Izvadak iz djela:

Dirasat fil-Ehva'i vel-Fireki

m
vel-Bide'i ve Mevkifus-Selefi Minha

co
.
ch
Autor:

te
b
we
pr.dr. Nasir b. Abdul-Kerim el-'Akl

eo
.g
ww
Teme:

/w
:/
1. GLAVNE OSOBINE, KARAKTERISTIKE I
tp
SPECIFIKE MODERNOG HARID IZMA.
Ht

2. DANAS SE HARID IJSKE SKUPINE

c.

MOGU PODIJELITI NA DVIJE SKUPINE.

In

3. OP TI UZROCI I RAZLOZI NASTANKA

h,

HARID IJSKIH PRAVACA SVAKOG DOBA.

c
te

4. UZROCI I RAZLOZI NASTANKA

eb

SAVREMENIH HARID IJSKIH PRAVACA.

ow
Ge

5. NAJPOZNATIJE HARID IJSKE SKUPINE

SAVREMENOG DOBA:
of

1. D ema'atul-Tekfir vel-Hid re
t
gh

2. Ehlul-Tevekkuf vel-Tebejjun
ri

6. UPOZORENJA, SAVJETI I UPUTE.

py
Co
 GLAVNE OSOBINE, KARAKTERISTIKE,
I SPECIFIKE MODERNOG HARID IZMA1

Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nas obavije tava, a

njegova obavijest je sama istina, da e se pred kraj vremena

m
(ahiruz-zeman), pojavljivati harid ijske skupine, opisuju i ih

co
slijede im rije ima: "Pred kraj svijeta e se pojaviti ljudi,

.
mla ih godina, i nesuvislih snova; koristi e se govorom

ch
najboljeg stvorenja na Zemlji. Vjera njihova im ne e grla

te
prelaziti. Ispada e iz vjere kao to strijela probada svoj cilj.

b
Gdje god ih sretnete – ubijajte ih, jer se u njihovom ubojstvu

we
nalazi nagrada na Sudnjeme danu!"2

eo
Nakon detaljne obrade osnova prvih harid ija, kao i njihovih

.g
ostataka poput Ibadija, i nakon obrade njihovih metoda rada,

ww
obilje ja, osnova i vjerskih ubje enja, kao i stava Selefa prema

/w
njima, vidio sam za shodno upotpuniti datu materiju onim to joj
sli i, a susre emo se s time u svakodnevnom ivotu tj.
:/
karakteristike savremenih pokreta harid izma, stremljenja, sklonosti
tp
i tendencije, kako na grupnim osnovama, tako i na pojedina nim.
Ht

Nemam za cilj ulaziti u detalje doga aja koji su se ranije

c.

de avali, niti u stavove ili rije i odre enih pojedinaca. Ono to elim
jeste samo upozorenje i opomena - stavljanjem znakova na
In

opasnim krivinama - kako bi na trenutak usporili, i pouku uzeli!

h,

Uz Bo iju pomo , pojasni u neke od tih osobina, stremljenja i

c

specifika, koje svojim odre enim dijelom, sli e prvim harid ijama i
te

njihovim stavovima, ili se u potpunosti s njima poistovje uju.

eb
ow

Ove osobine i karakteristike na alost se javljaju u

odre enim omladinskim krugovima, me u muslimanskom djecom, u
Ge

raznoraznim oblicima, na grupnoj ili pojedina noj razini, oli enim u

raznoraznim pokretima, pravcima, sloganima, metodama,
of

sredstvima, stavovima, postupcima, strijemljenjima

organizovanim ili neorganizovanim. Sve to mo e odvesti jednom
t

novom nastajanju harid ijskih stavova i ubje enja, ideologije i

gh

pona anja karakteristi nog samo za njih!

ri
py
Co

1
Pogledaj: Dirasat fil-Ehva'i vel-Fireki vel-Bide', 2/93-121., dr. Nasir el-'Akl.
2
Pogledaj: Sahihul-Buhari, br. 3138, 3344, 5057-58., 6930; Sahihu Muslim, br.
1063-64-66..
 Ono to stvar ini te om jeste i to da se za eci ove ideologije
po inju javljati u mladim redovima savremenog islamskog bu enja i
da'ave, poput:

"D ema'atul-Tekfir vel-Hid reh", i

m
"D ema'atul-Tevekkuf vel-Tebejjun", i njima sli nih, to joj

co
mo e, ako se ne bude na vrijeme reagovalo, uveliko koditi.

.
ch
Ulema, i studenti islamskih nauka, moraju stru no pri i

te
navedenoj bolesti, i po eti je lije iti, prije nego li se pro iri po
itavom tijelu, to mogu iskoristiti oni koji iz na ih fitni i isku enja

b
we
samo profitiraju. Allah, d elle a'nuhu, ka e: "Izbjegavajte ono
to e dovesti do smutnje koja ne e pogoditi samo one me u

eo
vama koji su krivi..." (el-Enfal, 25.)

.g
ww
Molim Allaha, d elle a'nuhu, da nas sa uva zla fitni i isku enja,
vidnih i skrivenih, a nema snage, niti mo i osim u Allaha; Allah nam

/w
je dovoljan, i divan li je On oslonac!
:/
tp
Ht
c.
In
c h,
te
eb
ow
Ge
of
t
gh
ri
py
Co
 DANAS SE HARID IJSKI PRAVCI
MOGU PODIJELITI NA DVIJE SKUPINE

Doti ne skupine i pojedinci bi se mogli podijeliti na dvije grupe:

m
1. Grupacije onih koji se u potpunosti poistovjeti e sa

co
prvim Harid ijama, nanovo o ivljavaju i njihove principe i

.
pravila, poput, svima poznate, skupine D ema'atul-Tekfir

ch
vel-Hid re, poznatiji pod imenom D ema'atul-Muslimin...

b te
2. Grupacije onih koji se djelomi no poistovjeti e sa

we
prvim Harid ijama, podudaraju i se s njima u nekim njihovim

eo
principima ili pravilima bilo akidetske, pravne ili metodolo ke
provijencije. Osoba koja se bavi njihovim prou avanjem ih ne

.g
mo e svrstati u prave harid ije, ali ono to je fakat jeste da

ww
odre enim postupcima ili razmi ljanjima streme njima!

/w
Ova vrsta je brojnija, i vi e je zastupljenija, kako me u
:/
pojedincima, tako i me u grupama. Njihovi stavovi jo nisu
tp
iskristalizirani. Ako im se na vrijeme ne pri e s pravilnim podukom,
Ht

mogu prerasti u prave harid ijske pravce, kao to se to desilo sa

ema'atima tekfira, hid re i tebejjuna. Ovakve ideje i razmi ljanja
c.

se, u globalu, javljaju me u dvjema skupinama ljudi:

In

1. Me u omladinom, slabijeg znanja i iskustva.

h,

2. Me u ovosvjetski-obrazovanim 'daijama', koji svoju

c

ljubomoru prema vjeri pomje e sa slabim poznavanjem

te

erijatskih propisa i njegovih normi; obi no, svr enici

eb

dru tveno-prirodnih ili socijalnih fakulteta i odsjeka, u

ow

svakom slu aju neislamskih odnosno ne erijatskih fakulteta!

Potrudio sam se da to jasnije uka em na navedenu
Ge

problematiku, kako bi obavezu davanja savjeta, kojom nas

Allah, d elle a'nuhu, du i, skinuo sa svojih ple a.
of

S ovom temom, prije svega, elim upoznati sljede u skupinu

t

ljudi: Ehlul-Hill vel-'Akd - elne ljude ove vjere i da'ave, a to su:

gh
ri

1. Ulema, ejhovi i studenti daije u pravom smislu te rije i

py

koje Allah, d elle a'nuhu, odlikova poznavanjem erijatskog

znanja, radom po njemu, kao i razumjevanjem ove vjere i
Co

pozivanjem njoj, kako bi pristupili lije enju ovih bolesti uz

maksimalnu upotrebu znanja, mudrosti, pravilnog razumjevanja, i
ostalih metoda selefa.
 2. Ostale aktiviste, koji se bave da'vetom i misionarstvom,
kako bi upoznavanje s ovim bolestima bilo glavnim razlogom da ih
se kasnije klone i uvaju, prije nego li bude kasno, i prije nego li
njihovom lije enju pristupe nesposobni 'ljekari', koji e bolest jo
vi e pove ati i pro iriti, kako se to znalo de avati u nekim islamskim
zemljama, gdje su se takve bolesti po ele lije iti policijskim

m
'aspirinima', jer se bilo bez ikakva znanja i mudrosti, to postoje i

co
problem samo uve a.

.
ch
Zato... prije nego li se upustimo u detaljan govor o navedenim

te
pojavama, obradi emo uzroke, razloge i pojave koje na njih uti u, i
koje izazivaju njihovo nastajanje.

b
we
eo
.g
ww
/w
:/
tp
Ht
c.
In
c h,
te
eb
ow
Ge
of
t
gh
ri
py
Co
 OP TI UZROCI I RAZLOZI NASTANKA
HARID IJSKIH PRAVACA SVAKOG DOBA

Prije nego li se upustimo u razra ivanje faktora i razloga koji

direktno prouzrokuju nastanak savremenih harid ijskih pravaca,

m
spomenu emo neke od povijesnih razloga koji su vidno uticali na

co
nastanak biv ih harid ijskih pravaca.

.
ch
Po meni, ti povodi bi bili slijede i:

b te
1. Slabo razumjevanje vjere tj. slabost poznavanja

we
erijatskog znanja, ili njegovo stjecanje na neprirodni na in.

eo
2. Fanatizam u vjeri, strogo a i cjepidla enje.

.g
ww
3. Neuravnote ena ljubomora spram vjere (emocije bez

/w
mudrosti i znanja).

