Sarajevo maj 2006. / ijar - sivan 5766.

Svjetlo iz tame
maj / Godi{nja skup{tina JO Sarajevo
juni / Posjeta \akovu
juni / Posjeta grobu Rav Danona (Stolac)
K
ao i svake godine, tako i
ove, prire|eno je Purimsko
sijelo.Ve tradicionalno
veselo i prije samog poet-
ka, ali ove godine malo
drugaije, sadr`ajnije i matovitije.
Sigruno za to pripada zasluga gen-
eralnom sekretaru La Benevolencije
Elmi Kaunitz i volonterima koji su
dali svoj doprinos: Leli Tauberu,
Pavlu Kaunitzu i Goranu Jankoviu.
Ve drugi put na sijelima organizovana
je izlo`ba umjetnikih radova naih
lanova.Oito je da je to dobar potez i
pravi nain da se upoznamo sa dijelom
aktivnosti naih nadarenih lanova.
Svoje umjetnike radove izlagali su:
Daniela Metli, Mirjam Tauber,
Jadranka-Dada, Ognjen i Ivana Levi i
Jasna Kuli. Umjetniki radovi,
koje su inili uglavnom radovi na
staklu i keramici sa posebnom
tehnikom oslikavanja, kao i
bi`uterijski nakit, bili su na veoma
zavidnom nivou, tako da uskoro slijedi
prva zajednika izlo`ba otvorenog tipa
u galeriji Novi hram.
Me|utim, bilo je isto tako va`no to je
VESELILI SMO SE, ZABAVL
Jevrejski glas /2/ maj 2006.
Izlazi ~etiri
puta godi{nje
Published four
times a yearly
Broj 30
maj, 2006.
Glasnik Jevrejske
zajednice Bosne i
Hercegovine
Herald of Jewish
Community of Bosnia
and Herzegovina
Izdava~/Publisher
Jevrejska zajednica
Bosne i Hercegovine
Glavni urednik
Editor-in Chief:
F
Ure|uje
Redakcijski kolegij:
K L
P K
K K P
\ N
Lektor: G
[tanparija:
p
Ra~unska obrada
Computer Processing:
N
Adresa uredni{tva
Editorial Staff Addres:
Jevrejska op{tina
Sarajevo za
Jevrejski glas!
Hamdije Kre{evljakovi}a 59
71000 Sarajevo
tel. 663-472
663-473
Rje{enjem Ministarstva
obrazovanja, nauke,
kulture i sporta
Vlade Federacije
Bosne i Hercegovine
"Jevrejski glas" je upisan
u evidenciju javnih glasila
pod rednim brojem
279, dana
22. 4. 1993. godine
E-mail:
jevrejskiglas yahoo.com
Period izuzetne aktivnosti
P
osljednji period je bio posebno bogat va`nim
datumima i okupljanjima, u ijoj su organizaciji i
realizaciji najveeg udjela imale lanice
Bohorete. 18. i 19. marta je u prostorijama
Sarajevske jevrejske optine odr`an seminar
Udru`enja jevrejskih `ena Bosne i Hercegovine na koji
se odazvalo dosta `ena iz Sarajeva, a imali smo i goe
iz Mostara, Doboja, Zenice, Teslia, pa ak i iz Engleske
i Francuske.
Seminar je realizovan u organizaciji Bohorete, ije su
se lanice pobrinule, kako za organizovanje rukova za
goe u prostorijama Optine, tako i za smjetanje
nekih od njih po kuama naih `ena. Sve goe su
dobile karte za predstavu izraelske baletne grupe, koja
se 18 marta odr`ala u Narodnom pozoritu, pa je na taj
nain uneseno i malo zabave u ovo okupljanje eduka-
tivnog karaktera.
Nedugo iza ovog doga|aja, uslijedilo je Purimsko sijelo,
koje je organizovano 25. marta..
Bohorete su za ovu priliku pripremile bife sa mnogo
ukusnih slanih i slatkih jela.
Za omladince je organizovan poseban sto u maloj sali sa
bifeom, gdje su mogli da sjede do kasno uvee.
Organizovan je i izbor za najbolju masku, pri emu su
prva tri mjesta nagra|ena tortama od strane Bohoreta.
Poslije toga, Bohorete su imale najvei od svih zadata-
ka, a to je organizovanje proslave Pesaha. Seder vee je
odr`ano 12. aprila uvee u velikoj sali i proteklo je u
sveanoj atmosferi uz prisustvo rabina Eliezera Pape, a
sutradan je ta ista sala trebala biti iznova sre|ena za
lanove Predsjednitva BiH, vjerske poglavare i diplo-
mate koji su bili pozvani na sveani ruak, uprilien
povodom praznika.
Zahvaljujui naim vrijednim `enama sva okupljanja su
protekla na zavidnom nivou. Dvije lanice Bohorete
su prisustvovale Drugoj konferenciji u okviru projekta
Pru`imo ruke ka boljem `ivotu koja je odr`ana 21.
aprila u hotelu Bristol u Tuzli.
Projekat se odnosi na pomo `enama oboljelim od raka
dojke i prevenciju od ove opake bolesti. Razlog za odr`avan-
je konferencije je bila podjela informacija o statusu oboljelih
`ena u BiH i diskusija kako `ene mogu zajedniki raditi da
bi ojaale razmjenu informacija i pru`ili veu emocionalnu
podrku `enama oboljelim od ove bolesti.
M
oglo bi se mnogo govoriti o Pesahu.
Njegova veliina ne le`i samo u znaa-
ju doga|aja iz prolosti na koje nas on
podsjea, nego tako|er i u osjeanju
povezanosti s naim narodom, kao i
linom obnovom koju on inspirie u nama. "Ovo
je dan koji je Bog stvorio - likujmo i ponovo se
sjeajmo na njega" (Psalam 118:14 Halel)
Pesah je odre|en u Bibliji kao godinja proslava
od sedam dana u znak podsjeanja na izlazak iz
Egipta. Ovaj praznik je dobio ime po naputan-
ju domova izraelskih robova tokom desete nes-
ree.
Jevreji Sarajeva obilje`ili su, zaista dosto-
janstveno, uz pomo Muzeja Jevreja u Beu,
ovogodinji Pesah. Prvo je u Muzeju Jevreja
otvorena izlo`ba Jevrejsko vjenanje, a zatim
u Galeriji Novi Hram izlo`ba Jevreji u holo-
gramima.
Poslije zajednike molitve odr`an je tradicionali
Seder koji je okupio mnoge nae lanove, tako da
sala nije mogla primiti sve zainteresovane, iako
je zajednika veera kotala 10 KM po osobi.
Na gostujui rabin, Eliezer Papo, uz pomo
Davida Kamhija i Igora Ko`emjakina, na svoj
smipatian i uvijek dopadljiv nain, vodio je
Seder veeru kroz priu o izlasku Jevreja iz rop-
stva i dobijanju Tore, uz objanjavanje reda
kojim jedemo i zato jedemo pojedina jela za
Pesah veeru -Seder.
Svoj boravak u Sarajevu Eliezer Papo obilje`io
je i jednim lijepim predavanjem o sefardskim
bajalicama, dosta nepoznatoj materiji i do sada
slabo literarno obra|enoj kod nas. /Lelo/
Dostojanstveno
i sadr`ajno kao
i sam praznik
Sve~ano obilje`en Pesah
Iz Buhorete
B
ejahad poslije
Bejahada ulazi u
zavrnu fazu. Kao
to je najavljeno, 15.
aprila posjetili su
nas i odr`ali prezentaciju
predstavnici @idovske kul-
turne scene iz Zagreba,
tj.organizatori
Bejahada,Vlado "alamon,
Sonja Samokovlija i ostala
provjerena i odana ekipa.
Prezenatcija je bila veoma
solidna i na kraju je
prikazan film sa proteklog,
petog Bejahada.
Nema sumnje da e i ove
godine biti velianstveno na
sunanom Hvaru. Imena
uesnika programa i
ponu|ena predavanja garantuju visoki nivo susreta.
Dovoljno je istaknuti da e tamo biti umjetnici kao to su:
Zijah Sokolovi, Edina Papo, gosti iz Praga, Izraela,
Ma|arske...
Ove godine pokrovitelji Bejahada su pored Joint-a,
Evropska jevrejska unija i Ujedinjene nacije, koji su pre-
poznali da Bejahad predstavlja fantastian nain okupl-
janja Jevreja iz bive Jugoslavije, a organizuje se na veoma
visokom nivou.
Bejahad, esti po redu, odr`ae se na Hvaru u najbolje
vrijeme, od 09. do 16.septembra.
Socijalni kartoni
Na osnovu odluke Predsjednitva Jevrejske optine od
21.februara ove godine, Socijalna komisija je u toku
mjeseca marta i aprila prikupljala podatke za izradu soci-
jalnih kartona lanova Sarajevske jevrejske optine koji su
u `ivotnom dobu koje ne dozvoljava svrstavanje u kate-
goriju korisnika fondova za pre`ivjele holokausta, a izvjes-
no je da isti nisu u stanju da se aktivno radno anga`uju.
Na osnovu prikupljenih, relevantnih podataka napravie
se lista prioriteta sa imenima socijalno ugro`enih lanova
kojima je neophodna finansijska pomo koja se mo`e
odnositi iskljuivo na pomo za pokrivanje trokova egzis-
tencijalnog minimuma (ishrana, medicinska pomo,
re`ije). Lista prioriteta mora biti potkrepljena odgovara-
juom dokumentacijom o socijalnom, medicinskom i
materijalnom statusu kandidata. Predsjednitvo e razma-
trati sve prijedloge Socijalne komisije i donijeti odluku o
vrsti pomoi za one kojima je ona neophodna.
Iz Perspektive!
Redovnom mjesenom dru`enju lanova Kluba
$Perspektiva%,odr`anom 26. aprila prisustvovali su
gospodin Jehiel Bar Haim, predstavnik JOINT-a i Mihael
Kohen, vo|a projekta za pomo nezaposlenim lanovima
Jevrejske optine u Sarajevu.
Krajem aprila, jo jedna grupa vrijednih lanova
$Perspektive% zavrila je novu turu kurseva.Njih 14 dobili
su certifikate o zavrenim kursevima informatike, stranih
jezika i ivanja. Ako ste nezaposleni i `elite poveati svoje
anse za zapoljavanje dodatnim znanjima iz ovih oblasti
prijavite se naem Centru!
Jevrejski glas /3/ maj 2006.
Predsjednitvo Jevrejske optine i
Jevrejskog kulturno-prosvjetnog i
humanitarnog drutva "La
Benevolencija" donijelo je odluku
da se ovogodinje zasjedanje
Skuptine Jevrejske optine i
Drutva odr`i u subotu 20. maja
2006. godine u 11,00 sati. Ove
godine Skuptinu nazivamo "izbor-
nom", obzirom da se svake dvije
godine u skladu sa odredbama
Prtavilnika i Statuta vri izbor
novog rukovodstva, odnosno
Predsjednitva Optine i Drutva.
Va`niji dio predstavljat e Izvjetaj
o radu u protekloj godini, gdje
oekujemo da se u diskusiji, osim
korektne kritike, iskristaliu novi
prijedlozi za budue aktivnosti,
kako rukovodstva Optine, tako i
Drutva.
Skuptine Jevrejske optine Sarajevo
odr`at }e se u subotu, 20. maja 2006.
Prezentacija
"Bejahada 2006.#
Ove godine bi}e jo{ kvalitetnije
Vojo [iljak, Na{a je ljep{a!
Promociju Bejahada upotpunio je legendarni Vojo "il-
jak predstavljanjem svoje zbirke viceva o Jevrejima, pod
nazivom Naa je ljepa, koje je marljivo sakupljao
godinama (oko 600 viceva).Od srca smo se svi smijali i
u`ivali u pikanteriji i nainu prezentiranja jevrejskog
humora.
Knjigu mo`ete nabaviti na portirnici Jevrejske optine
Sarajevo.
Cijena: 10,00 KM .
Koliko nas to ko{ta?
Za sve uesnike koji se
prijave cijena je 280,00
Eura po osobi u
dvokrevetnoj sobi za
sedam punih pansiona i sa
kompletnim programom i
izletima.
