Zbornik Radova

ZBORNIK RADOVA
HRVATSKA PLATFORMA ZA SMANJENJE RIZIKA OD KATASTROFA

ZAGREB, 2010.
ZBORNIK-FINAL.indd 5 20.6.2010 18:01:42
SADRAJ
DRAVNI HIDROMETEOROLOKI ZAVOD
Sustav rane najave opasnih meteorolokih pojava i uloga meteoroloke i hidroloke slube str. 5
Mogunosti i ogranienja prognoze opasnih vremenskih pojava str. 9
Voda: uzrok prirodnih katastrofa str. 12

DRAVNA UPRAVA ZA ZATITU I SPAAVANJE
Smanjenje rizika od katastrofa i krizno upravljanje str. 16
Operativna suradnja DHMZ i DUZS str. 20
Uloga Dravnog centra 112 u sustavu zatite i spaavanja RH str. 24
Kriteriji za utvrivanje hrvatske kritine infrastrukture str. 27
Smanjenje rizika od katastrofa (SROK) kao dio nastave str. 35
Suvremeni pristupi kriznom upravljanju str. 40
Analiza poarne sezone u 2009. godini str. 53
Psiholoka pomo u velikim nesreama i katastrofama str. 57
Zatita klasiciranih podataka u okviru nacionalne kritine infrastrukture str. 61
Prikaz sustava 112 str. 66
MZOS
Identikacija rizika i planiranje koritenja zemljita za ublaavanje nepogoda kod odrona
zemlje i poplava u RH str. 72
Nova paradigma zrakoplovnog izvianja i nadzora u priblino stvarnom vremenu za
upravljanje u katastrofama str. 78
Sustav za predvianje irenja poara raslinja kao dio sustava za praenje, predvianje i
smanjenje rizika posljedica katastrofe u RH str. 82
VELEUILITE VELIKA GORICA
Smanjenje rizika od velikih nesrea u industrijskim postrojenjima str. 87
Funkcije ekolokog menadmenta u upravljanju rizikom str. 91
Upravljanje okolinim rizicima str. 94
Upravljanje rizikom u podruju zatite zraka str. 98
Timovi za prvi odgovor u sluaju kemijske, bioloke, radioloke i eksplozivne ugroze str.102
Tehniki i obrambeno sigurnosni standardi u zatiti industrijskih postrojenja i ugroenog
puanstva u sluaju vojnog i teroristikog napada str.106
Zoonoze kao potencijalno bioloko oruje str.112
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA
Policijski menadment kod akcidentnih situacija na moru str.118
O smanjenju rizika od katastrofa u industriji i transportu opasnih tvari str.126
Sloenost uloge i odnosa policije u sustavu nacionalne sigurnosti RH str.132
MINISTARSTVO ZATITE OKOLIA, PROSTORNOG UREENJA I GRADITELJSTVA
Prostorno planiranje u funkciji smanjenja rizika od katastrofa str.136
Spreavanje velikih nesrea koja ukljuuje opasne tvari prema Seveso II direktivi u RH str.141
Primjena informacijskih sustava EU pri upravljanju industrijskim nesreama str.147
Nadzor mjera zatite od prirodnih i drugih nesrea u prostornim planovima str.153
Iskustvo u izradi prostornih planova u vezi ugradnje mjera zatite od prirodnih i drugih nesrea str.155
HRVATSKA VATROGASNA ZAJEDNICA
Mjesto i uloga vatrogasne slube ukriznim uvjetima str.168
HRVATSKA GORSKA SLUBA SPAAVANJA
Novi rizici na prostorima izvan gradova i javnih prometnica i naini upravljanja tim rizicima str.174
HRVATSKI CRVENI KRI
Meunarodni pokret Crvenog kria i Crvenog polumjeseca i HCK u odgovoru na katastrofe str.179
VISOKA KOLA ZA SIGURNOST
Obuka OSRH za angairanje u sustavu zatite i spaavanja str.184
NRKBiT terorizam i protuteroristike mjere str.191

MINISTARASTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNITVA
Strateke robne zalihe u smanjenju rizika od posljedica katastrofa str.201
MMPI
Smanjenje rizika od pomorskih nesrea i nezgoda str.204
Sigurnost prijevoza i terorizam str.211
HRVATSKI HIDROGRAFSKI INSTITUT
Prognoza poplavljivanja hrvatske obale - zadatak operativne oceanologije str.213
UNIZD
Geografski aspekti prirodnih prijetnji str.216

DRAVNI HIDROMETEOROLOKI ZAVOD 5
O
pasne prirodne pojave su dio nae svakodnevnice. Meutim, kad prekidaju normalno odvijanje ivota, uzrokuju rtve, tetu veeg
opsega na imovini ili ak i njen gobitak te tetu na infrastrukturi i okoliu u mjeri koja prelazi normalnu sposobnost zajednice da
ih sama otkloni govorimo o prirodnoj katastro. Prirodne katastrofe svake godine imaju znatan utjecaj na drutveni i ekonomski razvoj
svake zemlje. U Hrvatskoj u prosjeku vie od 70 posto svih teta i ekonomskih gubitaka od prirodnih katastrofa u razdoblju od 1980. do
2008. godine pripadaju meteorolokim i hidrolokim imbenicima. Prema podacima Dravnog povjerenstva za procjenu tete od ele-
mentarnih nepogoda od ukupno prijavljenih teta najee se javlja sua koja, ovisno o godini, zahvaa itavo podruje Republike Hr-
vatske. Potom slijedi tua u kombinaciji s grmljavinskom olujom i jakim vjetrom, zatim poplava koja gotovo svake godine zahvaa po-
druje oko Mure i Drave te mraz koji se javlja povremeno kao i ostale prirodne nepogode (Slika 1). Stoga je posve jasno da informacija
o vremenu, klimi te stanju voda i njihovim ekstremima (sue, poplave, olujni vjetrovi, toplinski valovi i sl.) mora biti sastavni dio svake
nacionalne strategije upravljanja i smanjenja rizika od katastrofa.
Sustav rane najave opasnih
meteorolokih pojava i uloga
Meteoroloke i hidroloke slube
PIE: dr. sc. Branka Ivanan-Picek, Dravni hidrometeoroloki zavod
e-mail: picek@cirus.dhz.hr
UVOD
SUSTAV RANE NAJAVE I UPOZORENJA
R
ana najava i upozorenje je denirano kao 'pravodobna i tona informacija, izdana od strane slubene institucije, koja e omogui-
ti da se poduzmu odreene radnje u cilju izbjegavanja ili smanjenja rizika od opasne prirodne pojave te pripremu za uinkovito
djelovanje nakon to opasna pojava proe' (ISDR, 2004). Sustav rane najave i upozorenja nuno mora sadravati etiri elementa. To
su:
1. poznavanje rizika (informacije o moguim opasnim pojavama te procjenu osjetljivosti drutva i ljudi na odreenu opasnu pojavu)
2. stalno praenje i priprema prognoza, a po potrebi i upozorenja na nadolazeu nepogodu
3. izdavanje pravodobnih, pouzdanih i razumljivih upozorenja
4. planiranje, priprema i edukacijski programi u cilju smanjenja moguih posljedica od opasne prirodne pojave
Takav sustav nuno mora biti zasnovan na jasnim planovima, zakonskoj osnovi, prepoznatljivim strunim institucijama te koordinaciji
svih sudionika od nacionalne do lokalne zajednice. Posebno je va-
no uvaiti injenicu da sustav upozorenja mora sadravati suradnju
svih relevantnih institucija odgovornih za razliite segmente tog
sustava.
Primjerice, Dravni hidrometeoroloki zavod (DHMZ), kao dio eu-
ropske i svjetske mree nacionalnih meteorolokih i hidrolokih
slubi, kljuni je partner odgovoran za praenje stanja atmosfere i
voda te analizu i prognozu njihovog budueg stanja. Temeljem tih
aktivnosti upozorava se na mogua vremenska i hidroloka stanja i
pojave koje ugroavaju ivote, materijalna dobra, gospodarstvo i
okoli. Koordinacija i suradnja te uspostava operativnih procedura
pri sustavu pravovremene najave i upozorenja je nuna s ostalim
institucijama i agencijama ukljuenih u upravljanje rizicima, kao
to su Dravna uprava za zatitu i spaavanje, Ministarstvo zatite
okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Dravni zavod za nu-
klearnu sigurnost, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, ra-
zliite zdravstvene organizacije, mediji i sl.
PRIKAZ 1. Ekonomski gubici (%) uzrokovani prirodnim katastro-
fama u Hrvatskoj od 1995. do 2008., prema podacima Dravnog
povjerenstva za procjenu tete od elementarnih nepogoda
Sustav rane najave i upozorenja na opasne prirodne pojave zahtijeva i iroko multidisciplinarno znanje zasnovano na znanosti i razvo-
ju suvremenih tehnologija.
PRIKAZ 2. Razdioba glavnih i obinih meteorolokih postaja u Hrvatskoj, planirana mrea radarskih mjerenja te satelitska mjerenja
ULOGA METEOROLOKE I HIDROLOKE SLUBE
P
ritom postoji ogromna potreba za primijenjenim istraivanjem koje bi ukljuivalo:
- razvoj i upotrebu svih podataka mjerenja u atmosferi, tlu i moru te izradu karata procjene rizika
- razvoj i uvoenje suvremenih mjernih sustava
- unapreenje postojeih i razvoj novih prognostikih modela te asimilacije podataka mjerenja
-razvoj metoda i alata za pripremu upozorenja
- ulogu rane najave u cilju prilagodbe klimatskim promjenama
- ekonomsku procjenu uinkovitosti sustava ranog upozorenja
Premda ovdje navedena kao posljednja, procjena ekonomske uinkovitosti sustava je izuzetno vana (Basher, 2006).
O
snovna zadaa meteoroloke i hidroloke slube je motrenje atmosferskih te stanja voda i tla, analiza i prognoza tih stanja te ar-
hiviranje podataka uz njihovu primjenu u razliitim djelatnostima. Cilj je optimalno iskoritavanje prirodnih uvjeta pri obavljanju i
planiranju ljudskih djelatnosti. To je posebno vano u kontekstu sve veeg rizika od prirodnih i civilizacijskih katastrofa te sve eih i
jaih ekstrema, kao to su poplave, sue, oluje, toplinski valovi, i sl.. Strateki dravni znaaj ovih djelatnosti pozicionirao je Dravni
hidrometeoroloki zavod (DHMZ) u strukturu dravne uprave. Navedena osnovna zadaa ukazuje na kljunu ulogu DHMZ-a u sustavu
rane najave opasnih meteorolokih i hidrolokih pojava i to u sva etiri elementa od kojih bi se trebao sastojati sustav rane najave i
upozorenja, navedena u Poglavlju 2. Ta se uloga sastoji od:
1. Motrenje i analiza
DHMZ je odgovoran za mjerenja i opaanja te prikupljanje i obradu meteorolokih i hidrolokih podataka po strogo deniranim norma-
ma i kriterijima, za to smjernice daje Svjetska meteoroloka organizacija. Ti podaci koriste se za prouavanje vremenskih, klimatskih i
hidrolokih prilika, kao i za prognoze i upozorenja moguih izvanrednih prilika. DHMZ brine o mrei meteorolokih postaja koje rade po
odreenom programu rada (prikaz 2).
Stalno praenje stanja atmosfere putem prizemnih meteorolokih postaja, radiosondanih visinskih mjerenja (Zagreb - Maksimir i Za-
dar - Zemunik), radarskih mjerenja te satelitskih mjerenja (zaduena Europska organizacija za koritenje meteorolokih satelita EUMET-
SAT) omoguuje brzu identikaciju opasnih meteorolokih pojava i izdavanje upozorenja. Podaci dugogodinjih motrenja predstavljaju
neprocijenjenu vrijednost pri prouavanju klimatskih prilika i klimatskih promjena, prostorne razdiobe odreenih meteorolokih para-
metara, pri procjeni moguih ekstrema te vjerojatnosti njihovog pojavljivanja (DHMZ, 2002.; Klimatski atlas Hrvatske, 2008). Ti podaci
temelj su izrade procjene ugroenosti pojedinog podruja Hrvatske od odreene opasne meteoroloke pojave. Stalno praenje stanja
6 DRAVNI HIDROMETEOROLOKI ZAVOD
atmosfere zahtijeva velika nancijska sredstva potrebna za
odravanje sustava mjerenja, obradu i kontrolu podataka te
njihovu pohranu, kao i stalno ulaganje u nove tehnologije i
mjerne sustave.
2. Prognoza i upozorenja
Napori meteorologa DHMZ-a usmjereni su na izdavanje pra-
vovremenih i to je mogue tonijih vremenskih prognoza i
upozorenja. Kvalitetna i pravovremena prognoza vremena
omoguuje optimalno planiranje ljudskih djelatnosti kako u
gospodarstvu tako i u svakodnevnom ivotu. Ona je posebno
vana u zatiti ljudi i imovine od tetnog i opasnog vremena,
kao i ublaavanja posljedica nepovoljnih uinaka vremena. Za
ostvarivanje ove zadae, osim podataka mjerenja koji su i te-
melj izrade svake analize i prognoze, danas su na raspolaganju
sosticirani prognostiki numeriki modeli atmosfere. Oni na
objektivan nain prognoziraju procese u razdoblju od svega ne-
koliko sati unaprijed pa sve do dugoronih (mjesene, sezonske)
i klimatolokih prognoza. DHMZ raspolae s podacima atmos-
ferskih modela vodeih svjetskih centara, kao primjerice Europ-
skog centra za srednjoronu prognozu vremena (ECMWF) kojem je Hrvatska pridruena, a od 2010. godine bit e i punopravna lanica.
Valja istaknuti da su atmosferski modeli najbolje razvijeni za podruje kratkoronih i srednjoronih prognoza. Jedan od takvih modela
je i ALADIN/HR, numeriki prognostiki model za ogranieno podruje. Aktivnim sudjelovanjem u razvoju i primjeni ovog modela, nai
meteorolozi doprinose unapreenju operativne prognoze atmosferskih procesa srednjih razmjera, kao i novim spoznajama iz podruja
zike tih procesa i mogunosti njihovog modeliranja. Model ALADIN/HR svakodnevno se operativno izraunava u DHMZ-u na domeni
prikazanoj na Slici 3.
PRIKAZ 3. Domena izrauna ALADIN/HR numerikog prognostikog
modela za ogranieno podruje, kao i neki graki prikazi rezultata
modela (polje oborine, vjetra i meteogram za jednu toku modela s
vremenskom razdiobom odreenih meteorolokih parametara)
P
rognoza za sljedea 72 sata izrauje se dva puta na dan (00 i 12 UTC), a horizontalna rezolucija modela je 8 km. Posebna pozornost
posveuje se razvoju metoda i kriterija za izdavanje upozorenja na opasne vremenske pojave. To je rezultiralo da se 17. srpnja 2009.
DHMZ slubeno pridruio jedinstvenom servisu upozorenja na opasne vremenske pojave u Europi, MeteoAlarm, objavljivanjem vremen-
skih upozorenja za podruje Hrvatske (www.meteoalarm.eu i www.meteo.hr ). Osim za ope potrebe, upozorenja se izrauju i za spe-
cine korisnike. Jedan od najboljih primjera je i razvoj sustava za upravljanje prometom s obzirom na opasnost za vozila zbog jakog
vjetra, nazvan AnemoAlarm, a koji je razvijen u suradnji s Hrvatskim cestama. Osnovna postavka AnemoAlarma je da se na osnovi
ALADIN/HR 72-satne prognoze smjera i brzine vjetra, izmjerenih podataka vjetra u realnom vremenu te postavljenih kritinih nivoa
brzine vjetra predvia poetak i kraj pripremnog, predalarmnog i alarmnog stanja za ograniavanje prometa pojedinoj kategoriji vozila.
Ovdje treba naglasiti da se kriteriji za izdavanje prognoza na opasnu vremensku pojavu trebaju prilagoditi odreenom podruju s obzi-
rom da isti intenzitet neke pojave moe na razliitim podrujima rezultirati s razliitim posljedicama (ovisno o osjetljivosti podruja,
nainu izgradnje, infrastrukturi i sl.) Uz meteorologe, pri izradi i uspostavi novih kriterija moraju sudjelovati i druge institucije u Hrvat-
skoj, poput Dravne uprave za zatitu i spaavanje, a koje raspolau s podacima o posljedicama i tetama nastalim uslijed neke opasne
vremenske pojave.
S
ustav rane najave opasnih meteorolokih i hidrolokih pojava mora biti dio nacionalnog sustava upozorenja. Pritom nuno mora biti
zasnovan na jasnim planovima i zakonskoj regulativi koja e prepoznati strune institucije odgovorne za razliite segmente tog
sustava i zaduene za pripremu odreenih informacija. Neophodna je i koordinacija svih sudionika od nacionalne do lokalne zajednice.
Dravni hidrometeoroloki zavod (DHMZ), kao dio europske i svjetske mree nacionalnih meteorolokih i hidrolokih slubi, kljuan je
partner odgovoran za praenje stanja atmosfere i voda te analizu i prognozu njihovog budueg stanja.
Temeljem tih aktivnosti zaduen je za pripremu upozorenja na mogua vremenska i hidroloka stanja i pojave koje ugroavaju ivote,
materijalna dobra, gospodarstvo i okoli.
Koordinacija i suradnja te uspostava operativnih procedura pri sustavu pravodobne najave i upozorenja je nuna s ostalim institucijama
i agencijama ukljuenih u upravljanje rizicima. Sustav rane najave i upozorenja na opasne prirodne pojave zahtijeva i iroko multidsci-
ZAKLJUAK
plinarno znanje zasnovano na znanosti i razvoju suvremenih tehnologija. Nuno je i neprekidno jaati strune i tehnoloke kapacitete
u praenju i prognozi olujnih pojava. Na nacionalnoj razini potrebno je odrediti nove kriterije za deniranje elementarne nepogode
ovisno o osjetljivosti odreenog podruja. Uz meteorologe pri izradi i uspostavi novih kriterija moraju sudjelovati i druge institucije u
Hrvatskoj, poput Dravne uprave za zatitu i spaavanje, a koje raspolau s podacima o posljedicama i tetama nastalim uslijed neke
opasne vremenske pojave. Neophodno je uspostaviti jedinstvenu bazu podataka o elementarnim nepogodama i katastrofama koja e
omoguiti daljnja istraivanja i razvoj sustava upozorenja.
LITERATURA
1. DHMZ, 2002.: 150 godina meteorolokih motrenja u Hrvatskoj. Str. 193
2. ISDR, 2004.: Terminology basic terms of disaster risk reduction.
http://www.unisdr.org/eng/library/lib-terminology-eng%20home.htm, International Strategy for Disaster Reduction Secretariat, Geneva.
3. Basher, R., 2006.: Global early warning systems for natural hazards: systematic and people-centred. Phil. Trans. R. Soc. A, 364, 2167 - 2182.
4. WMO, 2006.: Preventing and mitigating natural disasters. Ref. 993.
5. Zaninovi, K., 2008.: Klimatski atlas Hrvatske.
Mogunosti i ogranienja prognoze
opasnih vremenskih pojava
PIE: dr. sc. Vlasta Tuti, Dravni hidrometeoroloki zavod
e-mail: tutis@cirus.dhz.hr
D
ravni hidrometeoroloki zavod (www.meteo.hr), kao nacionalna meteoroloka i hidroloka sluba, aktivno se ukljuuje u
sve oblike planiranja strategije obrane od nepogoda i katastrofa i u tom smislu jedna od najvanijih aktivnosti je izdavanje
vremenskih prognoza i upozorenja. Izvjetaji govore da su u posljednjem desetljeu socijalni i ekonomski trokovi sanacije teta
uzrokovanih ekstremnim vremenskim uvjetima u porastu diljem svijeta. Ipak, prepoznato je i da neki imbenici doprinose smanje-
nju osjetljivosti zajednice na opasne vremenske uvjete:
sve bolje razumijevanje opasnih atmosferskih procesa
poboljane analitike i prognostike metode
razvoj i koritenje kompleksnih numerikih modela
poboljana tehnologija komunikacije
ulaganje drave i drutva u infrastrukturu nacionalne meteoroloke i hidroloke slube.
No, usprkos kontinuiranom razvoju meteorologije i stalnom poboljavanju meteorolokih prognoza i upozorenja i dalje nuno
postoje ogranienja prognoze opasnih vremenskih pojava koji su posljedica su nekoliko imbenika. Najznaajniji imbenici su
meteoroloke, komunikacijske i osobne prirode.
Meteoroloki imbenici
Dravni hidrometeoroloki zavod (DHMZ) je dio svjetske mree nacionalnih meteorolokih i hidrolokih slubi pod okriljem Svjetske
meteoroloke organizacije. Svjetska meteoroloka organizacija (WMO - World Meteorological Organization) ulae velike napore
kako bi se to bolje razumjeli i predvidjeli procesi razornih posljedica. Napredak meteorologije, a time i njeno drutveno znaenje,
u osnovi ovise o kvaliteti i kvantiteti raspoloivih izmjerenih i izraunatih podataka. Vanost ovog pitanja preesto se zanemaruje,
osobito u dananje, moderno doba, kada su mnogi korisnici skloni atmosferu promatrati i razumijevati samo pomou lijepih slikov-
nih prikaza rezultata matematikih modela kojih u izobilju moemo pronai na internetu. Matematiki modeli danas, istina, jesu
gotovo najvii dometi simbioze zike, matematike i raunalnih znanosti, ali jo ni izdaleka ne opisuju sva dogaanja u atmosferi.
Jednostavna usporedba, primjerice, meteorolokih karata, gdje su analizirana mjerenja atmosfere, i meteorolokih karata koje su
slikovni prikaz matematiki izraunatih istih veliina, otkriva nam ve na prvi pogled koliko se izraunata atmosfera razlikuje od
stvarne, a to svjedoi naoj ogranienoj moi prikazivanja atmosfere kao jednog prostorno-vremenskog kontinuuma. Stoga je
prvi zadatak sinoptiara u jednoj prognostikoj slubi detaljno razumijevanje stvarnog trodimenzionalnog stanja atmosfere to
slui kao osnova za daljnji rad na samoj prognozi vremena, a na temelju podataka mjerenja i motrenja. To su izmjerene vrijednosti
meteorolokih elemenata (npr. tlak, temperatura, vjetar) na meteorolokim postajama to u ifriranom obliku ulaze u svjetsku
razmjenu. Ti podaci takoer su nuni i za planiranje i razvoj infrastruktura otpornih na loe vremenske uvjete. U radu s podacima
mjerenja moramo uzeti u obzir da podatak:
moe sadravati sluajnu greku zbog pogreke u mjerenju, ifriranju ili primopredaji podataka
moe sadravati sistematsku pogreku zbog netonosti mjernog ureaja ili njegovog nepropisnog smjetaja
nije reprezentativan za ire podruje zbog dominantnih lokalnih utjecaja
sadrava informaciju o neusklaenosti atmosferskih polja u tom trenutku.
UVOD
U
koliko, pak, podaci jedne postaje sadravaju tonu informaciju o neusklaenosti atmosferskih polja, na nama je sada da tu
informaciju uskladimo sa stvarnim ili moguim procesom na manjoj skali ili da primijenimo pravilnu metodu kojom emo iz
tih podataka eliminirati moda suvinu informaciju o gibanjima visokih frekvencija.
Osnovni nedostatak mjernih podataka je da su uglavnom nejednoliko raspodijeljeni u prostoru i u vremenu. Prije raunalne revo-
lucije, subjektivna analiza takvih skupova podataka bila je dostatna za potrebe meteorologa, meutim, s vremenom se pokazala
potreba za primjenom objektivne analize radi dobivanja interpoliranih vrijednosti u tokama mree dijagnostikih i prognostikih
numerikih modela. Kako su prizemni podaci znatno brojniji od visinskih mjerenja, vrlo esto ukazuju na velike razlike u polju tlaka,
temperature ili vjetra na razmjerno malim horizontalnim udaljenostima. Ove razlike mogu biti posljedica raznih manjih procesa u
atmosferi, ali i mogunosti greaka u mjerenju. Stoga treba biti vrlo paljiv pri tretiranju takvih podataka jer odstupanje mjerenja
na jednoj postaji od okolnih najbliih mjerenja ne mora biti pogreka. Odbacivanjem takvog podatka moe se dogoditi da smo u
analizi zanemarili neki proces malih razmjera, koji u kasnijim terminima uz povoljne uvjete moe prerasti u atmosferski proces
veih razmjera.
Rezultati ovakve objektivne analize, kao uostalom i bilo koje numerike simulacije, u velikoj mjeri ovise o ulaznim podacima. Stoga
je od iznimnog znaaja imati to guu mreu mjerenja u cilju detaljnijeg uvida u dijagnozu, a samim tim i u prognozu nekog
atmosferskog procesa.
Komunikacijski imbenici
DOGAAJ REALNO VRIJEME PRAENJA REALNO VRIJEME UPOZORAVANJA
Zimske oluje
Poplava
Nagla poplava
24 do 36 sati
24 do 36 sati
6 do 12 sati
M
etodologija izrade kvalitetne vremenske prognoze temelji se na razumijevanju atmosferskih procesa. Osnova za to je pred-
vianje mogueg razvoja dogaaja na temelju konceptualnih i numerikih modela, ali istodobno i pripravnost na mogue
drugaije razvoje u sluaju promijenjenih uvjeta. U velikim sustavima potrebna je povezanost izmeu onih koji motre, analiziraju
vrijeme te izrauju vremenske prognoze i onih koji izdaju upozorenja javnosti. U konanici ta povezanost omoguuje predvianje
moguih ekstremnih razvoja i upozoravanje na njih, a ne samo reakciju na trenutane dogaaje.
Vremenske prognoze se mogu svrstati u sljedee grupe:
prognoza neposrednog razvoja vremena (nowcasting) - opis trenutanog vremena i prognoza do 2 sata unaprijed
vrlo kratkorone prognoze vremena- pokrivaju razdoblje do 12 sati unaprijed
kratkorone prognoze vremena- razdoblje do 72 sata unaprijed (3 dana)
srednjorone prognoze vremena- razdoblje od 3 do 10 dana unaprijed
dugorone prognoze vremena- razdoblje dulje od 10 dana unaprijed
Izdavanje upozorenja mora se temeljiti na nekim unaprijed odreenim kriterijima ili pragovima. Problem, meutim, predstavlja inje-
nica da se od podruja do podruja, pa ak i unutar iste drave, kriteriji vrlo razlikuju jer se i intenzitet odreene pojave razlikuje na
pojedinim podrujima. Npr. pojava vjetra, kie i snijega moe biti esta na jednom podruju, dok je na drugom rijetka, ali intenzivnija
i razornija. Prema standardima WMO-a, upozorenje na opasne vremenske pojave mora imati odreenu formu, ovisno o tipu upozo-
renja. Vano je da elementi upozorenja budu potpuno razumljivi. U nekim sluajevima, meutim, javnost esto zahtijeva informacije
12 sati
12 sati
6 sati
J
edna od najvanijih javnih funkcija, a ujedno i odgovornost nacionalnih meteorolokih slubi upravo je izdavanje vremenskih
upozorenja. U skladu sa Zakonom o obavljanju poslova hidrometeoroloke slube (NN 14/78), u Hrvatskoj je to Dravni hidrome-
teoroloki zavod. U dogovoru s nacionalnim slubama zaduenim za koordinaciju svih sudionika zatite i spaavanja (u Hrvatskoj
je to Dravna uprava za zatitu i spaavanje), potrebno je utvrditi koncept pripreme informacija za javnost, Vladu i ostale duno-
snike dravne i lokalne administracije, a s obzirom na uinke koje predviena vremenska nepogoda moe imati na drutvo i okoli.
U dananje vrijeme postoje mnoge mogunosti komunikacija koje doprinose poboljanju pripremljenosti na opasne vremenske
pojave. Osim klasinih naina komunikacije (telefon, telegraf, radio) tu su i internet i mobilni satelitski sustavi. Metodologija djelo-
tvornog odluivanja temelji se na razumijevanju odreenih situacija. U meteorologiji je osnova za to predvianje mogueg razvoja
dogaaja (na temelju konceptualnih i numerikih modela), ali istovremeno i pripravnost na mogue drugaije razvoje u sluaju
promijenjenih uvjeta u smislu vjerojatnosnih prognoza. U velikim sustavima potrebna je povezanost izmeu onih koji motre,
analiziraju vrijeme te izrauju vremenske prognoze i onih koji izdaju upozorenja javnosti. U konanici ta povezanost omoguuje
predvianje moguih ekstremnih razvoja i upozoravanje na njih, a ne samo reakciju na trenutane dogaaje. Drugim rijeima,
postoje okolnosti kada je realno vrijeme kritinije od prognoziranog. Stoga bi prognoza trebala biti izdana zajedno s procjenom
njene ostvarivosti. U nekim sluajevima dogaaj se manifestira tako brzo da je proces otkrivanja, upozoravanja i reagiranja prak-
tiki nemogu. Primjer za to su udoline (rijene doline) u brdovitim ili planinskim predjelima, sklone naglim poplavama (bujicama).
U takvim sluajevima preporua se postavljanje alarmnog sustava za detekciju moguih poplava (senzori za detekciju nivoa vode
povezani s alarmom). Naalost, svaka prognoza sadri i pogreke koje su nuna posljedica nedovoljnog poznavanja stvarnog stanja
atmosfere. Sljedea tablica pokazuje realni vremenski period u kojem se opasna vremenska pojava moe opaziti te realni vremenski
period kada se mogu izdati upozorenja, a koji prethodi stvarnoj manifestaciji dogaaja.
koje nisu u skladu sa strunom razinom meteorolokih produkata. Da bi se izbjegla zbrka, nacionalni meteoroloki centri moraju imati
iskljuive ovlasti za pripremu i izdavanje upozorenja na opasne vremenske pojave. Takoer je potrebna koordinacija izmeu meteo-
rologa i primatelja upozorenja i prognoza, a za osiguranje pravovremene, cjelovite i jasne informacije, jo i bliska suradnja s medijima.
Vano je, takoer, da kritina informacija bude predstavljena na nain da se moe lako razumjeti i koristiti u svim sluajevima
ugroenosti zajednice i javnosti. U tom smislu, informacija treba sadravati:
opis ugroenog podruja
razlog izdavanja upozorenja - defnicija upozorenja (osobito u sluaju kad dogaaj jo nije ni zapoeo)
intenzitet dogaaja (npr. koliina snijega, oekivana koliina oborina, brzina vjetra, veliina zrna leda u sluaju tue)
vremensko odreenje dogaaja (poetak, kraj, trajanje, vrijeme najjaeg uinka)
vjerojatnost ostvarenja
oekivani uinak - znaajno djelovanje dogaaja u prolom vremenu
mjere opreza i akcije spreavanja
Kritina informacija trebala bi biti:
- jezgrovita i paljivo sroena kako bi se izbjegla kriva interpretacija (mora ju razumjeti i osoba koja nije ula prethodna upozo-
renja)
- jasna po geografskoj deniciji podruja i odreenju vremena trajanja opasnih vremenskih dogaaja
Zbog sloenosti i osjetljivosti informacije predlae se vie razina upozorenja, pri emu treba slijediti pozitivna iskustva drugih ze-
malja koje ve imaju dobro razvijen vlastiti sustav i razraenu meunarodnu suradnju (npr. europski projekt upozorenja za javnost
na webu, METEOALARM, iji je i DHMZ aktivni lan od 17. srpnja 2009.) .
Personalni imbenici
Ogranienja i mogunosti osobne (personalne) prirode bilo na strani davatelja, bilo na strani primatelja meteoroloke informacije,
najmanje su predvidiva, a obino su u korelaciji sa strunou, iskustvom, komunikacijskim vjetinama te odgovarajuim smislom
za drutvenu odgovornost svakog pojedinca ukljuenog u taj proces.
U Dravnom hidrometeorolokom zavodu na poslovima na poslovima izrade vremenske prognoze i upozorenja zaposleni su stru-
njaci - diplomirani meteorolozi za koje se podrazumijeva da, zavretkom odgovarajueg fakulteta te stjecanjem diplome (Prirodo-
slovno matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu, smjer Fizika - Geozika - Meteorologija), imaju dovoljno znanja za pristupanje
dodatnoj specijalistikoj edukaciji iz podruja sinoptike meteorologije u skladu sa strunim standardima Svjetske meteoroloke
organizacije za to podruje (WMO - No.258), a koja mu/joj, nakon polaganja strunog ispita, daju kompetencije za izvravanje
radnih zadataka na poziciji meteorologa sinoptiara. Pritom je vano naglasiti da je pravilo dobre prakse, kako u naoj slubi vre-
menske prognoze DHMZ-a, tako i u drugim meteorolokim slubama u svijetu, da se proces izrade vremenske prognoze osniva na
timskom radu, kroz meusobne konzultacije i struno argumentirane odluke.
ZAKLJUAK
LITERATURA
R
azvoj meteoroloke struke stalno poboljava mogunosti i smanjuje ogranienja prognoze opasnih vremenskih pojava. No, dok
meteoroloka informacija, kao rezultat znanstvenog procesa, dolazi iz svijeta vjerojatnosti, podruje upravljanja katastrofama
nalazi se u svijetu binarnih odluka (da-ne). Stoga je iznimno vana stalna suradnja meteorologa i strunjaka koji se bave upravlja-
njem katastrofama na poboljavanju denicija opasnih pojava i komunikacijskih standarda kako bi meteoroloka informacija bila
korisna i pravovremena podloga za procjenu rizika, a koji su, pak, osnova za donoenje stvarnih odluka svih odgovornih osoba prije,
tijekom i poslije neke nepogode ili katastrofe.
1. Tuti V., Ivanan-Picek B., 1998.: Znaenje dijagnostikih metoda u prognozi vremena. Zbornik radova, Znanstveni skup Andrija Mohorovii - 140. obljetnica roenja, 291 - 297.
2. WMO-No.258, 2001.: Guidelines for the Education and Training of Pesonnel in Meteorology and Hydrology, pp 132
3. WMO/TD-No.598, 1994.: The Roles of Meteorologists and Hydrologists in Disaster Preparedness, pp.49
4. WMO-No. 834 Guide to Public Weather Services Practices, pp172
U
radu se govori o prirodnim katastrofama uzrokovanim vodom, kao to su poplave, sue, pojave leda na vodotocima, klizita,
naplavine, protoci mulja i dr. Da bi se razluila razlika izmeu katastrofe i nepogode navodi se denicija katastrofe; to je
znaajan poremeaj u funkcioniranju drutva, zajednice, ili objekta koji uzrokuje opsene ili ozbiljne ljudske, materijalne, gospo-
darske ili ekoloke gubitke koji nadmauju sposobnost pogoenog drutva, zajednice ili objekta za njegovo rjeavanje vlastitim
sredstvima. Denicija prirodnih katastrofa, prema njihovom socijalnom i gospodarskom uinku, razlikuju se od drave do drave.
Neki osnovni kriteriji su navedeni u tablici 1.
Prema ovim kriterijima, jedino poplava Save kod Zagreba (29. listopada 1964.) moe se svrstati u kategoriju prirodnih katastrofa
uzrokovanih vodom. Ta poplava rezultirala je sa 17 ljudskih rtava i ogromnim materijalnim tetama koje su iznosile 9.18 posto
nacionalnog dohotka Republike Hrvatske. U radu se navode i rezultati analize hidroloke sue iz 2003. godine koja je bila naroito
izraena u slivu rijeke Save te pojave leda na Dunavu i Savi. Dravni hidrometeoroloki zavod svakodnevno prua odgovarajue
usluge i produkte mnogobrojnim korisnicima i na taj nain znaajno sudjeluje u smanjivanju teta od nepogoda i katastrofa.
Kljune rijei: voda, prirodna katastrofa, hidroloka sua, pojave leda, smanjivanje teta
Voda: uzrok prirodnih katastrofa
PIE: dr. sc. Duan Trnini, Dravni hidrometeoroloki zavod
e-mail: trninic@cirus.dhz.hr
SAETAK
SUMMARY
T
he paper describes water-related natural disasters, such as: f loods, droughts, ice formation in stream
f lows, land slides, droughts, mud torrents, etc. In order to enable differentiation between the low-intensi-
ty disasters and disasters, a disaster is dened as a considerable disturbance in functioning of a facility, community or sta-
te which causes comprehensive and severe human, material, economic and environmental losses that exceeds a capa-
city of the affected facility, community or society to manage it using its own resources. Different countries have different
denition for natural disasters, depending on their social and economic effects. Some basic criteria are tabulated below:
According to these criteria, only the Sava River f lood near Zagreb (29 October 1964) could be classied under the category of wa-
ter-related natural disasters. This f lood caused 17 casualties and enormous material damage that reached 9.18 % of the national
income of the Republic of Croatia. The paper presents some analysis results for 2003 hydrological drought which was particularly
intensive in the Sava River basin, and ice formation at the Danube and Sava. The Croatian Hydrological and Meteorological Service
renders required services and products for numerous users on a daily basis, and thus contributes considerably in control of damage
caused by low- and high-intensity disasters.
Key words: water, natural disaster, hydrological drought, ice formation, damage control
UVOD
CATEGORY CRITERION
Major disaster (catastrophe)
Number of affected persons
Number of casualties
1% of total population or more
100 or more
D
a bi se mogla denirati katastrofa potrebni su odreeni kriteriji, a neki od njih prikazani su nastavno u tablici i tekstu:
Prema bazi podataka EM-DAT (Emergency Events Database) koju su 1988. godine inicirale Svjetska zdravstvena organizacija
i belgijska vlada, osnovni kriteriji za deniranje katastrofa koja e se evidentirati u navedenoj bazi su:
1. deset (10) ili vie registriranih poginulih;
2. stotinu (100) ili vie registriranih koji su pogoeni katastrofom;
3. dravna potvrda o izvanrednom stanju;
4. poziv za meunarodnom pomoi.
Da bi neka katastrofa bila u bazi podataka mora biti ispunjen najmanje jedan od gore navedenih kriterija. Baza podataka EM-DAT
sadri osnovne podatke za vie od 16 000 katastrofa u svijetu od 1900 godine do danas. Baza podataka je sastavljena iz razliitih
izvora, ukljuujui i specijalizirane agencije UN-a, nevladine organizacije, osiguravajua drutva, istraivake institute i dr. Na slici
1. je prikazan broj prirodnih katastrofa u svijetu za razdoblje od 1900. do 2008. godine.
POPLAVE
Slika 1: Broj prirodih katastrofa u svijetu
(razdoblje 1900. - 2008.)
KATEGORIJA KRITERIJ
Znaajna katastrofa
Broj ugroenih ljudi
Broj poginulih
tete > 1 % bruto nacionalnog dohotka
1 % ili vie od cijele populacije
100 ili vie
Tablica 1
K
ad govorimo o poplavama u Hrvatskoj, onda u katastrofalne prema navedenim kriterijima spada-
ju dvije poplave grada Zagreba. Prva, katastrofalna poplava grada Zagreba bila je 26. listopada 1964. kad
je registriran apsolutno najvii vodostaj Save kod Zagreba od 514 cm, a kome odgovara protok od 3.126 m3s-1.
tete od te poplave bile su goleme: 17 ljudskih rtava, 40 000 ljudi ostalo je bez krova nad glavom, 10 000 potpuno unitenih
stanova i 3297 gospodarskih zgrada, 120 oteenih poduzea itd. Te 1964. godine izravne tete od poplava u RH iznosile su 8.19
posto nacionalnog dohotka. Na slici 2. prikazan je detalj te katastrofalne poplave. Nakon te poplave pristupilo se izgradnji susta-
va obrane od poplave Srednje posavlje. Kljuni objekti ovog sustava za obranu od poplava Zagreba su obostrani nasipi i oteretni
kanal Odra. Danas se ue podruje grada Zagreba brani sa stupnjem sigurnosti od 99.9 posto (povratni period 1000 godina). Po-
druje uzvodno od Podsusedskog i nizvodno od Mievakog mosta brani se sa stupnjem sigurnosti od 99 posto (povratni period
100 godina). esto se postavlja pitanje, da li grad Zagreb, unato svim tim izgraenim objektima, moe biti ponovno poplavljen
od velikih voda rijeke Save?. Odgovor je jasan, moe jer nema apsolutne obrane od poplava i uvijek postoje ekstremi ekstrema.
Meutim, gradu Zagrebu ne prijete poplave samo od rijeke Save. Ue gradsko podruje obiluje mnogobrojnim potocima koji
se s Medvednice slijevaju k urbanim dijelovima grada. Jedna od najveih poplava brdskih voda Medvednice bila je 26. srp-
nja 1651. godine , kada je nabujao potok Medveak ije su poplavne vode sruile gotovo sve kue, a poginule su i 52 osobe.
Na slici 3. prikazan je detalj poplava brdskih potoka Medvednice koja je bila 30. lipnja 1936. Danas se grad Zagreb brani od bujinih
voda s Medvednice sustavom od 19 retencija i izgraenim nasipima.
Slika 2. Detalj katastrofalne poplave Save kod Zagreba
(snimljeno 26.X 1964., H = 514 cm,
Slika 3. Poplava brdskih potoka Medvednice 1936.godine -
pogled na Frankopansku ulicu (Foto: Muzej grada Zagreba)
J
edna od najznaajnijih katastrofa uzrokovana vodom je hidroloka sua. Denicija hidroloke se razlikuje: prva, govori da se
pod hidrolokom suom ili malovodnim razdobljem u otvorenim vodotocima podrazumijeva razdoblje u tijeku kojih su prirodni
protoci manji od onih koji su potrebni odreenim korisnicima, i druga, koju koristi najvei broj hidrologa, denira hidroloku suu
kao zapreminski decit male vode ispod repernog protoka uzimajui u obzir i trajanje sue.
Na slici 4. je prikazan detalj hidroloke sue Save kod Zagreba, snimljen 28.VIII 2003. kod vodostaja od -305 cm, odnosno kod
protoka od 64.0 m3 s-1.
Hidrogram Save kod upanje u 2003. godini prikazan je na slici 5. Na njoj su prikazana tri reperna protoka i zapremine ispod njih.
Tako npr., za reperni protok od 297 m3 s-1 zapremina je iznosila 547.9 106m3 i ta hidroloka sua je trajala 103 dana (od 26.VI do
6.X 2003. godine). Jae izraena sua na Savi od ove bila je daleke 1946. godine.
HIDROLOKE SUE
POJAVE LEDA NA VODOTOCIMA
P
ojave leda su naroito izraene na Dunavu, Dravi i Savi. Posebno su opasne ledene poplave koje nastaju kada nema nikakvih
oborina, topljenja snijega ili kombinacije oborina i topljenja snijega i kad su temperature zraka esto ispod 20 stupnjeva Cel-
zijevih. Na kritinim dionicama vodotoka moe doi do zaepljenja proticajnog prola santama leda i nemogunosti normalnog
teenja. U tom sluaju protok se usporava i prestaje te se voda naglo die uzvodno i moe doi do plavljenja. Jedna od najveih
ledenih poplava u ovom dijelu Europe bila je jedna od najveih poplava Dunava kod Budimpete (26. veljae 1876. godine).
Uzrok te poplave bilo je zatvaranje proticajnog prola ledenim santama kod Batine (Bezdana) i naglo dizanje vode uzvodno.
Na naim rijekama ekstremno otre zime s mnogo leda bile su zime 1879/1880., 1928/1929. i 1984/1985. Na primjer, u veljai 1880.
na Dravi kod Varadina debljina leda je iznosila ak dva metra. U razdoblju od 12. do 21.veljae 1929. Sava kod Zagreba je bila zaleena.
Na slici 6. prikazana je pojava leda na Ruici kod Slavonskog Broda registrirana 17. sijenja 1985.godine kad je debljina leda izno-
sila oko 30 cm, vodostaj je bio 173 cm, a protok 637 m3 s-1. Te zime najnia temperature zraka kod Slavonskog Broda iznosila je
-25.2 stupnjeva Celzijevih (12. sijenja 1985. godine). Da ne bi dolo do zaepljenja proticajnog prola i mogunosti pojave ledene
poplave na uzvodnoj dionici Save, 17. sijenja 1985. pristupilo se miniranju leda kod Ruice. Taj detalj prikazan je na slici 7.
B
rojna svjetska i hrvatska iskustva pokazuju da je jeftinije graditi i redovito odravati obrambene sustave nego naknadno sani-
rati katastrofalne posljedice. Rezultati istraivanja u Kanadi, Japanu, V. Britaniji i SAD-u pokazala su da hidroloke prognoze
i upozorenja na ekstremne hidroloke situacije mogu smanjiti tete za 6 do 40 posto.
ZAKLJUAK
LITERATURA
Slika 4. Male vode Save kod Zagreba ( 28.VIII 2003., H =
-305cm, Q = 64.0 m3 s-1)Foto: Tomislava Bonjak, ing.gra. Slika 5. Hidrogram Save kod upanje u 2003. godini
Slika 6. Brod Biokovo u ledu na Savi kod Ruice (Slavonski Brod, 17.
I 1985.)
Slika 7. Razbijanje leda kod Ruice (Slavonski Brod,
17.I 1985.)
1. Bonacci, Ognjen; Trnini, Duan. Promjene hidrolokog reima Save u okolici Zagreba. Zagrebaka vodoprivreda, V, 1986, 35-40.
2. Gere, Dragutin. Voda i katastrofe. Hrvatska vodoprivreda, 136,16-23.
3. Trnini, Duan. Hidroloka analiza velikih i poplavnih voda na Savi kod Zagreba. Hrvatske vode, II, 1994, 479-484.
4. Trnini, Duan. Regional Hydrological Analysis of Low Streamow in the Republic of Croatia. Proceedings IXth World Water Congres. Montreal: International Water Resources Associ-
ation (IWRA), 1997, 359-362.
5. Trnini, Duan. Hydrological analysis of high ows and oods in the Sava River near Zagreb (Croatia). Destructive Water: Water-Caused Natural Disasters, their Abatament and Control:
IAHS Publication no. 239, 1997, 51-58.
6. Trnini, Duan; Bonjak Tomislava. EKSTREMNA HIDROLOKA SUA GODINE 2003. NA SLIVU RIJEKE SAVE. HRVATSKE VODE, 11, 2003, 45, 417-425.
7. Trnini, Duan. Voda kao uzronik katastrofa. Zbornik radova: Sabor hrvatskih graditelja 2004 - Graditelji nositelji razvojnih projekata Republike Hrvatske: Hrvatski savez graevinskih
inenjera, 2004, 1063-1069.
8. Trnini, Duan. Water Disasters. Proceedings International Conference Monitoring, Prediction and Mitigation Water-Related Disasters, 2005, 361-364.

Smanjenje rizika od katastrofe
i krizno upravljanje
PIE: dipl. ing. Damir emerin, Dravna uprava za zatitu i spaavanje
e-mail: damir.cemerin@duzs.hr
SAETAK
SUMMARY
K
rizno upravljanje i planiranje i smanjenje rizika od katastrofa nisu sinonimi te se ukazuje na specinosti jednog i drugog to omo-
guuje da se deniraju razlike. Povijesni razvoj jednog i drugog procesa i discipline te podruje djelovanja uvjetuju da su krizno pla-
niranje i upravljanje i smanjenje rizika od katastrofa povezani generalnim ciljem ouvanja ljudskih ivota i zdravlja, ali se zbog polaznih
osnova te ukljuenih nositelja i irine podruja bitno razlikuju. I po vremenskom deniranju mogue je uoiti razliku, tako da je ukupni
zakljuak da se radi o dva zasebna jasno denirana pojma ije razlikovanje treba ire objanjavati, zbog konane dobrobiti oba procesa.
Kljune rijei: krizno planiranje i upravljanje, smanjenje rizika, katastrofe, nositelji
C
risis management and planning, and disaster risk reduction are not synonymous: specics of both are pointed out facilitating
the denition of differences. Historic development of both processes and disciplines, as well as the scope of their respective
activities show that crisis planning and management, and disaster risk reduction share the common goal of saving lives and health
of people but are separated by different starting points, responsible bodies involved and their respective areas of activities. No less
evident is the time component of the denition, which leads to a conclusion that these are two separate, clearly dened terms
that call for a wider explanation ensuring nal benet to both processes.
Key words: crisis planning and management, risk reduction, disasters, responsible entities
K
rizno upravljanje denirano kao zasebna znanstvena disciplina prepoznato je pred dvadesetak godina, kad je u politiku i pri-
stup djelovanju za sluaj katastrofa uveden i pojam 'smanjenje rizika od katastrofa'.
Ukupno je u povijesti razvoj civilne zatite krenuo od djelovanja na zatiti civila od ratnih ugroavanja, da bi se tijekom pedesetih
i ezdesetih godina prolog stoljea civilna zatita usmjerila na zatitu od prirodnih katastrofa, prije svega poplava i potresa.
Vrlo brzo je postalo jasno vidljivo da ni jedna sredina pa ak ni jedna drava ne moe u trenutku nastanka katastrofe sama savlada-
ti narasle potrebe u ouvanju ljudskih ivota, zbrinjavanju ozlijeenih i evakuaciji osoba bez domova. Istovremeno razvoj industrije
i gospodarstva u cjelini doveo je do velikih zahvata u okoliu, a koji su sa sobom donosili s jedne strane gospodarsko blagostanje
i poveanje standarda, ali i nova ugroavanja i to ne samo na mjestima takve nove gradnje, ve i u udaljenim podrujima pa i u
susjednim i drugim zemljama. Primjerice, izgradnja obrambenih nasipa na velikim europskim rijekama dovela je do toga da se
koliina vode i zemljana donjeg toka rijeka poveava, to je posebno rizino kod velikih vodostaja.
Poveani protok uvjetuje da se i tim zemljama moraju za prihvat poveane koliine vode pronalaziti nova rjeenja, od gradnje viih
nasipa, kako bi se dobio vei volumen korita rijeke (zajedno sa inundacijama) ili da se unutar nasipa ostavljaju vee povrine. Oba
sluaja imaju svoje izravne gospodarske posljedice, a zbog velike cijene takvih graevinskih radova, zauzimanja velikih povrina u
prostoru, izravno utjeu na gospodarstvo pojedine regije pa i zemlje u cjelini.
Sve zajedno rezultiralo je jaanjem ire suradnje, izmeu regija, izmeu drava, a na globalnom planu i do izgradnje meunarod-
nih institucija za odgovor na potrebe stanovnitva ugroenog prirodnim katastrofama.
Razvoj sustava odgovora na katastrofe temeljio se na izgradnji kapaciteta za djelovanje kad je nesrea nastala te uvezivanju po-
stojeih profesionalnih i priuvnih kapaciteta.
Za usklaeno djelovanje potrebno je jedinstveno voenje akcija to je uvjetovalo prvo primjenu praktinih iskustava iz prakse, a
zatim i sustavnu izgradnju sustava kriznog upravljanja na teoretskoj i znanstvenoj osnovi.
Do otprilike 1990. godine najvei broj razvijenih zemalja Europe, Amerika pa i zemalja Dalekog istoka, ukljuivo Australiju i Novi
Zeland uspostavili su sustave odgovora na katastrofe koji su se sastojali od profesionalnih i priuvnih kapaciteta, ovisno o potre-
bama pojedine lokalne zajednice i gospodarskom potencijalu.
Od poetka devedesetih godina dvadesetog stoljea u zatiti od katastrofa poinju se javljati nova razmiljanja te se na teoretskoj,
16 DRAVNA UPRAVA ZA ZATITU I SPAAVANJE
a zatim i praktinoj osnovi uvode novi pojmovi i terminologija.
Znanost danas denira da se krizno planiranje i upravljanje, odnosno upravljanje u izvanrednim situacijama (disaster manage-
ment) moe denirati kao skup aktivnosti, kao skup tri osnovne cjeline: kriznog upravljanja u uem smislu (ukljuivo i edukaciju
upravljakog osoblja), operativnih snaga za djelovanje kad je izvanredna situacija nastupila i kritinih infrastruktura.
U
pravljanje u izvanrednim uvjetima u uem smislu obuhvaa postupke i standarde za donoenje odluke i prijenos informacija
vertikalno i horizontalno unutar sustava ili sredine, deniranje ovlasti, prava i obveza za donoenje odluka i izvjeivanje, de-
niranje dunosti ili osoba koje su ovlatene za odluivanje te nancijsku osnovu za voenje akcija. Operativne snage su kapaciteti
koje sustav ima pripremljene za djelovanje u izvanrednim situacijama, a obuhvaaju redovite (profesionalne) snage koje se mogu
aktivirati odmah kad je to potrebno i priuvne kapacitete koji se posebno razvijaju, a aktiviraju po nastupanju izvanredne situacije
i za njihovo djelovanje je potrebno uraunati i vrijeme aktiviranja odnosno mobilizacije.
Trea skupina, kritine infrastrukture su osnova suvremenog drutva. To su kapaciteti i mree bez kojih nije mogue djelovanje suvre-
mene zajednice, a ije onesposobljavanje, prekid djelovanja ili prekid isporuke roba ili usluga mogu imati takve posljedice da ugroavaju
ivote ili zdravlje ljudi ili gospodarsko zdravlje pojedine sredine, do ugroavanja nacionalne sigurnosti. Kritine infrastrukture obuhva-
aju proizvodnju, prijenos i distribuciju energije, telekomunikacije, promet (zrani, eljezniki, cestovni, pomorski i rijeni) proizvodnju
hrane, opskrbu vodom i vodno gospodarstvo, zdravstvene slube, urne slube, nancijski i bankarski sektor, funkcioniranje vlasti, ke-
mijsku industriju (zbog incidenata s opasnim tvarima), do ouvanja javnog reda i mira i ouvanja nacionalnih spomenika i vrijednosti.
Po nabrojanom jasno je da su kritine infrastrukture zaista mrea na kojoj poivaju suvremena drutva pa se o njima skrbe i nji-
hovi vlasnici, ali i lokalne i dravne vlasti. U izvanrednim situacijama kritine infrastrukture zbog svoje vanosti takoer imaju
posebno mjesto i o njihovu djelovanju se u kriznom upravljanju mora voditi posebna briga, kako bi se to prije omoguilo povratak
u redovito stanje.
S druge strane, kritine infrastrukture su i sredstvo za djelovanje u zatiti i spaavanju jer bez njihova funkcioniranja ne bi ni bilo
mogue provesti akcije spaavanja ljudi i imovine ili bi opseg moguih akcija bio vrlo ogranien, a time i upitno uinkovit.
M
eutim, kad se sagledavaju svi aspekti kriznog upravljanja i planiranja, koje naravno ima i svoju pripremnu fazu, u kojoj se
procjenjuje mogue rizike, aktivnosti na smanjenju tih rizika, potrebni postupci, snage i sredstva za otklanjanje posljedica,
ukupna aktivnost se usmjerava na otklanjanje posljedica kao arini cilj razvitka sustava. Kako je sustav upravljanja u izvanrednim
uvjetima vrlo kompleksan zbog svoje sveobuhvatnosti, budui da posljedice katastrofa obuhvaaju sve ili gotovo sve segmente
zajednice, posljedica je da za razvitak sustava odgovora na katastrofe zahtijeva i znatna nancijska sredstva.
Tehniki i drutveni razvoj donio je izgradnju novih industrijskih kapaciteta, koncentraciju stanovnitva u gradovima, nastanak
megapolisa u veem broju zemalja, sa svim problemima koje takvi vrlo veliki gradovi donose, a u poljoprivredi i okoliu promjene
se dogaaju zbog iskrivanja umskih kompleksa, nekontrolirane izgrade irigacijskih sustava koji jednom prostoru donose potrebnu
vodu za poveanje i sigurnost proizvodnje, ali u drugim krajevima ta voda nedostaje, ponekad i za samo odranje ivota. Javlja se i
poveani broj klizita na prostorima nekontroliranih zahvata u okoliu. Sve to uvjetovalo je da se poveavaju i problemi i rizici koji
mogu izazvati katastrofe te samo upravljanje za izvanredne uvjete (disaster management) ne moe kvalitetno obuhvatiti sve po-
trebne zahvate i djelovanja u prevenciji i izgradnji kapaciteta za odgovor. Naime, kad bi se sve aktivnosti podvele pod krizno uprav-
ljanje, onda bi ono obuhvatilo sve aktivnosti zajednice te praktiki supstituiralo sve druge oblika upravljanja, to je besmislica.
Zbog toga je kao neto drugaiji uveden pojam 'smanjenja rizika od katastrofa' koji ima isti cilj kao i krizno upravljanje, smanjenje
ukupnih posljedica i teta za zajednicu od moguih katastrofa, ali se u svom pristupu razlikuje od kriznog upravljanja. Smanjenje
rizika od katastrofa je skup aktivnosti koje se poduzimaju u cilju da se rizici od moguih katastrofa smanje na prihvatljivu razinu
tamo gdje ih je mogue smanjiti, bilo na mjestu njihova nastanka ili u kasnijim fazama njihova utjecaja na funkcioniranje zajed-
nice. Razlika u pristupu je to se smanjenje rizika od katastrofa prije svega usmjerava na prevenciju, djelovanje na nain da se
postojei rizici umanje ili otklone, a da se novi rizici, koji se javljaju zbog razvitka neke sredine, zajednice, zemlje ili regije odmah
u tom razvoju uraunaju te paralelno s njihovim nastajanjem nastoje umanjiti. Primjerice, kod izgradnje novog industrijskog
postrojenja u kojem se u proizvodnji proizvode, koriste ili skladite opasne tvari od posebne je vanosti u prostornom planiranju
denirati lokaciju na kojoj e takvo postrojenje pa i u sluaju pogrenog funkcioniranja ili incidenta najmanje ugroziti sve objekte
i stanovnitvo koje ve ivi u tom prostoru.
Osim toga potrebno je odmah uz izgradnju procijeniti i mogue posljedice akcidenata i izgraditi zajedno sa lokal-
nom i irom zajednicom kapacitete i postupke za smanjenje i otklanjanje posljedica, zatitu ivota i zdravlja ljudi i okolia.
U smanjenju rizika od katastrofa zbog toga posebno mjestu dobiva bitno drugaiji pristup shvaanju situacije, to zahtijeva i
ukljuivanje znatno veeg broja aktivnih sudionika. Svoju ulogu dobivaju lokalne zajednice koje su znatno manje ukljuenje u
DRAVNA UPRAVA ZA ZATITU I SPAAVANJE 17
deniranje i uspostavu sustava odgovora na katastrofe.
U kriznom planiranju i upravljanju njihovo je uglavnom u svim zemljama da preslikaju propisane standarde i izgra-
de sukladno njima kapacitete za odgovor te obue menadere koji moraju sudjelovati u donoenju odluka tijekom akcija.
U smanjenju rizika od katastrofa uloga lokalnih zajednica je bito vea jer se smanjenje rizika povezuje sa svakodnevnim ivotom
zajednice, planiranjem njenog razvoja i deniranjem ogranienja koje rizici u toj zajednici ve postavljaju ili e kroz razvitak do-
nijeti. Meutim, takav pristup je nunost jer se ukupne tete na svode samo na gubitke ljudskih ivota i zdravlja, ve i vrlo velike
materijalne gubitke.
