1

1
PUMPE
PRVO PREDAVANJE
2
Transport kapljevina u cjevovodu ostvaruje
se razlikom tlaka izmeu krajnjih toaka
cjevovoda
s vie razine k nioj kapljevina se giba
uslijed razlike tlaka uzrokovane razlikom
razina
razlika razina mora biti dovoljna da se
postigne potreban protok i da se svladaju
otpori strujanja
hidrauliki strojevi, koji kapljevini daju
energiju i povisuju joj tlak
3
Zavisno o principu rada pumpe se dijele
Potisne (volumetrijske) Centrifugalne Montejus Mlazne Mamut
PUMPE
4
POTISNE PUMPE
u kojima se tlaenje kapljevine iz
zatvorenog prostora pumpe ostvaruje
tijelom, koje se giba translatorno ili
rotaciono
CENTRIFUGALNE PUMPE
u kojima se kapljevina tlai
centrifugalnom silom inercije, koja
nastaje u kapljevini uslijed vrtnje
rotora
5
MONTEJUS PUMPE
u kojima se ostvaruje strujanje kapljevine
dovoenjem stlaenog zraka, plina ili pare na
povrinu kapljevine
MLAZNE PUMPE
u kojima se kapljevina tlai strujom zraka, pare ili
vode
MAMUT PUMPE
u kojima se ostvaruje strujanje kapljevine
nastajanjem pjene uslijed dodavanja zraka ili
plina kapljevini
6
POTISNE PUMPE
Obzirom na vrstu gibanja radnog elementa
Klipne -
u kojima se radni element
giba translatorno
Rotacione-
u kojima se radni element
giba rotaciono
Potisne
pumpe
2
7
Glavni dijelovi klipne pumpe:
Cilindar
Klip, koji se giba translatorno i naizmjenino
usisava kapljevinu u cilindar i iz cilindra istiskuje
u cjevovod
Ventili, koji periodiki spajaju prostor cilindra s
usisnim i tlanim cjevovodom
Usisna i tlana zrana komora
Mehanizam za pokretanje klipa
Usisni i tlani cjevovod
Usisna reetka sa nepovratnim ventilom
8
Prema vrsti pogona klipne pumpe
Elektromotorom Parnim
strojem
Klipne pumpe
9
Ovisno o poloaju klipa
Vodoravne
pumpe
Uspravne
pumpe
Klipne
pumpe
10
Po nainu rada
jednoradne dvoradne vieradne diferencijalne
Klipne
pumpe
11
Jednoradne klipne pumpe
12
Uspravna jednaoradna klipna
pumpa
3
13
Dvoradna klipna pumpa
14
Pumpa sa prolaznim klipom
15
VIERADNA KLIPNA PUMPA
Sastoji se od vie jednoradnih klipnih pumpa pri emu su
klipovi poloeni vodoravno ili uspravno
Zajedniki usisni i tlani cjevovod
Klipovi se dovode u translatorno gibanje preko
koljeniastog vratila radilice
Vratilo je svinuto tako da se klipovi vieradne pumpe
uvijek nalaze u razliitim poloajima
Koljena etvororadne pumpe razmaknuta su za 90
o
jedno od drugog, ima 4 klipa, 4 usisna i 4 tlana ventila,
4 usisne i 4 tlane zrane komore
Ravnomjerija dobava kapljevine i ravnomjerniji utroak
snage nego u jednoranim i dvoradnim pumpama
16
17
DIFERENCIJALNA KLIPNA
PUMPA
Kapljevina se usisava za vrijeme jednog
hoda, a istiskuje za vrijeme dva hoda klipa
Vodoravna i uspravna
18
PUMPE POGONJENE PARNIM
STROJEM
Za transport hlapivih lako zapaljivih
kapljevina i vrue vode,
Za dobavu vode u parne kotlove koriste se
pumpe pogonjene parnim strojem s
razvodnikom
Parni stroj ima zajedniku klipnjau s
pumpom
Potronja pare 40 90 kg/(kWh)
4
19 20
UIN KLIPNE PUMPE
Idealni uin jednoradne pumpe (obujam
kapljevine koji istiskuje pumpa):
V
i
= Axn (m
3
/s)
x hod klipa (m); n broj okretaja vratila ili broj
dvojnih hodova pumpe (1/s); A povrina klipa
(m
2
); d promjer klipa (m); A
k
- povrina
klipnjae (m
2
); d
k
promjer klipnjae (m)
Gubici kapljevine tijekom pumpanja dio
kapljevine kojoj se predaje energija na ulazu u
tlani cjevovod
21
Stvarni uin pumpe:
V =
v
V
i
V =
v
A x n
Dvoradna pumpa:
Hod klipa u desno - usisava se A x, a iz desne
se istiskuje (A A
k
) x kapljevine
Pri obratnom hodu klipa istiskuje se Ax s ljeve
strane cilindra i istovremeno se sie na desnoj
strani (A A
k
)x kapljevine
Prema tome se za jedan okretaj vratila u tlani
cjevovod dobavlja:
(A A
k
) x+A x =(2A A
k
) x
22
Idealni uin:
V
i
=(2A A
k
) xn
Stvarni uin pumpe:
V =
v
(2A A
k
) xn
Diferencijalna pumpa:
Hod klipa u desno - u ljevoj strani cilindra
usisava se Ax kapljevine; a iz desne se strane
istovremeno istiskuje (A A
k
) x
Povratni hod klipa- iz ljeve strane se cilindra kroz
tlani ventil istiskuje Ax kapljevine; a
istovremeno se na desnoj strani oslobaa
prostor (A A
k
) x, koji se popunjava kapljevinom
iz ljevog dijela cilindra
23
U tlani cjevovod ulazi samo obujam:
Ax - (A Ak) x = Akx
Za vrijeme hoda naprijed i natrag klipa se
dobavlja:
(A Ak) x + Akx= Ax
Difrencijalna = jednoradna
Kanjenjem pri zatvaranju i otvaranju tlanog i
usisnog ventila uslijed ega dolazi otjecanja
kapljevine kroz nezatvorene ventile
Do otjecanja dolazi zbog slabog zaptivanja brtvi i
spojnih djelova pumpe
Oslobaanje zraka iz kapljevine kad je u cilindru
podtlak, kao i uslijed ulaenja zraka kroz
nedovoljno brtvljena spojna mjesta na usisnom
cjevovodu
Obujamski stupanj iskoritenja
24
Kod ispravno izvedene pumpe zrak se ne
nakuplja u gornjem dijelu cilindra nego odlazi u
tlani cjevovod sa kaljevinom
U dobro izvedenim pumpama za uinak
Vei 0,5 m
3
/s odgovara
v
= 0,97-0,99
Srednji uinak 0,005 0,05 m
3
/s