:/
4. Udaljavanje od uleme i u enjaka, neu enje pred njima,
tp
nestjecanje znanja izravno od njih, i ne slije enje istih.
Ht

5. Samoobmana, samoprogla avanje u enjakom i

c.

alimom, te uzdizanje nad u enim ljudima i ulemom.

In

6. Mladost, i slabo iskustvo.

h,

7. irenje zla i nasilja u dru tvu, i zapostavljanje

c

institucije "Nare ivanja na dobro, i odvra anje od zla".

te
eb

8. Nesnala enje u stvarnosti.

ow

9. Neimanje strpljenja, i neimanje mudrosti u da'avetu.

Ge

10. Uzimanje 'znanja' od onih koji ga nisu dostojni, ili od

of

onih koji ga ne nose u svojim prsima, ili su pak nestru ni po

datom pitanju, ili su ga stjecali putem neispravnih metoda!
t
gh

Kada se navedeni razlozi, ili pak ve i dio njih, pokupe na

ri

jednome mjestu teren je spreman za nastajanje pravog

py

harid izma, ili pak nekih njegovih specifika i svojstava, bilo koje
mjesto, ili vrijeme, ili narod da je u pitanju!
Co

Stvar e postati gorom ako se vlasti ne obazru na anuliranje

onoga to prve izaziva, i onda ako se ulema, studenti, daije i
misionarski aktivisti predaju nemaru i neradu zapostavljaju i
lije enje spomenutih bolesti.
 UZROCI I RAZLOZI NASTANKA
AKTUELNIH HARID IJSKIH PRAVACA

to se ti e razloga i povoda nastajanja savremenih harid ijskih

pravaca, oni su brojni, i me usobno isprepletani, i, po meni, bi se

m
ogledali u slijede im stvarima:

. co
1. Negativan odnos, ve ine muslimana, prema svojoj

ch
vjeri, bilo da su u pitanju propisi vjerovanja i ibadeta, halala i

te
harama, ili pak morala (ahlaka). Takav negativan odnos prema

b
svojoj vjeri muslimani nikada u svojoj povijesti nisu zabilje ili.

we
eo
Takvo postupanje biva razlogom tuge i nesre e koja danas
poga a islamski ummet, kako nam to potvr uje sljede i kur'anski

.g
ajet: "A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj e te kim ivotom

ww
ivjeti i na Sudnjem danu emo ga slijepim o ivjeti. " (Taha: 124.)

/w
Negativan odnos muslimana prema Islamu se o ituje na
:/
nekoliko nivoa: na nivou pojedinca, na nivou naroda i dr ava, na
tp
nivou 'islamskih' institucija, organizacija i zajednica...
Ht

Negativne pojave me u muslimanima, koje neposredno

c.

uti u na nastanak harid izma, bi bile sljede e:

In

• Veliki broj novotarija i krivovjerja, a proizvod svega toga

jeste raskol me ' muslimanima, nastajanje raznoraznih grupacija i
h,

sekti, me usobno raspravljanje i sva a...

c
te

• Nepoznavanje i neprihvatanje puta i prakse prvih generacija

eb

ovoga ummeta: ashaba, tabi'ina i tebe'i tabi'ina (selefus-salih).

ow

• Zavo enje sekularisti ke diktature u ve ini islamskih

Ge

zemalja, to prouzrokova napu tanje Allahovog zakona ( eri'ata), i

su enje po ne emu to Allah, d elle a'nuhu, nije rekao da se po
of

tome sudi, te nastajanje otpadni tva i zindikluka, zabludjelih

pravaca i partija, i mr nje prema vjeri i moralu!
t
gh

• irenje nereda i poroka, grijeha i zla, na sve strane, i

ri

ulaganje dr avnog napora na o uvanju istog!?

py

• Vezivanje za neke uni tavaju e principe i obilje ja koja esto

Co

puta znaju biti uvezena sa strane.

• Zapadanje velikog broja muslimana u negativan odnos

prema Allahu, d elle a'nuhu, kao i injenje velikog broja grijeha i
zla, te slabljenje i nestajanje bogobojaznosti, takvaluka i
strahopo tovanja u svakodnevnom ivotu jednog muslimana!
 • Potpuno zapostavljanje ili slabljenje institucije nare ivanja
dobra i odvra anja od zla u velikom broju muslimanskih mjesta!

Sve navedene pojave izazivaju ljubomoru savremene

islamske omladine, koja, ne biv i spremnom ni ta od

m
navedenog zla promijeniti - zbog toga to ne posjeduje

co
dovoljno znanja, niti poznaje na ine i puteve mijenjanja

.
odre enog zla - po inje tra iti krivicu u drugima, a ne u sebi,

ch
optu uju i ih za sve lo e to se u okolini zbiva, zapadaju i

te
polako u mutne vode harid izma!

b
we
2. Rasprostranjenost op teg zuluma i nasilja u svim
oblicima i kombinacijama. Nasilje pojedinaca, nasilje naroda i

eo
nacija, nasilje vladara, te nasilje ljudi jednih prema drugima, je ono

.g
to se kosi s najve im ciljem kojeg islamski eri'at forsira i ho e, a

ww
kojeg je Allah, d elle a'nuhu, svima nama naredio - uspostava
pravde i maksimalno anuliranje nepravde!

/w
3. Upravljanje i kontrola :/
op tim muslimanskim
tp
interesima od strane svih vrsta nevjernika (jevreja, hri ana,
ateista i politeista), mije anje u nutarnje, me u-muslimanske,
Ht

poslove i stvari, kolonizacija i okupacija muslimanskih naroda i

zemalja, idejno-ekonomsko-propagandni rat, a sve pod parolom
c.

'zajedni kih interesa', ili 'internacionalnih organizacija'... kao i sve

In

ostale kombinacije okupljanja nevjernika oko muslimana poput

gladnih izjelica oko sofre. Muslimani su danas poput kola a me '
h,

spletkarima, pohlepnim ljudima i zavidnicima. Raznorazni oblici

c

izrabljivanja muslimana, ili udaranja embarga i sankcija po njima su

te

jedni od razloga to se veliki broj omladine i intelektualaca osje a

eb

poni enim i porobljenim u svemu tome!

ow

4. Op ta borba protivu praktikovanja i slije enja propisa

Ge

ove vjere, kao i rada po Sunnetu Poslanika, sallallahu 'alejhi

ve sellem, te vr enje raznoraznih pritisaka nad pobo nim ljudima,
of

kao i onima koji se pridr avaju Sunneta Poslanika, sallallahu 'alejhi

ve sellem, kao i pritisaka nad ulemom i u enjacima, koji nare uju
t

ljudima injenje dobra, a odvra aju ih od injenja zla. Da bi stvar

gh

bila jo gora, raznorazne vrste grije nika i nevjernika u ivaju svaku

ri

vrstu pomo i, to jo vi e razdra uje ljubomoru ovih ljudi!

py

5. Nepoznavanje erijatskog znanja i slabo razumjevanje

Co

vjere (killetul-fikhi fid-din). Ko malo bolje promisli o stanju onih

koji predvode raznorazne pokrete koji su, ili pak naginju,
harid ijskim stavovima, primjeti e da su neznanje, slabo
razumjevanje ciljeva ove vjere (mekasidu eri'ah), i plitko
poznavanje erijatskih znanosti, njihove glavne karakteristike.
 Kada se oni, tako nespremni, uhvate u ko tac sa tako te kim i
krupnim stvarima, i op tim ljudskim interesima, po inju naveliko
grije iti, pojmove mje ati, donositi brze odluke, i zauzimati o tre i
gr evite stavove!

m
6. Razdor i razlaz izme u uleme i omladine! U ve ini

co
islamskih zemalja se mo e primjetiti razdor i nesloga izme u uleme

.
na jednoj strani, sa svim svojim znanjem, fikhom i mudro u, i

ch
omladine, na drugoj strani, sa svim svojim poletom, ambiciozno u i

te
aktivno u, gdje esto puta iznose la i i neistine jedni na druge!

b
we
Razlog svemu navedenom je lo e postavljen pedago ki plan
kod velikog broja d ema'ata i skupina, kao i uticaj medija koji ima

eo
za cilj razdvojiti mu'mine, i razbiti ih. Ovo su neki od razloga koji su

.g
inili da se jedni prema drugima lo e ponesu, onako kako u osnovi

ww
ne dolikuje jednom muslimanu!

/w
7. Gre ke u planovima i metodama savremenih
:/
misionarskih udru enja. Ve ina takvih udru enja odgaja svoje
tp
sljedbenike na emocionalnim stvarima, ili dunjalu kim ciljevima, bilo
politi kim ili ekonomskim... Tim ljudima se glave pune idejama i
Ht

stavovima koje nemaju nikakve podloge u eri'atu, koje e ih

kasnije voditi sudaru s onima koji ne razmi ljaju na takav na in. U
c.

istom trenutku se s uma sme u najva niji ciljevi misionarstva i

In

da'ave, poput usa ivanja ispravnog islamskog vjerovanja (akide),

ispravnog poimanja i razumjevanja vjere (fikha), kao i napu tanje
h,

svih vrsta i oblika fanatizma, pristrasnosti ili novotarstva!

c
te

8. Tjeskoba prsa, kratko a vida, nestrpljivost i

eb

nemudrost, su neke od crta koje se mogu na i kod dobrog

djela mlade i. Kada se ovakvim osobinama dodaju prethodno
ow

spomenute situacije sveukupnog lo eg stanja, nemorala, nereda,

Ge

neprihvatanja Allahove vjere, nasilja i zuluma, borbe protivu

praktikovanja vjere sve skupa vodi e fanatizmu i ekstremizmu u
of

raznoraznim stavovima, to biva glavnom osobinom harid izma!

t

9. Stupanje, na elnu poziciju daveta, ljudi mladih po

gh

godinama, nasuvislih misli i snova, i njima sli nih ljudi

ri

slabog znanja, i razumjevanja propisa i su tine ove vjere.

py

Neki od omladinaca uze e sebi za vo e neznalice, i po e

Co

izdavati fetve bez ikakva erijatskog znanja ili podloge, i po e

iznositi li ni sud o op tim stvarima bez ikakva fikhskog prilaza!
Uhvati e se u ko tac s veoma krupnim stvarima neimaju i iskustva,
niti izgra ena stava, niti konsultacije s u enim i pametnim ljudima
ljudima punim iskustva i izgra enih stavova.
 Veliki broj njih potcjenjuje rad uleme i ejhova, i ne dr i do
njihovih stavova. Kada neko od alima izda fetvu koja se ne poklapa
s njegovom stra u, ili s njegovim mezhebom, smatra ih slabim,
neukim, pla ljivim, ulizi arski nastrojenim, naivnim ili glupim!?

