Funkcije stvarne knjinice

- Prikuplja, obrauje, pohranjuje, daje na koritenje grau

Hibridna knjinica
- Cilj je hibridne knjinice uspostaviti integrirane sustave i slube u elektronikoj i
tiskanoj sredini
- ona koja odabire i nabavlja prema pomno utvrenim kriterijima analognu grau i
omoguuje pristup digitalnoj grai putem lokalnih i udaljenih elektronikih prilaa
- prijelana !aa prema stvaranju digitalne knjinice
- analogna graa" sva tiskana graa i u materijalnom obliku
- rad u oba okruenja # papirnatom i digitalnom, u bliskoj budunosti knjinica ostaje
hibridna bog starih navika itanja i rukovanja tiskanim dokumentima, neusuglaenim
standardima a digitalne proivode, potrebne dodatne opreme a koritenje digitalnih
medija, itd$
%eb mjesto
- sastoji se od jedne do neogranienog broja &eb stranica, koje su obino organiirane
hijerarhijski u obliku stabla
Hipervea
- dio elektronikog dokumenta koji ga poveuje s drugim mjestom unutar istog
dokumenta ili s potpuno drugim dokumentom
'igitalna knjinica
- (elektroniki !ond in!ormacija kojima se moe pristupiti putem baa
podataka)(Dictionary of library and information management 1997.)
- pokriva nastanak i distribuciju svih vrsta dokumenata putem mree *od konvertiranog
tradicionalnog knjininog materijala u digitalni do tv$ digitalno roenog materijala+
,lektronike publikacije
- u materijalnom obliku *C'-./0, diskete+
- mrene publikacije
1rste elektronikih publikacija u digitalnoj knjinici
- elektronika knjiga
- elektroniki asopis
- iuetak" e-pota, oglasne ploe
/meena publikacija
- publikacija koja je potpuna u jednom svesku ili se namjerava upotpuniti u omeenom
broju sveaka, odnosno publikacija priopena javnosti putem ica ili be njih
odjednom ili u ogranienom broju sveaka
,lektronika knjiga
- jedna ili vie raunalnih datoteka omeenog sadraja koje su dostupne javnosti na
mrei *mrena knjiga+ iliu materijalnom obliku *na disketi,C'-rom-u, '1'-u+
- 2 tekst moe donositi sliku i vuk kao i vee sa srodnim mrenim stranicama
- 0oe biti dostupna u ranim !ormatima
1
3erijska publikacija
- Publikacija koja je tiskana ili idana u drugom nekom obliku, objavljena u uastopnim
dijelovima, obino s brojanim i kronolokim onakama, a apoeta s namjerom da se
nastavi neogranieno
4njiniari
- P/3.,'56C6 imeu sadraja, nove tehnologije i korisnika
- e-publikaciju preponaju, selekcioniraju i ukljue u postojeu depoitarnu i
bibliogra!sku !unkciju knjinica
Primjena 6375-a
- 89:;$ tiskana knjiga
- 89:<$ strojno itljive vrpce, vievrsni mediji
- 89::$ video-vrpce, mikro!ievi i !ilmovi
- 89:=$ (bilo koji medij namijenjen itanju)
- 89=<$ so!tver
- 89=>$ vuna knjiga na kasetama, C'-./0
- 899;$ elektronika knjiga
to se danas oznauje IS!"om#
- tiskana knjiga, broura, komplet viv$ grae, !ilm, video-apis, vuna knjiga, C'-
./0, disketa, mrene knjige, so!tver, mikrooblik, 7raille, emljovidi, gra!ike mape,
kalendari
Promjene u poimanju knjige
- /P3,? # imati !unkciju knjige
- 0,'6@ # bilo koji
- P27A64BC6@B # sadraj
- 45@6C5B ?.BDB # tiskana
- 5,45@6C5B ?.BDB # netiskana
5akladnik
- pravna ili !iika osoba koje se brine o idavanju jedinice bibliotene grae te snosi
trokove njeina idavanja i tiskanja
- onaj koji djelo stavlja u promet, a ne onaj koji je naruio tiskanje djela *sudska praksa+
,lektroniki nakladnik
- !iika ili pravna osoba koja brine o idavanju elektronike publikacije te snosi
trokove njeine proivodnje i raspaavanja
- 2 trenutku kad raspaavatelj stekne autorska prava na odreeni naslov, on postaje
nakladnik elektronike knjige i moe se ukljuiti u sustav 6375
6davanje
- Ea tiskanu knjigu i elektroniku knjigu u materijalnom obliku kljuan je pojam
idavanja kao jedan od naina objavljivanja djela
- /no obuhvaa umnoavanje i stavljanje u promet na raun nakladnika
2
6danje publikacije u materijalnom obliku
- ukupan broj svih primjeraka koji su otisnuti od istog sloga kao matrice ili iraeni od
iste matrice, be obira na to je li tiskanje ili umnoavanje ivreno odjednom ili u
nekoliko puta
6danje elektronike knjige
- omeeni sadraj koji nosi dovoljno sadrajnih ralikovnih obiljeja u odnosu na isti ili
slini sadraj istog naslova
- 4od elektronike kao i kod tiskane knjige, preputena je nakladniku odluka o
odreivanju ralika imeu pojedinih idanja
Hrvatske knjinice na Facebooku # F8> knjinicaG u Hrvatskoj, na Facebooku <H knjinice
4njinica
- ureena birka pisane, tiskane ili dr$ gra!ike, vune, viualne i elektronike grae
*ukljuujui I diskove i raunalne datoteke, te programe+
- tradicionalno je karakteristino a knjinice da su veinski dio njihove grae # knjige
- danas -J multimedijski centri
'igitalne knjinice
- proireni oblik postojeih knjinica na nain digitaliiranja vlastite grae i njenog
uvoenja u odgovarajuu programsku okolinu *so!tver digitalne knjinice+ u svrhu
pristupa i omoguavanja pregledavanja i pretraivanja
- knjinice sa naajnom koliinom sadraja dostupnih u strojno itljivom obliku
dostupnih preko raunala
- Kine digitalne birke"
- B1 graa, igre, interaktivni edukacijski materijali i dr$ formati digitalinih
informacija *bilo da su stvorene u digitalnom obl$ 6li digitaliirane+ kojima se moe
pristupati raunalima, pametnim telefonima i dr. ureajima
- organiacije koje pruaju ivore, ukljuujui specijaliirano osoblje koje odabire,
organiira, osigurava intelektualni pristup, objanjava, distribuira, uva integritet i
osigurava trajnost birki digitalnih djela na nain da one budu spremne i ekonomski
dostupne a koritenje jednoj ili vie ajednica
3
Drutvene mree i knjinice
Lto je &eb F$MN
- 'ruga generacija ravoja %orld %ide %eba, amiljena kao kombinacija koncepata,
trendova i tehnologije !okusiranih na korisnikoj suradnji, dijeljenju sadraja i
drutvenog umreavanja
Lto se promijenilo
- sadraj moe kreirati i objaviti svaki korisnik interneta
- lakoom se stvaraju mrene stranice, blogovi, !orumi, &ikiji i drugi mreni servisi
- olakana ramjena nanja i in!ormacija
- stvaraju se nove aplikacije koje omoguuju postavljanje raliitih, multimedijskih
sadraja
%eb 8$M # oglaavanje, 0pH$com, 7ritannica, osobne mrene stranice, idavatvo, upravljanje
sadrajem, organiacija sadraja
%eb F$M$ # pametno oglaavanje, 5apster, %ikipedia, blogovi, &iki, stvaranje, onaivanje
*tagiranje+
Problemi &eba F$M
- $bja%lji%anje - korisnici danas nisu ni svjesni u kojoj su mjeri apravo sadraji koje
objavljuju na mrei javni, odnosno dostupni svima
- Autorska prava i njihovo priznavanje " korisnici bi trebali paiti na to koje sadraje
koriste, podlijeu li ti sadraji autorskim pravima te dobro paiti kako te sadraje
koriste ne bi li ibjegli mogue pravne komplikacije
- Dodjeljivanje prava korisnicima - moderatori mrenih mjesta trebali bi paiti kome
dodjeljuju prava objavljivanja na mrei
- Poznavanje vlastite uloge i identiteta - svaka bi organiacija ili skupina trebala odmah
u poetku jasno de!inirati vlastitu ulogu i ciljeve na mrei
- Hiperpoveznice - iako ustanove nisu odgovorne a sadraj na povenicama, trebale bi
svakako voditi rauna to se na njima nalai i imaju li doputenje poveati se s njima
- Voditi brigu o iznaanju stavova - lane in!ormacije, odnosno dein!ormacije,
propaganda i govor mrnje strogo su abranjeni
- Paziti da se ne povrijede prava na javnost i privatnost - opre prilikom objavljivanja
podataka o pojedincima koji nisu ope ponati ili dostupni javnosti
- 4ao to moemo vidjeti, koliko god da se &eb F$M otvorio korisniku, toliko je doveo
njegova prava u opasnost$
- 3vatko tko sudjeluje na drutvenim mreama trebao bi voditi rauna o vlastitoj
odgovornosti koju u virtualnom svijetu ima prema drugim korisnicima
'rutvene mree
- 6nternetski servisi u obliku plat!orme, proora ili &eb stranice
- Poveuju pojedince i vee grupe ljudi- ponanstva, interesi, aktivnosti, hobiji
- 7esplatno, jednostavno, bro
- Chat, instant poruke, dijeljenje slika i video sadraja, postovi na blogu, dijeljenje
in!ormacija, poivnice a dogaaje
4orisnik se mijenja
- pronalai sve vie relevantnih in!ormacija ivan knjinica
- nakon to ih pronae, eli ih odmah imati
- eli in!ormaciju putem svojih ureaja koje nosi sa sobom *npr$ mobitela+
4
- oslanja se sve vie na netradicionalne in!ormacijske ivore
- prihvatiti korisnika kakav jest, ne kakav bismo mi eljeli da bude
4njinica na drutvenim mreama
- 7r i iravan kontakt sa korisnicima, pribliavanje njima i njihovim interesima
- 'rutvene mree su sredstvo privlaenja mlaih i nadolaeih generacija u lanstvo
knjinice, a postojeim korisnicima nude br i lagan nain pristupa knjinici$
- 4orisnik ne mora doi u knjinicu, ona dolai njemuO
- BAB *Bmerican AibraP Bssociation+ # QFacebook i R&itter su se pokaali kao korisni
alati ne samo u predstavljanju birki, ve i u igradnji poudanih odnosa sa
korisnicima$) FM8F$
4ako knjinica komunicira preko drutvenih mreaN
- Pruanje in!ormacija i novosti,
- predstavljanje dogaaja i usluga,
- in!ormacije o uslugama i birkama,
- mogu online vodi po knjinici,
- mogua poveanost imeu plat!ormi,
- !eedback- tj$ povratni komentar korisnika
- komunikacija u realnom vremenu
4njinica na drutvenim mreama
- 'ogovor oko otvaranja pro!ila knjinice meu osobljem i imenovanje administratora
- Facebook" stranica, a ne pro!il
- poeljno da se in!ormacije redovito objavljuju i osvjeavaju
- ukoliko sadraj nije aktualan korisnici vie nee posjeivati tu stranicu
- 6n!ormacije" tone i provjerene
- poeljne !otogra!ije i video sadraji i knjinice
- na mrene stranice knjinice dodati ikone a drutvene mree koje se koriste
3avjeti a knjinice na drutvenim mreama
- 4njinica putem drutvene mree predstavlja svoje osoblje i slubene stavove
knjinice te treba biti posebno oprean koji podaci i in!ormacije se objavljuju jer one
postaju vidljive svima
- komentari koje inose gosti ili prijatelji na drutvenim mreama nisu slubeni stavovi
knjinice te bog toga knjinica ne snosi nikakvu odgovornost, a ima ih pravo ukloniti
ili prijaviti
- abranjeno je inoenje neprimjerenih rasistikih ili spolno i rodno uvjetovanih
vrijeajuih stavova$ 5eprimjereni stavovi koje iriu gosti na drutvenim mreama
moraju se ukloniti
- 4njinica organiira svoj rad putem stranice na drutvenim mreama, a ne preko
osobnog pro!ila
- 3amo administrator moe objavljivati !otogra!ije s dogaanja koja se odvijaju u
knjinici
- Preporuuje se stavljanje !otogra!ija s kulturnih dogaanja koje knjinica organiira a
odrasle i djecu te drugih aktivnosti koje provodi u svome redovitom poslovanju
- Pruanje potpore drugim stranicama na drutvenim mreama ili osobnim stranicama u
njihovim akcijama *Qlike( i Qsupport(+ mora uvaavati naela tolerancije,
ravnopravnosti i demokratskoga dijaloga
5
- 3vako neprimjereno ponaanje, vrijeanje ili inoenje lanih i netonih stavova
administrator ili drugi lanovi duni su prijaviti i maknuti sa slubene stranice
Djela za koja nije naen nositelj prava i rasprodana izdanja
/psena digitaliacija
- &uro'e ()()
plan ravitka ,2 # nova radna mjesta, jaanje trita, cjeloivotno
uenje, ravoj nanosti, digitalna ekonomija
'igitalni plan a ,uropu ** digital agenda for &uro'e+
stvaranje europske digitalne knjinice # dostupnost europske kulturne
batine
- Postupak digitaliacije djelomino je ili u potpunosti automatiiran
- /psena digitaliacija tehniki je ivediva, ali prepreka joj je pravni aspket
- 'igitaliacija
- postupak reprodukcije
- postupak stavljanja djela na raspolaganje javnosti
- Potreba a pribavljanjem doputenja nositelja prava
'jela siroad
- 'jela a koja se autor ili nositelj prava teko ili uope ne moe utvrditi ili pronai
- ('jela siroad) predstavljala su problem i prije pojave digitaliacije
- @edna od najveih prepreka stvaranju digitalnih knjinica
- &+ID* statement on or',an -or.s *FMM9+
potreba a doputenjem digitaliiranja djela siroadi be straha od pravnih
riika
- I/+* statement on or',an -or.s *FM88+
stvaranje !ormalne strukture a koritenje (djela siroadi)
(primjerena potraga) a nositeljem autorskog prava *diligent searc,+
- 'irektiva o djelima siroadi
identi!ikacija i mogunost digitaliacije djela siroadi
primjerena potraga # raumno i u dobroj vjeri podueto traganje a nositeljem
prava u emlji u kojoj je objavljeno prvo idanje djelaS ukljuuje i potragu a
nositeljima prava na sva djela umetnuta u neko djelo
'irektiva nailai na rane kritike
- Primjer primjerene potrage
'igitaliirana agrebaka batina # 8$ idanje Kudnovatih goda Legrta
Hlapia i 898H$
problem sa atienim ilustracijama 5aste .ojc
- 7aa B../% kao rjeenje problema veanih a primjerenu potragu *N+
podaci o europskim nositeljima prava, ukljuuji podatke o atienim i
rasprodanim djelima te djelima siroadi
problemi s udrugama a kolektivno ostvarivanje prava koje prikupljaju takve
podatke
.asprodana idanja
- Eatiena djela koja nisu komercijalno dostupna
rasprodano djelo jest ono a koje se nositelj prava ijasnio da nije dostupno na
tritu, tj$ da se komercijalno vie ne iskoritava
- 'igitaliacija rasprodanih idanja dostupnih u !ondu knjinice
6
- 0emorandum of understanding
,uropska komisija doputa da knjinice neposredno pregovaraju s nositeljem
prava i od njih dobivaju licenciju
ipak, preporuuje se da udruge a kolektivno ostvarivanje prava budu
posrednici
- 4njinica od nositelja prava trai dovolu a priopavanje javnosti *iravno ili
posredovanjem udruge a kolektivno ostvarivanje prava+
- 5ositelj prava ili udruga moe dati dovolu, moe je odbiti ili moe uputiti knjinicu
na odgovarajueg nositelja prava
- 'va modela licencije"
a ovlatene korisnike u atvorenim mreama
a internetski pristup
Autorskopravna zatita kao temelj koritenja elektronike grae
- Autorsko pravo je grana prava koja titi intelektualno stvaralatvo i normira pravne
odnose koji se javljaju u podruju stvaranja intelektualnih tvorevina
- .avoj tehnologije uvjetovao je ravoj autorskog prava i bio jedan od bitnih
!aktora a prinavanje prava autorima u pogledu njihovih autorskih djela
- /d iuma tiska, koji je bio presudan a postanak autorskog prava, pa do iuma
sredstava a mehaniku reprodukciju vuka, atim kinematogra!ije, sve do pojave
video industrije i ravoja kompjutorske tehnologije dolai do potrebe ureivanja
odnosa veanih u iskoritavanje autorskih djela
- Porastom uloge in!ormacija u drutvu, naroito digitalnih, i pojave interneta kao
globalne in!ormatike mree raste naenje autorskog prava i atite intelektualnog
stvaralatva
Lto je autorsko pravoN
- Butorsko pravo osigurava autorima, kompoitorima, raunarskim programerima,
diajnerima internetskih stranica i drugim stvaraocima pravnu atitu a njihove
knjievne, umjetnike, dramske ili druge tvorevine koje se uobiajeno naivaju
(djelo)
- Butorskim pravom titi se irok spektar originalnih djela, kao to su knjige, asopisi,
novine, muika djela, slike, !otogra!ije, skulpture, arhitektonska djela, !ilm,
raunarski programi, videoigrice i originalne bae podataka i dr
- Butorsko pravo daje autoru, odnosno stvaraocu djela ranolik paket iskljuivih prava
na svom djelu tokom ogranienog, ali prilino dugog vremenskog perioda
- /va prava omoguuju autoru da na raliite naine kontrolira ekonomsko
iskoritavanje svoga djela i daa to naplati naknadu$ Butorsko pravo, takoer,
osigurava (moralna prava), koja, imeu ostalog, tite ugled i ast autora
- Butorovo pravo da slobodno raspolae svojim djelom u nekim je emljama, pa tako i u
Hrvatskoj, ajameno ustavom
- Butorsko je pravo u nas, dakle, svrstano meu osnovna ljudska prava i stoga je po
vanosti ijednaeno s pravom na slobodu iraavanja
6ntelektualno vlasnitvo
- 6ntelektualno vlasnitvo # obuhvaa prava"
- a knjievna, umjetnika i nanstvena djela *autorsko pravo+
- ivedbe umjetnika ivoaa, !onogrami i emisije radiodi!uije *srodna prava+
- iumi na svim podrujima ljudske djelatnosti *industrijsko vlasnitvo+industrijski
uorci i modeli *industrijsko vlasnitvo+
7
- tvorniki, trgovaki i usluni atitni nakovi *igovi+, trgovaka imena i trgovaki
naivi *industrijsko vlasnitvo+
- nanstvena otkria
- atita od nelojalne konkurencije *industr$, nanost, knjievnost, umjetnost+
3mjernice a knjinino akonodavstvo i politiku u ,uropi 1ijea ,uropeT,7A6'B-e i FMMM
- 2 brojnim meunarodnim dokumentima o knjinicama, to su ih objavili 6FAB,
25,3C/, 1ijee ,urope, ,7A6'B pa i ,uropski parlament, istie se da se knjinice
u svojem poslovanju moraju voditi zakonskim propisima koji su na snazi u
njihovoj zemlji
- Smjernice za knjinino zakonodavstvo i politiku u !uropi ije!a
"urope#"$%&DA'e iz ()))., donose naela kojima bi se trebale voditi suvremene
europske knjinice i iriito navode da reproduciranje u knjinicama mora biti
usklaeno s nacionalnim akonom o autorskom pravu
4oritenje elektronike grae u ,2
- 5a podruju ,uropske unije doneseno je ni propisa koji se odnose na elektroniku
grau
- Prvo je 8998$godine donesena Direktiva ije!a "urope o pravnoj zatiti
raunalnih programa
- Eatim je uslijedila Direktiva "uropskog parlamenta i ije!a o pravnoj zatiti baza
podataka iz *++,.