v
= 0,9 0,95
Mali uinak ispod 0,005 m
3
/s

v
= 0,85-0,9
Pri transportu gustih i viskoznih kapljevina
obujamski stupanj iskoritenja se smanjuje za 5-
10% u odnosu na navedene vrijednosti
Istroene i loe izvedene pumpe imaju
obujamski stupanj iskoritenja manji od 0,4
5
25
Visina dobave klipne pumpe
Pri hodu klip savladava vie otpora koji
ovise o visini dobave kapljevine, duljini
cjevovoda, brzini strujanja kapljevine,
otporima u cjevovodima i u samoj pumpi
Uslijed neravnomjernog gibanja
kapljevine, klip savladava sile inercije, koje
su razliite zavisno o poloaju klipa
26
Za usisni se period moe prema
Bernoullijevoj jednadbi za razine kapljevine
1-1 i 2-2 napisati
p
u
i p
t
tlak na klip za vrijeme usisa i tlaenja,
v
sk
srednja brzina gibanja klipa
v
u
i v
tl
brzina kapljevine na ulazu u usisni i izlazu
iz tlanog cjevovoda
z
iu
i z
itl
pad tlaka na savladavanje sile inercije u
usisnom i tlanom cjevovodu
z
tu
i z
ttl
- pad tlaka na savladavanje hidraulikih
otpora u usisnom i tlanom cjevovodu
z
1
i z
2
usisna i tlana visina
p
o
atmosferski tlak
iu tu gu
sk u u o
z z z
g
v
g
p
g
v
g
p
+ + + + = +
2 2
2 2