Sve navedeno vodi cijepanju saffa, raskolu i velikom neredu, te

m
co
usa uje mr nju i nepo tovanje prema ulemi i u enim ljudima,
umanjuju i im vrijednost u o ima ljudi, od ega e samo muslimani

.
ch
imati sveop tu tetu, kako na ovome, tako i na onom svijetu!

te
10. Samoobmanjivanje i samoprogla avanje u enjakom i

b
alimom!? Pod ovim ta kom mislim na savremene samoprogla ene

we
enjake i alime, koje kada bi propitali o osnovnim stvarima i

eo
propisima ove vjere mo da ne bi znali dati odgovora, ili, na one kod
kojih se mo e na i ne to od znanja - ali stjecanog bez osnova,

.g
pravila, ispravnog razumjevanja ili pravilnog tuma enja! Takvi

ww
obi no umisle sebi da sa tako malo znanja, i sa tako puno

/w
nerazumjevanja, postigo e mertebe i stepene prvih i potonjih
generacija, to ih povede tome da napuste ulemu i u ene ljude, da
:/
napuste put u enja i stjecanja znanja, vode i sebe i druge ljude
tp
propasti! Na isti na in su i prve harid ije prizivali sebi znanje, 'ilm i
Ht

id tihad, ohole i se nad u enim ljudima (nad ashabima), bivaju i u

osnovi najve im neznalicama!
c.

11. Strogo a i cjepidla enje u pridr avanju vjere, i

In

skretanje sa normale i pravoga puta, onog kojim je hodio

Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem! Poslanik, sallallahu 'alejhi
h,

ve sellem, nas je upozorio na takvo postupanje hadisom kojeg

c

prenosi Ebu Hurejre, Allah bio zadovoljan njime: "Ova vjera je

te

lahkota! Niko se ne e s njome hrvati, a da ga ne savlada!" 3

eb

Strogo a u vjeri esto puta nastaje kao proizvod neznanja i

nerazumjevanja vjerskih propisa! Ovo je tako er jedno od obilje ja
ow

harid ija tj. strogo a i cjepidla enje u vjeri, sa malo ili bez ikakvog
Ge

razumjevanja datog propisa! Ve ina onih koji streme harid izmu

danas se odlikuju ovim dvjema osobinama!
of

12. Jaka ljubomora, i izra ena emocionalnost, kod velikog

broja mlade i, a i jednog djela obrazovanih ljudi, u sprezi sa
t
gh

neznanjem (d ehl), nerazumjevanjem, i neimanjem mudrosti, i

pored toga to znamo da je ljubomora spram Allahovih, d elle
ri

a'nuhu, propisa, i Njegove vjere, vjerom pohvaljeno djelo, ali, isto

py

tako moramo znati da je sve to uslovljeno mudro u,

Co

razumjevanjem, razborito u, o troumno u i oprezno u,

ra unaju i uvjek na koristi koje se moraju ostvariti, kao i na tete i
mefsede koje se moraju anulirati, ili umanjiti!

3
Pogledaj: Sahihul-Buhari, Kitabul-Iman, Bab: El-Dinu jusr; Fethul-Bari, 1/93..
 Ako se prethodno spomenuti uslovi ne ostvare zapa e se u
pretjerivanje i fanatizam, strogo u i cjepidla enje, nasilje i mr nju -
smatraju i ih 'jedinstvenim ljekovima' u popravljanju op teg stanja
to je jedna od izra enijih osobina harid ija. Ovakvo postupanje
ne vodi popravljanju stanja muslimana, bilo da su u pitanju interesi
vjere (din), bilo da su u pitanju interesi ovoga svijeta (dunjaluk)!

m
co
13. Pokvarenost sredstava informisanja! Sredstva javnog

.
informisanja su postala glavnim ejtanovim oru jem vo enju ljudi

ch
svakoj zabludi, novotariji i ogavnosti. Ve ina sredstava javnog

te
informisanja, irom islamskih zemalja, se koristi na ejtanovom
putu, tako da ona predstavljaju konjicu i vojsku na putu pozivanja u

b
we
zabludu, nevjerstvo i novotarije! Glavni distributer nemorala, kao i
glavni razara morala bivaju sredstva javnog informisanja!

eo
Muslimani, su ovo sredstvo u potpunosti zapostavili, i nisu ga

.g
iskoristili na putu dostavljanja istine ljudima!

ww
Sredstva javnog informisanja su glavni podstreka vjerni ke

/w
ljubomore, pa ako se sve to spoji sa neznanjem, strogo om,
:/
nestrpljenjem ili ahamklukom sa druge strane, i sa neimanjem
tp
osobe koja bi nas pravom putu usmjerila to neizbje no vodi
grmljavini (bez ki e), strogo i u pridr avanju propisa, strogo i u
Ht

komunikaciji sa drugima, pesimizmu ili o aju...4

c.

Dakle, sve spomenute bolesti e biti izlije ene samo

In

odlu uju om i osmi ljenom borbom protivu onoga to ih izaziva,

zato je na muslimanu da hodi stazom iskrenih prethodnika, stazom
h,

Ehli Sunneta vel-D ema'ata, i da opominje ostale na opasnost

c

poistovje ivanja sa harid ijama, kao i na opasnost poistovje ivanja

te

sa bilo kojom novotarskom skupinom, po bilo kom osnovu ili

eb

mi ljenju, kako bi i li pravim putem, i kako bi se, to bolje, sa uvali

klizavica i posrnu a!
ow
Ge

Molim Allaha, d elle a'nuhu, da muslimane sa uva zla svih

ubuhata i ehevata; ve sallallahu 'ala sejjidina Muhammed, ve 'ala
of

alihi ve sahbihi ve sellem!

t
gh
ri
py

4
ejh pr.dr. Galib b. 'Ali 'Avvad i, u djelu el-Firek el-Mu'asara, 1/238., ka e
slijede e: "Uzroci nastanka harid izma bi bili slijede i:
Co

a.) sporenje oko hilafeta i vlasti;

b.) pitanje arbitra e izme u 'Alije i Mu'avije, Allah bio zadovoljan njime;
c.) nasilje i zulum od strane vladara;
d.) irenje grijeha i fesada;
e.) nacionalizam i plemenska pristrasnost;
f.) ekonomski razlozi, vjerski polet i zanos...
 NAJPOZNATIJE SAVREMENE HARID IJSKE SKUPINE:

1. D ema'atul-Tekfir vel-Hid re

m
Ovaj d ema'at se smatra jedinstvenim primjerom nastanka

co
harid ija u savremenom periodu. D ema'at nastaje u Egiptu, i to od

.
strane studenta poljoprivrednog fakulteta sa univerziteta Asjut,

ch
ukri Mustafe. Od njega su proizi le savremene ideje harid izma, i

te
to nakon njegova hap enja, 1385. g.. Ve inu svojih stavova je

b
izgradio tokom boravka u zatvoru, sve do 1391. g..

we
eo
ema'at, od tada, sve vi e dobija na broju, kada po inje
strijemiti fanatizmu, sve do smrti njihova osniva a ukri Mustafe,

.g
koji nestaje sa scene nakon atentata kojeg njegova skupina

ww
izvr ava nad ejhom, dr. Muhammed Husejn el-Zehebijem Allah mu

/w
se smilovao...

:/
U ovom radu, nas prvenstveno interesuju temelji, pravila i
tp
principi na kojima po iva ovaj d ema'at, i zbog ega su to
Ht

progla eni harid ijama od strane uleme, ne osvr i se na

historijske etape kroz koje ovaj d ema'at prolazi.
c.

Glavne karakteristike spomenute skupine su slijede e:

In

A. Pravilo: Tekfir je osnova vjere, i ono bi se ogledalo u

h,

slijede em:
c
te

1. Progla avanje nevjernikom po inioca velikog grijeha, te

eb

imanje ubje enja da ga taj postupak izvodi iz vjere, te da e zbog

ow

toga vje no gorjeti u vatri, to je bilo vjerovanje prvih harid ija.

Ge

2. Progla avanje nevjernikom svakog muslimana koji im se

suprostavi u mi ljenju, ne bitno da li se radi o u enom ili neu enom
of

ovjeku, kao i tekfir muslimana u konkretnom smislu.

t

3. Progla avanje nevjernikom svakog onog ko bi napustio

gh

njihov d ema'at, ili bi postupio suprotno njihovim principima.

ri
py

4. Progla avanje muslimanskih zajednica i muslimanskih

naroda i dru tava nevjerni kim, kao i smatranje istih d ahilijetskim
Co

dru tvima (tj. mu ri kim zajednicama).

5. Progla avanje nevjernikom svakog onog koji sudi po onome

to Allah, d elle a'nuhu, nije objavio, bez pravljenja ikakva
izuzetka po tom pitanju.
 6. Progla avanje nevjernikom svakog onog koji nije u inio
hid ru k njima, kao i onog koji nije u inio hid ru iz svojeg dru tva, I
njegovih institucija.