- i naposljetku Direktiva "uropskog parlamenta i ije!a o usklaivanju aspekata
autorskog prava i srodnih prava u informacijskom drutvu iz ())*.
7ernska konvencija
- $ernska konvencija je prvi multilateralni meunarodni ugovor o autorskom
pravu, koji stranim autorima osigurava nacionalni tretman u potovanje minimalnih
konvencijskih moralnih i imovinskih prava
- Butorsko pravo stjee se stvaranjem djela i a njegovo prinavanje nije potrebno
ispuniti nikakve !ormalne uvjete
- 4onvencija predvia neobveatni op!i rok zatite djela za autorova ivota i -)
godina poslije smrti
- 'anas 7ernska unija ima 8>F lanice
- Hrvatska je veana odredbama 7ernske konvencije aktom o sukcesiji i 899F$ godine
- 7erlinskom reviijom 4onvencije ukljueni su u atitu i !ilmovi, dok su vune
snimke atiene posebnom, .imskom konvencijom
.imska konvencija
- 0eunarodna konvencija a atitu umjetnika ivoaa, proivoaa !onograma i
organiacija a radiodi!uiju, ponata kao .imska konvencija, po gradu u kojemu je
usvojena 89>8$ godine, prvi je multilateralni meunarodni ugovor o srodnim pravima,
tj$ o pravima ivoaa, proivoaa vunih snimki i organiacija a radiodi!uiju a
njihove ivedbe odnosno snimke
- 0ogu joj pristupiti sve drave veane odredbama 7ernske ili 2niveralne konvencije
- Hrvatska je 4onvenciju rati!icirala 8999$ godine
8
2niveralna konvencija o autorskom pravu
- 'vije velesile, 3ovjetski 3ave i 3B', nisu bile potpisnice 7ernske konvencije pa je
./"012 pedesetih godina prologa stolje!a priao izradi meunarodne
konvencije koja bi mogla adovoljiti drave koje nisu veane odredbama 7ernske
konvencije
- 2niveralna konvencija o autorskom pravu potpisana je u Cenevi 89<F$ godine, a u
Pariu je 89:8$ usvojena reviija
- 3ao formalnu obvezu 3onvencija trai otiskivanje znaka 4 5cop6right7 na
publikaciji uz podatak o nositelju prava i godini prvog izdanja
- 0inimalno trajanje atite djela jest a autorova ivota i F< godina poslije smrti$
Hrvatska je veana u 4onvenciju aktom o sukcesiji i 899F$
3vjetska organiacija a intelektualno vlasnitvo # %6P/
- 0vjetska organizacija za intelektualno vlasnitvo 58orld &ntellectual 9ropert6
2rganization jest jedna od najznaajnijih meunarodnih organizacija koje
djeluju u podruju autorskog prava, ali i industrijskog vlasnitva :8&92
- danas ima 8=; lanice
- /snovana je 89>:$ godine donoenjem 4onvencije o osnivanju
- 3vrha joj je promicati i na meunarodnoj raini usklaivati akonske propise o
autorskom pravu kako bi se olakao ivo tehnologije u emlje u ravoju i tako
pomoglo njihovu ravitku
- %6P/ promie ravitak e!ikasnih mjera a atitu intelektualnog vlasnitva i
usklaivanje nacionalnog akonodavstva, obavlja administrativne poslove veane u
primjenu 7ernske konvencije, potie iradu i donoenje meunarodnih ugovora o
intelektualnom vlasnitvu, prua pravne i tehnike savjete dravama lanicama te
naruuje i provodi istraivanja o autorskom pravu
%6P/ i 3mjernice ,uropske unije
- uvoenje nove tehnologije, problemi digitalne grae # poinju govoriti o tome tek
899<$
- 899>$ diplomatska kon!erencija # 2govor o autorskom pravu # potpisivanje od 899:$
a lanice %6P/a i ,uropske unije
- sve potpisnice moraju biti suglasne s odredbama 7ernske konvencije
,2
- 899:$ prihvatila prijedlog 3mjernica # o novoj tehnologiji
- 3mjernice ,uropske unije o autorskom pravu, FMM8$ # 1op6right directive
- Pravo umnoavanja
osnovno pravo koritenja autorskog prava
s novom tehnologijom # pitanje opsega koritenja
tehnike mogunosti umnoavanja *prolano umnoavanje # UcachesV -
prenoeno djelo pohranjuju na kratko vrijeme+ # da li je i to regulirano
iskljuivim pravom umnoavanjaN
po 7ernskoj konvenciji Ube obira na nain i oblikV - primjenjivo je i na
elektroniko okruenje # ipak, ,uropska komisija se protivi tome
,2 u 3mjernicama dovolila reprogra!iju i umnoavanje a potrebe nekih javnih
ustanova *npr$ knjinice+, ali da ne koristi aradi$ 6uetak od ovog prava je
umnaanje rasprodanog idanja u svrhu ouvanja
- Pravo priopavanja javnosti
dostupnost djela na mrei
9
,2 3mjernice #autor ima iskljuivo pravo priopavanja da lanovi javnosti
imaju pristup s mjesta i u vrijeme po njihovom iboru # odnosi se i na prijenos
i na in ponude
autor moe abraniti da trea osoba snimi djelo na svoje raunalo i ponudi ga
javnosti, be obira da li je djelo stvarno koriteno
- /granienja prava autora u 3mjernicama, FMM8$
ugrauje se u pojedine nacionalne akone o autorskom pravu
ilustracije na nastavi i nanstvenom istraivanju *treba navesti ivor, uporaba
ne smije biti namijenjena proivodnji+
a potrebe djelomino slabovidnih i osoba oteena sluha # ne smije biti u
komercijalne svrhe
a potrebe ivjetavanja o dnevnim dogaajima, recenije, kritikeI *navesti
ivor+
a potrebe javne sigurnosti i suda, ali da ekonomski ne oteti autora
pitanje meteorolokih ivjetaja
Rhe &;%A Position on CopPright in the 'igital ,nvironment, FMMM$
- definirana politika &;%A'e na podruju prava i obveza knjinica kao posrednika
izmeu vlasnika autorskog prava i korisnika informacija
- <6FAB podrava e!ikasno provoenje autorskog prava i uvia da knjinice imaju
kljunu ulogu pri nadiranju provoenja autorskog prava, kao i pri olakavanju
pristupa rastuem broju mjesno i daljinski dostupne elektronike grae)
- /dredbe 7ernske konvencije mogu biti ispravljene nacionalnim akonom o autorskom
pravu
- Cilj" osigurati jednaka prava a sve korisnike in!ormacija u elektronikom i tiskanom
obliku
- Prijedloi"
Pravo korisnika knjinica na besplatno i neogranieno ustupanje
elektronikih in!ormacija
Pravo korisnika na umnoavanje dijela elektronikog dokumenta a
osobnu uporabu
Pravo knjiniara na elektroniko umnoavanje grae i njeino
privremeno pohranjivanje u sustavu elektronike dostave dokumenata
Pravo na idavanje dokumenata na privremeno koritenje u
nekomercijalne svrhe *kulturno-obraovne svrhe+
Posudba objavljenih digitalnih materijala ne bi smjela biti ograniena
akonom
/sigurati knjinicama i arhivima mogunost prijevoda u strojno itljiv
oblik tekstova i slika u svrhu pohrane i atite
Eakonsko ureivanje prakse dostave obavenog primjerka koje je
primjenljivo na elektroniku sredinu
4njinice su povane brinuti se o atiti autorskih prava
/siguranje maksimalne slobode pristupa in!ormacijama omoguava
njihovo djelotvornije irenje
Eakonski propisi o atiti autorskog prava trebaju poticati stvaralaki
proces i upotrebu in!ormacija, nipoto ih ne smiju ograniavati
10
Eakon o autorskom pravu i srodnim pravima u .H
- asnovan na odredbama %6P/-a"
2kljueni raunalni programi i bae podataka
.aunalni program - atien kao jeino djelo ako je ivoran u smislu da
predstavlja vlastitu intelektualnu tvorevinu svog autora
7aa podataka - birka djela u bilo kojem obliku$ Predmet atite je
cjelokupan sadraj bae podataka
3lobodan pristup in!ormacijama i atita autorskog prava
- Pravo pojedinca na slobodu iraavanjapravo pojedinca na slobodan pristup
in!ormacijama
- 'anas se nastoji udovoljiti potrebama i interesima korisnika djela, ali i atititi prava
autora
- Pojavom digitalne tehnologije javlja se strah autora da e se njihova djela koristiti be
njihova nanja
Povijesni pregled
- .im1lasnik rukopisa je i vlasnik djela
- 3tari vijekbrojni autori nastoje utvrditi je li neka osoba autor djela, rukopisi se
najee identi!iciraju prema imenu prepisivaa ili vlasnika, rjee prema imenu autora
- Eakon kraljice Bne8:8M$, prvi akon o autorskom pravu
- 'ekret o vlasnitvu autoraautorima se prinaje pravo distribucije, idavanja i
prodaje *a ivota autora i nasljednicima 8M god$ nakon smrti autora+
- 89$st$ veina europskih emalja dobiva akone o autorskom pravu
- 2 Hrvatskoj prvi akon 8=<H$ Carski patent o atiti knjievnog i umjetnikog
stvaralatva
- 'B5B3Eakon o autorskom pravu i srodnim pravima
Prava autora
- Butor *lat$ auctor+ mnoitelj, stvaratelj, tvorac djela ili intelektualne tvorevine koje je
njegovo intelektualno odnosno duhovno vlasnitvo
- Butorom moe postati samo !iika osoba koja je stvaranjem djela stekla prava koja
pripadaju autoru$ Butor djelo ne mora posebno prijavljivati ili registrirati kako bi
dobio svoja prava ve svoja prava stjee automatski samim inom stvaranja$
- /dnos prema autoru se ralikuje u kontinentalnoeuropskom i angloamerikom
pravnom sustavuS
4ontinentalnoeuropski # ivornim nositeljem prava smatra se samo
osoba koja je djelo stvorila
Bngloameriki # nositelj prava moe biti i pravna ili !iika osoba koja
je !inancirala proces irade nekog djela
- Butorska prava kao pojam odnose se na skup ovlasti koje autor ima nad svojim
djelom$ 'io ovlasti autor moe tijekom ivota preko ugovora ili drugim pravnim
nainom dati drugoj osobi$ 5akon smrti autora prava stjeu njegovi nasljednici te ih
mogu koristiti :M godina nakon ega djelo postaje javno dobro$ 2 inimnim
situacijama drava djelo moe atiti u korist autora i nakon roka od :M godina
- Prava koja autor posjeduje mogu biti moralna odnosno osobna te imovinska$ Postoje i
ina prava koja autor posjeduje koje posjeduju obiljeja obje vrste prava te se ne mogu
svrstati u pojedinu skupinu$
11
0oralna ili osobna prava
- 0oralna prava tite osobne interese autora te mogu pripadati iskljuivo autoru$ Butor
sa nakladnikom moe sklopiti ugovor o objavljivanju djela i njegovom i
iskoritavanju, ali se ne moe odrei svojih moralnih prava$ 5akon smrti autora samo
se dio moralnih prava moe prenijeti iriito na nasljednike$
- 0oralna prava nastoje atiti autorovu osobnost te imaju vrste temelje u
kontinentalnoeuropskom pravu dok je angloameriki sustav dugo vremena ponavao
samo imovinska prava$ Ro vidimo i u samim naivima akona koji se koriste u tim
sustavimaS
Bngloameriki sustav # copPright # pravo na reproduciranje
4ontinentalnoeuropski sustav # autorska prava # prava veana u autorovu
osobu
- 0oralno je pravo prvi puta uveden u britanski akon 89==$ godine, a 3B' ga je
prihvatio 89=9$ godine kako bi postao potpisnicom 7ernske konvencije a atitu
knjievnih i umjetnikih djela
- 1ra%o 'r%e obja%e djela
Butor odluuje hoe li djelo objaviti - kada, gdje, kako i pod kojim
uvjetima$ /bjavom djela autor automatski stjee pravo na ostvarivanje
imovinskih prava$
- 1ra%o na 'rizna%anje autorst%a ('ra%o 'aterniteta)
/va vrsta prava nai da autor ima pravo da se njegovo ime uvijek
navede na primjercima djela$ 5akladnik ga mora navesti u svakom
idanju djela, osim inimno ako sam autor u pismenom obliku ne ijavi
da ne eli biti naveden$ Bko autor to ne atrai tada se njegovo ime
mora navesti u svakoj prigodi, ak i kada se o djelu govori u oglasima,
na radiju, na televiijskim programima i dr$ Rakoer kada se citira djelo
autorovo ime se uvijek mora navesti$
Butori o svojim djelima esto priaju kao o svojoj djeci te se stoga ovo
pravo jo naiva i pravo paterniteta$ 4ada stavimo u kontekst roditelj
dijete tada se najjasnije vidi granica imeu intelektualnog i
materijalnog vlasnitva$ 'jeca pripadaju roditeljima, ali nisu njihovo
vlasnitvo stoga moemo rei da je djelo uvijek veano u autora i onda
kada je pravo iskoritavanja preneseno na drugu osobu ili kad je istekao
rok atite$
- 1ra%o na 'o2ti%anje autors.og djela i ast ili ugled
/vo pravo titi autorsko djelo od bilo kakve de!ormacije ili imjene te
unitenja djela odnosno uva cjelovitost, integritet autorskog djela$
Rakoer ono titi i od koritenja djela koje bi moglo natetiti ugledu
djela te titi njegovu reputaciju$ Rakoer ako je na primjer reprodukcija
djela loe ivedena *pr$ likovno djelo u katalogu+ tada se to smatra
povredom moralnog prava autora$
- 1ra%o 'o.ajanja
Pravo pokajanja ukauje da autor ima pravo povui djelo te abraniti
njegovo raspaavanje ako akljui da ono teti njegovom ugledu ili
asti$ Ltetu koja je uinjena nakladniku pri tome autor mora
nadoknaditi$ 2mjetnici imaju pravo biti prinati kao ivoai te stoga
imaju i pravo da se njihova ivedba ne uniti, ioblii, sakati i dr$ na
nain koji bi ugroavao njihov ugled ili ast$
- 0oralna prava esta su tema kada se govori o internetu i digitaliaciji$ 6nternet je
nespojiv sa autorskim pravima jer je djelo na internetu vrlo lako objaviti, raspaavati
12
te imijeniti te ga je vrlo lako poveati sa drugim djelima te staviti u kontekst, a s
kojime autor ne eli biti povean$ 3amo stavljanje djela u kontekst koji autoru ne
odgovara te ono nije bilo njegova namjera povreda je moralnog prava$
- 4ada sklapaju ugovor s autorom vean a digitaliaciju autorskog djela morale bi
paiti da digitaliacija bude besprijekorna tehniki kako autor ne bi bio oteen i
tvrdio da je njegovo djelo imijenjeno$
6movinska prava
- Butorsko pravo poiva na teoriji da autor mora a svoj trud i vrijeme koje je uloio u
stvaranje djela dobiti odgovarajuu novanu naknadu$ Butor naknadu dobiva kada se
njegovo djelo idaje ili objavljuje$
- 1ano je istaknuti raliku imeu ova dva pojmaS
idavanje djela odnosi se na objavljivanje tiskane ili bilo kojim drugim