27
Za period istiskivanja za presjeke 2-2 i 3-3
Tlak na klip jednak je
v
u
~v
tl
onda se zadnji lan u jednadbi moe zanemariti
Veliina z
gu
+ z
gtl
= z
g
je geodetska visina dobave:
z
i
= z
iu
+ z
itl
zbroj otpora na savladavanje sila inercije
Visina dobave z
d
se obino odreuje pomou vakuummetra
i manometra:
g
v
z z z
g
p
g
v
g
p
tl
itl ttl gtl
o sk tl
2 2
2 2
+ + + + = +

( ) ( ) ( )
g
v v
z z z z z z
g
p p
g
p
u tl
itl iu ttl tu gtl gu
u tl
2
2 2
+
+ + + + + =

i g d
t ttl tu
z
gd
gv
z z
g
p
g
v
d
g
z z z
+ + = =

= =
2
2
2
2
2
'
2
'

g
v v
z z z z
u tl
r vak man d
2
2 2
+
+ + + =
28
Usisna visina klipne pumpe
Usisna visina klipne pumpe je ograniena i odreuje
se prema:
Vidi se da ovisi o tlaku nad povrinom kapljevine p
o
,
padu tlaka uslijed savladavanja trenja u usisnom
vodu z
tu
i padu tlaka uslijed sila inercije u usisnom
vodu z
iu
Pri izboru pumpe treba vodidti rauna da atmosferski
tlak ovisi o nadmorskoj visini
2000 m -------p
o
= 81 000 Pa
iu tu
u o
gu
z z
g
p
g
p
z =

29
Usisna visina takoer ovisi i o p
u
i o tlaku para
kapljevine p
t
p
t
je f (T)
Usisna visina klipne pumpe je:
Poveanjem T kapljevine usisna visina se
smanjuje jer se p
t
poveava s poveanjem T
Voda T = 10 20
o
C maksimalna usisna visina je
7 m a srednja 6 m
iu tu
t o
gu
z z
g
p
g
p
z + =

30
Zrane komore
Sile inercije nastaju uslijed neravnomjenog
gibanja kapljevine u usisnom i tlanom
cjevovodu i suprotnog su smjera od smjera
gibanja kapljevine
Pri veim visinama dobave je pad tlaka uslijed
sila inercije znatan
Zrane komore smanjuju sile inercije stupca
kapljevine u klipnim pumpama
Izvedene su u obliku zvona i djelomino
ispunjene zrakom
Zrak osigurava ravnomjernije gibanje kapljevine
i miran rad pumpe
6
31
Usisna strana pumpe z
iu .;
na tlanoj
strani pumpe z
itl
postoje sile inercije
1-1 od ove razine strujanje je praktino
ravnomjerno, slino je i iznad z
itl
Smanjenjem z
iu
i z
itl
smanjuje se utjecaj sila
inercije
Zrane komore to blie ventilima pumpe
Za vrijeme usisnog hoda klipa u usisnu
zranu komoru ulazi manje kapljevine
nego to se iz usisne zrane komore
usisava u cilindar pumpe
32
Zato se obujam kapljevine u usisnoj zranoj komori smanjuje i
poveava obujam zraka
Pri tlanom hodu klipa kapljevina se ne usisava iz usisne zrane
komore u cilindar pumpe, ali u nju idalje dotjee kapljevina
Obujam se tada kapljevine poveava, a smanjuje obujam zraka
Promjena obujma zraka u zranim komorama
V
max
V
min
se odreuje proraunom, za jednoradnu 0,55Ax, te
troradnu 0,009 Ax
Stupanj neravnomjernosti dotoka kapljevine u zrane komore
V
z
srednji obujam zraka u zranim komorama
Jednorane klipne pumpe
z
= 0,01-0,05
V
z
viekratnik obujma hoda klipa Ax, obujam usisne zrane
komore od 5Ax do 10Ax, tlane komore 8 Ax
z
z
V
V V
min max