Samo za lanove
Jevrejske zajednice BiH
cijena je 200,00 Eura, zah-
valjujui podrci koju je
naim lanovima dala
Jevrejska zajednica Bosne
i Hercegovine.
Prijave u kancelariji
Jevrejske optine Sarajevo
kod Na|e Finci.
Jevrejski glas /4/ maj 2006.
P
repuna sala Jevrejske optine u
Sarajevu. Stotine svijea zapalj-
enih da podsjete na najmilije
koji su stradali u drugom svjet-
skom ratu, na est miliona
nedu`nih `rtava, na hrabre goloruke
borce Varavskog geta. Bile su to svijee
za onih deset hiljada sarajevskih
Jevreja, lanova naih porodica, koji su
nestali, koji su otrgnuti iznenada, grubo
i besutno. Uniten je cvijet sara-
jevskih Jevreja.Tako su stradali ljudi
kao to su: nadrabin Dr Moric Levi,
Kalmi Baruh, Marcel "najder, Daijel
Ozmo i mnogi drugi eminentni gra|ani
Sarajeva.
Ove male svijee kao da su nam
ispriale prie o naim izgubljenim,
vratile dio pria pre`ivjelih.Ali, nesum-
njivo, nisu i ne mogu da ubla`e vjenu
bol i vjenu tugu, to mnogi nikada
nisu osjetili majine suze, oev zagrljaj
ili bakin bri`ni pogled... /Lelo/
Svjetlo iz tame
Jevrejski glas /5/ maj 2006.
Pripremila: Klara Pelja
Fotografije: Branko Gruji~i}
Intervju je obavljen na hebrejskom, te
zato sugovornik nije u tekstu persiran
Glas: Molim te reci, prije svega za
itaoce Jevrejskog glasa, nekoliko rijei
o sebi, gdje si se rodio, gdje si i ta
studirao, od kada radi za JOINT,
gdje si i na kojim polo`ajima bio?
Bar Haim: Ukratko, rodio sam se u
SAD-u, bio oficir u Amerikoj vojsci,
prije toga diplomirao sam na Harvardu,
a poslije vojske uio sam malo
Francuski jezik na Sorboni, u Parizu i
na kraju magistrirao ekonomiju na
Hebrejskom univerzitetu u Jerusalemu.
Za JOINT radim, otprilike od 1985.
godine. Od 1. januara 1989. radio sam u
Beu, brinuo sam o Jevrejima koji su
bje`ali iz SSSR-a. Te godine bilo je
55.000 izbjeglica, Jevreja i drugih koji
su stizali u Be. Bilo je dana kada je
dnevno stizalo 600-700 ljudi i trebalo je
obezbijediti isto toliko kreveta i
dnevnih obroka. Izdvojili smo za to 25
miliona $.Stizali su sa svih strana:
avionima, vozovima, automobilima,
brodovima, preko Dunava i ak na
biciklima. Trebalo ih je sve primiti, raz-
govarati sa njima, dati im krevet i jelo,
obezbijediti im drutvene aktivnosti,
zdravstvene usluge....Bilo je to
strano...Veina od njih je poslije neko-
liko sedmica otila put Italije i
Amerike.
U novembru 1989., poslije raspada
ehoslovake, dobio sam zadatak da
zbrinjavam eke Jevreje, a u januaru,
sljedee godine sreo sam direktoricu
JOINT - ovog programa za bivu
Jugoslaviju...
Danas nema SSSR-a, nema ehoslo-
Zaljubio sam se u
Sarajevo
na prvi
pogled
Intervju sa JEHIELOM BAR HAIMOM
predstavnikom JOINT-a za Isto~nu Evropu i Tunis
...kasnije sam
otkrio da je to
to sam i ja
djelomino
Sefard,
vjerovatno,
razlog da se
ovdje osjeam
kao kod
kue...
vake, ni Jugoslavije, pa sada malo
strepe od mene....(smijeh)
Glas: Kada si prvi put bio u Sarajevu i
kakvi su bili tvoji prvi utisci o gradu i
ljudima u njemu?
Bar Haim: Ne sjeam se dobro, to je
bilo ili u novembru 1989. ili sredinom
zime 1990. Prije svega sjeam se ove
sobe, potpuno zatvorene, u kojoj svi
pue, a ja se guim...(smijeh). Ruao
sam sa Davidom Kamhijem i molio ga
da bar tada ne pui, on je puio u
pauzama, izme|u jela. To je prvo, ega
se sjeam iz tih dana. Radio sam sa
Ivicom erenjeom, Jakobom Fincijem
i Davidom Kamhijem. Odmah sam se
zaljubio u Sarajevo, kasnije sam otkrio
da je to to sam i ja djelomino Sefard,
vjerovatno, razlog da se ovdje osjeam
kao kod kue...
Glas: Prvi put sam ula tvoje ime,
negdje poetkom 1993. godine i tada
sam mislila da si ti neki arobnjak koji
ini uda, koji arolijom u opkoljeno
Sarajevo donosi humanitarna pomo:
hranu, odjeu, lijekove. Kako ti je to
uspijevalo i posebno, kako si uspio
organizovati vie od deset konvoja iz
takvog grada?
Bar Haim: Prije svega, ja nikad nisam
radio sam, bio sam od JOINT-a zadu`en
za pomo i lino me je strano pogodila
tragedija Sarajeva. Radio sam sa
izuzetnim timom u kojem su bili Eli
Eliezer, Doron Tatit i Jaa Binenfeld.U
vrijeme rata, moj glavni zadatak bio je
pomo La benevolenciji preko Splita i
pomo onima koji su pobjegli odavde i
stigli do Beograda, Zagreba ili na
Jadransku obalu.inio sam to uz pomo
mnogo ljudi, tako to je JOINT, tokom
tih godina ojaao infrastrukturu
Optina u Sarajevu, Splitu i Zagrebu.
Ljudi tamo bili su skelet, osnova koju
smo mi nadogra|ivali. Da nije bilo te
baze i izvo|aa svega toga, mi ne bi
mogli nita uiniti. Uz njih, svi smo se
pridru`ivali. Imali smo me|unarodnu
mre`u organizacija koje su nam davale
hranu, odjeu i sve to je trebalo, a mi
smo to kamionima iz Splita, prevozili u
Sarajevo.Moram rei da je ideja za
ovakvu pomo dola odavde!!
ini mi se da su Ivica i Jakica doli u
Zagreb, gdje su se sastali sa mnom,
Elijem Eliezerom i Silvijom Hasenfeld,
koja je tada bila predsjednica JOINT -
a, i rekli: %Mi to mo`emo uiniti ako
nam vi pomognete%.
I tada smo se svi mobilizirali .... @elim
jo neto da ispriam. Bilo je to, ini mi
se, u junu ili julu, 1992.god. Telefonske
veze sa Sarajevom bile su prekinute.
Ivica i ja mogli smo se uti jedino preko
radio-veze i to samo, vrlo kasno,
izme|u tri i etri sata nou. Jedne noi,
to neu nikad zaboraviti, kada smo raz-
govarali jasno sam uo artiljeriju.
To me duboko pogodilo...( plae)
JOINT je me|unarodna organizacija,
organizacija sa mnogo zaposlenih, sa
svojim pravilima, procesima i procedu-
rama. Kad je rat i kad ljudi ka`u da tre-
baju pomo ima samo vremena da se
brzo organizuje. Treba tog momenta
odluiti, ne gubiti vrijeme i ekati na
razne papire i dozvole, brzo reagirati,
prije nego to ti ovjek u nevolji ka`e:
$Pomozi mi ili me pusti na miru, ne
troi moje vrijeme, pomozi mi sad ili
idi do vraga.% Volio sam tu direktnost,
tu brzinu, tu tenziju ...ak i danas kada
nema rata, ja sam osjetljiv na stres, na
potrebu da se odmah dobije odgovor i
tako|er brzo reaguje na osnovne
ljudske potrebe.
Glas: Poznato je da je konvojima
izlazilo oko 20% Jevreja, ostali su bili
ljudi drugih narodnosti i vjera. Kako to
sada objanjava i ta ti je tada bilo
najte`e?
Bar Haim: Interesantno je da su nam
ovdje, u Sarajevu rekli pomozite nam
oko konvoja, ali znajte da ne `elimo ii
bez svojih komija i prijatelja!
JOINT i ja radili smo pod motom:
Ako mo`e pomoi svojima pomozi i
drugima. To uopte nije bilo u pitanju,
naprotiv, bili smo ponosni to to
mo`emo uiniti i to nam je dalo snagu i
mogunost da sara|ujemo sa drugim
Jevrejski glas /6/ maj 2006.
organizacijama.
A sada, ta mi je bilo najte`e? Bilo mi je
teko u Splitu, zajedno sa Edom
Tauberom pripremiti prihvat, na stotine
iscrpljenih, gladnih ljudi, ljudi pod
stresom, hrabriti ih i brinuti o njima i
njihovim potrebama. To je strana
odgovornost, brinuti o ljudima koji su
izali iz rata. Ipak, ja mislim da mi je
najte`e bilo vidjeti emocionalno stanje
ljudi koji su dolazili iz Sarajeva, vidjeti
strah i ok od rata, u njihovim oima....
Glas: JOINT i mnogi poznati i nepoz-
nati donatori putem raznih projekata i
donacija poma`u i danas, ne samo
Jevrejsku zajednicu u Bosni, nego i
mnoge druge nevladine organizacije. Iz
kojih razloga to ini JOINT i mnogi
donatori ?
Bar Haim: inili smo to i u vrijeme
rata sa zadovoljstvom i u`ivali smo u
izvanrednoj me|ureligijskoj saradnji i
to inimo i danas, jer....( pie)
Mo`da je BOG vidio da poma`emo
jedan drugome i sa`alio se na nas.
Glas: Gdje sve pronalazite novac i
donacije?
Bar Haim: Novac dolazi sa raznih
strana.Na primjer, novac koji daje
Alfred Bejder ide za obezbje|ivanje
osnovnih potreba socijalno ugro`enih,
ali na samo Jevreja, to je njegov uslov.
JOINT skuplja novac za Bosnu i
Hercegovinu preko Jevrejske zajednice
SAD-a, tako|er gosp. \ejn Vajl obezb-
je|uje vrlo znaajne sume za drutveno-
kulturne i obrazovne aktivnosti
Jevrejske optine. Bud`et za rad Centra
za pomo pri zapoljavanju
$Perspektiva% obezbje|uje donator koji
`eli da ostane anoniman. I sada mogu
da ti ka`em da su ve obezbje|ena sred-
stva za narednu godinu. Kada treba jo
novaca, kao sada kada nedostaju sredst-
va za vae aktivnosti, mi nastojimo ubi-
jediti ljude da daju novac.
Glas: Jevrejska populacija u Bosni i
Hercegovini je manjina, u Sarajevu
ima manje od hiljadu Jevreja. Bez vae
pomoi teko bi odr`ali rad Optine i
aktivnosti u njoj. Do kada mo`emo
oekivati vau pomo?
Bar Haim: Ti ka`e da je malo Jevreja u
Sarajevu, to je tano, ali Jevreji ovdje
su pokazali da imaju mnogo unutranje
snage, da imaju mnogo toga dati
bosanskom drutvu. Kada ljudi izvana
posmatraju Jevreje u Bosni, vide u
njima istinske ljude, ljude sa mnogo
talenata, jednostavno po`ele da ih daru-
ju. Ne znam koliko u jo godina ja
moi nastaviti raditi, ni koliko e sve
ovo trajati, ali volim da se sjetim prie o
dva mia koja su upala u sud sa mli-
jekom. Jedan se od straha odmah
udavio, a drugi je plivao sve dok nije
napravio puter i iskoio napolje...(smi-
jeh)
Ista je stvar ovdje, ja ne znam da li e
novac doi sutra, ali nastavljamo pli-
vati...
Glas: Ti ve vie od etrnaest godina,
nekoliko puta godinje, dolazi u
Sarajevo i druge gradove u Bosni i
Hercegovini. Da li vidi promjene,
napredak u kvalitetu `ivota ovdje?