7. Progla avanje nevjernikom svakog onog koji nevjernikom ne

m
progla ava onog koga su oni nevjernikom proglasili.

. co
B. Pravilo: Hid ra (tj. napu tanje), i 'uzleh (tj. izolacija),

ch
koja bi se ogledala u slijede em:

te
1. Napu tanje d amija, i neobavljanje namaza u njima, kao i

b
we
neobavljanje d uma-namaza.

eo
2. Napu tanje muslimanskih zajednica i dru tava u globalu.

.g
ww
3. Napu tanje poduke i u enja, kao i zabranjivanje poha anja
kola i univerziteta.

/w
:/
4. Napu tanje svih dr avnih institucija, kao i poslova cjelokupne
tp
javne administracije, te smatranje zabranjenim i haramom svaki
posao koji je u uskoj sprezi s d ahilijetskim dru tvom (tj.
Ht

mu ricima) - a takvo je svako dru tvo mimo njihovog dru tva!?

c.

C. Pravilo: Borba protivu kolstva i pozivanje

In

nepismenosti je jedan od glavnijih temelja i principa!? Ovo

mi ljenje potkrijepljuju time da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve
h,

sellem, kao i veliki broj njegovih ashaba, bio nepismen, te da je

c

gotovo nemogu e spojiti izme u studiranja ovosvjetskih znanosti i

te

robovanja Allahu, d elle a'nuhu, putem namaza, posta, zekata,

eb

had a, dove, zikra, tilaveta Kur'ana, d ihada i da'ave. Musliman

mo e i sam ste i neophodno znanje, bez toga da se podu ava
ow

itanju, pisanju i ostalim 'dokon tinama'!?

Ge

D. Pravilo: El-Tevekkuf vel-Tebejjun tj. ovom tezom imaju

of

za cilj isto ono to su imale i prve harid ije - tevekkuf tj. musliman
kojeg ne poznaju li no, i nije od njihova d ema'ata, za takvog ne
t

ka u da je nevjernik, niti da je musliman, osim uz jak dokaz tj.

gh

samo ako je pripadao na em d ema'atu, ili ako je dao prisegu na

ri

vjernost na em imamu. Ko nam se odazvao, to je musliman, a ko

nam se nije odazvao ta osoba je kafir.
py
Co

E. Pravilo: ukri Mustafa je progla en za o ekivanog

Mehdiju koji e se pojaviti pred kraj svijeta, putem kojeg e
Allah, d ., uzdi i ovu vjeru nad svim ostalim vjerama!?
 F. Smatrali su svoju skupinu jedinim muslimanima na
svijetu, i da je to skupina muslimana koja e do ekati Sudnji
dan, koja e se boriti protivu ded ala, jer se pojava
ded ala, kao i silazak Isa'a a. s., ve pribli ila!?

G. Pravilo: Me usobna suprostavljenost obaveza

m
(farzova) tj. dozvoljeno je ispu tati i neizvr avati neke od farzova

co
ili vad iba onda ako se ne mo e izvr iti ne to to je pre e od njih,

.
pa zbog toga neobavljaju d umu-namaz jer smatraju da se trenutno

ch
nalaze u potla enoj fazi (mekanski period, op. prev.), a uslov

te
ume-namaza je, po njima, snaga, ja ina i islamska dr ava
(medinski period, op. prev.)!? Ohalaljuju brijanje brade jer im

b
we
smeta na putu irenja vjere, i izla e ih opasnosti!?

eo
H. Postepenost u zakonodavnom sistemu i propisima:

.g
"Muslimani se danas nalaze u mekkanskom periodu objave,

ww
te zbog toga ne moraju klanjati d umu i bajram-namaze", a
uz to mogu initi i neke prijestupe poput enjenja nevjerkinja,

/w
brijanja brade, jela mesa kojeg kolju nevjernici
:/
tp
I. Izmi ljanje novih usulskih pravila, ne prihvatanje
Id ma'a, zabranjivanje opona anja i slije enje imama u vjeri
Ht

(taklid), te primoravanje svih muslimana na id tihad i li no

promi ljanje u vjeri!?
c.
In

J. Ne uzimanje u obzir mi ljenja ashaba, imama, i ostale

'uleme po pitanju Kur'ana i Sunneta.
c h,

K. Islamski hilafet priznaju samo do etvrtog hid retskog

te

stolje a, a sva kasnija stolje a islamske vladavine smatraju

eb

nevjerni kim!?
ow

L. O trina i estina u kontaktu s ostalim ljudima.

Ge

M. Oholost, samoobmanjivanje, uzdizanje nad drugima,

of

te osje aj posebnosti u odnosu na druge muslimane.

t

N. Ohalaljivanje ljudskih ivota, i atentata na sve one iz

gh

njihovih redova koji im se u mi ljenju suprostave, i koje

ri

nazvahu murteddima, kao i ubistva ostalih muslimana po

potrebi.
py
Co

O. Brzina nastajanja razjedanja i razdora, te me usobnih

sva a i prepirki, u svojim redovima.
 2. Ehlul-Tevekkuf vel-Tebejjun

Ideje "Tevekkufa i Tebejjuna" su temelji velikog broja

harid ijskih skupina i pravaca, kroz sva vremena! Pod 'tevekkufom'
imaju za cilj zastajanje, ili neiskazivanje nikakvog suda po pitanju

m
muslimana koji ne pripadaju njihovoj zajednici, ne bitno bili u

co
pitanju pojedinci, d emati ili organizacije.

.
ch
Pod iskazivanjem suda se misli na iman i kufr tj. takve ne

te
smatraju ni muslimanima, niti kafirima, niti ih vole, niti ih mrze, sve
dok ne se ne do e do faze 'tebejjuna' faze provjere i ispitivanja, ili

b
we
pak uspostavljanja dokaza protivu nekog (ikametul-hud e).

eo
U pojam 'tevekkufa' spada i neu estvovanje sa njima u glavnim

.g
obilje jima vjere poput zajedni kog obavljanja namaza ili pak za

ww
njima, te neprisustvovanje d ematu i d uma-namazu, bojkotovanje
ne ijeg imameta u namazu ili ratu, ili neu estvovanje u pitanjima

/w
nare ivanja na dobro, ili odvra anja od zla, ili pitanjima braka i
:/
razvoda, ili pitanjima nekonzumiranja mesa kojeg ostali muslimani
tp
kolju i sl.. Dakle njihova glavna osobina je neimanje islamskog
odnosa prema ostalim muslimanima, ve zasnivanje svakog odnosa
Ht

prema njima na osnovama kufra i riddeta!?

c.

Njihova vjerovanja su produ ena ruka prethodnih harid ijskih

In

sekti i grupa pa makar i ne imali, li no, za cilj slije enje nekih od

tih grupacija i sekti! Oni su plod skupine "el-Tekfir vel-Hid ra",
h,

gledaju i na njihove ideolo ke korijene, bilo da su prakti nog ili

c

teoretskog tipa. Dosta pripadnika skupine Tevekkufa i Tebejjuna su

te

bili biv i lanovi d ema'ata el-Tekfir vel-Hid re, kojeg kasnije

eb

napusti e iz raznoraznih razloga, dok su neki od njih napu teni od

strane d ema'atul-tekfira!
ow
Ge

Ne smatram da su pripadnici ideje el-Tevekkufa vel-

Tebejjuna organizovani u jednoj skupini, na istim osnovama i
of

metodama, ili da ih okuplja ista organizacija ili vo stvo...

t

To su relativno iste specifike i stavovi. Nekada do e do njihova

gh

spontanog organizovanja u manjim skupinama, ili pravcima, ili

ri

kolama, na razli itim mjestima, a ponajvi e u Egiptu, kao i me u

py

arapima u Afganistanu i Pakistanu (Pe avar).

Co

Kao to sam to podrobnije obradio u poglavlju o 'Ibadijama,

"el-tevekkuf" je njihovo glavno pravilo, i ono je temeljna osnova
ema'ata el-Tekfir vel-Hid reh.
 Ostali nisu prakti no sprovodili dato - izmi ljeno - pravilo; ono
se ogledalo u nekim krnjavim potezima, poku ajima, opusima i sl., i
sve se zavr avalo na li nim id tihadima, proizvoljnim mi ljenjima,
zauzimanju pojedina nih ili grupnih stavova intelektualno dosta
sku enih, niskih i ograni enih.

m
Sve u svemu, ne pristupi li se blagovremenom lije enju

co
spomenutih bolesti, sve navedeno mo e uroditi nastajanjem jednog

.
ili vi e harid ijskih pravaca ili skupina, a Allah najbolje zna.

ch
b te
we
eo
.g
ww
/w
:/
tp
Ht
c.
In
c h,
te
eb
ow
Ge
of
t
gh
ri
py
Co
 Glavne karakteristike skupine
Ehlul-Tevekkuf vel-Tebejjun

1. Strogo a i cjepidla enje po pitanju vjerskih propisa.

m
2. Stremljanje kori enju propisa tekfira, kao i tekfiru

co
onih koji ne tekfire one koga oni proglase nevjernikom! Iz

.
ovoga je proizi la teza progla avanja nevjernim cijelih naroda i

ch
nacija, ili opisa istih d ahilijetskim dru tvima, kao i teza da je

te
osnova dana njih muslimana otpadni tvo od vjere (kufr i riddet),

b
dok ve ina njih pretjeruje u kori tenju teza Sejjida Kutba, rhm., o

we
ahilijetskoj fazi islamskih dru tava danas, te obaveznosti

eo
relevantnog napu tanja svih njegovih institucija, i koncentrisanje na
ono to oni nazivaju terminom "Tevhidul-Hakimijjeh" (tevhid

.g
sudstva), kao i pretjerivanje po datom pitanju, te zasnivanju ljubavi

ww
i mr nje po osnovu ispunjenja navodnog "nevjerstva u taguta"!?