=
33
Snaga i stupanj iskoritenja klipne
pumpe
Rad nastao jednoradnom klipnom
pumpom pri jednom okretaju:
W = pAx = z
d
g Ax
p je tlak na klip pumpe, A povrina klipa, x
hod klipa
Ukupna idealna snaga pumpe bilo kojeg
tipa za broj okretaja n:
P
i
=Wn = pAxn =z
d
g A x n
34
Za jednoradnu klipnu pumpu V
i
=Axn :
P
i
=V
i
z
d
g
Zbog hidraulikih otpora u pumpi, trenja, udara,
visina dobave je manja:
z
d
=
h
z
d
gdje je
h
hidrauliki stupanj iskoritenja
Zbog mehanikih trenja u membranama i
leajevima itd. Snaga pumpe je vea od idealne:
P = P
i
/
m

m
mehaniki stupanj iskoritenja
35
Snaga na vratilu pumpe:
ukupni stupanj iskoritenja
Za klipne pumpe 0,72 0,93
Za izravno pogonjene pumpe 0,83-0,88
Snaga elektromotora za pokretanje pumpe:

pr
stupanj iskoritenja prijenosa
1,5 4 kW -------20%
4- 40 kW ----------15%
Iznad 40 kW -----10 % se povea snaga da se
izbjegne preoptereenje elektromotora