Bar Haim: Vidim drastine promjene u
Sarajevu, grad je pun novih zgrada u
staklu, obnovljene su ceste, aerodrom,
sre|en je Muzej, napravljena posebna
soba za Hagadu, vidim veliki napredak.
U Jevrejskoj optini, svaki put kada
do|em, zadivljen sam energijom i
aktivnostima u njoj. Evo sada ima ljudi
koji `ele napisati Istoriju Jevreja BiH i
objaviti je, BHT `eli snimati film o
jevrejskim konvojima, Organizacija
`ena odr`ala je seminar, Omladinci idu
u Pirovac na seminar. San o kojem su
godinama sanjali Jevreji Tuzle konano
se ostvario, Jevrejska optina u Tuzli je
konano dobila svoje prostorije..Ja
vidim ovdje veliki napredak i mogu
rei onima koji su `eljeli ovdje potpisati
osmrtnicu, da su pogrijeili....
Jevrejski glas /7/ maj 2006.
Klara Pelja u razgovoru sa Jehielom Bar Haimom
Jevrejski glas /8/ maj 2006.
O
vijekovnom prisustvu Jevreja u
Mostaru najrjeitije govore
materijalni dokazi, natpisi
ispisani hebrejskim pismom na
spomenicima na jevrejskom
groblju, koje je locirano na sjevernom
ulazu u u`u gradsku zonu.
Tokom posljednjeg rata, groblje je deva-
stirano i zahvaljujui razumijevanju
Administracije Evropske Unije
(EUAM), na ijem je elu bio adminis-
trator Hans Kochnik, 1996. godine
odobrena su sredstva za njegovu sanaci-
ju. Bio je to prvi znak potovanja prema
pre`ivjelim mostarskim Jevrejima, koji
su samo zahvaljujui sretnim okolnosti-
ma ostali `ivi nakon holokausta u dru-
gom svjetskom ratu. Podsjetimo se da
su preko stotinu mostarskih Jevreja
stradali kao `rtve faizma, a najvei broj
je `ivot zavrilo u koncentracionim
logorima. Njima je grad Mostar, na ini-
cijativu tadanjeg gradonaelnika Safeta
Oruevia, podigao spomen obilje`je sa
sedam lunih ploa koje simbolizuju
menoru. Na ploama su uklesana imena
137 ubijenih Jevreja civila, ime su zau-
vijek otrgnuti od zaborava. Na otvaran-
ju spomen obilje`ja 1999. godine bili su
prisutni predstavnici OHR Jug,
American Jewish Distribution
Committe New York, ambasadori
evropskih zemalja, predstavnici grada
Mostara, Srpske pravoslavne crkve,
Islamske zajednice, Katolike crkve i
Jevrejske zajednice BiH.
Godinu dana kasnije, gradonaelnik
Safet Oruevi zatra`io je da se u okviru
Projekta obnove Starog mosta obnove
kapitalni objekti etiri naroda. Uz
obnovu Mitropolije, Vakufskog dvora i
Napretka predlo`io je izgradnju
Jevrejskog kulturnog centra sa sina-
gogom. Budua izgradnja ovog Centra
predstavljala bi kompenzaciju za
mostarske Jevreje, koji su poslije dru-
gog svjetskog rata, u znak zahvalnosti
za spaavanje Jevreja od faista, darovali
gradu objekat sinagoge. Sporazum za
izgradnju sinagoge potpisan je u
Gradskoj upravi na dan Jom Haoa, 27.
nisana 5761.g. (22.02.2001.) izme|u
Grada i Jevrejske optine Mostar.
Upravo tada grad je posjetila delegacija
JDC New York.
Projekat je ura|en u arhitektonskom
birou ovjek i prostor u vlasnitvu
ing. arhitekte "emsudina Omeragia.
Postavljen je kamen temeljac i do sada
vie nita nije ura|eno na tom planu.
Nakon povlaenja iz politikog `ivota
grada, najnovija inicijativa Safeta
Oruevia, direktora Centra za mir i
multietniku saradnju Mostar, da se
ponovo aktuelizira ovaj projekat, dolazi
kao svojevrstan otpor zaboravu.
Koordinacijom izme|u nevladine orga-
nizacije Centra za mir i Jevrejske op-
tine Mostar formiran je Inicijativni
odbor za izgradnju Jevrejskog kul-
turnog centra, koji ine: Erna Cipra,
Safet Oruevi, Jakob Finci, Ljubo
Beli, Murat ori, Igor Gaon, Sven
Alkalaj, Zoran Mandelbaum, Zoran
Boti, Alija Behram, Alija Vidimli,
Milutin Vujinovi, @arko Marki, "em-
sudin Zlatko Serdarevi, "emsudin
Omeragi, Boro Pulji i Sara Romano
Vujinovi.
Na sastancima predstavnika Centra za
mir u Jevrejskoj optini razgovarano je
o finansiranju i sadr`ajima ovog Centra,
u kojem e najvjerovatnije biti mikve
(mjesto za kupanje u sklopu vjerskog
obreda).
Pi{e: Sara Romano Vujinovi}
U na{oj aktivnoj Jevrejskoj op{tini od posljednjeg ogla{avanja u Jevrejskom glasu dogodi-
lo se dosta zanimljivosti, pa da krenemo sa onim najva`nijim.
Uskoro Jevrejski kulturni
centar u Mostaru
Jevrejski glas /9/ maj 2006.
Mo`emo se pohvaliti da smo iznajmili
nove prostorije koje su puno vee od
onih koje smo donedavno imali. Sada
su nam mogunosti za aktivnosti i
okupljanje u potpunosti zadovoljava-
jue. Prostor smo opremili sa TV,
DVD, muzikom linijom, malo nam-
jetaja i uredili s puno ljubavi. Jako
nas brine to nam je donacija od
JOINT-a umanjena za 50% pa se mis-
limo kako dalje.
Obratili smo se Ministarstvu za
prosvjetu, kulturu i sport s molbom
da nam dodijeli sredstva kako bismo
uredili i zatitili nae groblje od
propadanja. Sredstva smo dobili i
upravo je u toku realizacija tog pro-
jekta.
U eminentnom ~asopisu za obrazo-
vanje, nauku i kulturu Most, poz-
nati mostarski novinar "emsudin
Zlatko Serdarevi napisao je opiran
tekst o Jevrejima Mostara koji su,
kako pie, uvijek dijelili sudbinu svih
gra|ana Mostara. Hvala, Zlatko.
16.03.2006. u emisiji Brisani pros-
tor, novinara Gorana Milia, na
HTV Zagreb prikazan je prilog o
`ivotu i radu nae Optine.
Zahvaljujemo gospodinu Miliu za
iskazano interesovanje.
lanovima nae Optine Ireni
Lederer - Bjelica i profesoru Rajku
Bjelici u Americi se rodila unuica
Stella. estitamo!
Sin Erne Romano-Rozi, dr Damir
Rozi i profesorica Anita Bo`i
vjenali su se nedavno u Mostaru.
estitke roditeljima i mladencima.
Jozef Danon, ro|en 1932. godine.
Pripremanje izlo`be o `ivotu i
stradanju mostarskih Jevreja
Sa aktivnostima vezanim za izgradnju Jevrejskog kulturnog centra pokrenuta je
inicijativa za pripremanje reprezentativne izlo`be o `ivotu i stradanju mostarskih
Jevreja, koja bi nakon prezentacije u vie evropskih gradova bila stalna postavka
u ovom Centru. Uspostavljeni su kontakti sa Arhivom BiH, Jevrejskim muzejom
u Beogradu, Jevrejskom zajednicom u Sarajevu i drugim institucijama sa ciljem
upotpunjavanja dokumentarne gra|e. U Jevrejskoj optini Mostar prikupljen je
prilian broj fotosa i pisane gra|e, a prve poiljke su stigle iz Sarajeva i Beograda.
Centru za mir i multietniku saradnju je dosta materijala ustupio Zlatko
Serdarevi, koji se du`e vremena bavi ista`ivanjem istorije mostarskih Jevreja.
Sakupljena gra|a za postavku sadr`i fotografije pojedinih linosti, stradalnike u
koncentracionim logorima, ubijene za vrijeme NDH, korespodenciju vezanu za
izgradnju sinagoge u Brankovcu i druge materijale.
Nove prostorije
Groblje
^asopisi - TV
Umrli
@enidba
Ro|eni
Srda~an
pozdrav iz
sun~anog
Doboja
Odmah poslije seminara koji je
odr`an u Sarajevu, sastala se `enska
sekcija Jevrejske optine Doboj i
razmijenila utiske. Zakljuak je da
nam je bilo predivno i da smo mnogo
toga nauile. Teme su, kao i svaki
put, bile interesantne.
Velika vrijednost ovih seminara je i
upoznavanje sa predstavnicama
drugih jevrejskih optina. Mnogo
smo bogatije znajui da u mnogim
gradovima Bosne i Hercegovine
imamo prijateljice.
Posebno smo zahvalne naoj Raheli
koja je sve to organizovala, kao i vri-
jednim `enama Jevrejske optine
Sarajevo, na elu sa gospo|om Nelom
Levi. Nadamo se skorom susretu, a
do tada srdaan pozdrav iz konano
sunanog Doboja.
/[alom, Sandra B./
Iz Jevrejskih op{tina
Jevrejski glas /10/ maj 2006.
T
rei edukacijski seminar jevre-
jskih `ena Bosne i Hercegovine,
odr`an u Sarajevu od 17-
19.3.2006.godine, posvetio je
posebnu pa`nju, o emu je izdao
i saoptenje za javnost, polo`aju `ena u
Bosni i Hercegovini, te analizi stanja
potivanja prava `ena kao to su pravo
na rad, jednako pravo na uee u
vlasti, ravnopravnost rodova i oigled-
nu marginalizaciju `ena u vezi sa
drutvenim i politikim zbivanjima u
naoj dr`avi. Iz tih razloga pozvale smo
sve vanstranake organizacije u BiH da
zajedniki ustrajemo na realizaciji
ravnopravnosti rodova, posebno u fazi
predizborne kampanje.
Ovaj skup finansiran je iz Fonda
Montgomery Alabama Federation uz
veliko zalaganje Yechiela Bar Chaima.
Cilj Treeg edukacijskog seminara,
kojem su prisustvovale predstavnice
svih jevrejskih optina/ `idovskih opi-
na u BiH, predstavnice Me|unarodnog
savjeta jevrejskih `ena Evrope, Evelyn
Ascott i Gillian Gold i predstavnica
Me|ureligijskog vijea BiH, Enesa
Pazalja je gra|anska inicijativa kojoj je
prioritetan cilj edukacija o jevrejskim
praznicima, obiajima i tradiciji,
prezentacija istra`ivanja vezanih za
holokaust u naoj zemlji, te druga
pitanja od interesa za rodni i za etniki
identitet uesnica.
Uvodni dio, uz pozdravne govore
Jakoba Fincija, Nele Levi u ime
Bohoreta iz Sarajeva i goi iz Franuske
i Engleske, protekao je u obilje`avanju
"abata i predstavljanju vrijednih lani-
ca iz Mostara, Doboja, Tuzle i Zenice.
Osim naih vrijednih domaica iz
Sarajeva, najmnogobrojnije i najveselije
bilo je drutvo iz Mostara, sa nenad-
manom Ernom na elu. Naroito radu-
je to je iz svake od optina dola barem
po jedna mla|a lanica, te je tako skup
dobio na `ivosti. A tek kad se pojavio
plesni ansambl iz Izraela, koji je svratio
samo na kratko
pred sutranji
nastup u sklopu
manifestacije
$Sarajevska zima%
....
Sutradan smo
poeli ujutro sa
Danilo
Nikoliem, naim
madrihom, koji je
govorio o
Sarajevskoj jevre-
jskoj optini od
1945. do danas.
Bilo je to toplo i
sadr`ajno
obraanje. Tokom
seminara odr`an je niz radionica,
okruglih stolova, kao i prezentacija
Denisa D`idia $Istra`ivanje o (ne)obil-
je`avanju 27. januara, Me|unarodnog
dana holokausta u naoj zemlji od
strane zvaninih institucija sistema&.