oblikom tehnikom proivedene knjige, C'-a ili bilo kojeg djela u materijalnom
obliku
objavljivanje djela odnosi se na stavljanje djela na uvid javnosti na bilo koji
nain, pa u idavanje ukljuuje i ivoenje djela, stavljanje djela na &eb i dr$
- 1ra%o re'roduciranja (umno3a%anja)
Butor sam odluuje o idavanju djela$ Prema naem Eakonu autor ima
iskljuivo pravo reproduciranja odnosno umnoavanja djela te distribucije
odnosno stavljanja djela u promet$ 5ajee autor pronae nakladnika te sa
njime sklopi ugovor o idavanju ime na njega prenosi prava na idavanje i
iskoritavanje djela, a nakladnik autoru isplauje naknadu ili odreeni postotak
od svakog prodanog primjerka djela te ga na taj nain obeteuje$ 5a taj nain
autor ostvaruje imovinsku korist$
4ada u ugovoru i nije navedena visina naknade autor ima pravo na primjerenu
naknadu$ 5akladnik je obvean djelo idati najkasnije u roku od godine dana
*ako rok nije odreen ugovorom+, brinuti o raspaavanju djela te redovito
obavjetavati autora o tome kako tee proces prodaje djela$ 4ada nakladnik
ostvari prava na djelo obino mu ta prava pripadaju odreeno vremensko
radoblje najee dok ne proda sve primjerke djela$ Bko u ugovoru nije
de!inirano tada nakladnik ima pravo na samo jedno idanje$ /dnos u ugovoru
moe se urediti i na nain da autor nakladniku prepusti prava na vie idanja
poput idanja djela u digitalnom obliku, prijevoda i drugo$ Butor ostaje
vlasnikom rukopisa ako se u ugovoru ne uredi drugaije$
2govor bi trebao imati iravno ili neiravno nanaeno kada prestaje pravo
idavanja djela$ Bko autor dobiva postotak od prodaje djela tada se mora
odluiti unaprijed o najmanjem broju primjeraka u prvom idanju te o najnioj
naknadi po primjerku be obira na koliinu prodanih primjeraka$ Primjerke
koji nisu prodani nakladnik ima pravo povui i prodaje ili unititi, ali autor o
tome mora biti obavijeten te ima pravo primjerke otkupiti po cijeni prerade
papira$ 2govor o manjim objavljivanjima priloga kao to su lanak ili crte,
autor i nakladnik ne moraju sklopiti u pisanom obliku te se taj ugovor naiva
malim nakladnikim ugovorom
Butor ima i iskljuivo pravo na davanje odobrenja a prijevod djela te
primanje naknade a to$ Bko u ugovoru nije posebno navedeno pitanje
iskoritavanja prijevoda tada se smatra da je autor to pravo adrao$
4njinice trebaju voditi rauna o pravu reproduciranja jer se sve ee same
pojavljuju kao nakladnici, ali takoer i ato jer je veina usluga koje od njih
13
potrauju korisnici asnovana na reproduciranju # skeniranje, digitaliiranje,
!otokopiranje, mikro!ilmiranje$ 4njinice se pri tome oslanjaju na ogranienja i
inimke koja su u akonu posebno navedena$
- 1ra%o distribucije ('ra%o sta%ljanja u 'romet) i iznajmlji%anja
/va vrsta prava usko je veana u objavljivanje jer kada se sklapa ugovor o
objavljivanju tada se de!iniraju i detalji o distribuciji djela$ Rakoer u to je
poveano i pravo inajmljivanja koje autoru pripada i onda kada je on sklopio
ugovor s nakladnikom te mu prepustio pravo na distribuciju$ Butor ima pravo
na naknadu od organiacija *pr$ videoteka+ koje djelo inajmljuju i nakon to je
prava prenio na nakladnika
- 1ra%o 'rio'4a%anja ja%nosti
/va vrsta prava najee se odnosi na kaalina, !ilmska ili radijska djela$
'jelo koje se ivodi na poornici, ali i u drugim javnim prostorima poput
knjinice smatra se priopenim javnosti$ @avnim se smatra kada je djelo
ivoenom pred krugom ljudi veim od kruga obitelji ili prijatelja$ Rakoer
djelo moemo priopiti javnosti putem televiije i radija$ Butor digitalnog djela
ima ga pravo staviti na internet te ga na taj nain priopiti javnosti$ Ea
priopavanje djela javnosti autor ima pravo na naknadu$
4njinice esto organiiraju programe u sklopu kojih ivode autorska djela$
'jelo mogu ivoditi glumci koji itaju ili recitiraju tekst, amateri te djeca$ 2
knjinici djelo moe biti ivedeno kao kaalina predstava, moe biti
organiiran koncert na kojemu glabenici takoer mogu biti pro!esionalci ili
amateri$ 7e obira ivode li djelo pro!esionalci ili amateri radi se o javnoj
ivedbi autorskog djela te je stoga knjinica obvena traiti doputenje autora
te mu a to platiti naknadu *i kad ne naplauje ulanice+$ Ro je stoga to autor
ima iskljuivo pravo priopavanja svojeg djela javnosti te samo on moe
odluiti hoe li dopustiti da se djelo ivodi javno$ 4njinica ugovor sklapa s
autorom ili sa odgovarajuom udrugom a kolektivno ostvarivanje prava
ovisno o vrsti pojedinog djela$
Bko se u knjinicama prikauje snimljena televiijska emisija ili !ilm ili se
priopava glaba s radija tada je knjinica takoer duna traiti odobrenje od
odgovarajue udruge a kolektivno ostvarivanje prava te platiti naknadu$
1ano je obratiti poornost na to da se pravo priopavanja javnosti u knjinici
ne iscrpi prilikom prvog priopavanja kako se ne bi moralo traiti autorovo
doputenje kada bi se djelo eljelo ponovno ivesti odnosno prikaati$
- 1ra%o sta%ljanja na ras'olaganje ja%nosti
/vo se pravo odnosi na raliite naine priopavanja djela u online okruenju$
'atoteke koje se nalae na internetu stavljene su na raspolaganje javnosti$ 2
ovu kategorija prava spadaju se na internetski radio, simulcasting, &ebcasting
te rane usluge na ahtjev i dr$
- 1ra%o 'rerade
Pravo prerade kauje da autor ima pravo dopustiti ili ne dopustiti preradu
svojeg djela te a preradu traiti naknadu$ 2 prerade spadaju prijevodi,
prilagodbe te glabene obrade koje se tite kao samostalna autorska ako su
originalne intelektualne tvorevine dok autor ivornog djela adrava pravo na
ivornik$
14
'ruga prava
- 5eka su od ovih prava u europsko akonodavstvo uvedena osamdesetih godina
prolog stoljea i kasnije, a u hrvatskom Eakonu o autorskom pravu i srodnim pravima
tek FMMH$ godine$
- 1ra%o na na.nadu za re'roduciranje za 'ri%atno .ori2tenje
Privatno odnosno osobno koritenje odnosno reproduciranje autorskog djela
doputeno je no autor ima pravo na posebnu naknadu koju ostvaruje u iriito
u sustavu kolektivnog ostvarivanja prava$ 5aknade se prikupljaju od prodaje
tehnikih ureaja a reproduciranje poput !otokopirnih strojeva, ureaja a
snimanje vuka ili slike, pranih nosaa vuka, slike i teksta # C', 237 i od
!otokopiraonica$
4njinice koje kopiraju grau a korisnike obvene su plaati naknadu te
moraju sklopiti ugovor s organiacijom a kolektivno ostvarivanje prava$
Pravo na naknadu imaju i nakladnici i proivoai vunih snimki$
- 1ra%o na na.nadu za ja%nu 'osudbu
Butor ima pravo na naknadu kada se djelo posuuje u javnim knjinicama$
- 1ra%o slije5enja li.o%ni, djela
5akon to je prodao likovno djelo autor ima pravo nati kome je djelo
preprodano te ima pravo na udio u cijeni a koju je ono prodano$ /vo se pravo
koristi samo kada je kupac ili prodava djela osoba koja se pro!esionalno bavi
trgovinom umjetninama$ /vog se prava autor ne moe odrei niti ga moe
prenijeti na nekoga tijekom ivota, a nakon njegove smrti ono prelai na
nasljednike$ 2 likovna djela spadaju takoer i !otogra!ije, crtei, gra!iki
listovi i mape$
- 1ra%o 'ristu'a djelu
Butor moe traiti pristup djelu od vlasnika djela u svrhu reproduciranja ili
prerade$ Aikovni autor moe atraiti pristup djelu kada irauje katalog svojih
djela, a knjinica mu kao vlasnik djela mora osigurati pristup$
- 1ra%o zabrane ja%nog izlaganja
Butor neobjavljenog likovnog djela ima pravo abraniti vlasniku djela
ilaganje ivornog djela te to mora uiniti u pismenom obliku$ Bko je djelo
vlasnitvo mueja, galerije, knjinice ili srodne ustanove tada abranu
ilaganja ne moe traiti$
- $nline 'ra%a
5a akon nema posebno pravo koje vrijedi u online okruenju ve sadri vie
sastavnica koje se odnose na njih kao to su pravo reprodukcije i pravo
stavljanja na raspolaganje javnosti$
15
3rodna prava
- 3rodna prava ralikuju se od autorskih prava te pripadaju osobama koje nisu stvaratelji
djela u pravom smislu, ali pomau da se djelo ivede$ ?lumac koji igra neku ulogu u
televiijskom serijalu ima odreena prava koja stjee sudjelovanjem u ivoenju djela$
Prava glabenika, dirigenata, pjevaa i glumaca ovu se i ivoaka prava$
- 2 srodna prava ubrajaju se i prava proivoaa vunih snimki i videosnimki koji
imaju pravo na naknadu a reproduciranje i javnu posudbu snimki te pravo
organiacija a radiodi!uiju *radio i televiija+ na svoje programe$
- 5akladnici imaju pravo na naknadu a reproduciranje svojih idanja$
- Rrajanje ovih prava je <M godina od idavanja, emitiranja ili ivedbe$
- 5akladnik koji prvi puta objavi neobjavljeno djelo kojemu su istekla autorska prava
stjee prava na djelo u vremenskom periodu od F< godina$
- Proivoai bae podataka imaju prava u trajanju od 8< godina od irade tj$ objave
bae$
- 3rodna prava imaju obiljeje moralnih prava te se stoga umjetnici ivoai imaju
pravo biti navedeni kao ivoai te se imaju pravo protiviti imjeni ili sakaenju
ivedbe$
'jela stvorena u radnom odnosu i prema narudbi
- 2 1elikoj 7ritaniji i 3B'-u pravo iskoritavanja djela pripada poslodavcu$ 0oralna
prava pripadaju autoru cijeli period i njegovo je ime navedeno u djelo no imovinska
odreeno vremensko radoblje pripadaju poslodavcu a iskoritavanje, a nakon toga se
i ona vraaju autoru$
- 2 Hrvatskoj Eakon navodi kako se u ugovoru koji sklapaju poslodavac i aposlenik
mora utvrditi tko ima pravo na koritenje djela koje je stvoreno u radnom odnosu$ Bko
u ugovoru nije nanaeno nita tada ta prava pripadaju autoru$
- 6nimka su raunalni programi koji su iraeni u radnom odnosu$ Bko nije u ugovoru
posebno navedeno tada prava pripadaju poslodavcu$
- 3veuilini pro!esori mogu slobodno objavljivati rukopise i birati nakladnike pri emu
urednitvo najee trai preputanje autorskih prava a isto$
- Postoje inimke u domaoj nanstvenoj ajedniciS
6nstitut WW.udjer 7okoviWW FMM:$ # 1ra%ilni. o intele.tualnom %lasni2t%u #
6nstitut inovacije i autorska prava iraena u radnom vremenu, a koja su
komercijalno iskoristiva, smatra svojim vlasnitvom
,konomski institut u Eagrebu # aposlenici potpisuju 6go%or o autors.om
djelu - u njemu je de!inirano da je 6nstitut adrava iskljuivo pravo na
iskoritavanje autorskog djela koje je iraeno od strane autora prilikom
ostvarivanja nanstvenih programa 6nstituta te se obveuje autoru platiti
naknadu a iskoritavanje djela
- Politiki govori smatraju se autorskim djelima te oni imaju pravo objaviti birku
govora odranih a vrijeme slube dok se govori nastavnika s predavanja ne smatraju
autorskim djelom$
- 0aterijali napravljeni a pripremu nastave smatraju se autorskim djelom$ Rakoer i
skripte koje su studenti napravili tijekom predavanja te a njihovo umnoavanje
moraju traiti dovolu nastavnika$ 2 stranoj se literaturi navodi kako bi nastavnici
trebali adrati prava iskoritavanja djela bog akademske slobode koja treba
omoguiti nastavniku da djelo mijenja dopunjuje i slino$ Rakoer ako napie djelo
koje nije u vei s podrujem kojim se bavi na sveuilitu pripadaju mu sva prava na
rad$
16
- 3tudenti u Hrvatskoj takoer adravaju pravo na svoje radove no u nekim se
emljama poput 3B'-a i 1elike 7ritanije javljaju inimke te se radovi iraeni sa
!inancijskom potporom sveuilita ili radovi doktoranata smatraju sveuilinim te ono
na njih polae pravo$ Rakoer se a doktorske radove potpisuju ugovori kako bi to bilo
jasno de!inirano, a u 1elikoj 7ritaniji se to trai i od studenata diplomskih studija$
- FMM8$ 5aela i E&ollea *5ioemska+ # alaganje da radovi nastali na sveuilitu
ostanu u vlasnitvu sveuilita te da prava budu jasno ureena kako bi svi imali koristi
od toga # autori, sveuilita *poslodavci+, korisnici djela te idavai$
- 4njiniari koji katalogiiraju nemaju pravo na jedinice koje katalogiiraju jer nema
originalnosti koja je potrebna da se djelo smatra autorskim, no u muejima kustosi
sastavljaju opise muejskih iloaka te bi se autorska prava trebala jasno de!inirati$
- 5ovinske kue su takoer primjer gdje autori a aposlenici u radno vrijeme stvaraju
autorsko djelo$ 5ovinski idavai trae od novinara i vanjskih suradnika da na njih
prenesu prava koritenja priloga$
- Lto se tie novinarstva vano je imati na umu da vijesti i ivjetaji nisu autorska djela,
a kolumne i djela istraivakog novinarstva jesu autorska djela$
- 3a leksikogra!skim djelima i enciklopedijama *koje veinom sastavlja veliki broj
aposlenika i vanjskih suradnika nakladnikih kua koji ih idaju+ sklapa se ugovor u
kojima autori priloga prebacuju prava na nakladnike kue$ 2 ugovoru je veoma
vano odrediti na koliko se idanja prebacivanje prava odnosi jer ako nije de!inirano
tada se podraumijeva da se odnosi na jedno idanje$ Ea nova idanja, bilo u tiskanom
ili digitalnom obliku, s autorima se mora sklopiti novi ugovor$
0eunarodno ureenje autorskih prava i srodnih prava
- 7ernska konvencija a atitu knjievnih i umjetnikih djela, 8==:$prvi