Openito, prema podacima UN i Meunarodne federacije Crvenog kria koji izrauju redovita godinja statistika izvjea kata-
strofama, gubicima i tetama od njih, razvidno je da su ljudski gubici najvei u slabo razvijenim i siromanim zemljama, gdje sustav
odgovora nije do kraja izgraen, dok su u razvijenim zemljama, bez obzira na izgraen sustav odgovora na katastrofe, materijalne
tete znatno vee, zbog znatnije razvijenosti pojedine sredine, pa time i materijalnih dobara znatno vee vrijednosti. Smanjenje
rizika od katastrofa nastoji se ugraditi u sve ljudske djelatnosti, ime bi trebalo postii i osnovni cilj, smanjenje rizika.
N
aime, svaka aktivnost u prostoru, od planiranja pa do izgradnje novih naselja, objekata, industrijskih ili stambenih, prometni-
ca i slinog izaziva posljedice u okoliu. Posljedice su u znatnoj mjeri pozitivne jer se zbog njih ti zahvati i rade, ali uvijek ima
i negativnih posljedica, koje po lozoji smanjenja rizika od katastrofa, treba procijeniti, izraunati rizike koje donose i djelovati
na njihovu smanjenju.
Najee te rizike nije mogue potpuno ukloniti, ali cilj mora biti njihovo svoenje na prihvatljivu razinu.
Ne i najmanju jer bi se moglo desiti da je ta najmanja razina toliko zahtjevna i skupa u provedbi da bi dovela u pitanje osnovnu
gradnju. Upravo zbog toga se danas u kriznom planiranju i upravljanju koristi termin 'prihvatljivi rizik', to je ona razina rizika
u kojoj je postignuta ravnotea izmeu potreba za njegovim smanjenjem i mogunosti investitora ili zajednice u tom procesu.
Smanjenje rizika od katastrofa je prema tome znatno sveobuhvatnije od kriznog upravljanja jer obuhvaa sve aktivnosti djelovanja
i razvoja i to na svim razinama. Zbog toga se trai da smanjivanje rizika od katastrofe ne bude zadaa slubi i institucija koje se
zatitom i spaavanjem bave kao temeljnom zadaom, ve je to aktivnost koja mora biti integrirana u sve segmente upravljanja
u pravnim osobama, tijelima vlasti lokalne samouprave, regija i drave. Stupanj integracije u svakodnevne procese planiranja i
odluivanja nije u svim zemljama jednak, ali se sve vie ugrauje i postaje dio redovitih aktivnosti.
Zbog svoje irine i obuhvata velikog broja subjekata smanjivanje rizika od katastrofa podlono je stalnim promjenama, a kao rezul-
tat javlja se velik broj varijacija koje se razlikuju zbog apliciranja na razliite lokalne ili ire situacije, razliite nositelje ili razliite
pristupe shvaanju problema i rjeenja.
Pritom je dozvoljeno i poeljno (upravo zbog to kvalitetnijih rjeenja) povezivanje razliitih aktera, od industrijskih subjekata,
lokalnih vlasti, znanstvenih institucija do udruga graana, to bi trebalo osigurati potrebne i eljene rezultate u smanjenju rizika
od katastrofa u nekom podruju ili zbog nekog deniranog rizika. Informatizacija u tom procesu ima vrlo vanu ulogu jer se najvei
broj rizika moe prouiti i denirati uz primjenu raunalnih modela, temeljem razliitih programskih rjeenja, bilo gotovih, ve
postojeih komercijalnih programa ili uz primjenu specinih, samo za pojedini problem razvijenih modela i programa.
Uporaba programa omoguava iterativnost procesa i dolaenje do prihvatljivih rjeenja u ogranienom vremenu, ime se tede
trokovi, a podie kvaliteta rjeenja.
M
eutim, potrebna kvaliteta se postie samo ako su koriteni ulazni podaci istiniti i pravilno odabrani, to upuuje na potre-
bu ukljuivanja u proces svih relevantnih sudionika, ovisno o vrsti rizika koji se propituje, od menadmenta pravnih osoba,
elnika jedinica lokalne uprave do znanstvenih institucija, drava, multinacionalnih korporacija pa i meunarodne zajednice (ako
se razmatraju kompleksni rizici pojedinih regija ili dviju i vie susjednih zemalja).
Sve to uvjetuje i otvorenost procesa te dostupnost javnosti, to je i dodatna kvaliteta, budui se za smanjenje rizika od katastrofa
esto moraju provesti neki opi postupci ili mjere koje imaju izravan utjecaj na ivot ljudi u nekoj sredini ili openito. Primjerice,
jedan od ve spominjanih rizika je pitanje krenja uma zbog poveanja poljoprivrednih povrina ili iskoritavanja drvne mase za
industrijske potrebe.
Izravna posljedica je promjena krajolika, promjene vodotoka, ali i znatni i esti erozijski procesi koji uvjetuju micanja tla i mogu
izravno ugroziti naselja ili ranije kultivirane povrine te instalacije kritine infrastrukture (prometnice, energetske vodove struje,
nafte, plina, telekomunikacije vodove i sl.).
Da se nekontrolirani procesi iskrivanja sprijee ili uoblie u prihvatljive okvire potrebna je suradnja tijela vlasti na svim razinama,
ali i ukljuivanje znanstvenih i strunih institucija koje e predloiti odgovarajua rjeenja. Istovremeno, ne treba smetnuti s uma
da se ograniavanjem sjee dovode u pitanje radna mjesta zaposlenih na tim i povezanim poslovima, ime se takoer izravno
utjee na ivot zajednice. I tu je potrebno ponuditi druga rjeenja pa je potrebno ukljuivanje i industrije, nancijskog sektora, a
s time povezanih i drutvenih djelatnosti, od socijalnih slubi do edukacijskog sustava s ponudom za prekvalikaciju zaposlenika,
omoguavanjem stjecanja novih znanja i tako dalje.
Samo ovaj jednostavan primjer pokazuje da je smanjenje rizika od katastrofa toliko iroko i sadrajno kompleksno da moe dati
kvalitetne rezultate samo ako se primjenjuje svugdje i stalno te postane dio svijesti svih ljudi. A slini primjeri su industrijalizacija
i izgradnja u trusno aktivnim podrujima, industrija koja donosi opasne tvari u neki prostor, promjene zbog izgradnje hidroakumu-
lacijskih sustava pa do melioracijskih i irigacijskih sustava koji u neki dio prostora donose kvalitetu zbog dodatnog navodnjavanja
poljoprivrednih povrina ili omoguavanja koritenja vode za urbane ili industrijske potrebe, ali zbog toga se smanjuje dotok vode
u druge krajeve, koji zbog toga imaju izravne ili neizravne posljedice, sve do izazivanja katastrofa.
A
osim gospodarenja prostorom, ega je primjer deniranja prostora za raskrivanje uma samo mali dio, potrebno je skrbiti i o
svim drugim elementima okolia, vodi, zraku, koji imaju izravan utjecaj na ivot i zdravlje. Uz to u segmentu socioekonomskog
razvoja tu je i pitanje razvitka gospodarstva i primjene novih tehnolokih rjeenja koje je temelj razvitka drutva u cjelini, ali i s
time povezani elementi razvoja drutvenih odnosa, standarda stanovnitva, podizanja kvalitete ivota ili samo ouvanja uobiaje-
nog naina ivota. S time su povezane i kulturoloke specinosti pojedine lokalne sredine, regije ili zemlje. A tu se otvara prostor
za niz drutvenih znanosti, koja takoer dobivaju prostor za svoje ukljuivanje i izravni doprinos smanjenju rizika od katastrofa.
Promjene kojima moramo teiti trebale bi rezultirati izravnim smanjenjem materijalnih teta i posljedica po zdravlje i ivote ljudi,
a mora se postii ukljuivanje svih kategorija stanovnika i na svim razinama. Za to je potreban angaman medija kao neposred-
nog sredstva za izravnu i brzu komunikaciju sa stanovnitvom, koja mora ukljuiti sve nositelje aktivnosti jer se samo prijenosom
usmjerenih poruka institucija osnovanih da se bave zatitom i spaavanjem mogu postii samo vrlo ogranieni rezultati i to prije
svega u segmentu razvoja postupaka i svijesti o potrebi djelovanja kad su katastrofa ili izvanredni dogaaj ve nastupili ili izravno
prijete.
Ako se promiljanja o drukijim rjeenjima svakodnevnih problema i time podizanju kvalitete ivljenja plasiraju od nositelja drugih
funkcija i aktivnosti zajednice, njihovo prihvaanje u javnosti biti e znatno obuhvatnije, a ukupni rezultati bolji.
S
ve navedeno pokazuje da je smanjenje rizika od katastrofa aktivnost koja je znatno ira od kriznog planira-
nja i upravljanja. Ujedno je jasno da se ne radi o novoj znanstvenoj disciplini, ve o drugaijem poimanju za-
daa i ciljeva postojeih znanstvenih disciplina ili multidisciplinarnih aktivnosti. Proces smanjenja rizika od kata-
strofa nije terminski denirana aktivnost u cjelini, iako se pojedini segmenti mogu jasno odrediti i provesti. Ako se
provede i u svakodnevni ivot ugradi politika smanjenja rizika od katastrofa, to ne znai da je proces zaokruen i dovren.
Ukupne promjene i razvitak ljudskog drutva (koji se danas izravno osjeaju vrlo brzo ili ak trenutno na globalnoj razini) uvjetuju
da se i proces smanjenja rizika od katastrofa mora stalno provoditi jer svaka promjena ima izravne posljedice na lokalnoj razini.
One esto mogu biti vrlo specine, a ponekad i izravno ili neizravno negativne, to znai da i odgovor na te promjene mora biti
usko povezan sa specinostima lokalne sredine. A za to je potrebno usklaeno djelovanje svih nositelja aktivnosti u toj sredini.

Operativna suradnja Dravnog
hidrometeorolokog zavoda
i Dravne uprave za zatitu i
spaavanje
PIU: dr. sc. Vlasta Tuti, Dravni hidrometeoroloki zavod (e-mail: tutis@cirus.dhz.hr)
mr. sc. Robert Mikac, Dravna uprava za zatitu i spaavanje (e-mail: robert.mikac@duzs.hr)
UVOD
DRAVNI HIDROMETEOROLOKI ZAVOD
V
rijeme i klima posljednjih desetljea imaju sve vei znaaj u drutvu, gospodarstvu i kulturi. Uslijed klimatskih promjena i
globalnog zatopljenja ee su ekstremne vremenske (ne)prilike te su stoga i sve vanije pravovremene i tone informacije o
vremenu, ali i njihova pravilna upotreba.
Odatle proizlazi i zajednika misija Dravnog hidrometeorolokog zavoda (DHMZ) i Dravne uprave za zatitu i spaavanje (DUZS),
a to je uvanje ivota i materijalnih dobara od prirodnih i civilizacijskih nepogoda i katastrofa i ublaavanje njihovih posljedica te
podrka gospodarskom razvoju, zatiti okolia i openito kvaliteti ivljenja.
D
ravni hidrometeoroloki zavod (www.meteo.hr) je temeljna nacionalna ustanova za meteorologiju i hidrologiju na podruju
Hrvatske. DHMZ djeluje pod tim imenom od 1991. godine kao sljednik Republikog hidrometeorolokog zavoda - RHMZ-a
(prethodno od 1947. do 1956. pod nazivom Uprava hidrometeoroloke slube NR Hrvatske koja je osnovana uredbom Vlade Narod-
ne Republike Hrvatske 27. kolovoza 1947. godine, pri emu je dio kadrova i opreme preuzet je od Geozikog zavoda i tadanjeg
Ministarstva graevine NRH, a koji su do tada obavljali dio poslova iz djelokruga meteorologije i hidrologije - mjerenja, prognoze
itd).
Danas DHMZ djeluje prema Uredbi o unutarnjem ustrojstvu Dravnog hidrometeorolokog zavoda (NN 146/08) i Pravilniku o unu-
tarnjem redu, donesenom 06. travnja 2009. godine, te Zakonu o obavljanju poslova hidrometeoroloke slube (NN 14/78) i Zakonu
o sustavu obrane od tue (NN 53/01).
Godine 1992. Hrvatska postaje lanicom Svjetske meteoroloke organizacije (WMO) i od tada DHMZ, u ime Republike Hrvatske,
obavlja meunarodnu suradnju za struno podruje meteorologije i hidrologije.
Zaposlenici DHMZ-a su vrlo aktivni lanovi strunih i radnih tijela meunarodnih organizacija kao to su: Svjetska meteoroloka
organizacija (WMO), Europska organizacija za eksploataciju meteorolokih satelita (EUMETSAT), Europski centar za srednjoronu
vremensku prognozu (ECMWF), Ekonomska interesna grupacija europskih nacionalnih meteorolokih i hidrolokih slubi (ECO-
MET), Mrea europskih meteorolokih slubi (EUMETNET); GEO (Svjetska organizacija koja objedinjava sustav svih sustava mjerenja
na planetu Zemlja) te drugih meunarodnih programa i asocijacija kao to su Meunarodna grupa za praenje promjene klime
(IPCC), Meunarodni konzorcij za upravljanje numerikim modelom ALADIN, Regionalni centar za numerike modele ogranienog
podruja za Srednju Europu (RC LACE), Meunarodna komisija za ocenografsku i pomorsku meteorologiju (JCOMM), EMEP, nefor-
malna konferencija direktora nacionalnih meteorolokih i hidrolokih slubi srednje Europe (ICCED) i jugoistone Europe (ICEED).
DHMZ svakodnevno proizvodi meteoroloke, hidroloke i njima srodne informacije kroz sljedee djelatnosti:
meteoroloka motrenja (mrea postaja, radari i satelitske slike radne stanice)
provjera kvalitete meteorolokih podataka
umjeravanje meteorolokih instrumenata
hidroloka motrenja (mrea postaja...)
provjera kvalitete hidrolokih podataka
modeliranje atmosferskih procesa
praenje klime i klimatskih promjena
klimatoloka istraivanja
primjenjena klimatologija ( studije, elaborati, strune ekspertize)
praenje i istraivanje kakvoe zraka
operativna provedba sustava obrane od tue
biometeorologija
agrometeorologija
tehnika meteorologija
vremenska analiza i prognoza
pomorska meteorologija
upozorenje na opasne meteoroloke, hidroloke i njima srodne pojave
J
edna od temeljnih djelatnosti DHMZ-a su meteoroloka motrenja (mjerenja i opaanja), prijenos podataka i njihova daljnja
obrada. Taj proces, sustavno zapoet na podruju Hrvatske jo sredinom 19. stoljea, neprestano se razvija. Motrenja se na
nekoliko stotina meteorolokih postaja diljem Hrvatske obavljaju po jedinstvenim mjerilima koje propisuje WMO. O ispravnosti i
tonosti mjernih ureaja vodi skrb Meteoroloki laboratorij koji je ovlaten za ispitivanje i izdavanje certikata za mjerila u DHMZ-
u, kao i mjerila vanjskih korisnika. Dio mjerenih podataka alje se u meunarodnu razmjenu, a vei dio se zadrava unutar DHMZ-a,
gdje se podvrgava daljnjoj kontroli i obradi.
Mogue promjene klime uvjetovane ljudskom aktivnou jedan su od najveih izazova suvremenog ovjeanstva.
U okviru tih zadataka DHMZ kontinuirano odrava bazu meteorolokih podataka, obrauje ih i objavljuje rezultate u vidu godi-
njaka. 2009. je objavljen Hrvatski klimatski atlas za razdoblje 1961. -1990.
Meteoroloke i hidroloke djelatnosti nezamislive su bez znanstveno-istraivake potpore i primjene suvremenih znanstvenih i
tehnolokih dostignua. Temeljem dostignua na tom polju DHMZ je 1977. upisan u tadanji registar znanstvenih ustanova Re-
publike Hrvatske. Taj status je 1996. godine potvrdilo Ministarstvo znanosti i tehnologije, zahvaljujui sudjelovanju DHMZ-a na
nekoliko znanstveno-razvojnih projekata tog ministarstva. Pravilna uporaba dostignua meteorolokih istraivanja pri izgradnji
infrastrukturnih i stambenih objekata pridonosi njihovoj sigurnosti, ekonominosti uporabe, kao i zatiti okolia. Tako su i strunja-
ci DHMZ-a aktivno svojim studijama sudjelovali u izradi Procjene ugroenosti RH od prirodnih i tehniko-tehnolokih katastrofa
i velikih nesrea (DUZS, 2009).
Prognoza vremena je jedna od aktivnosti DHMZ-a po kojoj je meteoroloka sluba prepoznatljiva u javnosti.
Prema duljini prognostikog razdoblja prognoze vremena mogu se podijeliti u nekoliko skupina: vrlo kratkorone (do 12 sati),
kratkorone (do tri dana unaprijed), srednjorone (do deset dana unaprijed), dugorone (dulje od deset dana, mjesene i sezonske).
Sve se temelje na objektivnim izraunima razvoja stanja atmosfere koji se provode u veim stranim meteorolokim centrima, ali i
u DHMZ-u pomou modela ALADIN. Uz pomo dodatnih vlastitih obrada (meteogrami, vertikalni presjeci i sl.) navedene se podloge
prevode u prognoze vremena za podruje Hrvatske i to za razliite namjene i korisnike: za javnost, za civilnu zatitu, za obranu od
poplava, zatitu od umskih poara, za promet, vodoprivredu, elektroprivredu itd.
DRAVNA UPRAVA ZA ZATITU I SPAAVANJE
D
ravna uprava za zatitu i spaavanje (DUZS) je samostalna, strukovna i upravna organizacija u Republici Hrvatskoj koja pri-
prema, planira i rukovodi operativnim snagama te koordinira djelovanje svih sudionika zatite i spaavanja. Dravna uprava
za zatitu i spaavanje zapoinje s radom 1. sijenja 2005. godine na temelju Zakona o zatiti i spaavanju (NN 174/04) koji je
donesen 18. prosinca 2004. godine.
Misija DUZS-a je ustrojavanje i odravanje modernog sustava zatite i spaavanja u Republici Hrvatskoj koji e svim raspoloivim
resursima biti sposoban odgovoriti potrebama u zatiti ljudi, dobara i okolia u ugrozama, stradanjima i drugim izazovima suvre-
menog drutva, a prema potrebi pruiti pomo drugim ili primiti pomo od drugih zemalja.
Temeljne aktivnosti Dravne uprave za zatitu i spaavanje su:
obavlja procjenu rizika od nastanka katastrofe i vee nesree prema podruju, uzroku ili subjektu te je nositelj izrade procjene
ugroenosti i planova zatite i spaavanja jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
priprema obvezne upute za upravljanje rizikom svim sudionicima zatite i spaavanja
prati i analizira stanje u podruju zatite i spaavanja te predlae Vladi Republike Hrvatske mjere za poboljanje stanja i usmje-
ravanje razvoja sustava zatite i spaavanja
u jedinstvenom informacijskom sustavu prikuplja, ralanjuje i usmjerava podatke o prijetnjama i posljedicama katastrofa i veih
nesrea
vodi jedinstvenu informacijsku bazu podataka o operativnim snagama, sredstvima i poduzetim mjerama u podruju zatite i
spaavanja
predlae Vladi Republike Hrvatske procjenu ugroenosti i Plan zatite i spaavanja Republike Hrvatske
obavlja poslove pripreme, izgradnje i odravanja sustava javnog uzbunjivanja
obavlja redovite zadae sustava 112
skrbi o ustroju, osposobljavanju i opremanju operativnih snaga
obavlja inspekcijski nadzor operativnih snaga
donosi programe osposobljavanja i usavravanja, te osposobljava i usavrava sudionike zatite i spaavanja
organizira i provodi vjebe sudionika zatite i spaavanja, radi provjere njihove osposobljenosti
nositelj izrade podzakonskih akata i standardnih operativnih postupaka
predlae vrste i koliine dravnih robnih zaliha potrebnih za zatitu i spaavanje
ispituje opremu i sredstva za zatitu i spaavanje, utvruje potrebe i podnosi prijedlog za donoenje hrvatskih normi u tom
podruju
surauje s gospodarstvom i znanstvenim institucijama u razvoju tehnologije i opreme za zatitu i spaavanje
surauje s nadlenim tijelima drugih drava i meunarodnih organizacija u zatiti i spaavanju
obavlja poslove promidbe i nakladnike djelatnosti iz podruja zatite i spaavanja
obavlja i druge poslove utvrene zakonom.
Operativne snage zatite i spaavanja sastoje se od:
slubi i postrojbi Dravne uprave za zatitu i spaavanje
zapovjednitava zatite i spaavanja
slubi, zapovjednitava i postrojbi civilne zatite
vatrogasnih zapovjednitava i postrojbi
slubi i postrojbi pravnih osoba i tijela dravne uprave koje se zatitom i spaavanjem bave u svojoj redovitoj djelatnosti
PRIKAZ1. Shematski prikaz standardnog dobivanja i prosljei-
vanja vremenskih prognoza i upozorenja prema Standardnom
operativnom postupku u skladu s kojim je svakodnevna suradnja
DHMZ-DUZS
SVAKODNEVNA OPERATIVNA SURADNJA DHMZ-DUZS
S
vakodnevna operativna suradnja DHMZ-DUZS denirana je tzv. 'Standardnim operativnim postupkom' (SOP) ko-
jim se ureuje sadraj prognoza, vrijeme dostavljanja, nain slanja te dobivanje i upozorenja dodatnih podataka.
U skladu sa SOP-om Sluba za vremenske analize i prognoze Dravnog hidrometeorolokog zavoda dostavlja upozorenja, redovne
i posebne vremenske prognoze Dravnoj upravi za zatitu i spaavanje, Slubi za sustav 112 - u Dravni centar 112 (u daljnjem
tekstu DC112) i Dravnom vatrogasnom operativnom sreditu (u daljnjem tekstu VOS) prema dogovorenom rasporedu. DUZS -
DC112 prosljeuje prognoze centrima 112 i ostalim slubama Dravne uprave za zatitu i spaavanje (u daljnjem tekstu DUZS),
sukladno unaprijed dogovorenoj dinamici i rasporedu (Sl.1)
Za vrijeme trajanja protupoarne sezone izrauju se takoer i
redovite prognoze za priobalno podruje namijenjene protupo-
arnoj aktivnosti, a za potrebe VOS-a. Vjerojatnost pojave po-
ara moe se izraziti pomou tzv. indeksa opasnosti od poara.
DHMZ u ljetnom razdoblju svakodnevno izrauje takav indeks
koji je poglavito ovisan o vremenskim prilikama tj. temperaturi i
vlanosti zraka, vjetru, ali i oborinama, odnosno koliini vlage u
listincu. Kad poar nastupi, na njegovo irenje presudno utjeu
smjer i brzina vjetra. Spomenuti indeks obino se prognozira za
jedan dan unaprijed. Na taj se nain olakava protupoarnim
slubama odabir stupnja pripravnosti. Osim ovih redovitih aktiv-
nosti, slubujui djelatnici DHMZ-a duni su u sluaju vee ne-
sree, poara ili katastrofe, a na zahtjev upanijskih centara 112
(u daljnjem tekstu C 112), VOS-a ili na zahtjev DC 112, davati i
posebne prognoze i dodatna tumaenja istih, a DUZS - Sluba za
civilnu zatitu po popisu vremenskih nepogoda odreuje subjekte
i nositelje zatite kojima e se na lokalnoj razini dostavljati po-
sebna upozorenja.
S
vakodnevna operativna suradnja Dravnog hidrometeorolokog zavoda (DHMZ) i Dravne uprave za zatitu i spaavanje (DUZS)
zasniva se na dugogodinjem iskustvu zajednikog rada i prethodnih meusobnih kontakata u redovnim i izvanrednim situa-
cijama. Jedan od mnogobrojnih rezultata takve suradnje je stvaranje Standardnog operativnog postupka za koritenje vremenskih
prognoza DHMZ-a kojim se ureuje sadraj prognoza i upozorenja, vrijeme dostavljanja, nain slanja te dobivanje i posebnih
upozorenja i dodatnih podataka i objanjenja. Prednosti takve svakodnevne operativne suradnje su vidljive u unaprijeenoj ko-
ordinaciji i uveanoj ekasnosti tijekom svih faza upravljanja katastrofama. Dobra meuinstitucionalna suradnja omoguava
bolju razmjenu iskustava, izgradnju i jaanje odrivosti cijelog sloenog sustava zatite ivota i materijalnih dobara od prirodnih
i civilizacijskih nepogoda i katastrofa.
ZAKLJUAK
Uloga Dravnog centra 112 u
sustavu zatite i spaavanja RH
PIU: prof. Alojzija akoronja, Dravna uprava za zatitu i spaavanje (e-mail: alojzija.sakoronja@duzs.hr)
ing. Vilboj Babi, Dravna uprava za zatitu i spaavanje (e-mail: vilboj.babic@duzs.hr)
ing. Marijan Bajt, Dravna uprava za zatitu i spaavanje...(e-mail: marijan.bajt@duzs.hr)
Mislav Krlea, Dravna uprava za zatitu i spaavanje...(e-mail: mislav.krleza@duzs.hr)
SAETAK
SUMMARY
UVOD
S
ustav zatite i spaavanja Republike Hrvatske je policentrino strukturiran, u kojem je nadlenost razvoja kapaciteta institucija
drave i drutva vanih za prevenciju i odgovor na velike nesree i katastrofe primarna djelatnost tih organizacija, s jedin-
stvenom upravnom organizacijom koja objedinjuje sva nastojanja. Rije je o Dravnoj upravi za zatitu i spaavanje (DUZS) koja
normativno regulira podruje zatite i spaavanja u Republici Hrvatskoj te razvija i objedinjuje kako vlastite tako i sposobnosti
drugih institucija drave i drutva u jedinstven sustav zatite i spaavanja. Unutar DUZS-a, pored drugih znaajnih slubi, djeluje
Dravni centar 112 (DC 112) kao operativna komunikacijska deurna sluba koja 24 sata dnevno operativno koordinira jedinstveni
komunikacijsko-informacijski sustav zatite i spaavanja Republike Hrvatske. DC 112 je sredinje mjesto uvezivanja sustava zati-
te i spaavanja gdje se prikupljaju, objedinjuju, analiziraju, prosljeuju i usmjeravaju razni oblici sadraja znaajnih za uspjeno
funkcioniranje sustava. Na nacionalnoj razini DC 112 koordinira rad upanijskih centara 112, drugih urnih slubi, pravnih i zikih
osoba te je jedinstvena ulazno-izlazna kontakt toka u komunikaciji s meunarodnim parterima u podruju zatite i spaavanja.
Pored navedenoga, DC 112 prati razvoj situacije na terenu; obavlja posredovanje i komutaciju svih vrsta veza za potrebe organizi-
ranih snaga zatite i spaavanja; vodi jedinstvenu informacijsku bazu podataka o urnim sluajevima, snagama, sredstvima i po-
duzetim mjerama te osigurava tehnike i komunikacijske uvjete rada za Stoer zatite i spaavanja RH i Kriznog stoera Vlade RH.
Kljune rijei: sustav zatite i spaavanja, Dravna uprava za zatitu i spaavanje, Dravni centar 112, koordinacija
T
he protection and rescue system of the Republic of Croatia has a polycentric structure where the competence for development
of state and social institution capacities related to prevention of, and response to disasters and major accidents is the primary
activity of these organizations headed by a single administrative organization encompassing all of their efforts. This single organi-
zation is the National Protection and Rescue Directorate (DUZS) which regulates the norms and standards in the area of protection
and rescue in the Republic of Croatia developing and encompassing both its own capabilities and those of other institutions of the
state and society into a unique protection and rescue system. Among other important services, DUZS homes the National 112 Center
(DC 112) as an operational and communications 24/7 service, coordinating the single protection and rescue communications and
information system of the Republic of Croatia. The DC 112 is the hub where the protection and rescue system is linked and all infor-
mation pertaining to successful functioning of the system gathered, analyzed, forwarded and directed. At national level the DC 112
coordinates the work of county 112 centers, other emergency services, natural persons and legal entities thus being the input/output
contact point in communication with other international partners in the area of protection and rescue. In addition, the DC 112 moni-
tors the development of the situation in the eld, does mediation and mutation of all types of communications necessary to organize
protection and rescue forces, manages the single database on emergencies, forces, means and measures undertaken to ensure tech-
nical and communicational conditions for the work of the RC Protection and Rescue Headquarters and the RC Crisis Headquarters.
Key words: protection and rescue system, National Protection and Rescue Directorate, National 112 Center, coordination

Dravni centar 112 prvotno je nosio naziv Republiki centar za obavjeivanje. Godine 1995. Centar mijenja naziv u Dravni
centar za obavjeivanje. Centar se nalazio u sklopu Sustava motrenja i obavjeivanja (Sustav MiO) unutar Ministarstva
obrane Republike Hrvatske. Kao takav, bio je krovni centar sustava hitnog dojavljivanja, pozivanja i uzbunjivanja putem broja
985, u sklopu kojeg je poetkom Domovinskog rata svaka opina u Hrvatskoj imala jedan centar 985.
Od 1990. do 1999. godine Centar je bio smjeten u zgradi Sabora RH. Tijekom Domovinskog rata obavljao je raznovrsne po-
slove za Ministarstvo obrane RH, Sabor RH, Vladu RH, kao i za sva druga tijela dravne uprave. U tom vremenu u Centru je postojao
i sustav kriptozatite (ifriranja) informacija koji je odigrao vanu ulogu kod mobilizacije i stvaranja oruanih snaga RH. U samom
poetku Domovinskog rata centri 985 bili su jedna od osnovnih poveznica sustava obrane RH. Nakon Domovinskog rata rad Centra,
kao slube koja radi 24 sata, znaajno se proiruje na poslove primanja, obrade i prosljeivanja hitnih informacija za kompletnu
dravnu upravu. Ve tada se naziru obrisi dananjeg djelovanja, glavni je kontakt prema srodnim meunarodnim organizacijama,
sudjeluje kao poveznica raznih sustava zatite i spaavanja, npr. hitni medicinski letovi, transplantacije, zatita okolia, opasnost
od poplava, poari i sl.
ULOGA DRAVNOG CENTRA 112 U SUSTAVU ZATITE I SPAAVANJA
D
o 2005. godine Centar i dalje djeluje u Sustavu MiO Ministarstva obrane RH. U tim godinama Centar prikuplja, obrau-
je i distribuira raznovrsne informacije za upravna i druga tijela dravne razine. Uspostavljaju se veze prema raznim in-
spekcijskim slubama te slubama od znaaja za RH, kao i prema meunarodnim organizacijama znaajnim za poveziva-
nje u sustavu urnog obavjeivanja o raznim opasnostima. Odlukom Vlade Republike Hrvatske, tada Dravni centar za
obavjeivanje, postaje meunarodna kontaktna toka RH za razmjenu hitnih informacija u meunarodnom sustavu obavje-
ivanja u sluaju raznih prekograninih akcidenata, vezanih uz zatitu okolia. Godine 2005., prelaskom u novoosnova-
nu Dravnu upravu za zatitu i spaavanje mijenja ime u Dravni centar 112 te od tada djeluje unutar Slube za sustav 112.
DC112 je jedinstveni operativno-komunikacijski centar koji: koordinira i provodi prijem i prenoenje svih odluka, naloga, zapovijedi
i izvjea o provoenju mjera pripravnosti i mjera zatite i spaavanja; koordinira jedinstven komunikacijsko-informacijski sustav
prikupljanja i objedinjavanja podataka o dogaajima putem upanijskih centara 112, tijela dravne uprave i urnih slubi (Hitne
medicinske pomoi, vatrogasnih postrojbi, policije, civilne zatite, Gorske slube spaavanja, Nacionalne sredinjice za usklaivanje
traganja i spaavanja na moru, inspekcijskih slubi, komunalnih poduzea i dr.); urno izvjeuje nadlene rukovoditelje unutarnjih
ustrojstvenih jedinica DUZS o nastaloj opasnosti. Isto tako DC 112 djeluje i kao jedinstveno operativno komunikacijsko sredite za
vezu u sustavu meunarodnog komuniciranja u svim podrujima zatite i spaavanja; prima i dostavlja obavijesti o katastrofama
odgovarajuim slubama drugih drava i meunarodnim organizacijama.
Pored ostaloga DC 112 vodi jedinstvenu informacijsku bazu podataka o urnim sluajevima i poduzetim mjerama zatite i spaa-
vanja.
Iz danog opisa se nasluuje irina podruja u kojem djeluje DC 112. Iz tog konteksta vidljiva su tri funkcionalna podruja djelovanja
DC 112, i to:
DC 112 kao operativno-komunikacijski centar u redovnim uvjetima
DC 112 kao jedinstveni operativno-komunikacijski centar na stratekoj razini u izvanrednim situacijama, u sluaju katastrofa i
velikih nesrea
DC 112 kao nacionalno operativno-komunikacijsko sredite za vezu u sustavu meunarodnog komuniciranja u svim podrujima
zatite i spaavanja
A. DC 112 kao operativno-komunikacijski centar u redovnim uvjetima
U ovoj fazi DC 112 na dravnoj razini svakodnevno dobiva i razmjenjuje podatke i informacije od C 112, urnih slubi te subjekata
zatite i spaavanja na dravnoj razini o nesreama, dogaajima i pojavama od znaaja za zatitu i spaavanje. Dobiveni podaci se
u DC 112 analiziraju, objedinjavaju te se izvjeuje potrebne subjekte i tijela dravne vlasti. Jedinstvenost DC 112 je u obavljanju
komunikacijske koordinacije izmeu sudionika zatite i spaavanja na dravnoj razini. Pored ostalih zadaa u Centru se izrauju i
auriraju baze podataka o subjektima zatite i spaavanja na dravnoj razini, o Kriznim stoerima, EKO stoerima, Stoeru zatite
i spaavanja RH te o ostalim subjektima zatite i spaavanja na dravnoj razini. Kako bi zadae i razumijevanje sustava zatite i
spaavanja u RH bili provedivi unutar Centra je stalno prisutna obveza upoznavanja s djelokrugom rada i planovima djelovanja
znaajnijih subjekata koji se odnose na pitanja sigurnosti, zatite i spaavanja, te upoznavanje s procjenama ugroenosti.
Da bi to kvalitetnije reagirali u realnoj situaciji djelatnici DC 112 su stalno ukljueni u pripremu, sudjelovanje i ra-
lambu simulacijskih (ponekad i terenskih) domaih i meunarodnih vjebi za sluaj velikih nesrea i katastrofa.
Sve zadae i uloge koje DC 112 ima u ovoj fazi provode se 24/7, sve dane u godini, u realnom vremenu.
B. DC 112 kao jedinstveni OKC na stratekoj razini u izvanrednim situacijama, u sluaju katastrofa i velikih nesrea
U sluaju velikih nesrea, katastrofa i/ili izvanrednim situacijama DC 112 predstavlja jedinstveni operativno-komunikacijski centar
na stratekoj razini.
U takvim situacijama DC 112 predstavlja komunikacijsko sredite veza za potrebe Stoera zatite i spaavanja RH, Kriznog stoera
Vlade RH i organizacija na dravnoj razini. Pored nastavka obavljanja redovnih zadaa - kontinuitet istih se neprekinuto odvija -
DC 112 proiruje opseg i dinamiku poslovnih procesa te osigurava tehnike i komunikacijske uvjete djelovanja za potrebe raznih
stoera.
C. DC 112 kao nacionalno operativno-komunikacijsko sredite za vezu u sustavu meunarodnog komuniciranja u svim po-
drujima zatite i spaavanja
Iskustva pokazuju da je neophodno povezivanje drava radi zajednikog planiranja mjera i postupaka u zatiti od katastrofa,
zajednike obuke i osposobljavanja ekipa za spaavanje, uspostave meunarodnih ekipa za intervencije te uklanjanja posljedica
nesrea i katastrofa.
Potpisivanjem meunarodnih konvencija, bilateralnih sporazuma, regionalnom suradnjom te suradnjom s me-
unarodnim organizacijama, RH je dobila bolju mogunost za suradnju na obrambenom i zatitnom pla-
nu, ali je time i preuzela obvezu da se aktivno ukljui u pripreme svjetske zajednice u domeni zatite i spaavanja.
Kao slubeno komunikacijsko sredite RH - DC 112 - sudjeluje u radu sljedeih meunarodnih organizacija:
- International Atomic Energy Agency (IAEA) - Meunarodna agencija za atomsku energiju
- International Commission for the Protection of the Danube River - DRPC (ICPDR - AEWS - PIAC) - Meunarodna komisija za
zatitu dunavskog sliva
- United Nations/Economic Commission for Europe, Industrial Accident Notocation System - UN/ECE - IAN System - UN sistem
za obavjeivanje kod industrijskih nesrea s prekograninim uincima
- NATO - EADRCC (North Atlantic Treaty Organisation - Euro-Atlantic- Disaster Response Coordination Centre) - Euroatlantsko
sredite za usklaivanje odgovora na katastrofe
- ECURIE (European Community Urgent Radiological Information Excange) - europski sustav za hitnu razmjenu radiolokih infor-
macija
- EU MIC (Monitoring Information Centre) - Centar za monitoring i informiranje Europske unije
U sudjelovanju u radu navedenih organizacija DC 112 ima ulogu kontaktne slube koja prima i prosljeuje podatke i informacije
izmeu domaih i meunarodnih slubi koje su zaduene za upravljanje sposobnostima i donoenje odluka.
ZAKLJUAK
K
ao i cjelokupan sustav zatite i spaavanja RH koji je u fazi razvoja i oblikovanja tako se i DC 112 prilagoava istome prven-
stveno prema smjeru kretanja i razvoja Dravne uprave za zatitu i spaavanje kao sredinje organizacije zatite i spaavanja
u RH. U radu DC 112 nastoje se implementirati nova tehnika rjeenja, napredna informatika tehnologija i uvesti nove procedure
razvijene u suradnji s drugim subjektima zatite i spaavanja RH.
Vrlo vanu komponentu rada i djelovanja DC 112 predstavljaju nauene lekcije i institucionalna memorija sustava i djelatnika.
U sve vie promjenjivom i neizvjesnom okruenju uloga DC 112 kao jedinstvene stoerne operativno-komunikacijske toke svakim
danom postaje sve vea.
C
ritical infrastructure forms part of modern protection and rescue systems that requires special protection by preparing emer-
gency business continuity plans. While most of the countries have a list of priorities concerning critical infrastructure, the
Republic of Croatia is still lacking one. Criticality is explained as well as international standards for the denition of critical infra-
structure and its role in the emergency management system and disaster risk reduction. Due to its signicance in the development
of protection and rescue system, as well as the importance of the countrys coping with an emergency, a list of Croatian critical
infrastructures is suggested explaining criteria for the identication of criticality and priorities.
Key words: infrastructure, critical, crisis management, interdependency, priorities
Kriteriji za utvrivanje
hrvatske kritine infrastrukture
PIU: dipl. ing Damir emerin, Dravna uprava za zatitu i spaavanje (e-mail: damir.cemerin@duzs.hr)
mr. sig. Damir Trut, Dravna uprava za zatitu i spaavanje (e-mail: damir.trut@duzs.hr)
SAETAK
SUMMARY
K
ritine infrastrukture dio su suvremenih sustava zatite i spaavanja koje je potrebno posebno zati-
ti i pripremiti planove nastavka rada u izvanrednim situacijama. Sve zemlje imaju liste prioriteta kriti-
nih infrastruktura, a Republika Hrvatska jo takvu listu nije napravila. Objanjava se pojam kritinosti i meunarod-
ni standardi za deniranje kritinih infrastruktura i njihova mjesta u sustavu upravljanja u izvanrednim uvjetima i
smanjenju rizika od katastrofa. Zbog znaaja za razvoj sustava zatite i spaavanja, ali i funkcioniranja zemlje u izvanrednim
situacijama predlae se lista hrvatskih kritinih infrastruktura, s obrazloenjem kriterija za utvrivanje kritinosti i prioriteta.
Kljune rijei: infrastruktura, kritino, krizno upravljanje, meuovisnost, prioriteti
P
ostoji mnogo razloga da se pokrene postupak utvrivanja hrvatske kritine infrastrukture. Ne moe se rei da u Republici
Hrvatskoj ne postoji shvaanje o postojanju kritinih infrastruktura pa su neke od kritinih infrastruktura i tiene sukladno
relativno visokim standardima, ali je izostalo sustavno poimanje, deniranje kritinih infrastruktura, a posebice nema uvezivanja u
ureeni sustav zatite kritinih infrastruktura, kao ni povezivanja u toj zatiti svih relevantnih imbenika. Prije nego se usmjerimo
na deniranje kritinih infrastruktura, potrebno je razjasniti zbog ega su kritine infrastrukture predmet interesa sustava uprav-
ljanja u izvanrednim uvjetima te sustava zatite i spaavanja, kao najvee komponente tog sustava.
Jedan od autora koji su nesumnjivih autoriteti u zatiti kritine infrastrukture, profesor Adrian V. Gheorghe sa vicarskog save-
znog tehnolokog zavoda iz Zuricha (Swiss Federal Institute of Technology) napisao je da je pred suvremenim sustavima zatite i
spaavanja velika promjena zbog trenutno upitnih ili neodgovarajuih odgovora niza institucija.
U svijetu se dogaa niz promjena, koje izravno utjeu na sustave zatite i spaavanja:
prisutni su znanstveni razvoj i tehnoloke inovacije koji oduzimaju dah, raste ranjivost vitalnih sustava i poveava se broj rizika
irokog spektra prekograninih razmjera
poveane su meusobne ovisnosti izmeu tehnikih, drutvenih i kulturolokih prijetnji
globalizacija i rast koncentracije stanovnitva (u treem svijetu postoje velegradovi sa vie milijuna stanovnika za koje veina
nikad nije ni ula), poveavaju se socijalne razlike i razlike u bogatstvu, dolazi do pomaka u regulatornim kapacitetima od jedno-
stranih upravitelja do spektra sudionika u odluivanju
postaju upitne osnovne pretpostavke i preaci na kojima su se dosad temeljili odgovori urnih snaga u katastrofama, procjenji-
vanje opasnosti i rizika i krizno upravljanje
tradicionalni pristupi u zatiti i spaavanju, posebice u kriznom upravljanju, suoeni sa neuinkovitosti, nekonzi-
stentnou, nekorektnou i nedostatkom transparentnosti kao temeljnim dilemama postaju jasno suvie ogranieni
javlja se erozija povjerenja u 'strunjake' i kredibilitet institucija, postojea tijela su suvie sektorski usmjerena i pate od uroene
tromosti, trae se novi naini upravljanja. Sve navedene injenice moe se braniti imalo ozbiljnijom analizom, a to potvruje
njihovu duboku utemeljenost.
Zbog toga je potrebno o suvremenim sustavima zatite i spaavanja promiljati i govoriti na drugaiji nain, uz otvaranje rasprave
u koju se moraju ukljuiti strunjaci svih prola drutvenih, prirodnih i tehnikih znanosti, a jedini prihvatljivi zajedniki princip
mora biti spremnost na prihvaanje injenica i utemeljenih teza iz drugih znanosti, odnosno spremnost za multidisciplinarno de-
niranje problema, prijedloga i rjeenja koja moraju biti odraz takovog pristupa. Konani rezultat mora biti novo, znatno komplek-
snije poimanje zatite i spaavanja koje e biti u stanju obuhvatiti suvremeno drutvo u cjelini, sa svim njegovim specinostima
i raznolikostima, na nain da se uspostavi sustav odgovora na nova ugroavanja i denirane rizike te na nain da se tei ne samo
spaavanju ljudskih ivota, zdravlja i imovine, ve da jednako vani ciljevi budu zatita okolia, ekonomsko zdravlje zajednice i
ouvanje uobiajenog naina ivota. Dio tih promjena ve je nastupio te se u suvremenim sustavima zatite i spaavanja mijenjaju
podruje djelovanja, sustavi rukovoenja i pristup njegovom provoenju te sastav operativnih snaga i kapaciteta, a uz ostalo govori
se i o zatiti kritine infrastrukture.
Pojam kritina infrastruktura pojavio se pred desetak godina u teoriji i praksi kriznog upravljanja kao novi termin, iako su se sustavi
zatite i spaavanja zatitom kritine infrastrukture bavili kao dijelom redovitih aktivnosti u cijelom ciklusu djelovanja, od plani-
ranja, prevencije, do reakcije i oporavka, bez naglaavanja posebnosti kritine infrastrukture. Naravno, to je postignuti stupanj
tehniko-tehnolokog razvoja u pojedinoj sredini vei, to je vei angaman na zatiti kritine infrastrukture.
P
ojam 'kritina infrastruktura' naelno je preuzet iz vojne terminologije, to je razumljivo jer je krizni menadment, odnosno
civilna zatita generiki vezana uz sustave obrane, iako se danas u potpunosti odvojila; velik broj strunih kadrova jo uvijek
temeljno ima vojnu naobrazbu pa im koritenje vojne terminologije nije strano. Civilna zatita kao skup aktivnosti u zatiti civilnog
stanovnitva nastala je dvadesetih godina prolog stoljea zbog potrebe zatite stanovnitva od ratnih djelovanja, kad su se u Pr-
vom svjetskom ratu osnove ratovanja temeljito izmijenile. Cilj i djelovanje civilne zatite, zbog izmijenjenih geopolitikih okolnosti
i promjene fokusa sa rizika od ratnih prijetnji i ugroavanja preusmjerili su se na rizike od mirnodopskih prijetnji. Ratna djelovanja
su na margini interesa suvremenih sustava civilne zatite pa je i strategijsko lociranje civilne zatite u sustavima sigurnosti a
ne obrane, iako je jo uvijek prisutna povezanost sa sustavima obrane, stoga i ne udi preuzimanje nekih od termina imanentnih
obrambenoj terminologiji. Ipak, pojam kritine infrastrukture bitno je drugaije prihvaen u suvremenom sustavu zatite i spaa-
vanja, nego je to u vojnoj terminologiji.
Suvremeni sustavi zatite i spaavanja promijenili su pristup cijelom problemu. Sigurnost zajednice danas se proma-
tra kao integrirani sustav sastavljen od niza komponenti i sudionika, a samo podruje sigurnosti se znatno proirilo.
U poimanju esto se polazi od iskustvenih podataka, jednako dobre ili loe prakse, do ukljuivanja niza novih imbenika te se sa-
svim izvjesno moe rei da je danas fokus planiranja i provedbe sigurnosti na praksi, ukljuivanju novih institucija i cijelog spektra
novih aktera.
Primjer je evolucija poimanja sigurnosti u Europskoj uniji kod njenog nastanka pedesetih godina prolog stoljea do danas. Cilj
EU u provedbi sigurnosti bila je pedesetih godina 20. stoljea nacionalna sigurnost (bilo je to vrijeme tzv. Hladnog rata), da bi se
izmeu 1960. i 1970. godine arite promijenilo. Nacionalna sigurnost je polako postajala manje upitna te su se sustavi sigurnosti
usmjerili prema sigurnosti drutva (bilo je to vrijeme teroristikih napada frakcije Crvene armije u Saveznoj republici Njemakoj
i Crvenih brigada u Italiji), uz to je ilo jaanje standarda graana i uvrivanje tehnolokog razvoja zapadne Europe. Tijekom
devedesetih godina dvadesetog stoljea fokus je donekle promijenjen, vie nisu toliko upitne globalne vrijednosti drutva, ve se
zahtijeva posveivanje vee panje sigurnosti lokalne zajednice i 'unutarnjoj' sigurnosti (obrana od svih oblika terorizma i tekog
kriminala), ali ta sigurnost prirodno zahtijeva i jaanje obrambene sposobnosti zajednice prema svim oblicima velikih nesrea i
katastrofa, bilo prirodne ili humane geneze.
U posljednjih desetak godina, zbog dostignutog stupnja drutvenog i gospodarskog razvoja fokus je usmjeren prema tzv. funkcionalnoj
sigurnosti, budui da su dostignute razine sigurnosti pojedinih elemenata toliko visoke da ih je potrebno samo odravati, uz ouvanje
funkcioniranja zajednice na lokalnoj i iroj razini. Uz institucionalnu izgradnju EU jaa i sustav zajednike sigurnosti, ali se u promi-
ljanjima zemalja lanica oekuje da je nacionalna odgovornost za unutarnju sigurnost i zatitu osnovnih drutvenih funkcija, a na
razini zajednice izgrauje se instrumentarij zajednikog djelovanja nacionalnih sustava u toj aktivnosti, dok se na internacionalnoj
razini treba tititi vrijednosti i funkcioniranje EU. Tek sljedea razina je sigurnost i stabilnost u susjedstvu zajednice (tu se ubraja i
sigurnost Balkana, ali i pitanja sigurnosti Ukrajine i Gruzije), a kao najiri pojam i sigurnost i zatita ljudi i drutva u svijetu u cjelini.
U izmijenjenom okoliu suvremenog upravljanja u katastrofama prostor je otvoren i jasnom deniranju kritine infrastrukture.
to je to dakle kritina infrastruktura? to je infrastruktura openito te to je u njoj kritino?

Pogledajmo to je to infrastruktura: po Rjeniku stranih rijei B. Klaia rije infrastruktura dolazi od latinskih infra (ispod, nie) i
struere (slagati, sklapati, zidati), to znai graa, ustroj, sastav, sklop, raspored, nain gradnje, graevina, zgrada, tvorevina, organizam.
Po Klaiu je, dakle, infrastruktura podloga, podgradnja uope, a osobito: 1. potrebna ekonomska i organizacijska podloga nekog
visoko razvijenog pothvata (prometne mree, radne snage i sl.) i 2. openita oznaka za vojne objekte (vojarne, aerodromi itd.)
Po Anievu Rjeniku hrvatskog jezika infrastruktura su temeljne djelatnosti koje slue kao podloga proizvodnim djelatnostima
(prometna mrea, vodovod, komunikacije itd.)
I jo pojam kritino:
U Anievu rjeniku stoji da je kritian: 1. koji se odnosi na kritiku i 2. koji se odnosi na krizu (opasan, pogibeljan).
Infrastruktura je unutarnji sustav ili mrea sadrana u nekom drugom sustavu koja slui kao temelj ili podloga za djelovanje tog
sustava.
Dakle, za promatraa koji polazi s pozicija sustava zatite i spaavanja, a kojemu je polazite zatita ljudi, imovine i okolia, in-
frastruktura je sve ono to postoji u nekoj ljudskoj zajednici, od sustava zdravstvene zatite, organizacije prometa, proizvodnje
vitalnih dobara (hrana i voda prije svega), do osiguranja energije, telekomunikacija, funkcioniranja gospodarstva, nancija i svih
ljudskih aktivnosti koje doprinose redovitom ivotu zajednice, a koje mogu biti ugroene ili njihovo nefunkcioniranje ili pogreno
djelovanje utjeu na redoviti ivot zajednice, do ugroavanja ljudskih ivota i zdravlja ili zdravlja okolia.
U vicarskom nacionalnom planu za zatitu kritine infrastrukture dana je denicija: To je zajedniki termin koji se odnosi na ljude,
organizacije, procese, proizvode, osiguranje usluga, tijekove informacija, tehnike i graevinske objekte i instalacije koji individu-
alno ili kao dio mree omoguavaju drutvu, gospodarstvu i dravi da funkcioniraju.
to je u toj infrastrukturi kritino da bi to trebalo posebno naglaavati?
Odakle kritinost?
K
ritino kao pridjev oznaava neto to je od posebne vanosti za funkcioniranje onoga to se opisuje, dakle, moglo bi
se rei i bitno ili presudno, neto bez ega se ne moe. Bez ega danas ne moemo (ili barem mislimo da ne moemo)?
Dostignuti stupanj razvitka ljudske civilizacije sasvim sigurno nije mogue zadrati bez dovoljnih koliina energije. Preko 90 posto
dananje energije dolazi iz fosilnih goriva, ugljena, naftnih izvora i prirodnog plina, a svi ostali, nuklearna energija, zamjenjivi
izvori energije (hidropotencijali, vjetar, plima, sunce) i proizvodnja biolokih energenata (biodizela) ine manje od 10 posto ukupnih
izvora energije.
Dakle, bez energije, posebno fosilnih goriva, izvjesno je, ne moemo. Drugi kljuni ili kritini imbenik su komunikacije jer bez
funkcioniranja telekomunikacija i informatike tehnologije te interneta i pojedinih izdvojenih komunikacijskih mrea prestalo bi
funkcioniranje dananjeg gospodarstva. Ve i ogranieni poremeaji na tritu hrane doveli su u posljednje vrijeme do ozbiljnih
poremeaja u funkcioniranju ne samo siromanijih zemalja, nego su se osjetili i u najrazvijenijim zemljama. Kad moramo organi-
zirati opskrbu pitkom vodom grada od tridesetak tisua stanovnika, svjesni smo da je to vrlo sloena operacija za koju je potreban
znaajan broj cisterni, i to samo za osiguranje pitke vode i vode za minimalnu osobnu higijenu. Za te potrebe treba najmanje 10
litara po stanovniku dnevno, to iznosi 300 tisua litara ili 300 m3. Uz prosjeni kapacitet autocisterne od 5 m3, to znai da treba
dobaviti 60 cisterni pitke vode.
Uz prosjeno vrijeme dopreme i distribucije od 3 do 4 sata, u danu je mogue izvesti najvie 6 - 7 tura u 24 sata nepre-
kidnog rada ili barem 10 cisterni koje bi morale biti unaprijed pripremljene za prihvat pitke vode jer redovita pripre-
ma i ispiranje pitkom vodom cisterne traje dva do tri dana uz stalni nadzor sanitarne inspekcije. A toliki broj cister-
ni za pitku vodu rijetko imaju i vei gradovi, a ne grad sa 30.000 stanovnika. A da doe do kvara koji e na vie dana
onesposobiti sustav vodoopskrbe grada od milijun ili vie milijuna stanovnika? Koje e to imati izravne i naknadne posljedice?
Ve manji poremeaji u jednom od sustava javnog prijevoza izazivaju kaos i veliko optereenje drugih prometnih sustava i
blokade prometnica, a rezultat su kanjenja, otkazivanje ugovorenih sastanka i obveza do poremeaja u svim djelatnostima.
Moemo li uope zamisliti kako bi drutvo funkcioniralo da pet dana ne rade sve banke, ukljuivo i mreu banko-
mata i internetskog bankarstva? Pred nekoliko godina dolo je do prekida u opskrbi elektrinom energijom New Yor-
ka i nekoliko okolnih saveznih drava te junog dijela Kanade. Oko 30 milijuna ljudi bez struje je bilo oko osam sati.
Nije uspjelo izraunavanje ukupne tete jer su, meu objektima koji tih osam sati nisu radili, bile i njujorke burze roba i novca.
P
rema procjenama dnevni obrtaj kapitala na njujorkoj burzi kree se do 300 milijardi dolara, a koliki se time ostvaruje pro-
t u nancijskim institucijama u cijelom svijetu nemogue je izraunati, ali je sasvim izvjesno znatan. Zbog toga je danas
za njujorku burzu osigurano napajanje iz nekoliko meusobno neovisnih izvora, da se slina situacija nikad vie ne ponovi.
U poecima bavljenja kritinom infrastrukturom prevladavalo je miljenje da je ona prije svega nacionalna odgovornost jer je
teritorijalno odreena i velikim dijelom neovisna. Danas je jasno da ni jedna od tih teza ne stoji. Mree su toliko integrirane i nad-
nacionalne da se danas kritina infrastruktura u naelu promatra kao skup internacionalnih, funkcionalnih i meuovisnih sustava.
Jasno je da je dakle mnogo toga u zajednici kritino.
Kako odbrati ono to je najkritinije, odnosno kako odrediti prioritete u toj kritinosti?
Gotovo sve zemlje Europe i Sjeverne Amerike, a i mnogo drugih zemalja, tom pitanju posvetilo je primjernu pozornost, to je pri-
rodno pratio i razvitak znanstvene misli, pa su uspostavljeni dobri temelji za razvitak znanstvenih disciplina koje se bave kritinom
infrastrukturom. Openito moramo imati na umu da je znanstveno tumaenje kriznog menadmenta i zatite i spaavanja vrlo
raznoliko, ve i zbog divergentnosti samog sustava, odnosno injenice da sustav nuno obuhvaa sve segmente ivota i rada (bu-
dui da i sama katastrofa ili velika nesrea zadire u funkcioniranje cijele zajednice i svih njenih zikih, gospodarskih, socijalnih i
metazikih dijelova).
O
sim toga, nije svejedno hoemo li traiti tumaenje kritine infrastrukture od tehnikih znanosti, skupine dru-
tvenih znanosti (implikacije na stanovnitvo s aspekta sociologije, psihologije, ekonomske aspekte itd.) ili prirod-
nih znanosti. Svi ovi aspekti imaju utjecaja na procjenu kritinosti pojedine infrastrukture te je deniranje kritino-
sti vrlo kompleksno i ozbiljno pitanje na koje nije mogue odgovoriti jednostrano ili je taj jednostrani odgovor nepouzdan.
Zbog toga se deniranje pojedinih pojmova temeljnih za razumijevanje kriznog upravljanja, planiranja te odgovora na katastrofe
i krize moe i mora obraditi u svim znanstvenim disciplinama, od cijelog spektra drutvenih znanosti, do prirodnih i tehnikih
znanstvenih disciplina.
Upravo ta injenica dovodi do raznolikosti u deniranju nekih pojmova te do razlika u njihovu obuhvatu i razumijevanju.
Openito je danas prihvaena denicija kritine infrastrukture sa godinjeg sastanka Odbora za civilnu zatitu NATO/EAPC iz 2002.
godine u Brasovu u Rumunjskoj.
Po toj deniciji kritina infrastruktura su odgovarajui nacionalni kapaciteti, slube i informacijski sustavi koji su od tako vitalnog
znaaja da bi njihova nemogunost djelovanja ili oteenje mogli imati izravan utjecaj na nacionalnu sigurnost, nacionalnu eko-
nomiju, narodno zdravlje, sigurnost stanovnitva i uinkovito djelovanje vlasti.
Na istom sastanku prihvaena je i ira denicija koja izrijekom navodi da kritina infrastruktura obuhvaa (ali ne iskljuivo):
hranu
vodu
poljoprivredu
zdravstvene slube i slube hitne pomoi
energiju (elektrina, nuklearna, plin i nafta, brane)
promet (zrani, cestovni, eljezniki, luke, vodeni putovi)
informacije i telekomunikacije
bankarstvo i fnancije
kemijska postrojenja
obrambenu industriju
pote i dostavu roba
nacionalne spomenike i vrijednosti
Kad se nabroje sve opisane djelatnosti te uzme u obzir da meu pojedinim zemljama nuno postoje razlike u poima-
nju zbog gospodarskih, kulturolokih i drutvenih ili zemljopisnih razlika, razumljivo je da redoslijed nabrojenih kriti-
nih infrastruktura nije u svim zemljama isti. Jasno je iz navedene liste da bez svih nabrojenih dijelova nema funkci-
oniranja moderne zemlje i modernog drutva, a bez nekih dijelova ni golog preivljavanja ljudske vrste. Zbog toga je
razumljivo da najvei broj zemalja zatiti kritine infrastrukture posveuje znatnu panju. Na najvioj nacionalnoj razini Vlade
niza zemalja utvrdile su nacionalnu strategiju djelovanja u zatiti kritine infrastrukture te utvrdile listu prioriteta u njenoj zatiti.
Openito se u svim zemljama kritinom infrastrukturom bavi vie dravnih tijela, sukladno svojoj nadlenosti nad pojedinim se-
gmentima kritine infrastrukture.