Nakon diskusije, u kojoj su uee uzele
gotovo sve uesnice seminara,
zakljueno je da je potrebno poduzeti
opse`nija istra`ivanja o holokaustu u
BiH, obilje`iti mjesta masovnih grobni-
ca i logora i pripremiti edukacione pro-
grame, adekvatne informacije i obuke
nastavnika iz ove oblasti za sve popu-
lacije.
Nakon kratkog upoznavanja sa jevre-
jskim svetim knjigama, uesnice su u
radionicama pripremale vlastite
prezentacije o dva velika praznika
Purim i Pesah. Sve uesnice su dobile
po kopiju knjige %Uvod u jevrejsku
vjeru& i jo mnogo edukativnog materi-
jala koji e im pomoi da organizuju
slina okupljanja i edukacije u svojim
sredinama. lanica me|ureligijskog
vijea Enesa Pazalja pru`ila nam je
izvanredan prikaz rada ovog Vijea,
naroito njegove Sekcije za pitanja `ena
i ponudila saradnju na zajednikim pro-
jektima.
Prezentacije obilje`avanja Praznika bile
su vrlo `ive i interesantne, tako da je
`iri imao velikih potekoa u izboru
prvoplasirane ekipe. Na kraju su sve
ekipe dobile, po tradiciji, prigodne pok-
lone, djelo naih vrijednih lanova
Opine koji su organizirali prodajnu
Tre}i edukacijski seminar jevrejskih `ena Bosne i Hercegovine
Tre}i edukacijski seminar jevrejskih
`ena Bosne i Hercegovine
Jevrejski glas /11/ maj 2006.
izlo`bu rukotvorina. U subotu uvee
nenadano smo u`ivali u plesnom
ugo|aju ansambla koji smo upoznale
no prije, divna "panska muzika i mag-
ini pokreti, zahvalni smo Jevrejskoj
optini iz Sarajeva na obezbje|enim
besplatnim ulaznicama za sve goe i
njihove domaice, koje su ih primile na
noenja.
Nedjelja je protekla u pripremama za
prvu pravu izbornu konferenciju, na
kojoj e pravo da biraju svoje pred-
stavnice imati sve jevrejske `ene i sve
lanice jevrejskih optina u BiH. Radne
grupe su radile na izradi prijedloga
statuta, optih i osnivakih akata i
sainile prvi prijedlog kako da se izbor
i ustroj izvri po demokratskim naeli-
ma i da pristup i pravo imaju sve nae
`ene, bez obzira da li su lanice neke od
`enskih sekcija ili ne. Uz ogranienje
mandata i kvalitetnu organizaciju izbo-
ra, to e biti, prema rijeima Evelyn
Ascott, Predsjednice evropskog ICJW,
pravi primjer za sve jevrejske organi-
zacije u regionu i u zemljama biveg
komunistikog bloka da omogue prist-
up svim lanovima/lanicama kroz
transparentne, neograniene i svima
dostupne demokratske izbore.
Imenovana je i radna grupa koja treba
da pripremi nacrte dokumenata do
ponovnog seminara u junu, koji e se,
na poziv predsjednika Jevrejske optine
odr`ati u Banja Luci.
Pomo u organizaciji seminara pru`ile
se sarajevske %Bohorete& koje su ugos-
tile goe sa strane i organizovale
osvje`enja, te sektretar zajednice Elma
Softi-Kaunitz i Cile sa svojom nenad-
manom kuhinjom.
Organizaciju seminara, izbor eduka-
cionog programa, facilitiranje i radion-
iki rad realizovala je Rahela D`idi,
predsjednica Udru`enja jevrejskih `ena
BiH, ovaj put bez Ane Lebl koja nam je
nedostajala.
Za naredni sastanak je dogovoreno da
svaka uesnica donese po neki artefakt,
bilo predmet, recept, sliku, zapis, staru
fotografiju ili neki drugi objekt koji se
mo`da ini da nema vrijednost, neto
to nam je ostalo od nona ili drugih
dragih osoba, pa da od toga napravimo
mini-izlo`bu.
O radu seminara izvjestili smo TV
Pink koja je u cijelosti prenijela
saoptenje za tampu.
%Udru`enje Jevrejskih `ena BiH poz-
dravlja sve aktivnosti koje te`e povezi-
vanju svih gra|ana/gra|anki nae zeml-
je, me|usobnom upoznavanju,
edukaciji, me|ureligijskom i multikul-
turnom dijalogu." /Rahela D`idi}/
U
Sarajevu je 26.aprila odr`ana
prezentacija J-Fonda koju u
Sarajevu vodi Iso Abinun, a
podr`ava JOINT-JDC.
Predstavnici JDC-a, Jehiel Bar-
Haim i Miki Koen, koji su prisutvovali
samoj prezentaciji, ocijenili su je veoma
visoko i kako rekoe, upravo su i oeki-
vali da e prezentacija i seminar na
temu "ta zajmodavac `eli da zna o
mojoj firmi biti tako dobri i uspjeni.
Seminaru su prisustvovali rukovodioci
firmi koje ve koriste sredstva J-
Fonda, kao i firme koje su kandidati za
dobijanje ovih beskamatnih kredita.
Seminaru su tako|e prisustvovali i
predstavnici organizacija koje se bave
brigom oko invalidnih lica: Udru`enja
gluhih i nagluhih Bosne i Hercegovine,
Udru`enja paraplegiara Kantona
Sarajevo i Bosne i
Hercegovine i
Udru`enja slijepih i
slabovidnih lica.
[ta je J-Fond?
J-Fond je dio svjetske
akcije kojom se
omoguava da se
zaposle, prije svega,
invalidna lica i da im
se omogui samostalno
osiguranje sredstava za
`ivot.Sponzor ovog
velikog projekta je izv-
jesni gospodin Badler
iz Milivokija koji je i sam nekad bio
sam i naputen, a daanas je veoma
bogat i `eli da pomogne
drugima.Obavezu u oraganiziranju
pru`anja ovakve pomoi preuzeo je na
sebe JDC, koji ve skoro godinu dana
organizuje ovu aktuivnost u Bosni i
Hercegovini.Cilj J-Fonda je da firmama
koja zapoljavaju invalidna lica
omogui, pribavljanjem beskamatnih
kredita, dalji razvoj i dodatno zapolja-
vanje invalidnih lica u tim firmama. Do
sada je est firmi iz Bosne i
Herceglovine dobilo taj kredit, a dvije
firme su u postupku dobijanja istog
kredita. Povoljnost je i u tome to J-
Fond firmama koje konkuriu za ova
sredstva odobrava i tzv. grace-period od
godinu dana, to omoguava frimama
da se konsoliduju i mogu da vrate kred-
it kroz pet godina otplate. /Lelo/
Prezentacija,
edukacija, rezultati
Jevrejski glas /14/ maj 2006.
P
esah je bio povod za otvaranje
jo jedne velianstvene izlo`be,
ovoga puta na temu jevrejskog
vjenanja. Izlo`ba je preuzeta
od Jevrejskog muzeja u Beu i
prikazuje sve ono to ini vjenanja
Jevreja u Austriji. Mnoge stare slike,
obredni predmeti, dijelovi vjennica,
ketube, halica...-sve nas je to moglo
podsjetiti na jedno prolo vrijeme, ali i
obiaje Jevreja koji su u osnovi isti,
gdje god da su Jevreji `ivjeli.
Posebno se doimaju vjenanice, kao i
ornamentima ukraene ketube, veoma
dobro ouvane. Posjetiocima je pa`nju
privukla jedna usamljena cipela koja je
vezana za jedan obiaj koji sigurno
veini posjetilaca Muzeja nije bio poz-
nat. Mogli su kasnije proitati: Halica%
je biblijska institucija koja ovjeka, iji
je brat umro, ne ostavivi potomstvo,
osloba|a obaveze da se o`eni bratovom
udovicom. U vrijeme rabina uveden je
poseban halica-dokumenat (halica-
pismo). Prema tome, braa su obavezna
da provedu halicu. Ovaj dokumenat
ima i danas svoju primjenu. Ipak je
potreban i lini
doprinos da se
provede bez
prisile. Obiaj se
provodi na
osnovu
Deuteronomium-
a 25,5.10, gdje je
objanjen u svim
pojedinostima.
On je nastao iz
potrebe da se
`ena bez mu`a i
djece zatiti u
drutvu, u kome su `ene bile neza-
tiene, a njihovo izdr`avanje je
uglavnom zavisilo od mukaraca. Ovo
je ve odavno izgubilo svoje znaenje.
Osim toga je povremeno zloupotreblja-
vano, poto je na ovaj nain djever
mogao, iz bilo kojih svojih razloga, da
sprijei udovicu da se ponovo uda.
Veoma dobro postavljena izlo`ba
pokazala je jo jednom da svakod-
nevna saradnja Muzeja grada
Sarajeva i Jevrejske zajednice BiH i
La Benevolencije donosi stalno
novine u radu Muzeja, osmilja
bolje postavke i djeluje jedinstveno
prema posjetiocima. /Lelo/
Vjen~anje na jevrejski na~in
Izlo`be: "Burekas ili 1/4 koko{ke# ili...
Jevrejski glas /15/ maj 2006.
P
ovodom praznika Pesah, u Sarajevu je sveano, uz pomo Judisches
Museum Wien i Austrijske ambasade u Sarajevu, otvorena izlo`ba o povi-
jesti bekih Jevreja. Prezentacija je kreirana kao mjesto u svrhu sjeanja.
Na izlo`bi nema ni jednog realnog objekta, a sama izlo`ba sastoji se od 21
transmisionog holograma, od kojih svaki izdvaja jedan aspekt, jednu temu
kompleksne beke jevrejske istorije. Izlo`ba je posebna i po svom pristupu temi
nestajanja prolosti, istorije koja izmie...Veliina same izlo`be ogleda se i u njenoj
interaktivnosti. Posjetiocu je pru`ena ansa da ne bude samo konzument informa-
cija, nego da uspostavi dijalog sa istorijom uopte i sa svojom posebno i da o njoj
promilja sa dananje pozicije.
Dizajn izlo`be napravio je Martin Kohlbauer. Holohrame su izradili Holovision
Minhen, a izlo`ba je nesumnjivo uspjela i zahvaljujui odlinoj organizaciji Sonje
Bararon i Petre Springinsfeld. /Lelo/
Jevrejski Be~
Hologramski prikaz u 21 slici
Jevrejski glas /16/ maj 2006.
Pripremio:
Mario Kabiljo
N
arodne
poslovice su
kratke i lako
razumljive
izreke koje
uglavnom izra`avaju
pravila narodne
mudrosti. Kako je
istakao eki naunik i
pjesnik elakovski -
%Poslovica je iz ple-
menita metala izra|en
novac s natpisom i
slikom, novac koji
milozvuno zvoni, te
putuje po narodu iz
ruke u ruku&. One
karakteriu jedan narod,
njegov mentalitet, nain
miljenja i njegovu
psihu. Poslovicu nalazimo kod svih nar-
oda i u svako doba. Koliku su va`nost
stari narodi poklanjali poslovicama,
neka poslu`i kao dokaz da su ih
Aristotel, Aristid, Sokrat i drugi, vrlo
bri`ljivo sakupljali i njegovali. Bez
sumnje, vrlo asno mjesto u sabiranju
poslovica pripada kralju Salamonu, koji
je prikupio zbirku od oko 3.000 poslovi-
ca, koja je, na`alost, propala za vrijeme
jerusalemskog po`ara. On je definisao
poslovicu ovim rijeima, % Mudrost
ulice, pjeva po trgovima&.
Od modernih dr`ava "panija je prva
izdala ve 1515. godine svoju prvu
zbirku poslovica na narodnom jeziku.
Jevreji protjerani iz "panije nosili su
kroz svoju istoriju, pa su djelomino i
danas sauvali, osim panskih romansi,
i poslovice - koje Sefardi zovu refrenes.
Starije generacije su refrenes vrlo esto
upotrebljavale u svakodnevnom `ivotu.