multilateralni sporaum o autorskom pravu, atita autorskog prava a ivota autora i
<M$ godina poslije njegove smrti
- 2niveralna konvencija o autorskom pravu, 89<F$ !ormalna obvea otiskivanje
naka X *copPright+ na publikaciji
- .imska konvencija, 89>8$ meunarodna konvencija a atitu umjetnika, ivoaa,
proivoaa !onograma i organiacija a radiodi!uiju
- 3vjetska organiacija a intelektualno vlasnitvo, 89>:$promicanje i usklaivanje
akonskih propisa o autorskom pravu na meunarodnoj raini
- 3poraum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasnitva, 899;$ svaka
lanica %R/-a mora ga potpisati
- 'irektiva ,uropske unije o harmoniaciji nekih aspekata autorskog prava i srodnih
prava u in!ormacijskom drutvu, FMM8$nastoji se osigurati !unkcioniranje unutarnjeg
trita usklaivanjem nacionalnih akona o autorskom pravu, lanak <$ utvruje
inimke i ogranienja od atite na temelju kojih je u tono odreenim sluajevima
djelo mogue reproducirati ili priopiti be plaanja naknade
/tvoreni pristup
- Enanstveni asopis - vano sredstvo prijenosa nanstvenih in!ormacija
- 'anas nanstvene asopise idaju veliki komercijalni idavai
- ButorTnanstvenik ne dobiva novanu naknadu a lanak, nego ugled u nanstvenoj
ajedniciS trokove idavanja snosi nakladnik, on novac dobiva od pretplate
- 'igitalna tehnologija omoguava bri nain objavljivanja nanstvenih radova
- 'anas postoje tiskani i elektroniki asopisi, a ako tiskani asopis ima i elektroniku
veriju, takav asopis naivamo hibridnim
17
- 7udimpetanska inicijativa a otvoreni pristup, FMMF$pod pojmom otvorenog
pristupa podraumijeva slobodan i besplatan pristup elektronikim asopisima, kao i
pristup radovima u digitalnom obliku koji se nalae na nekom javno pristupanom
mrenom mjestu
- 6java /,C'-a o pristupu nanstvenim podacima !inanciranim i javnih sredstava
- 6java o otvorenom pristupu nanstvenoj literaturi i dokumentaciji
- HrvatskaHrak-centralni portal koji na jednom mjestu okuplja hrvatske nanstvene i
strune asopise koji nude otvoreni pristup svojim radovima ili minimalno
bibliogra!skim podacima i saecima svojih radova, HF: asopisa
- .adovi arhivirani u digitalnom obliku smiju se itati, pregledavati i prenositi na
vlastito raunalo a privatnu upotrebu, ali ne smiju se ponovno objavljivati u nekom
drugom obliku
& znimke i ogranienja od interesa za knjinice i korisnike
- de!iniranenacionalnim i meunarodnim akonima
- omoguuju drutvu da pomiri suprotstavljene interese autora, kojima jami pravo na
iskljuivo iskoritavanje djela, i korisnika, koji djela ele slobodno koristiti
- rok atite autorskih djela je ogranien
7ernska konvencija
- inimke od atite # doputenje od autora ne treba traiti kad se eli citirati i njegova
djela ili kad se dio djela reproducira a potrebe nastave i novinskog ivjetavanja
- slobodno koritenje djela, test u tri koraka"
8$ da se radi o posebnom sluaju koritenja koji ne moe
biti pravilo
F$ da takvo koritenje nije u suprotnosti s redovitim
koritenjem djela
H$ da takvo koritenje neopravdano ne teti akonitim
interesima autora
Hrvatska
- Eakon o autorskom pravu i srodnim pravima
- l$ =M" objavljeno autorsko djelo smije se koristiti be autorovog odobrenja, a ponekad
i be plaanja naknade, samo u sluajevima koji su u Eakonu posebno navedeni, a
koritenje se ne smije suprotstavljati redovitom koritenju djela i ne smije tetiti
akonitim interesima nositelja prava
'irektiva o harmoniaciji nekih aspekata autorskog prava i srodnih prava u in!ormacijskom
dru tvu
- nacionalni europski akoni o autorskom pravu
- jedno obaveno ogranienje
- F8 iborno ogranienje
- preporuka" ne prihvaati sve inimke
- meu pojedinim emljama lanicama dolo je do ralika koje ometaju prijenos
in!ormacija
Hrvatska
- =akon o autorskim i srodnim pravima
- l$ =8" doputa se privremeno i popratno reproduciranje djela koje je sastavni dio
tehnolokog procesa
18
- &znimke i ogranienja> reproduciranje a privatno koritenje, a potrebe knjinica,
arhiva i slinih javnih ustanova, a nastavu i nanstveno istraivanje, u korist osoba s
invalidnou, a potrebe sudskih, upravnih i slinih slubenih postupaka, u svrhu
in!ormiranja javnosti, citiranje, inimke u odnosu na autorska djela trajno smjetena na
javnim mjestima, plakate i kataloge javnih ilobi i aukcija, koritenje a stvaranje
parodija i karikatura te koritenje u svrhu iskuavanja ureaja
6FABTCA0 # %6P/
- FMM=$ - prijedlog 8F naela
- od 8;9 emalja lanica %6P/-a F8 nema nijedno ogranienje a knjinice, :F emlje
imaju inimku koja omoguuje reproduciranje u svrhu atite grae, a :; emlje imaju
slobodno koritenje djela a nanstveno istraivanje ili uenje
- - knjinicama treba dopustiti reproduciranje atienih autorskih djela a nanstveno
istraivanje i privatnu uporabu njihovih korisnika
- - djelo treba biti atieno a autorova ivota i <M godina poslije njegove smrti, a kad
jednom postane slobodno, treba to i trajno ostati
- - knjinicama i korisnicima koji djelo koriste u doputene svrhe treba dopustiti da
aobiu tehnike mjere koje onemoguuju koritenje djela, a koje je ugradio nakladnik
- - ne smije se dopustiti da odredbe akona o sklapanju licencija budu u suprotnosti s
odredbama akona o autorskom pravu
Citiranje
- doputa se i a njega ne treba traiti doputenje autora ije se rijei prenose, niti treba
platiti naknadu, ali mora se navesti ivor odakle je citat preuet i autorovo ime
- citiranje mora ostati u granicama onoga to se smatra pravilnim koritenjem tuega
djela
- prenesena ilustracija ili gra!iki prika mora imati legendu u kojoj je naveden ivor i
autorovo ime
- digitalni tekstovi # naslov teksta, adresa i datum kada je tekst vien na mrei
Privatno koritenje
- pojedinac smije umnoiti djelo a osobnu potrebu i o tome ne treba ivijestiti autora
- nije namijenjeno javnosti i ne slui a ostvarivanje !inancijske koristi
- knjinice" knjiniar smije a korisnika reproducirati djelo, ali nije mogue
reproducirati cijelu knjigu, notnu i kartogra!sku grau
- isto vrijedi i a bae podataka
/granienje u korist knjinica
- godine FMMH$ uvedena 'irektiva
- knjinice smiju reproducirati primjerak djela koji posjeduju, ali to smiju uiniti samo
jedanput
- svrha" atita rijetke i oteene grae
- knjinica, kao i javni arhivi, obraovne i nanstvene ustanove, ustanove a predkolski
odgoj i sl$, ne smije od druge ustanove posuditi primjerak djela koji bi htjela imati,
umnoiti ga i uvrstiti u vlastitu birku
5astava i nanstveno istraivanje
- Eakon doputa reproduciranje i stvaranje birki od ulomaka reproduciranih autorskih
djela ili ak kraih cjelovitih djela, ali iskljuivo a potrebe nastave ili nanstvenog
istraivanja, u navoenje ivora
19
- ogranienje se ne moe primijeniti a stvaranje prirunika a nastavu na digitalnom
mediju
- nastavnik ne smije staviti tue radove na &eb a potrebe nastave be odobrenja autora
teksta
/granienje a potrebe invalidnih osoba
- doputeno je slobodno koritenje djela na nain koji je u iravnoj vei s invalidnou
korisnika, a u uvjet da je koritenje nekomercijalnog karaktera
- Hrvatska knjinica a slijepe
- postoje jo neka nerijeena pitanja veana u koritenje atienih autorskih djela u
digitalnoj sredini *problem nabave sredstava a proivodnju knjiga a slijepe i
slabovidne osobe+
- 'B63Y # jedinstveni standard a knjige a slijepe
- bolje koritenje jednom snimljene grae stavljene na raspolaganje veem broju
korisnika
6n!ormiranje javnosti
- Eakon doputa reproduciranje, distribuiranje i priopavanje javnosti autorskih djela u
sklopu ivjetaja o tekuim bivanjima, javno odranih govora u obavljanju politike,
vjerske ili druge javne !unkcije i javno odranih predavanja, ali u opsegu koji
odgovara svrsi i nainu ivjeivanja
- nije potrebno platiti naknadu
Plakati i kataloi
- organiatorima javnih ilobi i drabi doputeno je da u kataloima ili na plakatu
reproduciraju neko iloeno ili na drabi ponueno djelo, be naknade
- likovna djela i !otogra!ije
- ne obuhvaa pisana djela
7ae podataka
- ovlateni korisnik smije preraditi i reproducirati cijelu bau podataka ili njein dio
kada je to prijeko potrebno a pristup sadraju i a redovito koritenje
Rehnike mjere koje onemoguuju koritenje djela
- a pojedine korisnike takve je mjere nositelj prava duan otkloniti
- ogranienje se ne odnosi na raunalne programe niti na djela na internetu
- vijek tehnikih mjera premauje trajanje atite ak i kad autorsko pravo istekne
/granienje prava distribucije
- autor ima iskljuivo pravo distribucije, ali akon ograniava to pravo i doputa javnim
knjinicama da posuuju primjerke djela
- knjinice su dune platiti naknadu a javnu posudbu
/granienje prava javnog ilaganja
- Bko autor likovnog djela nije pri njegovoj prvoj prodaji u pisanom obliku abranio
ilaganje djela, ne moe se poslije protiviti ilaganju, nego odluku o tome donosi
vlasnik djela$
20
4njiniar ne mora traiti odobrenje autora"
- kad posuuje grau, ali a javnu posudbu knjiga, vunih snimki i videoigara,
knjinica mora platiti naknadu odgovarajuoj udrui a kolektivno ostvarivanje prava$
- kad reproducira lanak i asopisa, novina i sl$ ili poglavlje *poglavlja+ i knjige a
korisnikovu privatnu uporabuS 4njinica mora platiti naknadu odgovarajuoj udrui a
kolektivno ostvarivanje prava$
- kad reproducira lanak i asopisa, novina i sl$ ili poglavlje *poglavlja+ i knjige a
potrebe korisnika druge knjinice, koja je pismeno atraila umnoavanje djela a
svoga korisnikaS naknada mora biti plaena ovlatenoj udrui a kolektivno
ostvarivanje prava$
- kad reproducira jedinicu grae koja sadri autorsko djelo, a knjinica je ima u svojemu
!onduS 4njinica ne mora platiti naknadu a reproduciranje$
- kad reproducira jedinicu grae koja sadrava autorsko djelo a potrebe slijepih,
slabovidnih i drugih korisnika s invaliditetomS naknada se u tom sluaju ne plaa$
- kad reproducira likovno djelo i svojega !onda na plakatu ili katalogu iraenom kao
dokument u ilobu koju organiiraS naknada se ni u tom sluaju ne plaa$
- kad citira i djela i prikauje djelo u biltenu prinovaS naknada se ne plaa$
- kad kopira bau podataka koju je knjinica legalno nabavila, ako je taj postupak
potreban da bi se bai moglo pristupiti
- kad priprema ilobu slika, crtea, raglednica, gra!ikih mapa i listova i druge
likovne grae koju knjinica ima u !onduS naknada se ne plaa
Digitalni repozitoriji
- Digitalni repozitorij#birka radova djelatnika institucije ili tematski okupljenih
radova na nadinstitucijskoj raini, eventualno i studentskih radova *disertacije i sl$+
- uva sadraje i upravlja njima, osigurava trajni *i otvoreni+ pristup, omoguuje bro
objavljivanje
5astanak repoitorija
- 899M-ih, ravojem so!tvera otvorenoga koda *o'en source soft-are+ -J repoitoriji kao
F$ oblik objavljivanja u otvorenom pristupu
- tv$ zeleni put do /P-a *Qeleno svjetlo) nakladnika a objavu istoga rada u
repoitorijuS
- latni put do /P-a # objavljivanje u asopisu s /P-om+
- odgovor na politiku komercijalnih idavaa e-grae
- cijene, uvjeti koritenja - npr$ ograniavanje istovremenog pristupa, abrana
preuimanja *do-nload+, abrana *autoru+ objavljivanja radova drugdje, abrana
predavanja o teama i rada$$$
- prijela s posjedovanja grae na plaanje pristupa *otkaivanje pretplate T propast
nakladnika ZJ gubitak pristupa starim brojevima asopisa+
.epoitoriji
- lanci u repoitoriju *e"'rints)
're"'rints *nerecen$ lanci, autor nositelj aut$ prava+
'ost"'rints *lanci prihvaeni a objavu u e-asopisima, nositelj aut$ prava
nakladnik+
- s autorima radova sklapa se ugovor o postavljanju rada u repoitorij
Formati datoteka i vrste radova u repoitorijima
- rani !ormati *HR0A, P'F, Po&erPoint, rani !ormati slika, video- i audioapisa$$$+
21
- rane vrste radova *lanci, poglavlja i knjiga, disertacije, preentacije s
kon!erencija$$$+
0etapodaci i otvorenost pristupa
- radove u repoitorije postavljaju ovlatene osobe, ponekad i sami autori
*samoarhiviranje+, te im se dodaju metapodaci
- omoguuju pristup radovima # opisuju ih i tako optimiiraju pretraivanje, potpomau
uvanje
$'en *rc,i%es Initiati%e 1rotocol for 0etadata 7ar%esting */B6-P0H+ #
protokol a pobiranje metapodatka i repoitorija - mehaniam a
interoperabilnost s trailicama i dr$ servisima*cilj /B6-a je vea dostupnost
nanstv$ sadraja+
- bog vee vidljivosti repoitoriji se mogu prijaviti u imenike /pen'/B. i
./B.*Directory of $'en *ccess 8e'ositories i8egistry of $'en *ccess 8e'ositories)
Hrvatski repoitoriji
- tendencija" repoitoriji s otvorenim pristupom
- repoitorij FFE?-a *http"TTdarhiv$!!g$hr T+ repoitorij F37-a
*http"TT&&&$!sb$unig$hrTlibrarPTrepositorP$php+, digitalna knjinica F/6-ja,$$$
- repoitorij s /P-om samo repoitorij 0F-a u EagrebuO
- uvjeti a repoitorij s /P#om"
so!tver otvorenoga koda, podravanje /B6-P0H, svi sadraji u /P-u
Primjer - .epoitorij 0edicinskog !akulteta u Eagrebu
- osnovan FMM<$
so!tver ,prints
indeksiran u baama '/B. i ./B.
