Teodor i
C3trana/ iz +lejeE, filozofa je teko spoznati jer stoji u jakom svjetlu
:r"avnik (nastavak :r"ave)
0ileb (o dobru) pojavlju se 3okrat, 0ileb, .rotarh propagiraju hedonizam, zadovoljstvo
nu"no uvjetovano harmonijom, 3okrat ka"e9 C@m je kralj neba i zemljeE
Timej (kozmologija)
6ritija (o politikim pitanjima)
&akoni (reforma :r"ave, druga dr"ava)
:odatak zakonima
:ijalog +utidem (tehnika sofistikog miljenja)
' *%IA9 3okrat pria 6ritonu kako su razgovarali s +utidemom i njegovim bratom
:ionisodor, ispituju 6ritiju i 6tesipa
' eristika F zloupotreba dijalektike
' razmatraju se pogreni zaklju/i te pokazuje kako se do njih dolazi
' mudrosti te"e oni koji su na sredini izmeu glupih i pametnih (mudri imaju mudrost, a glupi
je nemaju ne znaju da im treba)
' miljenje sadr"i 5 dijela' spoznajni i emo/ionalni
:ijalog 3imposion (+ros, 4ozba) o *jubavi
' +ros bo"anstvo ljubavi (Amor)
' govori o tradi/ionalnom shva!anju +rosa
' posrednik je izmeu boga i ljudi, sredina smrtnog ' besmrtnog
' 3okrat ka"e da bi on prenio to je uo od mudre proroi/e :iotime, jer ne zna o tome mnogo
' 3okrat govori kako je +ros veliki bog, ljubav za ljepotu, :iotima odgovara +ros nije lijep
ni dobar, no to ne znai da je ru"an i zao postoji sredina
' ako neto znamo bez uzroka, tada to ne znamo potpuno, pravo mnijenje je sredina izmeu
znanja i neznanja
' +ros je sin .orosa, majke .enije po maj/i je sve najgore, po o/u sve najbolje sredina je
' +ros je nagon za filozofskom spoznajom te"nja besmrtnosti
' raanje u prirodi pripada podruju smrtnog, tako smrtno sudjeluje u besmrtnom jer se i
besmrtno mora roditi
' ljudska spoznaja nema grani/a, ovjek je svoj projekt
J( .ismo
' izla"e kako se dolazi do bitnosti svega
' za svaku stvar postoji troje po emu se dolazi do znanja (ime, defini/ija, slika), H( je samo
znanje, a K( predmet same spoznaje (ideje)
' odvaja isti pojam od jezika, te ka"e da se zbog toga o njeogovoj filozofiji ne mo"e pisati