Kolegij: Rimski carski kult

Mentor: Doc. Dr. Sc. Ivana Jadri Kuan

Student: ime Vukovi

Zadar, svibanj, 2014.
Publius Aelius Hadrianus
Roen 24. sijenja 76. godine u Rimu/ Italici
Starija loza njegove obitelji potjee iz Picenuma
Mlaa loza potjee iz Hispanije
Tamo se naselili u nakon Scipionovog osvajanja
Hispanije
Otac Publius Elius Hadrianus Afer, roak
imperatora Trajana
Majka Domicija Paulina, roena u Gadama
Sestra Paulina
Djed njegova pradjeda Marilin postao rimskim
senatorom
S 10 godina umire mu otac
Tutori Ulpije Trajan i Celije Atijan
Od mladih dana prouavao grki jezik i
kulturu
Dobio nadimak Gri (Graeculus)
U 15 godini naputa Rim, vraa se u Hispaniju i
prijavljuje u vojsku
Ubrzo naputa Hispaniju
Pod zatitom Trajana
Postaje sudski decemvir,
a 95. tribun Druge legije
Pomonice (Legio II
Adiutrix)
Stacionirana u Panoniji
( Pannonia Inferior )



Godine 96. odlazi u
Meziju (Moesia
Inferior)
Tribun 5. legije ( Legio
V Macedonica )
Godine 97. odlazi u
Germaniju (Germania
Superior)
Tribun 22. legije (Legio
XXII Primigenia)
Godine 101. postaje kvestor
Puki tribun 105.
Pretor 106.
Legat 1. legije ( Legio I. Minervia Pia Fidelis ) u
Germaniji
Legatus Augusti pro praetore Pannoniae Inferioris
107.
Consul suffectus 108.
Septemvir epulonum ( prije 112.)
Sodalis Augustalis ( prije 112. )
Arhont Atene 112. 113.
Legat Sirije 117.
Jako je volio lov
Dok je obavljao dunost
tribuna u Donjoj Meziji,
proreknuto mu da e biti
imperator
Brat njegovog pradjeda,
takoer mu to prorekao
Nakon Trajanove
adoptacije premjeten u
Germaniju ( sestrin mu
Servijan mu dao slomiti
kola )
Nakon to je Trajan postao
car, zatraio odgovor
drebanjem Vergilijevih
stihova



eni se s Trajanovom
neakinjom Sabinom








Tko je pak onaj tamo, to ukraen masline granom
Svetinje nosi? Prepoznajem kosu i prosjedu bradu
Rimskoga kralja, to e prvi zakonom temelje gradu
Dati, doljak iz malih kura, neimuna kralja,
Poslan primiti veliku vlast, to e pripasti njemu.
U vrijeme njegove kvesture, bio ismijan u
senatu jer je proitao imperatorov govor
prostakim naglaskom
Uvjebao latinski
U dakim ratovima se propio, povodei se za
Trajanom
Dok je vrio funkciju plebejskog tribuna,
ponovno dobio znamenje da e postati car
Kad je postao pretor, Trajn mu dao dva
milijuna sestercija da organizira igre
Nakon toga poslan kao pretorijski legat u
Donju Panoniju
Potisnuo Sarmate, uvrstio vojnu disciplinu i
obuzdao prokuratore koji su prekoraili svoje
ovlasti
Poto se istakao za nagradu proglaen
konzulom

Uivao je naklonost
Trajanove ene Plotine
Na njeno zalaganje
postavljen za legata u
vrijeme pohoda protiv
Partije
Utjecala je i da bude
drugi put izabran za
konzula
Hadrijan nakon toga
bio siguran u svoju
adoptaciju
Podmiivao je Trajanove
osloboenike
Brinuo se oko njegovih
miljenika
esto s njima i bludio
Pismo o adaptaciji primio 9.
kolovoza 117.
Taj dan je slavio kao svoj
adopcijski roendan
Godinjice svog ustolienja
odluio je slaviti 11.
kolovoza, tad je primio
vijesti o Trajanovoj smrti
Caesar Publius Aelius Traianus Hadrianus
Buccellanus Augustus
Po dolasku na vlast odluio voditi politiku
mira
Pobune diljem carstva ( Egipat, Sirija, Palestina)
Prijetnje Maura, Sarmata i Britanaca

Vojnicima dao dvostruke plae
u ast njegovog ustolienja
Senatu poslao pismo u kojem
trai boanske asti za Trajana
Odbio naslov Pater Patriae
Pokuali ga ubiti na rtvovanju
Nigrin, Palmo, Celzo i Luzije
ubijeni