Z
bog toga se i na meunarodnom planu odrava niz razliitih strunih skupova posveenih pitanjima zatite kritine infrastruk-
ture, odnosno pojedinih njenih segmenata. Kako su najsloenija pitanja vezana uz zatitu energetskog sektora, telekomunika-
cija, informatikog i informacijskog sektora te prometa, u tim djelatnostima najvie je strunih skupova koji imaju za cilj dijeljenje
informacija i steenih iskustava, a sve u cilju postizanja zajednike to vie razine zatite. Svi ovi sektori toliko su povezani na
kontinentalnoj i planetarnoj razini da je zatita pojedinih sustava unutar pojedinog dijela zemlje i drave u cjelini, a bez povezi-
vanja sa srodnim sustavima u susjednim i drugim zemljama upitna ili ak beskorisna. Zbog toga je i ukljuivanje meunarodnih
asocijacija, bilo onih koje se prvenstveno bave sigurnosnim pitanjima ili drugih, logino. Primjerice, u SAD usvojena je denicija
kritine infrastrukture koja glasi: Prekid funkcioniranja u jednom segmentu ili infrastrukturnom sustavu moe dovesti do prekida
ili nefunkcioniranja u drugim sustavima te kombinirano izazvati dugorone posljedice na sustav vlasti, ekonomiju, javno zdravlje
i sigurnost, nacionalnu sigurnost i povjerenje javnosti. (SAD, Nacionalna strategija za zatitu kritine infrastrukture i vitalnih
sustava, 2003.)
vicarska denicija kritine infrastrukture glasi: Kritine infrastrukture su infrastrukture iji prekid, kvar ili razaranje ima teke
posljedice za javno zdravlje, stanovnitvo openito, okoli, politiku, sigurnost kao i drutvenu i gospodarsku dobrobit. Cilj za-
tite kritine infrastrukture je smanjiti vjerojatnost dogaanja tetnih dogaaja i posljedice prekida, kvara ili razaranja kritinih
infrastruktura i smanjivanje trajanja kvara.
Deniranjem kritine infrastrukture bavi se i Europska unija, i to na najvioj razini. Europska zajednica (to je jo uvijek, do pri-
hvaanja Lisabonskog ugovora, slubeno ime, iako se uvrijeilo da se kolokvijalno koristi naziv Europska unija i kratica EU), je prije
svega uspostavljena na gospodarskim osnovama te je ouvanje i razvitak gospodarskih djelatnosti prvenstveni cilj i zadaa svih
tijela EU. Kako je funkcioniranje kritine infrastrukture jedan od temelja gospodarskih djelatnosti, logino je da se unutar EU po-
vela rasprava o zatiti kritine infrastrukture. Rasprave o deniranju kritine infrastrukture trajale su etiri godine meu zemljama
lanicama i unutar nekoliko tijela Europske komisije i vijea.
Kako je veina lanica EU ujedno u lanstvu Sjevernoatlantskog saveza, a preostale su lanice Partnerstva za mir ija su tijela
donijela deniciju kritine infrastrukture koju smo naveli, sve zemlje donesenu deniciju ve primjenjuju. Zbog toga je prevladalo
miljenje da nije potrebno jo jednom denirati neto to ve postoji, ve je rasprava usmjerena na deniranje europske kritine
infrastrukture.
Zbog toga, donesena je direktiva koja je odredila pojam 'europska kritina infrastruktura'.
Utvreno je da pojam europska kritina infrastruktura ukljuuje one zike izvore, usluge i objekte informacijske tehnologije, mre-
e i infrastrukturne komplekse ije unitenje ili oteenje ima ozbiljne posljedice na zdravlje, sigurnost, ekonomsko ili drutveno
zdravlje dvije ili vie zemalja lanica, odnosno ona infrastruktura iji prekid u jednoj zemlji lanici izravno pogaa drugu zemlju
lanicu.
Kritina infrastruktura u EU ukljuuje (tekst je iz prijedloga direktive):
energetske instalacije i mree (npr. el. energija, proizvodnja nafte i plina, skladita i rafnerije, sustavi za prijenos i distribuciju)
komunikacije i informacijsku tehnologiju (telekomunikacije, sustavi emitiranja, software, hardware i mree ukljuivo Internet)
fnancije (bankarstvo, osiguranja i investicije)
zdravstvenu skrb (bolnice, objekti zdravstvene skrbi i opskrbe krvi, laboratoriji i farmacija, istraivanja i razvoj, hitne slube)
hranu (sigurnost, proizvodna sredstva, kompletna distribucija i prehrambena industrija)
vodu (brane, skladitenje, obrada i mree)
transport (zrane luke, luke, pretovarni kapaciteti, eljeznice i mree masovnog prijevoza, sustavi za nadzor prometa)
proizvodnju, skladitenje i transport opasnih tvari (kemijskih, biolokih, radiolokih i nuklearnih tvari)
vlast (kritine usluge, objekti, informacijske mree, lokacije i kljuni nacionalna mjesta i objekti).
P
o donoenju direktive preostaje da je zemlje lanice prenesu u nacionalno zakonodavstvo te primijene. Puna primjena moe
se oekivati poetkom 2010. godine, a do tada e sve zemlje lanice morati Komisiji prijaviti infrastrukture koje smatraju
europskim kritinim infrastrukturama (EKI) u smislu direktive. Instrumentarij za praenje provedbe direktive i zajedniko djelo-
vanje na zatiti EKI jo se razrauje, ali je izvjesno da e se zatiti posvetiti znaajna ili u najmanju ruku primjerena pozornost.
iroki opseg i tehnika raznolikost kritinih infrastruktura uvjetuje i vrlo raznolike elemente njenog deniranja, a time i elemente
ne samo tehnike zatite, ve cjelokupnih sustava namijenjenih zatiti i osiguranju djelovanja kritinih infrastruktura. Istovreme-
no, ve i povrnim uvidom u deniciju kritinih infrastruktura uoljiva je njihova povezanost.
Primjerice, bez energije nema funkcioniranja ni jedne od ostalih kritinih infrastruktura, bez vodoopskrbe i upravljanja vodama i
niz drugih infrastruktura bi stao ili radio vrlo oteano, bez komunikacija prekinuli bi se tijekovi novca, razmjene dobara (trgovina),
ugrozili bi se svi ostali sektori kritine infrastrukture.
Zbog toga je nunost i suradnja svih tijela vlasti u pojedinim zemljama, horizontalno i vertikalno uvezivanje institucija odgovor-
nih za funkcioniranje i zatitu pojedinih kritinih infrastruktura. Tijela nadlena za poslove zatite i spaavanja ne moraju imati
presudnu ulogu u povezivanju svih drugih tijela vlasti u pojedinim zemljama u zatiti kritine infrastrukture, ali, budui je zatita
kritine infrastrukture od vitalne vanosti u svim situacijama, uvrijeilo se da je to ipak zadaa sustava zatite i spaavanja, i to
iz dva razloga.
Prvi je da je sustav kriznog upravljanja sastavni dio sustava zatite i spaavanja te je njegova zadaa, uz ostalo, i usklaivanje dje-
K
ako u sustavima zatite i spaavanja poimamo kritinu infrastrukturu u uem smislu djelovanja sustava?
Kritina infrastruktura je za sustav zatite i spaavanja s jedne strane objekt djelovanja, dakle predmet na-
eg interesa koji treba tititi, jednako kao ljudske ivote i zdravlje, jer predstavlja naroito vanu imovinu (bez obzi-
ra na njeno vlasnitvo), a o njenom funkcioniranju ovisi uspostava normalne situacije. S druge strane, bez djelovanja
kritine infrastrukture vrlo teko ili nikako ne bi se mogle provesti potrebne zadae zatite i spaavanja te je kritina infra-
struktura i sredstvo u provedbi zatite i spaavanja. Jednostavno, bez telekomunikacije nije mogue brzo zatraiti pomo hit-
ne medicinske ekipe ili vatrogasaca, ako je zbog oteenja mosta promet na nekom pravcu prekinut, to uvjetuje moguno-
sti spaavanja itd. Zbog toga vrlo razumno deniranje zatite i spaavanja treba glasiti: moderni sustav zatite i spaavanja
sastoji se od tri kljuna segmenta, sustava kriznog menadmenta, snaga zatite i spaavanja i sustava kritine infrastrukture.
Jo jednom:
1. bez uspostavljenog sustava kriznog menadmenta, s potrebnim brojem kvaliciranih (osposobljenih i uvjebanih) sudionika
nema donoenja kvalitetnih odluka u primjerenom vremenu, a bez toga nema pokretanja sustava u pravom smjeru, ve se ili su-
stav ne pokree ili se dogaaju improvizacije koje mogu biti vrlo skupe bilo u ljudskim ivotima ili u materijalnim gubicima koje je
ponekad vrlo teko ili nemogue nadoknaditi
2. bez ustrojenih, opremljenih i obuenih snaga za izvravanje pojedinih namjenskih zadaa u zatiti i spaavanju svih aktivno-
sti nema ili se svode na improvizacije koje opet imaju svoju cijenu u ljudskim ivotima i materijalnim ili nancijskim gubicima
3. bez djelovanja kritine infrastrukture nema suvremenog drutva uope, a posebice pojedinih segmenata.
Bez energije nema transporta, grijanja, nema potrebne rasvjete za djelovanje u uvjetima smanjene vidljivosti, nema pripreme
hrane, nema suvremene medicine itd. Bez komunikacije i prometa nema rukovoenja i upravljanja situacijom nema traenja i
upuivanja potrebne pomoi, bez hrane nema zbrinjavanja ugroenog stanovnitva itd.
Dakle, deniciju da se sustav zatite i spaavanja sastoji od tri osnovna segmenta koji ine krizno rukovoenje (menadment),
operativne snage i kritina infrastruktura lako je braniti.
Zbog takvog znaaja kritinih infrastruktura potrebno im je u svakom trenutku posveivati primjerenu panju, to automatski
znai da je njihovoj zatiti potrebno takoer posvetiti primjerenu pozornost.
U Republici Hrvatskoj mi smo na poetku cijelog procesa. Iz navedenih opisa i denicija kritinih infrastruktura proizlazi da svaka
zemlja treba procijeniti kljune elemente koji e onda denirati nacionalne kritine infrastrukture i njihov redoslijed kritinosti.
lovanja svih segmenata drutva u zatiti kritine infrastrukture. S druge strane, prekidi djelovanja pojedinih kritinih infrastruktura
trenutno ili vrlo brzo dovode do znaajnih poremeaja u funkcioniranju zajednice, pa se oekuje da instrumentarij koji je zajednica
sagradila za izvanredne uvjete odgovori na primjeren nain, te da se omogui to bri povratak na redovito stanje. A to je primarna
zadaa kriznog menadmenta i sustava zatite i spaavanja.
A
ko se paljivije promotri koje sve posljedice mogu nastati zbog oteenja kritine infrastrukture ili prekida njihova djelovanja
postaje vidljivo da ukupne tete mogu biti vrlo velike, kritine, i sasvim izvjesno kompleksne te da se ire u zajednici kaskadno,
kroz tzv. domino efekt.
Uinci oteenja kritine infrastrukture ukljuuju razliite izravne gubitke nanijete postojeoj kritinoj infrastrukturi ukljuujui:
smrtne sluajeve i povrede
oteenje i unitenje imovine
prekid proizvodnje i djelovanja bitnih slubi
gubitak osnovnih sredstava za ivot, gubitak zaposlenja
unitenje komunalne infrastrukture
poremeaj djelovanja tijela vlasti
gospodarske gubitke
prekid uobiajenog naina ivota
socioloke i psiholoke posljedice
Na temelju nabrojenih moguih posljedica postaje jasan odgovor na pitanje zato je zati-
ta kritine infrastrukture aktualna? Uz to, objekti kritine infrastrukture su sve vie povezani, meuovisni i viso-
ko ranjivi, a raste broj zlonamjernih aktivnosti kao to su vandalizam, sabotae, terorizam, neodgovorno ponaanje i slino.
Istovremeno, mree i infrastrukture ugroavaju i klimatske promjene, ekstremni vremenski dogaaji su sve uestaliji, a primjerice
na Aljasci izravno je zbog zatopljenja i otapanja permafrosta (stalno zamrznutog tla) na kojem je sagraen najvei naftovod na
svijetu dolo do njegova deformiranja i pucanja na vie mjesta te je njegovo funkcioniranje ugroeno.
Procjeni kritinosti infrastruktura prilazi se sa tri aspekta, i to 1. gospodarskog, 2. politikog i 3. funkcionalnog.
1. Gospodarsko stajalite utvruje znaaj neke infrastrukture za cjelokupno gospodarstvo ili neku gospodarsku granu, protabilnost
koritenja neke infrastrukture ili njenih usluga ili roba koje se tom infrastrukturom dobavljaju, gospodarske i nancijske parametre
za koritenje pojedine infrastrukture (npr. da li je isplativije koristiti jedan ili drugi pravac ili izvor za isporuku energenta i sl. ).
2. Politiko stajalite uzima u obzir i vlasnitvo nad pojedinom infrastrukturom, stabilnost politikih prilika ili sustava u sredinama
ili zemljama u kojima se kritina infrastruktura nalazi, ali i procjenjuje ukupne uinke na sredinu koja o toj infrastrukturi ovisi
i to na lokalnoj ili dravnoj razini. Primjerice, koji e uinak imati blokiranje isporuke energenata ili roba na pojedinu regiju i sl.
Jednostavan primjer: ako se zbog nekog razloga (npr. oteenje mosta) onemogui koritenje prometnog pravca za jedno mjesto
te se sav promet mora odvijati uz zaobilaenje od desetak ili vie kilometara, kakav e to uinak imati na odvijanje ivota u tom
mjestu, od gospodarstva do drutvenih djelatnosti (to ako npr. uenici moraju putovati jedna sat dulje do kole zbog zaobilaenja,
jedna sat puta je dalje i bolnica i sl.) i kako to utjee na shvaanje statusa tog mjesta u iroj zajednici.
3. Funkcionalno polazite trebalo bi prije svega utvrditi kako izostanak usluge neke mree ili infrastrukture utjee na funkcioni-
ranje gospodarstva, uslunih djelatnosti, zdravstva, obrazovanja, predkolskog odgoja ili komunalnih usluga, do ouvanja javnog
reda i mira ili ouvanja uobiajenog naina ivota. Kod procjenjivanja kritinosti treba imati na umu jo jednu injenicu. Kritine
infrastrukture su meusobno povezane i jako ovisne jedna o drugoj.
T
a ovisnost uvjetuje i pojavu tzv. domino efekta, odnosno prekid rada jedne mree ili izostanak usluge uvjetuje ometanje ili pre-
kid rada u drugoj mrei koja sa prvom mreom moe biti izravno povezana. Meutim, ta veza moe biti i virtualna, ali vrlo jaka
i imati presudan utjecaj na funkcioniranje druge mree (npr. prekid isporuke plina ne utjee na industriju koja nema grijanje na
plin ali treba velike koliine tehnoloke vode koju koristi iz javne mree. Zbog toga to je veina termoelektrana na plin i isporuka
struje se ograniava, to izaziva probleme u javnoj vodoopskrbi te se ograniava ili prekida isporuka vode toj industriji).
Republika Hrvatska ne razlikuje se bitno od drugih srednje razvijenih europskih zemalja pa se ni popis kritinih infrastruktura
kojima se treba baviti u Republici Hrvatskoj ne razlikuje od njihovih primjera.
Potrebno je jedino razmotriti nae specinosti i vidjeti kako se te specinosti moraju ugraditi u kriterije za utvrivanje liste
Hrvatskih kritinih infrastruktura.
Energija, prije svega koritenje fosilnih goriva temelj je funkcioniranja svih segmenata zajednice pa sasvim si-
gurno zasluuje prvo mjesto, jednako kao i u drugim zemljama. Iako je vlastita proizvodnja odnosno eksploataci-
ja fosilnih goriva relativno skromna, a u velikoj mjeri ovisimo o uvozu, domaoj proizvodnji i stvaranju optimalnih zali-
ha treba posvetiti pozornost. Energija je sigurno na prvom mjestu i po gospodarskim i politikim i funkcionalnim mjerilima.
Suvremeno drutvo ak i u politikim sustavima i reimima koji tee izolacionizmu vie nije mogue informacijski sasvim zatvo-
riti, bez obzira na ulaganje velikih napora.
Razlog je visoko umreivanje telekomunikacija koje omoguava brzu i uinkovitu izmjenu informacija, a to u gos-
podarstvu omoguuje niz prednosti (od brzog reagiranja na prijetnje, promjene ili potencijalne mogunosti za pro-
t, do smanjivanja zaliha repromaterijala, energenata i gotovih roba). Zbog toga bi telekomunikacijama koja ukljuu-
ju i tijekove informacija i internet trebalo pripasti drugo mjesto. To drugo mjesto takoer se moe braniti sa sva tri aspekta.
Kako smo ve naveli, uvelike ovisimo o uvozu energenata, a i gospodarstvo nastojimo usmjeriti na to veu razmjenu sa ino-
zemstvom. Utjecaj izgraene mree autocesta na turizam i gospodarstvo u cjelini vidljiv je svakodnevno. Zbog toga hrvatsko
gospodarstvo sigurno uvelike ovisi o transportnim pravcima te svim vrstama kopnenog i pomorskog prijevoza. Rijeni prijevoz je u
RH relativno skroman, ali ga u deniranju kritinosti takoer ne bi trebalo zaobii. I geografski poloaj i izgled Republike Hrvatske
uvjetuju da je za nacionalno gospodarstvo promet vrlo vaan element. Transport je dakle trea hrvatska kritina infrastruktura.
Poljoprivreda i prehrambena industrija kao povezani lanac jedan su od stupova drutva u Hrvatskoj. S politikog i gospodarskog
aspekta pripada im etvrto mjesto na listi kritinih infrastruktura.
Republika Hrvatska raspolae velikim zalihama pitke vode kojima se mora posveivati potrebna pozornost jer pred-
stavljaju nacionalno bogatstvo. S politikog i gospodarskog stajalita vodnom se gospodarstvu (od eksploataci-
je do proiavanja otpadnih voda), ali i upravljanju vodama u cjelini (od obrane od poplava do sustava navodnja-
vanja) mora posvetiti potrebna pozornost te su vode i vodno gospodarstvo peta hrvatska kritina infrastruktura.
Funkcioniranja gospodarstva nema bez fnancijskog sektora, od bankarstva do osiguravateljske industrije te se i toj infrastruk-
turi mora posvetiti potrebna pozornost i ukljuiti je na listu hrvatskih kritinih infrastruktura kao estu kritinu infrastrukturu.
Drutvo bi teko bilo zamisliti bez uinkovitog djelovanja zdravstva. Posebice danas, kad se spominju mogunosti izbijanja pandemija,
treba razmotriti koje uinke bi izbijanje pandemije imalo na sve kritine infrastrukture. Zbog poremeaja u prisutnosti radnika na kljunim
radnim mjestima ugroavaju se sve infrastrukture jer izostanci s posla, po postojeim procjenama, zbog bolesti, skrbi o bolesnim lano-

vima obitelji, poremeaja u prometu itd. u najteim trenucima pandemije mogu biti i do 40 posto. A u takvim uvjetima gotovo sve usluge
i mree imaju velikih tekoa u djelovanju. Osim toga, presudno je djelovanje zdravstva i u svim drugim izvanrednim situacijama, od ve-
likih nesrea do katastrofa. Zbog toga i zdravstvo treba dobiti zasebno mjesto na listi kritinih infrastruktura, kao sedma infrastruktura.
U izvanrednim situacijama, ali i svakodnevnim nesreama vano je funkcioniranje drugih urnih slubi (vatrogasci, policija,
civilna zatita, udruge i slube koje se bave zatitom i spaavanjem) te ih takoer treba uvrstiti na listu, kao osmu kritinu infra-
strukturu.
Republika Hrvatska ima relativno velik broj objekata i postrojenja kemijske industrije. Njih na listu tre-
ba uvrstiti i zbog njihova znaaja za nacionalno gospodarstvo, ali posebice zbog mogueg negativnog utjeca-
ja u sluaju incidenata ili nesrea s opasnim tvarima. Upravo zbog tog razloga sve zemlje su kemijsku industriju uvrsti-
le na listu, a Republika Hrvatska ne moe biti izuzetak te je kemijska industrija deveta hrvatska kritina infrastruktura.
Posljednje, deseto mjesto treba pripasti ouvanju nacionalnih spomenika i vrijednosti. Nije potrebno objanjavati znaaj ouva-
nja nacionalnog identiteta koji je tako teko obranjen kroz stoljea, a to ouvanje sigurno ni danas ne treba zaboraviti.
Tako smo dobili listu hrvatskih kritinih infrastruktura koja nije konana, otvorena je za svaku raspravu, ali nije nam poznato da
do danas postoji drugi prijedlog. Lista hrvatskih kritinih infrastruktura, dakle, glasi:
1. energija
2. telekomunikacije
3. promet
4. poljoprivreda i prehrambena industrija
5. vode i vodno gospodarstvo
6. nancije (bankarstvo i osiguranja)
7. zdravstvo
8. urne slube i ouvanje javnog reda
9. kemijska industrija
10. nacionalni spomenici i vrijednosti
S
ljedei korak bi trebala biti otvorena javna rasprava o predloenoj listi i njeno korigiranje, ako je potrebno, a zatim utvr-
ivanje na Vladi Republike Hrvatske konane liste. Paralelno sa javnom raspravom potrebno je pokrenuti iroko ukljuiva-
nje svih nositelja odgovornih za funkcioniranje kritinih infrastruktura, od tijela dravne i lokalne vlasti do operatera i vla-
snika kritinih infrastruktura. Za operatere i vlasnike je djelovanje njihove mree ili infrastrukture presudno za opstanak na
tritu te plan zatite mree nije nikakav virtualni ili od politike nametnuti dokument, ve mora biti sastavni dio poslovnog
plana tvrtke. Pritom, nismo spominjali problem koji postoji i u Hrvatskoj, a to je pitanje vlasnitva kritinih infrastruktura.
Veina naih kritinih infrastruktura ili barem njihovih dijelova je u privatnom vlasnitvu, jednako kao u u drugim razvijenim ze-
mljama, a to dovodi do kljunog elementa koji se mora uspostaviti - javno-privatnog partnerstva.
U njemu svi sudionici moraju vidjeti svoje interese jer bez toga partnerstva nema, a onda nema ni zatite kritine infrastrukture.
A bez zatite same infrastrukture, ostaje nam samo kritino, kritino stanje u koje se bez cjelokupnog procesa moemo vrlo lako
dovesti.
A
lthough the number of disasters in the world is increasing every year causing more and more deaths and damage, prevention
through education is still in its infancy. Disaster risk reduction is nonexistent in Croatian curricula although four billion dollars
in damages caused by hydro-meteorological phenomena from 1980 to 2002 would suggest otherwise. Floods, forest res and
droughts have been causing irreparable damage to Croatia. Damage which, according to WMO and FEMA research results could
be avoided or substantially reduced.
Disaster risk reduction, according to UNISDR guidelines, should be incorporated in all curriculum subjects rather than only in
science or geography. Some elements of DRR are taught in geography classes, which is far from being satisfactory. Even small
changes in geography curricula could achieve satisfactory results in the DRR eld. The main reason for poor or nonexistent DRR
education in Croatia is a lack of appropriate legislation that would dene obligations and scope of DRR curricula. Two main goals
of incorporating DRR in education are raising awareness and preparing children for horrid conditions during and after a disaster.
Such incorporation must be closely linked with building codes prescribing renovation of old schools and construction of disaster
resilient ones.
Key words: geography, curriculum, prevention, raising awareness
Smanjenje rizika od katastrofa
(SROK) kao dio nastave
PIE: Zavia imac, Dravna uprava za zatitu i spaavanje
e-mail: zavisa.simac@duzs.hr
SAETAK
SUMMARY
UVOD
I
ako je broj katastrofa u svijetu u porastu, odnosno broj poginulih i materijalna teta rastu iz godine u godinu, na edukaciji se
jo uvijek ne radi dovoljno. U Hrvatskoj edukacija o smanjenju rizika ne postoji, iako statistiki podaci govore kako je teta od
hidrometeorolokih pojava u periodu od 1980. do 2002. godine iznosila etiri milijarde dolara. Poplave, poari i sue svake godi-
ne Hrvatskoj nanose nepopravljive tete. tete koje su se mogle izbjei, odnosno uvelike umanjiti, to je vidljivo i iz istraivanja
agencija poput WMO i FEMA.
Smanjenje rizika od katastrofa, prema uputama UNISDR, treba biti meupredmetna tema te se treba odmaknuti od geograje.
U Hrvatskoj, neke naznake smanjenja rizika od katastrofa mogue je pronai u nastavi geograje, to je i vie nego nezadovolja-
vajue. Malom intervencijom unutar nastave geograje mogli bi se postii zadovoljavajui rezultati po pitanju SROK-a. Razlog
nedostatka edukacije je nedostatak adekvatnog zakonodavnog okvira koji bi denirao obvezu i obujam programa nastave SROK-a.
Uvoenje SROK-a u nastavu ima za cilj podizanje svijesti graana o prijetnjama koje nas okruuju odnosno pripremiti djecu na
mogue uvjete koji vladaju tijekom katastrofa.
Uvoenje SROK-a mora pratiti i izgradnja sigurnih kola, odnosno otpornih na prirodne i ostale utjecaje.
Kljune rijei: geograja, nastavni plan, nastavni program, prevencija, podizanje svijesti
D
anas, kad nas tjera sve vei broj stanovnika, sve vea glad za prirodnim sirovinama i sve vea e za stjeca-
njem bogatstva, da se irimo i razvijamo, da okupiramo mjesta koja su od pamtivijeka rizina, dovodimo se u si-
tuaciju da moramo kontrolirati prirodne procese. Kontrola prirodnih procesa s dananjeg stupnja razvoja goto-
vo se ini nemoguom misijom, ali kontrola ne mora i ne smije biti jedino rjeenje. Prevencija, suivot, odrivi razvoj su
pojmovi kojih se svaki ovjek mora dosjetiti prije kontrole. Kako bi ti pojmovi uli u svakodnevni ivot potrebna je edukacija.
U 2008. godini prema podacima CRED-a dolo je do porasta broja poginulih i ekonomske tete u odnosu na 2000.-2007. godinji
prosjek.
U 2008. godini u 321 katastro poginulo je 235 816 ljudi te ih je jo 211 milijuna bilo na ovaj ili onaj nain povezano s katastro-
fama. Ukupna ekonomska teta procjenjuje se na 181 milijardu dolara (sedam hrvatskih prorauna).
tete od prirodnih elementarnih nepogoda u Hrvatskoj za period od 1980. godine do 2002. godine iznosile su 5,5 milijardi dolara.
TO JE SROK?
Iz gore navedenog vidljiva je potreba za kvalitetnom i pravodobnom edukacijom.
Naalost, pri uvoenju edukacije u svijetu jo uvijek prevladava retroaktivni nad proaktivnim pristupom. Najbolji dokaz su zemlje
koje esto pogaaju katastrofe ili su bile pogoene katastrofom golemih razmjera. Kako bi se izbjegao takav pristup edukaciji
trebao bi se pobrinuti Hyogo okvirni plan djelovanja. Hyogo okvirni plan djelovanja sastoji se od pet prioriteta te je usvojen u si-
jenju 2005. u Kobeu u Japanu na Svjetskoj konferenciji smanjenja rizika od katastrofa. Hyogo okvirni plan djelovanja je nastao na
temeljima Yokohama strategije s deset naela. Yokohoma strategija imala je neke nedostatke te se po isteku desetljea pristupilo
izradi i usavravanju te je tako roen Hyogo okvirni plan djelovanja.
UNISDR zaduen je za nadziranje i provedbu Hyogo okvirnog plana.
Hyogo prioriteti:
1. osigurati da smanjenje rizika od katastrofa bude nacionalni i lokalni prioritet sa snanom institucionalnom osnovom za pro-
vedbu
2. utvrivanje, procjena i praenje rizika od katastrofa i jaanje sustava ranog uzbunjivanja
3. koritenje znanja, inovacija i izobrazbe u izgradnji kulture sigurnosti i otpornosti na svim razinama
4. smanjenje temeljnih faktora rizika
5. jaanje pripravnosti na katastrofe u svrhu uinkovite intervencije na svim razinama
Ono to je bitno za izobrazbu nalazimo u prioritetu broj tri - koritenje znanja, inovacija i izobrazbe u izgradnji kulture sigurnosti
i otpornosti na svim razinama.
Prioritet broj tri sastoji se od etiri aktivnosti kojima se eli postii eljeni cilj:
1. upravljanje informacijama i njihova razmjena, 2. izobrazba i obuka, 3. istraivanje i 4. svijest javnosti
Aktivnost 'izobrazba i obuka' svoj cilj eli postii uz pomo nekoliko mjera, i to:
promocijom ugradnje smanjenja rizika od katastrofa u kolski plan i program (curriculum)
lokalnom procjenom rizika i spremnosti
uenjem u koli kako smanjiti negativan uinak katastrofa
razvojem treninga i teajeva za specifne sektore
promicanjem vjebe unutar zajednice
osiguravanjem jednake dostupnosti radnim materijalima i ostalim sredstvima svim zainteresiranim
Lokalno, ugradnja, reforma izobrazbe, okoli sve su to teme, odnosno pojmovi, koji se ponavljaju u objema inicijativama to samo
daje na vanosti ugradnji smanjenja rizika od katastrofa i borbe s klimatskim promjenama u kolski plan i program (curriculum).
S
manjenje rizika od katastrofa ili SROK je pokuaj uvoenja meupredmetne teme u odgojno - obrazovne ustanove s ciljem
podizanja svijesti graana o prijetnjama u naem neposrednom zaviaju te o prijetnjama openito.
SROK je meupredmetna tema na kolskoj razini, odnosno interdisciplinarna tema na znanstvenoj razini i kao takvu je treba pri-
hvatiti i uklopiti u nastavne programe (curriculume). to to znai?
SROK se sastoji od pet cjelina (spremnost, prijetnje, ranjivost, rizik, i ublaavanje posljedica katastrofa). Ne postoji, niti bi trebalo
postojati jedinstveno znanstveno podruje koje bi obuhvaalo sve cjeline SROK-a.
Iako se cjelokupni sadraj SROK-a protee kroz svih est znanstvenih podruja, pojedine cjeline spadaju samo pod jedno ili moda
dva podruja. Upravo ta kompleksnost primorava znanstvenike odreenih podruja na suradnju. Jedino interdisciplinarna suradnja
moe dati rezultate kakvi se oekuju na podruju prevencije od katastrofa, majstori svih zanata jednostavno ovdje nisu poeljni.
Upravo je to razlog to SROK mora biti dio ne samo obrazovnog ve i odgojnog procesa jer znanje samo po sebi nije dovoljno
ukoliko nismo u stanju ili ne elimo promijeniti nae ponaanje odnosno svjetonazor.
Veliko podruje koje pokriva SROK razlog je razraenosti nastavnog sadraja u skladu s linearno-progresivnim i spiralnim nainom
programiranja, jednostavnog prema sloenijem, to znai da je prethodno naueno gradivo na prvoj razini podloga za proirivanje
i produbljivanje znanja tijekom drugih razina.
Iako se SROK smatra nadlenou strunih organizacija, poput Dravne uprave za zatitu i spaavanje, moderne tehnologije poput
interneta i GIS-a omoguavaju pristup informacijama velikom broju ljudi te uvelike mijenjaju fokus obinog stanovnitva. Vanost
SROK-a u svim slojevima drutva postaje sve izraenija.
Upravo sad, kad postajemo svjesni te vanosti, organizirana edukacija u kolama namee se kao neto to mo-
ramo imati. Nadalje, prijanja iskustva pokazala su kako pozitivan utjecaj moe imati adekvatna edukaci-
ja pripremajui djecu, roditelje, naelnike i gradonaelnike na sve izazove koje moe donijeti odreena katastrofa.
Edukacija na podruju SROK-a predstavlja dugoroni cilj.
Shema 1: Prikaz SROK-a u edukaciji
N
orme i vrijednosti unutar odreenog drutva moraju pretrpjeti znatne promijene, stoga se efekti edukacije ne mogu oekivati
preko noi. Upravo zbog tih razloga edukacija zahtjeva stalan i dosljedan pristup u provoenju, poevi od najranije dobi pa
tijekom cijelog ivota. Nove prijetnje te sloeniji rizici zahtijevaju veu panju prilikom edukacije ire javnosti. Upravo zbog te
injenice javlja se sve vea potreba povezivanja strunih organizacija s odreenim dijelom stanovnitva radi smanjivanja rizika.
Kako bi informirali o SROK-u te osigurali budunost zajednice, s edukacijom je potrebno zapoeti od vrtikog uzrasta.
Edukacija u vrtiima i osnovnoj koli trebala bi poticati osvijetenost i bolje razumijevanje neposrednog okolia u kojem djeca i
njihove obitelji ive i rade. Poznato je kako su djeca povodljiva te lako komuniciraju, to vodi k tome da lekcije nauene u vrtiu i
koli vrlo esto primjenjuju i kod kue.
Unutar kolskog programa (curriculuma) postoji mogunosti/mjesta gdje bi se mogle uvrstiti teme koje izuavaju prijetnje, ranji-
vost te rizike u zajednici.
Naravno da obim i sloenost gradiva treba rasti sa starosti uenika, ali isto tako ne treba smetnuti s uma da su upravo nastavnici
ti koji mogu unutar programa (curriculuma) napraviti izmjene kako bi gradivo bilo to prihvatljivije i razumljivije.
Dok se neke stvari poput higijene, zatita od poara te sigurnost u kolama ve odavna ue kao standardni dio gradiva, znanje o
lokalnoj klimi i vremenu, geolokim prijetnjama te iskoritavanje prirodnih resursa na klimavim je nogama.
Predmeti poput matematike, zike, likovne umjetnosti, biologije i kemije predvoeni geograjom mogu dati veliki obol u nastavi
SROK-a.
Pa ak i predmete poput tehnike kulture, informatike i hrvatskog jezika treba uzeti u obzir kad govorimo o sveobuhvatnoj razradi
gradiva poput SROK-a. Sve potrebne informacije, ideje te sve ostalo to je potrebno za dobru organizaciju nastave ve je sve ra-
zraeno u inicijativama UN-a, poput Hyogo okvirni plan djelovanja i UN Desetljeu izobrazbe odrivog razvoja.
Prirodne prijetnje preteno se obrauju na fakultetima s prirodoslovnim opredjeljenjem ili na tehnikim fakultetima koji se bave
iskoritavanjem prirodnih resursa. Naalost, iako za to postoje mogunosti nitko ne izuava socijalne i ekonomske efekte koje
uinci prirodnih prijetnji imaju na drutvo.
CILJ NASTAVE SROK-A
C
ilj nastave SROK-a je stjecanje sposobnosti povezivanja nauenog gradiva te stjecanje novog gradiva o prijetnjama, prirodnim
i tehniko-tehnolo-
kim, stanovnitvu plane-
te Zemlje kao i graani-
ma Republike Hrvatske.
Zadae nastave SROK-a:
upoznati se s razlikom
izmeu prijetnji, pojave i
katastrofe
upoznati se s rizicima i
ranjivou
upoznati kako klimat-
ske primjene utjeu na
povean broj katastrofa
upoznati kako ljudska
aktivnost utjee na po-
vean broj katastrofa
upoznati se s ekolokim
problemima nastalim na-
kon katastrofa
upoznati se s nainima
smanjenja i uklanjanja
posljedica katastrofa
upoznati se sa svojom okolinom
razvijati sposobnost znanstvenog razmiljanja i zakljuivanja
razvijati sposobnost propitkivanja svakog rjeenja u potrazi za boljim
A
ko se zapitamo kako bi to trebalo izgledati u praksi moramo odgovoriti na tri pitanja. 'Tko e uiti?', 'to e se uiti?' te 'Kako
e se uiti?' (Shema 1.)
Tko? Sam proces obrade gradiva SROK-a treba razdijeliti na odgojni i obrazovni. Teite na odgojnoj komponenti bilo bi tije-
kom vrtia i prva etiri razreda osmogodinje kole. Podjednaki udio odgoja i obrazovanja moemo nai u petom, estom, sed-
mom i osmom razredu osnovne kole dok bi u gimnazijama/srednjim kolama i fakultetima prevladavala obrazovna komponenta.
to? Gradivo SROK-a orjentirano je na prevenciju odnosno na pet cjelina: spremnost, prijetnje, ranjivost, rizik i ublaavanje poslje-
dica. Svaka cjelina, odnosno dubina i obim iste, obraivala bi se ovisno o vrsti i stupnju kolovanja.
Kao to je i vidljivo sa sheme 1. gradivo bi se obraivalo, kao to je ve i spomenuto, od blieg prema daljem, od opeg prema
sloenijem. Primjera radi, djeca vrtike dobi uila bi kako se zatititi dok bi studenti i studentice uili kako izbjei ili ublaiti po-
sljedice katastrofa.
Kako? Edukacija bi se odvijala direktno putem nastave ili vjebi i indirektno uz pomo edukacijskih kalendara, letaka, broura,
bojanki, igra za djecu, interneta, spotova.. Jednako kao i dubina i obim gradiva, tako i nain obrade gradiva ovisi o stupnju i vrsti
kolovanja.
SROK i osnovne kole
Program postojeih predmeta - geograja, priroda i drutvo
D
anas u Republici Hrvatskoj ne postoji organizirano uenje prevencije niti su kole centri u kojima lokalna zajednica moe
pronai informacije o prijetnjama u njihovoj zajednici. Odgojno - obrazovni kadar, iako ima sve predispozicije odnosno ima
kvalitetnu bazu znanja, nije u stanju preuzeti vodeu ulogu u stvaranju sigurnijeg drutva zbog neadekvatne podrke, to lokalne
to nacionalne, te zbog nedovoljne nancijske potpore kolama i nastavnicima. Nadalje, nastavni programi (curriculumi) preteno
su orijentirani na predmete prirodnih znanosti dok se kole orjentiraju na spremnost u sluaju katastrofe, a rijetko tko kombinira
ove dvije cjeline.
Ne postoji lokalni nastavni program (curriculum) koji bi se orijentirao na prijetnje koje mogu zadesiti kolu te lokalnu zajednicu.
Veza izmeu odgojno-obrazovnih ustanova, znanstvenih institucija i vlade ne postoji, niti na znanstveno-savjetodavnom niti na
zakonodavnom polju.
Geograja
Nastavni program geograje temelji se na suvremenim spoznajama geografske znanosti. Zbog ega je to bitno za nastavu SROK-a?
Podruje koje SROK pokriva upravo je ono ime se geograja bavi, povezivanjem prirodnih i drutvenih znanosti. Osim toga, sam
cilj nastave geograje je stjecanje osnovnih geografskih znanja o Zemlji, znaenju i povezanosti prirodnih elemenata i drutvenih
pojava i procesa. Iako se u programu spominju prirodne pojave, prijetnje, nigdje nije propisano to initi u sluaju nastanka neke
prirodne pojave koja moe uzrokovati katastrofu odnosno kako ju izbjei ili ublaiti njene posljedice. Iznimka je deseta nastav-
na cjelina u petom razredu, reljef, graa Zemlje i unutarnje sile gdje se govori o potresu te mogunosti zatite u vrijeme istog.
Naalost, s udbenicima je slina situacija. Od pet odobrenih udbenika za geograju petih razreda za godinu 2009./2010., tri su ud-
benika (Osnove geograje 5, Curi B., Curi Z., Naklada Lijevak; Geograja 1, Jeli T., Brazda M., Alfa te Gea 1, Orei D., Ili M., kolska
knjiga) bila na analizi u Dravnoj upravi za zatitu i spaavanje i samo je udbenik Gea 1 pratio nastavni program te je na stranici 65.
poglavlje Potresi u zadnjem odlomku napisano to nam je initi tijekom i nakon potresa. Ovaj primjer ukazuje kako nije teko uklopiti
SROK u nastavni program geograje. Nastavni program geograje za razrede od petog do osmog spominje hidrometeoroloke i ge-
oloke te ostale prirodne pojave i procese koji mogu postati prijetnja te prerasti u katastrofu. Naalost, nigdje se ne navodi kako se
zatititi od posljedica odnosno nigdje se ne spominje kako izbjei ili umanjiti posljedice prirodnih pojava kako ne bi prerasle u katastrofe.
Priroda i drutvo
P
redmet Priroda i drutvo je kompleksan nastavni predmet. Kompleksnost proizlazi iz biranja sadraja iz drugih nastavnih pred-
meta, predmeta prirodnih znanosti (geograja, biologija, kemija i zika), predmeta drutvenih znanosti (povijesti i sociologije)
te nekih tema poput zatite okolia, prometne kulture, humanih odnosa...
Iako se predmet Priroda i drutvo obrauje od prvog do etvrtog razreda osnovne kole, upravo je sadraj, odnosno njegova kom-
pleksnost, pokazatelj kako se treba pristupiti obradi SROK-a. Intervencije zbog prilagodbe SROK-a unutar programa (curriculuma)
Prirode i drutva bile bi gotovo zanemarive, posebice zbog naela nastave Prirode i drutva, naela zaviajnosti ili ivotne blizine
i naela cjelovitosti nastave prirode i drutva.
Prvo naelo govori o nainu obrade gradiva, od poznatog ka nepoznatom, od bliega daljem te od jednostavnoga sloenom. Dok
potonje naelo govori o gradivu koje treba obraditi, to se podudara i s geografskim pristupom - spona izmeu prirodnih, drutve-
nih i tehnikih znanosti.
Zakonska osnova
Zakoni o openarodnoj obrani iz SFRJ te Zakon o openarodnoj obrani (NN 04/91) RH imali su denirano obvezno obrazovanje u
kolama. Tako se Zakon o openarodnoj obrani (NN 15/76) u lancima 189. do 205. bavi ba temama vezanim za 'Osposobljavanje
i obuavanje za obranu i zatitu'. Nadalje, lanci 193. do 196. bave se temama vezanim za obuavanje unutar i izvan obrazovnih
organizacija. Iz ovih lanaka moe se iitati kako se obuka za obranu i zatitu u osmogodinjoj koli provodi kao odgojna djelat-
nost od prvog do osmog razreda, a kao obrazovna djelatnost od petog do osmog razreda u sklopu cjelokupne nastave i to ugrai-
vanjem odgovarajuih sadraja u srodne predmete i na posebno organiziranoj teajnoj nastavi gdje se ui dio nastavnog plana iz
prve pomoi i zatite. Odgojna djelatnost, pa zar to u dananjem argonu ne bi znailo podizanje svijesti? Ba to podizanje svijesti
koje promoviraju neke svjetske inicijative poput Hyogo direktive. Krenimo dalje. Zakon o openarodnoj obrani (NN 27/84) takoer
govori o 'Obuci za openarodnu obranu. u lancima 221. do 239. Zakon o openarodnoj obrani (NN 4/91) u lancima 194. do 213.
opisuje Obuku za openarodnu obranu.
R
azlika izmeu gornja dva vidljiva je u kroz gubitak pojma zatita (samozatita) u obuci za openarodnu obranu. Osamosta-
ljenjem, pitanje civilne zatite rijeeno je Zakonom o obrani te kasnije Zakonom o zatiti i spaavanju dok je Zakon o civilnoj
zatiti u izradi. Niti u jednom od ovih zakona nije spomenuto obrazovanje kolske djece vezano uz pitanje zatite i spaavanja.
Da nisu sve stvari tako crne, Zakon o zatiti i spaavanju (NN 174/04 i 79/07) u lanku 35. propisuje poslove koje obavlja DUZS
pa tako u toki 17. kae kako je ova Uprava duna donositi programe osposobljavanja i usavravanja te osposobljava i usavrava
sudionike zatite i spaavanja. U toki 21. propisuje se suradnja s gospodarstvom i znanstvenim institucijama u razvoju tehnolo-
gije i opreme za zatitu i spaavanje. Nadalje, vrlo je bitna i poveznica sa srodnim Zakonom o zatiti okolia (NN 110/07) ijim se
lankom 178. denira kako se zatita okolia i odrivi razvoj trebaju uz potporu drave uklopiti u nastavni program (curriculum)
odgojno-obrazovnih institucija.
Slijedom navedenog, vidljivo je kako je uz malu intervenciju unutar Zakona o zatiti i spaavanju (NN 174/04 i 79/07) mogue
zatitu i spaavanje te odrivi razvoj uklopiti u nastavni program (curriculum).
Usvajanjem Hrvatske platforme za smanjenje rizika od katastrofa svi zakonski nedostaci biti e rijeeni te e se ukloniti posljednja
prepreka koja stoji na putu prema potpunom ukljuivanju SROK-a u odgojno-obrazovni proces.
ZAKLJUAK
LITERATURA
S
ve svjetske inicijative pokrenute su samo s jednim razlogom - sprijeiti negativne posljedice neeljenih dogaaja.
Naalost, inicijative su pokrenute tek nakon katastrofa. U Hrvatskoj inicijative i programi za smanjenje rizika od katastrofa
jo uvijek nisu zaivjeli to nas stavlja u vrlo nepovoljnu situaciju. Sreom, jo nas nije zadesila neka velika katastrofa stoga jo
uvijek imamo priliku pripremiti se na vrijeme. Uvoenje tematike smanjenja rizika od katastrofa u nastavni program (curriculum)
postaje pitanje nacionalne sigurnosti. Norme i vrijednosti unutar odreenog drutva moraju pretrpjeti znatne promijene, stoga se
efekti edukacije ne mogu oekivati preko noi. Upravo te norme i vrijednosti, odnosno njihova promjena postavljaju pitanje kada
zapoeti. Najbolje rjeenje je zapoeti s podizanjem svijesti od malih nogu, tonije od predkolskog i kolskog uzrasta, kako bi se
u dogledno vrijeme stvorilo drutvo koje je svjesno, a samim time i otporno na razliite katastrofe. Obuka stanovnitva za zatitu
i samozatitu moda zvui kao loa stvar iz prolosti, ali naalost to je nasuna potreba.
1.De Zan I. (2000.): Metodika nastave Prirode i drutva, kolska knjiga, Zagreb
2. Living With Risk: A Global Review of Disaster Reduction Initiatives, UNISDR, 2004.
3. Matas, M. (1998.): Metodika nastave geograje, HGD, Zagreb
4. Procjena ugroenosti RH od prirodnih i tehniko-tehnolokih katastrofa i velih nesrea, DUZS, 2009.
5. Rodriguez, J. Et al. (2009.): Annual Disaster Statistical Review, The Numbers and Trends, CRED, Brussels
6. Words Into Action: A Guide for Implementing the Hyogo Framework, Hyogo Framework for Action 2005-2015: Building the resilience of nations and communities to disasters, UNISDR,
2007
7. Zakon o openarodnoj obrani, NN 15/76/
8.Zakon o openarodnoj obrani, NN 27/84
9.Zakon o openarodnoj obrani, NN 4/91
10. Zakon o zatiti i spaavanju, NN 174/04 i 79/07
11.Zakon o zatiti okolia, NN 110/07
Suvremeni pristupi kriznom
upravljanju
PIU: Anto Zeli, Dravna uprava za zatitu i spaavanje, e-mail: anto.zelic@duzs.hr
mr. sc. Marko Vuak, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, e-mail: marko.vucak@morh.hr
SAETAK
R
ad istrauje suvremene pristupe u podruju kriznog upravljanja. U dananjim sigurnosnim prilikama u razvijenom dijelu svijeta
fokus priprema drava se preusmjerio sa podruja priprema za rat na podruje priprema za razliite vrste kriznih situacija koje
mogu pogoditi neko drutvo.
Pritom se polazi od naela sveobuhvatnosti i integriranosti: u obzir se uzimaju sve mogue prijetnje nekom drutvu, te se zahtijeva
koordiniran odgovor svih institucija na te prijetnje temeljen na prethodno provedenim pripremama odgovora na prijetnje. U osnovi
cijelog pristupa nalazi se proces upravljanja rizikom, odnosno, stalna sustavna analiza moguih prijetnji, procjena rizika od tih
prijetnji, te poduzimanje potrebnih preventivnih mjera kako bi se umanjio rizik od nastanka prijetnje, umanjile mogue negativne
posljedice te prijetnje i/ili poveala razina otpornosti drutva na prijetnju. Iz navedenog je oito kako je suvremeni pristup kriznog
upravljanja utemeljen na prevenciji, a sam odgovor drave na ve realiziranu prijetnju predstavlja samo rezultat prethodno prove-
denih preventivnih i pripremnih radnji.
Izmeu ostalog, u sklopu aktivnosti prevencija i priprema vri se zatita kritine infrastrukture, rade se planovi nastavka djelovanja,
izrauju katalozi sposobnosti, te se osnivaju posebna sredita za upravljanje u krizama. U zadnjem dijelu rada daju se preporuke
za uspostavljanje ovakvog sustav u Republici Hrvatskoj.
Kljune rijei: krizno upravljanje, upravljanje rizikom, prevencija, pripreme, odgovor, oporavak, kritina infrastruktura
SUMMARY
UVOD
T
his article examines modern approaches in the area of emergency management. Under todays security circumstances, in the
developed part of the world, focus of state preparedness has shifted from preparedness for war to preparedness for different
kinds of emergencies that can affect society. In this, two basic approaches have been developed - a comprehensive and integrated
approach. All possible hazards are being considered and a coordinated response to those hazards is demanded from all institutions
involved, based on previously conducted preparedness activities.
These approaches are founded on a risk management process which includes: a permanent systematic analysis of possible hazards,
hazards risk assessments and denition of necessary preventive measures in order to reduce the risk, mitigation of possible nega-
tive consequences and/or increasing the level of societys resilience to those hazards.
It is obvious that modern crisis management approaches are based on prevention and the state response to hazards that occurred
represent a result of previously conducted preventive and preparedness actions.
Among others, prevention and preparedness activities include: critical infrastructure protection, business continuity plans, deve-
lopment of capabilities catalogues and establishment of emergency operations centres. In the last part of the article recommen-
dations for founding of such system in Republic of Croatia are given.
Key words: emergency management, risk management, prevention, preparedness, response, recovery, critical infrastructure
B
it suvremenog kriznog upravljanja ini nastojanje da se proaktivno i preventivno djeluje na razliite prijetnje tako to e se
nastojati umanjiti rizik od njihova prerastanja u krizu, a ukoliko se kriza dogodi potrebno je pronai prave uzroke koji su doveli
do krize te djelovati na njih kako se slina kriza ne bi ponovila ili kako bi se umanjili njezini negativni uinci. Bez ovakvog pristupa
odgovor na krizu se svodi na nesustavno reaktivno djelovanje, a na krize se gleda kao na dogaaje na koje se ne moe utjecati
prije nego se dogode.
Kroz cijelu povijest ovjeanstva, razne nesree, katastrofe, ali i ostale krizne situacije su uzrokovale ogromne ljudske i materijalne
gubitke i tetu za okoli, do takve razine da su svojim negativnim uincima unitavale i pojedine civilizacije. Ovakve situacije su
mogue i danas, a dananja drutva su posebice osjetljiva na takve dogaaje, uzimajui u obzir gustou naseljenosti na odreenim
podrujima, ovisnost o osjetljivoj tehnologiji i slino.
Stoga, svako drutvo i zajednica moraju biti spremni doekati razliite prijetnje s kojima se suoavaju, a jedna od najvanijih
funkcija koje moderna drava mora pruiti svojim graanima jest sustavno upravljanje u krizama, pri emu se u ovom radu pojam
kriza koristi kao zbirni naziv za sve velike neeljene dogaaje s kojima se moe suoiti neko drutvo.
Kriza se moe denirati kao stanje ili situacija u kojem dogaaji ili pojave, prirodno nastali ili izazvani ljudskim djelovanjem, do-
vode do velikog gubitka ivota ljudi, njihove imovine ili onemoguuju djelovanje institucija vlasti i gospodarstva, a za suoavanje
s njima potrebno je angairanje znatnih resursa vie institucija.
Kriza se razlikuje od obine nesree po tome to je njezin negativni uinak toliki da pogoena zajednica nije u stanju nositi se s
tim uinkom redovitim sposobnostima i sredstvima.
S
toga je potrebno angairati dodatne resurse, esto je potrebna pomo izvana i zahtijeva se hitno djelovanje po izvanrednim
procedurama i mjerama. Svi ovi resursi, procedure i mjere moraju biti unaprijed isplanirani, uz jasnu nadlenost ukljuenih
aktera i pokrivenost svih postupaka zakonima. Takoer je potrebna provjera takvog sustava vjebama.
Planiranje za krize mora uzeti u obzir potrebnu koordinaciju djelovanja i uporabe resursa te povratak na normalno stanje u to
kraem roku. Ovakvo sloeno djelovanje zahtijeva izgradnju sustava na svim razinama vlasti kako bi se ojaala otpornost drutva
na krizne situacije.
Takav sustav naziva se sustav upravljanja u krizama, a obuhvaa sve organizacije, sposobnosti i aktivnosti usmjerene na prevenciju,
pripreme, odgovor i oporavak od kriza. U drutvu esto postoji miljenje da se upravljanje krizama svodi na planiranje za krize i
odgovor na kriznu situaciju, meutim, ono ukljuuju mnogo ire podruje.
Upravljanje krizama je upravljanje rizicima u smislu da su drutva tako organizirana da mogu ivjeti s poznatim i nepoznatim
prirodnim prijetnjama i onima koje mogu prouzroiti ljudi te preivjeti i odgovoriti na nesree koje realizirane prijetnje prouzroe.
Dok se krizne situacije esto dogaaju uz malo upozorenja, u mnogim sluajevima one se mogu predvidjeti i mogu se poduzeti
prethodne mjere kako bi ih se sprijeilo u potpunosti, minimizirali njihovi efekti ili poveala otpornost zajednice na njih. U razvi-
jenim dravama, s iskustvom u suoavanju s krizama, razvijen je koncept sveobuhvatnog upravljanja krizama koji ima etiri faze.
Te faze su prevencija, pripreme, odgovor i oporavak.
Prevencija obuhvaa predkrizne aktivnosti usmjerene prema umanjenju ili eliminaciji rizika od nastanka prijetnje, odnosno, prema
umanjenju ili eliminaciji negativnih uinaka prijetnji te poslijekrizne aktivnosti kako bi se umanjile potencijalne tete buduih
kriza.
P
ripreme su predkrizne aktivnosti usmjerene na poveanje spremnosti za oekivane prijetnje, ukljuujui planiranje za krizne
situacije, razvoj potrebnih sposobnosti, upravljanje resursima, razvijanje meuresornih procedura postupanja, vrenje obuke,
provedba vjebi i slino. Odgovor su aktivnosti tijekom krize, ukljuujui traganje i spaavanje, evakuaciju, hitne medicinske slube,
gaenje poara i slino. Aktivnosti koje se poduzimaju tijekom odgovora takoer su usmjerene na umanjivanje vjerojatnosti za
nastanak 'sekundarne' tete nakon krize, kao to su razne sanacije pogoenog prostora te na pripremanje za fazu oporavka. Opo-
ravak ukljuuje poslijekrizne aktivnosti usmjerene prema obnovi osnovnih javnih slubi i usluga ali i aktivnosti koje se usmjerene
na dugorone efekte kao to su obnova zajednica i gospodarstva. Sveobuhvatni pristup upravljanju u krizama je temeljen na ideji
da postoje generiki procesi za odgovor na veinu prijetnji. Ovi procesi su isti bez obzira o kakvoj se prijetnji radi. To znai da se
drutva trebaju prebaciti sa usmjerenosti na prijetnje na usmjerenost prema razvoju sposobnosti kojima e provesti ove generike
aktivnosti. Pritom, ovaj pristup je mnogo primjenjiviji uinkovitiji nego samostalni programi razvijeni za pojedinane prijetnje
(Waugh, 2000.).
ANALIZA PRIJETNJI I PROCJENA RIZIKA
P
rijetnja je mogui opasan ili tetan dogaaj ili okolnost koji svojom pojavom moe prerasti u krizu (poar, poplava, zarazna
bolest, teroristiki napad, zagaenje okolia i sl.).
Analiza prijetnji je poetak cijelog procesa i treba biti strukturiran na nain koji e osigurati da se ne previdi ni jedna poten-
cijalna prijetnja za neko drutvo, ali i to da se ne ide u pretjeranu irinu svih prijetnji koje se mogu pojaviti, a ija vjerojatnost
je minimalna. Proces poinje odreivanjem prijetnji koje mogu pogoditi neku zajednicu, a potom se te prijetnje rangiraju pre-
ma tome kolika je vjerojatnost njihove realizacije, odnosno pojavljivanja, koliki bi bio njihov eventualni negativni uinak na
zajednicu i koliko je zajednica otporna na takvu prijetnju. Prijetnje se mogu iroko svrstati u dvije kategorije: prijetnje kojima
je izvorite u prirodi kao to su geoloke, meteoroloke, bioloke i slino, te one prijetnje koje su rezultat ljudskog djelova-
nja. Prijetnje koje su uzrokovanje ljudskim djelovanjem mogu biti namjerne ili sluajne. Prirodne prijetnje su, u pravilu, vie
PREVENCIJA / UPRAVLJANJE RIZIKOM
rairene nego one izazvane ljudskim djelovanjem, ee se dogaaju, njihov uinak je vei dok su prijetnje uzrokovane ljud-
skim djelovanjem uglavnom ograniene na odreeni prostor, meutim, njihov uinak na neku zajednicu moe imati ogromne
psiholoke posljedice po tu zajednicu. Tako jedan teroristiki napad moe imati ogromne posljedice iako je njihov realni ziki
uinak relativno ogranien, dok neka poplava ili poar mogu redovito pogaati odreena podruja uz velike ljudske i materi-
jalne tete, ali je percepcija takvih prijetnji manje znaajna u drutvu (Canton, 2007.). Prilikom procesa identikacije poten-
cijalnih prijetnji potrebno je imati sveobuhvatni pristup, odnosno, nastojati prepoznati sve prijetnje koje mogu ugroziti neku
zajednicu. Pri tome je bitno voditi rauna o tome da se identiciraju sve mogue prijetnje, imajui u vidu realnost njihove pojave.
Procjena rizika predstavlja sljedei korak i osnovu na kojoj se gradi sustav upravljanja u krizama.
Potencijalne prijetnje s kojima se suoava neka zajednica se, procjenom rizika, rangiraju uzimajui u obzir odnos izmeu vjerojat-
nosti i uinka (posljedica) svake prijetnje.
Z
a one prijetnje za koje se procijeni da imaju malu vjerojatnost i mali uinak mogu se odbaciti iz daljnje analize.
Rizik oznaava vjerojatnost pojave prijetnje te oekivanu tetu ili gubitak koje ona moe izazvati. Slijedom toga, procjena rizika
je procjena koja obuhvaa tri imbenika: uestalost ili vjerojatnost pojavljivanja prijetnje; uinak i posljedice koje prijetnja svojom
pojavom moe izazvati; i razinu otpornosti drutva na pojavu prijetnje (Canton, 2007.). Realistina procjena rizika omoguuje da
se institucije i drutvo pripreme za one prijetnje za koje je najvjerojatnije da e se pojaviti, odnosno realizirati.
Procjena rizika takoer omoguuje da se razviju prikladne mjere prevencije te da se umanjuje rizik od nastanka pojedinih prijetnji.