g Vz g Vz
P
d
h v m
d
' '
= =
pr
mot el
P
P

=
. .
36

s
m
V
3

2
m
N
P
[ ] W P
0
0,2
0,4
0,6
0,8
1,0

( ) p f V =
( ) p f
v 1
= ( ) p f P
3
=
( ) p f
2
=
Karakteristike klipne pumpe
7
37
Usisni i tlani ventil
Tanjurasti ili prstenasti ventil koji se podie sa
sjedita uslijed tlaenja kaljevine klipom a
sputa uslijed djelovanja opruge ili vlastite mase
Za transport viskoznih kapljevina ili suspenzija
koristi se kuglini ventil
Puni ili uplji iz bronze, elika, ebonita i dr.
Preklopni ventil- suspenzije- veliki presjek za
prolaz kapljevine- pomie se po zakonu gibanja
klipa brzina gibanja ventila promjeljiva
38
tanjurasti prstenasti
kugliasti preklopni
39
Membranske pumpe
Kisele kapljevine, suspenzije
Klip je odijeljen od transportirane kapljevine-
elastinom pregradom membranom
Membrana guma ili od specijalnog elika
Dijelovi pumpe lijevo od membrane - kao
kuite, kuglini ventili itd. izrauju se od
materijala otpornih na kiselinu ili zatiuju
prevlakom otpornom na kiselinu (olovo, guma i
sl.)
40
41
Tlaenje kapljevine iz zatvorenog prostora uslijed vrtnje
radnog elementa pumpe
Izvedba radnog elementa moe biti raznolika
Nemaju usisne i tlane ventile, zrane komore
Sigurne su u pogonu, ravnomjerno dobavljaju kapljevinu,
transportiraju vrlo viskozne kapljevine uz promjenu broja
okretaja
Nepropusnost radnih elemenata pumpe se s vremenom
snizuje i javlja se opasnost zaklinjavanja
Ne smiju se transportirati kapljevine koje sadre krute
primjese
Rotacione pumpe
42
Rotacione pumpe
Pune Krilne Zupaste druge izvedbe
pumpa
Rotacione
pumpe
8
43
Pune pumpe
ili Helikoidalne pumpe
Glavni djelovi su klip i kuite
Klip helikoidalna spirala koja se okree u
kuitu specijalnog unutarnjeg oblika
Okretanjem klipa se prostor izmeu klipa i
kuita progresivno smanjuje i ostvaruje
usisavanja i tlaenje kapljevine
z
d
se poveava sa poveanjem duljine
klipa i kuita ili poveanjem broja okretaja
44
45 46
47
Radni
elementi
helikoidalne
pumpe
48
Klip pumpe- elik izvana zatien antikorozivnim
materijalom- nehrajui elik, plastine mase
Pastaste kapljevine, grube suspenzije
Primjena u prehrambenoj, fermentativnoj i
srodnim industrijama
Klip se vremenom istroi, lako se zamjenjuje
Loa strana smanjenjem V jako raste dobava
pumpe z
d
Nesmije se pustiti u rad ako je zatvoren ventil na
tlanom cjevovodu
Pogon - neposredno elektromotorom
9
49
Krilna pumpa
Vratilo je postvaljeno u kuite ekscentrino i
ima uzdune proreze pod pravim kutem
U prorezima se nalaze dva krilca koja se mogu
radijalno neovisno pomicati
Okretanjem vratila krajevi krilaca se priljubljuju
uslijed centrifugalne sile inercije k stijenkama
kuita pumpe i dijele prostor na usisni i tlani
krilca djeluju poput klipa pomou kojih se
kapljevina usisava i tlai
50
51
Zupaste pumpe
Usisavanje i tlaenje kapljevine nastaje
uslijed suprotnog smjera vrtnje dvaju
valjkastih zupanika zatvorenih u kuitu
pumpe
Ulogu klipova vre valjkasti zupanici
52
ulaz
izlaz
53
Aromatiziranje
Vitamini
Bomboni
Pigmenti
Kapljeviti aditivi
krobovi
Ulja za prehranu
54
Centrifugalna pumpa
rotor, kuite, usisni i tlani cjevovod
rotor centrifugalne pumpe
zatvoren
(a)
poluzatvoren
(b)
otvoren
(c)
Rotor
10
55
Rotor je nasaen na vratilo,
pokree se neposredno elektromotorom
Kuite je obino spiralnog oblika, u njemu
je rotor
Izmeu lopatica rotora postoje kanali kroz
koje tijekom vrtnje struji kapljevina
56
57 58
59
Princip rada
isisavanje i tlaenje kapljevine nastaje uslijed djelovanja
centrifugalne sile inercije pri vrtnji rotora
Na vratilo je privren rotor sa lopaticama odreenog
oblika
na kuite pumpe je u osi vrtnje smjeten usisni
prikljuak, preko kojega je pumpa prikljuena na usisni
cjevovod
Tlani prikljuak je smjeten tangencijalno na kuite
pumpe i povezan na tlani cjevovod
na ulazu u usisni cjevovod je postavljen povratni
ventil i slui za punjenje pumpe kapljevinom prije
putanja u rad
60
U tlani cjevovod se ugrauje povratni ventil, te
se spreava povrat kapljevine u pumpu i
zatiuje od hidraulikog udara pri iznenadnom
zastoju u radu
Okretanjem lopatica pumpe kapljevini, koja se
nalazi unutar rotora, daje se kruno gibanje
Centrifugalna sila kapljevinu baca od sredita
prema obodu i preko kuita kapljevinu potiskuje
u tlani cjevovod
Okretanjem rotora kapljevina se neprestano
usisava i potiskuje iz pumpe, pa kapljevina tee
ravnomjerno i neprekidno
Tlak izazvan centrifugalnom silom, kao i z
d
se
poveavaju s poveanjem n
11
61
centrifugalne pumpe
jednostepene
imaju jedan rotor
viestepene
imaju vie rotora
centrifugalne pumpe
62
STRUJANJE KAPLJEVINE U
PUMPI
u kanalima rotora kapljevina ima sloeno gibe
giba se uzdu kanala unutar rotora u radijalnom
smjeru i okree u smjeru okretanja rotora
v
1
i v
2
relativna brzina ( brzina za motrioca ,
kad bi se okretao zajedno s rotorom) kapljevine
na ulazu u kanal i izlazu iz kanala rotora
v
o1
i v
o2
obodna brzina kapljevine na
unutarnjem obodu pri okretanju rotora i na
vanjskom obodu rotora
Gdje je:
v
01
= 2r
1
n ; v
02
= 2r
2
n
63
r
1
i r
2
polumjer unutarnjeg i vanjskog
oboda rotora
v
a1
i v
a2
apsolutna brzina na ulazu
kapljevine u rotor usmjerena pod kutem
1
i
apsolutna brzina na izlazu kapljevine iz
rotora usmjerena pod kutem
2
Visina dobave :
g
v v
g
v v
g
v v
z z z z
a a o o
t gtl gu d
2 2 2
2
1
2
2
2
2
2
1
2
1
2
2