/w
3. Prizivanje sebi mo i injenja id tihada, i pored toga
:/
to se ne spadaju u redove uleme i u enjaka sposobnih za
tp
takvo ne to. Smatraju da su u svemu samo oni u pravu, kao i oni
Ht

koji se sa njima po tim pitanjima slo e! estoki su protivnici

slije enja imama mezheba, to ih je odvelo tome da napuste u enje
c.

pred ulemom, kao i sticanje znanja od njih, te apsolutno ne

konsultovanje sa njima, i gubljenjem op teg pouzdanja u njih!?
In

4. Me u njima se nalaze skupine onih koji se nemarno

h,

odnose prema propisima Tevhidul-Esma’i vel-Sifat, smatraju i

c

bezvrijednim govor o prvonastalim sektama Mu utezila, D ehmijja,

te

ili E arija, pod parolom da ti pravci danas vi e ne postoje tj.

eb

ehmijje i Mu utezile, ili da su svi muslimani danas E arije ? Sve

ow

je ovo odraz neznanja i pomu enosti u pojmovima!

Ge

5. Ve ina njih se, prema ostalim muslimanima, odnosi

kao prema nevjernicima, i libe se da ih smatraju muslimanima
of

zbog toga to ne podr avaju njihove stavove, te zato ne obavljaju

namaz za njima, niti im nazivaju selam, niti im odgovaraju na
t

selam, niti im klanjaju d enazu

gh

6. Propitivanje muslimana u stvarima akide, tako da ne

ri

smatraju muslimanom osobu sve dok je dobro ne ispitaju kakvog je

py

ubje enja i stavova, ili dok ne 'uspostave' dokaz protivu nje!?

Co

7. Ne u estvuju s ostalim muslimanima u uspostavljanju

javnih obilje ja vjere ( e’airud-din), pa zato i ne u estvuju u
vo enju rata s njima, u obavezi nare ivanja dobra, i odvra anja od
zla, osim ako to bude u skladu s njihovim osnovama, ili pod
njihovom kontrolom!?
 8. Me u njima se nalaze i oni koji olahko ohalaljuju ono
to je haram, poput brijanja brade, kra e tu ega imetka, injenja
zinaluka, nedavanja zekata - pod parolom da su u fazi nemo i i
slabosti, ili da se nalaze u mekkanskom periodu objave, ili da se
zekat daje samo onda kada postoji imam (halifa) !?

m
co
9. Pretjeruju kada je u pitanju ljubav ili mr nja u ime

.
Allaha, do te mjere da prelaze u fazu fanatizma i cjepidla enja

ch
prema onima koji to ne zaslu uju!

te
10. Veliki broj njih se koristi tukjom i pretvaranjem, jer

b
we
im se vjerovanja i ubje enja kose s onim na emu je meritorna
ulema, i na emu su ostali muslimani!

eo
.g
11. Ve ina ljudi se mo e zbuniti po pitanju njih, zato to

ww
su bu ni kada je u pitanju sprovo enje sunneta i
pridr avanje d ema’ata, ili kada je u pitanju slije enje

/w
ejhova poput ejhul-islama Ibnu Tejmijje, Allah mu se
:/
smilovao, imama atibije, i nekih imama da’aveta Ned da.
tp
12. Od njihovih najjasnijih karakteristika je i zastupanje
Ht

teze da se neznanje (d ehl), nikako ne mo e uzeti kao

opravdanje (‘uzr), smatraju i da je dokaz protivu neznanja
c.

uspostavljen prvim ugovorom izme u Allaha, d elle a'nuhu, i

In

stvorenja (misak-ugovor), ili ljudskom prirodom (fitra), ili zdravom

logikom i razumom ( akl)
c h,

13. Pokazuju veliko interesovanje za pravilima usul-

te

fikha i to samo onda kada im ta pravila slu e za dokazivanje

eb

svojim mi ljenjima i stavovima, ne poznavaju i ono ta ta

pravila u osnovi iziskuju i tra e.
ow
Ge

Na kraju, moramo napomenuti da se sva navedena svojstva ne

moraju na i u jednoj skupini, ili u jednoj osobi, i u jednom te istom
of

vremenu, ali se esto puta, spomenute osobine, u ve ini, mogu na i

kod nekog pojedinca, ili skupine.
t
gh

Ovaj pravac, i pored svega navedenog, zahtijeva jo dublji i

ri

studiozniji pristup, i jo ve u brigu i pa nju.

py
Co
 UPOZORENJA, SAVJETI, UPUTE...

Zahvaljujem se Allahu, d elle a'nuhu, Onome koji nam

omogu i da kraju privedemo govor o ovoj problematici. Na kraju mi
ne preostaje ni ta drugo nakon zahvale Allahu, d ., osim da

m
uputim iskreni savjet cijelom muslimanskom puku, njihovoj

co
omladini, a posebno omladini ove blagoslovljene zemlje, koja je jo ,

.
hvala Allahu, d ., zdravija u odnosu na ostale.

ch
te
Muslimani, na svakom kraju zemaljske kugle, pro ivljavaju
danas neku vrstu uspona, bu enja, i islamskog preporoda, koje je

b
we
vi e primjetno na njihovoj omladini, nego li na ostalima. Ovo
bu enje i preporod nosi sa sobom puno pozitivnih karakteristika, i u

eo
globalu o ivljava nadu u bolje sjutra me u muslimanima.

.g
ww
Op ti islamski preporod je privredio i ostvario i ostvariva e,
in a'Allah velike interese i koristi po Islam i muslimane, uz Bo iju

/w
pomo i dozvolu!
:/
tp
I pored svega navedenog, op ti islamski preporod nije po te en
odre enih gre aka i mahana, jer su ljudi skloni nemo i, gre kama i
Ht

mahanama, to je prirodna stvar, i to se javlja svakom historijskom

doga aju.
c.
In

Najbolji dokaz navedenoj tvrdnji su doga aji koji su se odigrali

pred kraj perioda ashaba, Allah bio sa svima njima zadovoljan.
h,

Osvajanje Iraka, ama i Egipta, od strane ashaba, je uticalo na to

c

da islam prihvate brojni narodi i plemena, koji su i dalje bili u uskoj

te

vezi sa biv im d ahilijetom i nevjerstvom, bilo da su u pitanju arapi,

eb

ili persijanci, ili rimljani, ili kopti...

ow

Taj islamski polet i osvajanja su pratile raznorazne vrste strasti,

Ge

novotarija i krupnih doga aja, poput fitne koja je pogodila

pravovjernog halifu Osmana, radijallahu 'anhu, i svega ostalog to
of

je za tim uslijedilo.Tada dolazi do javljanja slijede ih sekti i skupina:

t

1. Harid ije.
gh

2. ije el-sebe'ijjeh.
ri

3. Kaderijje.
4. Sljedbenici asketizma.5
py
Co

5
ejh Ibrahim b. Amir el-Ruhajli, hfz., u svom djelu "El-Tekfir ve Davabituhu",
str.31-37., ka e: "Pogre an tekfir muslimana se javlja vrlo rano u povijesti ovoga
ummeta. Ulema spominje da je tekfir muslimana zbog velikih grijeha prva
novotarija koja se pojavila u ovome ummetu!

Tekfir muslimana od strane harid ija...

 ejhul-islam Ibnu tejmijje rhm., ka e: "Prve novotarije, poput novotarije
harid ija, nastaju kao plod pogre nog razumjevanja Kur'ana. Oni nisu imali za cilj
otvoreno se suprostaviti Kur'anu, ali su razumjevali ono na to Kur'an nikako nije
ukazivao, pa umisli e da nas Kur'an obavezuje tekfirom grije nika jer je vjernik
dobro initelj, i bogobojazan, to ih odvede tome da ka u: Ko nije dobro initelj, i
ko nije bogobojazan ta osoba je nevjernik, koji e vje no ostati u vatri!?

m
co
Potom reko e: Osman i Alija, r.a., i oni koji su s njima, nisu vjernici jer su
ljudima sudili po onome to Allah d ., nije objavio!? Svoju novotariju su

.
zasnovali na dvjema pogre nim premisama:

ch
te
1. Ko postupi suprotno Kur'anu, pogre nim postupkom ili mi ljenjem
– ta osoba je nevjernik (kafir).

b
we
2. Osman i Alija r.a., i oni koji ih podr avaju su tako postupili!?

eo
Na osnovu navedenog, moramo se dobro uvati od tekfira muslimana,

.g
zbog njihovih grijeha ili gre aka (bil-zunub vel-hataja), jer je to prva
novotarija koja se pojavila u Islamu. Pobornici te novotarije muslimane

ww
proglasi e nevjernicima, ivote i imetke im ohalali e, a od Poslanika s.a.w.s., se
bilje e brojne sahih predaje koje kude nosioce te ideje, i nare uje borbu protivu

/w
njih. Imam Ahmed rhm., ka e: Po pitanju njih postoji vi e sahih predaja, koje

:/
nam dolaze na oko deset na ina. Imam Muslim rhm., bilje i ove predaje u svome
Sahihu, a i sam Buharija rhm., ima posebno poglavlje o njima, dok oni, i pored
tp
ku enja usmjerenog protivu njih, za cilj imaju slije enje Kur'ana, pa ta tek da
ka emo za one ije su novotarije suprostavljanje Kur'anu, i neprihvatanje njega,
Ht

a uz sve to tekfiri ostale muslimane poput D ehmijja!? Poslije njih dolaze ije sa
svojim govorom osoba koja je izmislila i'izam nije imala za cilj vjeru, ve je
c.

imala pokvarene namjere, a bilje i se da je u pitanju bila osoba munafik-zindik.