- disertacije, lanci, poglavlja i knjiga, radovi s kon!erencija ili radionica, recenirana
priopenja i kongresnih bornika, knjige i poglavlja i knjiga
- veina radova objavljena u asopisima, pri emu se potuju restrikcije nakladnika
*neki doputaju /P tek >-8F mjeseci od objave+
- nema samoarhiviranja [J knjiniari
- statistiki alat a mjerenje koritenjaS vel$ !rekventnost preuimanja radova
*do-nload+
Polaganje radova u repoitorij 0F-a"
- lanci # autorsko pravo
na &eb stranici 3H,.PBT.o0,/ *http"TT&&&$sherpa$ac$ukTromeoT+ provjeriti
nakladnikovu politiku arhiviranja$ Bko nije navedena, kontaktirati nakladnika i
ishoditi pisano doputenje$
- disertacije # autorsko pravo
arhiviranje disertacija nije obveno
doputenje autora a jednu od mogunosti objave"
disertacija se ne moe arhivirati
moe se odmah arhivirati
moe, ali s godinu dana odgode
22
Primjer - 'igitalni arhiv Filoo!skog !akulteta
- so!tver ,prints
- svi radovi kojima su autori djelatnici ili studenti FFE?-a i koji nastaju kao reultat
istraivakog i obraovnog procesa na Fakultetu
- dio radova u /P-u, dio dostupan samo korisnicima 4njinice u autoriaciju
BB6\,duH. identitetom *odluka autora+
- mogunost samoarhiviranja
- pregledavanje i pretraivaje kao u repoitoriju 0F-a
6nimke i ogranienja od interesa a korisnike i knjinice
- radovi u repoitoriju smiju se>
- itati, pregledavati i prenositi na vlastito raunalo a
- privatnu uporabu
- ne smiju se>
- ponovno objavljivati u nekom drugom obliku,
- ureivati, mijenjati i sl$ bez autorova doputenja$
- ustanove koje odravaju repoitorije moraju traiti doputenje autora za uvrtavanje
radova
- rad objavljen na mrei ili prva verija rada prije recenzije u repoitoriju # autor
zadrava autorsko pravo*njegovo intelektualno vlasnitvo+
- ako je autor unio promjene u skladu s recenzentskim zahtjevima, i idava ga je
prihvatio za tisakte s autorom sklapa ugovor - autor mora zatraiti da konanu
verziju rada smije poloiti u repozitorij *ako se idava protivi, autor moe u
nereceniranu veriju dodati u repoitorij i ispravke+
Eakljuno o repoitorijima
- prednosti" olakano istraivanje i suradnja, uenjeS vea vidljivost institucije i autoraS
osiguravanje objavljivanja i slobodnog i vremenski neogranienog pristupaS uvanje
radova
- problem" cijena uspostavljanja i odravanja repoitorija
4ongresna knjinica
- Posjeduje 8<<$H<:$HMF jedinica grae u svojim kolekcijama
- @edinstvena je njena dvojaka priroda$ 3 jedne strane, od osnutka F;$ travnja 8=MM$
godine, osnovna namjena bila je, i jo je uvijek, pomo akonodovnoj vlasti, odnosno
re!erentna istraivaka sluba i podrka 4ongresu$
- 3 druge strane, iroko je ponata kao de !acto nacionalna knjinica 3jedinjenih
Bmerikih 'rava$ 4njinica ije usluge koristi iroka javnost, struna ajednica
knjinica, ivrne slube amerike vlade, nanstvenici i povjesniari svih emalja
svijeta, koji trae in!ormacije, raumijevanje i inspiraciju
- .aloi a digitaliaciju"
Eatita ivornika
Poveanje dostupnosti
3tvaranje nove ponude i usluga
2potpunjavanje !onda
'igitaliacija na ahtjev
/ digitalnim birkama 4ongresne knjinice
- /d 899;$ godine omoguuje pristup svojim digitalnim birkama putem mree$
23
- 4ro svoje digitalne birke 4ongresna knjinica prua jedan od najveih i
najvrjednijih nekomercijalnih sadraja na internetu$
- Puno !aktora je ukljueno u sam proces stvaranja digitalne birke, od pitanja autorskih
prava, metapodataka i standarda a pretraivanje, pa sve do ouvanja, skeniranja i
konverije
'igitalni re!erentni tim 4ongresne knjinice
- 'igitalni re!erentni tim je grupa re!erentnih specijalista koji su predani istraivanju
naina na koji se online alati mogu koristiti a promociju i poboljanje programa i
usluga koje nudi 4ongresna knjinica$
'igitalni knjinini standardi
- 4ongresna knjinica koristi rane standardiirane metapodatke i protokole kako bi
poduprla svoje digitalne birke$
- ?A@1A?% i ?2D0 # metapodatci a opis sadraja digitalnog predmeta
- ?"B0 i ?&A # metapodatci !ormata a medije i okruenje digitalnog predmeta
- 9@"?&0 # metapodatci koji podupiru preervacijske aktivnosti a digitalne predmete
- 0@. # protokol a pretraivanje u digitalnom okruenju
3omercijalni nakladnici i raspaavatelji digitalizirane grae
,lektroniko nakladnitvo
- poelo se ravijati tijekom 89=M-ih
- ,lektronike nakladnike kue su apravo bae podataka koje raspaavaju sadraje na
raliite naine ovisno o potrebama kupaca
- 5ove tehnologije prisiljavaju nakladnike, knjiare i knjiniare na intenivniju
suradnju
- ,-nakladnitvo je ravijenije u 3B'-u nego u ,uropi
Formati digitaliirane grae
- P'F # Bdobe Bcrobat, najei se koristi, a smatra ga se i !ormatom budunosti
- /stali !ormati" e]e$!ormat, rar$
Bmaon
- /snovao ga je @e!! 7eos 899;$ u 7ellevue, %ashington, danas ima dva sjedita u
3eattlu i Au]embourgu
- 5ajvei svjetski online prodava
- Poeli su kao knjiara, ali uskoro su proirili svoju ponudu na prodaju cd-a, dvd-a i
preuimanje glabe, !ilmova, so!tvera, video igara, elektronike, te ostalih proivoda
- 4indle ita
netAibrarP$com
- Prvi rijeio pitanje atite autorskih prava
- 'igitaliirali su sadraje prvotno objavljene u tiskanom obliku u napomenu da su
samo raspaavatelji sadraja
- 3o!tver 9no-ledge station
- 'anas ,73C/
Bpple # i7ooks
- 'ostupno od FM8M
24
- 4njige na ranim jeicima ukljuujui i hrvatski
- Potrebna instalacija iRunes
?oogle 7ooks
- apoeli s radom FMM;
- nudi knjige i tekstove koje je ?oogle skenirao i pohranio u svoju bau
- ?oogle 7ooks AibrarP Project
Freebook
- osnovana FMM:
- stranica na kojoj korisnici mogu besplatno ramjenjivati e-knjige
- oko F MMM korisnika stavlja knjige kako bi ih svi mogli koristit
Bldiko e-book
- /snovan FMM9
- namjenjen androidima i tabletima
- povean s Free7ooks
- autorska prava
Planet 9
- nastao FM88
- najvei hrvatski ponua e-knjiga, R-com
Portali
- doprinos digitaliaciji poveanjem dostupnosti i vidljivosti
- tekstovi popraeni slikama, vunim apisima, videoapisima te povenicama na
druge mrene stranice
- pitanja autorskih i nakladnikih prava potrebno rijeiti prije postupka digitaliacije
- nakon postupka digitaliacije - jasno obnaniti pod kojim je uvjetima graa objavljena
i koje su radnje korisnicima s njom doputene
- pravo pristupa grai omogueno prilikom njenog objavljivanja na portalu
- vana in!ormacija a korisnike" smiju li uitati, ispisati ili otisnuti grau i pod kojim
uvjetima
- uponati korisnike - kako ne bi dolo do krenja nekog prava, ve se osiguralo etiko
koritenje grae i atita podataka
,uropeana
- europski digitalni arhiv, knjinica i muej
- portal pokrenut FMM=$ godine i nudi pristup milijunima knjiga, slika, !ilmova,
muejskih objekata i arhivskih apisa i galerija, knjinica, arhiva i mueja, koji su
digitaliirani diljem ,urope
- korisnici mogu suraivati, dijeliti ivore te inspirirati jedni druge ranolikim
bogatstvom europske kulturne i nanstvene batine
- cilj" ukljuivanje ljudi u ,uropi ajedno sa njihovom kulturnom batinom kako bi
batina putem mree postala dostupna svima
- poudani ivor kulturne batine jer u njenom stvaranju sudjeluje veliki broj europskih
kulturnih ustanova, projekata i partnera
- sadraji na portalu"
o slike *umjetnike slike, crtei, karte, !otogra!ije i slike muejskih predmeta+,
o tekstovi *knjige, novine, pisma, dnevnici i arhivski papiri+,
25
o vuni sadraji *glaba i igovorena rije, radijski prijenosi+
o video sadraj * !ilmovi, R1 emisijeI+
o H' sadraj
- birke obuhvaaju europsku povijest u periodu od antikih vremena do danas
- ,uropeana uvijek poveuje s ivorom grae, korisnik moe biti siguran u njeinu
autentinost
,uropeana projekti
realiacija ,uropeane kompleksan je i skup adatak, kako bi ostvarila ranolikost
sadraja ,uropska unija !inancira nekoliko projekata digitaliacije koje vode raliite
institucije
temelje se na digitaliaciji raliitih sadraja
,uropean Film ?ate&aP , ,2screen, ,uropeana Rravel
Butorska prava i prava korisnika na portalu ,uropeana$eu
- projekt B../% brine a pitanja autorskih prava, namijenjen je pruanju podrke a
pronalaak naina kojima se mogu identi!icirati vlasnici prava i rajasniti status prava
odreenog djela, ak i kad se radi o djelu be autora ili djelu koje se vie ne tiska
- korisnici o svojim pravima i onome to mogu initi sa sadrajima objavljenima na
,uropeani mogu proitati na portalu pod naslovom 1ra%ila i u%jeti .ori2tenja
- govore korisniku to moe, a to ne moe uiniti s metapodacima i pretpregledima
objavljenima na portalu
- odvojeno se donose smjernice a rad s metapodacima ,uropeane, koji se nalae pod
jednom od Creative Commons licencijom, upute a koritenje digitalnih reprodukcija
- a metapodatke ne postoje nikakva ogranienja a redistribuciju, no a veinu drugog
materijala jasno su onaena prava koja pokauju smiju li se i pod kojim uvjetima
materijali dalje koristiti
- ,uropeana ne jami tonost ili poudanost mrene stranice, te svatko tko koristi
stranicu smatra se suglasnim s njeinim uvjetima koritenja
- ,uropeana adrava pravo imjene uvjeta koritenja, a oni se ravnaju po akonima
4raljevine 5ioemske
Hrvatska kulturna batina
- Projekt ^Hrvatska kulturna batina( projekt je digitaliacije arhivske, knjinine i
muejske grae na podruju .epublike Hrvatske
- 5jime se eli potaknuti stvaranje novog digitalnog sadraja, poboljati njegovu
dostupnost i vidljivost te promicati sustavan i ujednaen pristup digitaliaciji grae u
kulturnim ustanovama
- Projekt je pokrenulo 0inistarstvo kulture .epublike Hrvatske, a kao nositelji u njemu
sudjeluju 5acionalna i sveuilina knjinica u Eagrebu, Hrvatski dravni arhiv i
0uejski dokumentacijski centar, na temelju 3porauma o suradnji koji je potpisan u
oujku FMM:$ godine
- ciljevi projekta su sljedei"
- 'igitaliacija grae vodi stvaranju preponatljivog i relevantnog sadraja u digitalnom
okruenju
- 2sluge su lako dostupne svakoj ainteresiranoj osobi
- Proivedeni digitalni sadraji su kvalitetno oblikovani
- 'igitalne su birke bogate i iskoristive u oblikovanju i ponudi obraovnih, turistikih i
drugih slinih uslunih sadraja
26
- Portal ^Hrvatska kulturna batina^ omoguuje pretraivanje i pristup ranovrsnim
birkama digitaliirane grae mueja, knjinica i arhiva u Hrvatskoj, neovisno o tome
jesu li nastale u okviru ovog projekta ili su ovdje samo registrirane i opisane
- Ebirke moete pretraivati i pregledavati "
tematski,
kronoloki,
prema vrsti grae,
Prema mjestu gdje se nalae,
Prema podruju ili naajnim osobama, stvarima ili dogaajima na koje
se odnose
- 2stanove i osobe koje se bave digitaliacijom grae na portalu mogu nai smjernice i
upute a digitaliaciju
- 2 poveanje dostupnosti digitalnih birki arhivske, knjinine i muejske grae,
drugi je osnovni cilj projekta QHrvatska kulturna batina( potaknuti digitaliaciju
grae i stvaranje novih sadraja i usluga
- Preuimanjem sadraja s portala korisnik se obveuje da e ga koristiti iskljuivo u
nekomercijalne svrhe i samo a individualnu upotrebu u strune i nanstvene svrhe u
potivanje svih autorskih prava, drugih vlasnikih prava i svakog navedenog
ogranienja prava, stoga se sadraji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili
na bilo koji drugi nain distribuirati be iriitog doputenja 0inistarstva kulture
- 3vako koritenje preuetih sadraja mora biti popraeno napomenom C9reuzeto uz
doputenje s portala Drvatske kulturne batine, EEE. kultura.hr. 4 ?inistarstvo
kulture @D. 0va prava pridrana<.
'igitaliirana agrebaka batina
- 'igitaliirana agrebaka batina okuplja na mrenom mjestu 4njinica grada
Eagreba digitalne reprodukcije vrijedne i rijetke grae pohranjene u birkama i
odjelima ?radske knjinice
- Ebirke "
o ?ra!ika graa
o 4artogra!ska graa
o 4njige
o 4njige a djecu i mlade
o 5otni apisi
o .ukopisi
o 3erijske publikacije
o 3itni tisak
o Evuni apisi
- Projekti "
o Eagreb na pragu modernog doba
o 6danja agrebakih tiskara 8:$ i 8=$ stoljea
- Projekt digitaliacija
- 4njinice grada Eagreba su FMM=$ godine apoele digitaliaciju grae u okviru
projekta /svijetlimo dio svoga nasljea" Eagreb na pragu modernog doba koji je
podralo 0inistarstvo kulture$
- 4njinice grada Eagreba u svojim birkama, posebice u birkama Eagrabiensia i .ara,
uvaju vrijedne i jedinstvene dokumente i publikacije o prolosti Eagreba i Hrvatske,
koji se samo u prostorima knjinice posuuju a itanje$
27
- 3vrha je projekata digitaliacije grae i birki 4njinica grada Eagreba objavljivati
elektronika idanja ivornika koji predstavljaju ravoj grada, istaknute pojedince i
ustanove, glabu, knjievnost, kaaline i ostale kulturne i sportske dogaaje koji su
obiljeili ivot Eagreba te uponavati itatelje s pisanim i tiskanim dokumentima te
audioviualnom graom koja svjedoi o svijesti grada i potrebi da se njegovo
postojanje prati, biljei i preentira$
- Rijekom FMM=$ u suradnji s tvrtkom BrhivP./ je i birki ?radske knjinice u
elektroniki oblik preneseno vie od 8$:MM stranica knjiga, notnih apisa i sitnog tiska,
kao i tridesetak !otogra!ija i raglednica te 8 nacrt Eagreba$
Rhe ,uropean AibrarP
_ @edini portal koji nudi pristup grai europskih nacionalnih knjinica
_ 5udi mogunost pretraivanja FMM milijuna apisa, pristup F; milijuna stranica sa
skoro : milijuna digitalnih apisa
_ /moguuje pretraivanje materijala, koji ukljuuje i rijetke knjige, slike i video, ali
isto tako i preuimanje metapodataka
_ 3akuplja podatke koje potom prosljeuje ,uropeani
_ Pristup podacima je u veini sluajeva besplatan
Rhe 7ritish librarP
_ Poela sa radom 89:H$ godine
_ 3adri 8<M milijuna jedinica grae, svake godine se poveava a H milijuna
_ 8> MMM korisnika svaki dan *!iiki i online+
_ 0isija" unaprijediti svjetsko nanje
_ 'igitaliaciju provode adnja dva desetljea
_ 0anje od 8` cjelokupne birke digitaliirano
_ = digitalnih birki
'igital collections
_ 'igitised 7ritish ne&spapers *period 8=MM$ # 89MM$ godine, =MMM skeniranih
dokumenata dnevno+
_ ,ndangered archives
_ Festival books *8;:<-8:MM+ *F<H odabrane i digitaliirane knjige i perioda renesanse+
_ 6nternational 'unhuang Project
_ 0anuscripts
_ 3ounds *<M,MMM snimakaS projekt FMM;$ # FMM9$+
_ Rheses *ogranien pristup+
_ 24 %eb Brchive *birka &eb stranica, od FMM;$+
4riteriji vrednovanja digitalnih knjinica
_ upotrebljivost suelja
_ kvaliteta birke
_ kvaliteta usluge
_ ivedba sustava
_ adovoljavanje korisnikovih potreba
?allica
_ 7ibliothaGue nationale de France *Francuska nacionalna knjinica+
_ Pari, osnovana 8H>=$- 4raljevska knjinica Aouvra, od 899>$ u dananjoj gradi