Prilikom planiranja, analiza prijetnji i procjena rizika ine polaznu toku za razvijanje realistinih scenarija koji e posluiti kao
osnova za identiciranje potrebnih sposobnosti kojima e se odgovoriti na kriznu situaciju. Za proces kriznog upravljanja vaniji
su posljedica i uinak nego uzrok tih posljedica. Primjerice, evakuaciju stanovnitva iz nekog grada moe prouzroiti vie prijetnji
poput poplave, potresa i slino, ali je posljedica (veliki broj ljudi bez doma) ista i potrebno je vriti istu radnju (evakuaciju), bez
obzira na uzrok. Takoer je za svaku prijetnju potrebno odrediti maksimalne mogue posljedice, njeno trajanje, opseg i slino.
Prilikom procjene rizika pokuava se odrediti uinak vie prijetnji koje se mogu pojaviti na realnoj osnovi kako bi se temeljem toga
odredila strategija upravljanja rizikom.
Standard amerikog nacionalnog vatrogasnog udruenja (NFPA 1600 ) zahtijeva da se prijetnje analiziraju u odnosu na njihov
uinak na devet kljunih podruja: zdravlje i sigurnost osoba na pogoenom podruju; zdravlje i sigurnost osoblja koje sudjeluje u
odgovoru na prijetnju; kontinuitet i nastavak operacija; imovina, objekti i infrastruktura; dostava javnih usluga; okoli; gospodarski
i nancijski uvjeti; regulatorne i ugovorne obveze; reputacija ili povjerenje u organizaciju. Ovih devet faktora predstavlja minimum
standarda, a mogu se dodati ostali faktori vani za neku zajednicu. Kriteriji za odreivanje je li uinak velik, srednji ili nizak se
denira za svaki faktor ovisno o otpornosti zajednice. Procjena rizika je kljuna za daljnje planiranje u smislu da daje planerima
relativno dobru predodbu oko ranjivosti zajednice na prijetnje. Procjena rizika takoer omoguuje donosiocima odluka da priori-
tiziraju koritenje ogranienih resursa i fokusiraju planiranje prema onim podrujima koja predstavljaju najvei rizik zajednici.
U
pravljanje rizikom se moe denirati kao proces u kojem se identiciraju prijetnje, procjenjuju rizici i vre pripreme zajednice
na posljedice i efekte rizika. Rizikom se, openito, upravlja na etiri osnova naina.
Organizacija ili bilo koja zajednica moe izabrati da jednostavno izbjegava rizike tako to nee poduzimati rizine korake koji imaju
potencijal za negativni razvoj dogaaja.
Rizik se moe 'transferirati' nekome drugom, primjerice osiguravajuoj kui kroz koritenje polica osiguranja. Rizik se moe uma-
njiti kroz strukturalne ili ne-strukturalne metode umanjivanja rizika.
Organizacija moe 'zadrati' rizik, i to kroz: samo-osiguranje, ignorirajui rizik ili razvojem sposobnosti za odgovor na uinke
ukoliko se rizik ostvari.
U pravilu, svi rizici koji nisu izbjegnuti ili transferirani su zadrani rizici. Kombinacija ova mogua etiri elementa e ovisiti od
organizacije do organizacije ovisno o toleranciji rizika, ranjivosti organizacije i raspoloivim resursima (Canton, 2007.). U sustavu
kriznog upravljanja najvanije su metode umanjivanja rizika i zadravanje rizika u smislu razvoja sposobnosti za odgovor.
Tijekom postupka analize rizika mogue je identicirati mjere kojima se mogu smanjiti vjerojatnost realizacije prijetnje, eliminirati
ranjivosti organizacije na prijetnju ili znaajno umanjiti uinke prijetnje koju se ne moe izbjei.
Ove mjere se nazivaju mjerama umanjivanja rizika. Primjeri ovakvih mjera su deniranje sigurnosnih zahtjeva prilikom gradnje
objekata, preventivna zdravstvena skrb, edukacija i slino.
Mjere umanjivanja rizika odgovaraju na dvije komponente rizika: vjerojatnost i posljedice. Sline njima postoje jo i mjere pri-
prema koje se razlikuju se od mjera umanjivanja rizika u smislu da su mjere umanjivanja rizika obino dugorone i fokusirane na
umanjivanje ili eliminiranje uinaka prijetnje dok su mjere priprema obino orijentirane na ojaavanje sposobnosti za odgovor na
prijetnju.
O
bzirom na svoju dugoronost, mjere umanjivanja rizika su teke za provedbu. Vie je razloga za to: rezultati nisu odmah vid-
ljivi, zahtijevaju koritenje znaajnih resursa, postoji percepcija da mjere koe gospodarski razvoj i slino. Iz toga je razloga
est sluaj da se mjere umanjivanja rizika u nekoj zajednici provode tek nakon to se neka katastrofa dogodi pa se u toj zajednici
naknadno alociraju resursi za mjere umanjivanja rizika kako bi se izbjegli gubitci ukoliko se ista katastrofa ponovi na tom podruju
(Canton, 2007.).
Kao jedna od najvanijih mjera umanjivanja rizika posljednjih godina se istaknula zatita kritine infrastrukture. Zatita kritine
infrastrukture se odnosi na razvoj i poveanje otpornosti infrastrukture na koju se oslanja dananje sloeno drutvo i gospodarski
razvoj.
Znaajan tehnoloki razvoj posljednjih desetljea stvorio je novu razinu ranjivosti zajednice i rizika za zajednicu. Sve vee oslanja-
nje i ovisnost o razliitoj infrastrukturi (elektrina energija, plin, voda, komunikacijski i informacijski sustavi, promet i sl.) povea-
vaju rizik za zajednicu ukoliko dio te infrastrukture ne funkcionira.
Nadalje, sve vea sloenost i meuovisnost ovakvih usluga poveava mogunost kaskadnog ruenja vie sustava jednog za drugim,
to dodatno uslonjava problem.
Iz ovih se razloga posljednjih godina poveava naglasak na prevenciji i zatiti kritine infrastrukture od potencijalnih prijetnji, te
se njeno funkcioniranje postavlja meu najvanije prioritete prilikom svih faza upravljanja u krizama.
PRIPREME I PLANIRANJE
P
roces procjene rizika slui kako bi se dobila jasna slika ranjivosti neke zajednice na potencijalne prijetnje i ta procjena slui
kao osnova za proces planiranja i priprema. Procjena rizika, takoer, omoguuje da se planiranje usmjeri na one prijetnje koje
predstavljaju najvei rizik za zajednicu, a uporaba ogranienih resursa zajednice rangira po prioritetima.
Proces priprema predstavlja mehanizam kojim neka zajednica izgrauje vlastite sposobnosti za suoavanje s prijetnjama. Pripreme
se, u naelu, sastoje od tri osnovne komponente: planiranja, resursa i obuke (Canton, 2007.).
Vanu komponentu procesa priprema, pri tome, obuhvaa identiciranje raskoraka izmeu postojeih i eljenih sposobnosti za
svaku od navedenih komponenti te deniranje opcija za eliminiranje ili umanjivanje ovih raskoraka.
Planiranje je mehanizam kojim se strategija ili koncept kojima neka zajednica namjerava odgovoriti na prijet-
nje prevodi u konkretne ciljeve, te kojim se identiciraju resursi koji e biti potrebni za odgovor na kriznu situaciju.
Proces planiranja se sastoji od izrade planova i procedura koje su neophodne u potpori provedbe priprema.
To ukljuuje izradu planova odgovora na kriznu situaciju, planova nastavka djelovanja, oporavka i umanjivanja rizika kao i izradu
potpornih planova, standardnih operativnih postupaka i slino.
Upravljanje resursima usmjereno je na mogunosti odgovora na krizu iz perspektive materijalnih sredstava koji e biti potrebni za
odgovor na prijetnje, odnosno: onoga to e biti potrebno u situaciji odgovora na kriznu situaciju; ime se raspolae u trenutku
planiranja; i kako e se eventualni nedostaci izmeu ovo dvoje nadoknaditi.
T
ijekom procesa planiranja moraju se identicirati i popisati resursi koji e biti potrebni zajednici tijekom odgovora na kriznu
situaciju. Temeljem ovog popisa planeri mogu izvriti procjenu koji im stvarni resursi stoje na raspolaganju u trenutku kada se
izrauju planovi. Ovom inventurom resursa postiu se dvije vane stvari: identiciraju se nedostaci koje je potrebno nadoknaditi ili
eliminirati, te se razvija lista ili baza podataka onoga ime se raspolae, a ta baza podataka moe posluiti kao osnova za izradu
kataloga sposobnosti neke zajednice za odgovor na kriznu situaciju.
Katalozi sposobnosti daju jasnu sliku resursa kojima ta zajednica raspolae to omoguuje realistino planiranje, a tijekom samog
procesa planiranja upoznaje planere s ime mogu raunati u situaciju krize. Naravno, kataloge sposobnosti potrebno je redovito
aurirati kako bi se u svakom trenutku imao toan pregled onoga ime se raspolae, u kojem opsegu je dostupno, u kojem vremen-
skom roku, gdje se nalazi i slino. Obueno osoblje nije nita manje vaan resurs od materijalnih stvari i opreme. Slijedom toga,
obuka se vri po istom principu kao i pribavljanje ostalih resursa, odnosno, razvijaju se one sposobnosti, za koje se procjenjuje da
e biti najpotrebnije ili najkorisnije u trenutku odgovora na kriznu situaciju. Obuka se 'kroji' prema tim sposobnostima, a ciljanom
obukom se takoer nastoje umanjiti neki nedostaci koji su identicirani kao oskudni ili potrebni. Prilikom svakog neeljenog do-
gaaja, uinak krizne situacije pogaa sve sfere drutva, a meu njima je znaajno pogoeno i gospodarstvo. Radi toga, procesom
analize prijetnji moe se identicirati uinak prijetnje na pojedine organizacije. Analizom uinaka prijetnje na posao organizacije
nastoji se identicirati kritine funkcije i procese o kojima ovisi djelovanje organizacije i koji moraju nastaviti djelovati i tijekom
krizne situacije. Identiciranje kritinih funkcija i postavljanje prioriteta meu njima omoguava kvalitetnije i uinkovitije krizno
planiranje za svaku organizaciju, privatnu ili javnu. Prema tome, svaka organizacija mora imati spreman planirani odgovor za
krizne situacije te razvijati planove djelovanja u takvim situacijama. Ovi planovi se nazivaju planovima nastavka poslovanja i oni
ine znaajan dio otpornosti ukupne zajednice na prijetnje.
P
lanovima nastavka poslovanja organizacija dobiva sliku vlastitih kritinih funkcija, procesa, procjenjuje otpornost tih funkcija
i procesa na razliite prijetnje, koji je uinak njihova gubitka na organizaciju, o emu ovisi njihovo djelovanje, koje su meu-
ovisnosti u procesima i slino. Ovaj proces ima za svrhu doprinijeti otpornosti organizacije na krize i poboljati njezin odgovor u
sluaju da kriza poremeti djelovanje organizacije. Samo zajednica ije organizacije koje su sposobne nastaviti svoje poslovanje i
u situacijama kriza je sposobna se nositi s takvom krizom. Ako organizacije zajednice u krizi ne funkcioniraju cijela struktura na
kojoj poiva planiranje za krize se raspada u praksi te nije mogu uinkoviti odgovor na krizu. Iz ovih je razloga planiranje nastavka
poslovanja sastavni dio cjelokupnog procesa upravljanja u krizama.
ODGOVOR
K
onani test bilo kojeg plana ili priprema je stvarni dogaaj, odnosno realizirana prijetnja. Postoji nekoliko razina odgovora
zajednice na kriznu situaciju, a koji se u takvoj situaciji dogaaju istodobno (Canton, 2007.).
Tu je trenutani ili prvi odgovor koji se dogaa automatski i nosi se primarno s potrebama rtava situacije (potraga za rtvama,
sklanjanje unesreenih, hitna medicinska pomo i slino). Njega sainjavaju sustavi i resursi potrebni kako bi se izravno odgovorilo
na posljedice neeljenog dogaaja. Ovaj odgovor se obino naziva taktika razina odgovora. Na drugoj razini lei koordinacija
organizacijama i resursima u odgovoru na kriznu situaciju. Ova koordinacija ukljuuje i predvianje potrebnih resursa tijekom
odgovora i koordiniranje informiranjem javnosti. Ova razina odgovora se obino naziva operativna razina odgovora. Dok taktiki
odgovor razmatra hitne potrebe, operativni odgovor mora imati iri obzor i razmatrati sve aspekte onoga to se dogaa na terenu,
ali i onoga to bi se budunosti mogli dogoditi. Pri tome operativni odgovor ima dvije osnovne funkcije: prikupljanje i analiza
informacija kako bi se olakalo donoenje odluka i upravljanje resursima u potpori operacije na terenu. Na treoj, stratekoj razini,
odgovor se sastoji od razmatranja dugoronih posljedica dogaaja, odreuju se dugoroni ciljevi i postavljaju prioriteti koji e
voditi odgovore na niim razinama.
Neke krizne situacija imaju negativne posljedice samo po lokalnu zajednicu te se takve mogu rjeavati prvim ili drugim odgovo-
rom, a to je krizna situacija ozbiljnija i njene posljedice tee potrebnije je ukljuivanja i strateke razine odgovora. Naravno, to
je krizna situacija tea i ozbiljnija sve se vie resursa ulae u noenje sa situacijom i vie razliitih organizacija i agencija biva
ukljueno u odgovor. Sve se ove organizacije, pri tome, nalaze u delikatnoj situaciji, obzirom da uglavnom po prvi put djeluju u
takvoj situaciji i surauju zajedno, to poveava rizik od konfuzije i neuinkovite uporabe resursa. Sve ovo navedeno zahtijeva
uspostavu odgovarajue strukture djelovanja kako bi odgovor bio sustavan i uinkovit, odnosno, potreban je sustav koji e koordi-
nirati i upravljati resursima u kriznoj situaciji. Ovakav sustav upravljanja u krizi, takoer, mora biti sposoban integrirati i uskladiti
aktivnosti razliitih i brojnih agencija i organizacija.
T
ijekom odgovora na krizne situacije pojavljuje se vie izazova koje treba nadvladati kako bi taj odgovor bio to uspjeniji, a
meu njima se istiu:
pregled situacije: Jedan od najvanijih izazova u upravljanju u kriznoj situaciji jest posjedovati sposobnost posti-
zanja i odravanja pregleda situacije u svakom trenutku, odnosno znati u realnom vremenu to se stvarno doga-
a na terenu, shvatiti dogaaje u cjelini, a ne samo segmente, te moi predviati to bi se moglo dogoditi u budunosti.
komunikacije: Ovaj izazov ima nekoliko imbenika. Prvi je pitanje interoperabilnosti izmeu razliitih organizacija na terenu koje
koriste razliite komunikacijske sustave, procedure, ureaje i slino. Drugi dio problema jest osigurati da 'prave' osobe meusob-
no razgovaraju u situaciji kad postoje stotine osoba na terenu. Stoga moraju postojati uvjebane procedure kako bi se osigurale
kvalitetne komunikacije tijekom krize.
resursi: Ovaj izazov se ogleda u injenici da je u situaciji krize potrebno dostaviti sve potrebne resurse na tonu lokaciju u pravo
vrijeme pod izvanrednim uvjetima. Kod ovog pitanja vidi se vanost tonog i kvalitetnog planiranja. (Moeller, 2008.)
Kako bi se bolje odgovorilo na ove i ostale izazove te sustav funkcionirao bre i koordiniranije osnivaju se posebna operativna
sredita kao koordinacijske toke gdje se prikupljaju sve informacije s terena i gdje se odgovorni donositelji odluka dogovaraju i
usklauju ciljeve, zadae, angairanje resursa i slino, a sve temeljem izraenih planova postupanja.
Pritom je od vitalne vanosti proces upravljanja informacijama koje treba sustavno prikupljati, selektirati, obraditi, distribuirati
i slino. Samo temeljem kvalitetnih i pravodobnih informacija mogue je brzo i uinkovito donoenje odluka koje e rezultirati
oekivanim uinkom.
OPORAVAK
P
rilikom odgovora na kriznu situaciju na stratekoj razini potrebno je identicirati krizu koja moe stati u pozadini velikih
negativnih posljedica. To znai da neka katastrofa ne mora biti primarni razlog neeljenog tijeka dogaaja, odnosno, pojave
krize. Tako primjerice, u SAD-u prilikom poplava u New Orleansu prava kriza nije nastala zbog visokog vodostaja ve zbog sporog
i nekoordiniranog odgovora drave, a loa situacija u gradu tih dana bila je samo odraz krize koja je vladala u sustavu upravljanja
u krizama (Canton, 2007.). Odgovornost je strateke razine odluivanja da takve krize identicira i na vrijeme ukloni.
O
poravak je proces tranzicije od odgovora na kriznu situaciju prema povratku na prihvatljivo, normalno stanje. Me-
utim, oporavak rijetko vraa zajednicu u stanje koje je vladalo prije krize. Vie je razloga za to: ziko unite-
nje i poremeaji u drutvu izazvani krizom uzrokuju znaajne promjene koje onemoguuju povratak u predkrizno sta-
nje, ali isto tako proces oporavka moe stvoriti strukturne promjene u zajednici koje mogu stvoriti novo stanje normalnosti.
Oporavak ne ini jedan jedinstveni proces, ve serija sloenih procesa od kojih se veina odvija istodobno.
Postoje etiri meusobno preklapajua perioda koja se odvijaju tijekom oporavka (Haas i sur., 1977.):
Period hitnog oporavka koji pokriva vrijeme neposredno nakon neeljenog dogaaja i usmjeren je na noenje s neposrednim
gubicima i tetama koje treba trenutano sanirati.
Period obnove koji pokriva vrijeme od kraja perioda hitnog oporavka do ponovne uspostave glavnih i osnovnih usluga i slubi.
Rekonstrukcijski period zamjene koji rezultira ponovnom izgradnjom zaliha i povratkom socijalnih i gospodarskih aktivnosti na
predkrizno razdoblje.
Rekonstrukcijski period razvoja koji oznaava velike rekonstrukcijske projekte usmjerene na budui razvoj.
Ovi periodi se u stvarnoj situaciji esto preklapaju a nekada djeluju i istodobno. Uinci koje se postignu tijekom oporavka mogu se
takoer podijeliti na kratkorone i dugorone.
USPOSTAVA SUSTAVA UPRAVLJANJA KRIZAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
P
roces oporavka djeluje istodobno na razliitim podrujima ivota koji su pogoeni posljedicama krize. Tako se razlikuju pri-
mjerice socijalni oporavak (ponovno otvaranje kola, uspostava javnih usluga i sl.), infrastrukturni oporavak (zika obnova i
izgradnja), gospodarski oporavak (ponovno pokretanje poslova, stimuliranje investicija i sl.), oporavak okolia (ienje opasnog
otpada i sl.) (Canton, 2007.).Prilikom svih faza oporavka postoji tendencija to breg povratka na normalno stanje, odnosno iz-
gradnje sustava i infrastrukture koji su postojali prije krize. Meutim, nakon krize se prua prilika da se promiljenim i planskim
oporavkom isprave mogui nedostaci prijanjeg stanja ili da se izgrade nove strukture i sustavi koji e poveati otpornost zajednice
na budue sline prijetnje. Iz tog je razloga bitno da se proces oporavka vodi smiljeno i usmjereno prema cilju poveanja otpor-
nosti zajednice na nove prijetnje.
J
edinstveni sustav kriznog upravljanja u Republici Hrvatskoj nije izgraen. Postoje pojedinana rjeenja odgovora na krizne situ-
acije unutar podruja nadlenosti pojedinih resora, ali nema jedinstvenog sustava na razini drave.
Pritom se javlja mnogo problema poput neujednaenog pojmovnog odreenja, nekonzistentnosti zakonskih rjeenja, brojnih pre-
klapanja u nadlenostima i slino.
U Republici Hrvatskoj je razvijen koncept civilne obrane, kao reducirani oblik modela openarodne obrane koji je zamiljen da po-
krije dijelove kriznog upravljanja. Meutim, civilna obrana to podruje nikada nije pokrila te je rije o konceptu koji ne udovoljava
suvremenim sigurnosnim potrebama i zahtjevima i koji je orijentiran primarno na pripreme drave i drutva od vojne agresije. Kao
takav, bio je primjeren drutvenom ureenju u kojem drava nadzire i upravlja svakim segmentom drutvenog ivota. Meutim,
dananje drutvene i sigurnosne prilike su bitno promijenjene.
Vjerojatnost oruanog sukoba je svedena na minimum, dok graanima prijete razne krizne situacije poput prirodnih ili tehnolokih
nesrea, terorizma i slino.
Iz ovih je razloga potrebno redenirati koncept civilne obrane i usmjeriti ga prema sustavu kriznog upravljanja.
Nedostatak prikladnog sustava doveo je do uporabe ad hoc rjeenja prilikom reagiranja na razne prijetnje, uz tendenciju civilnih
institucija da se oslanjanju na resurse i sposobnosti oruanih snaga bez prethodnog angairanja drugih raspoloivih civilnih spo-
sobnosti. Takoer su postojee operativne sposobnosti neracionalno uporabljivane. Analitike sposobnosti nisu sustavno razvijane
niti institucionalno uvezane. Kao rezultat ovakvog rascjepkanog i nekoordiniranog pristupa upravljanju u krizama, ne postoji
integrirana nacionalna strategija upravljanja u krizama ili plan koji podupire dugorone odgovore na izvanredne situacije ili krize.
Iz ovih razloga je potrebno zapoeti izgradnju suvremenog sustava upravljanja u krizama.
T
aj sustav bi omoguio i uinkovito uvezivanje Republike Hrvatske sa slinim sustavima u europskim dravama.
Sustav upravljanja u krizama u Republici Hrvatskoj bi trebao slijediti pristup i faze kojeg je prikazao ovaj rad, da-
kle: analiza prijetnji/procjena rizika, prevencija/upravljanje rizikom, planiranje i pripreme, odgovor, oporavak.
Pri tome bi se sustav kriznog upravljanja u Republici Hrvatskoj trebao graditi na sljedeem:
Upravljanje rizikom, prevencija i pripreme
Okosnica sustava kriznog upravljanja treba biti na upravljanju rizicima, prevenciji i pripremama. Odgovor na izvanrednu situaciju
ili krizu pokazuje koliko su uspjeno ove prethodne faze realizirane.
Na ovaj nain se naglasak u sustavu upravljanja u krizama pomie prema preventivnim i pripremnim fazama prije nastanka izvan-
redne situacije ili krize, a odmie se od dosadanje prakse reaktivnog djelovanja, uzrokovanog nedostatkom ovakvog sustava u
Republici Hrvatskoj.
Kako bi se prevencija i pripreme kvalitetno obavljali potrebno je vriti analizu prijetnji i procjenjivati rizike od nji-
hova nastajanja te na temelju tih procjena planirati cijeli sustav te identicirati i razvijati potrebne sposobnosti.
Zatita kritine infrastrukture
Pojam kritine infrastrukture u Republici Hrvatskoj deniran je Nacionalnom strategijom za prevenci-
ju i suzbijanje terorizma, koju je usvojila Vlada Republike Hrvatske 28. studenog 2008. godine. Prema toj Strategi-
ji 'kritinu nacionalnu infrastrukturu ine imovina, usluge i sustavi (prometni, energetski, komunikacijski, industrijski, -
nancijski i upravni) koji podravaju gospodarski, politiki i drutveni ivot u Republici Hrvatskoj, a ija je vanost takva da
njezin cjelokupni ili djelomini gubitak ili njezino ugroavanje moe uzrokovati velike ljudske gubitke, imati ozbiljni utje-
caj na nacionalnu sigurnost i gospodarstvo, te imati druge ozbiljne posljedice za zajednicu u cjelini ili bilo koji dio zajednice'.
Planovi za krize i planovi nastavka djelovanja
P
lanovi obrane koji se izrauju u sustavu civilne obrane ne pokrivaju stanja koja nisu ratna i neposredne ugroenosti, te je
njihova primjena u izvanrednim situacijama ili krizama veoma upitna. Isto tako, planovi obrane su klasicirani najviim stup-
njevima tajnosti te se i na tom podruju vidi njihova neprimjenjivost u kriznim situacijama. Planovi za krize trebaju biti javni i
upoznati to vei broj graana s procedurama postupanja kako bi se olakalo provedbu odgovora nakon krize. Iz ovih je razloga
potrebno zamijeniti obvezu izrade planova obrane s izradom planova za krize i planova nastavka djelovanja u svim situacijama
koje nisu redovne.
Planove za krize bi izraivale sve institucije koje bi reagirale u kriznoj situaciji, dok bi kljune tvrtke izraivale planove nastavka
poslovanja. U ovim planovima bi nositelj izrade plana planirao nastavak svojega djelovanja u izvanrednim situacijama ili krizama,
identicirao vlastite funkcije koje moraju djelovati u oteanim uvjetima, odredio njihove prioritete i sl. Pri tome je potrebno pove-
zati kritinu infrastrukturu (pravne osobe) s obvezom izrade ovih planova.
Katalozi sposobnosti
Katalozi sposobnosti, zajedno s analizom prijetnji i rizika, predstavljaju temelj za planiranje i razvoj potrebnih sposobnosti drave
i drutva u pripremama za odgovor na izvanrednu situaciju ili krizu, kao i baza podataka potrebna u fazi odgovora na izvanrednu
situaciju ili krizu.
Katalozi bi se izraivali po razliitim podrujima, a objedinjeni bi inili Nacionalni katalog sposobnosti. Katalozi bi se aurirali na
redovitoj osnovi.
Osnivanje Nacionalnog sredita za upravljanje u krizama
Kao jedan od nedostataka postojeeg stanja u Republici Hrvatskoj na ovom podruju istie se nepostojanje jednog tijela koji bi
objedinio trenutno rascjepkani sustav dravnih institucija i ostalih organizacija koje imaju ulogu u odgovoru na krizu. Kako bi
se premostio taj nedostatak, potrebno je osnivanje Nacionalnog sredita za upravljanje u krizama koji bi bio sredinje mjesto
uvezivanja sustava i inicijator njegova usklaenog razvoja. Pritom bi osnovne funkcije Sredita bile: upravljanje informacijama;
pripremanje strategija i planova; analize i procjene; koordiniranje i potpora tijekom krize; obuka, kolovanje i vjebe.
O
vako organizirano i pozicionirano Sredite bilo bi dio sustava nacionalne sigurnosti koji osigurava odgovore na prijetnje
i rizike i upravljanje u svim situacijama koje ugroavaju nacionalne interese i nacionalnu sigurnost u najirem smislu.
Predloeni koncept omoguava uinkovito uvezivanje nacionalnog sustava upravljanja u krizama u sustave NATO i EU, kao i uin-
kovitu meunarodnu suradnju na ovom podruju.
Predloenim konceptom upravljanja u krizama napustio bi se koncept civilne obrane i primarna usmjerenost priprema za obranu
Republike Hrvatske od vojne agresije. Obrambene pripreme, kao dio sustava civilne obrane e se redenirati te e se nastaviti
obavljati u MORH-u.
Obrambene pripreme e se fokusirati na podupiranje vojnih sposobnosti, odnosno, suradnju s civilnim strukturama u potpori vojne
obrane, odnosno, potporu civilnim strukturama od strane Oruanih snaga. MORH bi nastavio planirati razvoj vojne obrane za sluaj
neposredne ugroenosti RH i za ratno stanje, ukljuujui planiranje zahtjeva i potreba kako bi se aktivirala i nerazvrstana priuva
OSRH.
T
i zahtjevi bi ukljuivali i resurse koje civilne strukture trebaju osigurati za potrebe vojne obrane.
Takoer bi se razvijao i nacionalni katalog civilnih sposobnosti koje se mogu ponuditi u provedbi meunarodnih mirovnih ope-
racija, ukljuujui upuivanje civilnih strunjaka u mirovne operacije.
Obrambene pripreme trebaju ukljuivati i aktivnosti civilno-vojnog planiranja kojim e se denirati sposobnosti, resursi i kapaciteti
koje su OS RH u mogunosti ponuditi civilnim institucijama u sluaju razliitih situacija, ukljuujui izvanredne situacije ili krize.
U sklopu obrambenih priprema obavljati e se aktivnosti Potpore zemlje domaina (Host Nation Support - HNS).
Planovi obrane koje po sadanjem konceptu izrauju pravne osobe posebno znaajne za obranu zemlje potrebno je zamijeniti
planovima kojima pravne osobe planiraju nastavak poslovanja u svim izvanrednim situacijama ili krizama, temeljem standarda koji
postoje razvijeni (primjerice ISO/PAS 22399:2007 ).
Navedeni planovi bi pokrivali i djelovanje u situacijama neposredne ugroenosti i rata, a koordinaciju izrade i evaluacije tih pla-
nova preuzelo bi tijelo zadueno za upravljanje u izvanrednim/kriznim situacijama.
Sustav upravljanja u krizama mora biti:
Sveobuhvatan - sustav mora razmatrati sve ugroze, procese, ukljuene aktere i sve posljedice relevantne za pojedine krizne
situacije.
Preventivan - potrebno je predviati eventualne budue krize, razvijati scenarije i poduzimati preventivne korake kako bi se
izgradio sustav koji je u velikoj mjeri otporan i spreman za eventualne krize. Procjenom ugroza i rizika odreuju se prioriteti i
resursi.
Integriran - sustav mora osigurati uvezanost i jedinstvo napora meu ukljuenim akterima na svim razinama.
Koordiniran - sustav usklauje aktivnosti svih ukljuenih institucija kako bi se postigao zajedniki cilj.
Fleksibilan - sustav treba koristiti korake koji e u najboljoj mjeri odgovoriti na pojedinu krizu, ovisno o njenoj prirodi, intenzi-
tetu, trajanju i dr.
Ovim konceptom nudi se novi pristup upravljanju u krizama.
U skladu s meunarodnim trendovima i nacionalnim ciljevima za uinkovitom i racionalnom uporabom nacionalnih resursa, prio-
ritet je dan prevenciji i koordinaciji.
Za razliku od dosadanjeg naina djelovanja temeljenog na ad hoc reaktivnom djelovanju namee se: vanost planiranja za slu-
ajeve kriza i prevencije ljudskih, gospodarskih i imovinskih gubitaka i oneienja okolia; izrada kataloga sposobnosti koji e
omoguiti racionalno koritenje resursa; poduzimanje mjera umanjivanja rizika; a u sluaju krize naglaava se brzo, uinkovito,
usklaeno i sinergijsko djelovanje svih elemenata sustava.
Razvoj sustava upravljanju u krizama zahtijeva sljedee:
Ojaavanje kapaciteta za praenje, prikupljanje, nadgledanje i obradu informacija o dogaajima i aktivnostima koji mogu iza-
zvati izvanrednu situaciju/krizu, kao to su epidemije, veliki poari, tehniko-tehnoloke nesree, znaajni poremeaji u opskrbi
energentima, ruenje informatikih sustava, irenje infektivnih bolesti i zaraza i dr. Navedeno treba biti poduprto spremnou
institucija za brzim i uinkovitim odgovorom na izvanrednu situaciju ili krizu.
Ojaavanje koordinativnog i sinergijskog djelovanja i postupanja po unaprijed propisanim procedurama i planovima.
Uspostavljanje obveza i predanosti za prevencijom i koracima umanjivanja rizika to e dovesti do smanjenja vjerojatnosti i
ozbiljnosti izvanrednog dogaaja.
O
vi koraci trebaju biti ukljueni u postojee i budue strategije, planove i projekte. Da bi se predloeno ostvarilo potreb-
no je formirati sredinje tijelo na najvioj razini koje e igrati stoernu ulogu u razvoju i provedbi ovog pristupa uprav-
ljanju u krizama. U svemu navedenome, ovaj Koncept slijedi tri osnovna naela upravljanja u krizama i planiranja za krize:
Odgovornost - institucija odgovorna za pojedino podruje, funkciju ili zadau u normalnoj situaciji, zadrava isto podruje od-
govornosti i za vrijeme izvanredne situacije ili krize.
Neposrednost - upravljanje u krizama treba se provoditi na najnioj moguoj provedbenoj razini (lokalnoj, regionalnoj, dravnoj,
nadnacionalnoj).
ORGANIZACIJA
Organiziranost - Organizacija i nain rada koji neka institucija ima u normalnoj situaciji trebaju ostati isti i u krizama, koliko je
to god mogue.
S
ustav upravljanja u krizama treba se, naelno, podijeliti na upravni i operativni dio. Upravni dio skrbi o konceptu-
alnoj ureenosti podruja, njegovoj usklaenosti s cjelovitim konceptom nacionalne sigurnosti i konceptima ele-
menata sustava nacionalne sigurnosti te o kontinuiranom razvoju podruja. Upravni dio razvija sposobnosti plani-
ranja, analitike, koordinacije i upravljanja sustavom, razvija kolovanje i osposobljavanje osoblja za potrebe sustava.
Operativni dio sustava je onaj koji posjeduje sposobnosti konkretnog djelovanja u krizama.
On je u Republici Hrvatskoj ve razvijen i ine ga sve one snage i resursi koji e se iskoristiti u odgovoru na neku izvanrednu situ-
aciju ili krizu (policija, vatrogasci, vojska, hitna medicinska pomo, Crveni kri, Gorska sluba spaavanja, civilna zatita i slino),
a razvijen je u razliitim javnim ili privatnim institucijama (ministarstvima, upravama, zavodima, nevladinim organizacijama,
tvrtkama itd.).
Izraeni meuresorni karakter ovog podruja evidentan je i kroz injenicu da se operativne sposobnosti za djelovanje razvijaju u
okvirima drugih elemenata sustava nacionalne sigurnosti, to moe biti izvor moguih neusklaenosti.
To zahtijeva precizna planska i proceduralna rjeenja koja e omoguiti uinkovito komuniciranje, suradnju i koordinaciju djelo-
vanja.
Za optimalno koritenje postojeih operativnih sposobnosti nuna je izrada nacionalnog kataloga operativnih sposobnosti koji e
sadravati sve sposobnosti koje stoje na raspolaganju u krizi i koje se mogu iskoristiti u odgovoru na krizu.
Operativne sposobnosti nisu nuno u dravnom vlasnitvu, ve ih ine i resursi u privatnom vlasnitvu, te e jedna od glavnih
zadaa sustava upravljanja u krizama biti urediti podruje koritenja ovakvih resursa u krizama, na nain kao to to imaju rijeeno
u zemljama EU. Upravni dio sustava tek treba razviti i njegovo funkcioniranje je neophodno kako bi se proveo ovaj Koncept.
Za navedeno je potrebno formirati tijelo koje e biti sredinja toka razvoja i funkcioniranja sustava. Nepostoja-
nje ovakvog tijela na nacionalnoj razini se pokazuje kao glavni nedostatak postojeeg naina odgovora na krize.
Konceptom se predlae razvoj upravnog dijela sustava kao 'krovne' institucije koja se brine za razvoj sustava, izradu planova,
koordiniranje preventivnih aktivnosti, a za ostvarivanje ovako zamiljene uloge nuna je to izravnija komunikacije s Vladom RH,
koja ima elnu ulogu u upravljanju cijelim sustavom.
Isto tako je za razvoj sustava bitno da upravni dio ima potpuni pregled stanja i sposobnosti u svakom od komponenti operativnog
dijela sustava.
Obzirom da se operativni dio sustava nalazi smjeten po ra-
zliitim resorima, institucijama, tvrtkama i slino, vidljivo je
da je upravnom dijelu potrebno dati potrebne nadlenosti za
dobivanje potrebnih informacija kako bi se podaci u sustavu
redovito aurirali.
S
lijedom navedenoga, a na temelju dosadanjih isku-
stava i iskustava drava u bliem okruenju, predlae
se ustrojavanje jedinstvenog tijela koje e sluiti kao ser-
vis Vladi RH u obavljanju poslova voenja cijelog sustava.
Konkretno rjeenje za upravni dio sustava, kojeg predlae ovaj
Koncept je ustrojavanje Nacionalnog sredita za upravljanje u
krizama (u daljnjem tekstu: Sredite).
Naravno, imajui u vidu racionalnost prilikom formiranja
Sredita i izbjegavanje uslonjavanja sustava dravne upra-
ve formiranjem novih tijela, osnivanje i razvoj Sredita e se
provesti proirivanjem nadlenosti i zadaa Dravne uprave
za zatitu i spaavanje - Dravnog centra 112.
U ovom sluaju se mora osigurati da Dravni centar 112, uz
svoje redovite zadae, odrauje zadae Sredita.
Nekoliko je argumenata za ovaj model formiranja i razvoja
Sredita:
Dravni centar 112 ve ima razvijenu infrastrukturu koju bi
Graki prikaz sustava djelovanja, razina nadlenosti i vrsta
planiranja u odnosu na ugroze
trebalo nadopuniti kako bi mogao vriti funkcije Sredita te ne bi bilo potrebno formiranje novog tijela od poetka.
za sluaj katastrofa NATO je ustrojio EADRCC, Euroatlantski centar za koordinaciju djelovanja u katastrofama, a kao toka za
kontakt u RH djeluje Dravna uprava za zatitu i spaavanje - Dravni centar 112,
Dravna uprava za zatitu i spaavanje u okviru EU suradnja u podruju civilne zatite ostvaruje se Mehanizmom za suradnju
u civilnoj zatiti u sklopu kojeg djeluje informacijski centar (MIC - Monitoring and Information Center), prema kojem je Dravni
centar 112 toka za kontakt u ime RH. MIC je jedini operativni centar EU te se koristi za sve krize u kojima je neophodan urni
odgovor.
Dravni centar 112 preko sustava 112 prikuplja informacije o svim izvanrednim dogaajima od nesrea do velikih incidenata i
katastrofa te ih distribuira do svih subjekata u odgovoru na njih, ime je uspostavljen i uhodan sustav komunikacija za potrebe
djelovanja u krizama.
Dravna uprava za zatitu i spaavanje je u meunarodnim institucijama ve prihvaena kao tijelo preko kojeg se veina aktiv-
nosti civilnog kriznog planiranja usklauje sa Republikom Hrvatskom. (DUZS predstavlja RH u NATO SCEPC - Vii odbor za civilno
krizno planiranje, najvie tijelo NATO u civilnom kriznom planiranju koje koordinira rad osam planskih odbora te ima ovlasti izrav-
nog koordiniranja civilnog kriznog planiranja i preporuivanja odluka Euroatlantskom partnerskom vijeu)
U svemu navedenome, vidljivo je kako je racionalno i mogue iskoristiti postojee sposobnosti Dravnog centra 112 u razvoju Sredita,
pri emu bi trebalo proiriti ovlasti i nadlenosti Dravnog centra 112 te ga opremiti potrebnom dodatnom infrastrukturom i opremom
za ispunjavanje novih funkcija. Na ovaj nain se Sredite nee zapoeti formirati iz poetka, ve e se sposobnosti Dravnog centra
112 nadograditi, to e utedjeti na vremenu u kojem e Sredite zapoeti s operativnim radom. Takoer bi u Dravnom centru bilo
neophodno formirati dvije funkcije za potrebe Sredita: plansku i operativnu, pri emu bi se prva bavila razvojem planova i strate-
gija, a druga bi se bavila operativnim poslovima Sredita poput zaprimanja i obrade informacija, upravljanja informacijama i slino.
Sljedea naela bi trebali biti osnova za uspostavu, strukturu i funkcije Sredita:
Integrirano i koordinirano upravljanje u krizama je temeljeno na suradnji izmeu svih institucija vlasti. Sredite, stoga, ne bi za-
mjenjivalo niti duplicirao funkcije koje postoje razvijene u ostalim institucijama, ve bi se bavilo uvezivanjem postojeih i iniciralo
razvoj potrebnih sposobnosti.
Uinkovito i racionalno upravljanje u krizama mora biti temeljeno i izgraeno na ve postojeim resursima i me-
hanizmima drave, privatnog sektora i civilnog drutva. Sredite bi imalo malu profesionalnu jezgru koja mu je po-
trebna za redovito djelovanje, dok bi se u sluaju krize popunjavalo djelatnicima i strunjacima ostalih institucija.
Sredite e biti sredinje mjesto koordiniranja svih sudionika od dravne razine, sredinjih tijela dravne uprave do jedinica lokalne
(regionalne) samouprave u kreiranju mehanizama odgovora na mogue krize na nacionalnoj i meunarodnoj razini. Sredite je
osnovna institucija odgovorna za voenje i razvoj okvira sustava upravljanja u krizama, praenje njegove implementacije, olaka-
vanje i voenje multifunkcionalnih aktivnosti upravljanja u krizama izmeu razliitih institucija. Iskustva u svijetu pokazuju da je
najbolje rjeenje da svako tijelo dravne uprave obavlja zadae iz svoje nadlenosti i u krizi, jednako kao i u redovitoj situaciji.
U
tu svrhu sva sredinja tijela dravne uprave moraju u svom ustroju predvidjeti nain izvravanja svojih zadaa u odgovoru
na izvanredne situacije i krize, te u tu svrhu odrediti i osposobiti potreban broj djelatnika. Sredite priprema i predlae Vladi
RH aktivnosti i mjere odgovora na izvanredne situacije i krize te osigurava tehnike i materijalne uvjete za djelovanje i provedbu
odluka Vlade i Kriznog stoera Vlade RH. Na elu Sredita se nalazi naelnik kojeg imenuje Vlada na prijedlog ravnatelja DUZS.
Sredite prikuplja informacije od vanosti za upravljanje u krizama, nadzire situaciju i djeluje neprekidno, a povezano je i dobiva
informacije od svih potrebnih institucija (npr. od upanijskih centara 112, Operativno-komunikacijskog centra MUP-a, Zapovjed-
no-operativnog sredita OS RH, centra Hitne pomoi, Dravnog hidrometeorolokog zavoda, Dravnog zavoda za nuklearnu sigur-
nost, Ureda Vijea za nacionalnu sigurnost i sl.). Takoer je uvezano s relevantnim meunarodnim institucijama i sreditima. Dakle,
Sredite je ujedno i zika lokacija i operativni centar u kojem se razmjenjuju informacije i vri koordinacija resursa u odgovoru
na izvanrednu situaciju ili krizu.
Kako bi potovalo naelo racionalnosti, u Sreditu je zaposlen mali broj profesionalaca koji se brinu o instaliranim su-
stavima, zaprimanju informacija, auriranju baze podataka, izradu planova postupanja i sl. Za sluaj izvanredne situa-
cije/krize na rad u Sredite mogu se uputiti i djelatnici drugih institucija po unaprijed pripremljenim planovima i obuci.
Sredite ne posjeduje vlastite operativne snage za odgovor na krizu, ve slui kao toka u kojoj se koordinira koritenje raspoloivih
resursa na nacionalnoj razini.
U sklopu Sredita djeluje Savjetodavno-analitika skupina (SAS) koju ine predstavnici ministarstava (odgovarajue razine koja
ima ovlasti predlagati odluke i povezivati Sredite s vlastitim resorom kojeg predstavljaju), predstavnici ostalih sredinjih tijela dr-
avne uprave (npr. Zavod za nuklearnu sigurnost, Hidrometeoroloki zavod), ali i strunjaci iz razliitih institucija i podruja. SAS
Graki prikaz djelovanja sustava u izvanrednim
situacijama/krizama
ima ui stalni sastav i proireni sastav koji djeluje u sluaju izvanredne situacije/krize i koji ovisi o vrsti izvanredne situacije/krize.
Ui sastav skupine ine predstavnici Ureda Vlade RH, Ureda Predsjednika RH, Ureda Vijea za nacionalnu sigurnost, te predstavnici
ministarstava nadlenih za podruja obrane, unutarnjih poslova, vanjskih poslova, pravosua, zdravstva, nancija, gospodarstva,
prometa i veza. Na elu Savjetodavno-analitike skupine se nalazi naelnik Sredita.
Takoer se, po potrebi, formiraju specijalizirane strune podskupine o emu odluuje elnik Savjetodavno-analitike skupine. Sa-
vjetodavno-analitika skupina djeluje u uem sastavu u mirnodopsko vrijeme na nain da se sastaje na redovitoj osnovi u Sreditu,
dobiva informacije o trenutnoj situaciji, procjenjuje stanje te se brine o razvoju planova, postupaka, njihovoj usklaenosti i sl.
S
avjetodavno-analitika skupina zapoinje neprekidan rad ukoliko procjeni da je dolo do pogoranja sigurnosne situacije, da
postoje indikatori razvoja prema izvanrednoj situaciji/krizi, kada Vlada razmatra proglaenje izvanredne situacije/krize i sl. O
neprekidnom radu Savjetodavno-analitike skupine odluuje njezin elnik, uz suglasnost elnika Kriznog stoera Vlade RH, a u tom
sluaju djeluje u potrebnom proirenom sastavu. U sluaju izvanredne situacije/krize Savjetodavno-analitika skupina s potrebnim
podskupinama Kriznom stoeru, koji upravlja sustavom u izvanrednoj situaciji/krizi, daje strunu potporu u smislu donoenja od-
luka: daje procjene stanja na temelju dobivenih informacija, priprema potrebne analitike, strune i ostale podloge za donoenje
odluka, priprema odluke, brine se o usklaenosti odluka, njihovom uinku itd.
Osnovne funkcije Sredita:
1. Upravljanje informacijama
Jedna od najvanijih funkcija Sredita bi bila sposobnost djelovanja kao centralnog mjesta prikupljanja, obrade i distribucije in-
formacija koje se tiu upravljanja u krizama. Sredite bi trebalo sluiti kao informacijski i savjetodavni centar za sve razine vlasti,
privatni sektor i iru zajednicu za umanjenje rizika i upravljanje u krizama. Kako bi se omoguilo Sreditu obavljanje ove funkcije,
mora se omoguiti da dravne i ostale institucije i tijela dostavljaju potrebne informacije. Sredite bi slijedom toga moralo razviti
sredstva i postupke upravljanja informacijama.
Kako bi to postiglo potrebno je:
Uspostaviti sveobuhvatni informacijski sustav za upravljanje u krizama, ukljuujui i elektroniku bazu podataka (npr. geografski
informacijski sustav - GIS, kataloge sposobnosti, meteoroloke prognoze, dostupni resursi, hidroloke informacije, kritina infra-
struktura, stanovnitvo i dr.)
Uspostaviti neophodne veze kako bi se olakalo prikupljanje informacija i njihova brza distribucija, ali bez dupliciranja postojeih
sustava.
Uspostaviti mehanizme za osiguravanje kolanja informacija prema i od korisnika, kako bi se ojaala i izgradila otpornost na
ugroze.
Osigurati potrebne nadlenosti i ovlasti za mogunost traenja i primanja potrebnih informacija.
2. Pripremanje strategija i planova
Sredite bi se trebalo usmjeriti na pripremu i izradu strategija za upravljanje u svim situacijama koje ugroavaju nacionalne inte-
rese i nacionalnu sigurnost ( radni naziv za ove situacije je 'kriza') i izradu planova za sluaj kriza, ukljuujui razvoj procedura i
postupaka u sluaju kriza i dr. Razvoj planova je bitan za pripreme za krize, razvoj i provedbu strategija za umanjivanje rizika kao i
za koordiniranje odgovora na krizu meu ukljuenim institucijama.
Sredite bi stoga trebalo:
Inicirati i koordinirati razvoj strategija i planova za upravljanje u krizama,
u suradnji s relevantnim institucijama, ukljuujui izradu nacionalnog
plana upravljanja u situacijama koje ugroavaju nacionalnu sigurnost.
Razvijati nacionalne smjernice, metodologiju, okvir za izradu pla-
nova ostalih tijela ukljuenih u upravljanje u krizama.
Inicirati uspostavu uinkovitog upravljanja krizama na niim razi-
nama vlasti i njegovo usklaivanje i povezivanje s nacionalnim su-
stavom.
Inicirati integraciju postupaka za umanjivanje rizika u razvojne
planove ostalih institucija.
Uspostaviti i odravati veze s lokalnom vlau, kao i s nevladinim
organizacijama i civilnim drutvom.
Uspostaviti i odravati veze s meunarodnim centrima i organiza-
cijama ukljuenima u upravljanje u krizama, kao i osigurati razmjenu
informacija s njima.
3. Analiza i procjene
Klju za uspjeno ublaavanje uinaka krize jest u razumijevanju prirode potencijalne krize i imbenika koji na nju utjeu. Kada
postoje ove informacije, sposobnost za umanjivanje rizika, planiranje i savjetovanje je viestruko uveana. Sredite mora razvijati
sposobnosti za procjenu ugroenosti, odreivanje razine rizika i razvoj prikladnih odgovora za prevenciju i ublaavanje posljedica
krize. Kako bi Sredite moglo raditi procjene mora:
Uspostaviti veze s dravnim i javnim institucijama, istraivakim institucijama, nevladinim organizacijama koji mogu pruiti
relevantne informacije i ostalo potrebno za umanjivanje rizika.
Analizirati informacije kako bi se odredila razina otpornosti na rizike.
Uspostaviti sposobnost identifkacije i praenja imbenika koji utjeu na razvoj krize ili na poveavanje ranjivosti sustava.
Identifcirati nedostatke prema postojeim informacijama i inicirati njihovo otklanjanje.
Postoje brojne ukljuene institucije u sustavu upravljanja u krizama, od ministarstava i dravnih institucija do nevladinih organiza-
cija poput Crvenog kria. Svaka institucija vri razliitu funkciju koja, meutim, nije uvijek jasno denirana ili opepoznata. Stoga
bi Sredite, u suradnji s tim institucijama, trebalo vriti identikaciju nad trenutnim sposobnostima, strukturama, odgovornostima
i nadlenostima svih institucija ukljuenih u upravljanje u krizama. Pregled trenutnih sposobnosti za upravljanje u krizama te
identikacija i opis jasnih podruja odgovornosti i nadlenosti e pomoi Sreditu u prikupljanju informacija i procjeni ugroenosti,
sposobnosti i izradi planova.
4. Koordiniranje i potpora tijekom krize
Kada izbije kriza, Sredite i ostale ukljuene institucije moraju biti sposobne poveati svoje kapacitete i sposobnosti te fokusirati
svoje aktivnosti kako bi se na krizu odgovorilo brzo i uinkovito.
Kako bi se osiguralo privremeno poveavanje kapaciteta Sredita u krizi, moraju se razviti potporni planovi kojima bi se omoguilo
privremeno preputanje osoblja Sreditu u sluaju izbijanja krize.
Proireno Sredite mora osigurati da kljuni donosioci odluka, kao to su lanovi Kriznog stoera Vlade i Stoera zatite i spaava-
nja, primaju najbolje informacije i savjete za donoenje odluka. Za potrebe koordinacije i potpore Sredite mora:
Izraditi planove za uspostavu popunjenog koordinacijskog Sredita sa sposobnou za pruanje 24-satne potpore u sluaju
potrebe.
Razvijati planove za uinkovitu koordinaciju odgovora na krize.
Razvijati planove omoguavanja proirenja Sredita u kratkom vremenskom roku u sluaju krize.
Imati adekvatne prostore i radne uvjete.
5. Obuka, kolovanje i vjebe
Sredite bi trebao inicirati stalnu obuku i kolovanje i uvjebavanja svojih djelatnika kao i djelatnika ostalih institucija koji e biti
ukljueni u sustav tijekom krize. Za ove potrebe DUZS ima razvijene kapacitete i veze s domaim i inozemnim institucijama koji
mogu ponuditi potrebna kolovanja. U situacijama krize Nacionalno sredite bi sluilo i kao potpora Kriznom stoeru Vlade RH u
donoenju i provedbi odluka i zika lokacija iz koje se odluke donose te bi se te odluke prenosile informacijsko-komunikacijskim
sustavima koji bi bili razvijeni u Sreditu. Nacionalno sredite bi trebalo biti sredinje mjesto uvezivanja cijelog sustava i inicijator
njegova stalnog poboljavanja.
ZAKLJUAK
K
rizno upravljanje je proces koji ima za cilj izbjei ili umanjiti potencijalne rtve i gubitke od prijetnji, osigurati hitnu i priklad-
nu pomo rtvama u kriznoj situaciji te postii brzi i uinkoviti oporavak nakon prvog odgovora. Ciklus kriznog upravljanja
predstavlja stalni proces kojim dravne institucije, gospodarstvo i civilno drutvo planiraju za krize i nastoje umanjiti rizik i uinak
krize, reagiraju tijekom krize i poduzimaju korake da se oporave nakon krize. Prikladne mjere u svim fazama ciklusa vode veoj
spremnosti i otpornosti drutva, boljim sustavom analiza prijetnji i indikatora razvoja krize, smanjenoj ranjivosti i prevenciji kriza.
Pri tome, kompletan ciklus kriznog upravljanja ukljuuje razvoj javnih politika i planova koji nastoje umanjiti uzroke kriza ili nji-
hove negativne uinke na ljude, imovinu i infrastrukturu. Zakljuno se moe konstatirati da izgraeni sustav upravljanja u krizama
mora biti:
Sveobuhvatan - razmatrati sve prijetnje i rizike, procese i posljedice pojedine krizne situacije te na njih odgovoriti ukupnim
sustavom kroz sve etiri faze kriznog upravljanja. Pri tome je potrebno razvijati mjere kojima e se umanjiti rizik od nastanka
prijetnji, umanjiti njihove posljedice ili poveati otpornost na prijetnje.
Integriran - osigurati uvezanost i jedinstvo napora meu ukljuenim akterima na svim razinama i uskladiti i koordinirati njihove
aktivnosti kako bi se postigao zajedniki cilj.
Graki prikaz djelovanja Sredita na operativnoj razini
LITERATURA
Fleksibilan - razvijati sposobnosti i koristiti korake koji
e u najboljoj mjeri odgovoriti na bilo koju krizu, ovisno
o njenoj prirodi, intenzitetu, trajanju i dr.
Republika Hrvatska trenutno nema razvijan potpuni su-
stav kriznog upravljanja. Postoje parcijalna rjeenja na
pojedinim podrujima koja su razvijana autonomno bez
odgovarajueg sustava na nacionalnoj razini koji bi obje-
dinio sva ova parcijalna rjeenja. Preduvjet da bi se to
postiglo je postojanje jednog tijela koje bi za Vladu RH
izgradilo ovakav sustav i uvezalo sve komponente kri-
znog upravljanja na jedno mjesto. To tijelo bi se brinulo
o razvoju sustava i o provedbi svih mjera u svim fazama
kriznog upravljanja, od prevencije do oporavka. Ovakav
sustav je Republici Hrvatskoj potreban a njegova uspo-
stava e znatno doprinijeti razini ukupne nacionalne si-
gurnosti.
1. Canton, L. (2007.), Emergency Management: Concepts and Strategies for Effective Management Programs, New Jersey, John Wiley & Sons.
2. Elliot, Dominic, Swartz, Ethne i Herbane, Brahim (2005.), Business Continuity Management: A Crisis Management Approach, London and New York, Routhledge
3. Easthope, Lucy i Eyre, Anne (2008.), Planning for and Managing Emergencies, Higher Education Funding Council for England.
4. Haas, Eugene, Kates, Robert, Bowden i Martyn J. (1977.), Reconstruction Following Disaster, Cambridge Massachusetts, MIT Press.
5. Moeller, Bruce, National Incident Management System: Bringing Order to Chaos, u Pinkowski, Jack, urednik (2008.), Disaster Management Handbook, Boca Raton, CRC Press.
6. Nacionalna strategija za prevenciju i suzbijanje terorizma, Vlada RH, NN br. 139/08.
7. NFPA 1600, Standard on Disaster/Emergency Management and Business Continuity Programs, 2007 Edition, http://www.nfpa.org/assets/les/pdf/nfpa1600.pdf (15. 05. 2009.)
8. Zakon o obrani, NN br. 33/02 i 76/07
R
adi pravodobne pripreme sezone, a u svrhu kvalitetne provedbe svih zadaa, Dravna uprava za zatitu i spaavanje tije-
kom mjeseca svibnja organizirala je radni sastanak sa svim izvriteljima zadaa. Na tom su sastanku svi izvritelji podnijeli
izvjea o dotadanjem tijeku priprema za provedbu zadaa iz njihove nadlenosti i istaknuli spremnost za izvrenje svih mjera i
aktivnosti u zadanim rokovima.
Sluba za vatrogastvo Dravne uprave za zatitu i spaavanje, kao nositelj operativnih aktivnosti, zapoela je s pripremama prije
poetke ljetne poarne sezone. Tijekom proljea djelatnici izvren je obilazak vatrogasnih zajednica upanija, javnih vatroga-
snih postrojbi i sredinjih dobrovoljnih vatrogasnih drutava kontinentalnog dijela RH, izvren je pregled vatrogasnih vozila, a
sa zapovjednicima su utvrena vozila koja se mogu slati na priobalje. Uz navedeno, djelatnici Slube za vatrogastvo i pripadnici
dravnih intervencijskih postrojbi su tijekom mjeseci travnja i svibnja provodili dodatno osposobljavanje, uvjebavanje (uz kori-
tenje helikoptera MORH-a) i tjelesnu provjeru profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca predvienih za popunjavanje (sezon-
sku ispomo) baza i privremenih ispostava Dravne intervencijske postrojbe. Obilazak vatrogasnih zajednica upanija i mjesta
predvienih za ispostave Dravne intervencijske postrojbe izvren je i na podruju priobalja, a u suradnji s upanijskim vatro-
gasnim zapovjednicima utvreno je stanje vatrogastva na priobalju te su utvrene potrebe za dodatnim snagama za ispomo iz
kontinentalnog dijela Republike Hrvatske. Na sastanku glavnog vatrogasnog zapovjednika, upanijskih vatrogasnih zapovjednika
i zapovjednika javnih vatrogasnih postrojbi kontinentalnog dijela RH, odranom u Uilitu vatrogastva i zatite i spaavanja,
dogovoreno je poveanje prethodno planiranoga broja vatrogasaca predvienih za upuivanje na utvrene lokacije na naem
priobalju. Prije poetka poarne sezone i tijekom ljeta glavni je vatrogasni zapovjednik, zajedno s pomonikom za priobalje, odr-
ao niz koordinacijskih sastanaka sa upanijskim vatrogasnim zapovjednicima priobalja u svrhu pravodobne pripreme i provedbe
zadaa iz Programa aktivnosti.
Analiza poarne sezone u 2009.
PIE: Tomislav Vuko, Dravna uprava za zatitu i spaavanje
e-mail: tomo.vuko@duzs.hr
UVOD
PRIPREMA SEZONE
OPERATIVNE SNAGE
N
a temelju lanka 3., stavka 5. Zakona o zatiti od poara (NN 58/93, 33/05 i 107/07) Vlada Republike Hrvatske svake godine
donosi Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zatite od poara od interesa za RH (u daljnjem tekstu Program ak-
tivnosti). Program aktivnosti temeljni je dokument koordinacije i provedbe godinjih aktivnosti dravnih tijela, javnih ustanova,
jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, udruga graana te drugih organizacija i tijela ukljuenih u provedbu mjera
zatite od poara. Dravna uprava za zatitu i spaavanje zaduena je za koordinaciju, praenje, usklaivanje i usmjeravanje ak-
tivnosti svih subjekata - izvritelja i sudionika u provedbi propisanih zadaa. Na taj nain povezani su operativni, organizacijski i
zapovjedni segmenti, a u suradnji s inspekcijskim slubama drugih ministarstava pojaan je i nadzor izvrenja propisanih mjera i
aktivnosti.
N
a podruju priobalja kontinuirano djeluje priblino 3600 vatrogasaca pripadnika javnih vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih
vatrogasnih drutava. U ovoj je godini na podruju priobalnih upanija tijekom ljeta bilo je predvieno i angairanje 1000
sezonskih gasitelja koji su djelovali na lokalnoj razini (vei dio spomenutog broja bio je angairan ve 1. lipnja), a ukupno ja na
taj nain tijekom ljetne poarne sezone bilo angairano 966 sezonskih gasitelja.