Osnova njihove novotarije je zasnovana na la ima prilijepljenim Poslaniku
In

s.a.w.s., kao i na poricanju sahih hadisa. U sektama ovog ummeta ne na i

ve ih la ova od i'ija, za razliku od harid ija, od kojih se nikako ne bilje i la (jer
h,

je za njih la nevjerstvo, op.prev.)! to se ti e i'ija nije se moglo uzdati u

nijednog njihovog ejha kada je prihvatanje rivajeta u pitanju, zbog toga to
c
te

mnogo la u, pa su ih zbog toga mimoi li sakuplja i hadisa. Imam Buharija i imam

Muslim rhm., ne bilje e hadise o Ehlu-Bejtu, izuzev od onih koji dolaze izravno od
eb

djece njihove poput Hasana i Husejna, i poput Muhammeda b. El-Hanefiijje, i

njegova pisara Ubejdullaha Ibnu Ebi Rafi'a, te drugova Ibnu Mes'uda i sotalih
ow

poput Ubejde el-Selmanija, Harisa el-Tejmijja, Kajs b. Abbada, i njima sli nim.
Ge

Spomenute osobe su sigurne kada su rivajeti od Alije r.a., u pitanju, tako da

muhaddisi bilje e njihove hadise.
of

Ove dvije sekte harid ije i i'ije, nastaju poslije ubistva halife Osmana r.a.,
dok su muslimani za vrijeme Ebu Bekra, Omera, i prvog djela vladavine Osmana
t

r.a., bili jedinstveni. Pri kraju hilafeta Osmana r.a., nastaju odre eni doga aji koji
gh

izazva e odre enu podijeljenost u islamskim redovima, dok sljedbenici fitne i

ri

nasilja ne ubi e Osmana r.a., to u ini da se muslimani, nakon njegova ubistva,

podijele. Kada su se muslimani udarili na Siffinu, nakon ega se slo e na
py

prihvatanje odluke dvojice predstavnika oba tabora usta e harid ije na Aliju
r.a., i odvoji e se od njega, napu taju i d ema'at muslimana, stacioniraju i se u
Co

oblasti zvanoj Harura'. Alija r.a., ih nije htio dirati, poru uju i im: Kod nas
pola ete pravo na slijede e: Ne emo vam uskra ivati pravo na plijen, niti emo
vam uskra ivati pravo na posjet mesd idima sve dok ne ohalalite muslimansku
krv, i njihov imetak. Nakon toga ubi e Abdullaha b. Hababa r.a., i napado e
vojsku muslimana, nakon ega Aliji r.a., bi jasno da je u pitanju skupina o kojoj
je govorio Allahov Poslanik s.a.w.s.!" Pogledaj: Med mu'ul-Fetava, 13/31-32..
 Harid ije su zasnovale svoj konsenzus (el-id ma'), na slijede im ta kama:

1. Progla avanje Alije i Osmana r.a. nevjernicima.

2. Progla avanje u esnika bitke kod D emela nevjernicima.
3. Progla avanje dvojice predstavnika (hakeman) nevjernicima.
4. Ko je bio zadovoljan njihovim su enjem (tahkim) oni su nevjernici.
5. Ko bude rekao da su bili u pravu taj je nevjernik.

m
co
6. Ko bude rekao da je jedan od njih dvojice u pravu taj je nevjernik.
7. Treba ustajati vojno protivu nasilni kih vladara.

.
ch
Pogledaj: El-Ferku bejnel-firek,str.73.;El-Tebsir fid-din,imam Isfirajini, str.45..

te
Tekfir muslimana od strane i'ija/rafidija...

b
we
Nakon harid ija, slijede i'ije, koji zajedno sa prvima, tako er, u estvuju u
bespravnom tekfiru muslimana. i'ije-rafidije nevjernicima proglasi e najbolje

eo
sinove ummeta ashabe Allahova Poslanika s.a.w.s., smatraju i ih murteddima,
jer su, po njima, napustili pokornost Aliji r.a.!? U 'najta nijoj' i 'najvrijednijoj'

.g
i'itskoj knjizi "Kitabul-Kafi", stoji da je Ebu D a'afer, navodno, rekao: "Poslije

ww
Poslanika s.a.w.s., su se ljudi odmetnuli od vjere izuzev trojice: Mikdad b.
El-Esveda, Ebu Zerra el-Gifarija, i Selman el-Farisija!?" Pogledaj: El-Revdah

/w
minel-Kafi, 8/245-246..

:/
ejhul-islam ibnu Tejmijje rhm., ka e: "Rafidije/ ije su nevjernikom
tp
proglasili Ebu Bekra, Omera i Osmana r.a., kao i ve inu muhad ira i ensarija, i
onih koji se u dobru za njima povode, s kojima je Allah d ., zadovoljan, a i oni
Ht

Njime; nevjernicima progla avaju ve inu ummeta Muhammeda s.a.w.s.!

Nevjernikom smatraju svakog onog koji smatra da je Ebu Bekr ili Omer r.a. 'adil
c.

(dobar i pravedan), ili pak muhad iri i ensarije, ili bude zadovoljan njima - kao
to je Allah d ., zadovoljan njima, ili im bude tra io oprosta - kao to je Allah
In

., naredio da im se oprosta tra i. Glavne predstavnike ovog milleta

progla avaju nevjernicima, poput: Se'id b. el-Musejjiba, Ebu Muslim el-
h,

Havelanija, Uvejs el-Karnija, Ata b. Ebi Rebbaha, Ibrajima el-Neha'ija, kao i

imama Malika, Evza'iju, Ebu Hanifu, Hammada b. Zejda, Hammada b. Selemu,
c

Sevrija, afiju, Ahmed b. Hanbela, Fudajl b. 'Ijada, Sulejmana el-Daranija

te

poznatijeg kao el-Kerhi, D unejd b. Muhammeda, Sehl b. Abdullaha el-

eb

Tesetturija... Smatraju da je 'kufr' navedenih osoba ve i od kufra jevreja i

kr ana, jer su jevreji i kr ani nevjernici shodno svojoj osnovi, dok je kufr
ow

riddeta te i i gori od obi nog kufra!?" Pogledaj: Med mu'ul-Fetava, 28/477-478..

Ge

Tekfir od strane kaderija/mu'utezila...

of

ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., ka e: "Na kraju perioda ashaba nastaju

kaderije. Osnova njihove novotarije jeste nemogu nost njihova intelekta da
prihvate vjerovanje u Allahov d ., kader (odre enje), kao i nemogu nost
t

vjerovanja u Njegove naredbe i zabrane, nagrade i kazne, umi ljaju i da je sve

gh

navedeno nemogu e... Pri a o kaderu se pro irila, i najaktuelnija je bila u Basri i
ri

amu, a dijelom i u Medini... Harid ije su jo prije njih zadirali u pitanje tekfira
grije nika pripadnika kible, rekav i: Oni su nevjernici, koji e vje no ostati u
py

vatri u ta se ostali svijet kasnije upustio, a sa njima i kaderije, i to nakon smrti

Co

Hasana el-Basrije rhm.. Amr b. Ubejd i njegovi sljedbenici su izjavili: Takvi nisu ni
muslimani, a ni kafiri, ve su na stepenu izme u ovo dvoje, ali e u svakom
slu aju vje no ostati u vatri slagaju i se sa harid ijama u tome da e takvi
ostati vje no u vatri, i da nemaju ni ta od islama ili imana sa sobom, ali ih samo
ne nazivaju nevjernicima. Napusti e halke i predavanja u enika Hasana el-Basrije
rhm., tipa Katade, Ejjuba el-Sihtijanija, i njima sli nih, zbog ega, kasnije, bijahu
prozvani mu'utezilama." Pogledaj: Med mu'ul-Fetava, 13/36-38..
 Ashabi, r.a., tabi'ini, imami upute, i vladari, su se nosili sa svim
tim pravcima i frakcijama, koriste i se mudro u (hikmet),
pravilnim razumjevanjem vjere (fikh), znanjem ('ilm), blago u
(hilm), odlu no u (hazm), i snagom (kuvvet) shodno potrebama
date situacije. Navedeni pravci i ideje, i sve navedene novotarske

m
co
Ovako bolest tekfira bez jasnih dokaza, i eri'atske podloge, prelazi sa

.
jedne novotarske skupine na drugu, sve dok ne postade glavnom

ch
odlikom, i jasnim obilje jem ve ine novotarskih sekti!

te
ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., ka e: "Na ljudima je da se pridr avaju

b
op tih pravila na kojima je slo an selef ovoga ummeta, kao i njegovi imami. Svi

we
oni vjeruju u ono ime je Allah d ., opisao Sebe, i u ono ime Ga je opisao

eo
Njegov Poslanik s.a.w.s., bez ikakvog iskrivljavanja zna enja (tahrif), niti
negiranja (ta'atil), bez raspitivanja o kakvo i toga (tekjif), i bes usporedbe istih sa

.g
drugima (temsil). Niko nema pravo progla avati muslimana nevjernikom pa
makar pogrije io ili se ogrije io sve dok protivu takvog ne bude uspostavljen

ww
dokaz, i dok ne uvidi put. Osoba, iji je islam ustvr en uz maksimalno ubje enje

/w
(jekin), to mu se ne mo e oduzeti uz sumnju ( ekk)! Naprotiv, islam se takvoj
osobi ne oduzima sve dok se protivu nje ne uspostavi dokaz, i dok joj se ne
:/
otkloni postoje a ubha! to se ti e tekfira osobe koja prethodne stavove
tp
zastupa, ono e se zasnivati na pravilu kojeg moramo spomenuti ovdje, jer se
zbog lo eg poimanja ovog pravila de avaju razni problemi u ummetu koji se
Ht

ogledaju u tekfiru novotara, kao to je to bio slu aj ranije sa oduzimanjem imana

od velikih grije nika! Veliki broj novotara, poput harid ija, rafidija, kaderija,
c.