Njima su nai djedovi i oevi odre|ivali
svoj `ivotni stav, svoj odnos prema
ljudima, svoju `ivotnu filozofiju. Da bi
poslovici odredili najvii hijerarhijski
rang, oni su joj esto davali i neko reli-
giozno znaenje. Proarali bi istu pan-
sku poslovicu kojom hebrejskom rijei
ili rijei uzetom od onih naroda i onih
sredina a kojima su `ivjeli. Sefardi su u
novim sredinama stvarali i kovali i
nove poslovice koje su odraz novih
iskustava i saznanja.
I kod nas u Bosni i Hercegovini bilo je
pokuaja da se poslovice sakupe.
Nekadanji sarajevski nadrabin dr
Moric Levi posjedovao je zbirku od
nekol iko stotina poslovica, koje je
sakupio po kazivanju starih ljudi i `ena.
I rabin iz Travnika David Danon, te
prof. dr Kalmi Baruh bavili su se saku-
pljanjem panskih izreka i poslovica, a
ovaj drugi je svoju zbirku popratio
nauno dokumentovanom studijom o
porijeklu, jeziku i analogiji poslovica.
Danas je rijetko nai me|u Sefardima
nekoga koji govori espanol, a pogotovo
koji jo upotrebljava poslovice. Faizam
je unitio sve one koji su nosili refrenes
ne samo na svojim usnama nego i u
srcu. Propalo je neizmjerno bogatstvo,
koje je moglo poslu`iti kao dragocjeni
dokument kulturne istorije i stvaralat-
va sefardskih Jevreja.
Ali ipak, zbirka poslovica koju prenosi-
mo u skraenom obliku, moi e da
poslu`i kao mali, ali dragocjeni prilog
prouavanju `ivota i filozofije bosan-
skih Sefarda.
Ko tra`i previe, gubi i ono to ima.
Ko hoe vee, taj e iz vree.
istoa tijela je istoa due.
"to vrijedi otvoreno oko, kad je srce
zatvoreno.
Objanjenje: ovjeku bez srca ni pamet
ne vrijedi.
Budala se tjei nesreom drugih.
Gdje ima dima, bie i vatre.
Bolji je dobar susjed negoli brat i bliski
ro|ak. Bli`i komija nego brat.
Posadi ibe kojima e te tui.
Sadi tikve, da ti se o glavu razbiju
U vrtu uspijeva to vlasnik i ne `eli.
Objanjenje: Kada se neto deava i
protiv volje ovjeka.
Pravednici ispataju za djela grijenika.
Jako sire kodi i samoj posudi.
Objanjenje: Ne valja nita raditi pre-
vie.
Najvei uspjeh ovjeka je osloboditi se
svojih mana.
Objanjenje: Kada treba ovjeka poz-
vati da svlada sebe.
Posluaj savjet svakoga, ali od svoga ne
odustaj.
Svi koji idu u rat ne ginu.
Svaki ne gine od metka.
Ko ima zidove od stakla, neka ne baca
kamen na krov susjeda.
Ko je upalj pod uima ne hvata se za
ui.
Ni svojoj tetki ne idi svaki dan.
Objanjenje: Budi umjeren i ni u emu
ne pretjeruj.
Ko je prijatelj svima ili je veliki siromah
ili veliki bogata.
Ne priznavati prvu greku, znai upa-
dati u drugu jo goru.
Rekne li istinu, gubi prijateljstvo.
Potok protie, ali pijesak ostaje.
Objanjenje: Kada se `eli rei da svaki
doga|aj ostavlja svoj trag.
Nema boljeg svjedoka od napisane
rijei.
Ko te voli, taj e te rasplakati.
Ko stavlja ruke izme|u dva kamena,
[panjolske izreke i poslovice bosanskih Sefarda
Misli na zlo, da bi do{lo bolje
Izreke i poslovice
Jevrejski glas /17/ maj 2006.
izvadie ih zgnjeene.
Objanjenje: Ka`e se kada se `eli nekog
odvratiti, da se ne mijea u tu|e poslove.
Te`e je misliti negoli podnositi.
Kad ovjek nema ta da radi, iskopae
oi vlastitoj `eni.
Niko ne vidi svoju grbu. U tu|em oku
vidi trn, a u svome ni brvno.
Objanjenje: Ka`e se za onoga koji ne
vidi svoje mane.
Prazna vrea ne mo`e da stoji.
Objanjenje: Nijedna stvar, in ne mo`e
biti bez osnove.
Misli na zlo, da bi dolo bolje.
Objanjenje: Ka`e se kada se ovjek
nada boljemu. Vjera u ovjeka istie se
optimizmom.
Neka ti besjeda bude blaga, a svom
neprijatelju ne po`eli osvetu.
Objanjenje: Savjet ovjeku na polo`aju
i javnom radniku.
Ko ne poslua svoju `enicu, uho mu se
savija.
Objanjenje: Koji put treba i `enu
posluati.
Majka i pregaa pokrivaju mnoga zla.
Objanjenje: Kada se hoe da istakne
ogromna ljubav majke.
Zajedljivost i zavist ne pru`aju utjehe.
Objanjenje: Ka`e se zajedljivom i
zavidljivom ovjeku.
Ko u nebo pljuje na lice mu pada.
Objanjenje: Upotrebljava se kada treba
obuzdati iju oholost inadutost.
I najmanja dlaka baca svoju sjenu.
Objanjenje: Ni male stvari ne treba
nipodatavati.
Ko kupuje to mu ne treba, prodaje ono
to ima.
Objanjenje: Aluzija na rasipnitvo i
lakomislenost.
Susjed vidi prihode, a ne vidi rashode.
Objanjenje: Kada se aludira na zavist
ljudsku.
Mekan jezik lomi i tvrde kosti.
Dobra rije i gvozdena vrata otvara.
Kada sin daje ocu, plae sin, plae otac.
Kada otac daje sinu, smije se otac, smije se
sin.
Objanjenje: Od djece ne oekuj zahval-
nost.
Tema: Jevrejsko vjen~anje
Kidu{in (hebr.)
obavezujui obred zaruka. Nekad su bili
razdvojeni obredi zaruka i vjenanja
(irusin i nisuin). Period izme|u njih bio
je oko godinu dana. Danas je uobiajeno
da se zaruke i vjenanje obavljaju istovre-
meno.
vidi : Jevrejsko vjenanje
Jevrejsko vjen~anje-
vidi : Hatuna
Hatuna (hebr.)
Vjenanje. Kod Jevreja je vjenanje pose-
ban doga|aj. Njemu prethodi, prije svega,
period tra`enja mlade i provodad`luka.
Bez toga,nekada,
nije bilo `enidbe. Poslije dolazi do upoz-
navanja koje traje veoma kratko i zatim
vjenanje. Obiaj je bio u Bosni da se daje
miraz, a i kod ostalih Jevreja je to bilo
vie-manje slino. Davanje miraza bilo je
posebno regulisano branim ugovorom
(Ketuba), koji je trebao da titi mladu u
sluaju da do|e do razvoda.
vidi : Hupa
Hupa (hebr.)
Kua, soba u kojoj stanuju mladenci.:
svadbeni baldahin
ispod kojeg se odvija obred vjenanja.
Pod baldahinom, pored rabina, mlade i
mlado`enje, stoje roditelji i kumovi. Prije
nego to se sveano proita obaveza
buduih supru`nika iz njhovog vjenanog
ugovora (Ketuba), supru`nici i kumovi su
ga ve ranije potpisali, a sveanost je u
stvari da se jo jednom ozvanii sklapanje
braka pred Bogom u pred uzvanicima. U
toku vjenanja mlada i mlado`enja ispija-
ju au vina potvr|ujui na taj nain vezi-
vanje u zajednicu.
Mlado`enja na kraju nogom razbija au,
simbolizirajui da nikad nee zaboraviti
da je jerusalemski Hram sruen. Poslije
toga dozvoljeno je estitati mladencima.
vidi: Ketuba
Ketuba (hebr.)
Vjenani list. Tri su drevna pravna pos-
tupka stjecanja supruge: pologom novca,
pisanim ugovorom i spolnim odnosom. U
praksi, novcem je znailo da je mukarac
mogao dobiti suprugu uz polog kod
mladenkina oca odre|enog iznosa kojim
bi se supruga izdr`avala nakon moguega
razvoda ili u vrijeme udovitva, a sam je
obiaj nastao na temelju novane odtete
za gubitak radne snage to je obitelji
mladenke isplaivana prigodom njene
udaje. (Takav se obiaj esto netano
tumai kao kupnja `ene). Pisanim ugov-
orom znailo je da brak mo`e biti sklo-
pljen u okviru dviju ravnopravnih strana,
uz pisani dokument o medjusobnim prav-
ima i obavezama. Rijei spolnim odno-
som oznaavale su mogunost naknadno-
ga prihvaanja ve (milom ili - ee -
silom) ostvarenog spolnoga odnosa kao
valjanog temelja za sklapanje braka, uz
dva nazona svjedoka i `enin pristanak.
Simbolini tragovi svih ovih triju pravnih
osnova za sklapanje braka sve do danan-
jeg dana sauvani su u obredu zaruka i
vjenanja. Nekadanji novani iznos
pretvorio se u zaruniki prsten to ga
mlado`enja daje mladenki. Brani je
ugovor i danas obavezan, a sklapa se
izravno izmedju buduih mladenaca. Od
svih triju obiaja, samo je brani ugovor
direktno opstao tokom vremena, jer tako
sklopljeni brak uklapa se u naela razvi-
jenih etnikih drutvenih odnosa. U vri-
jeme ranoga srednjeg vijeka poeo se
brani ugovor, ketuba, sklapati u
pisanome obliku. Njegov tekst je
propisan, pisan aramejskim jezikom, a
obavezno nabraja sve line i pravne okol-
nosti na koje obje strane pristaju u pogle-
du zajednikog branog `ivota i
nepo`eljenoga ali moguega razvoda.
Ketube su donedavno obavezno bile
rukom ispisivane i iluminirane na perga-
mentu, a stariji su primjerci znaajnim
spomenikom jevrejske likovne umjetnos-
ti. Danas se veinom tampaju i jednos-
tavno dopunjuju imenima mladenaca,
svjedoka i rabina, ali ukrasni
oblik starih ketuba je zadr`an."
Brani ugovor koji potpisuju mlado`enja,
rabin i dva svjedoka. Bez ugovora se ne
smatra brak valjanim. Ugovorom se
mlado`enja obavezuje da e ispunjavati
sve brane du`nosti, te da e mladoj, uko-
liko se rastave, isplatiti sve to je donijela
u miraz.
vidi : Get
Get (hebr.)
Razvod, rastava. Dokumenat o rastavi
braka koji mu` daje `eni (bez mu`evl-
jevog pristanka `ena ne mo`e dobiti ras-
tavu). Dokumenat je obino napisan na
pergamentu, a potpisuju ga dvojica svje-
doka.
vidi: Aguna
Aguna (hebr.)
Ostavljenica. Prema jevrejskom zakonu
`ena se ne mo`e rastaviti i ponovo udati
ukoliko ne dobije dozvolu od mu`a.
vidi : Get
Levirat (hebr.)
Levratski brak. Obiaj u sefardskim
zajednicama da se brat mlado`enje mora
o`eniti njegovom udovicom.
vidi: libom
Libom (hebr)
Vjerska obaveza da se mukarac o`eni sa
udovicom svoga brata ako u braku nisu
imali djece.
vidi: Halica
Halica (hebr.)
Izuzimanje. Obred ukidanja obaveze da
brat mukarca koji je umro bez djece i
njegova udovica stupe u brak. Naziv hali-
ca dobio je po postupku i tradiciji prema
kojoj udovica simbolinim izuvanjem
obue s jedne djeverove noge osloba|a
ovog obaveze da je o`eni.
vidi: Leviratski brak
Leksikon Judeizma Istorija i religija
Eli Tauber
Mo`ete kupiti u pretprodaji
40,00 KM u etiri jednake
rate kod autora.
Informacije : 061 688 951
Jevrejski glas /18/ maj 2006.