Radi poveanog obujma poslova i zadaa, prvenstveno na naem priobalju (ali i na podruju cijele RH), 20. lipnja iz Zagreba u
Divulje (u Centar za koordinaciju i voenje akcijama gaenja poara otvorenog prostora na podruju priobalja) dislocirani su
djelatnici Vatrogasnog operativnog sredita.
Tijekom proljea i mjeseca lipnja meteoroloke prilike (dosta kinih dana i vea koliina oborina na podruju priobalja u odnosu
na prosjek), dopustile su kasniji poetak sezone pa je operativni maksimum pomaknut za 1. srpnja, kada se planski ustrojava-
ju privremene Sezonske intervencijske vatrogasne postrojbe na 13 otonih i 11 kopnenih lokacija uzdu priobalja, pri emu su
pripadnici Dravne intervencijske postrojbe Dravne uprave za zatitu i spaavanje voditelji tih sezonskih postrojbi (SIVP) na
POARI - OSNOVNI POKAZATELJI
najugroenijim otocima.
Navedene postrojbe dopunjuju i ojaavaju lokalnu razinu vatrogastva, prvenstveno radi ubrzavanja i poveanja uinkovitosti
na lokalnoj razini. Ove je godine povean broj mjesta s ustrojenim sezonskim intervencijskim vatrogasnim postrojbama teme-
ljem pozitivnih iskustava i statistikih pokazatelja, pri emu je razvidno da posljednjih godina nema veih poara na otocima
(broj poara se nije bitno smanjio, ali se poveala uinkovitost radi pravodobnog djelovanja vatrogasnih postrojbi sa znaajni-
jim resursima). Razmjetaj postrojbi utvren je odgovarajuim operativnim Planovima, uzimajui u obzir zemljopisni poloaj,
klimatske uvjete, bujne i specine vegetacije, poveanje broja ljudi-turista i vozila u ljetnim mjesecima. Sezonske intervencijske
vatrogasne postrojbe tijekom sezone (u razdoblju od 1. srpnja do 30. rujna) popunjavali su profesionalni i dobrovoljni vatrogasci
s kontinenta koji su, zajedno s vatrogasnim vozilima, u petnaestodnevnim ciklusima (smjenama) dislocirani na priobalje.
Ove je godine na ukupno 24 mjesta dislokacija na kopnenom dijelu priobalja i otocima od Istre do Prevlake bilo sveukupno anga-
irano 1139 vatrogasaca (467 pripadnika javnih vatrogasnih postrojbi, 556 pripadnika dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi te 116
pripadnika Dravnih intervencijskih postrojbi), u sedam dislokacija, koliko ih je ukupno bilo, a koje su trajale od 01. srpnja do 30.
rujna, odvijala se smjena svakih 15 dana.
U
razdoblju od 1. sijenja do 31. listopada 2009. godine na podruju priobalja, sve vatrogasne postrojbe imale su 3571 inter-
vencija gaenja poara na otvorenom prostoru (u proloj godini bilo ih je 4567), to je za 21,81 posto manje.
U proloj godini bilo je opoareno 15 698 ha a u ovoj godini 10 755 ha, to je manje za 31,49 posto. Indeks opoarene povrine
u ovoj godini je 3,01 ha/poaru to je za 12,5 posto manje u odnosu na prolu godinu (3,44 ha/poaru).
U ljetnom razdoblju (1. lipnja do 31. listopada 2009. godine) na podruju priobalja izbilo je 2069 poara otvorenog prostora
(prole godine 2659 poara), to je za 590 poara (22,19 posto) manje. Opoarena povrina u ovom vremenskom razdoblju bila je
7.129 ha (prole godine 8541 ha), odnosno 16,53 posto manje. Indeks opoarene povrine u ovoj godini je 3,45 ha/poaru (3,21
u proloj godini), odnosno 7,48 posto vie.
Napominjemo kako su u razdoblju od 1. sijenja do 31. listopada 2009. godine na podruju RH od spomenutog broja poara njih
52 izbila na minski sumnjivom prostoru (od 1. lipnja do 31. listopada 2009. na otvorenom minski sumnjivom prostoru izbilo je 46
poara, lani 45), a na njih 19 intervenirale su zrane snage.
Opoarena povrina na minski sumnjivim podrujima je 3.321 ha (46,58 posto ukupno opoarene povrine), a indeks opoarene
povrine na minski sumnjivom podruju iznosi ak 110,70 ha/poaru.
Opoarene povrine na podruju priobalja tijekom ove godine u 92,56 posto bile su manje od 5 ha, a u svega 0,63 posto poara
opoarene povrine bile su vee od 100 ha, pri emu je u 90,09 posto sluajeva intervencija gaenja poara obavljena u vremenu
kraem od 4 sata, a u svega 2,85 posto poara to vrijeme gaenja iznosilo je preko 12 sati.
U razdoblju od 1. lipnja do 31. listopada 2009 godine na podruju priobalja zrane snage bile su angairane na 122 poara otvo-
renog prostora to je manje za 49,2 posto u odnosu na prolu godinu (258 poara s angairanjem zranih snaga). U vremenskom
razdoblju od 1. sijenja do 31. listopada 2009. godine zrane snage angairane za ukupno 144 poara.
Zrane snage najvie puta bile su angairane na podruju Splitsko - dalmatinske upanije (40), Zadarske (37) i ibensko-knin-
ske (33), dok su kod ostalih upanija te brojke bitno manje (na podruju Primorsko-goranske upanije u proloj, a ni ovoj godini
zrane snage uope nisu bile angairane; sve intervencije rjeavale su njihove zemaljske snage).
Najvee optereenje zranih snaga u ovoj godini bilo je tijekom kolovoza i rujna (angairane na 102 intervencije).
U nekoliko prethodnih godina, pa tako i ove, uoeno je grupiranje uestalog nastajanja poara na odreenim podrujima priobalja.
U ovoj godini imali smo etiri podruja s velikim brojem izbijanja poara otvorenog prostora od podruja uokolo grada Omia u
Splitsko-dalmatinskoj upaniji do mjesta Udbina u Liko-senjskoj upaniji.
P
osebno izraena podruja grupiranja poara na odreenom prostoru ove godine bila su na podruju izmeu ibensko-kninske i Splitsko-
dalmatinske upanije. Dravna uprava za zatitu i spaavanje stoga je, u dogovoru s OVZ OS RH i upanijskim vatrogasnim zapovjed-
nikom upanije Splitsko-dalmatinske, od 6. kolovoza 2009. godine osigurala smjetaj i prehranu za posade AT-a na aerodromu Bra.
oar otvorenog prostora koji je u ovoj godini bio na otoku iovu bio je najzahtjevniji iz vie gledita - vie poara spojilo se u dva na
dvije strane otoka, prijetili su naseljima, turistima i stanovnitvu, nastali su u veernjim satima kada zrane snage ne mogu djelovati,
u uvjetima jakog vjetra, na prostoru gdje je jako loa opskrba vodom za gaenje. Oteavajue okolnosti koje su gasiteljima stvarale
dodatni problem je i prometni ep na mostu u Trogiru. Pored zemaljskih snaga bile su ukljuene i sve raspoloive zrane snage MORH-a.
Dana 11. i 12. rujna ove godine na podruju uokolo grada Zadra, od Poljica do Nadina izbio je 21 poar u uvjetima jakog vjetra gdje su bile
angairane sve vatrogasne postrojbe s podruja Zadarske upanije, Dravne intervencijske postrojbe iz Zadra, ibenika i Splita, kao i po-
mo koja je dola iz upanije ibensko-kninske. Pored zemaljskih snaga bile su ukljuene i sve raspoloive zrane snage MORH-a. Veina
poara nastala je na minski sumnjivim prostorima tako da zemaljske snage nisu bila uinkovite jer su morali ekati poar na sigurnom.
SAETAK
ZAKLJUAK
Na kraju poarne sezone Operativno vatrogasno
zapovjednitvo za priobalje (Divulje) posjetila je
predsjednica Vlade RH, Jadranka Kosor sa suradni-
cima. Tom prigodom predsjednica Vlade je izrazila
zadovoljstvo uinjenim u ovogodinjom protupoar-
noj sezoni i zahvalila se svim gasiteljima na ostva-
renim vrhunskim rezultatima. Posebno je izrazila
zadovoljstvo to ove godine nije bilo stradalih ili tee
ozlijeenih osoba.
dravni plan angairanja vatrogasnih i ostalih snaga u potpunosti je odraen
Vlada Republike Hrvatske osigurala je dostatna sredstva to je takoer utjecalo na dobre rezultate sezone
vremenske prilike omoguile su da se dislokacija operativnih snaga iz unutranjosti pomakne na 1. srpnja
u PP sezoni ukupno je bilo angairano 1139 vatrogasaca s kontinenta (poimence 795 vatrogasaca; neki bili angairani vie puta)
ostvarena je dobra suradnja i koordinacija sa djelatnicima OVZ OS RH u Divuljama
ostvarena je dobra suradnja i koordinacija s upanijskim vatrogasnim zapovjednicima (putem upanijskih Vatrogasnih operativnih
centara), s DC 112 i C 112
ostvarena je dobra suradnja s medijima, izvjeivanje iz Vatrogasnog operativnog sredita u Divuljama i Vatrogasnih operativnih
centara na lokalnoj razini bilo je kvalitetno Karakteristika ove poarne sezone je vea opoarena povrina na minski sumnjivim po-
vrinama koja iznosi ak 47,64 posto ukupne opoarene povrine, a u relativno malom broju poara. Naglaavamo kako bi indeks
opoarene povrine bio daleko manji ukoliko bismo iz ukupne mase poara izdvojili poare na minski sumnjivim povrinama (iznosio
bi 2,16 ha/poaru).
V
rednujui pokazatelje izgorjele povrine po jednom poaru (IOP) zakljuak je da su poari bili na vrijeme uoeni i da je operativ-
ni sustav brzo reagirao te sprijeio nastanke veih izravnih i neizravnih teta. Tako postavljenim sustavom spaen je velik broj
objekata i vegetacijskog pokrova na poarno ugroenim podrujima, to ukazuje na dobru koordinaciju svih aktivnosti protupoarne
zatite u sustavu zatite i spaavanja. Koordinacijom iz jednog mjesta, iz Centra za koordinaciju i voenje akcijama gaenja poara
otvorenog prostora za podruje priobalja u Vatrogasnom operativnom sreditem u Divuljama, omogueno je uspjenije djelovanje svih
operativnih snaga unutar jedinstvenog sustava zapovijedanja na svim razinama.
KOLIINA OBORINA U LIPNJU
PODRUJA GRUPIRANJA POARA
INDEKS OPASNOSTI ZA KOLOVOZ
Psiholoka pomo u velikim
nesreama i katastrofama
PIE: Zoran imi, Dravna uprava za zatitu i spaavanje
e-mail: zoran.simic@duzs.hr
UVOD
PSIHOLOKE REAKCIJE NA VELIKE NESREE I KATASTROFE
Slika 1. Reakcije ljudi nakon velikih nesrea i katastrofa
P
utem medija, informirani smo o dogaajima u zemlji i inozemstvu pa gotovo svakodnevno moemo proitati putem tiska/inter-
neta ili vidjeti putem TV-a, da se negdje u svijetu dogodila neka velika nesrea ili katastrofa. U takvim sluajevima uobiajene su
scene poput sruenih zrakoplova, sruenih objekata u kojima borave ljudi, zakrenih prometnica, sruenih mostova, bujica koje nose
sve pred sobom, potopljenih ulica i gradova i sl. Uz ovakve prizore, prikazuju se i unesreeni, ozlijeeni i mrtvi. Kod preivjelih jasno
moemo vidjeti emocije koje izraavaju strah, tugu, beznae i sline reakcije karakteristine za ovakve izvanredne dogaaje to ja-
sno pokazuje da ovakvi dogaaji imaju izuzetno jak psiholoki uinak na ljude. Nazivamo ih traumatskim dogaajima koji izazivaju
uobiajene, 'normalne' reakcije na nenormalnu situaciju. Mogu se javiti odmah nakon traumatskog dogaaja, ali i nekoliko mjeseci
kasnije, mogu trajati nekoliko tjedana, ali i nekoliko mjeseci te ne ovise o spolu, dobi, obrazovanju, rasi, vjeri i sl. (Arambai, 2000.)
Ovakvi dogaaji su nepredvidljivi, izvan su nae kontrole i kad se dogode postajemo svjesni svoje ranjivosti. Javlja se poljuljan osje-
aj sigurnosti, a poznato je da je pored temeljnih ziolokih potreba (hrane, vode i sl.) potreba za sigurnou najvanija potreba.
B
ez obzira o kakvoj vrsti nesree ili katastrofe se radi, takvi dogaaji izazivaju odreene psiholoke reakcije kod ljudi. Pokazalo
se da postoje neke uobiajene reakcije ljudi na takve dogaaje bez obzira na kulturu iz koje dolaze ili druga opa obiljeja.
Poznato je da postoje razlike meu ljudima u doivljavanju i percepciji okoline pa tako postoje i razlike u izraavanju psiholokih
reakcija na nesree i katastrofe. Vrsta i intenzitet reakcija ovisi o strukturi osobnosti, prethodnom iskustvu, individualnoj otpor-
nosti na stres, podrci zajednice, pripremljenosti na ovakve dogaaje i sl. Obiljeja velikih nesrea i katastrofa koja predstavljaju
izvore stresa su prijetnja za ivot ili ziki integritet, izloenost umiruim ljudima i mrtvima, teak poraz, veliki gubitak, prekid
socijalnog funkcioniranja (prekid posla, kole ili prekid aktivnosti u zajednici) i trajne potekoe. est sluaj je kombinacija dva ili
vie navedenih obiljeja. Dodatni izvori stresa su nemogunost da se potvrdi smrt, lociraju tijela, potvrdi mogunost preivljavanja
roaka, bliskih osoba ili prijatelja i dr. (NATO, 2008.)
Openito, psiholoke reakcije na veliku
nesreu i katastrofu (SLIKA 1.) moemo
promatrati kao emotivne i kognitivne re-
akcije, ali i kao reakcije koje imaju psiho-
loki uzrok kao to su socijalne i tjelesne
reakcije. Emotivne reakcije su ok i oba-
mrlost, strah i tjeskoba, bespomonost,
beznae, strah od ponovnog pojavljiva-
nja i doivljavanja nesree ili katastrofe,
krivnja, bijes, i dr. Kognitivne reakcije su:
potekoe s pamenjem i koncentracijom,
konfuzno miljenje i dezorijentiranost, nametajue misli, disocijacije ili poricanje, smanjeno samopouzdanje i samopotovanje te
hiperaktivnost. Psiholoke reakcije se manifestiraju kao socijalne u obliku regresije, povlaenja, iritabilnosti, meuljudskih sukoba
i izbjegavanja, a tjelesne reakcije mogu biti u obliku nesanice, glavobolje, somatskih potekoa, smanjenog apetita i openito
smanjene energije.
KRUGOVI RANJIVOSTI
V
elike nesree i katastrofe bez obzira to se mogu pojaviti na jednom mjestu izazivaju psiholoki uinak ne samo na mjestu
pojavljivanja nego mnogo ire. Osobe zahvaene nesreom ili katastrofom izloene su visokoj razini stresa i takvi dogaaji
kratkorono ili dugorono ostavljaju psiholoke posljedice.
POSEBNO RANJIVE SKUPINE
SLIKA 2. Krugovi ugroenosti ili ranjivosti (Raphael, 1986.)
ULOGA PSIHOLOGA U POJEDINIM FAZAMA KATASTROFE
Najtee su time pogoeni oni koji su izravno zahvaeni do-
gaajem, meutim pored njih postoji jako irok krug osoba
koje su 'rtve' dogaaja u psiholokom smislu to pred-
stavlja 'sekundarnu traumatizaciju' (Ehrenreich, 2001).
Pored izravnih rtava nesrea/katastrofa, pogoeni su i
oevici, lanovi obitelji rtava, rodbina i prijatelji, pripad-
nici spasilakih timova, novinari i snimatelji, poznanici, te
na odreeni nain i svi drugi lanovi zajednice koji su sa-
znali za dogaaj (SLIKA 2.).
N
esree i katastrofe nemaju jednak utjecaj na sve ljude jer postoje razlike meu ljudima u doivljavanju ova-
kvih situacija. Meutim, postoje odreene skupine ljudi koje su posebno ranjive ili su ranjive na specian na-
in u odnosu na opu populaciju. U posebno ranjive skupine spadaju djeca, ene, osobe starije ivotne dobi te
osobe s odreenim tjelesnim invaliditetom i psihiki bolesnici. Nabrojanima takoer treba pridodati i pripadnike urnih slu-
bi, spasilakih timova, istraitelje, lanove humanitarnih organizacija, pripadnike vojnih postrojbi ako su angairane i sl.
Faza prije nastanka nesree ili katastrofe
Predstavlja vrijeme pripreme za izvanredni dogaaj gdje se koristi prethodno iskustvo kako bi se unaprijedio sustav zatite i spaa-
vanja, ali predstavlja i vrijeme neposredno kratko prije nesree ili katastrofe, za uzbunjivanje i moguu evakuaciju. Aktivnosti koje
se poduzimaju u ovoj fazi su planiranje, trening, evaluacija i, posebno je vano istaknuti, priprema za upravljanje informacijama za
vrijeme i neposredno nakon nesree/katastrofe. Prije pojave velike nesree i katastrofe potrebno je uspostaviti jasnu vezu izmeu
zajednice i strunjaka za psiholoku pomo. Provode se aktivnosti na informiranju i edukaciji. Procjenjuju se kapaciteti i potrebe
za psiholokom potporom, identiciraju se posebno ranjive institucije, grupe i pojedinci i planira potpora prema njima. Neke od
aktivnosti psihologa su struno savjetovanje u vezi planova evakuacije, u svezi uzbunjivanja, oblikovanje poruka prema javnosti
i sl. Timovi za psiholoku potporu i druge 'toke' koje pruaju psiholoku pomo, moraju imati jasan i precizan sustav voenja i
upravljanja, hijerarhijsku strukturu i koordinaciju s precizno deniranim ulogama i odgovornostima, teritorijalnom nadlenou i
nainom komunikacije.
Faza za vrijeme i neposredno nakon nesree/katastrofe
Ovu fazu esto nazivaju i 'junaka faza', kad osobe pogoene nesreom/katastrofom poduzimaju sve kako bi preivjeli i zatitili
sebe i druge. U ovoj fazi lanovi timova za psiholoku pomo prate situaciju, brinu o osobnoj sigurnosti i potiu druge da uine isto.
Mogu koristiti profesionalne vjetine kroz pruanje prve psiholoke pomoi, pomo u spajanju razdvojenih lanova obitelji, poti-
canje optimizma u zajednici i strategija preivljavanja. Mogu pomoi u prevladavanju nejasnih i 'napetih' situacija te impulzivnog
i neodgovarajueg ponaanja. Potporu psihologa koriste sve hijerarhijske razine. Na viim razinama mogu aktivirati standardne
operativne postupke, procjenu situacije i potrebe za resursima, komunikacijsku mreu timova i suradnika ili ih ponovo uspostaviti
ako su 'zamrle' ili uope ne postoje. Takoer, menaderima koji upravljaju krizom daju potporu pri donoenju odluka, ohrabruju ih
i pomau u upravljanju emocijama i usmjerenou na zadatak. Na niim razinama pomau uspostavljanju mree timova za psi-
holoku pomo i pomau njihovo povezivanje sa spasilakim timovima. Obiteljima pomau kroz pruanje prve psiholoke pomoi,
nastoje spojiti razdvojene lanove obitelji i brinu o pravovremenom i tonom informiranju. Nastoje povratiti osjeaj sigurnosti i
zatite te potiu izraavanje emocija vezanih uz traumu.
Faza nakon nesree/katastrofe
Nakon nesree/ katastrofe uobiajeno je da zapoinje organizirano djelovanje psiholoke pomoi. Prethodno aktivirani timovi se
integriraju u uinkovit sustav za psiholoku potporu zajednici i urnim slubama. Pored profesionalne psiholoke pomoi panja se
poklanja i adekvatnom informiranju zajednice. Time se spreava pojava i irenje glasina, ohrabruje se zajednica za bri oporavak i
prevladavanje nastalih tekoa. Daje se potpora u procjeni vrste pomoi koja je potrebna i nainu na koji e biti pruena. Spreava
se traumatizacija grupa i pojedinaca od strane medija te titi privatnost. Organizacija procjene potreba i pomoi obiteljima se
preporua posjetom doma, u sklonitima ili drugim mjestima na kojima borave, a ne unutar institucije, zbog objektivnije procjene
Potreba (ukljuujui i potrebu za psiholokom pomoi) te zbog prevladavanja predrasuda zajednice prema psiholokoj pomoi.
Faza oporavka i obnove
Predstavlja produenu fazu oporavka i moe trajati i nekoliko godina. Mnogi psiholoki simptomi i bolesti javljaju s odreenom
vremenskom odgodom, zbog ega je potrebno odravati odreenu razinu psiholoke potpore.
Krivulja na Slici 3. prikazuje kako reagira veina osoba koje su preivjele veliku nesreu/katastrofu obzirom na vremenski period
nakon nesree. Preko 75% preivjelih nakon nesree ili katastrofe pokazuje odreene reakcije na stres, uzrokovan katastrofom.
SLIKA 3. Psiholoke reakcije na veliku nesreu ili katastrofu
(NATO, 2008.)
D
ugo nakon velike nesree i katastrofe u naem pam-
enju ostaju vrlo slikovito zabiljeeni takvi dogaaji.
Neki znakovi, zvukovi, predmeti, mirisi, osjeaji i sl, mogu
nas podsjeati na proivljeno iskustvo.
Kod odreenog broja osoba koje preive nesreu ili kata-
strofu, dugorono se razvije odreeni psiholoki poremeaj.
To su u prvom redu anksiozna stanja, depresija, posttrau-
matski stresni poremeaj (PTSP), ovisnosti i s njima pove-
zani poremeaji. Rijetko se javlja jedan poremeaj, obino
su to kombinacije u kojima je najzastupljeniji PTSP.
Simptomi karakteristini za PTSP su uporno ponovno pro-
ivljavanje traumatskog dogaaja, izbjegavanje podraaja
vezanih uz traumu, poviena opa aktivacija organizma i
drugi. U Hrvatskoj je uobiajeno povezivati PTSP uz bra-
niteljsku populaciju, meutim vano je naglasiti da PTSP
moe biti i posljedica traumatskih dogaaja vezanih uz velike nesree i katastrofe.
Psiholoka potpora pripadnicima spasilakih timova
Na slici 2. prikazano je da su pripadnici spasilakih timova skupina koja je psiholoki ranjiva i izloena izuzetno stresnim situaci-
jama. Spasilaki timovi meu prvima dolaze na mjesto nesree / katastrofe i suoavaju se sa stranim scenama sruenih objekata
u kojima borave ljudi, unitene infrastrukture ali jo stranije, susreu se sa tjelesno neozlijeenim rtvama nesree, ali u psiho-
lokom oku, teko ozlijeenima, umiruima i mrtvima.
Njihov zadatak je zbrinuti sve te osobe i pruiti im primarnu skrb i zatitu. esto se nalaze u situaciji pruanja prve medicinske
pomoi, zbrinjavanja i sklanjanja preivjelih koji su u oku i nevjerici zbog nesree/katastrofe koja se dogodila, koji ne znaju to je
s njihovim najbliima, koji su bili svjedoci stradanja i umiranja i sl. Zadatak pripadnika spasilakih timova je i zbrinjavanje i izravni
kontakt s mrtvim tijelima.
O
vo su samo neke od situacija s kojima se susreu spasioci, koje pokazuju teinu njihove zadae u psiholokom smislu. Ovakve
zadae zahtijevaju od spasioca izuzetne tjelesne i psiholoke napore. Zbog toga je potrebno posvetiti visoku panju u odabiru
(selekciji) pripadnika spasilakih timova. Psihologijska selekcija mora biti neizostavan dio selekcije kako bi se odabrale osobe koje
e biti visoko otporne na stres s kojim se spasioci suoavaju, te posjedovati druge psiholoke karakteristike potrebne za kvalitetno
i uspjeno izvravanje zadaa zatite i spaavanja. Kako bi se to bolje pripremili za izuzetno zahtjevne akcije spaavanja, potrebno
im je osigurati adekvatnu psiholoku pripremu, kroz psihologijske edukacije i treninge. Spasilaki timovi su po svojoj deniciji
mobilni i esto se upuuju u akcije spaavanja izvan mjesta stanovanja na viednevni angaman ili ak u inozemstvo u sklopu
meunarodne pomoi zemlji pogoenoj katastrofom. U takvim sluajevima potrebna je psiholoka priprema njihovih obitelji, kao
i psiholoka priprema spasioca neposredno prije njihova povratka doma.
PLANIRANJE I ORGANIZACIJA PSIHOLOKE (PSIHOSOCIJALNE) POTPORE
P
siholoka (psihosocijalna) potpora mora se planirati i integrirati na svima razinama: stratekoj, operativnoj i taktikoj razini.
Nuna je integracija psiholoke potpore u planove zatite i spaavanja. U Plan zatite i spaavanja Republike Hrvatske uvrten
je i aspekt psiholoke potpore, odnosno planom je predvien sustav psihosocijalne pomoi koji se temelji na resursima Dravne
uprave za zatitu i spaavanje, Hrvatskog crvenog kria, Hrvatskog psiholokog drutva i drugih udruga i institucija koje mogu
pruiti odreeni vid psihosocijalne pomoi.
Suvremeni modeli psiholoke potpore u velikim nesreama i katastrofama, ukljuujui i model koji predlae NATO-ov
Zdrueni medicinski odbor (NATO, Joint Medcal Commitee), nalau ukljuivanje predstavnika sustava psiholoke pot-
LITERATURA
pore u timove za planiranje kriza, katastrofa i velikih incidenata na stratekoj, operativnoj i taktikoj razini. (NATO, 2008.)
1. Arambai, L. (ur.) (2000.) Psiholoke krizne intervencije, Drutvo za psiholoku pomo, Zagreb.
2. Ehrenreich, J. H. (2001). COPING WITH DISASTER (Revised Editioned.). New York: Center for Psychology and Society, State University of New York.
3. NATO (2008.). Psychosocial Care for People Affected by Disasters and Major Incidents. NATO, JMC
4. Raphael, B. (1986.) When disaster strikes: How individuals and communities cope with catastrophe, New York, Basis Books
K
ritina infrastruktura (Critical Infrastructure - CI) je, pojednostavljeno reeno, ona infrastruktura ija bi onesposobljenost ili
unitenje imalo utjecaj na slabljenje nacionalne sigurnosti te ekonomske i drutvene dobrobiti nacije. [1]
Kritina infrastruktura ukljuuje one zike izvore, usluge i informacijsku tehnologiju, mree i infrastrukturnu imovinu koji, u slu-
aju poremeaja u radu ili unitenja, mogu imati ozbiljan utjecaj na zdravlje, sigurnost ili ekonomsku stabilnost graana, odnosno
na uinkovito funkcioniranje drave.
EU denira tri vrste infrastrukturne imovine: [2]
javna, privatna i dravna infrastrukturna imovina i meupovezane virtualne i fzike mree
procedure i pojedinci koji upravljaju kritinom infrastrukturom
objekti koji imaju kulturnu ili politiku vrijednost te 'laki ciljevi', kao to su dogaaji na kojima se okuplja veliki broj ljudi (npr.
sportski ili kulturni dogaaji)
Osnovni problem iz kojeg proizlazi nunost prepoznavanja kritine infrastrukture predstavlja injenica da napad na odreenu
kritinu infrastrukturu sam po sebi multiplicira silu napada jer relativno mali napad na jedan infrastrukturni objekt moe imati
ogroman utjecaj i prouzroiti tetu na itavom nizu meusobno povezanih infrastrukturnih objekata (npr. odnos jedne hidrocen-
trale i elektroenergetskog sustava u cjelini).
Paralelno s razvojem suvremenog informacijskog drutva, tijekom 90-tih godina prolog stoljea, dolo se do spoznaja da neki
kljuni sektori
2
suvremenog drutva, od vitalnog znaaja za nacionalnu sigurnost i kljuni za funkcioniranje ekonomije, poivaju
na itavom spektru meusobno povezanih, nacionalnih i meunarodnih informacijskih sustava, koji se koriste u svrhu uspjenog i
uinkovitog rada i upravljanja odreenom kritinom infrastrukturom.
Takva kritina informacijska infrastruktura (Critical Infrastructure Information - CII) [3] podupire mnoge elemente kritine infra-
strukture. Kritina informacijska infrastruktura, dakle, obuhvaa informacijske sustave koji predstavljaju kritinu infrastrukturu
sami po sebi ili koji su neophodni za funkcioniranje kritine infrastrukture (telekomunikacije, raunala/aplikacije, internet, sateliti
i sl.).
Kako su informacijski sustavi u velikoj mjeri meusobno povezani ili su povezani s javnim sustavima, kritina informacijska
infrastruktura postaje sve izloenija, ne samo otkazima i havarijama, ve i raznim vrstama malicioznih napada, bilo sluajnih
Zatita klasiciranih podataka
u okviru nacionalne kritine
infrastrukture
PIU: dr. sc. Anita Perein, mr. sc. Aleksandar Klai, dipl. ing, UVNS
e-mail: aperesin@gmail.com, aleksandar.klaic@gmail.com
1
UVOD
KRITINA INFRASTRKTURA I KRITINA INFORMACIJSKA INFRASTRUKTURA
O
bjekti, sustavi i funkcionalnosti koji ine kritinu infrastrukturu vrlo su kompleksni i ukljuuju ljudske potencijale, zike
objekte i informacijske sustave te posjeduju visoku meusobnu povezanost, kako u odnosu na drugu nacionalnu kritinu
infrastrukturu, tako i u odnosu na drutvo u cjelini. Upravo takva meusobna povezanost omoguava da teroristikim napadom ili
drugom vrstom ugroze jednog objekta u sustavu nacionalne kritine infrastrukture doe do viestruko uveanog uinka napada, s
posljedicama na niz drugih objekata nacionalne kritine infrastrukture, ali i na ekonomsku stabilnost zemlje i drutvo u cjelini.
U tom smislu potrebno je, u okviru postojeih nadlenosti dravnih tijela, utvrditi organizaciju dravnog sektora, nadlenu za
provoenje zatite nacionalne kritine infrastrukture, koja treba obuhvatiti i zatitu klasiciranih podataka u sustavu zatite naci-
onalne kritine infrastrukture. Nakon utvrivanja nacionalne kritine infrastrukture potrebno je uskladiti osnovne principe zatite
ove infrastrukture s opim zakonodavnim okvirom informacijske sigurnosti u RH.
Nacionalna strategija zatite kritine infrastrukture treba svakako obuhvatiti podatke vezane uz kritinu infrastrukturu, koje
izrauju i dravna tijela i privatni sektor. Mnogi od tih podataka mogu uzrokovati ozbiljnu tetu ili predstavljati ugrozu za tvrtke,
dravni sektor i javnu sigurnost, uslijed neovlatenog pristupanja ili objavljivanja takvih informacija.
REGULATIVNI OKVIR
(npr. virusi), bilo namjernih (npr. kibernetiki terorizam).
EU u posljednjih nekoliko godina intenzivno radi na prikupljanju podataka i analizi nacionalnih pristupa drava lanica u podruju
zatite kritine infrastrukture te je u okviru tog procesa uspostavljen Europski program za zatitu kritine infrastrukture (European
Programme for Critical Infrastructure Protection - EPCIP).
O
vaj program uvodi odreene obveze za sve drave lanice EU, u smislu potrebe propisivanja nacionalne regulative za zatitu
kritine EU infrastrukture, odnosno prepoznavanja i zatite tzv. nacionalne kritine infrastrukture. [2]
U tom smislu zatita kritine infrastrukture (Critical Infrastructure Protection - CIP) podrazumijeva sposobnost pripreme za za-
titu, umanjivanje, odgovor i oporavak od poremeaja u radu, odnosno odgovor na djelomino ili potpuno unitenje kritine
infrastrukture.
EU denira zatitu kritine informacijske infrastrukture (Critical Information Infrastructure Protection - CIIP) kao program ili ak-
tivnost vlasnika infrastrukture, onoga tko upravlja objektom, proizvoaa, korisnika i regulatornih tijela kojima je cilj zadravanje
djelovanja kritine informacijske infrastrukture, odnosno razine informacijskih usluga, u sluaju napada ili nesree na odreenoj
minimalnoj razini te s ciljem minimiziranja vremena oporavka od napada i popravka nastale tete. [2]
Regulativni model Europske unije
N
akon teroristikih napada u Londonu i Madridu, Vijee Europe je od Europske komisije u lipnju 2004. godine zatrailo izradu
strategije za zatitu kritine infrastrukture. U skladu s tim, Europska komisija je 20. listopada 2004. godine usvojila doku-
ment pod nazivom Zatita kritine infrastrukture u borbi protiv terorizma (Critical Infrastructure Protection in the ght against
terrorism), s ciljem poveanja razine prevencije, pripravnosti i mogunosti odgovora na teroristike napade usmjerene na kritinu
infrastrukturu.
Potom je uslijedilo donoenje gore spomenutog EPCIP-a i uvoenje obveze za sve drave lanice EU propisivanja nacional-
ne regulative za zatitu kritine EU infrastrukture, odnosno prepoznavanja i zatite tzv. nacionalne kritine infrastrukture.
EU kritina infrastruktura ukljuuje sve zike izvore, usluge i informacijsku tehnologiju, mree i infrastrukturnu imovinu, koji bi, u
sluaju poremeaja u radu ili unitenja, imali ozbiljan utjecaj na zdravlje, sigurnost te ekonomsko ili socijalno blagostanje dvije ili
vie drava lanica EU. Utvrivanje to sve spada u EU kritinu infrastrukturu odreuje se uzimajui u obzir prekogranini utjecaj
na temelju kojeg se utvruje moe li odreeni incident uzrokovati ozbiljnije posljedice na nacionalnom teritoriju najmanje dvije
drave lanice EU. To se denira kao gubitak elemenata kritine infrastrukture te se procjenjuje na temelju:
veliine geografskog prostora koji bi mogao biti zahvaen gubitkom ili neraspoloivou elemenata kritine infrastrukture na
nacionalnom teritoriju najmanje tri drave lanice EU
vremenskih uvjeta (npr. uzima se u obzir injenica da radioloki oblak moe, nakon odreenog vremena, prijei granicu pojedine
drave)
stupnja meuzavisnosti (npr. pad elektrine mree u jednoj dravi lanici moe izazvati isti efekt u drugoj dravi).
Promatrajui ulogu nacionalne kritine infrastrukture (National Critical Infrastructures - NCI) u EPCIP-u, vano je istaknuti kako
je u interesu i drava lanica i EU-a u cjelini da svaka drava lanica titi svoju nacionalnu kritinu infrastrukturu u okviru zajed-
nikog programa, kako bi se poveala uinkovitost i smanjili dodatni trokovi.
Stoga je preporuka Europske komisije, koja proizlazi iz EPCIP-a, da se zatita europske kritine infrastrukture ne moe u cijelosti
sagledati bez nacionalnih kritinih infrastruktura drava lanica, iz ega proizlazi preporuka dravama lanicama EU da nacio-
nalne programe za zatitu kritine infrastrukture donose u okvirima zadanim EPCIP-om, s time da za zatitu nacionalne kritine
infrastrukture mogu propisati i stroe mjere od onih predloenih EPCIP-om.
Regulativa u RH
U RH jo uvijek nije uspostavljen pristup po uzoru na razvijene zemlje svijeta jer pojam kritine infrastrukture nije zakonski jed-
noznano i sustavno reguliran, ve se koncept zatite pojedine kritine infrastrukture regulira segmentarno kroz vie razliitih
zakona. Tako, primjerice, Zakon o obrani utvruje obvezu provoenja obrambenih priprema i obveze pravnih osoba od posebnog
interesa za obranu zemlje, Zakon o sigurnosno-obavjetajnom sustavu utvruje tiene osobe, objekte i prostore, a Zakon o sigur-
nosnim provjerama propisuje obvezu donoenja posebne uredbe Vlade RH kojom e se odrediti tieni objekti i osobe, odnosno
postrojenja ili sredstava od posebnog znaaja za nacionalnu sigurnost. Ovakvo stanje biti e nuno prilagoditi zahtjevima EU-a
u okviru aktualnih procesa integracije, ali razlog za usklaivanje, prije svega, proizlazi iz nunosti usklaivanja u operativnom
postupanju.
N
aime, sva tri spomenuta zakona, propisivanjem pravnih osoba, objekata i prostora od posebnog interesa za nacionalnu sigur-
nost, indirektno uvode zahtjeve informacijske sigurnosti (klasiciranje podataka, sigurnosno certiciranje osoba, sigurnosno
akreditiranje informacijskih sustava i sl.), ime proiruju krug obveznika opih propisa informacijske sigurnosti (Zakon o tajnosti
podataka i Zakon o informacijskoj sigurnosti). Pritom se u spomenuta tri zakona koriste posebna organizacijska rjeenja koja do-
datno uslonjavaju ionako kompleksnu organizacijsku problematiku i sustav postavljen opim propisima informacijske sigurnosti.
Rjeenje bi stoga trebalo traiti u donoenju posebnog zakona o zatiti kritine infrastrukture koji bi proizaao iz odgovarajue
nacionalne strategije za zatitu kritine infrastrukture u RH. Na taj bi se nain odredili kriteriji za utvrivanje to sve moe ui u
kategoriju nacionalne kritine infrastrukture, reorganizirao bi se dravni sektor za jedinstveni pristup i sustavno provoenje zatite
nacionalne kritine infrastrukture te bi se uskladili osnovni principi zatite kritine infrastrukture s opim zakonodavnim okvirom
informacijske sigurnosti u RH.
KLASIFICIRANI PODACI VEZANI UZ KRITINU INFRASTRUKTURU
N
acionalni planovi ili strategije o zatiti kritine infrastrukture se prilikom provedbe u znaajnoj mjeri oslanjaju na kritinu infor-
macijsku infrastrukturu u vlasnitvu dravnih ili lokalnih tijela te privatnog sektora. Veina podataka koji se razmjenjuju o kritinoj
nacionalnoj infrastrukturi osjetljive su prirode ili predstavljaju klasicirane podatke, odnosno poslovnu tajnu te mogu izazvati ozbiljnu
tetu tvrtkama, ekonomiji, ali i javnoj sigurnosti kroz neovlateni pristup.
Zatita takvih podataka odgovornost je dravnih tijela u smislu donoenja potrebne regulative, obvezujue na svim razinama,
kojom bi se propisala njihova zatita.
Zatita podataka o kritinoj nacionalnoj infrastrukturi preduvjet je uspostavljanju nune meusobne razmjene podataka izmeu
sudionika uspostavljenog organizacijskog sustava, odnosno nadlenih dravnih tijela i privatnih tvrtki, obveznika regulative o
kritinoj nacionalnoj infrastrukturi.
Program zatite kritine informacijske infrastrukture treba osigurati razmjenu informacija na svim razinama izme-
u privatnog sektora, lokalnih i dravnih tijela, pri emu je potrebno osigurati primjerenu zatitu klasiciranih poda-
taka, ovisno o stupnju tajnosti, ukljuujui i propisanu zatitu podataka oznaenih oznakom 'neklasicirano', tj. po-
dataka koji se mogu koristiti samo u slubene svrhe, ali jednako tako i osjetljivih poslovnih podataka pravnih osoba.
Protokoli kojima se utvruju naini razmjene informacija moraju osigurati precizne, pravovremene i relevantne podatke o mogu-
im teroristikim prijetnjama i drugim rizicima, analizu tih informacija i izradu izvjea o incidentima.
To ukljuuje:
uspostavu uinkovitog procesa razmjene podataka izmeu privatnog sektora, lokalnih i dravnih tijela
analiziranje, pohranu i razmjenu izvjea koja sadre procjenu rizika
uspostavu protokola za dostavu izvjea o incidentima, upozorenja ili najave opasnosti
uspostavu protokola za zatitu osjetljivih i klasifciranih podataka
U tom smislu potrebno je osigurati i primjerenu zatitu kritine informacijske infrastrukture u tzv. kibernetikom prostoru.
Specinosti organizacije kritine informacijske infrastrukture
Kibernetiki prostor, kibernetika sigurnost, kibernetiki terorizam, izvedenice su nastale u engleskom jeziku iz preksa 'cyber'
kojim se tvori rije 'cybernetics' odnosno kibernetika (znanost o sustavima automatskog upravljanja te openito procesima uprav-
ljanja u biolokim, tehnikim, ekonomskim i drugim sustavima).
U informacijskim sustavima ovaj preks obino je sinonim za kibernetiki prostor koji pak oznaava povezanost svih elektronikih
mrea, baza podataka i openito izvora informacija, odnosno predstavlja virtualnu mrenu okolinu koja je globalna i naseljena
znanjem u elektronikom obliku. [6] Kritina informacijska infrastruktura, u prethodno deniranom smislu, dio je ovakvog kiber-
netikog prostora.
N
acionalne inicijative u pogledu razvoja odgovarajue sigurnosne regulative u ovom podruju usmjeravaju se na reguliranje
kritinih sektora u okviru kojih se nalazi kritina infrastruktura, koristei pristup ranog upozoravanja (CERTs
3
, ISACs
4
), od-
nosno legislativu i organizaciju odgovarajuih nadlenosti pojedinih organizacija na nacionalnoj razini. Osnovni kriteriji za razma-
tranje kritinih sektora su nacionalna sigurnost (telekomunikacijske mree, energija, transport), ekonomska sigurnost (nancijski
sektor, proizvodnja), javno zdravlje i sigurnost (voda, hitne slube, poljoprivreda) te nacionalni moral (posebne manifestacije,
nacionalni simboli). U veini drava najee su sljedei sektori propisani kao najznaajniji za zatitu kritine infrastrukture:
bankarstvo i nancije, sredinja dravna vlast i vladini servisi, telekomunikacije i informacijsko-komunikacijska tehnologija, hitne
slube/slube spaavanja, energija/elektroprivreda, zdravstveni servisi, transport/logistika/distribucija, voda (snabdijevanje).
Pojam kritine infrastrukture koja se titi ne oznaava samo statiku infrastrukturu, ve primarno usluge, ziki i elektroniki tok
informacija, njihovu ulogu i funkciju u drutvu, odnosno jezgru vrijednosti koje odreena infrastruktura stvara drutvu u cjelini.
U tom smislu je i kibernetiki prostor sam po sebi kritina infrastruktura te su uslijed toga usko povezani koncepti zatite kritine
infrastrukture i kibernetikog prostora.
Kako bi zatitile kritinu infrastrukturu, vlade zemalja prisiljene su uspostaviti suradnju s razliitim zajednicama strunjaka za,
primjerice, informacijsku tehnologiju, s predstavnicima poslovnih sektora, nevladinim organizacijama i drugima jer su vlasnitvo,
upravljanje i snabdijevanje kritinih sustava velikom veinom u nadlenosti trgovakih drutava u privatnom vlasnitvu. Rezultat
toga je da upravo privatni sektor mora podnijeti najvei teret zatite kritine infrastrukture te je stoga javno-privatno partnerstvo
snaan stup politike kibernetike sigurnosti.
M
ehanizmi za provedbu sigurnosne politike zahtijevaju pristup ranog upozoravanja. Na taj nain osnivaju se razliiti oblici CERT
organizacija, sa svrhom koordinacije prevencije i odgovora na raunalne ugroze informacijskih sustava. CERT-ovi se uobiajeno
formiraju hijerarhijski, poevi s nacionalnim, zatim CERT-ovima dravnih tijela, specinih poslovnih sektora, telekomunikacijskih
tvrtki i slino. Hijerarhija CERT-ova je obino povezana s tzv. timovima za zlouporabe (Abuse Teams) koji su uobiajeni kod tvrtki
koje se u svom poslovanju znaajnije oslanjaju na elektroniko poslovanje kao to su, primjerice, davatelji internet usluga ili banke.
Nadalje, tu je posebna mrea ISAC-a (u Velikoj Britaniji WARPs
5
) koja predstavlja toke za razmjenu i analizu informacija o kiber-
netikim ugrozama koje su specine u okviru odreenog poslovnog sektora (npr. WARP-ovi koji pokrivaju sve tvrtke koje obavljaju
poslove u okviru energetskog sektora).
Rad CERT-ova temelji se na jasno utvrenoj hijerarhijskoj organizaciji u kojoj se odluke donose supsidijarno, tj. po naelu odlui-
vanja na najnioj moguoj razini, odnosno u podruju nadlenosti najnie CERT-ovske organizacije gdje je problem nastao. U svrhu
preventivnog djelovanja CERT-ova razvijaju se odgovarajui mehanizmi meusobnog povjerenja u svrhu razmjene klasiciranih
podataka kao i preporuka dobre prakse i upozorenja raznih vrsta.
Svrha nacionalnih CERT-ova je, osim opisane koordinacije CERT-ovskih organizacija u tuzemstvu, povezivanje u ire za-
jednice CERT-ovskih organizacija u meunarodnom okruenju. Tako, primjerice, ENISA
6
okuplja predstavnike nacional-
nih CERT-ova drava lanica EU, NCIRC
7
je CERT NATO organizacije, dok je, primjerice, FIRST
8
globalno udruenje CERT-
ovskih organizacija. CERT organizacije u svijetu izvorno su nastale u 90-tim godinama prolog stoljea slijedei prvu
organizaciju tog tipa CERT/CC
9
, osnovanu krajem 80-tih godina u okviru Carnegie Mellon Sveuilita u Pittsburghu, Pennsyl-
vania, SAD, na inicijativu DARPA-e
10
, kao odgovor na prvi veliki internet incident s tzv. Morissovim crvom krajem 1988. godine.
Slijedei taj model, irenjem interneta, upravo su sveuilita, kao i davatelji internet pristupa, bili logina mjesta za CERT timove.
D
vadesetak godina nakon osnivanja prvog CERT-a, kao zdruenog projekta jednog sveuilita i jedne vladine agencije, inicijative
koje se pokreu kroz procese kibernetike sigurnosti i utvrivanje nacionalne kritine infrastrukture, ponovo dovode do zdru-
enih projekata dravnog i akademskog sektora, u organizaciji mrea institucija za rano upozoravanje (WARPs, ISACs, ). U Hr-
vatskoj postoji dosta duga tradicija rada CARNet CERT-a koji je organiziran u okviru akademskog sektora. CARNet je ujedno i prvi
davatelj internet usluga u Hrvatskoj te je time i logian njegov izbor za ustrojavanje Nacionalnog CERT-a, sukladno odredbama
Zakona o informacijskoj sigurnosti. Ovim Zakonom osnovan je i CERT dravnih tijela, u okviru Zavoda za sigurnost informacijskih
sustava. Time su napravljeni osnovni organizacijski koraci za uvoenje organizacije ranog upozoravanja te prevencije i odgovora
na ugroze raunalne sigurnosti javnih informacijskih sustava u RH, koji predstavljaju dobar temelj za razvoj specinih sektorski
orijentiranih mrea centara za prikupljanje i dijeljenje informacija te uzbunjivanje.
Primjena opih propisa informacijske sigurnosti u podruju kritine infrastrukture
Nakon ureenja regulativnog okvira u RH kojim bi se uredilo podruje nacionalne kritine infrastrukture i utvrdile njegove sa-
stavnice za pristup klasiciranim podacima vezanim uz kritinu infrastrukturu primijenit e se ve doneseni specijalni zakoni iz
podruja informacijske sigurnosti (Zakon o tajnosti podataka i Zakon o informacijskoj sigurnosti) te njima pripadajui podzakonski
akti (uredbe Vlade i pravilnici UVNS-a).
P
ristup svim klasiciranim podacima stupnja tajnosti 'vrlo tajno', 'tajno' ili 'povjerljivo', pa tako i klasiciranim podacima veza-
nim uz kritinu infrastrukturu, prema Zakonu o tajnosti podataka [7] omoguen je samo osobama koje imaju izdano odgovara-
jue uvjerenje o obavljenoj sigurnosnoj provjeri (certikat) i kojima je to nuno za obavljanje poslova iz njihova djelokruga. Vezano
uz klasicirane podatke, vano je naglasiti da oni nastaju u okvirima rada dravnih tijela, tijela jedinica lokalne i podruje (regi-
onalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima, ali Zakon o tajnosti podataka precizno odreuje ovlast za klasiciranje
podataka po stupnjevima tajnosti, kao to propisuje i da ovlatena osoba stupanj tajnosti odreuje sukladno stupnju tete koje bi
neovlateno otkrivanje takvih podataka nanijelo nacionalnoj sigurnosti i vitalnim interesima RH, to je propisano istim Zakonom.
Na ovaj nain prvi put se u RH zakonski uredilo podruje neklasiciranih i klasiciranih podataka, propisala ovlast za klasi-
ciranje, nain klasikacije te mjere zatite klasiciranih podataka prema oznaenom stupnju tajnosti. Postupanje s kla-
siciranim podacima i njihova zatita, sukladno odredbama Zakona o informacijskoj sigurnosti, primjenjuju se istovjet-
no na sve subjekte kojima su klasicirani podaci na zakoniti nain dostavljeni, ukljuujui i privatni i javni sektor.
Relativno komplicirani sustav postupanja s klasiciranim podacima, nancijske trokove uvoenja propisanih mjera zike zatite,
potrebu sigurnosnog akreditiranja prostora i informacijskih sustava kojima se razmjenjuju klasicirani podaci i dugotrajnu proce-
duru izdavanja certikata, treba promatrati kao poticaj za klasiciranje podataka sukladno standardima NATO-a i Europske unije.
Zbog toga je potrebno posebnu panju posvetiti odreivanju stupnja tajnosti klasiciranih podataka vezanih uz kritinu infra-
strukturu, kako bi se pristup klasiciranim podacima omoguio svim osobama kojima je to nuno te osigurala, ne samo primjerena
zatita klasiciranih podataka, ve i kritine infrastrukture u cjelini.
ZAKLJUAK
U
laskom u Europsku uniju Hrvatska e biti obvezna, sukladno odredbama EPCIP-a, donijeti potrebnu nacionalnu zakonsku
regulativu za zatitu nacionalne kritine infrastrukture, slijedei preporuke ovog Programa i iskustva drugih drava lanica, a
kako bi se postigla sukladnost sustava u buduem zajednikom EU prostoru.
Osim deniranja nacionalne kritine infrastrukture, nacionalna strategija za zatitu kritine infrastrukture i zakon o zatiti kritine
infrastrukture trebaju utvrditi organizaciju dravnog sektora nadlenu za provoenje zatite nacionalne kritine infrastrukture, pri
emu e se za zatitu neklasiciranih i klasiciranih podataka vezanih uz kritinu infrastrukturu, opi propisi iz podruja informa-
cijske sigurnosti primijeniti u okvirima novih posebnih propisa o nacionalnoj kritinoj infrastrukturi.
Nacionalni pristup RH, kao budue EU lanice, u podruju zatite kritine infrastrukture te kvaliteta i sukladnost sustava zatite
nacionalne kritine infrastrukture sa sustavima drugih drava lanica, imat e posebnu teinu s obzirom na injenicu da se na kri-
tinu infrastrukturu danas gleda kao na jedan od primarnih ciljeva suvremenih sigurnosnih ugroza kao to je terorizam, ali i kao na
jedan od kljunih elemenata drutva koji je ugroen zbog sve uestalijih prirodnih nepogoda uslijed globalnih klimatskih promjena.
Sposobnost RH da zatiti svoju nacionalnu kritinu infrastrukturu, jednako kao i sposobnost RH, kao budue lanice EU, da zatiti
EU kritinu nacionalnu infrastrukturu stoga postaje ne samo vano sigurnosno, ve i gospodarsko i politiko pitanje.
LITERATURA
1. Abele-Wigert, Isabelle; Dunn, Myriam, International CIIP Handbook 2006, Center for Security Studies, ETH Zurich
2. Green Paper on a European Programme for Critical Infrastructure Protection, Commission of the European Communities, Brussels, 17/11/2005, COM(2005) 576 Final, http://eur-lex.
europa.eu/en/index.htm
3. National Infrastructure Protection Plan 2009, Department of Homeland Security, http://www.dhs.gov/les/programs/editorial_0827.shtm
4. Communication from the Comission on EPCIP, COM (2006) 786 Final, 12/12/2006, http://eur-lex.europa.eu/en/index.htm
5. Commission of the European Communities, Communication from the Commission to the Council and the European Parliament, Critical Infrastructure Protection in the ght against
terrorism, Brussels, 20/10/2004, COM (2004) 702 Final, http://www.libertysecurity.org/IMG/pdf/EC_-_CIP_in_the_ght_against_terrorism_-_20.10.2004.pdf
6. Dunn, Myriam, A Comparative Analysis of Cybersecurity Initiatives Worldwide, ITU, June 2005
7. Zakon o tajnosti podataka, NN 79/2007
8. Zakon o informacijskoj sigurnosti, NN 79/2007
BILJEKE
[1] Ovaj lanak rezultat je znanstvenog istraivanja i promiljanja autora o problematici nacionalne kritine infrastrukture.
[2] Energija, komunikacijska i informacijska tehnologija, nancijski sektor, zdravstvena zatita, hrana, voda, transport, kemijska industrija i opasni materijali, dravni objekti od posebnog
znaaja i sl.
[3] CERT - Computer Emergency Response Team ili CIRC Computer Incident Response Capability
[4] ISAC - Information Sharing and Analysis Centers
[5] WARP - Warning, Alerting and Reporting Points, www.warp.gov.uk
[6] ENISA - European Network and Information Security Agency, www.enisa.europa.eu
[7] NCIRC - NATO Computer Incident Response Capability, www.ncirc.nato.int
[8]FIRST, Forum for Incident Response and Security Teams, www.rst.org
[9] CERT/CC - CERT Coordination Centre
[10] DARPA - Defense Advanced Research Projects Agency
Prikaz sustava 112
PIE: mr. sc., dipl. ing. el. Pavao Britvi, Dravna uprava za zatitu i spaavanje, e-mail: pavao.britvic@duzs.hr
SAETAK
UVOD
S
ve vea uestalost razliitih oblika nesrea, prirodnih katastrofa i ugroenosti eko-sustava te potencijalnih opasnosti od tero-
ristikih napada sa sve ozbiljnijim posljedicama potakla je u Europi i u veini zemalja svijeta intenzivna ulaganja u sustave i
tehnologije koji vode k poveanju ekasnosti urne pomoi i smanjenju posljedica nesrea i katastrofa.
Sustav jedinstvenog broja urne pomoi je jedinstvena 'ulazna toka' (entry point) za traenje pomoi pa e svaki unesreen, u ma
kakvoj nesrei, moi vrlo brzo zatraiti pomo, ne razmiljajui pri tom koga mora pozivati i tko mu sve i kako treba pomoi. Sada
Sustav 112 dnevno zaprimi oko pet tisua poziva koji u optimalnom vremenu iniciraju aktivnosti urnih slubi. Na umu treba imati
kako kompleksni sustav zatite i spaavanja funkcionira prema odreenim procedurama koje trebaju osigurati transparentnost,
sistematian pristup i potivanje zapovjedne strukture sustava zatite i spaavanja. GIS podsustav sada omoguuje prikaz lokacije
pozivatelja iz mobilnih mrea, a u svojoj punoj funkcionalnosti to e se postii i za nepokretne mree kao i praenje vozila na
zadacima urnih intervencija.
Sustav 112 treba racionalno koristiti kako ne bismo uskratili pomo onom kojem je najpotrebnija, a uinkovitost tog sustava ve
potvruju podaci o spaenim ivotima kroz akcije traganja i spaavanja, hitne medicinske letove, intervencije dodatnih timova
hitne medicinske pomoi na autocestama i dr.
R
epublika Hrvatska dio je suvremenog svijeta s jakom tenjom da postane to prije, u nekoliko narednih godina, punopravna
lanica euroatlantskih integracija.
Ugroavanja i prijetnje u RH iste su ili barem vrlo sline kao i u drugim europskim dravama te nam je potreban i vrlo slian sustav
odgovora na postojee i budue prijetnje, a koji se sastoji od procjenjivanja opasnosti i rizika, planiranja i provedbe mjera ubla-
avanja, planiranja za djelovanje u trenutku nastanka krize ili katastrofe te u otklanjanju posljedica i vraanju u redovito stanje.
Sustav se mora graditi u mirnoj situaciji kako bi u krizi ili katastro mogao uinkovito djelovati. Za takvu aktivnost formira se
Centar 112 (operativno-komunikacijski centar) koji u svim hitnim situacijama treba u osnovi biti podran kroz zakonske propise,
podzakonske propise, standardne operativne postupke, sklopovsku i programsku podrku, obuene djelatnike i dr.
Zemlje EU prihvatile su jo 1991. godine jedinstven standard za sve vrste 'urne pomoi' ime poinje uvoenje broja 112 (emer-
gency call number ili SOS) i na taj nain sigurnost graana i drutva u cjelini postaje jedno od najvanijih pitanja dananjice.
Zakon o zatiti i spaavanju (NN 174/04, NN 79/07 i NN 38/09) propisuje da Centar 112 djeluje kao jedinstveni centar za sve vrste
urnih situacija. Radi uinkovitog prikupljanja obavijesti o dogaajima temeljem Zakona o zatiti i spaavanju u javnoj telefonskoj
mrei Republike Hrvatske koristi se besplatni pozivni broj 112, kao jedinstveni europski broj za hitne slube. Jedinstveni operativ-
no-komunikacijski centar 112 zaprima sve pozive vezane uz hitne situacije, nesree i prijetnje od nastanka katastrofe te putem
sredstava veze, na temelju standardnih operativnih postupaka, urno izvjeuje sve nadlene slube i koordinira djelovanje po po-
zivu. Sustav jedinstvenog broja urne pomoi je jedinstvena 'ulazna toka' (entry point) za traenje pomoi pa e svaki unesreeni
u ma kakvoj nesrei, moi vrlo brzo zatraiti pomo, ne razmiljajui pri tome koga mora pozivati i tko mu sve i kako treba pomoi.
Ustrojavanjem Dravne uprave za zatitu i spaavanje (DUZS) dobivamo sredinje koordinirajue tijelo koje e sinkronizirati ulogu
svih, mogli bismo rei 'granskih servisa' zatite i spaavanja, kao to su policija, hitna pomo i sl., tijelo koje e svojim unaprijed
pripremljenima procedurama (SOP-ovi) moi brzo angairati upravo potrebne snage zatite i spaavanja.
ZAKONSKA OSNOVA ZA SUSTAV 112
Zakonski i podzakonski propisi
Djelovanje Centra 112 u svim hitnim situacijama treba u osnovi biti podrano kroz osnovne preduvjete, odnosno zakonske i pod-
zakonske propise.