ehmija, mumessila steknu izvjesno ubje enje, koje je u osnovi batil, ali u
njihovim o ima ono biva jedinom istinom (hakk), a potom nevjernikom smatraju
In

svakog onog ko se ne slo i sa njima na tom mi ljenju!" Pogledaj: Med mu'ul-

Fetava, 12/466-476..
h,

ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., ka e: "Ovakav je hal novotarskih skupina

c

prvo izmisle neki stav, a potom ga u ine jednom od obaveza vjere, ili pak
te

sastavnim dijelom vjere koji se neizostavno mora ispuniti, a potom tekfire svakog
eb

onog ko se ne slo i sa njima u tome, ohalaljuju i njegov ivot, kao to je to bio

slu aj sa harid ijama, d ehmijama, rafidijama, mu'utezilama i ostalim. to se ti e
ow

Ehlu-Sunneta oni ne izmi ljaju nikakve stavove, i ne progla avaju nevjernikom

osobu koja ini id tihad i pogrije i u tome, pa makar ta osoba bila njihovim
Ge

neistomi ljenikom koji ih zbog ne ega tekfiri, i njihove ivote ohalaljuje, isto kao
to ashabi r.a., nisu tekfirili harid ije, i pored toga to su harid ije tekfirili
of

Osmana, Aliju, i one koji ih u vlasti podr avahu, i pored toga to su ohalalili ivote
ostalih muslimana!" Pogledaj: Med mu'ul-Fetava, 19/212..
t
gh

Na drugom mjestu, ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., ka e slijede e:

"Tekfir harid ija, kao i ostalih novotarskih skupina, je zasnovan na dvjema
ri

pogre nim premisama, i to:

py

1. Taj postupak je u suprotnosti sa Kur'anom.

Co

2. Ko postupi suprotno Kur'anu – ta osoba je nevjernik, ne bitno je

li u pitanju osoba koja je pogrije ila, ili je grijeh po inila, prethodno biv i
ubje en da je taj postupak obavezan ili zabranjen.

Pogledaj: Med mu'ul-Fetava, 13/209..

 skupine, nisu mogle ovje anstvo po tedjeti od nadolaze eg hajra. I
pored svega toga dolazi do javljanja najimpozantnije civilizacije u
povijesti ovje anstva, koja se temeljila na znanju i d ihadu.

Sli no se de ava i sa savremenim islamskim preporodom i

bu enjem! Javljanje odre ene ekstravagancije i nastranosti u

m
njenim redovima ne zna i da sada moramo gubiti nadu i pasti u o aj

co
- ve ba suprotno. Ne mora zna iti da svo to bu enje ne e dati

.
nikakva ploda! Plodovi sveop teg muslimanskog preporoda su po eli

ch
nicati na svakom kraju zemlje, ali im nedostaju ljudi koji e se o

te
njima starati i brinuti. Mnogi d ema'ati i skupine su se odjednom
na li daleko od direktnog uticaja i savjetovanja sa ulemom, to je

b
we
prouzrokovalo da svoje djetinjstvo provedu u te kim okolnostima,
ali se, i pored svega, potpuno oslanjamo na Allaha, d ., nadaju i

eo
se tome da e iz perioda djetinjstva pre i u period razuma,

.g
punoljetstva i ozbiljnosti. Allah je u stanju sve u initi, ali ve ina ljudi

ww
ne zna! Dakle, obaveza je na ulemi, i studentima eri'atskih
znanosti, da ummet savjetuju i upu uju svakom hajru, i da prionu

/w
lije enju gre aka koje se znaju tu i tamo javljati, to je bilo i praksa
ashaba, tabi'ina i tebe'i-tabi'ina. :/
tp
Polaze i od ove osnove, spomenu u neke od gre aka koje sam
Ht

primjetio da se de avaju, kako od strane pojedinaca, tako i od

strane skupina; kako od strane d ema'ata, tako i od strane nekih
c.

pokreta. Isto tako, ovdje u spomenuti i neke navike i osobine koje

In

se moraju staviti pod lupu, dobro sagledati i ispraviti, i zbog njih

neke savjete uputiti. Ne mora zna iti to da na im osvrtom na date
h,

gre ke udaramo na pojedince kod kojih se te gre ke na u, ili da te

c

ljude tretiramo novotarima ili sli nim! Allahu se utje em od toga da

te

nekoga elim optu iti za ne to, ali ono to je hakk jeste da su

eb

navedene pojave, svojstva ili osobine, 'razbacane', i da se te ko

mogu sve na i, na jednome mjestu, u jednom vremenu, kod neke
ow

osobe, ili pak kod ve eg broja njih. Bojim se i toga da - ako ne do e

Ge

do pravilna lije enja datih devijacija, i ako se njihovim nosiocima

blagovremeno ne upute iskreni savjeti - da e do i do ja eg
of

ukorjenjivanja date bolesti, kao i njenog pove anja, koje kasnije

mo e postati jakom osnovom za nastanak i razvoj strasti i
t

novotarija ne dao Allah ne to sli no.

gh
ri

Nije dobro, i nije mudro da se jednom muslimanu govori da je

bezbjedan, ili da je siguran od datih gre aka i novotarija, jer je
py

Poslanik, s.a.w.s., esto puta znao u iti slijede u dovu: "O, Ti, koji
Co

srca i vid okre – u vrsti srce moje na vjeri Tvojoj!"6

6
Hadis bilje i imam Ahmed, Allah mu se smilovao, 4/182,418.; imam Tirmizi,
Allah mu se smilovao, Kitabul-Kader, hadis br. 2140., i smatra ga hasenom;
imam Ibnu Mad eh, Allah mu se smilovao, br. 3834., dok ga ejh Albani, Allah
mu se smilovao, smatra sahihom. Pogledaj:Sahihul-D ami' el-Sagir, br. 4677..
 Ako je stvar ovakva, ko to sebi smije prizvati bezgrije nost - la
havle ve la kuvvete illa billah; ve hasbunallahu ve ni'imel-vekil.
Allahumme ja mukallibel-kulubi vel-ebsar sebbit kulubena 'ala dinik!

Ono to ja, nakon du eg prou avanja i studiranja ove

m
problematike, smatram da je pogre no, i da je nu no-potrebno na

co
te pojave, novotarije i strasti, upozoravati i opominjati, iz straha i

.
bojazni da ostali muslimani u njih ne zapadnu, bi bilo slijede e:

ch
te
1. Zauzimanje elne pozicije misionarstva (da'aveta),
kao i institucije nare ivanja dobra i odvra anja od zla – od

b
we
strane ljudi mla ih po godinama, nesuvislih snova i
razmi ljanja; osoba bez znanja, bez pravilna razumjevanja, i bez

eo
duga iskustva; osoba koje se ne konsultuju s u enim ljudima, niti s

.g
pravnim stru njacima (ehlul-fikh), niti sa ljudima dugog iskustva u

ww
da'avetskom radu!

/w
2. Ovladavanje ideja ustanka i revolucije (hurud ),
:/
glavama nekih ljudi, i neprestano brbljanje i uop ten govor o
tp
tim pitanjima, ne biv i jednim od onih koji imaju prava o tim
stvarima razgovarati (ehlul-hilli vel-'akd), i ne biv i jednim od
Ht

rangiranih u enjaka, koji su eri'atom zadu eni odre enom

tematikom se baviti.
c.
In

3. Ra irenost pogre ne upotrebe tekfira i tebdi'a – te

upotreba istih bez ikakvih principa i normi, i bez ikakva
h,

razumjevanja, i bez provjere informacija vezanih za te stvari.

c

U ovo spada zauzimanje odre enih stavova, ili pogre an govor o

te

konkretnim osobama, d ematima, organizacijama, sistemima i sl..

eb

4. Brzopletost pri izdavanju odre enih propisa ili osuda,

ow

ili pri zauzimanju odre enih stavova, samo zbog irenja odre enih
Ge

informacija, ili indicija, ili pretpostavki... Najvi e problema, djeca

ovog ummeta, pre ivljavaju zbog ovih stvari i pojava!
of

5. Odricanje od neistomi ljenika po pitanju nekih

t

id tihada, koji sami po sebi podnose odre enu dozu razila enja, ili
gh

ako osoba, koja ini odre en id tihad, ima validno opravdanje za

ri

takav svoj id tihad. Ve ina teku ih problema izme u odre enih

muslimanskih skupina, i njihovih da'avetskih predstavnika, od Ehli-
py

Sunneta, je plod ovakve vrste razila enja!