_ HM milijuna jedinica grae *8; milijuna knjiga i publikacija+
_ digitalna knjinica
28
_ /snovana 899:$
_ 3lui i kao digitalna enciklopedija, sastoji se od tiskanih materijala
*knjige, asopisi, novine, nota i drugih dokumenata+, gra!ikih
materijala *gravure, karte, !otogra!ije i dr$+ i vunih apisa
_ 0aterijalima se moe pristupiti besplatno, ako su a osobnu uporabu
_ 'anas ukljuuje oko F milijuna dokumenata, vie od :M MMM
digitaliiranih tekstova, =M MMM !otogra!ija i HM sati vunih apisa
7avarska knjinica
_ 7aPerische 3taatsbibliothek *7avarska dravna knjinica +
_ 0unchen, osnovana 8<<=$
_ 9 =8M milijuna knjiga
_ zada!e> /pa istraivaka knjinica, sredinja knjinica drave i repoitorij, dio
njemake nacionalne virtualne knjinice, vodi 0unchenski centar a digitaliaciju
_ 4ontrovera" posjeduje velik br$ ukradenih rukopisa i drugih djela, koja su nacisti
ukrali Poljskoj *Poljska ih ahtjeva natrag ali 7avarska odbija vratiti+
_ 6ma jednu od najvanijih rukopisnih birki u svijetu, najveu kolekciju inkunabula i
brojne specijalne kolekcije
_ 'ruga po veliini asopisna knjinica *nakon 7ritanske+
_ 7rojni projekti digitaliacije i suradnje, partnerstvo s ?oogleom
/abava izvornih elektronikih izdanja kao oblik izgradnje digitalne knjinice
'igitalna knjinica
_ online birka digitalnih objekata provjerene kvalitete, koji su iraeni ili prikupljeni i
kojima se upravlja u skladu s meunarodno prihvaenim naelima a igradnju birke
i koje su dostupne na suvisao i odrivi nain, podrane uslugama neophodnima a
omoguivanje korisnicima dohvaanja i iskoritavanja ivora
_ 6FAB snano potie i podupire nacionalne i meunarodne strategije digitaliacije kao i
inicijative pojedinih knjinica i dionitava
_ 'igitaliacija omoguuje stvaranje virtualnih birki poveivanjem grae mimo
kontinenata
_ 'igitaliacija ima i ulogu atite u sluaju propadanja ivornih dokumenata i medija
_ '4 ini sastavni dio usluga knjinice, primjenjujui novu tehnologiju a
omoguivanje pristupa digitalnim birkama
_ Proivodi digitaliacije i sami trebaju biti ouvani, kao to i ivorno digitalna graa
mora biti ouvana
# 3ve inicijative digitalne knjinice moraju ukljuivati planove odgovarajueg
ovlatenog tijela a digitalnu atitu
_ 'igitalna knjinica slui kao okruenje koje e okupiti birke, usluge i osobe kao
podrku potpunom ivotnom ciklusu irade, diseminacije, koritenja i ouvanja
podataka, in!ormacija i nanja
_ Ebirke se igrauju, vode i ine dostupnima tako da su bro i ekonomino raspoloive
a uporabu odreenoj ajednici ili skupini ajednica
_ 6gradnja digitalne knjinice ahtijevaju ivore sadraja u digitalnom obliku, bilo
digitaliiranog ili ivorno digitalnog sadraja
_ poslanje" dati iravan pristup in!ormacijskim ivorima, digitalnim i ne-digitalnim, na
strukturiran i mjerodavan nain i stoga poveati tehnologiju, obraovanje i kulturu u
suvremenu knjininu uslugu
Aicenciranje
29
_ .avojem elektronikog nakladnitva 9M-ih godina FM$ st$ sve vie se objavljuje
elektronika graa *knjige, asopisi, novine, bae podataka, raunalni programi i
audioviualna djela+
_ Proivodnja te grae vrlo skupa, proivoa je obino daje na koritenje - knjinica
pribavlja pravo pristupa grai, a rjee sam elektroniki primjerak idanja
_ Pristup elektronikoj grai ureuje se ugovorom - licencijom
_ %icencija je openito dokument koji nekome daje pravo da neto uini, u stvarnom ili
u digitalnom okruenju
_ 2 digitalnom okruenju pojam se obino odnosi na pravo koritenja raunalnog
programa - licencni ugovor s krajnjim korisnikom *end-user licence agreement #
,2AB+
_ 4orisnikova su prava ajamena ogranienjima prava autora elektronike grae, a
pristup toj grai ureuje se licencnim ugovorom
_ 5jime knjinica stjee pravo iskoritavanja *mora biti sklopljen u pisanom obliku+
_ 4njiniari uoili amke nabavljanja grae licenciranjem
_ /dbor a autorsko pravo i druga pravna pitanja *CA0+ 6FAB-e FMM8$ godine
objavljuje !aela licenciranja u kojima se alae a licenciranje
_ Eainteresirane strane mogu pregovarati o uporabi grae atiene akonom o
autorskom pravu
_ Poeljno da se knjinice udruuju u konorcije
_ Pregovaraju davatelj licencije *nakladnik ili proivoa elektronike publikacije+ i
stjecatelj licencije *knjinica+
_ Aicencni ugovor a elektroniku grau nuno ukljuuje upravljanje pravima na
digitalnu grau *digital rights management # '.0+
_ '.0 obuhvaa nekoliko aranmana pomou kojih nositelj digitalnih prava moe
ograniavati uporabu akonski atienih digitalnih sadraja
_ Prije potpisivanja licencnog ugovora prijeko je potrebno utvrditi nekoliko vanih
pojedinosti kako bi se knjinica osigurala da je ugovor valjan
_ 4njiniar prihvaanjem licencnog ugovora preuima svu odgovornost, kako
akonsku tako i !inancijsku
1rste licencnih ugovora
_ /ni o kojima se ne pregovara
# S,rin."-ra' (clic."-ra') : ugovorna se obvea preuima trganjem omota,
primjenjuju se a iskoritavanje raunalnih programa
# ;lic."on : prvenstveno namijenjene krajnjem korisniku, a ne ustanovi
*knjiniar treba provjeriti uvjete koje postavlja davatelj licencije+
_ /ni o kojima se pregovara
Prema broju korisnika
_ Pojedinana licencija # licencni ugovor s krajnjim korisnikom * end-user licence
agreement # ,2AB+, isporuuju se s raunalnim programima u trgovinama na malo,
u raunala ili putem mree
_ 4oliinska licencija # doputaju koritenje dvaju i vie primjeraka istog programa, a
namijenjene su velikim korisnicima, stjeu se pregovorima i pismenim ugovorom
Pristupne licencije
_ Aicencija a pristup posluniku *access license+"
# Aicencije po posluniku # doputaju istovremeni pristup odreenom broju
ovlatenih korisnika$
# Aicencije po mjestu # doputa a svako raunalo po jedan pristup posluniku
30
_ 6stodobne ili paralelne licencije # doputaju instaliranje odreenog broja kopija
programa na odreeni broj raunala, ograniavajui broj korisnika koji smiju
istodobno koristiti taj program u odreenom trenutku$
_ Aokacijske licencije # doputaju instaliranje pojedinih programa na raunala odreena
emljopisnom lokacijom$
_ Aicencni ugovori a pruanje usluga koritenja aplikacija *application service provider
# B3P+
# 3adravaju uvjete pod kojima se aplikacije smjetene na udaljenim
poslunicima, a ne na lokalnim raunalima ili posluiteljima unutar tvrtke,
mogu koristiti i daju a to odobrenje$
?eneral Public Aicence *?52+
_ 7esplatna licencija a javnu upotrebu raunalnih programa, nastala 89=H$
_ .aunalni program i njegov ivorni kod smiju se besplatno kopirati, distribuirati i
mijenjati, no onaj tko to ini, mora to po istoj licenciji omoguiti i drugima
_ do lipnja FMM9$ rabila ju je %ikipedija, dajui slobodan pristup sadraju, u skladu s
naelom ponatim pod naivom co'yleft
Creative Commons
_ nastala FMM8$, idejni pokreta Aa&rence Aessig sa 3veuilita 3tan!ord *3B'+
_ 0oe se preueti na ranim jeicima svijeta i uitati u trenutku objavljivanja djela
_ 2vjeti koritenja djela prikaani su ilustracijama - pokauju doputa li davatelj
licencije preradbu, umnoavanje, distribuciju djela i sl$, a hipervee vode do dodatnih
objanjenja
_ 3vojom jednostavnou nastoje autoru olakati odluku koja e prava adrati, a koja
besplatno ustupiti na koritenje
_ /d FMM<$ u Hrvatskoj
_ organiacija i;ommons *6nternational Commons+ - promie ideju o besplatnom
obraovanju i slobodnom pristupu nanju
3cience Commons
_ 3PB.C *3cholarlP Publishing and Bcademic .esources Coalition+
_ /bjavili su mrene alate koji autorima pomau odabrati prava na njihove nanstvene
lanke, ukljuujui prava da ih ponovno koriste i da ih pohrane u digitalne repoitorije
Aicence to Publish
_ Rim ugovorom autor daje nakladniku dovolu da objavi djelo, ali adrava pravo na
objavljeno djelo
_ 2govor stupa na snagu kada nakladnik obnani da namjerava objaviti djelo
_ 4ada je lanak objavljen, autor ga moe uiniti javno dostupnim u digitalnom
repoitoriju u obliku u kojem je objavljen
_ Klanak moe postati dostupan javnosti s odgodom od najvie > mjeseci
Aicensing 0odels
_ 2 suradnji s velikim meunarodnim trgovcima elektronike grae *,73C/,
Harrasso&it i 3&ets+ nastali predloci licencija
_ licencije a pojedine sveuiline ustanove, konorcije sveuilinih ustanova, narodne
knjinice te a specijalne knjinice i knjinice u sastavu
_ Rakvim se licencijama knjinicama omoguuje pristup skupocjenim birkama
elektronikih asopisa mnogih nakladnika
31
4onorciji akademskih knjinica
_ 4onorcij *lat$ consortium # ajednica, adruga+ odnosno ue knjinini konorcij,
moe biti skup sastavljen od dvije ili vie knjinica koje ajedno rjeavaju neki svoj
problem$
_ 0oe biti organiiran a potrebe koritenja ajednikih usluga i slubi, u svrhu
ajednike (igradnje) !ondova, a potrebe uajamne katalogiacije grae odnosno a
potrebe edukacije knjininog osoblja i korisnika$
_ 3ve vei broj korisnika i ahtjeva - akademske knjinice moraju svoju uinkovitost
poveati kro suradnju"
_ stvaranje skupnih kataloga
_ meuknjinina posudba
_ ajedniko pohranjivanje
_ akademski konorciji
0odeli konorcija
_ Rri osnovna modela s obirom na !inanciranje nabave e-ivora *?iordano+"
8$ nacionalni centraliirani model
_ /ins.a : /in&+ib : /innis, &lectronic +ibrary
_ %eds.a : IS*0 : !ational ;o"ordination and De%elo'ment
_ <r.a : 7&*+"+I!9 : 7ellenic *cademic +ibraries +in.)
F$ nacionalni decentraliirani model
- /rancus.a : ;$61&8I! : ;onsortium 6ni%ersitaire des 1=riodi>ues
!um=ri>ues " C2@B3 *pravne nanosti+ b 'B2PH65, *ekonomske nanosti+
H$ regionalni model
- 6talija, Lpanjolska, 5jemaka
0eunarodne udruge konorcija
_ 6C/AC # 6nternational Coalitia o! AibrarP Consortia
*http"TT&&&$librarP$Pale$eduTconsortiaT+
_ C,A6P # Central and ,astern ,uropean Aicensing 6n!ormation Plat!orm
*http"TT&&&$eblida$orgTcelipT+
_ eI/+.net : electronic Information +ibrary : globalna suradnja
4onorciji u Hrvatskoj
_ 89=F$ # poinje nabava stranih nanstvenih asopisa, !inancirana i dravnog
prorauna
_ 899<$ poelo se s osiguravanjem pristupa najvanijim svjetskim baama podataka #
Centar a online bae podataka *6nstitut .uer 7okovi+
# 899>$ prva baa" Current Contents
CB.5,R-0E/L
_ projektu se pridruuje CB.5et # Hrvatska akademska i istraivaka mrea
# poveala sve akademske i istraivake ustanove u Hrvatskoj - de!iniran
sveobuhvatni konorcij CB.5et-0E/L
_ 899=$ pokrenuta je nabava elektronikih inaica nanstvenih asopisa koje je
0inistarstvo nanosti i tehnologije nabavljalo iravno be posrednika
_ FMM<$ iravnom pogodbom 0inistarstva nanosti, obraovanja i porta potpisan
ugovor s nakladnicima *,lsevier, %ileP, 3pringer i 4lu&er+$
# osiguran online pristup elektronikim inaicama svih naslova koji su se u
tiskanom obliku pretplaivali kro proraun 0inistarstva
32
# FMM>$ 7lack&ell Publishing, Cambridge 2niversitP Press, ,lsevier, /]!ord
2niversitP Press, 3pringer 1erlag, @$ %ileP and 3ons
534
_ FMM<$ # FMM>$ R,0P23 projekt (B 0odel o! the 2niversitP o! Eagreb AibrarP
3Pstem) *0odel igradnje knjininog sustava 3veuilita u Eagrebu+
_ cilj" uspostava !unkcionalnog modela i organiacije knjininog sustava 3veuilita u
Eagrebu
_ sastavnice" 534, !akultetske, odjelne i institutske knjinice
_ predloeno osnivanje konorcija s ciljem usklaivanja, voenja i osiguravanja strune
pomoi pri nabavi i osiguranju dostupnosti i koritenju elektronikih i tiskanih ivora
nanstvenih in!ormacija
Predloena struktura nacionalnog konorcija
_ 2pravljaka skupina
_ 6vrna skupina
_ 3truna skupina
Eajednica knjinica sveuilita Hrvatske *Ea43H+
_ osnovana FMM=$
_ cilj" ajedniko rjeavanje problema u hrvatskom knjiniarstvu i igradnja ajednike
suvremene mree hrvatskih knjinica$
_ osnivai" sveuilita u /sijeku, Puli, .ijeci, 3plitu i Eadru
_ FM8M$ - odrano ilaganje o 3ustavu nabave stranih nanstvenih asopisa u - aktualno
stanje nabave
_ predloen sustav odrive nabave inoemnih nanstvenih asopisa i baa podataka
_ nanstvena politika i adovoljavanje potreba korisnika
Prijedlog ustroja 4onorcija
_ 3kuptina 4onorcija
_ Poslovni tajnik
_ 3avjet knjiniara podrunih specijalista
/baveni primjerak
_ Eakonska obvea dostave obvenog primjerka jedan je od najstarijih naina kojima
drava svojim graanima osigurava slobodan pristup grai
_ 2 prolosti obveni primjerak sluio i kao sredstvo cenure
_ 'anas je obveni primjerak prvenstveno sredstvo pomou kojeg je mogue prikupiti i
ouvati knjinu batinu a budue narataje
_ Smjernice Vije"a !urope#!$%&DA-e za knjinino zakonodavstvo i politiku u
!uropi *FMMM$+ c obveni primjerak kao cjelina imenovan nacionalnim kulturnim
dobrom
_ =ada!e obveznog primjerka>
_ Rrajno uvanje primjeraka objavljene grae
_ 6rada i objavljivanje nacionalne bibliogra!ije
_ /siguravanje uvida u svu objavljenu grau u emlji na jednom mjestu
_ 2 gotovo svim europskim emljama polaganje obvenog primjerka ureeno je
akonom *Hrvatska c propisi o obvenom primjerku dio su Eakona o knjinicama+
_ Eakonski propisi o obvenom primjerku utvruju tko je obvean dostaviti primjerke,
imenuju ustanovuTe koje primaju primjerak i odreuju broj primjeraka
33
_ 'unost predaje primjeraka imaju nakladnici, tiskari, a ponekad i autori, odnosno
nositelji autorskog prava
/baveni primjerak # elektronika graa
_ Publikacije objavljene na internetu predstavljaju dio suvremene kulturne batine te
takoer ulae u obuhvat obvenog primjerka
_ Prvih godina ravoja elektronikog nakladnitva publikacije istovremeno dostupne u
tiskanom i elektronikom obliku
_ kasnih 9M-ih god$ FM$st$ sadraji esto objavljivani iskljuivo elektroniki c mnoge
emlje *i Hrvatska+ proirile akonsku obveu polaganja grae i na elektroniku grau
_ 'e(unarodna kon)erencija o nacionalnoj bibliogra)skoj kontroli, 3openhagen
*899=$+ # donesena preporuka da se irade kriteriji a odabir grae koja ulai u
nacionalnu bibliogra!iju
_ ,uropske nacionalne knjinice u poetku odluile prikupljati samo elektroniku grau
u materijalnom obliku
_ ?raa objavljena na internetu postavila pred nacionalne i druge depoitarne knjinice
ni novih problema i pitanja"
koju grau prikupljati, kako i u kojem !ormatuN
kako ju opisatiN
kako ju trajno sauvatiN
_ Prvo rjeenje *loe+ F knjinice u poetku odustale od naela igradnje vlastitih birki
i odluile omoguiti korisnicima da grai pristupaju na internetskoj adresi nakladnika,
proivoaa ili autora, a ne na knjininom posluniku
_ 3redinom 9M-ih god$ FM$st$ dostava obvenog primjerka internetske grae pokuava se
rijeiti na druge nain
_ Poetkom F8$ stoljea nacionalne knjinice, nakon vie pokusnih projekata, usvajaju
pobiranje internetskog prostora kao oblik prikupljanja mrene grae