Sa stajalita jedinstvenog operativno-komunikacijskog centra 112 vano je istaknuti sljedee zakonske i podzakonske propise:
Zakon o zatiti i spaavanju (NN 174/04 izmjene i dopune NN79/07 i izmjene NN 39/09)
Zakon o elektronikim komunikacijama (NN 73/08)
Uredba o unutarnjem ustrojstvu Dravne uprave za zatitu i spaavanje (NN 83/08 )
Pravilnik o jedinstvenom europskom broju za hitne slube (NN 82/09)
Uredba o jedinstvenim znakovima za uzbunjivanje (NN 13/06 i izmjena NN 49/06)
Pravilnik o standardnim operativnim postupcima jedinstvenog operativno-komunikacijskog centra (centra 112)
Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovnitva (NN 47/06)
Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroenosti i planova zatite i spaavanja (NN 38/08)
Pravilnik o mobilizaciji i djelovanju operativnih snaga zatite i spaavanja (NN 40/08 i izmjena NN44/08)
Uputa o postupanju u radu deurne smjene u centru 112
Standardni operativni postupci (SOP):
- SOP izmeu Dravne uprave za zatitu i spaavanje i Ministarstva sigurnosti BiH o pruanju prekogranine pomoi u gaenju
poara otvorenog prostora
- SOP za koritenje vremenskih prognoza Dravnog hidrometeorolokog zavoda
- SOP za djelovanje jedinstvenog operativno-komunikacijskog centra 112 (centra 112) kod dostave podataka o lokaciji korisnika za
pozive iz mrea pokretnih telekomunikacija
- SOP za djelovanje jedinstvenog operativno-komunikacijskog centra 112 u sluaju prometne nesree u tunelu
- SOP za djelovanje jedinstvenog operativno-komunikacijskog centra 112 u sluaju akcije traganja i spaavanja na kopnu ili oto-
ku
- SOP za djelovanje jedinstvenog operativno-komunikacijskog centra 112 u sluaju prometne nesree na autocesti
- SOP za djelovanje jedinstvenog operativno-komunikacijskog centra 112 u sluaju prometne nesree na dravnim, upanijskim,
lokalnim i nerazvrstanim cestama
- SOP za djelovanje jedinstvenog operativno-komunikacijskog centra 112 kod organiziranja prijevoza za transplantaciju organa
- SOP za meuresornu koordinaciju prelaska dravne granice kod primanja i upuivanja urne pomoi u katastrofama i velikim
nesreama
S
vi usvojeni standardni operativni postupci su transparenti i mogu se vidjeti na stranici www.duzs.hr Dravne uprave za zati-
tu i spaavanje. Navedena regulativa kao i budua, a posebno standardni operativni postupci koji su unaprijed pripremljene
procedure koje omoguuju uinkovito djelovanje Centra 112 na zaprimljene pozive vezane uz hitne situacije, nesree i prijetnje od
nastanka katastrofe, omoguit e svim sudionicima uinkoviti rad svih urnih slubi.
Jedinstveni europski broj za hitne slube 112
Uspostavljanje jedinstvenog europskog broja za hitne slube 112 denirano je Zakonom o elektronikim komunikacijama koji je
usklaen s direktivom Europske unije (Council Decision of 29 July 1991. on the introduction of a single European emergency call
number, 91/396/EEC). Prema navedenom zakonu operatori javnih
telefonskih mrea i javno dostupnih telefonskih usluga moraju
omoguiti svim korisnicima usluga besplatne pozive na jedinstveni
europski broj za hitne slube 112, i to s bilo kojega telefonskog urea-
ja, ukljuujui i sve javne telefonske govornice.
Nadalje, operateri Sustavu 112 moraju dostavljati bez naknade
sve raspoloive podatke o ostvare- nim pozivima prema broju 112, to
osobito obuhvaa podatke o imenu i prezimenu ili nazivu pozivatelja,
pozivajuem broju, vremenu i trajanju poziva te lokaciji s koje je
upuen poziv.
Sve zemlje europske unije uvele su jedinstveni europski broj za hitne
slube 112, a takoer i veliki broj zemalja izvan EU koristi taj broj. Koordinacija akcije spaavanja ljudskih ivota i imovine u
sluajevima urnog poziva predstavlja kompleksnu i zahtjevnu operaciju u kojoj je potrebno koordinirati razliite resurse za spa-
avanje.
U takvim sluajevima, kada su ugroeni ljudi, okoli, kulturna batina, dravno i privatno vlasnitvo mora se pristupiti spaavanju
maksimalno uinkovito. Slanje pomoi i akcija spaavanja moraju biti dobro koordinirani, a resursi moraju na vrijeme biti poslani
tamo gdje je pomo potrebna.
D
a bi to bilo ostvareno, operater/koordinator koji koordinira resurse i akciju spaavanja mora, u svakom trenutku, raspolagati
potrebnim informacijama o tome koji resursi za spaavanje stoje na raspolaganju kao i gdje se oni nalaze. Uzimajui u obzir
upravo injenicu da se u akciji spaavaju ljudski ivoti i materijalna dobra, sustav koji podrava rad operatera mora biti visoko
Operativni sustav upravljanja urnim
djelovanjem (OSU)
Integracija
telefonije i
raunala (CTI)
Geografski infor-
macijski sustav
(GIS)
Radno mjesto operatera u Centru 112 - zateeno stanje
raspoloiv, pouzdan i jednostavan za koritenje.
Kod ispada sustava iz rada nuno je osigurati priuvnu glasovnu komunikaciju. Sustav 112 mora u sebi objediniti sklopovsku (har-
dware) i programsku (software) podrku, komunikacijske funkcionalnosti te podravati cjelovit proces:
primanja
provjere
obrade
prosljeivanja urnih poziva
komunikacijsku koordinaciju (koordinira djelovanje svih sudionika zatite i spaavanja)
Pod tim pojmovima se podrazumijeva odgovor operatera Centra 112 na urni poziv od iniciranja poziva, provjere vjerodostojnosti
poziva i lokacije pozivatelja (ukoliko je to mogue), unos svih relevantnih podataka o samom pozivatelju odnosno o vrsti, tipu
i teini nesree zbog koje se poziva Centar 112 te prijenos prikupljenih informacija odreenim urnim slubama (policija, hitna
medicinska pomo, vatrogasci i dr.) u svrhu rasporeivanja, izdavanja naloga, angairanja snaga i sl.
U sluaju da poziv na Centar 112 zahtijeva angairanje vie slubi tada slijedi koordinacija meu slubama, a po zavretku procesa
slijedi izvjee Centra 112. Veina europskih zemalja u sadanjoj fazi implementacije sustava urne pomoi 112 opredijelila se
za sustav prijenosa poziva (SPP), dok je, na primjer, za ameriki i kanadski sustav 911 karakteristian sustav integralnog voenja
poziva (SIVP).
S
asvim je sigurno da je 'sustav prijenosa poziva' (SPP) funkcionalniji i primjereniji u poetnim fazama rada. Slijedom zateenog
stanja i sukladno programu razvoja Sustava 112, koji je sastavni dio donesenog Programa tehniko-tehnolokog razvoja DUZS
za srednjorono razdoblje do 2009. godine, pristupilo se prema postupnom opremanju i modernizaciji centara 112 koji bi u svojoj
konanici imali implementirano suvremeno ICT (Information Communication Technology) rjeenje koje se sastoji od:
CTI podsustav koji obuhvaa povezivanje telefonije i raunala
GIS, geografsko informacijskog podsustava koji daje informacije o lokaciji pozivatelja te prostorni odnos prema drugim vanim
objektima u njegovoj okolici
OSU, operativni podsustav upravljanja urnim djelovanjem koji se temelji na standardnim operativnim postupcima
U ovoj tematskoj cjelini e se predoiti osnovna postignua na podruju:
izgradnje jedinstvenog dravnog informacijsko-komunikacijskog sustava 112
preusmjerenja urnih brojeva
komunikacijske koordinacija Sustava 112 i timova hitne medicinske pomoi
traganja i spaavanja
nove funkcionalnosti u Sustavu 112
DOSADANJA POSTIGNUA
Izgradnja jedinstvenog dravnog informacijsko-komunikacijskog sustava 112
Osnivanjem Dravne uprave za zatitu i spaavanje 2005. godine u tada postojeim centrima 985 zateena je komu-
nikacijska oprema starije generacije neprimjerena zadaama suvremenih centara 112. Navedena oprema nije omo-
guavala raspolaganje podacima o pozivima niti tonskim zapisima sadraja razgovora, nedostupni su bili poda-
ci o pozivatelju i njegovoj poziciji, nije bilo mogue arhivirati podatke o pozivima i operativnim snagama i slino.
Komunikacijski pultovi bili su samo djelomino u upotrebi i neprimjereni funkcijama suvremenog komunikacijskog centra, njihova
proizvodnja odavno je prestala, a time i potpora njihovom odravanju. U razdoblju od 2005. do 2009. godine aktivno se pristupi-
lo modernizaciji Sustava 112 na nain maksimalnog iskoritenja
postojee opreme te postupnog ustrojavanja suvremenih centara
112.
Provedene aktivnosti rezultirale su da je u Dravnom centru 112 i
u svih dvadeset upanijskih centara 112 instalirana nova oprema
koja podrava integraciju telefonije i raunala, naime zavrena
je implementacija navedenog rjeenja u svim Centrima 112 i na
taj nain ostvareni su preduvjeti da upanijski centri 112 mogu u
potpunosti preuzeti funkcije dotada ustrojenih gradskih centara
112.
Navedeno je komunikacijski ostvareno, od 15. oujka 2007. go-
dine kada SVI POZIVI (mobilna i ksna mrea) prema 112 zavravaju u dvadeset pristupnih toaka tj. u dvadeset upanijskih cen-
tara. Nadzor sustava i osnovno odravanje sustava rade djelatnici odjela za informacijsko-komunikacijsku tehnologiju za koje je
osigurano kolovanje iz raunalnih tehnologija (operativni sustav, umreavanje, baze podataka), kao prva linija potpore.
Ugovorom o odravanju sustava koji je sklopljen s dobavljaem rjeavaju se pitanja velikih kvarova koji bi doveli do pada itavog
sustava.
Ostali centri 112 su opremljeni osnovnom konguracijom za povezivanje telefonije i raunala, kuna centrala i 2 - 3 operaterska
mjesta s raunalom i telefonom ime su osigurane sljedee osnovne funkcionalnosti:
prikaz broja pozivatelja
arhiviranje osnovnih parametara poziva (broj, vrijeme, trajanje i dr.)
arhiviranje tonskog sadraja poziva
prijam i slanje pojedinanih i grupnih SMS, FAX poruka
Pored toga, implementacijom navedenog sustava omogueno je sagledavanje i provedba raznih analiza i statistikih pokazatelja,
kao npr:
ukupan broj poziva na broj 112 u odreenom razdoblju
struktura zaprimljenih poziva u smislu odnosa namjenskih, nenamjenskih i zlonamjernih poziva u ukupnom broju poziva (Slika
2.)
usporedba strukture zaprimljenih poziva u razliitim razdobljima
brzina odziva operatera sustava 112 i dr
Preusmjeravanje urnih brojeva
Cilj nam je izgraditi Sustav 112 koji e predstavljati uinkovitu integraciju razliitih podsustava urne pomo-
i u integralni, ekasni sustav potpomognut sosticiranom komunikacijskom, informatikom, i logistikom podrkom.
Sustav jedinstvenog europskog broja urne pomoi je jedinstvena ulazna toka za traenje pomoi tako da unesreeni ne mora
poznavati teritorijalne i strukovne kompetencije urnih slubi. U svrhu postizanja navedenog cilja pristupili smo preusmjeravanju
poziva s hitnih slubi na broj 112, kao prijelaznoj fazi prema potpunoj integraciji sustava. Preusmjeravanjem poziva na jedinstveni
europski broj za hitne slube se postiu sljedee prednosti:
hitne slube zaprimaju samo namjenske hitne pozive
znaajno se smanjuju zlonamjerni pozivi prema postojeim pozivnim brojevima za hitne slube
svi telefonski razgovori se snimaju i mogu posluiti kao dokaz pri rekonstrukciji hitnog sluaja
izgrauje se jedinstvena informacijska baza podataka o operativnim snagama zatite i spaavanja, materijalnim sredstvima i
opremi te o poduzetim mjerama u podruju zatite i spaavanja
U proteklom periodu preusmjeravanje urnog broja 94 smo uspjeno primijenili u petnaest upanija, a 93 u sedam upanija.
SLIKA 2. Prikaz poziva prema 112 od 1. rujna 2005. do 30. rujna 2009. godine
KOMUNIKACIJSKA KOORDINACIJA SUSTAVA 112 I TMOVA HITNE MEDICINSKE POMOI
D
odatni timovi hitne medicinske pomoi na cestama prvi su put uvezani tijekom turistike sezone 2006. godine na Sustav
112. Nastavno na mjere i aktivnosti za kvalitetno i uspjeno provoenje turistike sezone 2009. godine pristupilo se primjeni
uinkovitog komunikacijskog rjeenja u svrhu
koordinacije izmeu upanijskih centara 112 i
timova hitne medicinske pomoi (HMP) na/uz
autoceste. Uinkovito komunikacijsko rjeenje
se u osnovi sastoji od tri komunikacijska puta
izmeu upanijskih centara 112 i timova hitne
medicinske pomoi.
Komunikacijski putovi prema timovima HMP-a:
1. GSM komunikacija putem VIP VPN ureaje iz
mree Dravna uprava za zatitu i spaavanje
2. radio ureajima na standardu TETRA u radio
komunikacijskoj mrei MUPnet TETRA
3. javnom komunikacijskom mreom putem
komunikacijskih veza pravnih osoba u kojima
su dodatni timovi HMP-a smjeteni (priuvna
veza)
SLIKA 4. Prikaz broja akcija traganja i spaavanja na kopnu i
moru u razdoblju sijeanj 2006. - rujan 2009. god.
S
tandardnim operativnim postupkom za djelovanje Cen-
tra 112 u sluaju traganja i spaavanja na kopnu ure-
en je nain djelovanja Centara 112 od trenutka dojave o
potrebi provedbe akcije traganja i spaavanja do njenog
zavretka - komunikacijski put te obveze sudionika u akciji traga-
nja i spaavanja na kopnu.
Akcija traganja i spaavanja na kopnu podrazumijeva akciju koja
se obavlja na nepristupanom podruju odnosno podruju u ko-
jem kretanje i transport nisu mogui uobiajenim javnim sred-
stvima bez posebnih znanja i vjetina (planine, speleoloki objekti
- pilje, jame, ponori i ostale prirodne upljine u zemlji, stijene,
litice i kanjoni, neureena skijalita, podruja pod snjenim, ze-
mljanim i kamenim lavinama, podruja pod minama).
U razdoblju sijeanj 2006. - rujan 2009. godine koordinacijama
upanijskih centara aktivnim sudjelovanjem Hrvatske gorske
slube spaavanja, Ministarstva unutarnjih poslova, Hitne medicinske pomoi, Udruge slubenih pasa tragaa i ostalih sudionika
spaeno je 1312 ivota kroz 743 akcije (slika 4).
SLIKA 3. Podaci o broju intervencija timova HMP
tijekom proteklih turistikih sezona
TRAGANJE I SPAAVANJE
upanijski centri 112 u Zagrebu, Splitu, Sisku i Poegi opremljeni su najnovijim tehnolokim rjeenjem koje obuhvaa podsu-
stave:
integracija telefonije i raunala
upravljanje urnim djelovanjem temeljem propisanih operativ-
nih procedura
vizualni prikaz lokacije
Dravni centar 112 opremljen je prikljuenim radnim stanicama
na novi sustav.
Navedeni centri su povezani kroz uslugu 'Privatna mrea'
tako da ova etiri centra djeluju kao jedan integrirani sustav.
U svakom od navedenih centara ureena je i odgovarajua sistem
sala (serveri, raunalna mrena oprema, TK centrale, klimatiza-
cija, vatrodojava) te besprekidno napajanje (agregat i UPS-ovi).
Time se kroz opremanje dva zonska i dva upanijska centra te
njihovim uvezivanjem pokazalo rjeenje koje e se primijeniti i
na ostale centre 112 u RH.
Vizualni prikaz lokacije zapravo je jedna od primjena GIS mogunosti u sustavu 112.
On predstavlja nadogradnju odnosno dopunsku funkcionalnost sustava 112. Po zahtjevu operatera u stvarnom vremenu prikazuje
se lokacija mobilnog pozivatelja u centru 112, odnosno lokacija dogaaja. Na sljedeoj slici, preuzetoj sa ekrana u Centru 112, vidi
se GSM elija u kojoj se nalazi pozivatelj.
Sukladno Pravilniku o jedinstvenom europskom broju za hitne slube intenzivno se radilo na ukljuivanju sva tri naa mobilna ope-
ratera u ovaj sustav, a u tijeku je tehnika realizacija i za treeg operatera (prva dva su ve uvezana u sustav vizualnog prikaza).
NOVA FUNKCIONANOST U SUSTAVU 112
S
ustav 112 integrira razliite podsustave urne pomoi u integralni, znatno ekasniji sustav potpomognut sosticiranom informa-
tikom, telekomunikacijskom i logistikom podrkom. Sve vea uestalost razliitih oblika nesrea, prirodnih katastrofa i ugro-
enosti eko-sustava te potencijalnih opasnosti od teroristikih napada, sa sve ozbiljnijim posljedicama, potakla je u Europi i veini
zemalja svijeta, intenzivna ulaganja u sustave i tehnologije koji vode k poveanju ekasnosti urne pomoi i smanjenju posljedica
nesrea i katastrofa. Jedinstveni europski broj za hitne slube 112 graani mogu zvati u sluaju hitne situacije, nesree i prijetnje od
nastanka katastrofe ili vee nesree, a posebno kada je potrebna koordinacija razliitih slubi, primjerice policije, hitne medicinske
ZAKLJUAK
SLIKA 5. Prikaz GSM elija u kojoj se nalazi pozivatelj
pomoi, vatrogasaca, Gorske slube spaavanja i dr.
U narednim godinama stvorit e se uvjeti da broj 112
postane jedinstveni pozivni broj u sluaju bilo kakve
nesree ili katastrofe, budui da je to proces koji ima
svoj ivotni ciklus (zakonski propisi, podzakonski pro-
pisi, standardni operativni postupci, sklopovska i pro-
gramska podrka, obueni djelatnici i dr.).Sada Sustav
112 dnevno zaprimi u prosjeku 4 838 poziva koji u op-
timalnom vremenu iniciraju aktivnosti urnih slubi, a
u proteklom razdoblju (2005. - 2009. godine) zaprimio
je 7 031 242 poziva. Brzina odziva operatera u Sustava
112 na urni poziv je u prosjeku manja od 10 sekundi.
upanijski centri 112 Zagreb i Split imaju prosjeno vri-
jeme javljanja na pozive manje od 6 sekundi. Sveukupni
porast dogaaja od 48 posto u prvih devet mjeseci ove
godine u odnosu na prethodnu godinu pokazuje nasta-
vak u uinkovitosti i prihvaanju jedinstvenog europ-
skog broja 112 od strane graana Republike Hrvatske.
Dobra razraenost SOP-ova omoguuje brzo i precizno reagiranje Centra 112 koji djeluje kao jedinstveni komunikacijski centar za sve
vrste hitnih situacija. SOP-ovi su zapravo 'inteligencija' sustava zatite i spaavanja.
Identikacija rizika i planiranje
koritenja zemljita za ublaavanje
nepogoda kod odrona zemlje i
poplava u Hrvatskoj
PIU: prof. dr. sc. Ognjen Bonacci, Graevinsko arhitektonski fakultet Sveuilita u Splitu, e-mail: Ognjen.Bonacci@
gradst.hrprof. dr. sc. Ivica Kisi, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, e-mail: ikisic@agr.hr
prof. dr. sc. Nevenka Oani, Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci, email: nevenka.ozanic@gradri.hr
SAETAK
SUMMARY
UVOD
U
okviru meunarodnog natjeaja Vlade Japana za bilateralne znanstveno-istraivake projekte, unutar programa Suradnja
u podruju znanosti i tehnologije o globalnim pitanjima, po prvi je put prijavljen jedan hrvatsko-japanski projekt.Rije je o
istraivakom projektu: 'Identikacija rizika i planiranje koritenja zemljita za ublaavanje nepogoda kod odrona zemlje i poplava
u Hrvatskoj' koji je u konkurenciji od 142 projektna prijedloga iz cijeloga svijeta odabran meu 10 projekata koje e Vlada Japana
nancirati unutar spomenutog programa i to u iznosu od 4 milijuna eura.
Japanska se pomo odnosi na osiguravanje opreme, ekspertize i usavravanja hrvatskih znanstvenika
Projekt e trajati pet godina, a njegovi nositelji u Hrvatskoj su Sveuilite u Splitu, Rijeci i Zagrebu te Hrvatski geoloki institut.
Partnerske institucije s japanske strane su Sveuilita Niigata i Kyoto te International Consortium on Landslides. Kao nadlene
ustanove provedbu projekta podravat e i pratiti Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta i Japanska agencija za meunarodnu
suradnju. Istraivanja e zapoeti u proljee 2010. godine, a provodit e se na klizitu Kostanjek i slivu Velikog Potoka (potok r-
nomerec) u podsljemenskoj zoni grada Zagreba, klizitu Grohovo u dolini Rjeine sjeverno od Rijeke, Slanom Potoku u Vinodolskoj
dolini te u okolici Splita.
Kljune rijei: klizita, poplave, erozija, klimatske promjene
I
n the international tender of the Japanese Government for bilateral scientic research projects, within the programme Science
and Technology Cooperation on Global Issues, this is the rst time that a Croatian - Japanese project was submitted. Among
142 project proposals from all over the world, a research project 'Risk Identication and Land-Use Planning for Disaster Mitiga-
tion of Landslides and Floods in Croatia' has been selected to be one of ten projects within the mentioned programme that the
Japanese Government will nance with four million euros. Japanese support refers to provide equipment, expert knowledge and
training of Croatian scientists.
The project will last ve years. In Croatia it will be carried out by the Universities of Split, Zagreb and Rijeka and the Croatian
Geological Survey. Japanese partner institutions are the Universities of Niigata and Kyoto and the International Consortium on
Landslides. The project implementation will also be supported and monitored by the Ministry of Science, Education and Sports and
the Japan International Cooperation Agency.
Research will begin in the spring of 2010 at the Kostanjek landslide and at the basin of Great Brook (stream rnomerec) in submo-
untain area of Mt. Medvednica in Zagreb city, at the Grohovo landslide in valley of Rjeina River north from Rijeka, at Salt Stream
in Vinodol valley, on landslide and torrent stream in the surroundings of Split city.
Key words: landslides, f loods, erosion, climatic change
D
ogovori vezani uz provoenje projekta zapoeli su u veljai 2008. godine kada je u Republiku Hrvatsku (RH) dolo izaslanstvo
japanskih znanstvenika - predstavnika japanske Agencije za znanost i tehnologiju te Ministarstva obrazovanja, kulture, sporta,
znanosti i tehnologije kraljevine Japana. Povodom dolaska znanstvenika iz Japana Nacionalna zaklada za znanost, visoko kolstvo i
72 MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I PORTA
STRATEGIJA SMANJIVANJA TETA OD POPLAVA I OSTALIH KATASTROFA
tehnologijski razvoj RH i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH organizirali su radionicu pod nazivom Hrvatsko - japanska
znanstvena suradnja.
Cilj radionice prema uvodnim rijeima prof. dr. sc. Pere Luina, u to vrijeme predsjednika Upravnog odbora Nacionalne zaklade za
znanost RH, bio je osigurati povezivanje hrvatskih i japanskih znanstvenika te utvrditi podruja na kojima je mogue unaprijediti
znanstvenu suradnju dviju drava. U okviru izlaganja japanskog izaslanstva i predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i
sporta RH te Zaklade dan je pregled istraivanja s podruja robotike i informacijsko komunikacijskih tehnologija, biolokih znanosti
i prevencije prirodnih katastrofa.
Navedene teme su odabrane temeljem prijedloga japanske strane. U sklopu spomenute radionice odrano je predavanje pod na-
slovom Prevencija prirodnih katastrofa u Hrvatskoj.
P
redavanje su odrali prof. dr. sc. Ognjen Bonacci s Graevinsko-arhitektonskog fakulteta Sveuilita u Splitu i prof. dr. sc.
Nevenka Oani s Graevinskog fakulteta Sveuilita u Rijeci. Tada je prof. dr. sc. Takara Kaoru s Kyoto Sveuilita u Japanu
pokazao veliki interes za navedena predavanja i zapoeli su razgovori vezani uz mogui zajedniki projekt.
Petnaest mjeseci kasnije razgovori su okrunjeni potpisivanjem ugovora o suradnji na navedenom projektu 27. oujka 2009. godine
na Graevinsko - arhitektonskom fakultetu Sveuilita u Splitu. Dogovoreno je da e se upravljanje projektom provoditi preko
sljedeih osoba (institucija):
1. Vinko Purgar, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH, kao direktor Projekta koji e snositi cjelokupnu odgovornost za
upravljanje i provedbu Projekta
2. prof. dr. sc. Ognjen Bonacci, Graevinsko - arhitektonski fakultet Sveuilita u Splitu, kao voditelj Projekta, odgovoran je za
menaderska i tehnika pitanja vezana uz Projekt
2. prof. dr. sc. Nevenka Oani - Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci, kao zamjenik voditelja Projekta, pomagat e voditelju
Projekta u ispunjavanju njegovih dunosti
3. prof. dr. sc. Ivica Kisi, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, kao koordinator Projekta sa hrvatske strane
4. japanski glavni savjetnik osigurat e potrebne preporuke i savjete direktoru Projekta i voditelju Projekta za sve stavke koje se
odnose na provedbu Projekta
5. strunjaci iz JICA-e (Japan International Cooperation Agency) osigurat e potrebno tehniko vodstvo i savjete u pogledu teh-
nikih stavki koje se odnose na provedbu Projekta
6. Kako bi se tehnika suradnja na Projektu provela uinkovito i uspjeno, osnovat e se Zajedniki odbor za koordinaciju Projek-
ta.
Vrednovanje Projekta zajedniki e obavljati JICA i hrvatske institucije zaduene za Projekt. Vrednovanje e se provesti u sredini
provedbe Projekta i tijekom zadnjih est mjeseci zajednikog rada, kako bi se ispitala razina izvoenja i ostvarenja. Unutar projekta
radit e naredne tri znanstveno-istraivake grupe ovisno o zadacima i aktivnostima:
1. Radna grupa za klizita voditelji koje su doc. dr. sc. eljko Arbanas sa Graevinskog fakulteta Sveuilita u Rijeci i prof. dr. sc. e-
limir Ortolan za Hrvatski geoloki institut, a sa japanske strane prof. Kyoji Sassa iz ICL (International Consortium on Landslides).
2. Radna grupa za poplave i blatne tokove voditelj koje je prof. dr. sc. Nevenka Oani sa Graevinskog fakulteta Sveuilita u
Rijeci, a sa japanske strane Dr. Yousuke Yamashiki s Kyoto Sveuilita.
3. Radna grupa za kartiranje i koritenje zemljita voditelj koje je Snjeana Mihali sa Rudarsko geoloko-naftnog fakulteta Sve-
uilita u Zagrebu, a sa japanske strane prof. Hideaki Marui s Niigata Sveuilita.
Krajem 2009. godine oekivano je potpisivanje ugovora izmeu Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta RH i Japanske agen-
cije za meunarodnu suradnju (JICA), kada bi bio deniran poetak rada na Projektu te institucije koje bi se jo ukljuile u proces
provedbe Projekta.
T
ijekom povijesti poplave su odigrale izrazito vanu i pozitivnu ulogu za razvoj civilizacije, ali su istovremeno uzrokovale neizrecive
patnje i stradanja milijuna ljudi. tovie, ni danas, i to ne samo u nerazvijenim dijelovima svijeta, poplave predstavljaju najeu i
najrazorniju prirodnu katastrofu od koje stradavaju brojni ljudi i koje uzrokuju goleme tete. U znanstvenoj zajednici koja se bavi najirim
vidovima problematike poplava sve vie prevladava miljenja da su u cijelom svijetu u vezi s borbom protiv poplava nainjene ozbiljne
strateke pogreke te da je stoga neophodno brzo i radikalno mijenjati stanje stvari. Novi strateki pristup zahtijeva da se borbu s popla-
vama inkorporira u sustav integralnog upravljanja vodnim resursima (Integrated Water Resources Management - IWRM). Shvatila se
neophodnost da se kontrola svih katastrofa vezanih s vodama razmatra i provodi u okvirima principa odrivog razvoja (Barrett, 1999).
Prepoznata je vanost sveobuhvatne procjene rizika od ostalih s vodom vezanih katastrofa u koje osim poplava spadaju pojave
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I PORTA 73
klizanja terena, muljni tokovi, pojave oluja s padanjem ekstremno intenzivnih oborina i puhanjem jakih vjetrova.
Procjena rizika i ukljuivanje svih relevantnih imbenika u drutvu u nju mogu pomoi da se pronau odriva rjeenja. Pritom se
prvenstveno misli da pri donoenju rjeenja mora dominirati analiza izvrenih antropogenih utjecaja na irem slivu u plavljenom
podruju i na samom koritu vodotoka. To znai da se detaljno moraju uzeti u obzir utjecaji promjena naina koritenja zemljita na
pojavu poplava kao i poveane opasnosti od erozija i formiranja klizita i muljnih tokova. Praksa integralnog upravljanja vodnim
resursima treba iskreno i bez nametanja biti prihvaena od svih sastavnica drutva.
P
rije svih lokalne zajednice moraju biti upuene i obuene o prednostima novih suvremenih pristupa i rjeenja kao to su pre-
ciznije tehnike prognoziranja poplavnih valova u realnom vremenu te o uinkovitijoj organizaciji obrane od poplava. Primjena
u praksi tijekom nastupa poplava ili drugih vrsta vodnih katastrofa bit e uinkovita i odriva samo onda ako se budu koristile
odgovarajue mjere, tehnologije i postupci te kad se i ako se svi dijelovi zajednice na vrijeme pripreme i organiziraju za njihovo
koritenje.
Integralno upravljanje vodnim resursima (u daljnjem tekstu IWRM) zamiljeno je i razvijeno u najbogatijim dravama svijeta (SAD,
Velika Britanija, Japan, Nizozemska, Francuska, Njemaka itd.) koje posljednjih desetljea sve snanije pate od posljedica katastro-
falnih poplava. injenica je da je sam koncept u razvoju i da u nijednoj dravi nije dosad cjelovito primijenjen, a razumljivo da je
specian u raznim sredinama u zavisnosti o ziko geografskim kao i socijalnim imbenicima. Osnovna razlika, a time i prednost
novog IWRM koncepta u odnosu na klasini, vezano s tzv. vodnim katastrofama, sastoji se u tome to se maksimalni napori za
ublaavanje negativnih posljedica ulau u razdoblju prije pojave katastrofa, a ne samo tijekom njihovog odvijanja ili neposredno
poslije. Klasini koncept vodio je najvie rauna o tome da se pomo prui tijekom i neposredno poslije katastrofe. Sastavnice
IWRM procesa su brojne djelatnosti koje se javljaju tijekom sljedee tri etape:
1. preventivne i pripremne etape prije pojave katastrofe
2. tijekom pojave same katastrofe neophodno je pruiti najintenzivniju potporu (u toj se etapi vre urne akcije za ublaavanje
negativnih posljedica koje su upravo tada kritine)
3. razdoblje koja nastupa poslije katastrofe u kojem se naglasak stavlja na obnovu sruenih objekata, rehabilitaciju ljudskih i
prirodnih resursa, ekonomski oporavak i napore za stvaranje novih i uinkovitijih preventivnih mjera koje najbolje odgovaraju
specinim zadanim uvjetima
U
obiajeno je da se za ublaavanje negativnih posljedica od poplava u sustav IWRM-a ukljue sljedee mjere, graevine ili
postupci:
1. spreavanje, zabrana ili barem smanjenje na razumnu mjeru svih novih ili neodgovarajuih djelatnosti u zoni plavljenja
2. odstranjivanje odreenih graevina iz korita ili inundacija vodotoka koje predstavljaju smetnju prolasku poplavnih valova
3. izgradnja bitnih objekata sustava za obranu od poplava u koje mogu spadati nasipi, brane, preljevi i odvodni kanali
4. kontrolirano koritenje zemljita u slivu
5. razvijanje sustava za rano uzbunjivanje
6. primjena i stalni razvoj prognoze poplava u realnom vremenu
7. treniranje i obrazovanje svih sudionika u procesu obrane, a posebno lokalnog stanovnitva vezano s postupcima prilikom pojave
poplava, itd
Kad se u okvirima IWRM-a razmatraju sustavi obrane od poplava, ne smije se nikako zanemariti mogue negativne uinke ostalih
vrsta vodnih katastrofa kao to su klizita, muljni tokovi, irenje zagaenja itd. Posebna se panja mora posvetiti borbi protiv sua
koje predstavljaju specinu vrstu vodne katastrofe uzrokovane nedostatkom vode.
Upravo zbog sve eih pojava, i to u cijelom svijetu, u kojima razdoblje sua biva prekinuto pojavom poplava ili obratno koncept
IWRM-a daje nadu u uinkovitiju borbu protiv razliitih katastrofa.
Sua se danas sve ee ak i u strunoj literaturi naziva 'tihim ubojicom' i/ili 'uzrokom bijede sela'.
ini se da je jedino holistikim pristupom, tj. zajednikim tretiranjem borbe protiv svih vrsta katastrofa mogue postii znaaj-
niji napredak u tom vanom segmentu drutvenih napora. Vano je naglasiti da danas sve ee katastrofe nisu samo prirodne,
ve su znaajno vezane i s uglavnom loim antropogenim utjecajima koji uzrokuju vei broj rtava i znaajno vee tete od onih
koje bi nastale samo zbog prirodne katastrofe.
Upravo na podruju ublaavanja negativnih antropogenih utjecaja znanost povezana s upravljakim strukturama drutva moe
najvie pomoi u smanjenju teta.
Profesija nazvana 'disaster manager' u naem drutvu jo nije prepoznata te stoga zasad niti ne postoji, a zabrinjavajue je da
se o njenom formiranju jo uvijek ozbiljno niti na razmilja. Doslovno prevoenje navedenog pojma s engleskog na hrvatski jezik
kao 'upravlja katastrofa' ili slino zvui krajnje nespretno te je oito potrebno ostaviti strunjacima i vremenu da izaberu odgo-
varajui hrvatski naziv. U razvijenim zemljama radi se o sve vie traenoj i sve vie cijenjenoj profesiji interdisciplinarno i visoko
obrazovanih strunjaka.
Njihova osnovna uloga je prepoznavanje i oivotvorenje principa da razliite socijalne skupine imaju razliite potrebe u razdoblji-
ma prije, tijekom i poslije pojave katastrofa. Openito vai da marginalizirani siromani dijelovi drutva slabije socijalne moi koji
raspolau malim ekonomskim i zikim resursima pate nesrazmjerno vie od negativnih posljedica katastrofa nego ostali dijelovi
drutva.
To se posebno odnosi na sve vidove vodnih katastrofa. U svim drutvenim zajednicama utvren je istinski, duboki i izrav-
ni odnos izmeu siromatva i ranjivosti od katastrofa. Dodatno je ustanovljeno da skupina slabih ili nejakih u koju spadaju
djeca, ene, starci i invalidne osobe stradavaju u katastrofama mnogo vie od onih koji ne pripadaju spomenutoj skupi-
ni. Na nacionalnoj razini u popravljanju okvira za odgovor i ublaavanje katastrofa moraju biti ukljuene raznolike aktivnosti
od sustava osiguranja, preko izgradnje sigurnijih objekata, pravilnog koritenja zemljita i struktura do nestrukturnih mjera
koje e omoguiti smanjenje teta i sniavanje iznosa cijene osiguranja kako bi ono postalo dostupno to veem broju ljudi.
Za postizanje uspjeha u borbi protiv katastrofa potrebno je obrazovati i stalnim uvjebavanjem aktivno ukljui-
ti lokalnu zajednicu. To je bitno stoga jer upravo ona najvie stradava od posljedica katastrofa. Osim toga, dobra lo-
kalna organiziranost moe najbre, tj. trenutano, reagirati na katastrofu, znatno prije nego to stigne pomo izvana.
Da bi lokalna zajednica bila sposobna uinkovito obavljati svoje vrlo odgovorne zadae u etapama tijekom i neposredno prije i po-
slije katastrofe njene strukture moraju biti vrsto i formalno organizirane, a njena uloga i kapaciteti za kontrolu katastrofa moraju
biti podrani i ojaani od strane regionalnih i dravnih institucija i fondova.
V
ladine i nevladine institucije i organizacije moraju usko suraivati sa strukturama lokalne zajednice. Openi-
to se moe rei da organizacije lokalne zajednice slue kao most i bitan instrument veze izmeu viih razina odluiva-
nja i aktivnosti koje se poduzimaju na terenu. Bitno je uspjeno koordinirati akcije civilnog drutva s programima ublaa-
vanja katastrofa koje poduzima vlada i/ili druge vie razine. Utvreno je da smanjenje buduih teta od katastrofa zavisi o
mogunostima koordiniranog djelovanja svih razina. Brojne su drave prepoznale znaaj borbe protiv poplava kao djela IWRM-a.
Pritom su utvrene sljedee dvije bitne stvari neophodne za njegovu uinkovitu primjenu u praksi:
1. Potreba uvoenja sustava upravljanja i kontrole svih vrsta katastrofa na nacionalnoj razini s naglaskom na izgradnju mehaniza-
ma koordinacije i uinkovitih odgovora na razne izazove.
2. Potreba stalnog ukljuivanja cjelokupne institucionalne infrastrukture u sve etape kontrole i upravljanja rizicima od katastrofa
vezanih s vodom. Glavno ogranienje za uspjeh akcija ublaavanja negativnih posljedica od poplava nalazi se u nepotpunoj insti-
tucionalnoj infrastrukturi te u nedostatku koordinacije, a zbog toga i suradnje meu postojeim institucijama. Navedeni razlog
esto blokira i sam proces planiranja, a time i primjenu mjera ublaavanja posljedica od katastrofa. Lokalna zajednica mora biti
odgovorna, obrazovana i opremljena neophodnim sredstvima kako bi bila sposobna reagirati brzo i uinkovito na izazove koje
pred nju stavljaju katastrofe. Njena je uloga nezamjenjiva u brzom prenoenju informacija na sve lanove zajednice i u spaavanju
najugroenijih: ena, djece, staraca i invalida.
Za planiranje kasnijih akcija poslije prolaska katastrofalnih poplava kao i za pripremu za budue katastrofe bitno je da lanovi
lokalne zajednice budu obrazovani i stimulirani da precizno dokumentiraju pojave i tete koje su se javile tijekom katastrofe.
Praksa je dokazala da sustav ranog uzbunjivanja predstavlja najuinkovitiju sastavnicu u cjelokupnom procesu ublaavanja teta
od poplava kao i ostalih vodnih katastrofa.
D
obro organiziranim sustavom ranog uzbunjivanja mogue je spasiti velik broj ljudskih ivota i najvredniju pokretnu imovinu.
Danas, kad se ljudi u cijelom svijetu sve vie naseljavaju u podruja ugroena ne samo ekstremnim poplavama ve i onim
manje rijetkim, uloga sustava ranog uzbunjivanja sve vie dobiva na znaenju.
Lokalne zajednice moraju imati puno povjerenje u sve komponente IWRM-a vezane s vodnim katastrofama. Sustav ranog uzbu-
njivanja treba voditi rauna o tradiciji, iskustvima, ali i kulturolokim, ekonomskim i drugim barijerama koje vladaju u pojedinim
regijama ili lokalnim zajednicama. Pripadnici lokalne zajednice trebaju biti precizno obavijeteni i dobro uvjebani za akcije koje
treba poduzeti kad se oglasi sustav ranog uzbunjivanja. Bez dobre educiranosti i uvjebanosti lokalnog stanovnitva ovakvi sustavi
mogu izazvati suprotne uinke, tj. mogu uzrokovati pomutnju i paniku, a time i poveanje broja rtava i teta.
Obrazovanje i uvjebavanje mora biti stalno i treba obuhvatiti sve slojeve drutva, a posebno one najslabije i najugroenije.
Upute koje se daju tijekom operacija spaavanja moraju biti to jednostavnije i to razumljivije, tj. one ne smiju ostavljati mogu-
PODRUJA I LOKACIJE ISTRAIVANJA
nost stvaranja dodatnih zabuna u kritinim situacijama. Za uspjeh cjelokupnog poduhvata neophodni su svi oblici formalnog i
neformalnog obrazovanja u koje moraju biti ukljueni svi elementi drutva od najvie pozicioniranih politiara, preko znanstvenika
i strunjak do lokalnog stanovnitva.
T
emeljem nekoliko zajednikih obilazaka japanskih i hrvatskih znanstvenika potencijalnih lokacija za istraivanja krajem 2008.
godine i tijekom prve polovice 2009. godine odabrana su ira podruja istraivanja: podruje Medvednice kraj Zagreba, rijeko
podruje te podruje Splita. Precizne lokacije denirane su tijekom 2009. godine na dvadesetak odranih sastanaka i radionica.
Dvije su temeljne teme u istraivanju: klizita te opasnost od bujica i poplava.
Prema Bognaru (1996.) pojava klizita dio su prirodnoga geomorfolokog procesa - preoblikovanja reljefa - poseb-
no na prigorjima i pobrima graenim od tercijarnih i kvartarnih sedimentnih stijena. Klizita kao pojava spada-
ju u morfogenetsku kategoriju padinskih procesa. Ona su ozbiljni problem u iskoritavanju zemljita i pripadaju meu
najee prirodne nepogode navodi dalje Bognar. U mnogim su sluajevima usko vezana uz intenzivne kie i poplave.
Za pojavu klizita potrebni su odgovarajui prirodni preduvjeti (prvenstveno postojanje klizne plohe).
Meutim, klizita mogu biti uzrokovana i ljudskom djelatnou (to je sluaj na klizitu Kostanjek u Zagrebu), neodgovarajuim
graevinskim zahvatima i neodgovarajuim nainom koritenja zemljita. Neka klizita se dogaaju kao iznenadni dramatini do-
gaaj na padinama (najee uzrokovane neodgovarajuom ljudskom aktivnou) koje su prije toga dugo bile stabilne. U oba ova
sluaja rezultat je isti; klizita su samo jedan zavrni dogaaj u cijelom spektru prirodnih procesa.
Zagreb - Klizite Kostanjek i Veliki Potok (potok rnomerec)
Klizite Kostanjek uz klizite Grmoicu dva su 'najpoznatija' zagrebaka klizita. Cijelo naselje uz ulicu Kostanjek, otprilike 260
tisua etvornih metara obiteljskih kua klizi niz nagib. Potkopala ih je Cementara Podsused koja je unato pritubama lokalnog
stanovnitva do prije dvadesetak godina na tom podruju iskapala lapor te je ostao krater promjera jednog kilometra. Tlo klizi
desetak centimetara na godinu, rue se stabla i pomiu ograde izmeu kua. Grad Zagreb je prije dvije godine najavio da e kli-
zite poeti sanirati 2009. godine. Pripremljena je tehnika dokumentacija, izraen projekt vrijedan 2 milijuna kuna i dobivena
lokacijska dozvola, no od toga zasad nee biti nita jer bi sanacija stajala stotine milijuna kuna, a njih nitko ne moe namaknuti u
ovom trenutku. U Generalnom urbanistikom planu ve sada postoje veliki planovi za Kostanjek, jasno, nakon to se klizite sanira.
Prema GUP-u jug Kostanjeka uz Aleju Bologne imat e poslovnu namjenu, sredinji dio sluit e rekreaciji, a sjeverna zona bit e
namijenjena stambenoj izgradnji. Na povrini od 22 hektara planira se takoer gradnja sportske dvorane i terena za sport.
Rijeko podruje - Klizite Grohovo i Slani Potok
Klizite Grohovo nalazi se na sjevernoj padini u dolini Rjeine sjeverno od Rijeke. Predstavlja aktivno klizite posljednji put aktivi-
rano 1996. godine sa stalnim pomacima do danas. U povijesti je na istoj lokaciji registrirano viestruka pojava klizanja krajem 19.
stoljea s katastrofalnim posljedicama.
Sanacija nije nikad provedena. U moguem klizitu postoji opasnost pregraivanja korita Rjeine i posljedinog ugroavanja do-
bara i ljudskih ivota nizvodno.
P
ovrina klizita je priblino 18 ha (300 x 600 m), predloena povrina za istraivanja 60 ha (1000 x 600 m).
Klizite Slani Potok nalazi se na sjevernoj padini u Vinodolskoj dolini jugozapadno od naselja Griane u dolini Dubraine. Jo
s kraja 19. stoljea postoje podaci da je ovo podruje ugroeno erozijom uz vodotoke Slani Potok i Malu Dubrainu. Sanacija pro-
vedena vie puta ureivanjem objekata na vodotocima, radi smanjenja brzina toka vode u periodima velikih oborina i nastanaka
bujica, meutim, povrina zone erozije se stalno poveava. U duem vremenskom periodu postoji opasnost pribliavanja nestabil-
nosti naseljima u sjevernom dijelu i posljedinog ugroavanja dobara nizvodno.
Povrina erodiranog dijela je priblino 24 ha (400 x 600 m), predloena povrina za geotehnika istraivanja 72 ha (900 x 800
m).
Splitsko podruje
Graevinsko-arhitektonski fakultet Sveuilita u Splitu istraivat e specine probleme vodnih katastrofa koje se javljaju na
krkim terenima. Tu se prvenstveno misli na pojave naglih poplava u kru kod kojih se istovremeno javljaju nagli porasti podzemnih
i povrinskih voda. Sliv na kojem e se istraivanja vriti jo nije konano odreen, ali su u tijeku pripremni radovi s kolegama iz
Hrvatskih voda za njegov konani odabir. Posebna e se panja usredotoiti na izuavanje ublaavanja posljedica odronjavanja ka-
menja s nestabilnih pokosa uz dravne, magistralne, upanijske i lokalne ceste. Koristit e se metode daljinskih mjerenja. Radi se o
vrlo opasnim fenomenima koji se redovito javljaju kao posljedica padanja intenzivnih kratkotrajnih pljuskova u regiji Dalmacije.
T
emeljem izloenog namee se zakljuak da e se u petogodinjim istraivanjima pokuati utvrditi uzrok i mogunosti pojave
klizita, denirati procjena rizika pojave novih klizita. Takoer denirati e se parametri monitoringa te sustava ranog upozo-
ravanja na moguu pojavu novih klizita.
U sklopu hidrolokih istraivanja modelirat e se propagacija velikih vodnih valova i kretanja velike koliine vode u istraivanim
podrujima Zagreba, Rijeke i Splita te mogui scenariji i posljedice po okoli.
Takoer e se u istraivanjima provesti analiza promjene vrsta i koliina oborina te njihov utjecaj na nastanak bujica, kao i pro-
cjena hazarda i rizika nastanka blatnih tokova. Tijekom istraivanja provoditi e se i edukacija lokalnog stanovnitva o vanosti
navedenih procesa te nainima ranog upozoravanja na pojavu klizita, bujica poplava i drugih katastrofalnih pojava uzrokovanih
prirodnim ili antropogenm procesima.
ZAKLJUAK
LITERATURA
1. Abramovitz, J. 2001. Averting national disasters. U: L. Brown, C. Flavin, H. French (ur.) State of the World 2001. World Watch Institute, W. W. Norton & Company: 123-142.
2. Barrett, C. 1999. Development of global integrated water mangement systems. Journal of Management in Engeeniring. American Society of Civil Engineers 15(4).
3. Bognar, A. (1996.): Tipovi klizita u Republici Hrvatskoj i Republici Bosni i Hercegovini - geomorfoloki i geoekoloki aspekti. Acta Geographica Croatica, vol. 31, Geografski odsjek
PMF-a, Zagreb, str. 27-39.
4. Meier, C., Creighton C., Renaud F., Norese M.F., Acreman M., Dyhr-Nielsen M., Bonacci O., Goodwin P., Upadhyay V. (2006). Environmental Aspects of Integrated Flood Management.
World Meteorological Organization. p. 71. Geneva.

Nova paradigma zrakoplovnog
izvianja i nadzora u priblino
stvarnom vremenu za upravljanje
u katastrofama
PIE: prof. dr. sc. Milan Baji, Geodetski fakultet Sveuilita u Zagrebu
e-mail: milan.bajic@zg.t-com.hr
SAETAK
UVOD
U
Hrvatskoj postoji sustav za multisenzorsko zrakoplovno izvianje i nadzor, to obuhvaa prikupljanje snimaka i podataka, njihovu
interpretaciju i diseminaciju koji moe podrati utvrivanje rizika i upravljanje u katastrofama nakon tetnog dogaaja, ali isti
nije integriran u sustav za upravljanje u katastrofama. Zrano izvianje i nadzor moe prikupiti snimke i podatke i izvijestiti sustav za
zapovijedanje i upravljane u sluaju katastrofa u stvarnom ili u priblino stvarnom vremenu. Ove operacije omoguavaju generiranje
taktikih obavjetajnih informacija, osiguravaju indikatore i upozorenje o ugrozama, situacijsku i opu sigurnosnu osvjeenost za ak-
cije, informacije o ugrozi ljudi, imovine i interesa u udaljenim i visoko rizinim podrujima; daju informaciju za rano upozorenje i za ak-
tiviranje reakcijskih snaga. Resursi za moderno, tehnoloki napredno zrakoplovno izvianje i nadzor u MORH i MUP RH vrlo ogranieni.
Meutim, za razmatranu potrebu postoje resursi koji su razvijeni i implementirani uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i
porta RH koji su operativno raspoloivi i spremni, u stalnoj su uporabi, s obuenim i treniranim operatorima, standardnim opera-
cijskim postupcima i referencama u nekoliko aplikacijskih domena. Razmotrene su operativne znaajke sustava za multisenzorsko
zrakoplovno izvianje i nadzor koji je raspoloiv kao samostalan sustav, kompatibilan s postojeim zapovjedno informacijskim
sustavima DUZS, MRCC u koje bi se mogao ukljuiti ili na dragovoljnoj bazi, slijedei paradigmu Hrvatske gorske slube spaavanja
ili kroz ugovorni odnos s Geodetskim fakultetom Sveuilita u Zagrebu (i nekoliko drugih subjekata).
Kljune rijei: katastrofa, zrakoplovno multisenzorsko izvianje i nadzor, priblino stvarno vrijeme, DUZS, MRCC, Geodetski fakultet
S
manjenje rizika od katastrofa se provodi kao niz sustavnih mjera i radnji u preventivnoj fazi i nakon nastanka katastrofe. U
okviru preventivnih priprema za smanjenje rizika od katastrofe nuno je uspostaviti, denirati i uvjebati sustav za upravljanje
tijekom katastrofe, identicirati, nominirati i ukljuiti sve resurse koji su nuni za smanjenje rizika, rtava i teta i osigurati ras-
poloivost i spremnost za djelovanje u trenutku potrebe. Budui da je katastrofa rijedak, iznenadan, neoekivan neeljeni dogaaj,
velikih razmjera, postojei sustavi ne mogu ostvariti sve svoje funkcije koje inae uspjeno obavljaju ako su neeljeni, opasni i
tetni dogaaji uobiajenih razmjera (na primjer redoviti poari raslinja, poplave, manji izljevi tetnih tvari) (Baji, Miloslavi,
Hucaljuk, osteri, Penzar 2008.).
Za upravljanje u sluaju katastrofa uspostavljen je u Republici Hrvatskoj sustav koji raspolae svim elementima zapovijedanja,
upravljanja, komunikacija, geografskim informacijskim sustavom (GIS) i procjenama potencijalnih ugroza i resursa za suprotstav-
ljanje.
Postoje i pojedini sustavi za prikupljan je obavjetajnih podataka o pojedinim vrstama tetnih i rizinih dogaaja (podsustavi u
okviru DUZS, Nacionalna sredinjica za traganje i spaavanje na moru - MRCC), ali za sluaj katastrofa (dogaaji velikih razmjera)
nije mogue osigurati aurne informacije i podatke na itavoj povrini katastrofe, s pouzdanim prostornim informacijama relevan-
tnim po sadraju za vrstu tetnih dogaaja. Najkritinija faza za upravljanje u katastrofama je na samom poetku, nakon nastanka
nepoeljnog dogaaja, kad podaci i informacije o dogaaju i njegovoj prostornoj rastenosti nisu dostupni u dovoljnoj koliini,
kvaliteti, u potrebnom vremenu (Baji 2004). Ugroze koje nastaju svake godine, kao to su srednji i manji poari raslinja, srednje i
manje poplave, manji izljevi tetnih tvari na kopnu, mogu se smatrati manje - vie regularnima i njihovo ponaanje je generalno
poznato.
Z
a takve vrste dogaaja postojei sustav prikupljanja podataka i informacija uglavnom zadovoljava. U radu se razmatraju
potrebe, resursi i mogui naini njihovog ukljuivanja u sustav smanjenja rizika za dogaaje katastrofalnih razmjera koji se
deavaju vrlo rijetko. Mogui primjeri katastrofalnih dogaaja su havarija tankera ili drugih brodova na Jadranskom moru, velika
uljna oneienja Jadranskog mora nepoznatog izvora, veliki i dugotrajni poari vegetacije u minskim poljima koji dolaze iz Bosne
i Hercegovine ili iz Crne Gore, (Baji, Miloslavi, Hucaljuk, osteri, Penzar 2008.), poplave katastrofalnih razmjera, veliki kemijski
akcidenti, pad zrakoplova u teko pristupanom terenu, zemljotresi, posljedice eventulnih teroristikih akcija itd.
Z
a prikupljanje prostornih, tematskih i vremenski kritinih i aurnih informacija potrebni su sustavi za rano upozorenje i za
zrakoplovno izvianje i nadzor koji moraju zadovoljiti mnoge uvjete, (Baji, Gold, Fiedler, Gajski 2008), (Kerle, Stekelenburg
2004), (Lu et al. 2004), (Baji 2007):
Djelotvorno prikupljanje podataka i informacija koje su tematski nune zapovijedanju i upravljanju za razmatranu vrstu kata-
strofe.
Brza reakcija nakon prve obavijesti o nastanku tetnog dogaaja.
Pokrivanje izvianjem i nadzorom velike povrine na kojoj je nastala katastrofa.
Snimci potrebnog prostornog i spektralnog razluivanja.
Izvianje i nadzor teko dostupnog terena i morske povrine.
Operativno djelovanje mora biti mogue u uvjetima slabije vidljivosti, po danu i po noi.
Rezultati izvianja i nadzora moraju biti u digitalnom formatu, geokodirani i da se mogu dostavljati u zapovjedno obavijesni
sustav DUZS, MRCC.
Vrijeme dostave rezultata mora biti u vremenu koje dozvoljava sustav vie razine.
Zrakoplovni sustav za izvianje i nadzor treba biti vienamjenski, modularan i izveden tako da se moe u kratkom vremenu in-
stalirati na razliite zrakoplovne platforme.
Zrakoplovni sustav za izvianje i nadzor mora biti autonoman, nezavisan o opremi letjelice.
Prikupljanje i spremanje podataka i informacija mora biti raunalno.
Postojanje razvijenih i potvrenih standardnih operacijskih postupaka za ope i posebne aplikacije sustava.
Postojanje raspoloivih obuenih, treniranih i iskusnih operatora sustava i interpretatora prikupljenih podataka i informacija.
Osigurana raspoloivost helikoptera Mi-8 na koji se sustav instalira.
Sustav mora biti odriv, otvoren za stalno operativno i tehniko unapreenje.
Uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta je razvijen, izraen i operativno vericiran vienamjenski sustav za mul-
tisenzorsko zrakoplovno izvianje i nadzor koji zadovoljava navedene uvjete i moe se funkcionalno ukljuiti u resurse Republike
Hrvatske za smanjenje rizika od katastrofa, (MZO 2007), to je razmotreno u nastavku.
VIENAMJENSKI SUSTAV ZA MULTISENZORSKO ZRAKOPLOVNO IZVIANJE I NADZOR
Vienamjenski multisenzorski sustav za zrakoplovno izvianje i nadzor tvore:
Kontejner s senzorima (instalira se ispod trupa helikoptera Mi-8), (FOTOGRAFIJA 1A)
Podsustav za navigaciju, za raunalno upravljanje snimanja, za predobrade i komunikaciju s MRCC Rijeka preko irokopojasnog
pristupa Internetu (smjeta se u putniku kabinu helikoptera Mi-8), (FOTOGRAFIJA 1B)
Podsustav za obradu i interpretaciju (nalazi se na zemlji).
1A) Kontejner s senzorima ispod trupa Mi-8,
1B) Oprema za multisenzorsko snimanje i predo-
bradu, za navigaciju za potrebe MS ZIN nalazi se
u putnikoj kabini
S
ustav se moe koristiti za sve vrste ugroza po danu, u uvjetima vidljivosti u kojima izviaju zrakoplovi Hrvatskog ratnog zra-
koplovstva i civilni zrakoplovi koji se u Hrvatskoj angairaju za ovu namjenu. Po noi se sustav moe koristiti za izvianje i
nadzor velikih poara raslinja (termovizijskim senzorom). Optimalna brzina (v) za snimanje je od 110 km/h. Visina (H) snimanja se
bira prema dimenzijama i vidljivosti sadraja podruja katastrofe, irina pojasa snimanog s hiperspektralnim skenerom je 0.33H,
svi ostali senzori imaju veu irinu snimanog pojasa.
Multisenzorski
snimci iz razliitih
spektara osigu-
ravaju tematsko
izvianje i nadzor
koje je potrebno za
razne vrste opasnih
i tetnih pojava u
katastrofama.
SATELITSKO RANO OTKRIVANJE OPASNIH POJAVA NA VELIKOJ POVRINI
Maksimalno trajanje u jednom naletu i kapacitet izvianja i nadzora multisenzorskim sustavom ako se koristi helikopter Mi-8 su
4 h i 58 km2 do 145 km2 (operativni podaci iz 2008. i 2009. godine).
Sustav omoguava snimanje u razliitim podrujima spektra, FOTOGRAFIJA 2, za razne potrebe, (GF 2008), (CTRO 2009). Tako na
primjer hiperspektralni snimci omoguavaju otkrivanje, kartiranje i mjerenje uljnih oneienja mora u sluaju katastrofe na Ja-
dranu (GF 2008), katastrofalna oneienja rijeka, termovizijski snimci s hiperspektralnim i multispektralnim snimcima omogua-
vaju izvianje i nadzor velikih poara vegetacije po danu i po noi, kolor fotograja utvrivanje i procjenu oteenja objekata itd.
U
Hrvatskoj je 2008. godine uvedena operativna uporaba usluga satelitskog radarskog ranog otkrivanja uljnih oneienja koja
est do osam puta mjeseno dostavlja u MRCC podatke o moebitnim uljnim oneienjima Jadranskog mora. Ovaj sustav
moe u kombinaciji s multisenzorskim zrakoplovnim izvianjem i nadzorom (ako i kada se ovaj ukljui u sustav) osigurati potrebe
zatite Jadranskog mora od uljnih oneienja katastrofalnih razmjera (Baji 2008), (GF 2008). U okviru funkcija DUZS je testirana
u 2009. i 2009. usluga ranog satelitskog otkrivanja poara raslinja to je posebno vano za poare koji prelaze u Hrvatsku iz Bosne
i Hercegovine.