Glas: Od 1992. do 1998. boravio si u
Izraelu, tamo si zavrio srednju kolu i
nakon to si polo`io prijemni ispit na
vrlo zahtjevnoj Akademiji za umjetnost
i arhitekturu, "BECALEL# u
Jerusalemu, vratio si se u Sarajevo.
Zato?
Ivan: Iako smo se moji roditelji i ja rel-
ativno dobro snali i osjeali u Izraelu,
zajedno smo odluili da se vratimo u
Sarajevo im su se za to stekli
uslovi.Vratili smo se zbog strane nos-
talgije koju smo osjeali za gradom,
atmosferom i svim onim to smo ovdje
ostavili, svim onim lijepim sjeanjima
koja nas vezuju za Sarajevo. Poto se
prijemni ispit na Becalelu pola`e tokom
tri, etiri mjeseca, u nekoliko faza, to je
bio period i nekog mog preispitivanja
`elja i mogunosti' Negdje mjesec
dana prije saoptavanja rezultata, poeo
sam intenzivno da se pitam da li je to
ono to `elim i da li uopte `elim da
ostanem u Izraelu' Znao sam da `elim
studirati fotografiju i da me to jako
interesuje, ali nisam bio spreman zbog
toga ostati u Jerusalemu jo etiri
godine. Prije polaganja prijemnog bio
sam mjesec dana u Sarajevu i jako mi
se svidjelo. Mada me je uvijek neto
vuklo da se vratim, ini mi se da sam to
odluio tek nakon polo`enog prijemnog
ispita na Becalelu, jednostavno
posluao sam neki svoj unutranji glas
koji mi se inio razumnim i racional-
nim. I vratio sam se.
Glas: Mnogi ka`u da postoji velika
slinost izme|u Jerusalema i Sarajeva,
mo`e li ti napraviti neku svoju linu
paralelu izme|u `ivota tamo i ovdje u
Sarajevu?
Ivan: Mislim, da kada ljudi ka`u da
postoji slinost izmedju Jerusalema i
Sarajeva, misle prvenstveno na taj fil-
ing, osjeaj multikulturalnosti, koji se
dobiva kada se boravi u Jerusalemu i u
Sarajevu. U oba grada `ive pripadnici
raznih naroda i raznih vjeroispovjesti.
To je injenica koja ih povezuje, a
izme|u ostalog, tu je i neka vrsta
duhovnosti koja je prisutna i u
Jerusalemu i u Sarajevu, koja ih tako|er
povezuje.To je za nas Sarajlije, koji smo
`ivjeli i odrasli u takvom duhu, jako
bitno i mi to prepoznajemo gdje god da
odemo.
Kada pravim paralelu izme|u `ivota u
Sarajevu i `ivota u Jerusalemu, mislim
da nema neke slinosti, jer je `ivot u
Jerusalemu mnogo intenzivniji. Mislim
da su uslovi i nain `ivota u Jerusalemu
drugaiji, hajde da ka`em, vie %kapital-
istiki&, potpuno drugaiji nego u
Sarajevu. Radi se est dana u nedjelji,
imate za odmor samo ii - abat,
petak na subotu, kada sve zamre u
cijelom Izraelu. Uz to i tenzija koja je
prisutna zbog teroristikih napada
namee ljudima da konstruiu svoj
`ivot u potpuno drugaijem stilu.
@ivot u Sarajevu je mnogo oputeniji,
bez velikih tenzija. Ljudi, iako rade
naporno, uvijek na|u vremena da se
opuste. Radi se pet dana u mnogo
le`ernijoj atmosferi, imate vikend za
odmor. Bosanci znaju dobro iskoristiti
vikende za odlaske u prirodu, rekreaci-
ju i u`ivanje.
U svakom sluaju, mogu da ka`em da
mi je bilo lijepo i da sam u`ivao tih est
godina, koje sam proveo u Jerusalemu,
bez obzira na ritam i tempo `ivota u
njemu. U tom periodu i onom to sam
tada radio, to mi je odgovaralo.
U Sarajevu sam naao svoje prijatelje,
tu sam zavrio Akademiju likovnih
umjetnosti - Odsjek za grafiki dizajn,
poeo raditi ono to volim i jednos-
tavno ne mislim da bih mijenjao ono
to imam u ovom trenutku, za ono to
sam imao tada.
@ivot u Sarajevu je mnogo
oputeniji i bez velikih tenzija
Nova generacija mladih Jevrejske op{tine: Ivan Hrka{, Dipl. grafi~ki dizajner
Li~ni profil
Ime i prezime: IVAN HRKA[
Datum rodenja: 30.januar 1978
Mjesto rodenja: Sarajevo
Horoskopski znak: Vodolija
Zanimanje: Dipl. grafi~ki dizajner
Zvanje: Asistent na predmetu Fotografija
- ALU - Odsjek za grafiki dizajn
Brano stanje: Neo`enjen
Hobi: pjevanje u horu !Pontanima"
Ivan Hrka{: Ribe
I jedan i drugi period gledam s pozi-
tivne strane i ne kajem se zbog svoje
odluke.
Glas: Uestvuje li u radu i aktivnosti-
ma Jevrejske optine, koliko njen pro-
gram rada odgovara potrebama mladih
lanova Jevrejske optine?
Ivan: Ja sam i prije rata esto dolazio u
J.O., mi smo, zapravo, porodino
dolazili i Optina nam je davala neku
vrstu sigurnosti, bila je mjesto na kojem
smo se svi osjeali jako lijepo, bilo da se
radilo o priredbama koje su bile organi-
zovane za djecu i mlade, sijelima ili
obinim susretima sa
prijateljima.Vladala je sjajna atmosfera
koju mo`emo osjetiti i sada, ali neto
slabijeg intenziteta. Ja sam i danas vrlo
aktivan u radu Jevrejske optine, ali
moje aktivnosti sada su potpuno
razliite od onih kada sam bio dijete, u
drugoj sam `ivotnoj dobi i moje
obaveze su drugaije, tako da danas
radim koliko god stignem. Smatram da
Jevrejska optina i meni i mojoj porodi-
ci mnogo daje. lan sam Predsjednitva
Jevrejske optine, a isto tako i lan
Komisije za kulturu. To mi daje veliku
satisfakciju i naravno, tu pronalazim
sebe i mogunost da doprinesem usp-
jenijem radu Optine iz perspektive
mladih i u skladu sa njihovim potreba-
ma. Atmosferu u Optini ine ljudi koji
su u njoj prisutni i koji na ovaj ili onaj
nain, doprinose njenom radu.
Izme|u ostalog, moram rei da rado
svratim kod Cicka na ruak, volim nje-
govu kuhinju,on je ostao nepromjenjiv i
u meni budi nostalgina sjeanja na
dobra stara vremena...
Jevrejski glas /19/ maj 2006.
U izdanju biblioteke Rondo objavl-
jena je knjiga Pre`ivjeli smo drugi
svjetski rat, autora Cezara Zadika
Danona.
Prezentacija knjige odr`ana je u pros-
torijama Bonjakog kulturnog centra
uz prisustvo velikog broja naih
sugra|ana. O knjizi su govorili nadah-
nuto pjesnik Alija Kebo i Erna Danon
- Cipra, a dijelove iz knjige je itala
pjesnikinja Alma Fazil. Na kraju je
govorio i sam autor Cezar Danon.
Evo ta su napisali o knjizi recenzen-
ti:
Predrag Matvejevi}: Rijetko sam pred
sobom imao ovakav autobiografski
rukopis, skroman, ist i uzbudljiv, napisan
rukom ovjeka koji je poten i veliko-
duan, u iji duh patnja i poni`enje nisu
uspjeli utisnuti mr`nju i osvetu. Cezar
Zadik Danon, zvali smo ga naprosto
Cezo, na Mostarac, umio je lijepo priati.
Dobro je pamtio. Pjevao je svojim pri-
jateljima stare sefardske pjesme. Volio je
ples, umio se aliti, ozbiljan i liska u
isto vrijeme. Danas `ivi u Londonu.
Erna Danon - Cipra: itajui tekst
Cezara Danona bila sam uzbu|ena,
ponekad sa suzama u oima, jer sam i ja
jedna od onih koji su proli sve golgote
koje opisuje Cezar. Ovaj tekst je vrijedan
i pouan za sve sadanje i budue gen-
eracije.
Na stranici Slovo autora Cezo je
napisao: Mnogi bivi rabski logorai
nisu vie `ivi, svakim danom sve nas je
manje. Kada nas ne bude vie me|u
`ivima ostae ova knjiga kao svjedok i
podsjetnik na nas i na trnovit put kroz
drugi svjetski rat.
Nekoliko primjeraka Cezo je poklonio
naoj Optini za biblioteku, na emu mu
se iskreno zahvaljujemo. Promociju knjige
su propratili pisani i elektronski mediji.
Promocija knjige "Pre`ivjeli
smo drugi svjetski rat#
Ivan Hrka{: Dlan ruke @ivot
Jevrejski glas /20/ maj 2006.
I
mali smo macu. Divnu, crnu macu,
sjajnih zelenih oiju. Jednog lije-
pog sunanog dana djed nam
donese malo mae. Moja braa i ja
bili smo presretni. Svaka kua u
vojvo|anskom selu ima psa i maku.
Mi smo imali dva psa, ali stalnu nau
domau macu nismo imali. Djed nam je
donio malo veselo mae. Kao sve mace
ovoga svijeta i naa se maca voljela
igrati. Ako smo je zaboravili, ona nas je
apicom opominjala da je tu i da joj je
potreban partnetr za igru. Nije se vol-
jela sama igrati. Loptica joj nije bijla
interesantna ako je nije imala kome ut-
nuti. Kuglica na vuni zanimala ju je
samo onda, ako je njom neko mahao
ispred njenog malog , ru`iastog nosia.
Ako ba niko nije imao vremena (mi
djeca smo se bavili drugom igrom) za
nju, ona bi se sklupala kraj neijih
nogu ili na krilu djeda, rezignirano
ekajui svojih pet minuta. Igrajui se
imazei naa je maca neprimjetno
narasla i jednog nas dana iznenadila
velikim trbuhom koji je zaradila na
nekoj od svojih nonih etnji. Oito je
da je naa maca vodila dvostruki `ivot.
Mi smo, naime, no mislili da ona nou
samo mieve lovi! Kada je macin trbuh
ote`ao, izgubila je smisao za igru, a
onda je jednog dana nestala. Stevo i
Mile su tra`ili macu, a ja sam tiho
plakala da ju je neko ubio. Nakon
nekog vremena naa maca pojavila se
mrava i gladna.
Mlade ma~i}e ne prona|osmo dok se
skrivajui se iza majinih le|a ne pojav-
ie (jednog dana) tri prekrasna maeta
velikih, prestraenih i znati`eljnih
oiju. Mama i djed dva poklonie sus-
jedima, a tree zadr`asmo. Bilo je isto
kao i mati. Ponovila se igra sa maetom
koje je bilo jo veselije, `ivahnije i
umiljatije od majke. Mati je sada
uestvovala u igri samo ponekad i
nekako ozbiljnije, kao da se bojala da
ne izgubi neto od svog materinskog
dostojanstva. Budno je pazila na svoju
mezimicu, vodei rauna o njenij higi-
jeni i mo`da ak i o njenim manirima.
Zato mi se to inilo? Jednostavno i
naa mama je uvijek govorila da
moramo biti uredni i pristojni. Zato
nam nikad nije bilo jasno zato na djed
dade nau mezimicu svom najboljem
prijatelju. Protestirali smo, ali djedovo
obeanje koje je dao nije `elio pogaziti.
Morali smo utati. Mi smo utali, ali
naa maca-mama se vrlo brzo uznemiri-
la. Tu`no mijauui, pretra`ila je svaki
kut, optrala svaku kuu u susjedstvu i
oajna se vraala kui, upirui tu`ne i
preklinjue oi u nas. Zamjerili smo
djedu zato je to uradio. Kua nam se
inila praznom i pored mace i dva psa.
Nije bilo nikoga da se mota oko naih
djeijih nogu, nije bilo maeta da nam
skae na ramena i zabada svoju nju-
kicu u nau kosu.