_ 4njinica koja prima obveni primjerak elektronike grae mora najprije osigurati
akonsko uporite koje e joj omoguiti pobiranje
_ 9roblem pobiranja # osobni podaci koji pobiranjem postaju trajno dostupni velikom
broju osoba *mrene stranice dravnih tijela, organiacija, ustanova i tvrtki na kojima
su objavljeni podaci o aposlenicima+
_ &;%A'ina &zjava o obveznom primjerku *FM88$+ # istie da se moraju nai posebna
rjeenja i sklopiti sporaumi da bi se olakalo prikupljanje obvenoga primjerka
elektronike grae jer digitalna birka treba biti dostupna korisnicima kao i ostale
knjinine birke
_ primjer Drvatske>
_ Eakon o knjinicama *899:$+
_ obvenim primjerkom smatraju se i elektronike publikacije" kompaktni diskovi,
magnetske vrpce, diskete, bae podataka i on-line publikacije
_ 0rena graa - knjige, peridike publikacije, godinji ivjetaji, mrena mjesta
institucija, dogaaja, nanstvenih projekata
_ 5acionalna knjinica mora prikupljati i online ivore kako bi igradila hrvatsku
nacionalnu birku knjinine grae
_ mora nabaviti potrebnu opremu
_ odluiti koju e grau primati kao obvean primjerak, a koju e kupovati
_ moraju osigurati dugorono uvanje grae i omoguiti njeino koritenje
_ /vaj adatak je teak s obirom na to da su online ivori dinamini, podloni
imjenama i mnogobrojni
34
_ Pitanje nejasnostiTnede!iniranosti Qonline publikacije( je li to sve to je objavljeno
online ili ono to je ekvivalent tradicionalnoj publikacijiN
_ 0rene se publikacije po svojim svojstvima, kao to su esta promjena smjetaja,
sadraja i veliine, kratak i nepredvidiv ivotni vijek na internetu, ralikuju od
tradicionalnih oblika objavljivanja
_ /d svih ivora na &ebu odabiru se oni koji adovoljavaju kriterije *ope i posebne
kriterije+
_ op!i kriteriji>
o djela hrvatskih autora objavljena u Hrvatskoj i ivan Hrvatske
o tema djela odnosi se na Hrvatsku ili Hrvate, be obira na mjesto objavljivanja
i autorstvo
o djelo je na hrvatskom jeiku
o djela koja su objavljena u Hrvatskoj, to nai"
o na samoj je grai podatak da je nastala u Hrvatskoj
o nakladnik je u Hrvatskoj
o autor publikacije ima prebivalite u Hrvatskoj
_ posebni kriteriji>
o 0adraj - Bko je sadraj koherentan, neovisan, potpun, ima trajnu
kulturoloku, intelektualnu, nanstvenu ili umjetniku vrijednost i bavi se
temama od opeg naenja a hrvatsko drutvo, npr$ umjetnost, kultura,
gospodarstvo, obraovanje, dravstvo, politika, sport
o 0truktura publikacije - /dnosi se na postojanje podatka o naslovu, o osobi ili
tijelu odgovornom a sadraj i iradu publikacije, preglednost rasporeda
podataka na publikaciji, redovitost osuvremenjivanja
o /akladnik - 3ve to je dostupno na internetu smatra se objavljenim, a svatko
tko objavljuje neki sadraj je nakladnik
o 2gled i poudanost nakladnika vani su pri odabiru grae
o Domena - ?raa koja je objavljena ivorno u domeni hr ima prednost pri
odabiru
o ?raa moe biti odabrana i kada je objavljena u nekoj drugoj domeni *$com,
$net, $in!o, $org+, ako udovoljava ostalim kriterijima a odabir grae
o ;ormat - !ormat a obradu teksta *%ord+, portable document !ormat *P'F+,
hPperte]t markup language *HR0A+$
o Bko je publikacija objavljena u !ormatu koji se bog tehnikih apreka ne
moe pohraniti, autorimaTnakladnicima se preporuuje promjena !ormata$
o Gedinstvenost ' Prednost pri odabiru a arhiviranje imaju publikacije koje
postoje samo na internetu
Hrvatski arhiv &eba
_ sustav odabranih sadraja s interneta koji su pohranjeni na raunalnom posluitelju
5acionalne i sveuiline knjinice u Eagrebu
_ svrha mu je preuimanje i trajno uvanje publikacija s interneta kao dijela hrvatske
kulturne batine
_ 534 je jo 899=$ godine poela s katalogiacijom mrenih publikacija, no kako
publikacije nisu tad bile arhivirane, moglo im se pristupiti samo mreno # samim time,
mnogi su vrijedni sadraji nepovratno igubljeni
_ bog toga se dolo na ideju Brhiva te se od FMM;$ godine na njemu pohranjuje odabran
sadraj *od te godine nadalje+
35
_ ukljueno> asopisi, knjige, lanci, mrena mjesta ustanova, udruga, dogaaja,
klubova, nanstvenih projekata, e-ini, e-novine, portali, $$
_ iskljueno> pretraivai, igre, stranice iskljuivo reklamnog karaktera, stranice tvrtki i
poslovnih poduea, radne verije publikacija, pretplatnike liste *mailing lists+,
chat, $$
pretraivanje je mogue putem"
naslova
2.A-a
kljunih rijei
predmetnih podruja *civiliacija i kultura, drutvo, industrija i tehnika,
politika, umjetnost,$$+
_ karakteristike>
bog uporabe tehnologije, stranice prikaane u njemu nisu potpuno iste
kao u ivorniku
a tonost podataka odgovoran je nakladnik, a ukoliko on ne doputa
javni pristup, onda je mogu minimalno koritenje odreenog djela
*jedan korisnik unutar 534 putem kontrolirane radne okoline+
kod arhiviranja &eb grae, vanjski se 2.A ne arhivira
_ ukoliko netko eli da njegovo djelo bude arhivirano, mora ispuniti odgovarajui
obraac, a na naslovnici ili u impressumu je potrebno navesti naslov, autora ili
urednika, naiv i sjedite nakladnika, datum objavljivanja na &ebu
_ da bi bila katalogiirana i arhivirana, mrena publikacija prvo mora biti objavljena na
internetu
_ prednosti>
bibliogra!ska obrada
poveanje broja itatelja
dugorono uvanje
logo koji onaava da je publikacija pohranjena na HB%-u te je
nakladnik moe objaviti na svojim stranicama na internetu kao iravnu
povenicu sa stranice HB%-a
Autorskopravna zatita kao temelj koritenja elektronike grae
%6P/ - %orld 6ntellectual PropertP /rganisation
_ 3vjetska organiacija a intelektualno vlasnitvo, 89>:$, Ceneva
_ 3vrha" promicanje i usklaivanje na meunarodnoj raini akonskih propisa o
autorskom pravu kako bi se olakao ivo tehnologije u emlje u ravoju i time
potpomogao njihov ravoj
_ 899>$ internets.i ugo%ori *%6P/ CopP&right RreatP i %6P/ Per!ormances and
Phonograms RreatP+"
_ Prijenos djela u digitalni oblik smatra se aktom reproduciranja a koje je potrebno
imati odobrenje autora
,2
_ Direktiva ".'a o harmonizaciji nekih aspekata autorskog prava i srodnih prava
u informacijskom drutvu, ())*.
_ 2sklaivanje nacionalnih akona o autorskom pravu
_ Kl$ < # a knjinice" utvrene inimke i ogranienja od atite na temelju kojih je ipak
u odreenim sluajevima djelo mogue reproducirati ili priopiti be plaanja naknade
6FAB
Bhe &;%A 9osition on 1op6right in the Digital "nvironment 5()))7
36
4njinice jo uvijek imaju kljunu ulogu u pruanju in!ormacija
3trah da e do in!ormacija moi dolaiti samo oni koji je budu u mogunosti platiti
Q'igital is not 'i!!erent)
If reasonable access to co'yrig,t -or.s is not maintained in t,e digital en%ironment?
a furt,er barrier -ill be erected -,ic, -ill deny access to t,ose -,o cannot afford to
'ay.
4njinicama treba dopustiti reproduciranje objavljenih i neobjavljenih djela u svrhu
atite, nanstvenog istraivanja i privatne uporabe korisnika
'jelo treba biti atieno tijekom autorovog ivota i <M godina nakon smrti, no kad
jednom postane slobodno, takvo treba i ostati
4njinicama i korisnicima koji djelo koriste u doputene svrhe treba dopustiti da
aobiu tehnike mjere koje onemoguuju koritenje djela, a koje je ugradio nakladnik
Privatno koritenje
Butor ne treba dati odobrenje, ali ima pravo na naknadu koja se ubire prodajom
tehnikih pomagala
'oputeno je ako su primjerci knjige rasprodani najmanje dvije godine
4njiniar ne smije digitaliirati grau a potrebe nastavnog osoblja be doputenja
autora
Eatita i uvanje grae
Brhivi, knjinice, obraovne i nanstvene ustanove koji ne naplauju svoje usluge
mogu reproducirati vlastiti primjerak na bilo koju podlogu kao nadomjestak ivornika
ili kao sigurnosnu kopiju
4njinica ispunjava !uknciju atite i ouvanja
2mnoavanje doputeno postojeom licencom
2 elektronikim asopisima nakladnici doputaju ovlatenom korisniku da ukljui
dijelove licencirane grae u tiskanom i elektronikom obliku u komplet materijala a
nastavu
/dluka pojedinog nakladnika, skupine nakladnika ili odluka na dravnoj raini
5eatiena djela
'jela kojima je autorsko i srodno pravo isteklo # proteklo :M godina od smrti autora,
tj$ :M godina od prvog objavljivanja djela a anonimna djela
4od neatienih djela autorska prava imaju prevoditelj, ilustrator, autor uvoda i
predgovora
4njinica treba traiti odobrenje nositelja autorskih prava
4njinica smije samo jednom be odobrenja i naknade autoru reproducirati grau, i to
u svrhu atite
Ea digitaliaciju kao drugu reprodukciju potrebno je traiti odobrenje, ako je npr$ ve
bila reproducirana kao mikro!ilm
'jela a koja nije pronaen nositelj autorskih prava
dorphan-&orke # djelo a koje se ne moe utvrditi autor ili nositelj prava
Provoenje istraivanja prije nego to se djelo pone koristiti, potraga mora biti
dokumentirana
Hr" 'ravni avod a intelektualno vlasnitvo duan je uspostaviti registar ili bau
podataka nositelja ili predstavnika nositelja prava intelektualnog vlasnitva
37
Bko se autora ili nositelja prava nije moglo pronai djelo se onauje ijavom Djelo je
za2ti4eno? nositelja 'ra%a se nije moglo 'rona4i? @nazi% ustano%eA.
6vori" ,uropska digitalna knjinica, ivori o podrijetlu djela, podaci o odgovornosti
koji se nalae na omotu, ambalai, itd$, novi nositelji prava, udruge a kolektivno
ostvarivanje prava, ope bae podataka o nositeljima prava *&&&$&atch-!ile$com+,
popisi a mrenu registraciju autorskog prava, depoitarne ustanove, nac$ bibliogra!ije,
knjinine kataloge, pravne ivore, uredi koji se brinu a odgovarajue norme i
identi!ikacijske onake+$$$
%eb
_ %eb stranica je dokument na mrei u obliku u kojem se pojavljuje na aslonu
korisnikog raunala
_ 3vako &eb mjesto sastoji se od jedne do neogranienog broja &eb stranica, koje su
obino organiirane hijerarhijski u obliku stabla$ %eb stranica na vrhu stabla glavna je
stranica
_ 3vakoj je &eb stranici dodijeljen jedinstveni 2.A
_ @edna od glavnih karakteristika &eba, koje koristi i knjiniar pri iradi &eb stranica,
su posebne !unkcije poveivanja *lin.ing+ i prikaivanja u okvirima *framing+
_ 1ea *,y'erlin.+ je dio elektronikog dokumenta koji ga poveuje s drugim mjestom
unutar istog dokumenta ili s drugim dokumentom
_ Poveivanje moe biti vanjsko i unutarnje
_ 4od unutarnjeg poveivanja stranice se poveuju sa stranicama unutar jedne domene
tj$ unutar jedne &eb stranice$
_ 4od vanjskog poveivanja vee vode s jedne domene ili &eb stranice na drugu
domenu ili &eb stranicu
_ 7udui da imovinsko pravo autora obuhvaa iskljuivo pravo autora na
reproduciranje, distribuciju, priopavanje javnosti i preradbu, postavlja se pitanje to
se dogaa sa svakim od tih prava pri samom postupku poveivanja
_ 4od poveivanja, radi ubravanja prikaivanje stranice i smanjuje potreba a
pristupanjem natno sporijoj glavnoj memoriji, koristi se bra privremena memorija
*cac,e+
_ Prilikom toga, u toj memoriji se automatski stvara privremena kopija stranice, be
korisnikova nanja
_ Rakve privremene radnje reproduciranja autorskog djela, koje ine sastavni dio
tehnolokog procesa, iuete su i iskljuivog prava autora na reproduciranje i ne
predstavljaju povredu autorskog prava
_ Pravo priopavanja autorskog djela javnosti ukljuuje pravo javnog prikaivanja &eb
stranice
_ Poveivanje tj$ upuivanje na djelo ne predstavlja priopavanje, a ni preradu stranice
pa time niti povredu autorskog prava$
_ 2nato tomu, postavlja se pitanje traenja doputenja autora a poveivanje na djelo$
3 obirom na pretpostavku da autori koji objavljuju svoja djela na &ebu ele to veu
itanost, smatra se da automatski daju to doputenje$ 7itno je samo kod poveivanja
naglasiti da se poveuje na tue djelo, a ne ga prisvojiti
_ ;otografska djela i slike atieni su kao umjetnika djela, be obira na njihovu
umjetniku vrijednost
_ 2koliko knjiniar eli koristiti slike u iradi svoje stranice, mora paiti na sljedee"
38
_ 3lika na kojoj su osobe ne smije se objaviti be pristanka prikaanih osoba, ak ni a
potrebe nastave i istraivanja, *to nije pitanje autorskog prava, ve atite osobnih
podataka+
_ Ea svako koritenje slike potrebna je dovola neposredno od nositelja prava ili putem
udruge a kolektivno ostvarivanje prava$ 2 ahtjevu a dovolu treba tono navesti to
se namjerava uiniti sa slikom
_ 2 svaku koritenu sliku i !otogra!iju potrebno je navesti autora ili ivor i kojeg je
preueta
_ 3liku nije doputeno mijenjati be dovole autora
_ 2mot se smatra atienim autorskim djelom
_ 5ositelj prava moe biti umjetnik koji je diajnirao omot iTili ovitak, ali i nakladnik
koji ih je naruio i platio diajneru
_ Pitanje objavljivanja omota na &eb stranicama knjinica u praksi tretira ovisno o
autorskopravnoj tradiciji pojedine emlje
_ Screenshot je slika aslona koja prikauje &eb stranicu$ 0oe sadravati tekst,
!otogra!iju, ivorna umjetnika djela ili gra!ike prikae, tj$ atiena autorska djela$
%eb stranica moe nositi i ig, tj$ moe biti onaena kao proivod
_ 2koliko na odabranoj stranici nema podatak o tome smije li se koristiti kao
screens,ot, a koritenje je potrebno traiti dovolu vlasnika stranice$ Preporua se u
dopisu vlasniku &eb stranice tono navesti grau i kako e se ona rabiti$
_ Podcast je datoteka ili ni datoteka audio- ili videoapisa koje se raspaavaju
internetom koristei prijenosne ureaje a reproduciranje sadraja na osobnim
raunalima
_ Raj se oblik raspaavanja sadraja ne smatra emitiranjem sadraja, ali se sadraj titi
pravom priopavanja javnosti
_ "lektronika pota u naelu se ne smatra autorskim djelom, iako u nekim
sluajevima moe to biti, ovisno o njeinom sadraju
_ 5a &eb stranicama dostupne su rane elektronike birke koje se naiva baama$ 5jih
smije koristiti u iradi &eb stranica ovlateni korisnik ili svaki korisnik a potrebe
nastave i istraivanja u tono navoenje ivora
_ 5ositelj prava trebao bi na stranici imati obavijest o tome da li je djelo atieno
autorskim pravom
_ Poeljna je takoer tona obavijest itateljima o tome smije li se sadraj umnoavati i
distribuirati be autorove dovole i u kojim sluajevima *npr$ u obraovne ili
nekomercijalne svrhe+
_ Butori mogu atititi svoje stranice i tehnikom atitom *vodeni ig, ograniavanje
pristupa+
%eb F$M
_ 4ljune komponente &eba F$M mrena su mjesta ponata pod ajednikim naivom
drutvene mree *social net&orking+, atim rani videoservisi te &iki i blog
_ %eb F$M je asad ivan podruja autorskog prava opisanog u nacionalnim akonima o
autorskom pravu
_ /penito je miljenje da su povrede autorskog prava na drutvenim mreama
bealene kad se radi o privatnom koritenju te da povrede autorskog prava nastaju tek
kad se djelo prerauje da bi se koristilo u komercijalne svrhe