Ova funkcija jo nije uvedena u redovitu operativnu uporabu, mada za to postoje potrebe, pokazana je uporab-
na vrijednost, pa bi trebalo osigurati njezinu trajnu operativnu uporabu. Kombinacija dvorazinskog (satelitskog i zra-
koplovnog) izvianja i nadzora omoguava znaajno poveanje djelotvornosti funkcija za koje su namijenjeni i stva-
ra uvjete za uspostavu odrivog izvianja i nadzora tetnih i rizinih dogaaja a posebno onih katastrofalnih razmjera.
Ukljuivanje multisenzorskog zrakoplovnog sustava u sustav zatite od rizika u katastrofama
Vienamjenski multisenzorski zrakoplovni sustav (vlasnitvo Geodetskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu i Centra za testiranje,
razvoj i obuku d.o.o. Zagreb) je raspoloiv u 2010 g. (osim tri tjedna) i moe se funkcionalno ukljuiti u zapovjedno informacijski
sustav za smanjenje posljedica od katastrofa u Republici Hrvatskoj.
Mogue ukljuivanja su:
- ugovorna obaveza pravne osobe (vlasnika sustava), i/ili
- dragovoljno ukljuivanje po modelu Gorske slube spaavanja
- kombinacija ranije navedenih inaica.
Za svaki model potrebno je urediti odnose koji e osigurati raspoloivost i spremnost za obavljanje misija multisenzorskog zrako-
plovnog izvianja i nadzora u sluaju rizinih dogaaja velikih - katastrofalnih razmjera, denirati obaveze potpore za odravanje
spremnosti i raspoloivosti sustava i potrebnih ljudskih resursa, za periodino uvjebavanje, demonstracije i tehniko i operativno
unapreivanje.
ZAKLJUAK
P
redlae se Dravnoj upravi za zatitu i spaavanje RH, Ministarstvu mora, prometa, infrastrukture RH, Obalnoj strai RH da
razmotre prijedlog za nominiranje sustava multisenzorskog zrakoplovnog izvianja i nadzora u resurse Republike Hrvatske
za smanjenje rizika od katastrofa, da dogovorno deniraju obaveze, odnose i da osiguraju funkcionalno uvezivanje razmatranog
zrakoplovnog sustava u svoje zapovjedno informacijske sustave.
LITERATURA
1. (Baji 2004) Baji M., 2004., Aerial data acquisition and interpretation support system for risk assessment and disaster management, presentation, TIEMS workshop: Risk Assessment
and Disaster Management at Regional Level, Divulje, Croatia, 21-22.09.2004.
2. (Baji 2007) Baji M., 2007., Assessment of the operational parameters of the aerial electro - optical surveillance and reconnaissance systems aimed to support the crisis management,
International Conference UAV technology: present and future, Maribor, Slovenia, June 1-3, 2007.
3. (Baji 2008) Baji M., 2008., Tehnologijski projekt: viesenzorski zrani nadzorni sustavi, (TP-06/0007-01, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH), Konferencija Informativni
dan o europskom sustavu nadzora i otkrivanja naftnih mrlja na moru - CLEANSEANET, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture RH, EMSA - European Maritime Safety Agency, Zagreb
8. rujna 2008. godine www.mmpi.hr/UserDocsImages/080908-bajic.pdf
4. (Baji, Gold, Fiedler, Gajski 2008) Baji M., Gold H., Fiedler T., Gajski D., 2008., Development of the concept from 1998. and realisation in 2007. - 2008. of the system for the airborne
multisensor reconnaissance and surveillance in the crisis situations and the protection of the environment, EARSeL First International Conference: Disaster Management and Emergency
Response in the Mediterranean Region, Zadar, Croatia, 22 - 24 September 2008.
5. (Baji, Miloslavi, Hucaljuk, osteri, Penzar 2008) Baji M., Miloslavi M., Hucaljuk M., osteri N., Penzar D., 2008., Airborne reconnaissance and surveillance of the vegetation res,
EARSeL First International Conference: Disaster Management and Emergency Response in the Mediterranean Region, Zadar, Croatia, 22 - 24 September 2008.
6. (CTRO 2009) Grupa autora CTRO 2009., Predaja rezultata projekta 'Primjena sustava za potporu odluivanja za redukciju minski sumnjive povrine' Hrvatskom centru za razminiranje,
projekt realiziran uz potporu USA State Department preko International Trust Fund Ig, Slovenija, nositelj Centar za testiranje, razvoj, obuku d.o.o. Zagreb, proireni saetak, V2.0.0, Sisak,
24.09.2009 g.
7. (GF 2008) Grupa autora GF 2008., Rezultati vjebe integracije satelitskog radarskog nadzora i zrakoplovnog multisenzorskog mjerenja uljnog oneienja Jadrana i prikupljanja dokaza,
Operativno - tehniko izvjee, verzija 1.0.0, Geodetski fakultet Sveuilita u Zagrebu za Ministarstvo mora, transporta i infrastrukture RH, 8.11.2008.
8. (Kerle, Stekelenburg 2004) Kerle N., Stekelenburg R., 2004., Advanced structural disaster damage assessment based on aerial oblique video imagery and integrated auxiliary data
sources, Proceedings of XXth ISPRS Congress, Geo-Imagery Bridging Continents, 12-23 July 2004 Istanbul, Turkey, comm. 7, paper 115.
9. (Lu et al. 2004) Lu W., Mannen S., Sakamoto M., Uchida O., Doihara T., 2004., Integration of imageries in GIS for disaster prevention support system, Proceedings of XXth ISPRS Congress,
Geo-Imagery Bridging Continents, 12-23 July 2004 Istanbul, Turkey, Comm. 3, CD paper 308
10. (MZO 2007) MZO 2007., Sustav za multisenzorsko zrakoplovno izvianje i nadzor u kriznim situacijama i zatiti okolia, istraivako razvojni tehnologijski projekt TP-06/0007-01,
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH; realizirali Geodetski fakultet i Fakultet prometnih znanosti Sveuilita u Zagrebu, HCR Centar za testiranje, razvoj i obuku d.o.o. Zagreb,
Pastor grupa d.d.
Sustav za predvianje irenja
poara raslinja kao dio sustava za
praenje, predvianje i smanjenje
posljedica katastrofa u RH
PIU: Damir Stareini, Katica Biljakovi, Institut za ziku Zagreb (e-mail: damirs@ifs.hr, katica@ifs.hr)
Damir Medak, Milan Baji, Ana Kuvedi, Geodetski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb
Branka Ivanan-Picek, Dravni hidrometeoroloki zavod, Zagreb
Darko Stipaniev, Fakultet za elektrotehniku, strojarstvo i brodogradnju Sveuilita u Splitu, Split
SAETAK
UVOD
R
azvoj sustava za praenje, predvianje i smanjenje rizika i posljedica katastrofa zahtijeva multisektorski pristup kao i ue-
e strunjaka da bi se postigao visok stupanj svrsishodnosti i tehnolokog unapreenja. Ta potreba, naroito u podruju
vatrogastva, pojaana je novom injenicom da je Republika Hrvatska domain Regionalnog centra za zatitu od umskih poara
za jugoistonu Europu te bi trebala prednjaiti u toj domeni u regiji. Od 2008. postoji inicijativa pri Dravnoj upravi za zatitu
i spaavanje (DUZS) na unapreenju i uvoenju u operativnu uporabu sustava za predvianje irenja poara raslinja od strane
znanstvenika koji su svoju kompetentnost dokazali kroz rezultate vie fokusiranih znanstvenih i tehnologijskih projekata, i koji su
se sami meusobno organizirali u konzorcij. ine ga Dravni hidrometeoroloki zavod (DHMZ), Geodetski fakultet u Zagrebu, Fa-
kultet elektronike, strojarstva i brodogradnje (FESB) u Splitu i Institut za ziku u Zagrebu. Postavljanje i operativna uporaba takvog
sustava smislena je jedino na razini itave RH. Time bi se potaknuo razvoj kompletnog sustav za praenje, predvianje i smanjenje
rizika i posljedica katastrofa, prirodno smjeten u okvire dravne institucije kao to je DUZS i poticao razvoj centra izvrsnosti s
vlastitim jakim referencama. GIS baza sustava, uz primjerenu programsku i tematsku nadogradnju, trebala bi koristiti i za praenje
drugih vrsta katastrofa, od zagaenja mora preko poplava do kemijsko-bioloko-radioaktivno-nuklearnih zagaenja ili napada i sl.
Kljune rijei: poari raslinja, sustav za praenje i predvianje, multisektorski pristup, smanjenje rizika i posljedica katastrofa
P
oari raslinja mogu vrlo lako dovesti do katastrofalnih posljedica, naroito u podruju Jadranske obale, posebice otoka, gdje su
gusto isprepletena urbana i ruralna podruja, a svojstva mediteranske klime i raslinja izrazito pogoduju nastanku i brzom irenju
poara. Sustav protupoarne zatite u RH je na visokom stupnju razvoja i omoguava u najveem broju sluajeva pravovremenu i
prikladnu primjenu protupoarnih mjera, to se moe vidjeti i iz statistikih pokazatelja brzine i uspjenosti vatrogasnih intervenci-
ja. S druge strane, mogue su situacije koje nadilaze uobiajena iskustva vatrogasnih slubi koje mogu dovesti do neodgovarajuih
postupaka i neeljenih posljedica, kao to su poari na minski sumnjivim i/ili nedostupnim podrujima, poari koji se ire s podruja
susjednih drava ili poari na vie podruja istovremeno koji zahtijevaju visok stupanj koordinacije i optimizacije protupoarnih mjera.
Nadalje, s obzirom na individualno iskustvo, vatrogasci, ali i vatrogasni zapovjednici mogu biti suoeni s poarnim situacijama s
kakvim se nisu susretali u prolosti ili pak s nedostatkom znaajnih podataka o poaru te stoga donositi neodgovarajue, pa i po
ivot opasne prosudbe. Znaajna pomo pri odluivanju u takvim situacijama moe doi od raunalnih sustava za predvianje
irenja poara. Takav sustav bi trebao omoguiti:
predvianje ugroza vatrogasaca i civila te kritinih objekata
planiranje protupoarnih mjera
uvjebavanje zapovjednitava prije poetka poarne sezone na kritinim podrujima
potporu zapovjedniku pri odluivanju u kritinoj fazi od primanja obavijesti o izbijanju poara do dolaska na poarite
osvjeivanje vatrogasaca i javnosti o poarnoj opasnosti
Uspostava sustava za predvianje irenja poara u RH omoguila bi usto i sustavno praenje svojstava poara raslinja i mjera za
njihovo spreavanje i suzbijanje ime bi se unaprijedio i optimizirao sustav protupoarne zatite kao i sustav obrazovanja te poja-
ala osjetljivost javnosti na problem poara raslinja i njegove prevencije.
O
snovne sastavnice sustava za predvianje irenja poara prikazane su na prikazu 1. Sustav na temelju prostornih podataka,
meteorolokih i agrometeorolokih podatka, podataka o gorivim svojstvima raslinja i podataka o poaru upotrebom odgo-
varajuih modela gorenja raslinja predvia prostorno-vremensko irenje poara, kao i toplinska svojstva poara. Prostorni podaci
obuhvaaju reljef, pokrivenost raslinjem, poloaj objekata, prometnica, voda, pa i svojstva tla, meteoroloki podaci obuhvaaju
temperaturu i vlanost zraka, oborine, naoblaku te smjer i brzinu vjetra, a agrometeoroloki procijene vlanosti razliitih vrsta ra-
slinja. Podaci o gorivim svojstvima raslinja obuhvaaju koliinu gorive tvari i raspodjelu s obzirom na veliinu gorivih estica i udio
ive i mrtve gorive tvari za pojedine vrste raslinja, energetsku vrijednost, temperaturu zapaljenja, promjenu vlanosti u vremenu
itd. Rezultati raunalnog predvianja irenja poara obuhvaaju poloaj linije poara u vremenu, brzinu i smjer irenja, vrijeme
dolaska do odabranih objekata, odnosno poloaja, intenzitet poara, osloboenu toplinu, snagu gorenja, duljinu plamena, vrijeme
sagorijevanja na zahvaenom podruju itd.
SUSTAV ZA PREDVIANJE IRENJA POARA RASLINJA
PRIKAZ 1. Shematski prikaz sastavnica sustava za predvianje irenja poara
D
etaljni opis sastavnica takvog sustava, kao i razliitih modela gorenja raslinja na hrvatskom jeziku, moe se nai na Web
portalu protupoarne zatite Splitsko - dalmatinske upanije (1).
Najdalje u razvoju sustava za predvianje irenja poara raslinja su dole SAD, gdje je 2009. godine u rad pu-
ten cjeloviti 'Sustav za podrku u odluivanju za poare raslinja' (2) koji pokriva itavo podruje SAD i na
temelju iroke baze podataka omoguava podrku u odluivanju u sluaju poara raslinja, ali i planiranje protupoarne zatite.
Osim predvianje irenja poara moe dati dostupne snage za suzbijanje poara, primjere i statistiku povijesnih poara pa i trae-
nje strunog miljenja u realnom vremenu. Taj sustav je u cjelini dostupan putem web preglednika, postavlja vrlo male zahtjeve za
korisnika i omoguava koritenje u razliitim uvjetima.
Takoer, dostupan preko web preglednika je i Kanadski informacijski sustav za poare raslinja (3) s modulom za predvianje pona-
anja poara koji proraunava goriva svojstva raslinja za podruje itave Kanade, a preuzeti podaci se koriste u lokalnim sustavima
predvianja irenja poara poput Prometheusa (4) i sloenijim sustavima pomoi pri odluivanju kako to je LEOPARDS (5). Slini
sustavi se razvijaju i u Australiji, Portugalu, panjolskoj, Francuskoj.
U
Republici Hrvatskoj takoer se radi na razvoju sustava za predvianje irenja poara raslinja. Na Katedri za modeliranje i
inteligentne raunalne sustave na FESB-u Splitskog sveuilita razvijen je MOPP (MOdeliranje Propagacije Poara) simulator
OKVIRI PRIJEDLOGA SUSTAVA ZA PREDVIANJE IRENJA POARA RASLINJA
irenja poara raslinja, kao podsustav ireg web informacijskog sustava u okviru Projekta integralnog informacijskog sustava
zatite od umskih poara na podruju Splitsko-dalmatinske upanije. Uspostavljene su prostorne i prostorno-vremenske baze,
podatkovne baze te protokol za prihvat (agro)meteorolokih podataka i podataka o poaru iz DHMZ.
MOPP koristi meunarodno prihvaene modele predvianja irenja poara kao i meunarodno standardizirane podatke o gorivim
svojstvima raslinja i u tim okvirima je potpuno funkcionalan (PRIKAZ 2).
S druge strane, tijekom rada na Modulu za predvianje irenja poara raslinja u okviru tehnologijskog projekta MZO-a TP-
06/0007-01 Sustav za multisenzorsko zrakoplovno izvianje i nadzor u izvanrednim situacijama i zatiti okolia (6) kojeg je ko-
ordinirao Geodetski fakultet u Zagrebu, zapoeta je prilagodba meunarodno standardiziranih gorivih svojstava raslinja uvjetima
u RH (7). Za predvianje irenja poara koriten je raunalni program Farsite (8) koji koristi iste modele prorauna kao i slubeni
Sustav za podrku u odluivanju za poare raslinja u SAD. Izmjenama gorivih svojstava odgovarajueg raslinja postignuto je sla-
ganje rezultata prorauna sa zabiljeenim irenjem poara u vremenu za dva povijesna poara na Koruli 1998. i Lastovu 2003.,
za koje su podaci dostupni zahvaljujui osobnom angamanu Mie Miloslavia, upanijskog vatrogasnog zapovjednika u mirovini
i Mladena Vinkovia, pomonika glavnog vatrogasnog zapovjednika za kontinentalni dio RH.
D
obiveni podaci o gorivim svojstvima mogu se iskoristiti u sustavima za predvianje irenja poara raslinja kao prvi korak
prema poveanju pouzdanosti predvianja na priobalnom prostoru RH. Predvianje irenja poara raslinja poiva na irokom
spektru ulaznih podataka. to je vea njihova pouzdanost, to je vea pouzdanost predvianja pa su na FESB-u razvijeni Sustav
za proraun mikrolokacijskog indeksa rizika opasnosti od poara MIRIP kao nadogradnja sustavu Indeksa opasnosti od umskih
poara DHMZ-a.
Nadalje, u okviru DHMZ-a zapoet je rad na sustavu za lokalno specinu kratkoronu prognozu smjera i brzine vjetra te turbulen-
cije Windex. Sustav za ranu detekciju poara koritenjem kamera u vidljivom dijelu spektra IPNAS, predvien za objedinjavanje s
MOPP-om u integralni sustav za praenje i predvianje irenja poara raslinja, ve je ugraen u dijelu Istre i u Nacionalnom parku
Paklenica. U okviru ve spomenutog tehnologijskog projekta TP-06/0007-01 razvijen je Sustav za zrakoplovno izvianje i nadzor
poara koji omoguava interpretaciju poarne scene, kao i Sustav za podrku u odluivanju pri redukciji minski sumnjivih povrina
koji se moe prilagoditi za podrku u odluivanju pri poarima raslinja (9).
C
jeloviti sustav moraju prvenstveno osmisliti vatrogasni strunjaci ali u suradnji sa irokom spektrom strunjaka za razliita
podruja: za sustave, posebno geoinformacijske (GIS), za raslinje (botaniari, umari, agronomi), meteorolozima, strunjacima
za modeliranje gorenja (strojari, ziari, matematiari). Takav sustav bi trebao biti temeljen na najnovijim znanstvenim i strunim
saznanjima, otvoren, dinamiki prilagodljiv i usklaen sa standardima.
Na osnovu rezultata navedenih tehnologijskih projekata 2008. godine upuena je inicijativa DUZS-u za unapreenje i uvoenju
u operativnu uporabu sustava za predvianje irenja poara raslinja. Uvoenje i ugradnja tog sustava podrazumijeva nekoliko
povezanih i dobro usklaenih cjelina:
Uspostava baza i protokola za prikupljanje podataka za prostorne podatke (statike), prostorno-vremenske podatke (dinamike)
PRIKAZ 2. Prikaz rezultata numerikog predvianja irenja zamiljenog poara raslinja na otoku Brau
- meteoroloke, agrometeoroloke i podatke o irenju praenih poara, podatke o gorivim svojstvima raslinja, praenim poarima.
Integrirali bi se i podaci od dravnih agencija (Dravna geodetska uprava, Dravni zavod za zatitu prirode, DHMZ), no prilagodbu
i pripremu bi koordinirao Geodetski fakultet, dok bi FESB pripremio programsku implementaciju protokola.
Uspostava postojeih i razvijanje novih modela procjene opasnosti od poara, predvianja ponaanja i stupnja ugroze, multi-
kriterijska analiza za podrku pri odluivanju (pri emu je naroito vana prilagodba modela uvjetima u RH). Meteoroloki i agro-
meteoroloki podaci bi se dobivali iz DHMZa, a programska podrka FESBa i prilagodba modela odvijala bi se u suradnji DHMZ,
Geodetskog fakulteta, Instituta za ziku, a po potrebi i ire (umarski fakultet, Agronomski fakultet, Hrvatske ume) uz vanu
ulogu buduih korisnika - vatrogasnih strunjaka
Uspostava korisnikog suelja na vie razina: vatrogasni zapovjednici, analitiari, korisnici u procesu obrazovanja, javnost.
Osnovno je obrazovanje korisnika za koritenje sustava i interpretacija rezultata te podizanje svijesti o postojanju rizika od kata-
strofa i potrebi djelovanja na smanjenju tih rizika
KORIST I INTERES ZA REPUBLIKU HRVATSKU I DUZS
R
azvoj i uvoenje novih sustava, tehnika i tehnologija u zatitu od poara
Razvoj i uvoenje novih sustava, tehnika i tehnologija u zatitu od poara ini cjelinu IV.
Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zatite od poara od interesa za Republiku Hrvatsku posljednjih nekoliko godina. U
Programu za 2009.godinu u toki 26. specicirano je da e se stalno poticati, razvijati i kontinuirano uvoditi nove metode, tehnike
i tehnologije za gaenje poara, dok se u toki 28. odreuju smjernice i prijedlog za uspostavu jedinstvenog geoinformacijskog
sustava u svrhu pojednostavljenja i potpore za procese upravljanja, koordinacije ekonominog koritenja postojeih ljudskih i
materijalnih resursa.
Treba pronai nain i sredstva da se realizira predloeni projekt jer je u skladu s Programom Vlade RH i jer bi to bio prvi korak pre-
ma povezivanju znanstvenih institucija i DUZS-a kao najvanijeg subjekata u programu smanjenja rizika od katastrofa, odgovora
na katastrofe te izgradnji sustava ranog upozoravanja. Postoji i interes neposrednih korisnika koji se iskazao za vrijeme Radionice
Modula za predikciju irenja umskog poara koja je odrana 6.oujka 2008. u Uilitu vatrogastva, zatite i spaavanja u Zagrebu
i na kojoj je uestvovalo preko 20 sudionika iz 4 upanije. Nakon samo dva tjedna priprema tri operativca iz DUZS, Slube za
vatrogastvo bili su veoma uspjeni demonstratori za rad s Modulom. Poruke Radionice su bile jasne - vatrogasni zapovjednici i
njihovi najblii suradnici ele biti partneri u primjeni simulacijskog predvianje poara raslinja i smatraju da takav sustav moe
biti znaajan doprinos unapreenju tehnologije u Sektoru vatrogastva.
Smjetanje u okvir Hrvatske platforme za smanjenje rizika od katastrofa
Od pet navedenih prioriteta uvoenje sustava je direktno povezano sa sljedea tri:
1. Osigurati da je politika smanjenja rizika od katastrofa nacionalni prioritet i prioritet lokalne zajednice, sa snanom instituci-
onalnom osnovom za njenu primjenu
Ukljuivanje znanja i iskustva pojedinih sektora uz osiguravanje multisektorskog pristupa te ukljuivanje znanosti je zasigurno
vaan dio strategije stvaranja institucionalne osnove za kvalitetnu platformu za smanjenje rizika od katastrofa. Pri tome treba
maksimalno koristiti vlastito znanje i vlastite kapacitete, prvenstveno najkompetentnijih znanstvenih i znanstveno-nastavnih
institucija u RH. Time, ne samo da se koriste vlastiti resursi, ve se oni i usmjereno razvijaju.
PRIKAZ 3. Usporedba rezultata predvianja irenja poara raslinja (tamnija linija) i zabiljeenih linija poara (svjetlija linija) za
poar na otoku Koruli 1998. (lijevo) i otoku Lastovu 2003. (desno)
PRIKAZ 4. Poari doli iz susjednih zemalja u podruje Dubrovako-
neretvanske upanije u proljee i ljeto 2007. godine ukazuju na vanost
koordinacije tri susjedne drave i vanu ulogu Hrvatske kao regionalnog
centra.
2. Identicirati, procjenjivati i pratiti rizike za nastanak
katastrofa i razvijati sustav ranog upozoravanja.
Jedan od vanijih elemenata je utvrivanje indikatora
smanjenja rizika, koji se zatim moraju pratiti i provjera-
vati, kako bi proces bio mjerljiv i uinkovit.
Nuno je ustrojavanje i redovito obnavljanje baze poda-
taka na koju se na kraju nadovezuje uspostava sustava
ranog (pravovremenog) upozoravanja na nastanak po-
kazatelja koji upuuju na kretanje u smjeru poveanja
rizika.
3. Koristiti znanje, inovacije i edukaciju za razvitak i iz-
gradnju kulture sigurnosti i otpornosti na svim razinama.
Vlastiti resursi zasigurno postoje, meutim potrebno
je osiguravanje sredstva i mogunosti za razvitak ka-
paciteta koji e znanstveno obraivati prisutne rizike
od katastrofa te dobivene znanstvene rezultate na naj-
uinkovitiji nain ugraivati u svakodnevne procese i
aktivnosti.
Primjena multisektorskog pristupa, u okviru ovog prijedloga s aspekta tehnikih, biotehnikih i prirodnih znanosti treba se proiriti
i na socioekonomski pristup.
Hrvatska kao regionalni centar za zatitu od umskih poara za jugoistonu Europu
Znaaj gore navedenih elemenata za formiranje Hrvatske Platforme dobiva poseban naglasak kad ga razmatramo u svjetlu
injenice da je Hrvatska postala regionalni centar za zatitu od umskih poara. Tu je izrazito vana strategija razvoja vla-
stitih sustava temeljenih na vlastitim resursima i vlastitom znanju. Time bismo uistinu mogli postati pravi referentni cen-
tar za znanost o poarima i odgovarajuu tehnologiju s jakim transferom znanja prema susjedima pa i ire na Mediteranu.
etiri najvanija elementa Sustava za predvianje irenja poara raslinja
pomo u zatiti od poara raslinja
koritenje i razvoj vlastitih znanstvenih i strunih kapaciteta
uspostava meunarodne referentne toke za zaitu od poara raslinja
podloga za uspostavu cjelokupnog sustava za praenje, predvianje i smanjenje rizika i posljedica katastrofa
REFERENCE
1. web portal protupoarne zatite Splitsko - dalmatinske upanije: http://vatra.fesb.hr/
2. Wildland Fire Decision Support System: http://wfdss.usgs.gov/
3. Canadian Wildland Fire Information System: http://cws.cfs.nrcan.gc.ca/
4. Prometheus, Canadian Wildland Fire Growth model: http://regrowthmodel.ca/
5. Ontario Fire Management program Information technology
6. M. Baji et al., A system for the simulation and the operational prediction of the vegetation wild res, Proceedings of the First International Conference on Remote Sensing Techniques
in Disaster Management and Emergency Response in the Mediterranean Region (ed. M. Olui), Zadar, 111 -118 (2008)
7. D. Stareini et al., Validation and calibration of Farsite vegetation re growth simulation software on several Adriatic islands, Proceedings of the First International Conference on
Remote Sensing Techniques in Disaster Management and Emergency Response in the Mediterranean Region (ed. M. Olui), Zadar, 119 -126 (2008)
8. M. A. Finney, FARSITE: re area simulator-model development and evaluation. Rocky Mountains Research station Research paper RMRS-RP-4 March 1998; http://www.remodels.
org/
9. M. Baji i drugi, Nova paradigma zrakoplovnog izvianja i nadzora u priblino stvarnom vremenu za upravljanje katastrofama, ovaj Zbornik
Smanjenje rizika od velikih nesrea
u industrijskim postrojenjima
PIU: prof. mr. sc. I.Toth, dr. sc. D. kanata, Veleuilite Velika Gorica
e-mail: ivan.toth@vvg.hr, dejan.skanata@enconet.hr
SAETAK
TEHNOLOKI RIZIK
PROCJENA RIZIKA
R
izik u industrijskim postrojenjima najee se denira kao kompozitna mjera vjerojatnosti nastanka neeljenog scenarija i
intenziteta posljedica koje taj scenarij moe uzrokovati. Velike nesree u industrijskim postrojenjima karakterizirane su ma-
lom vjerojatnosti nastanka neeljenog scenarija, ali velikim moebitnim posljedicama. Postupci procjene i upravljanja rizicima u
industrijskim postrojenjima razvijaju se i primjenjuju ve vie od 30 godina tako da je u dananje vrijeme postignut visoki stupanj
njihove standardiziranosti.
U novije je vrijeme porasla potreba za procjenom rizika od namjerno izazvanih nesrea (vandalizam, sabotaa, terorizam) na kri-
tinim industrijskim postrojenjima. Analiza svih moebitnih opasnosti (all-hazards approach) sintagma je koja se u raspravama o
sigurnosti kritinih infrastrukturnih sustava sve vie zagovara. Stoga je metodoloki pristup procjeni rizika poneto modiciran. U
nas je nedavno stupila na snagu Uredba o spreavanju velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari. Operaterima industrijskih po-
strojenja koji podlijeu odredbama ove Uredbe propisana je obveza izrade izvjetaja o sigurnosti koji u prvom redu podrazumijeva
provedbu postupka procjene rizika.
Takoer, operateri su prema odredbama ove Uredbe u obvezi izraditi unutarnje planove pripravnosti te nadlenim tijelima dravne
uprave (u prvome redu Dravnoj upravi za zatitu i spaavanje) proslijediti sve relevantne informacije i podatke potrebne za izradu
vanjskih planova pripravnosti. Izrada i uvjebavanje vanjskih planova pripravnosti najznaajniji je doprinos Dravne uprave za
zatitu i spaavanje smanjenju rizika od industrijskih katastrofa.
Kljune rijei: procjena rizika, velika nesrea, industrijsko postrojenje, izvjetaj o sigurnosti, mjere za smanjenje rizika, vanjski plan pripravnosti
U
razliitim analizama i istraivanjima rizika prisutna je poprilina terminoloka nedosljednost. Nerijetko je da se meu termini-
ma kao to su opasnost, hazard, rizik, sigurnost, nesrea i katastrofa ne pravi jasna distinkcija. Ipak, najuobiajenija denicija
tehnolokog rizika je da on predstavlja kompozitnu mjeru vjerojatnosti nastanka neeljenog scenarija i intenziteta posljedica koje
taj scenarij moe uzrokovati.
Pritom se neeljeni scenarij denira kao konsekutivni slijed niza uzajamno povezanih i/ili sluajnih dogaaja koji mogu rezultirati
nezgodom ili nesreom u industrijskom postrojenju [1].
Takoer, dosljedna denicija prema kojoj tehnoloki rizik predstavlja skup ureenih tripleta dana je u [2].
Jedan triplet sastoji se od neeljenog scenarija, vjerojatnosti njegove pojave i posljedica njegove realizacije.
Ovako postavljena denicija tehnolokog rizika trai da se u svakoj pojedinanoj procjeni daju odgovori na sljedea tri korespon-
dentna pitanja: (1) Koji su to neeljeni scenariji koji se u nekom industrijskom postrojenju mogu pojaviti?; (2) Koliko je izgledna
pojava svakog od njih?; i (3) Kakve su i kolike potencijalne posljedice njihove realizacije?
Ukoliko je skup tripleta kompletan, odnosno ukoliko ukljuuje kompletnu analizu svih relevantnih neeljenih scenarija, vjerojat-
nosti njihove pojave i moebitnih posljedica, onda se taj skup moe smatrati potpunim odgovorom na prethodno postavljena tri
pitanja, a tehnoloki se rizik smatra procijenjenim.
P
ostupak procjene rizika (risk assessment) strukturiran je upravo s obzirom na prethodno navedena tri temeljna pitanja i podra-
zumijeva identikaciju opasnosti (hazard identication ili threat assessment), procjenu vjerojatnosti (probability assessment
ili vulnerability analysis) i procjenu posljedica (consequence assessment).
Na temelju rezultata dobivenih u svakom od ova tri proceduralna koraka rizik se odreuje kao kompozitna mjera vjerojatnosti i
posljedica. Kada je postupak procjene rizika proveden, odnosno kada je rizik procijenjen, onda je razumno postaviti pitanje o to-
nosti, pouzdanosti, odnosno razini neodreenosti dobivenih rezultata (uncertainty analysis).
VELEUILITE VELIKA GORICA 87
UPRAVLJANJE RIZIKOM
UREDBA O SPREAVANJU VELIKIH NESREA
VANJSKI PLANOVI PRIPRAVNOSTI
Budui je u procjeni rizika neizostavno prisutna, onda se moe konstatirati da prikaz neodreenosti daje procjeni potrebnu ozbilj-
nost i kredibilitet. Postupci procjene rizika u industrijskim postrojenjima razvijaju se i primjenjuju ve vie od 30 godina tako da je
u dananje vrijeme postignut visoki stupanj njihove standardiziranosti. Procjene rizika u industrijskim postrojenjima sve su doskora
bile usmjerene na analizu izvanrednih dogaaja uzrokovanih tehnikom i ljudskom grekom te prirodnim fenomenima (poplave,
potresi, ekstremni meteoroloki uvjeti). Posljedice koje se uglavnom iskazuju u formi broja smrtnih sluajeva, broju i vrsti pobola,
oneienju okolia i materijalnim tetama standardni su sadraj procjena o kojima je ovdje rije.
U
novije je vrijeme porasla potreba za procjenom rizika od namjerno izazvanih nesrea (vandalizam, sabotaa, terorizam) na
kritinim industrijskim postrojenjima. Analiza svih moebitnih opasnosti (all-hazards approach) sintagma je koja se u ra-
spravama o sigurnosti kritinih infrastrukturnih sustava sve vie zagovara. Stoga je metodoloki pristup procjeni rizika poneto
modiciran [3].
U
pravljanje rizikom (risk management) jest sistematian proces odluivanja u okviru kojega se identiciraju i rangiraju mjere za
kontrolu, odnosno redukciju rizika. Da bi se tome pristupilo, u prvom je redu potrebno poznavati kriterije prihvatljivosti rizika
(risk acceptance criteria). Usporedbom procijenjenih rizika s kriterijima prihvatljivosti razluuju se prihvatljivi od neprihvatljivih
rizika. Neprihvatljive rizike potrebno je rangirati (izdvojiti prioritete), a potom odabrati najuinkovitije mjere sigurnosti i zatite
koje e se primijeniti. Sasvim openito te su mjere orijentirane u sljedea dva smjera: (1) smanjenje vjerojatnosti pojave neeljenog
scenarija (unapreenje tehnike, organizacijske i zike sigurnosti); i (2) smanjenje potencijalnih posljedica (izrada i uvjebavanje
unutarnji i vanjski planovi pripravnosti).
U
nas je nedavno stupila na snagu Uredba o sprjeavanju velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari [4] koju je na temelju Sveso
II direktive Europske unije [4] propisalo Ministarstvo zatite okolia, prostornog planiranja i graditeljstva [5].
Operaterima industrijskih postrojenja ovom je Uredbom izmeu ostaloga nametnuta obveza izrade izvjea o sigurnosti koji u
prvome redu podrazumijeva provedbu postupka procjene rizika.
Takoer operateri su prema odredbama Uredbe u obvezi izraditi unutarnje planove pripravnosti te nadlenim tijelima dravne
uprave proslijediti sve relevantne informacije i podatke potrebne za izradu vanjskih planova pripravnosti.
Vano je naglasiti kako stupanjem na snagu Uredbe prestaje vaiti Plan intervencija u zatiti okolia to izmeu ostaloga ima
znaiti da u formi u kojoj su izraeni prestaju vaiti opinski, gradski i upanijski planovi intervencija u zatiti okolia. Stoga je za
oekivati je da e u nas, snagom gore navedene Uredbe, rizici od velikih nesrea u industrijskim postrojenjima biti procijenjeni.
Takoer, biti e poduzete mjere za smanjenje tako procijenjenih rizika.
Primjenom tih mjera rezidualni rizici u industrijskim postrojenjima moraju biti smanjeni na razinu drutveno prihvatljivih rizika.
injenica da u nas nije deklarirana vrijednost drutveno prihvatljivog rizika od pogona industrijskih postrojenja u mnogome e
oteati provedbu navedenog postupka.
I
zrada i uvjebavanje unutarnjih i vanjskih planova pripravnosti za sluaj velike nesree mjera je usmjerena na smanjenje po-
sljedica od neeljenih scenarija koji se u industrijskom postrojenju mogu dogoditi. Izrada i uvjebavanje unutarnjih planova
pripravnosti obveza je operatera industrijskog postrojenja.
Takoer obveza je operatera dostaviti sve relevantne informacije i podatke potrebne za izradu vanjskih planova pripravnosti. Za
izradu i uvjebavanje vanjskih planova pripravnosti nadleno je odgovarajue tijelo javne vlasti (Dravna uprava za zatitu i spa-
avanje).
Prema tome, izrada i uvjebavanje vanjskih planova pripravnosti najznaajniji je doprinos Dravne uprave za zatitu i spaavanje
smanjenju rizika od industrijskih katastrofa.
Stoga je od posebne vanosti da se Dravna uprava za zatitu i spaavanje to je mogue prije prilagodi novonastaloj situaciji i to
u prvome reda na nain da revidira vlastite legislativne akte.
Tu u prvome redu spadaju Zakon o zatiti i spaavanju [6] i Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroenosti i planova zatite
i spaavanja [7], te da temeljem navedenog Pravilnika pristupi izradi a potom i uvjebavanju odgovarajuih vanjskih planova. Valja
88 VELEUILITE VELIKA GORICA
ZAKLJUAK
naglasiti kako je upravo u tom smjeru Dravna uprava za zatitu i spaavanje i zapoela svoje aktivnosti [8]. Osnovnu podlogu za
izradu vanjskih planova pripravnosti predstavljati e Izvjea o sigurnosti izrada kojih je obveza operatera industrijskih postrojenja
koja podlijeu odredbama Uredbe.
U tim izvjeima moraju biti dosljedno biti prikazani rezultati postupka procjene rizika to znai da moraju biti popisani i opisani
svi relevantni neeljeni scenariji koji mogu dovesti do velike nesree u industrijskom postrojenju, ocijenjena vjerojatnost njihove
pojave i procijenjene posljedice njihove realizacije.
Izmeu ostaloga, izvjea o sigurnosti, u dijelu koji se odnosi na procjenu posljedica moraju sadravati podatke o maksimalnom
dosegu posljedica, odnosno o podruju koje moe biti zahvaeno velikom nesreom (potencijalno ugroeno podruje). Upravo na
tom dijelu izvjea o sigurnosti treba temeljiti postupak izrade vanjskih planova pripravnosti.
Postupak o kojemu je rije u prvome redu podrazumijeva detaljnu analizu ranjivosti podruja koje moe biti zahvaeno velikom ne-
sreom (vulnerability analysis). Temeljem rezultata takve analize imaju se denirati preventivni, akcidentalni i palijativni postupci
za smanjenje posljedica na podruju zahvaenom velikom nesreom.
Dobru poetnu osnovu za izradu vanjskih planova pripravnosti daje odgovarajui prilog Uredbe u kojemu se denira obvezni mi-
nimalni sadraj vanjskog plana pripravnosti.
N
ajznaajniji doprinos Dravne uprave za zatitu i spaavanje smanjenju rizika od industrijskih katastrofa sastoji se u izradi i
uvjebavanju vanjskih planova pripravnosti. Da bi se pristupilo njihovoj izradi u prvome je redu potrebno revidirati i prilagoditi
postojei zakonodavni okvir.
Osnovne podloge za izradu vanjskih planova pripravnosti predstavljaju izvjea o sigurnosti koja su u obvezi izraditi operateri onih
industrijskih postrojenja koja podlijeu odredbama Uredbe o sprjeavanju velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari. Izrada vanj-
skih planova podrazumijeva detaljnu analizu ranjivosti podruja koje moe biti zahvaeno velikom nesreom. Tako izraeni vanjski
planovi imaju se periodino uvjebavati i dopunjavati.
LITERATURA
[1] Lederman, L., 1993, Overview of Risk Analysis, Working Material IAEA-CT 1465,
Workshop on Risk Assessment and Management of Large Industrial Complexes, 20-23 December 1993, Alexandria
[2] Kaplan, S., B.J. Garrick, 1981, On the Quantitative Denition of Risk, Risk Analysis,
Vol.1, No.1, pp.11-27
[3] M. Pedii, D. kanata, D. inka, I. Cvitanovi, V. Zori, 2006, Procjena i upravljanje
rizicima od namjerno izazvanih nesrea na naftovodnom sustavu JANAF-a, Znanstveno-struni skup: Ljudski resursi u suzbijanju terorizma, Zagreb, Zbornik radova, 186-195
[4] Council Directive 96/82/EC on the control of major-accident hazards involving dangerous substances, 1996
[5] Uredba o sprjeavanju velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari, NN 114/08
[6] Zakon o zatiti i spaavanju, NN 174/04, 79/07, 38/09
[7] Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroenosti i planova zatite i spaavanja, NN 38/08
[8] J. Sajko, 2009, Uloga Dravne uprave za zatitu i spaavanje, prezentirano na koordinacijskom sastanku organiziranog od strane HGK o provedbi Uredbe o sprjeavanju velikih nesrea
koje ukljuuju opasne tvari
[9] Zakon o zatiti okolia, NN 110/07

(1)lanak 13. (2) Izvjeem o sigurnosti operater dokazuje da: (1) su opasnosti od velikih nesrea u postrojenju utvrene i da su predviene i poduzete potrebne mjere da bi se takve
nesree sprijeile i ograniile njihove posljedice po ovjeka i okoli; (2) su odgovarajua sigurnost i pouzdanost ukljueni u projekt, konstrukciju, tehnoloki postupak i aktivnosti te
odravanje svih dijelova postrojenja koji su povezani s opasnostima od velikih nesrea unutar postrojenja; (3) je donio: Unutarnji plan za postupanje unutar postrojenja sukladno Zakonu
i ovoj Uredbi, te Unutarnji program uzbunjivanja i Operativni plan zatite i spaavanja, koji se donose temeljem propisa kojima se ureuje zatita i spaavanje, kao i da su dostavljene
potrebne informacije za omoguavanje donoenja vanjskog plana s namjerom da se poduzmu sve potrebne mjere u sluaju velike nesree, i u sluaju gradnje novih postrojenja, te novih
aktivnosti ili dogaanja oko postojeeg postrojenja;
lanak 15. (1) Izvjeem o sigurnosti se u skladu s dostupnim najboljim raspoloivim tehnikama i najnovijim dostignuima sigurnosne tehnike utvruju smjernice za sprjeavanje velikih
nesrea i utvruje sustav sigurnosti. U svrhu odreivanja organizacije i naina upravljanja postrojenjem radi svoenja opasnosti od nastanka velike nesree na najmanju moguu mjeru
Izvjee sadri i Unutarnji plan za postupanje unutar postrojenja (u daljnjem tekstu: Unutarnji plan). (2) Unutarnji plan obvezno sadri sve zahtjeve iz Priloga V. ove Uredbe.
(2) lanak 15. (3) Izvjee o sigurnosti obvezno sadri podatke za izradu vanjskog plana mjera zatite i aktivnosti koje e se poduzeti izvan postrojenja (u daljnjem tekstu: vanjski plan).
Vanjski plan se izrauje prema posebnim propisima kojima se ureuje zatita i spaavanje a radi ublaavanja uinaka mogueg domino efekta koji moe uzrokovati velika nesrea u
postrojenju te u druge svrhe sukladno posebnom propisu.
lanak 8. (3) Operater je duan osigurati da u sluaju velike nesree nadlena tijela javne vlasti koja su odgovorna za sprjeavanje velikih nesrea i hitne slube bez odlaganja dobiju
strune i iscrpne informacije.
(3) Zakon o zatiti okolia [9], lanak 3. Velika nesrea je dogaaj odnosno nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom, poarom ili eksplozijom i sl., koji su uzrokovani nekontrolira-
nim razvitkom dogaanja tijekom djelovanja u postrojenju u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili vie tih opasnih tvari i/ili njihovih spojeva nastalih uslijed dogaaja odnosno nekon-
trolirane pojave dovode u ozbiljnu trenutanu ili odgoenu - naknadnu opasnost ljudsko zdravlje i ivot, materijalna dobra i/ili okoli, unutar postrojenja i/ili izvan postrojenja.
(4) U ovome se trenutku ini sasvim izvjesnim kako izvjea o sigurnosti nee sadravati sve potrebne podatke za provedbu detaljne analize ranjivosti podruja potencijalno zahvaenog
velikom nesreom. U prvome se redu to odnosi na karakterizaciju stanovnitva naseljenog u potencijalno ugroenom podruju. Stoga je o ulaznim podacima za provedbu detaljne ana-
lize ranjivosti potencijalno ugroenog podruja potrebno posvetiti posebnu pozornost prilikom revidiranja i Pravilnika o metodologiji za izradu procjena ugroenosti i planova zatite i
spaavanja.
(5) Prilog V. - Podaci i informacije koje obvezno sadri obavijest o malim koliinama opasnih tvari, Unutarnji plan koji je dio Izvjea o sigurnosti i obvezni minimalni sadraj Vanjskog
plana - (2) Vanjski plan za sluaj opasnosti od nastanka velike nesree minimalno mora sadravati: (a) ime i prezime osoba ovlatenih za pokretanje interventnih postupaka te osoba
ovlatenih za voenje i koordiniranje akcije ublaavanja posljedica nesree izvan mjesta dogaaja; (b) organizaciju primanja ranog upozorenja o nesrei te postupke upozoravanja i pozi-
vanja pomoi; (c) organizaciju koordinacije sredstava nunih za provedbu vanjskog plana za sluaj opasnosti; (d) organizaciju pruanja pomoi pri akciji ublaavanja posljedica na mjestu
dogaaja; (e) organizaciju akcije ublaavanja posljedica izvan mjesta dogaaja; (f) organizaciju izvjetavanja javnosti o nesrei i obrascima poeljnog ponaanja koje bi trebalo usvojiti;
(g) organizaciju obavjetavanja hitnih slubi drugih drava lanica u sluaju velike nesree s moguim prekograninim posljedicama.
M
odern global society, that is, the post-industrial era is characterised by the acceleration of events and changes that alter the
dynamics and complexity of our environment. Nowadays, managerial decisions are acquiring completely new dimensions
of social responsibility.
Economic, technological, ecological and developmental changes are transferring the focus of managers responsibilities from
exclusively high-protable to wider social interests.
Ecological disasters and limited natural resources signicantly contribute to the afrmation of the meaning and role of ecological
management in turbulent conditions of the modern social development and environment.
Global ecological risks manifest themselves in the shortage of natural resources, climate changes, mass pollution of water, air and
soil, as well as in endangered biodiversity and waste. They are not hindered by state borders, they are interrelated and normally
an occurrence of one risk results in the occurrence of another, sometimes even in a whole chain of risks.
In that context it is very important to use risk assessment tools which can reduce the risk to an acceptable level. Although the
costs of ecological risk management are not insignicant and negligible, the damages and expenses are much higher when an
ecological risk turns into an ecological accident or disaster.
Key words: ecological management, risk assessment, ecological accident
Funkcije ekolokog menadmenta
u upravljanju rizikom
PIU: dr. sc. Sanja Kalambura, dipl. ing. Alen Stranjik, Veleuilite Velika Gorica
e-mail: sanja.kalambura@vvg.hr, alen.stranjik@vvg.hr
SAETAK
SUMMARY
UVOD
S
uvremeno globalno drutvo, odnosno postindustrijsko doba, obiljeava akceleracija dogaaja i promjena koje mijenjaju dina-
miku i kompleksnost naeg okruenja. Danas menaderske odluke poprimaju posve nove dimenzije drutvene odgovornosti.
Gospodarske, tehnoloke, ekoloke i razvojne promjene prebacuju teite odgovornosti menadera s iskljuivo visokoprotnih na
ire drutvene interese.
Ekoloke katastrofe i ogranienost prirodnih resursa u velikoj mjeri pridonose armaciji znaenja i uloge ekolokog menadmen-
ta u turbulentnim uvjetima suvremenog drutvenog razvoja i okruenja. Globalni ekoloki rizici oituju se u nestaici prirodnih
resursa, klimatskim promjenama, masovnom zagaenju vode, zraka i tla, ugroenoj bioraznolikosti te otpadu. Oni ne poznaju
dravne granice, meusobno su povezani i obino pojava jednog rizika za sobom povlai i pojavljivanje drugog, a ponekad i itav
lanac rizika. U tom kontekstu, vrlo je vano koristiti alate procjene rizika koji upravo rizik mogu svesti na prihvatljivu razinu.
Iako trokovi ekolokog upravljanja rizikom nisu mali i zanemarivi, ukoliko se ekoloki rizik pretvori u ekoloki akcident ili kata-
strofu, tete i izdaci znatno su vei.
Kljune rijei: ekoloki menadment, procjena rizika, ekoloki akcident
S
uvremeno globalno drutvo, odnosno postindustrijsko doba, obiljeava snano poveanje dogaaja i promjena koje mijenjaju
dinamiku i kompleksnost naeg okruenja.
Menaderi se susreu s donoenjem odluka koje poprimaju posve nove dimenzije drutvene odgovornosti. Vie nije bitna samo
visokoprotnost pojedinih djelatnosti ve je naglasak stavljen i na iri drutveni znaaj.
Ekoloki menadment u okruenju ekolokih katastrofa i ogranienosti prirodnih resursa ima posebno vaan znaaj. U tom smislu
ekoloka procjena rizika ima irok okvir za procjenu vjerojatnosti i tonosti moguih utjecaja na strukturu, funkcioniranje, sadraj
i mogue tetne procese u ekosustavima.
Mnoge zemlje Europske unije prepoznale su vanost ekoloke procjene rizika pri emu se uglavnom procjene baziraju na eko-
toksikolokim analizama kojima se identicira i mjeri izloenost ovjeka, biljaka i ivotinja u odnosu na koliinu zagaivaa ili
patogena. Nekoliko je vanih pojmova u ekolokoj procjeni rizika:
ZAKLJUAK
1. opasnost: situacija koja bi potencijalno mogla dovesti do ekoloke tete
2. stresori: prirodni ili antropogeni, a uzrokuju jaka i nagla odstupanja od normalnih uvjeta u sustavu ime direktno utjeu na
osobine populacije
3. receptori: one komponente sustava ili cijeli sustavi koji mogu biti pogoeni negativnim djelovanjem stresora
Faze ekoloke procjene rizika
U procesu procjene ekolokog rizika postoje etiri osnovne faze:
identifkacija problema
U ovoj se fazi polazi od identiciranja osobina sustava te stresora i receptora prisutnih u sustavu kao i krajnjih toaka koje je
potrebno razmotriti u svezi moguih negativnih utjecaja. Vrlo je vano dobro razmotriti i formulirati sve sastavnice ispitivanog
sustava, specicirati ciljeve te razmotriti mogua dodatna pitanja.
analiza izloenosti
Ova faza procjene rizika denira mehanizam, vrstu, veliinu i uestalost doticaja stresora i receptora. Rezultat ove faze je kvanti-
tativna procjena mogue tete uzrokovane djelovanjem stresora. Za mnoge procjene rizika osnovni analitiki alat je GIS sustav ili
neke od prostorno eksplicitnih metoda.
analiza utjecaja
Ovom fazom se procjenjuju efekti stresora na receptore bazirani na toksikolokim vrijednostima ili na temelju rezultata procesa
izlaganje-reakcija. Rezultat analize utjecaja je tonija kvantitativna procjena tete koja bi se mogla pojaviti. Obavezno ukljuuje
proces identikacije opasnih tvari ili postupaka.
karakterizacija rizika
Na kraju cjelokupnog procesa vri se procjena tetnog djelovanja na receptore koja mora odrediti to tonije nesigurnosti, stvoriti
povjerenje u dobiveni rezultat, identicirati ekoloku signikantnost kao i dati potrebnu informaciju za postupanje.
T
ijekom izvoenja procjene rizika potrebno je razumjeti osnovne principe djelovanja nekog sustava, posebice kada se
radi o djelovanju zagaivaa na ljudsko zdravlje. Procjena rizika postavlja pitanja o izloenosti sustava te procjenju-
je rezultate izloenosti. Kad se vri procjena zdravlja, kao jedan od vanih elementa opstanka ekosustava, tada se obino
prouava pojava raznih bolesti kao to je rak, deformacije pri roenju djece, promjene dinih puteva i svih onih zdravstve-
nih promjena koje mogu biti uzrokovane kratkotrajnom ili dugotrajnom izloenosti kemijskim ili biolokim agensima.
Ekoloki indikatori i ekoloki menadment
Vanu ulogu u procjeni rizika imaju ekoloki indikatori kojima se procjenjuje stanje okolia kako bi se upozorilo u najranijoj fazi
na mogue negativne promjene ili dijagnosticirali uzroci ekolokih problema. U idealnim uvjetima indikatori predstavljaju osnovnu
informaciju o strukturi, funkciji i sastavu ekosustava.
No ipak, stvarni ivotni uvjeti daleko su od idelnih i tada na ekoloke indikatore mogu utjecati razni faktori. Ekoloki indikatori
moraju biti voeni sljedeim kriterijima: lako mjerljivi, otporni na razne utjecaje, moraju odgovoriti na stres na predvien nain,
trebaju prijevremeno reagirati, predvidjeti promjene koje e biti podloga menaderima za odluke, integralni, odgovoriti na smetnje
i antropogeni utjecaj te imati malu promjenjivost u odgovoru na reakciju.
Upravo je izazov stvoriti grupu indikatora koji e dati odgovarajuu informaciju menaderu kada doe do pojave rizika.
Ekoloki menadment je klju ka uspjenom upravljanju u riziku i dijeli se u pet kljunih kategorija: planiranje, vraanje u prijanje
stanje, propisivanje mjera zatite, istraivanje i monitoring.
U fazi planiranja vri se analiza ekolokih, ekonomskih i socijalnih utjecaja na odreena podruja kao i procjena rizika te postav-
ljaju i deniraju toni ekoloki indikatori.
F
aza vraanja u prijanje stanje je zapravo faza restauriranja ekosistema kako bi ga se vratilo u prvobitno stanje.
Na temelju analiziranih podataka i pregleda sustava vri se propisivanje mjera zatite dok istraivanje i monitoring slue za
prikupljanje informacija o sustavu kao i mjera nadzora.
G
lobalni ekoloki rizici oituju se u nestaici prirodnih resursa, klimatskim promjenama, masovnom zagaenju vode, zraka i tla,
ugroenoj bioraznolikosti te otpadu. Oni ne poznaju dravne granice, meusobno su povezani i obino pojava jednog rizika
za sobom povlai i pojavljivanje drugog, a ponekad i itav lanac rizika. U tom kontekstu, vrlo je vano koristiti alate kao to je
procjena rizika koji upravo rizik mogu svesti na prihvatljivu razinu.
Ekoloka procjena rizika kao i ekoloki menadment razvijaju se u svijetu dugi niz godina, a osiguravaju prilagodljiv pristup pro-
blemu za donositelja odluka odnosno menadera. S tim u svezi vano je da menaderi prepoznaju osnove ovog analitikog alata
kao pomagala u donoenju odluka i pravovremenom ispravnom postupanju.
Iako trokovi ekolokog upravljanja rizikom nisu mali i zanemarivi, ukoliko se ekoloki rizik pretvori u ekoloki akcident ili kata-
strofu, tete i izdaci znatno su vei.
LITERATURA
1. Landis, W.G. i Wiegers J.A., 1997, Design considerations and suggested aproach for regional and comparative ecologcal risk assesment, Human and ecological risk assesment, 3, str.
287-297.
2. Obery, A. M. I Landis, W.G., 2002, A regional multiple stressor risk assesment of Codorus Creek Watershed applying the relative risk model, Human and ecological risk assesment, 8,
405-428.
3. Pastork, R.A. , Bartell S.M., Ferson S., Ginzburg L.R., 2002, Ecological modeling in risk assessment, Lewis publishers, Boca Raton Fl, USA.
Upravljanje okolinim rizicima
PIU: mr. sc. Branko Mihaljevi, mag. pol. Martina Mihalini, Veleuilite Velika Gorica
e-mail: branko.mihaljevic@vvg.hr, martina.mihalincic@vvg.hr
SAETAK
SUMMARY
K
ada govorimo o riziku, u osnovi smo zabrinuti pitanjem koliko prostora i slobode imamo u naem izboru da li prihvatiti izazov
nekih aktivnosti ili ne prihvatiti. Integralni dijelovi bilo koje ljudske i drutvene aktivnosti su nesigurnost i rizik. Ovaj temeljni
koncept rezultirao je razliitim i brojnim denicijama rizika.
Svako drutvo je do odreenog stupnja ranjivo na prirodne, tehnike i socijalne opasnosti.
Ranjivost implicira karakteristike osoba ili grupa koje su povezane s njihovom sposobnou da anticipiraju, nose se, odupru ili
oporave od rizika ili potencijalnog rizika. Ranjivost je kriterij za mjerenje uspjeha aktivnosti reduciranja rizika i socioekonomskih
utjecaja istog. Analiza rizika ukljuuje brojne tehnike koje mogu biti koritene u nesigurnim situacijama, kad nije jasno koje bi bile
posljedice i potencijalne povrede buduih izazova. Identikacija rizika po ljudsko zdravlje i javni okoli specicira stanje, odnosno
da li rizina tvar (supstanca ili aktivnost), pod oekivanim okolnostima, moe rezultirati povredom.
U procesu identikacije opasnosti primjenjuju se razliite tehnike. Neke od tih metoda koje se koriste kod rizinosti po zdravlje su
epidemioloke studije, bioanalize i analize aktivnosti strukturnih veza.
Veza izmeu rizika i procesa upravljanja je odluka o prihvatljivosti rizika i tretmanu istog, ako je taj rizik neprihvatljiv. Postoje
razne potrebe za upravljanje rizikom koje ovise o naravi problema koji se moe pojaviti dogaajem sa neprihvatljivim posljedica-
ma. Sustav upravljanja rizikom je podsustav jednog sustava upravljanja organizacije i ukljuuje set onih elementa koji se odnose
s rizikom na poseban nain. Proces upravljanja rizikom je integralni dio sveukupnog sustava upravljanja i ukljuuje primjenu
upravljake politike, procedure i praktina iskustava za aktivnosti komunikacije rizika, uspostavljanja i identiciranja konteksta
rizika, analizu rizika, evaluaciju, tretman, kontrolu i pregled. Koristi od upravljanja rizikom su raznovrsne. Sustavi u kojima su rizici
i njihovi uinci jasno prepoznate bit e u mogunosti bre i uinkovitije odgovoriti na mogue situacije, kao i preduhitriti njihove
posljedice. U radu se jo ukazuje na nekoliko razliitih modela upravljanja rizikom, a koji mogu posluiti kao osnova za deniranje
procesa upravljanja okolinim rizicima u Republici Hrvatskoj.
Kljune rijei: okoli, rizik, ranjivost, upravljanje rizikom
W
hen we talk about risk, basically we are concerned about the issue of how much space and freedom we have in our choice
whether to accept the challenge of certain activities or not to accept. Integral parts of any human and social activities are
uncertainty and risk. This basic concept has resulted in numerous and different denitions of risk. Every society has to a certain
degree of vulnerability to natural, technical and social risks. Vulnerability implies a person or group of characteristics that are
associated with anticipating their ability to carry it, resist or recover from the risk or potential risk. Vulnerability is the criterion for
measuring the success of risk reduction activities and socioeconomic impacts of the same.
Risk analysis involves a number of techniques that can be used in unsafe situations; it is not clear when that would be the con-
sequences of potential injury and future challenges. Identication of risks to human health and the environment specied public
status, or whether risky substance (substance or activity), under the expected circumstances, can result in a violation. In the process
of identifying risks apply different techniques. Some of these methods used by risk to health epidemiological studies, bio analysis
and structural activity relationship analysis. The link between risk management process and the decision on the acceptability of risk
and treatment of the same, if that risk is unacceptable. There are various requirements for risk management, which depend on the
nature of the problems that can occur event with unacceptable consequences. Risk management system is one subsystem of the
management system of organization and includes a set of elements related to risk in a special way. The process of risk management
is an integral part of the overall management system and includes the application management policies, procedures and practical
experience of risk communication activities, establishing and identifying the context of risk, risk analysis, evaluation, treatment,
control and review. Uses of risk management are diverse. Systems in which the risks and their impact clearly recognized will be
able to quickly and effectively respond to possible situations, and anticipate their consequences. The paper also points to several
different models of risk management, which can serve as a basis for dening the process of managing environmental risk.
Keywords: environment, risk, vulnerability, risk management
R
ije rizik potjee od stare talijanske rijei risicare i prevodi se na hrvatski jezik kao izazov. Kada govorimo o riziku, u osnovi smo
zabrinuti pitanjem koliko slobode imamo u naem izboru da li prihvatiti izazov nekih aktivnosti ili ne prihvatiti.