+

= + + =
64
Euler
Kapljevina u rotoru dobija energiju:
Centrifugalna sila inercije prvi lan u
jednadbi
Pretvaranje dijela energije u tlanu (zbog
irenja kanala) drugi lan
Pobeanja kinetike energije pri prolazu
kapljevine kroz rotor uslijed vrtnje rotora i
pogodnom konstrukcijom lopatica trei
lan
65
Usisna visina dobave centrifugalne
pumpe
p
1
- tlak kapljevine na ulazu u rotor ne moe biti manji
od tlaka pare kapljevine p
t,
pa je :
Usisna visina ovisi o tlaku p
o
nad povrinom
kapljevine , p
t
tlaku para kapljevine,v
u
brzini gibanja
kapljevine kroz usisni cjevovod, v
a1
apsolutnoj brzini
gibanja kapljevine na ulazu u rotor , gustoi
kapljevine i otporima u usisnom cjevovodu
tu
u a o
gu
z
g
v v
g
p
g
p
z

=
2
2 2
1 1

g
v
g
v v
g
p
g
p
z
u u a t o
gu
2 2
2 2 2
1

66
Poveanem T kapljevine raste tlak para
kapljevine i zraka, koji se izdvaja iz kapljevine
uslijed podtlaka, zbog ega se usisna visina
pumpe smanjuje
Za poveanje usisne visine potpuna
hermetinost usisnog cjevovoda i mali pad tlaka
u njemu
Za transport vruih kapljevina pumpu treba
smjestiti ispod razine kapljevine u spremniku
T / C 10 20 30 40 50 60 65
z
gu
/m 6 5 4 3 2 1 0
12
67
Snaga na vratilu centrifugalne
pumpe
m h m
h d d
i v
d
m h v
d
m
i
z z
V V
g z V g z V
P
P
P

=
=
=
= =
=
'
'
' ' ' '
'
68
Karakteristike centrifugalne pumpe
Izrauju se
odreenog V, z
d
, P i
n pri kojima pumpa
radi sa najboljim
esto pumpa radi pri
drugim V i P, to
uzrokuje promjenu
ostalih parametara
Zavisnost se moe
izrazito:
3
1 1
2
1 1
1
'
1
'

=
=
n
n
P
P
n
n
z
z
n
n
V
V
d
d
69 70
71
Jednostepena
centrifugalna
pumpa
Viestepena
centrifugalna
pumpa
72
Montejus
Pastaste kapljevine i korozvne kapljevine
Podiu se stlaenim zrakom na male
visine
Vodoravni ili uspravni spremnik proraunat
na tlak (3-4)10
5
Pa
U njega se dovodi stlaeni zrak ili inertni
plin
13
73
Rade obino diskontinuirano
Oni koji rade kontinuirano zovu se pulzometri
z geodetska visina podizanja kapljevine
v brzina strujanja kapljevine u tlanom cjevovodu
p
o
tlak u prostoru u kojem se transportira kapljevina
- zbroj svih otpora tlanog cjevovoda
Tlak za podizanje kapljevine:
p =zg + 0,5 v
2
(1 + ) + p
o
74
Brzina strujanja kapljevine u tlanom cjevovodu
pri zadanom tlaku:
Nema djelova koji se gibaju
Stupanj iskoritenja 0,15-0,2
Mali uin
( )
5 , 0
1
43 , 4