,-uenje
39
,-uenje vrlo je irok pojam koji se odnosi na primjenu in!ormacijskokomunikacijske
tehnologije u obraovanju$ 4njinice pruaju podrku obraovanju pouavanjem
korisnika ili, u suradnji s predavaima, prireivanjem nastavnog materijala
,-uenje u knjinicama ukljuuje digitaliaciju tiskane grae, pretraivanje
elektronike grae koja se nalai u baama podataka i njeino citiranje a potrebe
nastave, pretraivanje &eba i preuimanje sadraja s &eba a potrebe nastave
uitavanjem ili ispisivanjem i irada slajdova koritenjem sadraja s &eba kako bi se
posebnim alatom stranice pokaale kao tv$ screens,ot
7r%ats.i za.on do'u2ta o%la2tenom .orisni.u re'roduciranje znatnog dijela sadr3aja
baze 'odata.a i bez odobrenja 'roiz%o5aa? a.o je .ori2tenje namijenjeno nasta%i uz
na%o5enje iz%ora i u mjeri o'ra%danoj ne.omercijalnom s%r,om
Ba s%e .ori2tene sadr3aje 'reuzete s -eba 'otrebno je na%esti iz%or
Cloud computing *raunalstvo u oblacima+
kolokvijalan ira kojim se onaavaju raliiti koncepti u raunalstvu, a svaki od njih
ini *mala ili velika+ skupina raunala umreenih u komunikacijsku mreu koja
!unkcionira u stvarnom vremenu
najee su ta raunala poveana putem interneta
ne postoji struni naiv
popularno je jer prua mogunost masovnog koritenja usluga so!tvera na internetu i
pohrane datoteka
u dananje vrijeme mree ine i ureaji koji nisu raunala, poput pametnih tele!ona,
tableta, itd$ te se stoga mogu sluiti i raunarstvom u oblacima
praksa slina raunarstvu u oblacima u upotrebi je bila jo u 89<M-ima # s nekoliko se
terminala moglo istovremeno rabiti jedno raunalo
u 89>M-ima nanstvenik 'ouglas Parkhill u svojoj je knjii detaljno opisao sustave
koji danas ine osnovu raunalstva u oblacima
u 899M-ima neke su telekomunikacijske tvrtke poele nuditi usluge koje su onaile
poetak raunalstva u oblacima
*mazon je bio prva tvrtka koja je ponudila usluge raunalstva u oblacima svojim
korisnicima
godine FMM>$ pokrenuo *mazon Ceb Ser%ice # sustav usluga a udaljeno raunarstvo,
to jest, usluga koje su korisnicima dostupne putem interneta
nakon njega, sline su usluge pokrenuli i <oogle? 0icrosoft? I0? i mnoge manje
tvrtke
smisao sustava a raunalstvo u oblacima jest da korisnicima prue sve usluge koje su
im potrebne, a da oni ne moraju uiti kako se koristiti ranim programima te da ne
moraju svaki posebno kupovati
kod raunalstva u oblacima programi i druge usluge plaaju se prema vremenu
koritenja, a ne unaprijed, kao u obinom raunalstvu
usluge koje ine raunalstvo u oblacima dijele se na tri tipa, odnosno raine"
8$ 3o!t&are as a 3ervice *3aa3, d3o!tver kao uslugae+
daljinsko koritenje raunalnih aplikacija pohranjenih na posluiteljima
kod davatelja usluga
naprimjer <oogle *''s *<mail? Dal.? ...) ili 0icrosoft $ffice EFG
F$ 1latform as a Ser%ice *1aaS? HPlat!orma kao uslugae+
slina prethodnoj raini, ali neto sloenija
korisniku na raspolaganje daje integrirano programsko rjeenje s vie
meusobno poveanih aplikacija
40
naprimjer <oogle *'' &ngine ili 7ero.u
usluge koje ine raunalstvo u oblacima dijele se na tri tipa, odnosno raine"
Infrastructure as a Ser%ice *IaaS, d6n!rastruktura kao uslugae+
na koritenje daje mreni prostor a pohranu podataka, vee, rutere i
druge sustave
resursi su angairani prema korisnikovoj potrebi u odreenom trenutku,
umjesto da su mu dodijeljeni neovisno o stvarnom koritenju
naprimjer <oogle ;om'ute &ngine i 71 ;loud
vrste oblaka"
8$ osobni *dprivatee+ - skup, mogue ga je prilagoditi sebi, vlasnik ima privatnost
F$ javni *dpublice+ - je!tin a pojedinane korisnike, ne moe ga se prilagoavati,
nema privatnosti
H$ hibridni *dhPbride+ - poveuje prethodne dvije vrste
prednosti koritenja usluga raunalstva u oblacima a krajnje korisnike"
brina
niska cijena
pristup s bilo kojeg ureaja, bilo gdje
poudanost
lake odravanje
nedostaci koritenja usluga raunalstva u oblacima a krajnje korisnike"
nedostatak privatnosti # davatelj usluge najee ima pristup velikoj
koliini privatnih podataka svojih korisnika
pravna pitanja # jo nije odreeno tko je vlasnik podataka u doblakue
nedostatak sigurnosti # mogunost irenja, to jest preuimanja, virusa i
doblakae
5ajnaajniji projekti digitaliacije u Hrvatskoj
- ravoj projekata digitaliacije od nacionalnog naaja
- svaka bi institucija trebala raviti plan digitaliacije vlastite grae
- digitaliacija se provodi radi" atite ivornika, poveanja dostupnosti i mogunosti
koritenja grae, stvaranja nove ponude ili radi upotpunjavanja postojeeg !onda
- cilj brojnih projekata digitaliacije"
- otvaranje vrijednih knjininih birki javnosti
- osiguranje njihova koritenja preko interneta
- ukljuivanje digitalnih reprodukcija kulturno-povijesne batine
- atita rijetke i stare grae
- uloga knjinica u procesu komunikacije digitalne kulturne batine i korisnika
Hrvatska kulturna batina
- FMM>$ projekt pokrenulo 0inistarstvo kulture .epublike Hrvatske
- nacionalni projekt digitaliacije arhivske, knjinine i muejske grae
- potaknuti stvaranje novog digitalnog sadraja
- poboljati njegovu dostupnost i vidljivost
- promicati sustavan i ujednaen pristup digitaliaciji grae u kulturnim ustanovama
- birka se moe pretraivati"
tematski *knjievnost, kultura, mueji, povijest, religijaI+
kronoloki
prema vrsti grae *biljke, !otogra!ije, gra!ike i crtei, notni apisiI+
mjestu na kojem se nalae, podruju ili naajnim osobama, stvarima
ili dogaajima
41
- ustanove predstavljene po vrstama"
- knjinice *sveuilina, narodna, HBE2, 5acionalna i sveuilina knjinica u Eagrebu+
'igitaliirana batina
_ poslovi digitaliacije grae apoeti FMM8$ godine 1ilot"'roje.tom digitalizacije gra5e
_ FMM;$ osigurani uvjeti a ukljuenje procesa digitaliacije u redovnu djelatnost
4njinice
_ dostupnost skenera mikro!ilma naglasak na programu digitaliacije starih novina i
asopisa
_ omoguen pristup jedinicama grae koje predstavljaju vrijedne i jednistvene primjerke
kulturne, povijesne i nanstvene batine
_ od FMM<$ godine predstavljen ibor grae digitaliirane u okviru programa
digitaliacije grae 534
_ dostupne digitalne preslike grae
_ djela odabrana i Ebirki grae posebne vrste # Ebirka rukopisa i starih knjiga,
?ra!ike birke, Ebirke emljopisnih karata i atlasa i Ebirka muikalija i
audiomaterijala
3tara knjiga
_ preslike hrvatskog prvotiska 0isal 'o za.onu rims.oga d%ora? djela 0ar.a 0aruli4a?
/austa Irani4a? I%ana <unduli4a? 7anibala +uci4a? I%ana Jesmi.og? artola
9a2i4a? I%ana +ui4aK
?ra!ika birka
_ 'igitalni birka ?ra!ike birke 534
_ 3tari majstori *0eduli, 4lovi, 4oluni .otaI+
_ Crtei 89$ i FM$ stoljea
_ ?ra!ike 89$ i FM$ stoljea # oko FMMM gra!ikih listova hrvatskih autora
_ Plakati 7orisa 7uana
_ karte i planovi
?labena graa
_ digitaliacija grae Ebirke muikalija i audiomaterijala apoela FMM<$ godine
_ digitaliirane muikalije i vuni apisi
_ solo popijevke hrvatskih skladatelja
_ gramo!onske ploe na := okretaja
.ukopisi
sadri vrijednu rukopisnu grau i Ebirke rukopisa i starih knjiga 5acionalne i sveuiline
knjinice u Eagrebu, ukljuujui glagoljske rukopise i 8>$ stoljea *1inodolski akon,
6starski ravod, 1rbniki statut+, /smana 6vana ?undulia i rodoslovni album 3tatus
!amiliae Patachich Bleksandra Pataia i 8:;M$ godine$
'igitaliirane novine i asopis - portali stare hrvatske novine, stari hrvatski asopisi
3tare hrvatske novine
- 'io je nacionalnog projekta digitaliacije kulturne grae Hrvatska kulturna batina,
projekt je !inancijski pomoglo 0inistarstvo kulture .H u suradnji s 5acionalnom i
sveuilinom knjinicom u Eagrebu$
42
- 3vrha portala je digitaliacijom omoguiti iru dostupnost starih novina i atitu
vrijednih ivornika, potaknuti na digitaliaciju starih hrvatskih novina, poboljati
njihovu dostupnost i vidljivost te promicati sustavan i ujednaen pristup digitaliaciji
novina $ digitaliacija novina je potrebna i jer smanjuju koritenje ivornika, a
omoguuju lake koritenje sadraja putem 6nterneta$
- 5a portalu se nalae digitalne novine i 89og i s poetka FMg stoljea *8=M>$-8988$+ i
!onda 5acionalne i sveuiline knjinice u Eagrebu
.aloi a digitaliaciju
- Pomo pri nanstvenim istraivanjima
- Poboljavanje pristupa nanju i viestruka iskoristivost sadraja knjininog !onda$
- 4oritenje digitaliiranih sadraja jednostavnije je od koritenja mikro!ilmskih
reprodukcija
- 'obiva se neposredan uvid u lokalnu, odnosno regionalnu povijesno-politiku
kulturnu i socijalnu sliku odreenog povijesnog radoblja
- 5ovine su nacionalna i multikulturalna spomenika batina
'igitalni akademski repoitorij *'B.+
- proveden u okviru projekta Hrvatska kulturna batina
- donosi ibor digitaliiranih starih doktorskih disertacija *8==M$-89<F$+ i bibliogra!ske
apise disertacija
- =nanstvena podruja>
biomedicina i dravstvo
biotehnike nanosti
drutvene nanosti
humanistike nanosti
prirodne nanosti
tehnike nanosti
umjetniko podruje
'igitaliirana agrebaka batina *4njinice grada Eagreba+
- FMM=$ godine u okviru projekta $s%ijetlimo dio s%oga naslje5aL Bagreb na 'ragu
modernog doba
- svrha projekta"
objavljivanje elektronikih idanja ivornika koji predstavljaju ravoj grada,
istaknute pojedince i ustanove, glabu, knjievnost, kaaline i ostale kulturne i
sportske dogaaje koji su obiljeili ivot Eagreba
uponavati itatelje s pisanim i tiskanim dokumentima te audioviualnom
graom koja svjedoi o svijesti grada i potrebi da se njegovo postojanje prati,
biljei i preentira
- 4ategorije"
oko dvjesto dokumenata koji su rasporeeni prema vrsti ivorne grae"
gra!ika graa *==+" arhitektonski nacrti, dopisnice, !oto-albumi, !otogra!ije,
raglednice
karte *F+
knjige *<>+, knjige a djecu i mlade *:+
notni apisi *8<+
rukopis *8+
serijske publikacije *:+
sitni tisak *F8+
vuni apisi *H+
43
Hrvatska akademija nanosti i umjetnosti" 'igitalna birka
- sadri digitaliiranu grau Bkademijinih istraivakih jedinica i Bkademijine
4njinice
- osnovana FMM9$ godine
- jedinstven digitalni repoitorij koji e na jednome mrenom mjestu predstaviti
Bkademijine nanstvene i umjetnike birke te im omoguiti slobodan mreni pristup
- ukljuuje grau u sljedeim ivornim !ormatima" knjige, asopisi, kaaline cedulje i
mikro!ilmovi
- graa je grupirana prema Bkademijinim jedinicama
- projekt digitaliacije u 4njinici apoeo je FMM=$ godine u sklopu projekta Hrvatska
kulturna batina
- digitaliirano oko 8MMM sveaka, odnosno oko F<M MMM stranica knjiga
- dijeli se na dvije skupine digitaliirane grae"
- a+ Bkademijina idanja *monogra!ska idanja, asopisi i nakladniki niovi,
note+ te
- b+ stare i rijetke knjige
4oprivnika kulturna batina *4njinica i itaonica Fran ?alovi 4oprivnica+
- pohranjuje digitaliiranu kulturnu batinu 4oprivnice i koprivnikog kraja
- cilj" promocija, in!ormiranje i edukacija o koprivnikoj kulturnoj batini, atita
originala, iroka dostupnost
- projekt eli okupiti institucije i pojedince" kulturno-batinske ustanove *knjinica,
muej, arhiv+, turistiku ajednicu, kulturne udruge, strunjake raliitih pro!ila, itd$
'igitaliirana aviajna birka 3palatina *?radska knjinica 0arka 0arulia 3plit+
- FMM9$ apoela s digitaliacijom grae Eaviajne birke 3palatina
- naglasak na aviajnom nasljeu u vrijednim djelima splitskih autora, temama od
lokalnog naaja ili djelima tiskanim u prvim splitskim tiskarama
- sadri knjige, bornike, broure, aviajne asopise, dnevne novine, rukopise, planove
grada, !otogra!ije, raglednice, kataloge s ilobi, poivnice, glabene i video apise, a
u novije doba i in!ormatiku grau
Enaajni hrvatski projekti digitaliacije u knjinicama
- 4ako bi korisnicima omoguile laki pristup vrijednoj knjininoj grai koju
posjeduju u svojem !ondu, 4njinice grada Eagreba pod pokroviteljstvom
0inistarstva kulture apoele su digitaliaciju svoje grae u okviru projekta
/svijetlimo dio svoga nasljea" Eagreb na pragu modernog doba$
- /sim to su tim projektom nastojali knjininu grau pribliiti postojeim i
potencijalnim korisnicima *osobito mlaim generacijama+, samim projektom osigurali
su i bri pristup grai istovremeno veem broju korisnika te atitili same ivornike od
mogueg unitavanja do kojeg moe doi prilikom njihovog pregledavanja i
koritenja$
- 'akle, u ouvanje kulturne batine, bitne karakteristike koje se veu u projekt
digitaliacije su i njeino promicanje, kao i olakavanje pristupa samim sadrajima te
unaprjeenje obraovanja graana te irenja kulturne svijesti$
- u sklopu projekta /svijetlimo dio svoga nasljea" Eagreb na pragu modernog doba,
pokrenutog FMM=$godine, digitaliirana je graa koja je sastavni dio birke
'igitaliirana agrebaka batina
44
- na mrenim stranicama 4njinica grada Eagreba - 'igitaliirana agrebaka batina
okuplja digitalne reprodukcije vrlo vrijedne i rijetke grae od inimne kulturne
vanosti
- 3peci!ino podruje koje je astupljeno u birci" grad Eagreb
- elektronika idanja ivornika koji predstavljaju ravoj grada, istaknute pojedince i
ustanove, glabu, knjievnost, kaaline i ostale kulturne i sportske dogaaje koji su
obiljeili ivot Eagreba
- Digitaliziranu zagrebaku batinu ine zbirke>
?ra!ika graa # arhitektonski nacrti, dopisnice, !oto albumi,
!otogra!ije, portretne !otogra!ije, raglednice
4artogra!ska graa
4njige
4njige a djecu i mlade
5otni apisi
.ukopisi
3erijske publikacije
3itni tisak
Evuni apisi
- 3vrha projekata digitaliacije grae i birki 4njinica grada Eagreba"
- objavljivati elektronika idanja ivornika koji predstavljaju ravoj grada, istaknute
pojedince i ustanove, glabu, knjievnost, kaaline i ostale kulturne i sportske
dogaaje koji su obiljeili ivot Eagreba te
- uponavati itatelje s pisanim i tiskanim dokumentima te audioviualnom graom koja
svjedoi o svijesti grada i potrebi da se njegovo postojanje prati, biljei i preentira
'igitaliirana batina
- mrena stranica 5acionalne i sveuiline knjinice pokrenuta FMM<$ godine
- sadri digitalne preslike grae koju ine najvrjednija djela i Bbri.e ru.o'isa i stari,
.njiga , <rafi.e zbir.e , Bbir.e zemljo'isni, .arata i atlasa , Bbri.e muzi.alija i
audiomaterijala$
- cilj ' omoguiti pristup vrijednim i rijetkim primjercima kulturne, povijesne i
nastvene batine
- svrha ' poveati pristup i koritenje !onda
- 4njinice
- ' atititi vrijedne ivornike
- graa se predstavlja u kontekstu drugih djela istog autora, odreene teme ili radoblja
te se poveuje s graom ili relevantnim ivorima dostupnim 6nternetom
- Djela Dragutina <orjano%i4a 9rambergera
- /lora ;roatica
- slikovnice i knjige a djecu *digitaliirane u okviru projekta meunarodne djeje
digitalne knjinice+
45