Prolazili su dani, no tuga nae mace
nije prestajala. Prestala je jesti i samo je
nevoljko osvrtala se na sve strane.
Tu`no je mijaukala, tra`ila i dozivala
svoje mae. Bilo je tu`no gledati je.
Sjeam se. Jednog ranog jutra probudilo
me oajno mijaukanje negdje daleko na
ulici. Uinilo mi se da prepoznajem
glas. Skoih iz kreveta i pritrah pro-
zoru. Najprije tiina, a onda opet
mijaukanje. Pretra`ih pogledom poluta-
mu i niz jednakih kua u naoj ulici.
Mijaukanje je dopiralo iz jednog udal-
jenog podrumskog prozora, gdje se nae
mae skupilo, dozivajui majku. U sli-
jedeem trenutku pretralo je do sli-
jedeeg podrumskog prozora susjedne
kue. Oito je da mae, me|u svim tim
jednakim kuama nije moglo prepoz-
nati onu koju je tra`ilo. Meni se steglo
u srcu. Pomislih na dugi put i lutanja
koje je mae prevalilo. Prebacih brzo
maminu kunu haljinu preko spavaice
i potrah na ulicu. Podigoh mravo
mae i ponesoh ga trei u kuu.
Probudih brata i pokazah mu mae. Da
li nam se samo uinilo da ujemo jecaj?
Na hodniku je ekala maca, izbezumlje-
na od straha da se vara, paralizirana od
uzbu|enja. Postavismo mae pred nju, a
onda do`ivjesmo neto u ta ne bi
vjerovali da nismo sami do`ivjeli.
Grcajui, maca je svoje mae objema
prednjim apama obujmila, vrsto ga
ste`ui na svoje srce, a onda ga je u
naruju njihala kao majka kad hoe da
umiri rasplakano dijete. Mae je
umorno, ali sretno `mirilo, samo
katkad jeei i preputajui se sigurnom
majinom zagrljaju. Stevo i ja posma-
trali smo taj prizor i ja ne mogoh
zadr`ati suze. Podigosmo obje u naruje
i ponesosmo u kuhinju. Stevo nali mli-
jeka u njihovu zdjelicu pa ih onda
ostavismo same da nesmetano u`ivaju u
svojoj srei.
Rat bjesni. Sarajevo opsjednuto sa svih
strana. U obruu smo. Gladna 1993
godina. Ispod kie granata i snajperskih
metaka svaki dan trimo od jednog
dijela grada u drugi. Kua u naselju
Pofalii-kerkin i sinov stan u centru.
uvamo sve. Zato, nije nam jasno. Ista
misao. Proi e ovo ludilo.
Zato vam ovo priam, draga moja
djeco? Da je naa unuka Ivana sada sa
nama i ona bi imala macu kao i njezin
djed i baka kada su bili djeca. Oni su
daleko.
Spavamo u njihovom stanu. Jutro, rano
jutro. Ne spavamo. Svako u svojim mis-
lima.
Najednom lave` pasa. Lutalice, ka`e
jakica. Gladni su kao i mi. Ustajemo i
stajemo uz prozor. Prizor koji smo vid-
jeli je stravian. Nekoliko glavnih pasa
opkolilo uplaenu macu. Lave`, bolno
mijaukanje i slika strave i u`asa. U jed-
nom trenu psi su raskomadali macu.
Bo`e, strano...
Jakica se okree prema meni: Milena,
strano je ovo...Ovo me podsjea na
1941. na nau macu koju je gestapovski
vojnik ubio pred Elom, a ja sam tiho
plakao. Ovo je pretskazanje... utimo,
a onda druga tu`na slika.
Lijepo obu~en, na sugra|anin- po
svemu se mo`e zakljuiti da je intelek-
tualac, okree se as na jednu, as na
drugu stranu da vidi da li ga neko pos-
matra, brzinom munje saginje se, kupi
neto po ulici, stavlja u d`ep i onda
ispod naih prozora vadi iz d`epa zamo-
tuljke. Tada shvatamo da su to opuci
cigareta, da ih on istresa u neku kuti-
jicu i ozarena lica `urnim koracima nes-
taje. Pitamo se, zar je i to mogue?
Kakva sudbina i ta nas jo eka?
utimo, ali zaklela bih se da smo oboje
isto mislili, ja na svoju macu koja je
nala topli zagrljaj svoje majke, a Jaki
na smrt svoje mace. Osvanue bolji
dani, tako smo bar mislili.
Na{a maca
Vrijeme rata vratilo me je u djetinjstvo, davnih {ezdesetih godina.
Pi{e: Milena Maestro
Jevrejski glas /21/ maj 2006.
Bravo ljudi - evo i bez tele,
Rijeismo se Tauber Lele.
Taj sve zna, sve umije,
Niko njemu ravan nije.
Da se rodi neto prije,
On bi bio k$o Mojsije,
Pa bi due nae bijedne,
Preko vode posl$o `edne.
"alom narode, vozdrica i bite,
Svi dobiste burekitas, olet, pite,
Vidim ima slano, ima tu i slatko,
Pa neka ovaj Purim, svima pro|e glatko,
A i koer pie svuda sada se toi,
Pripazite, valja durat$ do ponoi.
Meni valja, od ulaza i od porte,
Piano, mezzo, maksuz forte,
Svakom ast i svakom dika,
Derat$ redom - sve do - predsjednika.
Zgrada ova sigurna je,
Na ulazu Goga bdije,
Dok u jogurt kiflu moi,
Niko kraj nje - nee proi.
No ako si strana zv$jezda ili neki va`an zvijer,
Goga e ti smjerno, pokazati pravi smjer,
Pa e, mili moj, bez po$ muke,
Prijemnoj kancelariji dopasti u ruke.
A u njoj je - kao usred raja,
Hurijama nigdje kraja.
Tri hurije, tri musketira,
Pa ko voli - neka bira.
Na|a, Dada i misica Maja,
Odmah vidi da su raja.
Na|a, ma ta je poput igrice,
Na ekranu pred njom - video igrice.
Dada, pouzdana k$o elini sef,
Ne daj Bo`e da joj doda - def.
Ima li pak problem - zbog stolice tanke il$
zelene,
Evo Maje, pa uz smijeak - dobije i pelene.
Korak dalje, kontra sata,
Sakrivena iza vrata,
Na po mrtva, na po `iva,
Tajnica se mona skriva.
Karika je ona glavna,
Desna ruka predsjednika,
Spisateljka nekad slavna,
Danas igra posrednika.
vrsto dr`i mnoge konce,
Nee na nju pasti zvonce,
Od ideje pa do djela,
Svata novog je don$jela.
A gore na spratu, vladaju neke tete,
To se `ensko sijelo zove %Bohorete&,
No kada donatorski leper stigne,
Mravinjak se za as digne,
I ne pita ko je, ta je, ni kakva je serija,
Za as od kamiona ostane samo - karoserija.
O predsjednitvu sada treba rei koju,
Na sastanku r$jetko svi da su na broju.
Koga briga kad$ se skupi forum,
Va`no je da uvijek ima - kvorum.
Odluke su jasne, raspodjeljene kvote,
lanom mo`e postat$ kad si blizu - stote.
Al$ to nije bitno - nije problem va`an,
Kad nas naprijed vodi jedan dvojac sna`an.
Za ambulantu nau, svi to neka sada znadu.
Ne va`i pravilo: %Ko u|e, nek$ ostavi nadu&!
Dodje bolestan, sav poguren i nekako kriv,
A izadje %K$o nov& i to je najva`nije - `iv.
Tu su Ubavka i Na|a, dv$je sestrice bez mane,
U njih ima melem za sve boljke, za sve rane.
Pa ima li onda ljudi moji, neke sla|e muke,
Ve dopasti doktor$ D`eki u ljekarske ruke.
U raunovodstvu se ne govori kol$ko para ima,
Va`no je da svaki raun - ve od oka tima.
Tu se ne smije potkrast$ ni najmanja fula,
Na kraju je va`na samo - pozitivna nula.
Vrhunski domet matematskog djela,
"to pomno`i Rahela, to podijeli Ela,
"to zbroji Ela, opet oduzme Rahela,
I tu se mili moji, krije tajna cijela.
Ne daj Bo`e da si kokuz, a da lovu nisi ni
obrno$
Evo ti %Melahe&, ta e te kreditom, zaviti u
crno.
Bobo i Danilo, Viktor to du`nike ru`no sanja,
Ne zna ta je gore, ovaj trio il$ - Kir Janja.
Kraj njih u kutu, poput ratimane harmonike,
Mlako pivo pije metar od elektronike,
Ba je taj na Tomo neki udan tip,
Od umurue pegle stvara - silikonski ip.
U me|ureligijskom va`nom vijeu,
Svima nama, na svu sreu,
Kao artist na trapezu,
Pilot Moco - dr`i vezu,
Pa ih pazi i uva od stresa,
Da ne prhnu prerano - put nebesa.
Ako si bez posla il, za telu nema dara,
Na scenu hrabro stupa naa dona Klara,
Barhaim, Miki, %Perspektiva& ansu stvara.
A rezultati, e pa to je udna cesta,
Sve u promilima k$o kod alko-testa.
nastavak na 22. strani
Vrabac
{aljivi purimski stihovi
Autor: Pavle Kaunitz
Resi Vas plemenitost, humanost, dobro-
ta.
Everest ste nadmaili.
Godinama nas uite Ladino,
Iskonskim precima vodite
Novim stihom, rijeju,
A mi smo danas posvuda, ali jedno!
Kandelikas i dalje palimo,
A svjetlost nas spaja
Minulim godinama ka budunosti...
Hvala Vam za svaku toplu rije i osm-
jeh
I `ivjet ete u generacijama koje slijede!
$alom!
S velikom ljubavlju i potovanjem
dragoj teti Regini
Blanka Atijas Levi s obitelji,
$ibenik, 10. sijenja 2006.
Sedmorica brae
Avlije Bistrika
Rana jutra Baarije i lupa ibrika
A tek Beba Selimova
Jakov, Simha, nosa Sami
Eno Trebevia...
Vakat pro|e, osta merak bured`ika
Osta sevdah, osta Kerida mia...
Sevdah te opjeva
A Bembaa proslavi
Ruili su carstva
A gradili mostove, Drvenija...
Jahorina, Vrelo Bosne
Emisari tvoji
Vijenica, Konak, sinagoga
Ostat e sevdah, Sejdo i Sami Sefard...
Lijep mo`e biti dan, rosa...
Estera, Himelaja
Poneka topla rije...
Otad`bina, otoci
Titraj mora, tiina...
A najljepa je od svih dobrota.
Blanka Levi
Poetski kutak
Jevrejski glas /22/ maj 2006.
Sonja, Jasna, dobra vila Mara,
Ekipa je to se o naoj djeci stara.
U golubarniku na vrh kue,
Svemu dobrom klince ue.
A kada se iza maliana, svaka praska slegne,
Iznenada, niodkuda omladinski buljuk ljegne.
@elja, zahtjeva, ideja - ko u ipku kotica,
Dok rezultati radni, tek prosjena su trica.
Ako se izra`ava u kamenu il$ u boji,
%Kustos& e Mio karijeru da ti skroji.
A ako ti novanikom lova vrvi,
U %Novom hramu& bie - na listi - prvi.
Restoran bi nam bio prazan,
Da ne dr`i - Cicko - kazan.
Pa sve sjecka, kuha, krka,
Ne smj$e klopa da se sprka.
A ni anku nema mane,
Ko god dodje tu i - stane.
Hoes kafu, konjak, vino,
Sve je koer - ba je fino.
U Abinuna sve bez muke,
U njeg$ tri su desne ruke,
Hitri Mladen, Ranka i Mario,
Ti vam ine - slo`an trio.
Kad$ u auli Branka vidi,
Iz novarke lovu vadi,
Valja calen %Hevra kadi&,
Za mjesenu sitnu paru,
cenera il$ peticu,
Vjenu stekne - vikendicu.
Gardaroba, nema varke,
Tu se kriju - higijeniarke.
Sa istoom usred boja,
Prvakinje su metloboja.