Obeao senatu da nee kazniti ni jednog
senatora bez njihove dozvole
Oprostio mnoge dugove
Zabranio uplaivati imovinu osuenih u
privatni fisk, sav iznos unosio u javni ererij
Poveao alimentacije za djecu
Pomagao i senatorima koji su ne vlastitom
krivicom bankrotirali
Nije olako proglaavao nove senatore
Nije doputao da vitezovi sude senatorima
I sam je esto vodio suenja
Reformira i vojsku
esto ivi u taboru s vojnicima
Trudio se zapamtiti svakom vojniku ime
Uvodi strogu stegu i disciplinu

Jako puno i putovao
Na putovanjima
vodio i mnoge
arhitekte i graditelje
Boravi u Britaniji od
119. 121.
Gradi zid kao
granicu prema
sjevernim djelovima
Britanije


Godine 123. boravi u Mauretaniji gdje je uguio
pobunu
Nakon toga brzo kree na istok jer se pojavila
prijetnja o Parana koji su se spremali na rat
Hadrijan pregovorima doao do mira
Prezimio u Nikomediji
Grad pogodio potres, Hadrijan dao sredstva za
njegovu obnovu
Nastavlja putovanje po Anatoliji

Stie u Grku u jesen 124. godine
Sudjeluje u Eluzijanskim misterijama
Dovrava Zeusov hram
Nakon Grke vraa se u Italiju
Posjeuje Siciliju
Po povratku u Italiju obnavlja Panteon ( 127. )
Gradi i vilu u Timburu, dananji Tivoli

Godine 128. odlazi u Afriku iako je bio
naruenog zdravlja
Prvi put nakon 15 godina pala kia
Vri inspekciju vojske
Nakon toga kratko se vraa u Italiju

U rujnu 128.
odlazi u Grku i
ponovno
sudjeluje u
Eluzinijanskim
misterijama
Osim Atene
posjeuje i
Spartu
Osniva
Panhelleion
Nakon toga
odlazi u Efez
Godine 130. putuje
Nilom
Misteriozna smrt
Antinoja
Hadrijan teko pogoen
njegovom smru
Osniva grad
Antinopolis
Diljem carstva hramovi
u ast Antinoja


Od 132.
boravi u
Palestini,
guei
idovski
ustanak



Vraa se u Rim
134. godine
Godine 136.
dovrava hram
Venere i Rome
Pred kraj ivota postao
pranaoian
Mnoge liio ivota
Godine 137. posvojio
Cejonija Komoda Vera,
koji mu se svidio zbog
lijepa stasa, bez obzira to
je bio zet Nigrina koji ga je
pokuao ubiti
Dao mu ime Lucije Elije
Cezar
Nakon nekog vremena
ispostavilo se da je loeg
zdravlja
Umro zbog predoziranja
lijekom( 138. )
Nakon toga
posvaja Titus
Aurelius Fulvus
Boionius Arrius
Antoninus
Pod uvjetom da on
posvoji Luciusa
Ceioniusa
Commodusa
i Marcusa Anniusa
Verusa
Hadrijan je
umro 10. srpnja
138. Baiae
ivio je 62
godine, 5
mjeseci i 17
dana
Vladao je 21
godinu i 11
mjeseci
Animula, vagula, blandula
Hospes comesque corporis
Quae nunc abibis in loca
Pallidula, rigida, nudula,
Nec, ut soles, dabis iocos...

Duice lutava, dragana,
Mog tijela goste i pratiljo,
U kakva e mjesta sad otii
Bljeana, kruta i golcata,
A ale e se okaniti..
Prvo sahranjen
u na
Ciceronovom
imanju u
Puteoliju
Kasnije
prebaen u
Domitine vrtove
Godine 139.
marko Aurelije
ga sahranio u
Mauzolej
Godine 139.
Mako Aurelije
mu podigao
hram na
Marsovom
polju
Diviniziran
njegovom
zaslugom
Historia Augusta, Zagreb, 1994.
Robin Lane Fox, Klasini svijet ( Epska povijest
Grke i Rima), Zagreb, 2008.
The British Museum, Hadrian Empire and
conflict, London, 2008.
Syme, Ronald (1988). "Journeys of
Hadrian" Zeitschrift fr Papyrologie und
Epigraphik 73: 159170. Retrieved 2006-12-
12. Reprinted in Syme, Ronald (1991). Roman
Papers VI. Oxford: Clarendon Press. pp. 346357.
Herbert W. Benario, Hadrian (A.D. 117-138),

www.ancienthistory.com