=

g z p p
v
o
75
MLAZNE PUMPE
Transport kapljevine,
koje se mogu mijeati
s kondenzatom
vodene pare
Usis i tlaenje
ostvaruje
pretvaranjem
kinetike energije
brze struje pare u
potencijalnu tlanu
energiju
Mlazne pumpe
injektori
tlane
ejektori
usisne
Mlazne pumpe
76
Parni injektor
Para ulazi kroz prikljuak za uputanje pare,
prolazi kroz parnu sapnicu, u kojoj postie veliku
brzinu, s kojom ulazi u sapnicu za mijeanje
Zato se u usisnoj komori stvara podtlak pa se
kapljevina usisava kroz prikljuak
Na ulazu u sapnicu se para susree s
kapljevinom i velikom se brzinum uvlai u difuzor
U difuzoru se brzina kapljevine pretvara u tlak i
zajedno s kondenzatom odlazi u tlani cjevovod
77 78
Kapljevina tlaena injektorom moe
savladati tlak znatno vei od tlaka radne
pare
Temperatura moe narasti i do 90
o
C zbog
osloboenja topline ukapljivanjem pare
Veliki gubitak energije i relativno niski
stupanj iskoritenjem injektora se
primjenjuje samo ako je mogue koristiti
toplinu kapljevine, koja se grije uslijed
ukapljivanja pare u injektoru npr.
punjenje parnih kotlova vodom
14
79 80
Mlazna parna pumpa je slina po izvedbi i
nainu rada mlaznoj pumpi
Mlazna pumpa usis i tlaenje kapljevina
ostvaruje se na raun kinetike energije
struje vode koja velikom brzinom istjee iz
stoastog nastavka
Vodena mlazna pumpa voda tlaena iz
mree prolazi kroz sapnicu, iji se presjek
ravnomjeno suava, poprima veliku brzinu
i kroz usisni otvor usisava kapljevinu iz
usisnog cjevovoda te tlai u tlani
cjevovod
81
Jednostavne konstrukcije i mali stupanj
iskoritenja 0,1 0,25
Niski stupanj iskoritenja objanjava se
time to se kapljevini predaje samo
kinetika energija struje radnog medija,
dok se u mlaznim parnim pumpa osim
toga predaje kinetika energija , koja se
oslobaa uslijed promjene fizikog stanja
radnog medija
Za rad potreban tlak vode 3x10
5
do
4x10
5
Pa; usisna visina 2m, visina dobave
10 m
82
Mamut pumpe
Radi na principu spojnih posuda,ispunjenih
medijima razliite gustoe koji se ne mijeaju
U cijev ispunjenu kapljevinom se uvodi stlaeni
zrak, mjehurii zraka se mjeaju s kapljevinom
Uslijed smanjenja gustoe kapljevina se podie
u cijevi i smjesa zraka i kapljevine poet e
istjecati kroz cijev
da bi se osigurala odgovorajua visina podizanja
potrebno je osigurati neki nadtlak zraka koji ovisi
o visini urona cijevi
83 84
Cijev stlaenog zraka i cijevi za kapljevinu tz. mijea
se postavlja 1 m do 1,5 m iznad donjeg kraja cijevi za
kapljevinu zbog smanjenja gubitka zraka
Iz smjese se zrak udaljuje pomou separatora
Nakon poetka transporta 1-1 razina kapljevine se
smanjuje od statike razine do dinamike 2-2 i time
dubina urona mijeaa se smanjuje za veliinu z
Obujam zraka koji je potreban za podizanje 1 m
3
vode na visinu z
1
se odreuje:
m
3
z
/m
3
v
K iskustveni koeficijent ovisi o
10
10
log
75 , 1
'
1
+
=
z
K
z
V
1
z z
z
+
15
85
Presjek cijevi se odreuje na osnovu
brzine 2,7 m/s u mijeau, a na izlazu iz
tlane cijevi 7m/s.
Za razne kapljevine i kiseline, kapljevine
visoke temperature
Jednostavne konstrukcije i odsutnost bilo
kakvog mehanizma ili pokretnih dijelova
Niski stupanj iskoritenj 0,25 0,35
Mali uin
Nedostaci: Kompresorka stanica za
stlaeni zrak i znatna dubina urona