%"oferska je tuga pregolema&,
K$o u pjesmi - otrcana tema:
Na servisu Boban visi,
dok nam Duko - drijema.
"ebes, tavla, ventil, esma,
Najdra`a je Mii pjesma.
Tek kad ruka pusti zar,
Stigne sredit sitan kvar.
I jo @eljko kurir vrli,
"ta god treba, on ve hrli,
Drugar taj je stari lager,
Usred cvecki on kuglager.
Kad se kod nas neto zatalasa,
Skoi tira` %Jevrejskoga glasa&.
Odgovorni zna se ko je,
Dok ostali greke broje.
Ej, Gorane, blago meni,
Nije pivo sve to pjeni!
Ve tako ti ove populacije,
Pribavljaj nam - donacije,
Jer da posl$je ne bi zlice,
Skresale ti ba u lice:
%Nigdje pivo, nigdje sok,
Bio mandat - pro$o rok.&
Za Jakicu, - naem Bogu hvala,
Silan borac, a boica mala.
Nek je njemu jo dugo prilike,
Da dr`avi ovoj - kroji kadrovike.
Ponekog ispustih, ne zbog nekog straha,
Ve to ne bi stig$o do narednog Pesaha.
Pa da skratim ovu sapunicu,
Pozdravljam i najdra`u mi punicu.
Ba je neto sam kraj - b$jedan,
Poslije svega - ostah `edan.
Le haim!
Iznenada zatvorio je svoje umorne oi
na Jakica Papo. Ro|en u Sarajevu
1910. u mnogobrojnoj obitelji u kojoj se
njegovala naa tradicija, u kojoj se gov-
orilo i njegovalo "\udeo-Espanol" i
ladino. Ladino je pisani jezik kojim su
se prete`no prevodili religiozni tek-
stovi. Njegovala se bogata riznica pan-
skih romansi u njegovoj obitelji. Jakica
je esto u drutvu svojih prijatelja kazi-
vao svoju e`nju s tugom i bolnim
sjeanjem na "paniju, bivu domovinu
sefarda.
Polo`io je majstorski krojaki zanat i
otvorio veliki majstorski salon u kojem
je radio do II svjetskog rata. Godine
1941. morao je kao i svi nai sunarodn-
jaci napustiti svoje Sarajevo. Uspio je
ilegalno prebaciti se do Splita i
prikljuiti se Narodno oslobodilakoj
borbi i boriti se sve do oslobo|enja
nae zemlje 1945. godine.
Po oslobo|enju nae zemlje prekoman-
dovan je u Sarajevu, gdje je bio zadu`en
u Narodno oslobodilakom odboru za
predsjednika mjesne zajednice "Mejta".
U svom radu u Mjesnoj zajednici bio je
vrlo aktivan i mnogo pomagao
napaenom stanovnitvu toga kraja.
Mnogo su ga cijenili i potivali. Za nje-
gov veliki i aktivan rad odlikovan je
ordenom II reda i mnogim priznanjima.
O`enio se sa Marijom zvanom Maca i
prihvatio njezinog sina, malog Benka,
kojeg je kolovao i mnogo volio. Kad je
supruga Maca umrla, sin Benko je
preuzeo brigu o naem Jakici.
1992. godine morali smo ponovno
naputati nae Sarajevo, a Jakicu u
tekom zdravstvenom stanju doveli
smo u na dom. Velikom njegom naeg
medicinskog osoblja, na elu sa dok-
toricom Vesnom i glavnom sestrom
Ivanom, oporavio se na Jakica. im
mu se zdravlje poboljalo, odmah se
poeo baviti literaturom, njegovati
panske romanse i ponekad pjevuckati i
sjeati se svojih najmilijih roditelja,
brae i sestara.
Bili smo dobri prijatelji, potivali se i
upotpunjavali nae saznanje iz "\udeo-
Espanjola" i ladina, koji smo nauili od
naih nona i roditelja. Sluajui njih, a
u `elji da to prenesemo naoj mladoj
generaciji i sauvamo od zaborava.
Na Jakica bio je miroljubiv ovjek, a
mi nastavljamo `ivjeti po tvojim pro-
jektima mira, ljubavi, dobrote, dosto-
janstva, pravde i nadasve istinitosti.
Neka se tvoje umorno tijelo odmori.
Neka tvoja umorna i divna dua zauvi-
jek ostane s onima koji su te potivali.
Tvoj put je bio ist i prohodan, irok
kao i tvoje srce koje je kucalo za tvog
Benka i njegovu obitelj, za na dom i za
sve nas. Regina Kamhi-Zagreb-
dom"Lavoslav [varc"
IN MEMORIAM
Jevrejski glas /23/ maj 2006.
U Varavi je 15.marta, u 99-oj godini
`ivota, preminula Lea Urbah, kerka
sarajevskog nadrabina dr Hinka
Urbaha. Lea je ro|ena u Tuzli
1908.godine, gdje je nadrabin poeo
svoju bosansku karijeru.
27.03.06. godine, u Dobojskoj bolnici
je preminula Jolanda (Gros) Mili~evi}.
Bila je na dugogodinji lan i veliki
prijatelj.
Sahrana je obavljena na jevrejskom
groblju u Doboju, 29.03.06.
O`aloenoj porodici upuujemo
iskreno sauee.
Jevrejska optina Doboj.
U Sarajevu je u 91.godini `ivota pre-
minula Vesna Kabiljo dugogodinja
lanica @enske sekcije Jevrejske op-
tine Sarajevo i Bohoreta.O vim
putem izra`avamo nau duboku `alost i
uestvujemo u bolu naih dragih Nele
Levi,Ide Hamovi i Sonje Kontos sa
porodicama.
Umrli
Sara, Erna
i Jadranka Romano 60KM
sjeanje na roditelje
mamu Veliku i tatu Haima
Nenad Papo - Australija 120KM
sjeanje na oca @ivka
i ro|aka Jozefa Danona
Erna Danon - Cipra 50KM
povodom godinjice
smrti majke Solike
Vanja Danon
za odr`avanje groblja 25KM
povodom godinjice
smrti oca Jozefa Danona
Tanja Danon - Kani`a
za odr`avanje 25KM
groblja povodom godinjice
smrti oca Jozefa Danona
Edita Danon - Manui 50KM
sjeanje na roditelje i brata Jozefa
Danona
David $apiro - Izrael 20 USA$
David Silversman - Izrael l50KM
Olga Danon
za odr`avanje groblja 50KM
povodom godinjice
smrti supruga Jozefa Danona
Dobrovoljni prilozi
F
B
Avantura, ujedno i
uzviena misija, pre-
toena u knjigu, opisuje
epsko putovanje jednog
ovjeka pjeice, d`ipom,
amcem i kamilom kroz
najveu priu ikad
isprianu.
A
David Albahari radnju
ovog romana smjeta u
1998. godinu, kada se
odigrao i njegov
prethodni roman
Svetski putnik (2001).
Devedeset osma je za
pisca godina Kada su
sve nae unutranje ten-
zije dostigle vrhunac.
Zatim svoju triler priu,
koja je ve tiho
povezana sa priom o
naseljavanju Jevreja u
Zemun 1739. godine,
dovodi u vezu sa
kabalom, to pojaava
atmosferu nestvarnosti
u romanu, u kojem je
glavni lik konfuzni
kolumnista koji u mist-
ici pokuava pronai
klju za razumijevanje i
odgonetanje doga|aja
koji su mu se izdeavali
u stvarnosti.
R
l
Godina je 1506. Poznati
kabalista, upuen u
tajne jevrejske tradicije,
na|en je mrtav na lis-
abonskoj ulici. Berekija,
mladi iluminator
rukopisa, istra`uje
ubistvo svog ujaka i u
kabali otkriva tragove
koji e ga odvesti do
lavirinta tajni gdje
Jevreji pokuavaju da se
sakriju od progonitelja.
F
Autor se vraa na Bliski
istok da potra`i
ishodite triju
zava|enih vjera i
pokua da prona|e
traak nade za
budunost. Pripovijest
o svojoj potrazi za
Avramom, po pustin-
jskom pijesku i ljud-
skim srcima, Feiler je
doarao `ivopisnim
jezikom.
D
{
Ova knjiga je proglae-
na za roman godine u
SAD. Glavni lik
romana je Dina,
Jakovova kerka. U
Bibliji, njeno postojanje
je tek naznaeno u
mnogo poznatijim
poglavljima o njenom
ocu. Isprian Dininim
glasom, roman otkriva
tradicije i nemire `ivota
`ena u prolosti.
H
Ovo je romansirana
biblijska pria sa pra-
majkom Sarom kao
glavnim likom.
E
c
Ovo je biblijska
pripovijest o caru
Davidu i carici Mihal i
pru`a raskoan pogled
na cariinu stranu
istine.
Nove knjige u biblioteci
Pripremila:
Gordana Girt
Knji`ni fond biblioteke
je u posljednjih mjesec
dana obogaen sa
sljedeim naslovima:
B
z
i s
A
g
Su|enje Andriji
Artukoviu u Zagrebu,
1986 godine znailo je
izvo|enje pred javnost
jednog od najveih
zloinaca drugog svjet-
skog rata. Autor ove
knjige, dr Milan
Bulaji je pratio to
su|enje. Osim toga, on
se trudio da u
jugoslovenskim arhiva-
ma prona|e dokumente
koji e dopuniti pred-
stavu o ustakom min-
istru dr Andriji
Artukoviu. Dr Bulaji
je to uinio u ime
istorijske istine i radi
pouke buduim pokol-
jenjima koja se mo`e
dobiti jedino istinitim
tumaenjem prolosti.
W
i s
Knjiga Rat i sjeanja
je istorijski roman.
Tema je drugi svjetski
rat, vi|en oima
Amerikanaca. U pro-
logu Vjetrovi rata,
objavljenoj 1971
godine, postavljen je
istorijski okvir ovog
djela slikanjem
doga|aja koji su doveli
do Perl Harbura. Ovo
je je roman o Americi u
ratu, od Perl Harbura
do Hiroime. Sastoji se
iz tri knjige, koje nam
je poklonila g|a Vjera
Bre`ani.
C
Ovu knjigu smo dobili
na poklon od nae bive
bibliotekarke Ranke
Janji, a iz nje mo`emo
saznati neto vie o
istoriji i drutvenom
razvoju Australije kroz
priu o nekim dosel-
jenikim i
aborid`anskim
porodicama.
Na Sajmu knjige smo kupili nekoliko knjiga beletristike sa jevrejskim
temama, a to su:
po prvi put, nakon duge pauze, omladi-
na preuzela inicijativu oko maski i
maskenbala.Vie puta su se sastajali,
njih desetak, i veoma predano i sa
posebnim trudom pripremili maske za
Sijelo. Ne pamtim kada je bilo toliko
maski! Maske su prodavane svim
prisutnim za simbolinu cijenu od 1
KM i malo ko ih nije kupio.
Ovog puta vratila nam se i jedna davno
zaboravljena tradicija, koju je, koliko se
ja sjeam, prvi uspostavio "ani Altarac,
a kasnije nastavio njegov sin Mio
(danas stanovnik Cfata), pisanje aljivih
purimskih stihova , po imenu -
VRABAC. Po tradiciji, Vrabac
pijue i dotie mnoge poznate na aljiv
i nekad provokativan nain.Tako je bilo
i ovaj put. Novi autor Vrapca, Pavle
Kaunitz potrudio se da dotakne sve
aktiviste nae male jevrejske zajednice i
uinio je to sa uspjehom!
Na kraju programa bio je ve tradi-
cionalni mimohod maski, ali ovaj put
uz masovno uee omladine. Bilo je
jako matovitih i interesantnih maski, a
nagradu i prvo mjesto osvojile su maske
pod nazivom Nind`a kornjae-: tata i
sin, Mladen i Slaven "imi. /Lelo/
LJALI, BILO NAM JE LIJEPO!
Exp. Zajednica jevrejskih op{tina
Bosne i Hercegovine
71000 Sarajevo
Hamdije Kre{evljakovi}a 59
Maleha
Povjerenje
za povjerenje
Uvijek na va{oj strani
Levitraj
Stalna postavka
vitra`a i staklene
galanterije