Co

6. Govor o tu im srcima, optu ivanje tu ih namjera i nijjeta,

pra enje i brojanje tu ih gre aka, nedavanje neistomi ljenicima
prava koja zaslu uju, ili pak osporavanje istine koja je sa njima!
 7. Brojne sva e, prepiranje, raspravljanje, kao i
pretvaranje u pitanjima vjere, koje, esto puta, prati nikakav
broj pozitivnih ili plodonosnih djela, uz umi ljanje sebi da se
pametno, uz odre enu dozu oholjenja i uzdizanja,
samoobmanjenosti, i uz potcjenjivanje ostalih ljudi, ne bitno bila
ulema u pitanju, ili ostali!

m
co
8. Grije enje i neznanje kada je u pitanju menhed i

.
metoda upotrebe dokaza. U navedeno spada zloupotreba

ch
tekstova (ajet, hadis, komentar uleme, op. prev.), sa zagovaranjem

te
onoga na to dati tekstovi nikako ne ukazuju, ili upotreba istih bez
obzira na op ta eri'atska pravila i norme, kao i sprovedba tekstova

b
we
tamo gdje im nije mjesto ili vrijeme.

eo
U pitanju je tk . i nepoznavanje razumjevanja i shva anja datih

.g
tekstova od strane selefa, kao i nepridavanje pa nje op tim

ww
pravilima fikhskog dokazivanja, poput: uop tenosti propisa
('umum), specifi nosti propisa (husus), njegove sveobuhvatnosti

/w
(itlak), ili uslovljenosti (takjid), derogiranosti (nesh), i sl., i, kao
zadnja stavka, u svemu ovome, jeste: :/
tp
"Op te nepridavanje pa nje generalnim pravilima
Ht

eri'ata: Pravilima ostvarivanja interesa, i pravilu otklanjanja

teta (Kava'idul-mesalih vel-mefasid)".
c.
In

9. Nepoznavanje erijatskih znanosti, i slabost u

razumjevanju propisa ove vjere, kao i ne pridavanje pa nje
h,

enju, ili studiranju erijatskih znanosti.

c
te

10. Stjecanje erijatskog znanja putem erijatski

eb

nepriznatih metoda, i bez pravilnih koraka na tom putu.

ow

11. Uzimanje znanja od ljudi koji nisu u eni ('ulema), ili

pak stjecanje znanja od po etnika, ili ljudi-mislioca, onih koji
Ge

malo bolje poznaju op tu kulturnu naobrazbu od drugih, ali, koji, i

pored svega toga, spadaju u red op teg muslimanskog puka
of

('avam), kada je u pitanju erijatsko znanje!

t
gh

12. Nametanje svoga stava ili mi ljenja ostalima, ili pak

suprostavljanje mi ljenju suprotnom na em, uz vo enje rata
ri

protivu njega na svaki na in, sve dok nas takvo postupanje

py

ne povede posezanju za sredstvima koje eri'at nikako

Co

nedozvoljava a sve to samo radi suprostavljanja suprotnom

mi ljenju, i pored toga to znamo da je id tihad razlog ve ine
razila enja koja se de avaju me u pripadnicima Ehli-Sunneta, a ne
ne to drugo!
 U ovu skupinu spadaju i oni koji nikako ne podnose razli ito i
druga ije mi ljenje, pa makar bilo od one vrste pitanja u kojima je
razila enje dozvoljeno.

13. Lo e opho enje s u enim ljudima - ulema, ejhovi i

erijatski studenti, koje se esto puta ogleda u ruganju,

m
potcjenjivanju i njihovom omalova avanju, ili u irenju, me '

co
ostalim ljudima, ne eg lo eg u vezi s njima, ili obaranje njihova

.
ugleda pred ostalima, ili u punjenju srca ljudi, kako omladine tako i

ch
ostalih, mr njom prema njima, ili u diranju njihove asti, i njihovim

te
diskreditiranjem u javnosti!

b
we
14. Lo e pona anje – iz vjerskih razloga!? – prema onima
za koje nam islam nare uje da se prema njima lijepo

eo
ophodimo, i da ih cijenimo i po tujemo, poput roditelja, bra e,

.g
starijih osoba, u itelja i profesora, kom ija, prijatelja, kao i ljudi

ww
zadu enih za poslove od op teg interesa poput pretpostavljenih
osoba, ili ljudi koji vode odre ene organizacije, ili pak odgovorni

/w
ljudi za odre ene funkcije i poslove!
:/
tp
15. Brzina u estvovanja u problemima i fitnama, uz
nesuvisle poteze i okupljanja, odazivaju i se na svaki poziv i
Ht

krik, bez prethodne konsultacije sa ulemom, i ljudima od

iskustva, mudrosti i pravilnog razumjevanja i shva anja. U
c.

ovakvim situacijama, pojedinci se konsultuju ali samo sa onima

In

koji njihovim strastima odgovaraju!!!

h,

16. Kori tenje izmi ljotinama, i sumnjivim sredstvima na

c

putu ostvarenja svoga cilja.

te
eb

17. Zasnivanje ljubavi ili mr nje, prema ostalima, na

osnovu svojih strasti i stavova, i onoga to je u skladu sa
ow

njihovim stavovima, bez obzira na dokaze i Sunnet Allahova

Ge

Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem.

of

18. Upu tanje u govor o krupnim i opasnim pitanjima i

stvarima, i u govor o op tim interesima ovoga ummeta
t

dakle, u stvarima o kojima ima pravo govoriti samo meritorna i

gh

dobro u ena ulema, kao i "Ehlul-Hilli vel-'Akd" ovog ummeta, a

ri

pogotovo onda kada je u pitanju progla avanje nevjernikom

odre ene osobe ili organizacije, ili je u pitanju davanje prisege na
py

vjernost odre enoj osobi, ili pak dizanje ustanka protivu nekoga, i
Co

tome sl.!

19. Sijanje zavisti, i punjenje srca ostalog svijeta

mr njom prema svom neistomi ljeniku. U ovo spada i punjenje
mr njom srca i glava mla ih osoba, ena, i obi nog svijeta onih
 koji nikako ne pola u pravo na "Hill i 'Akd" prema odre enim
ljudima, to prouzrokuje kvarenje ovjeka, i to kasnije otvara vrata
nesuvislim potezima, fitnama i problemima koji veoma lo e uti u na
samu vjeru, ni te i svaki plod i urod!

20. Neobra anje pa nje na davanje i uputu savjeta na im

m
pretpostavljenim, odvra anje ljudi od toga, te smatranje

co
grije nim onih koji to ine!

.
ch
21. Davanje prednosti pri i, raspravljanju i avrljanju, o

te
onome od ega narod nikakve koristi ne mo e izvu i, poput
tema politike, albi i nasilja, ili pak ljudi koji se nalaze na

b
we
raznoraznim pozicijama i funkcijama dakle, sve ono za to nam
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nare uje da moramo trpiti i na

eo
tome saburati, jer se te stvari ne mogu promijeniti nikako druga ije

.g
osim uz pomo uticajnih ljudi, i "Ehlul-Hilla vel-'Akda" uleme,

ww
vojnih predstavnika, ljudi od mi ljenja i konsultacije!

/w
22. Dozvoljavanje gibeta i ogovaranja ljudi pod parolom
:/
interesa i koristi d'ave i misionarstva, ili nare ivanja na
tp
dobro i odvra anja od zla. Najte e od svega jeste ogovaranje
uleme, politi kih predstavnika muslimana, ili pak svojih
Ht

neistomi ljenika sve ljudi od hajra i istine!

c.

23. Pra enje gre aka uleme, studenata erijatskih

In

nauka, i ostalih pobo njaka, i izno enje u javnost svega toga,

uz obavezno ne obra anje pa nje na postupke nemoralnih ljudi i
h,

grije nika, pokvarenjaka i zindika, biv i u pravom gafletu po pitanju

c

njih!
te
eb

24. Uskogrudnost, nestrpljenje i 'ubrzanje procesa

proizvodnje' u d'avetu i islamskom misionarstvu, i ostalom, to
ow

izaziva osje aj o aja, pesimizma, i gr evitog pona anja.

Ge

25. Slaba mudrost, i slabo iskustvo to prouzrokuje

of

ponavljanje i opetovanje gre aka u koje su drugi upadali,

neizvla i nikakvu pouku i korist iz svega toga, i pored toga to
t

znamo da je sre an onaj koji se u i na tu im gre kama!

gh
ri

26. Upotreba grubosti, nasilja, snage i estine, biv i

sklonim upotrebi sredstava koje eri'at nikako ne dozvoljava,
py

a sve radi osvete i ispoljavanja gnjeva prema

Co

neistomi ljeniku, poput: kleve enja, hu kanja, potvore i bojkota,

dok e se neki poslu iti pesni enjem, i nano enjem direktnih teta
(neistomi ljeniku)!?
 27. Napu tanje organizovanog u enja kroz kole,
institute i univerzitete, i progla avanje istih zabranjenim i haram,
kao i zabranjivanje rada u dr avnim i slu benim aparatima!?

28. Zabranjivanje odre enih dozvoljenih stvari, i

strogo a po datim pitanjima, u to spada i zastajanje na putu

m
saradnje sa ostalim muslimanima.

. co
29. Pogre no shvatanje institucije nare ivanja na dobro,

ch
i odvra anja od zla, i njegovih metoda, te slije enje

te
mu'utezilskih, harid ijskih ili novotarskih stopa u svemu tome!

b
we
Sve u svemu, spomenute pojave se nalaze kod enormno malog
broja pripadnika ovog ummeta, i ne nalaze se sve u jednom mjestu,

eo
ili u jednoj skupini. Negdje ih ima vi e, a negdje manje.

.g
ww
Neke od navedenih osobina se mogu na i me u skupinama koje
sebi prizivaju "selefizam", ili kod skupina koje sebe nazivaju

/w
imenom "Ehli-Sunnet vel-D ema'at", ili pak kod tre ih koji su od
:/
propalih skupina poput Rafidija, Harid ija, Mu'utezila, Sufija,
tp
apologeti ara..., ili pak kod etvrtih koji se pripisuju raznoraznim
skupinama, partijama, strankama ili izmi ljenim sloganima.
Ht

Molim od Allaha, d ., kako sebi tako i ostalim muslimanima:

c.

imamima i obi nim muslimanima, i njihovoj omladini uputu, pravi

In

put i razboritost, te da olak a na im pretpostavljenim, ulemi i

omladini sve ono u emu je dobro i napredak, kako dina tako i
h,

dunjaluka, i da nas sve po tedi fitni i isku enja, vidljivih i

c

nevidljivih, i da svim muslimanima olak a slije enje Sunneta, da ih

te

pravome putu naputi, i da im rije ujedini na istini.

eb
ow

Hasbunallahu ve ni'imel-vekil, ve la havle, ve la kuvvete illa

Ge

billahil 'alijjil-'azim, ve sallallahu ve bareke 'ala nebijjina

Muhammed, ve 'ala alihi, ve sahbihi ed mei'in!
of
t
gh
ri
py
Co