Nesigurnost i rizik su sastavni dijelovi bilo koje ljudske djelatnosti.
Ovaj temeljni koncept rizika rezultirao je brojnim i razliitim denicijama rizika. Poznata studija Britanskog Kraljevskog Drutva iz
1983. godine denira rizik kao 'vjerojatnost da se pojedini nepovoljni dogaaj pojavi tijekom odreenog perioda vremena ili izvire
iz pojedinog izazova. Kao vjerojatnost u smislu statistike teorije, rizik se pokorava svim formalnim zakonima sloene vjerojatno-
sti'.
U svom izvjetaju iz 1992. godine Drutvo denira rizik kao kombinaciju vjerojatnosti ili uestalosti pojavljivanja denirane opa-
snosti i magnitude posljedica samog dogaaja. Jednostavnu tehniku deniciju rizika za zdravlje i okoli - mogunost nastanka
povrede ili gubitka zbog opasnosti nude Cohrssen i Covello (Cohrssen i Covello, 1996., 8). U terminima procjene rizika moe se
denirati kao vjerojatnost da e neto prouzrokovati povredu, kombinirano sa ozbiljnou potencijalne povrede. Sve denicije ri-
zika mogu biti podijeljene u tri glavne grupe, zakljuuju Handmer i Penning-Rowsel. Prva grupa se sastoji od statistikih denicija
u kojima je rizik odreen kao vjerojatnost nesree.
Druga grupa denira rizik kao proizvod izvjesnosti pojavljivanja i ozbiljnosti utjecaja ili stupnja potencijalne povrede. Trea grupa
denicija rizika rauna sa distribucijom moi u drutvu i raspodjele trokova i koristi koje proizlaze iz opasnih situacija (Hanmer i
Penning - Rowsell, 1990., 6-7).
Rizine tvari mogu biti kemijske supstance, bioloki organizmi, radioaktivni materijali ili ureaji, aktivnosti ili fenomeni koji, pod
odreenim okolnostima, mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene ili okoline poremeaje. Vana osobina rizinih tvari jest razina izla-
ganja rizinoj tvari, to se obino mjeri u identikaciji opasnosti. Rizine tvari rezultiraju iz prirodnih ili ljudskih aktivnosti i postoje
bez obzira na potencijalni opasan dogaaj kojeg uzrokuju. Opasnost je situacija koja se moe dogoditi u procesu proizvodnje,
sustava ili tvornice i namee potencijal prouzrokovanja ljudskih povreda, materijalne tete, unitavanje okolia ili gospodarskih
gubitaka (Aven,1992., 3). Svaka opasnost ne vodi nuno riziku. Bez identiciranja opasnosti, potencijalni rizici ne mogu biti de-
nirani. Svako drutvo je do odreenog stupnja ranjivo na prirodne, tehnike i socijalne opasnosti.
Ranjivost implicira karakteristike osoba ili grupa koje su povezane s njihovom sposobnou da anticipiraju, nose se, odupru ili
oporave od rizika (Blaikie i sur. 1994., 9.). Ranjivost je stanje neke grupe u opasnosti i ovisi o brojnim faktorima. Ranjivost je kriterij
za mjerenje uspjeha aktivnosti reduciranja rizika i socio-ekonomskih utjecaja istoga.
UVOD
ANALIZA OKOLINIH RIZIKA
A
naliza rizika podrazumijeva uporabu brojnih tehnika koje mogu biti rabljene u nesigurnim situacijama.
Nesigurne situacije jesu one situacije kada nije jasno koje bi bile posljedice i mogue povrede nekog budueg stanja. Analiza
rizika je relativno nova disciplina koja se poela razvijati krajem 1960 - tih godina.Analiza okolinih i zdravstvenih rizika sastoji se
od etiri povezane faze od kojih svaka faza ima svoje vlastite metode i tehnike.
Te faze jesu: identikacija opasnosti, procjena rizika, procjena vanosti rizika i analiza komunikacije rizika.
Identikacija rizika po ljudsko zdravlje i javni okoli denira situaciju u kojoj se trai odgovor da li rizina tvar (supstanca ili ak-
tivnost), pod oekivanim okolnostima, moe rezultirati nekom povredom.
U postupku identikacije opasnosti primjenjuju se razliite tehnike i metode kao naprimjer: bioanalize, in vitro testovi stanica i
tkiva, analize aktivnosti strukturnih veza i sl.t. Percepcije veze izmeu analize i procjene rizika su razliite. Veina autora koristi
termin procjena rizika kao iri pojam ili sinonim za analizu rizika. Poneki pak, kao Cohressen i Covello, vide procjenu rizika kao
drugu fazu analize rizika. Procjena vanosti rizika je trea faza u kojoj se utvruje prihvatljivost rizika. Svaka aktivnost je povezana
sa brojnim rizicima. No, svaki rizik moe biti eliminiran ili reduciran.
Granica izmeu tretmana i ne - tretmana subjekta rizika naziva se prihvatljivom razinom rizika.
Analiza komunikacije rizika ukljuuje etiri glavne grupe problema koje se pojavljuju kod pojave rizika:
problemi u prenoenju poruka ili informacija koje nastaju pri analizi rizika
problemi vezani sa izvorom informacija
problemi koji nastaju u komunikacijskim kanalima i problemi koji se odnose na primatelje informacija
Identikacija rizika podrazumijeva zapaanje i prepoznavanje novih rizika ili novih parametara i postojeih veza rizika. sastoji
se od tri faze: deniranje pravog konteksta i perspektive za analizu rizika, prikupljanje informacija koje su povezane s rizikom, i
klasikacija rizika po uzorcima.
Procjena rizika je postupak procjenjivanja izvjesnosti i posljedica identiciranog rizika. Procjena rizika obavlja se u tri koraka:
UPRAVLJANJE RIZIKOM
MODELI UPRAVLJANJA RIZIKOM
defniranje izvjesnosti, posljedica, i vremenskog okvira identifciranog rizika
pregled rizika i procjena rizika
klasifciranje rizika po prioritetima
Evaluacija rizika je proces u kojem se rizik usporeuje sa prethodno opisanim kriterijima, potencijalnim koristima i trokovima
tretmana. Evaluacija rizika se sastoji od etiri faze:
identifciranje indikatora rizika za planiranje
procjenjivanje rizika na nain koritenja adekvatnih tehnika i uspostavljanje njihove razine
kreiranje alternativnih naina za odnoenje sa rizicima
klasifkacija rizika i konani poredak na listi prioriteta za tretman rizika.
Analiza okolinih rizika ima i svoju socijalnu dimenziju. I znanstvene analize rizika pokazuju da, naprimjer. sigurnosne analize tlaka
u nuklearnom reaktoru moraju uvaavati analizu rizika u socijalnom okruju. Analiza rizika naglaava utjecaj ljudskog (socijalnog)
faktora u svim procesima koji mogu voditi do rizika.
Iz prethodne analize moe se zakljuiti da postoje dva pristupa u sagledavanju analize okolinih rizika:
prvi pristup, kao odvojena znanstvena metoda
drugi pristup, kao dio procesa upravljanja rizikom
Prvi sluaj u analizi rizika percipira metode kojima je teorija rizika primijenjena na istraivanje prirode rizika, u ispitivanju opa-
snosti kao izvora rizika i utjecaja rizika, kao i u prouavanju komunikacije rizika. U drugom sluaju, analiza rizika se zalae za
proceduru koja je dijelom procesa upravljanja rizikom.
V
eza izmeu rizika i procesa upravljanja je odluka o prihvatljivosti rizika i tretmanu rizika, ako je taj rizik neprihvatljiv. Tretman
rizika implicira da je neprihvatljivi rizik izbjegnut, eliminiran ili reduciran ( Wood, 1997., 55).
To je preduvjet za realizaciju postavljenih ciljeva, to direktno ili indirektno ovisi o mogunosti opasne situacije.
Odluke o prihvatljivosti rizika su uvijek odluke o upravljanju. Taj proces je deniran kao upravljanje rizikom (Bernstein, 1996., 197).
Bit upravljanja rizikom lei u minimaliziranom podruju gdje smo apsolutno izvan nadzora nad ishodom i veza izmeu uzroka i
posljedice koja je od nas skrivena. Prema standardima Australije i Novog Zelanda upravljanje rizikom je 'kultura, proces i strukture
koje su usmjerene prema realiziranju potencijalnih prilika za vrijeme upravljanja nepovoljnim utjecajima'. Studija Britanskog Kra-
ljevskog Drutva denira upravljanje rizikom kao proces koji ukljuuje odluivanje o prihvatljivosti poznatih i potencijalnih rizika
i implementaciju aktivnosti za reduciranje posljedica ili izvjesnosti pojavljivanja. Nacionalni Institut za Prevenciju Zloina SAD-a
denira upravljanje rizikom kao 'anticipiranje, prepoznavanje i procjenu rizika, zajedno sa mjerama za uklanjanje rizika ili reduci-
ranje potencijalnih gubitaka na prihvatljivu razinu'.
P
otrebe za upravljanjem rizika su razliite i ovise o naravi problema koji se moe pojaviti s dogaajem koji moe imati nepri-
hvatljive posljedice. Rizik se moe pojaviti zbog nepouzdanosti sustava ili njegovih dijelova zbog prisustva opasnosti, poznate
ili nepoznate, izvan samog sustava. Sustav upravljanja rizikom je uvijek podsustav jednog sustava upravljanja organizacije i uklju-
uje brojne elemente koji se odnose s rizikom na poseban nain.
Glavne funkcije kompleksnog sustava upravljanja rizikom su:
uspostavljanje kriterija za identifkaciju rizika
defniranje odgovornosti donositelja odluka i drugih dionika za upravljanje rizikom, i
odravanje okvira za upravljanje rizikom
Proces upravljanja rizikom je integralni dio sveukupnog sustava upravljanja i ukljuuje primjenu upravljake politike, procedura i
praksi za aktivnosti komunikacije rizika, uspostavljanja i identiciranja konteksta rizika, analiza rizika, evaluacije, tretmana, nad-
zora i pregleda.
Koristi od upravljanja rizikom su brojne i raznovrsne. Sustavi u kojima su rizici i njihovi uinci jasno prepoznati bit e u mogunosti
bre i uinkovitije odgovoriti na mogue opasne situacije, i preduhitriti njihove negativne posljedice.
Postoje brojni i raznovrsni modeli koji opisuju upravljanje rizikom. Razlike meu njima rezultat su razliite naravi rizika i razliitih
razina upravljanja s kojima se pojedini modeli odnose.
Modeli upravljanja rizikom prema australskom i novozelandskom standardu
Standardi Australije i Novog Zelanda o upravljanju rizikom poznati su kao jedni od najboljih kada su u pitanju okolini rizici.
Ova model upravljanja rizikom ukljuuje serije meupovezanih pod-procesa: uspostavljanje konteksta rizika, identikacija rizika,
analiza, evaluacija, tretman rizika, nadzor i pregled, komunikacija i konzultacija.
Uspostavljanje konteksta rizika je procedura koja specicira ono na to se rizik odnosi, i ukljuuje: uspostavljanje vanjskog kon-
teksta, uspostavljanje unutranjeg konteksta, uspostavljanje konteksta upravljanja rizikom, razvijanje kriterija za evaluaciju rizika
i deniranje implementacijske strukture (Dalea 2004.,1).
Razvoj kriterija za evaluaciju rizika ukljuuje donoenje odluka koje se tiu prihvatljivosti rizika i tretmana istog, to se onda za-
sniva na operacijskim, tehnikim, zakonskim, socijalnim, humanitarnim, okolinim i drugim kriterijima.
Sveobuhvatna identikacija rizika je kritini dio upravljanja rizikom. Identikacija rizika ukljuuje izbor liste dogaaja iji uinci
mogu uzrokovati neeljene posljedice. Identikacija rizika takoer ukljuuje mogue uzroke i scenarije koji bi mogli izazvati opa-
snu situaciju. Iskustvo i znanje mogu biti dobri saveznici u procesu identikacije rizika.
LITERATURA
C
ilj analize rizika je odvojiti najmanji prihvatljivi rizik od najveih rizika i omoguiti podatke za pomo pri evaluaciji i tretma-
nu rizika. Analiza rizika ukljuuje evaluaciju trenutne kontrole rizika, razmatrajui izvore rizika, njihove posljedice i najvee
izvjesnosti.
Ope je miljenje da su Standardi Australije i Novog zelanda na najbolji nain prilagoeni upravljanju okolinim rizicima i svim
drugi rizicima po ljudsko zdravlje. Zbog toga, mogu se primijeniti na upravljanje okolinim rizicima, to proizlazi iz opasnosti koje
su prisutne u ivotnoj sredini i koje proizvode posljedice po ljudsko zdravlje i kvalitetu ivota.
Model upravljanja rizikom prema ISO/IEC standardima
Ovaj model pretpostavlja koncept sigurnosti kao najvaniji element u cijelom procesu. Upravljanje rizikom je 'proces identikacije,
nadzora i minimalizacije ili eliminacije sigurnosnih rizika na prihvatljivu razinu'. Sigurnost je relativna jer nije mogue dosegnuti
apsolutnu sigurnost jer je preostali rizik uvijek prisutan.
Model ISO/IEC upravljanja rizikom u veem dijelu je akceptiran na poboljanje razina sigurnosti u proizvodnji i prodaji proizvoda
i usluga. Analiza rizika naglaava identiciranje kriterija za prihvatljivosti rizika, identikaciju i procjenu rizika, i u kombinaciji sa
evaluacijom sve to ini procjenu rizika.
Jasna terminologija i jednostavan model upravljanja rizikom takoer su prikladni i za upravljanje okolinim rizikom.
1. Aven, T. (1992.) Reliobility and Risk Analysis, London, Royal Society.
2. Blaikie, P., Cannon, T., Davis, I., i Wisner, B. (1994) At Risk, Natural Hazards, Vulnerability of People and Disaster, London-New York, Routledge
3. Bernstein, P., (1996.) Against the Gods: Incedible Story of Risk, New York, Wiley &S
4. Cohrssen, J. i Covello, V. (1989.) Risk Analysis: A Guide to Principles and Methods for Analyzing Health and Environmental Risks, Executive Ofce of the Presidente of the United
States, Washington
5. Dalea, F. C., ( 2004) Standard on Risk Management in Australia and New Zealand, AS/NZS 4360:2004,
www.broadleaf.com.au/tutorials/Tut_Sdandard.pdf, datum pristupa: 26. listopada 2009.
6. Hanmer, J., i Penning-Rowsell, E., (1990) Hazards and risk communication, Gower, Aldershot, Hants-England,
Brookeld
7. Wood, R. H., (1997) Aviation Safety Programs Manual Controle,Washington, Snohomish
Upravljanje rizikom
u podruju zatite zraka
PIU: Renata Peternel i Tamara endo Metzinger, Veleuilite Velika Gorica
Predrag Hercog, EKONERG-institut za energetiku i zatitu okolia d.o.o., Zagreb
e-mail: renata.peternel@vvg.hr, tamara.cendo-metzinger@vvg.hr
SAETAK
UVOD
U
Republici Hrvatskoj prema Zakonu o zatiti zraka ocjenjivanje oneienosti zraka obavezno je na cijelom teritoriju drave. Za
pojedina podruja i naseljena podruja u dravi uspostavljena je mrea za trajno praenje kakvoe zraka. Dravnu mreu ine
postaje za mjerenje pozadinske oneienosti, regionalnog i prekograninog daljinskog prijenosa te mjerenja u okviru meunarod-
nih obveza drave, zatim postaje za mjerenje kakvoe zraka u podrujima kulturnog i prirodnog nasljea te postaje za mjerenje
oneienosti zraka u naseljima i industrijskim podrujima. Prekoraenja kritinih razina oneiujuih tvari u zraku vezana su
uz emisije iz industrijskih postrojenja te uz akcidentne situacije. Svako prekoraenje predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje pri
kratkotrajnoj izloenosti. Praenje kritinih i upozoravajuih razina provodi se u postajama iz dravne i lokalnih mree za trajno
praenje kakvoe zraka prema Programu mjerenja kakvoe zraka u dravnoj mrei za trajno praenje kakvoe zraka i programima
mjerenja kakvoe zraka u lokalnim mreama za trajno praenje kakvoe zraka. Dravna mrea za trajno praenje kakvoe zraka ima
razvijeni automatski sustav za obavjetavanje o kritinim razinama dok mnoge lokalne mree u nadlenosti regionalnih i lokalnih
samouprava jo uvijek nemaju u potpunosti postavljene ovakve sustave.
U sluaju pojave akcidentnih situacija potrebno je promptno djelovati na svim razinama odgovornosti u svrhu spreavanja krize
za to je potrebno imati razvijene i koordinirane mjerodavne jedinice dravne uprave te jedinice lokalne samouprave. Takoer je
potrebno kontinuirano djelovati na poboljanju provedbe zakonske regulative u podruju kriza vezanih uz kritine razine onei-
ujuih tvari u zraku, a posebice na lokalnim razinama.
Kljune rijei: metoda kontrole oneienja zraka, kritina razina, oneiujue tvari u zraku, krizna situacija
K
akvoa zraka nekog podruja direktno ovisi o broju i vrsti emisijskih izvora koji su locirani u bliem ili daljem okruenju.
Razliiti vidovi oneienja zraka iz emisijskih izvora utjeu na okoli na globalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. U Republici
Hrvatskoj prema Zakonu o zatiti zraka ocjenjivanje oneienosti zraka obavezno je na cijelom teritoriju drave.
Za pojedina podruja i naseljena podruja u dravi uspostavlja se mrea za trajno praenje kakvoe zraka. Dravnu mreu ine
postaje za mjerenje pozadinske oneienosti, regionalnog i prekograninog daljinskog prijenosa te mjerenja u okviru meunarod-
nih obveza Drave, zatim postaje za mjerenje kakvoe zraka u podrujima kulturnog i prirodnog nasljea te postaje za mjerenje
oneienosti zraka u naseljima i industrijskim podrujima(1). Trenutno u sklopu dravne mree mjerenja obavlja osam postaja u
naseljenim i industrijskim podrujima.
Podaci kakvoe zraka iz dravne mree su javni i objavljuju se na internetskim stranicama Ministarstva za zatitu okolia, prostor-
nog ureenja i graditeljstva koje ujedno obavlja koordinaciju svih aktivnosti dravne mree i surauje s drugim tijelima dravne
uprave koja na temelju posebnih propisa sudjeluje u praenju kakvoe zraka. To su posebice ustanove nadlene za zatitu zdravlja
ljudi, zatitu prirode, praenja meteorolokih uvjeta, te jedinice lokalne i podrune samouprave(1). Podaci kakvoe zraka iz lokalnih
mrea su takoer javni i objavljuju se jednom godinje u slubenom glasilu ili na internetskim stranicama lokalne i podrune samo-
uprave u saetom obliku i na nain razumljiv irokoj javnosti. Jedni i drugi podaci dakle predstavljaju sastavni dio informacijskog
sustava o kakvoi zraka kojeg vodi Agencija za zatitu okolia Republike Hrvatske.
Osiguranje kvalitete mjerenja na instrumentima za kontinuirano praenje kakvoe zraka zbog specinosti samih mjerenja i pri-
rode podataka od izuzetne je vanosti.
Kontinuirana mjerenja podrazumijevaju da se svi koraci analitikog procesa od uzorkovanja preko mjerenja, a esto i objavljivanja
neslubenih rezultata odvijaju automatski bez prisutnosti analitiara. Ovo postavlja dodatne zahtjeve za osiguranje kvalitete u
svim koracima analitikog procesa.
Osnovni postupci za ispunjavanje ovih zahtjeva dijele se na tekue odravanje instrumenata i provjeru funkcionalnosti mjernog
sustava i kvalitete samih mjerenja. Tekue odravanje instrumenata obavlja se po SOP-u utvrenom vremenskom rasporedu koji
je deniran uputama proizvoaa opreme i zahtjevima normiranih metoda(2, 3, 4). Dio postupaka provjere kvalitete mjerenja pro-
vodi se tijekom validacije metode dok se dio obavlja rutinski prema planu osiguranja kvalitete mjerenja. Dinamika i sadraj ovih
postupaka denirani su SOP-om usklaenim sa zahtjevima normiranih metoda.
KRITINE RAZINE ONEIUJUIH TVARI U ZRAKU
P
rekoraenja kritinih razina oneiujuih tvari u zraku vezana su uglavnom uz emisije iz industrijskih postrojenja, ali mogu biti
vezane i uz akcidentne situacije. Zakonom o zatiti i spaavanju Republike Hrvatske akcident je deniran kao nesrea koja je
vezana uz tehniko - tehnoloki proces ili promet i svojim posljedicama prelazi okvire tehniko - tehnolokog postrojenja u kojem
je nesrea nastala (9). Svako prekoraenje predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje pri kratkotrajnoj izloenosti. Praenje kritinih i
upozoravajuih razina provodi se u postajama iz dravne i lokalnih mree za trajno praenje kakvoe zraka prema Programu mje-
renja kakvoe zraka u dravnoj mrei za trajno praenje kakvoe zraka i programima mjerenja kakvoe zraka u lokalnim mreama
za trajno praenje kakvoe zraka.
U Uredbi o kritinim razinama oneiujuih tvari koju je donijela Vlada Republike Hrvatske obuhvaene su tri oneiujue tvari:
sumporov dioksid (SO2), duikov dioksid (NO2) i ozon (O3) (5).
Sumporov dioksid
Sumporov dioksid (SO2) je bezbojni plin kojeg veina ljudi moe namirisati u rasponu koncentracija od 1000 do 3000 g/m3 zraka.
U viim koncentracijama (iznad 10 000 g/m3 zraka) miris mu je iritirajui. Danas su u mnogim europskim gradovima prosjene
godinje vrijednosti koncentracija sumpornog dioksida u zraku mnogo ispod 50 g/m3, dok su dnevni srednjaci uglavnom ispod
100 g/m3. No, usprkos ovakvom snienju prosjenih vrijednosti, vrne koncentracije u gradovima mogu kratkotrajno dosei i vrlo
visoke vrijednosti (epizode smoga). S druge strane, pozadinske koncentracije u ruralnim podrujima kreu se uglavnom oko 5 g/
m3 te samo ponekad dosegnu vrijednosti oko 25 g/m3.
Ovo poboljanje kakvoe zraka kod veine zemalja lanica United Nations Economic Commision for Europe u posljednjih nekoliko
desetljea rezultat je provedbe nacionalnih i internacionalnih regulativa. Ambijentalne koncentracije SO2 ne predstavljaju opa-
snost za ljudsko zdravlje, osim na mjestima gdje su koncentracije poviene u industrijskim postrojenjima talionica. Pokusi koji su
raeni na volonterima pokazali su da do pojave prvih simptoma dolazi kod udisanja koncentracija koje premauju 14 000 m/m3,
a to su vrijednosti koje su nekoliko redova veliine vie od ambijentalnih. Najvie izmjerena jednosatna prosjena koncentracija u
Europi, u razdoblju od 1990. do1999., iznosila je 587 m/m3 , a najvii 24-satni prosjek imao je vrijednost od 327 m/m3 (6,7).
Duikov dioksid
Duikov dioksid (NO2) je reaktivna oneiujua tvar, koja nastaje oksidacijom duika isputenog u atmosferu u procesima izga-
ranja goriva pri visokim temperaturama i kljuna je komponenta u stvaranju sekundarnih toksinih oneiujuih tvari (duina
kiselina, nitratni dio sekundarnih anorganskih aerosola i foto oksidanata ukljuujui i ozon). Prema podacima Svjetske zdravstvene
organizacije (WHO) globalne godinje prosjene urbane koncentracije NO2 kreu se izmeu 20 i 90 g/m3. Dugoroni monitoring
NO2 u zraku na europskim postajama pokazuje pad prosjenih godinjih koncentracija i to za 12% u razdoblju od 1997.-2001.
godine. Ambijentalne koncentracije NO2 ne uzrokuju negativne zdravstvene uinke. Meutim poveane koncentracije u rasponu
od 300-3000 g/m3 koje nalazimo u tunelima pri kratkotrajnoj izloenosti, mogu uzrokovati upalne reakcije u plunom tkivu kao
i smanjenje plune funkcije. Kod bolesnika koji boluju od astme i opstruktivne bolesti plua, koncentracije od 190 g/m3 mogu
uzrokovati znaajno suenje dinih puteva, dok kod bolesnika sa blagim oblikom astme 30-minutno izlaganje koncentracijama od
380-560 g/m3 uzrokuje reverzibilno smanjenje plune funkcije (8).
Prema lanku 3. Uredbe o kritinim razinama oneiujuih tvari u zraku, kritine razine za sumporov dioksid izraen kao SO2 i
duikove okside izraene kao NO2 u zraku prikazane su u Tablici 1. Prekoraenje kritine razine mora se mjeriti tijekom najmanje
tri uzastopna sata (5).
Ozon
Prizemni ozon je najznaajniji fotokemijski oksidans u troposferi. Sekundarni je polutant jer se ne emitira direktno iz izvora, ve
se stvara fotokemijskim reakcijama (u kojima sudjeluje kratkovalna
radijacija sa Sunca) iz duinog dioksida (NO2) i lako hlapivih organ-
skih spojeva (VOC) u troposferi. Ozon pokazuje znaajne prostorne
varijacije, koje ovise o prevladavajuim smjerovima vjetra, o tenden-
ciji postizanja viih koncentracija u predgraima i ruralnim podru-
jima i na veim nadmorskim visinama. U blizini velikih emisijskih
izvora duinih oksida, koncentracije ozona su manje zbog toga to
TABLICA 1. Kritine razine za sumporov i duikov dioksid
TABLICA 2. Upozoravajua i kritina razina za ozon
PLAN INTERVENCIJE U ZATITI ZDRAVLJA LJUDI I OKOLIA
s njima ulazi u kemijske reakcije. To rezultira veim koncentracijama ozona u predgraima i ruralnim podrujima od primjerice
onih uz velike prometnice. Godinje srednje vrijednosti ozona izmjerene u Europi pokazale su najvie vrijednosti na pozadinskim
postajama (49 g/m3) i postajama smjetenim u ruralnim podrujima (57,1 g/m3 ). Vrijednosti izmjerene u urbanim podrujima
i uz velike prometnice su za oko 24% nie.
Vrijednosti 1-satnih maksimalnih koncentracija ozona izmjerenih u urbanim sredinama razliitih kontinenata kreu se izmeu
100-380 g/m3, osim u Junoj Americi, gdje su mnogo vie (200-600 g/m3 ), ozon je povezan s veim brojem ozbiljnih uinaka
na zdravlje, koji mogu biti povezani sa akutnom i kroninom izloenou.
A
kutna izloenost ozonu uzrokuje negativne sistemske uinke na plunom tkivu i kardiovaskularnom sustavu, dok kronina,
uzrokuje redukciju plune funkcije, razvoj ateroskleroze, astme, te skraivanje oekivanog trajanja ivota. Prema preporukama
Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), postavljena je granina koncentracija ambijentalnog ozona koja se odnosi na 8-satne
srednje dnevne maksimume kod kojih u veine osoba ne bi trebalo doi do pojave bolesti. Mogue je da se i ispod ovih koncentra-
cija pojave negativni zdravstveni uinci kod izuzetno osjetljivih osoba. to su koncentracije ozona vee od gore navedene granine
vrijednosti, zdravstveni uinci su sve ozbiljniji i ei te zahvaaju vei dio populacije (7,8). Prema lanku 4. Uredbe o kritinim
razinama oneiujuih tvari u zraku, kritine i upozoravajue razine za ozon (O3) u zraku prikazane su u Tablici 2. Prekoraenje
kritine razine ozona mora se mjeriti ili predviati za tri uzastopna sata (5).
P
rekoraenje kritinih razina oneiujuih tvari u zraku predstavlja kriznu situaciju koja ozbiljno ugroava zdravlje i sigurnost
ljudi i okolia. Pod krizom podrazumijevamo svako izvanredno stanje koje ugroava sigurnost i ivote zajednice, njene temeljne
vrijednosti, prekida njeno redovito funkcioniranje i postavlja nove neubiajene zahtjeve za ije rjeavanje nisu dostatne redovite
procedure i snage ve se trai brzo donoenje odluka u ogranienom vremenu uz primjenu izvanrednih mjera.
U skladu sa supsidijarnim naelom raspodjele odgovornosti,
odgovornost za hitno reagiranje u sluaju kriznog dogaaja ili
nastanka krize je na lokalnim snagama koje su najblie ari-
tu kriznog dogaaja, a ovisno o potrebi, njima se prikljuuju i
druge snage iz susjednih opina i gradova, upanije ili drave.
Odgovornosti moraju biti odreene u zavisnosti od teine i ve-
liine izvanrednog dogaaja ili stanja (9,10).
U sluaju prekoraenja kritine razine sumporovog i duikovog
dioksida te upozoravajue ili kritine razine ozona, poglavarstvo Grada Zagreba, gradova i opina na ijem je podruju dolo do
prekoraenja, duno je poduzeti
propisane posebne mjere zatite
zdravlja ljudi i okolia prema Pla-
nu intervencija u zatiti okolia
te obavjeivati javnost posred-
stvom medija javnog informira-
nja. Posebnu ulogu u tom proce-
su ima Sluba za sustav 112 koja
prikuplja i obrauje obavijesti i
podatke s terena, obavjeuje i
ukoliko je potrebno, uzbunjuje
graane, pravne osobe, tijela dr-
avne uprave, spasilake slube,
mjerodavne slube civilne zatite
i druge mjerodavne jedinice Dr-
avne uprave o svim otkrivenim
opasnostima i njihovim posljedi-
cama (Slika 1, Tablica 3) (11).
Informacija mora sadravati
podatke o datumu, satu, mjestu
PRIKAZ 1. Shema automatskog prijenosa podataka i informacija s mjesta mjerenja do korisnika
kako je dizajnirano u Dravnoj mrei za praenje kakvoe zraka (Izvor: EKONERG)
i uzrocima dogaaja. Takoer je potrebno na
temelju informacija o promjeni koncentracije
sumporovih i duikovih oksida te ozona u zraku
izvijestiti o poboljanju, stabilizaciji ili pogor-
anju stanja, te informirati ugroeno stanov-
nitvo o mjerama opreza koje treba poduzeti.
Na slici 1 prikazan je sustav pomou kojeg se
informacije o izmjerenim kritinim razinama na
postajama Dravne mree za praenje kakvoe
zraka automatski prenose nadlenim slubama.
Ovaj sustav pokazao se u praksi djelotvoran u
sluajevima prekoraenja kritinih razina SO2
u Sisku. Na alost mnoge lokalne mree u nad-
lenosti regionalnih i lokalnih samouprava jo
uvijek nemaju u potpunosti postavljen ovakve
sustave.
TABLICA 3. Obavjeivanje i uzbunjivanje u sluaju prekoraenja kritinih razina
oneienja u dravnoj mrei za praenje kakvoe zraka (Izvor: EKONERG)
ZAKLJUAK
O
neienje zraka u dananje vrijeme predstavlja ozbiljan javno zdravstveni problem. U sluaju pojave akcidentnih situacija
potrebno je promptno djelovati na svim razinama odgovornosti u svrhu sprjeavanja krize za to je potrebno imati razvijene
i koordinirane mjerodavne jedinice Dravne uprave te jedinice lokalne samouprave. Takoer je potrebno kontinuirano djelovati na
poboljanju provedbe zakonske regulative u podruju kriza vezanih uz kritine razine oneiujuih tvari u zraku naroito na lokal-
nim razinama, gdje je potrebno uspostaviti sustav informiranja kakav je uspostavljen na postajama u Dravnoj mrei. Kontinuirana
mjerenja podrazumijevaju da se svi koraci analitikog procesa od uzorkovanja preko mjerenja, a esto i objavljivanja neslubenih
rezultata odvijaju automatski bez prisutnosti analitiara. Ovo postavlja dodatne zahtjeve za osiguranje kvalitete u svim koracima
analitikog procesa.
LITERATURA
1. Zakon o zatiti zraka, NN 178/04, 60/08.
2. HRN EN 14212:2005
3. HRN EN 14211:2005
4. HRN EN 14625:2005
5. Uredba o kritinim razinama oneiujuih tvari u zraku, NN 133/05.
6. Committee on the Challenges of Modern Society Air pollution. Air quality criteria for sulfur oxides. NATO/CCMS, No.7
7. AIRNET: A Thematic Network on Air Pollution and Health. 2005. Air-pollution and the Risks to Human Health Exposure Assessment - Work Group 1, 1-89.
8. WHO, Air quality guidelines for Europe, 2nd ed. Copenhagen, World Health Organization Regional Ofce for Europe, 2000 (WHO Regional Publications, European Series No. 91),
2000.
9. Toth, I., Upravljanju u katastrofama svaka zajednica mora posvetiti posebnu panju,
Zbornik radova: Kako se titimo od katastrofa, HCK, DUZS, Veleuilite Velika Gorica s pravom javnosti, Zagreb, 2007.
10. Toth, I., endo Metzinger, T., Krizni menadment gradova, II. meunarodna konferencija 'Dani kriznog upravljanja', Veleuilite Velika Gorica, svibanj 2009.
11. Trut, D., Zakon i ustroj Dravne uprave - dva su poetna koraka u izgradnji sustava zatite i spaavanja u Hrvatskoj, Zbornik radova: Kako se titimo od katastrofa, HCK, DUZS, Vele-
uilite Velika Gorica s pravom javnosti, Zagreb, 2007.
Timovi za prvi odgovor u sluaju
kemijske, bioloke, radioloke
i eksplozivne ugroze
PIU: bacc. ing. admin. chris. Zvonko Krajnovi, Veleuilite Velika Gorica e-mail: zvonko.krajnovic@gmail.com,
prof. dr. sc. Zvonko Orehovec, Veleuilite Velika Gorica, e-mail: zvonko.orehovec@zg.t-com.hr
SAETAK
K
ako pokazuju znanstvene i strune studije EU i NATO- a, ugroze ivotnog okruenja, poslovanja (ekonomske infrastrukture,
odnosno ekonomskih i nancijskih tokova) i sve razvijenije kritine infrastrukture (komunikacijske, informatike, industrijske,
prometne itd.) kao najvanijih imbenika procesa globalizacije, odnosno nacionalne i meunarodne sigurnosti, postaju sve izrae-
nije te kao takve izazivaju zabrinutost meu dravama EU i svijeta. Terorizam i organizirani kriminal, proliferacija oruja za masov-
no unitavanje i tehnoloke nesree kao antropogene ugroze te prirodne ugroze navode se kao najznaajnije prijetnje sigurnosti.
Prepoznavi navedene suvremene ugroze kao primarne, odnosno najvjerojatnije ugroze dravnoj i meunarodnoj sigurnosti, a za
koje konvencionalno ustrojene oruane snage nisu adekvatno opremljene i osposobljene, drave EU i svijeta koje dre do svoje si-
gurnosti i gospodarskog razvoja u sustavu nacionalne sigurnosti razvile su i/ili razvijaju postrojbu, odnosno timove za prvi odgovor
(engl. First Response Unit) na KBRE (kemijske, bioloke, radioloke, eksplozijske) ugroze kao kljuni element u sustavu nacionalne
sigurnosti, a sukladno poziciji u meunarodnim sigurnosnim organizacijama te kao uinkovit odgovor na krizne situacije uzroko-
vane teroristikim djelovanjima i tehnolokim nesreama.
Razliitih naziva (CBRNE Unit, CBRE Unit, Haz - Mat Unit i sl.) i struktura, cilj im je samo jedan: brzom reakcijom odgovoriti na
potencijalnu ugrozu i tako ukloniti ili smanjiti KBRE opasnost. Postrojbu ovakvog tipa ine KBR strunjaci (inenjeri i znanstve-
nici), pirotehniari (EOD/Explosive Ordnance Disposal ili protueksplozijski timovi), protuteroristiki timovi, medicinski strunjaci,
psiholozi i obavjetajci.
U RH takva postrojba nije ustrojena niti u jednoj sigurnosnoj dravnoj strukturi (MORH, MUP, DUZS), to namee potrebu za ustro-
javanjem iste, a u cilju poboljanja zatitnih i obrambenih sposobnosti sustava nacionalne sigurnosti od KBRE ugroza te anuliranja
uoenih nedostataka, to bi se postojanjem takve postrojbe sigurno i postiglo.
Kljune rijei: timovi za prvi odgovor, CBRNE timovi, KBR ugroze, KBR terorizam
D
ramatine politike promjene u svijetu u protekla dva desetljea, od kojih je najvanija nagli prekid hladnog rata i denitiv-
no smanjenje rizika od globalnog rata i rizika od masovne uporabe nuklearno-bioloko-kemijskog oruja, prisilile su mnoge
zemlje da preispitaju svoje strategije nacionalne sigurnosti. Pritom analitike procjene pokazuju da sukobi niskog intenziteta
zauzimaju najvei dio opasnosti za svjetski mir, a u sklopu istih pojavljuju se i novi oblici prijetnji i rizika. Pored ve razmatranih
lokalnih sukoba nakon hladnog rata pojavljuju se terorizam i sabotae, nacionalni i meunarodni zloini te nesree, zagaivanje
okolia i ostali uinci modernog drutva.
Opa politika, ekonomska i socijalna kriza te kriza morala u bivim socijalistikim i komunistikim dravama, pojaani ekstre-
mizam vjerskih, nacionalistikih i separatistikih fanatika kao i jaanje meunarodnog organiziranog kriminala pobudilo je kod
zapadnih zemalja strah od postojeeg arsenala nuklearnog, kemijskog i biolokog oruja u tim dravama zbog mogunosti ne-
srea, zloporaba, nekontrolirane uporabe i krae. Takoer, dananja tehnoloka dostignua, informatika povezanost svijeta i
razina znanosti s jedne strane te sloboda kretanja znanstvenog kadra, napose iz socijalno ugroenih regija, otvaraju mogunost
tajne proizvodnje kemijskih i biolokih agenasa (pa ak i primitivnih nuklearnih bombi) kod nekih reima i teroristikih skupina.
Zbog navedenih izvora ugroze mnoge svjetske drave u sustavu nacionalne sigurnosti uz policiju, vojnu silu i interventne vatroga-
sne postrojbe, razvijaju, odnosno imaju razvijene, timove za prvi odgovor (engl. First Response Unit). injenica da se u tu skupinu
svjetskih drava svrstavaju nama blie i susjedne drave (Maarska, Austrija, Italija i td.), navodi na zakljuak, a poznavajui me-
hanizam djelovanja KBRE oruja, da su timovi za prvi odgovor potrebni i u Hrvatskoj. Sadanje mogunosti obrane od KBRE ugroza
svedene su na razinu bojne NBKO OSRH i protueksplozijskih timova MUP-a koja, za razliku od timova u svijetu, ini samo jedan
mali segment kompletnog ustroja timova za prvi odgovor, odnosno jedan dio sposobnosti obrane od KBRE ugroza.
Nepostojanje takvih timova u RH, a povezanih nadlenostima, procedurama i SOP-ovima, opremljenou, obuenou, voenjem i
zapovijedanjem s jednog deniranog mjesta (za to se mora usvojiti poseban pravni akt), jedan je od glavnih problema suvremenog
obrambenog sustava.
U
svijetu poznate kao CBRNE (Chemical, Biological, Radiological, Nuclear, Explosive) Unit, CBRE Unit i slinih naziva, ovi timovi
sastavni su dio vojske, policije, a poneki djeluju kao zasebna sigurnosna struktura.
Postrojbe ovoga tipa posjeduju sposobnosti koje se direktno odraavaju na njihovu ulogu u sustavu, a od kojih se najvie istiu:
KBRE savjetodavna funkcija prema oruanim snagama i ostalim dravnim sigurnosnim institucijama
podrka KBRE specijalista iz postrojbe prema cijelom spektru operacija oruanih snaga i ostalih dravnih sigurnosnih institucija
24/7 (24 sata/7 dana) mogunost prevencije KBRE ugroze te reakcije, voenje operacija (C2 - Command and Control) i uklanja-
nje posljedica (CM - Consequnce Management) od KBRE ugroze
- 15-minutno razdoblje od primljene obavijesti do dolaska na mjesto ugroze te sposobnost dolaska u stanje pripravnosti pod vrlo
tekim uvjetima
analiza KBRE ugroza i razvoj protumjera na nacionalnoj razini
Intervencijski timovi opremljeni su i obueni za hitne intervencije u sluaju terorizma ili bilo kakve nepoznate prijetnje, a osnovna
zadaa im je otkloniti ili smanjiti opasnost.
KBR tim sukladno nazivu formiran je od strunjaka (inenjera i znanstvenika) iz podruja zike, biologije, kemije i medicine
(rasporeenih po specijalnostima u timove) koji svoje znanje steeno visokokolskim obrazovanjem prilagoavaju kroz zahtjevnu
(teku, realnu, psihiki i ziki izazovnu) obuku (u kontroliranim uvjetima), terenskom djelovanju, odnosno djelovanju gdje se od
svakog pojedinca (KBR strunjaka) oekuje prilagodba promjenama u sigurnosnom i operativnom okruenju. Vrhunska opremlje-
nost i osposobljenost omoguava im uinkovitu reakciju na akcidente i teroristiku ugrozu KBR orujem. Obuka KBR tima (vodi
instruktorski tim) osim interne suradnje sa znanstvenim kadrom laboratorija KBR zatite (kao sastavnice ustroja timova za prvi
odgovor) i simulacijskih terenskih vjebi, provodi se kroz suradnju sa visokokolskim ustanovama, institutima, oruanim snagama
i suradnjom sa stranim timovima, kao obvezujui faktor meunarodne suradnje i kao idealna prilika za razmjenu iskustava u borbi
protiv KBR prijetnji.
Protueksplozijski (PE) tim unutar postrojbe obavlja poslove usmjerene na opasnosti od eksplozivnih naprava (EN) u bilo kojem
operativnom okruju. Strukturu PE tima ine inenjeri struke koji svoje znanje steeno akademskim obrazovanjem, prenose kroz
profesionalni razvoj (zahtjevna, realna obuka) u praktini dio, izravno podran vjebama na nacionalnoj i meunarodnoj razini (su-
radnja). Cilj PE tima je biti sposoban nositi se s incidentima visokog stupnja, odnosno upravljati svakom situacijom u kojoj glavnu
ulogu ima prijetnja EN, kao i rjeavanje situacije sa minimalnim rizikom za pripadnike tima i maksimalnom ekasnou djelovanja.
PE tim u sklopu postrojbe ima propisane zadae koje se odnose na:
osiguranje PE potpore sigurnosnim slubama i drugim dravnim sigurnosnim institucijama za predsjedniku i VIP zatitu
savjetovanje i asistiranje civilnim institucijama pri uklanjanju vojnih arsenala koji predstavljaju prijetnju po sigurnost civilne
populacije; pregledavaju, identiciraju i izvjeuju o novim i neobinim eksplozivnim arsenalima u tehniko - informacijske svrhe
pomo (suradnja) pri obuci postrojbi vojske i policije u procedurama unitavanja streljiva i specijalnog streljiva
neutraliziranje dravnih arsenala
ako oruane snage ili civilne vlasti trae pomo poradi javne sigurnosti
odgovor na dojave o EN koja je prijetnja javnoj sigurnosti (PE tim reagira na naprave ili sumnjive naprave) u bilo kojem operativ-
nom podruju. Uinkovitost obuke (kombinacija teorije i prakse) PE tima rezultira se putem usvajanja procedura koje se koriste u
izradi SOP - ova, a direktno se povezuje u podruje KBR oruja (implementacija metoda, procedura i tehnologija), ime se razvija
multidisciplinarno znanje PE strunjaka, kao pripadnika PE tima za prvi odgovor, a u skladu sa moguim ugrozama.
P
rotuteroristiki (PT) tim je skupina posebno (vrhunski) obuenih i opremljenih pripadnika koji primjenom protuteroristikih
taktika i tehnika, a po osnovnim naelima djelovanja PT tima, rjeavaju sve vrste kriznih situacija (u bilo kojem operativnom
okruju), meu koje su ukljuene reakcije na dojavu o KBRE laboratoriju, otmice visokih dravnih i stranih dunosnika, zaposje-
danje i preuzimanje vlasti (talake situacije) nad objektima kritine infrastrukture i prometnim sredstvima (zrakoplovi, autobusi,
vlakovi, brodovi i dr.), a uz prijetnju primjene KBRE oruja te prijetnje namjernim kontaminiranjem KBR orujem dijelova kritine
infrastrukture, odnosno izvravanjem dijela sabotae.
Osim u opem segmentu PT taktike, PT timovi su usko specijalizirani za obavljanje odreenih subspecijalistikih aktivnosti (suklad-
no nainima ugroze) te za djelovanje u uvjetima teroristike ugroze KBR orujem.
PT taktika obuhvaa veliko podruje pa se zahtjevnom selekcijskom obukom, specijalistikim i timskim usavravanjem postie
visoka uinkovitost djelovanja timova. Svakodnevnom obukom (podignuta razina realnosti) provode se mjere procjene ugroenosti
PRIKAZ 1. Pripadnici KBR i PE tima PRIKAZ 2. Operativna shema timova za prvi odgovor
(preventivne/antiteroristike mjere) za odreene objekte kritine infrastrukture te se razrauje taktika (za reaktivne/protute-
roristike mjere) kroz simulaciju razliitih kriznih situacija (talake situacije uz prijetnje EN, KBR orujem i diseminacijom KBR
agenasa, bombako samoubojstvo i sl.) i naini mogue primjene PT tehnologije i opreme, uz izrazito sudjelovanje elemenata
potpore. Operacije potpore obino su nepravocrtne i razdvojene, odnosno provode se kao izdvojene i samostalne misije, stvarajui
u konanici sinhroniziranost sustava, a u svrhu pravovremenog reagiranja i uzbunjivanja, te brzog i sigurnog djelovanja interven-
cijskih timova.
Funkcija obavjetajnog odsjeka (timova) je pruanje obavjetajne, protuobavjetajne i sigurnosne potpore timovima u izvrenju
zadaa, kao odgovor na ugrozu, a u suradnji sa dravnom obavjetajnom strukturom. Karakteristike ugroze (krize) su iznenaenje,
kratki intenzitet, teka predvidljivost, tajnost, sloenost odgovora na dogaaj i prilagodljivost okruju, to za posljedicu ima (kada i
ako do dogaaja doe) veliku smrtnost i kolateralne rtve, laku prenosivost, paniku, ekonomsku, politiku i sociopsiholoku tetu te
se na osnovu toga od timova zahtjeva pravovremen i uinkovit odgovor, izbjegavanje negativnih posljedica, materijalnih gubitaka
i ljudskih rtava i koordinirano i usklaeno djelovanje svih sigurnosnih struktura (ako se isti aktiviraju) na suzbijanju, odgovoru i
raiavanju posljedica.
U
pravo obavjetajni timovi postavljaju zahtjeve prema intervencijskim timovima, a oni su: brzo i organizirano djelovanje, eko-
nominost snaga i sredstava, rasporedivost i odrivost i spremnost na iznenaenja i brzu promjenu situacije. Intervencijski
timovi te zahtjeve ispunjavaju stalnim praenjem stanja u timovima, uvjebavanjem timova, standardizacijom postupaka, moder-
niziranjem i opremanjem, donoenjem pravovremenih odluka. Obavjetajni odsjek stavljen je pred izrazito sloene zahtjeve. Konti-
nuitet u radu, s teitem na analitiku, uvjebavanje, opremanje i pravilno usmjeravanje timova, mogui su odgovori na zahtjeve.
Uinkovitost obrane od KBRE ugroza nezamisliva je bez znanstvenih i strunih resursa kao to su laboratoriji.
Znanstveno - istraivaki projekti laboratorija usmjereni su na rjeavanje problematike KBR ugroza i pojavama u vremenima asi-
metrinih prijetnji, prvenstveno na identikaciji KBR agenasa, u svrhu uinkovitog funkcioniranja KBR obrane.
Svrstavaju se u ustroj potpore intervencijskim timovima (kao znanstveni i istraivaki timovi), u svrhu poboljanja sposobnosti, a
podlijeu posebnom sustavu rada i zatite na radu, strunom voenju i nadzoru te posebnom sustavu zatite podataka o zada-
ama i rezultatima rada. Uloga laboratorija u funkciji prvog odgovora je poboljanje operativnih sposobnosti koje se oituju kroz
suradnju s timovima putem glavnog znanstvenog savjetnika, suradnju s ostalim elementima nacionalne sigurnosti, cjelodnevnu
vezu s intervencijskim timovima, specijalistiku obuku intervencijskih timova, neprekidnost suradnje u sustavu 24/7, poboljanje
SOP - ova, odravanje i usavravanje potpore intervencijskim timovima, suradnju sa obavjetajnim odsjekom, savjetovanje u svrhu
opremanja intervencijskih timova, procjenu ugroenosti (suradnja sa intervencijskim timovima) i td.
Provoenje logistike potpore na operativnoj razini jedini je oblik logistike potpore za intervencijske timove, a razliit je od
mnogih vojnih i slinih oblika. Ona je od visokog znaenja hitnosti, posebno kada je reakcija tima u tijeku, pri emu se zahtjeva
osiguranje brzog prebacivanja opreme i timova. Iskljuivi zadatak logistike potpore je opremiti timove (uz osiguranje mobilnosti)
u akciji s onim to treba, gdje treba, kada treba, u potrebnoj koliini, uz visoki stupanj pouzdanosti i uz minimalni utroak resursa
te se kao takva moe denirati kao laki/teki timovi za rutinske i nerutinske intervencije.
Z
a uinkovito funkcioniranje reakcije intervencijskih timova potrebno je pripremiti i obuiti ljudske resurse, primjenom edukaci-
je ciljane skupine (uz zakonsku podlogu), odnosno alocirati ljudske resurse iz normalnog u izvanredno stanje. lanovi tima za
edukaciju su strunjaci iz podruja OMU, psihologije i medicine (Disaster Medicine), koji nova saznanja, prikupljena prouavanjem
prijetnji i opasnosti po nacionalnu sigurnost (u suradnji sa intervencijskim timovima i ostalim potpornim elementima), prenose
kljunim ljudskim resursima iz dravnih slubi i tvrtki. Obuka je postavljena tako da daje pregled KBRE ugroza te zahtjeve odgovora
i aspekte upravljanja odgovorom.
Po uzoru na sve zapadne drave i one koje su svoje timove doveli gotovo do savrenstva, postrojbu (ili organizaciju) ovog tipa
inio bi polivalentno skup KBR strunjaka (inenjera i znanstvenika), pirotehniara, PT timova, medicinskih strunjaka, psihologa
i obavjetajaca.
Rasporeeni u intervencijske timove i u element potpore intervencijskim timovima inili bi dravnu specijalnu postrojbu, kao
okosnicu nacionalne sigurnosti za KBRE ugroze. S glavnim zapovjednitvom koje bi se nalazilo u Zagrebu, sredita timova bila bi
rasporeena po regionalnim centrima, a uz potporu kapaciteta DUZS-a a i OSRH (potrebna prilagodba opreme). Sukladno svim
zahtjevima s kojima se nosi sustav nacionalne sigurnosti, a koji se odnose na opremanje i obuku strukturalnih elemenata, postrojba
ovoga tipa idealno je rjeenje s kojim bi se u potpunosti anulirao problem ouvanja kljunih gospodarskih interesa (npr. turizam).
Timovi za prvi odgovor ija je zadaa otkloniti ili smanjiti opasnost, ustrojeni su na osnovu sustava 'sve u jednom' to ih ini naj-
opremljenijom i najobuenijom postrojbom na dravnoj razini. U hrvatskim uvjetima, koje karakterizira zaostajanje u tehnolokom
razvoju, te zastarjelost naoruanja i opreme, a s druge strane izrazito bogatstvo ljudskim resursima, moe se pokrenuti dugorono
ulaganje u sposobnost postrojbe ovoga tipa.
Oslanjajui se na sadanje sigurnosne i obrambene kapacitete, ustroj timova za prvi odgovor najbolje bi se uklopio pri MUP-u (zbog
zakonske regulative i izbjegavanja stvaranja militaristike zone), gdje bi uz PE timove protueksplozijske zatite (koje je potrebno
ustrojiti, obuiti i opremiti i u glavnim regionalnim policijskim upravama), PT postrojbe policijskih uprava (Zagreb, Rijeka, Split,
Osijek), glavna protu KBR reakcija poela od bojne NBKO (ili od strane MUP-a, ovisno o kojoj se ugrozi radi) i NBKO satnija gardij-
skih brigada, a potpora ostalih ustrojstvenih elemenata timova za prvi odgovor (laboratorij, logistika, transportno zrakoplovstvo,
mornarica i td.) takoer iz kapaciteta OSRH. Iz navedenoga izrazito je primjetna potreba interoperabilnosti na nacionalnoj razini.
ZAKLJUAK
LITERATURA
N
ajvei prioritet u planiranju obrane i odravanju nacionalne sigurnosti mnogih drava svijeta svakako zauzimaju OMU (KBR
ugroze) i eksplozijske ugroze koje kao prijetnja namee sustavu nacionalne sigurnosti ovisnost o postrojbama (timovima) koji
imaju sposobnost razumjeti i suoiti se s izazovom i posebnim operacijama eliminirati irenje i primjenu KBRE oruja, a to im je,
uz potporu ostalih vladinih ustanova, i misija. Sve navedeno govori da e u treem tisuljeu morati doi do korjenitih promjena
u sigurnosnom sustavu RH, to potie i injenica poveane angairanosti OSRH u meunarodnim misijama, a to uz navedene
ugroze, znatno poveava rizik od napada KBRE orujem. Razvojem specijalne postrojbe tipa timova za prvi odgovor, koja bi bila
glavni nositelj protu KBRE obrane, uveliko bi se smanjila opasnost od primjene istih, kao i smanjenje posljedice neeljenog doga-
aja i time znatno doprinijeli ekonomskoj, politikoj i socijalnoj stabilnosti RH, a stvorili bi se inenjeri za specijalne operacije ije
su glavne odlike borbena vjetina, tehnika i ljudska inteligencija.
1. Bennet, B.T.: Understanding, Assessing and Responding to Terrorism - Protecting Critical Infrastructure and Personnel, Wiley - Interscience, 2007.
2. Bolz, F.Jr.; Dudonis, K.J.; Schulz, D.P.: The Counterterrorism Handbook - Tactics, Procedures and Techniques, Third Edition, CRC Taylor & Francis Group, 2005.
3. Burke, R.: Counter - Terrorism for Emergency Responders, Lewis Publisher, 2000
4. FMI 3 - 90.10: Chemical, Biological, Radiological, Nuclear, and High Yield Explosives Operational Headquarters, 2008.
5. Haddow, G.D.; Bullock, J.A.: Introduction to Emergency Management, Second Edition, Butterworth - Heinemann Homeland Security Series, 2006.
6. Grupa autora: Oruje za masovno unitavanje: Nuklearno - kemijsko - bioloko i toksinsko oruje, POU, Zagreb, 2004.
7. Joint Publication 3 - 41: Chemical, Biological, Radiological, Nuclear, and High - Yield Explosives Consequence Management, 2006.
8. Shemer, J.; Shoenfeld, Y.: Terorizam i medicina - medicinski aspekti biolokoga, kemijskoga i radiolokoga terorizma, Medicinska naklada, Zagreb, 2007.
9. The Proceedings of the CBMTS Industry I, Zagreb - Dubrovnik, Croatia, 25 - 31 October, 1998.
10. The Proceedings of the CBMTS Industry II, The First World Congress on Chemical and Biological Terrorism, Dubrovnik, 21 - 27 April 2001, Croatia.
11. The Proceedings of the CBMTS Industry III, The Second World Congress on Chemical, Biological and Radiological Terrorism, Dubrovnik, 06 - 12 September 2003, Croatia.
12. The Proceedings of the CBMTS Industry IV, The Third World Congress on Chemical, Biological and Radiological Terrorism, Dubrovnik, 17 - 23 September 2005, Croatia.
Tehniki i obrambeno sigurnosni
standardi u zatiti industrijskih
postrojenja i ugroenog puanstva
u sluaju vojnog i teroristikog
napada
PIU: prof. dr. sc. Zvonko Orehovec, prof. mr. sc. Ivan Toth, Veleuilite Velika Gorica
e-mail: zvonko.orehovec@zg.t-com.hr, ivan.toth@vvg.hr
UVOD
GLOBALNI RAZLOZI NAPADA NA INDUSTRIJSKA POSTROJENJA
S
ve do II svjetskog rata zbog inferiornosti orunih sustava i nerazvijenosti kemijske, petrokemijske i naftne industrije, nema
evidentiranih kemijskih katastrofa izazvanih ratnim djelovanjem. Do znaajnih promjena dolazi tijekom II svjetskog rata kada
gotovo svaka tvornica koja ima ikakav znaaj za neprijateljsku vojsku biva meta tekih bombardera.
Do drastinih promjena ipak dolazi krajem osamdesetih godina prolog stoljea otkad vojni planeri po prvi puta nezaobilazno bi-
raju industrijska postrojenja za mete vojnih napada zbog vojnih, ekonomskih, politikih, ali i kriminalnih razloga. teta koja je pri
tome izazvana redovito su ogromne ljudske rtve i stradavanja, ogromna materijalna teta te veliki socijalni poremeaji.
Poslije prvih takvih napada koje biljeimo u Irako - iranskom ratu, slijede I i II Zaljevski rat, ratovi na prostoru bive Jugoslavije te
zrani napadi NATO-a na Srbiju i Crnu goru.
Za vrijeme rata na tlu Hrvatske po prvi puta biljeimo i teroristike napade na naftna, kemijska i petrokemijska postrojenja. Dr-
avna komisija Republike Hrvatske za popis i procjenu ratnih teta je utvrdila da je Hrvatska tijekom rata 1991. - 1995. godine
pretrpjela 37,1 milijarde dolara direktne tete, no s ogradom da to nije konana brojka.
U izvjeu koje je potkraj 1999. godine napravila ta komisija stoji da se od spomenutog iznosa 40 posto odnosi na materijalni
dio, dakle 14.84 milijarde dolara (uniteno je ili oteeno oko 30 posto gospodarskih kapaciteta, a drutveni je proizvod drastino
opao; 1992. godine iznosio je oko 9 milijardi USD ili 41 posto manje nego 1989. godine), 26 posto na trokove, a na ivot i zdravlje
ljudi 33 posto utvrenog iznosa teta. Utvreno je i da je od 1,4 milijuna stambenog fonda uniteno 217 tisua stanova ili oko
15 posto tog fonda. Demografski je gubitak iznosio preko 270 tisua stanovnika, od ega je 15.583 poginulih i nestalih te 37.180
ranjenih (1).
Analize navedenih ratova su pokazale da vlastita kemijska, naftna, petrokemijska i farmaceutska industrija postaje mono ke-
mijsko oruje neprijatelja i da se u skorije vrijeme na meunarodnom planu nee nita desiti to bi sprijeilo vojne i teroristike
planere da u izradi ratnih planova ne raunaju na te, vlastite slabosti rtve jer zasad je razloga za planiranje napada neusporedivo
vie od straha za posljedice takovog ina (2).
G
lobalni razlozi ne lee u sve veoj ovjekovoj bezobzirnosti i nemoralnosti ve u isto pragmatinim razlozima koje namee
svjetska globalizacija, a najvaniji od njih su: (3, 4):
Tehnoloki je razvoj obrambene sposobnosti zemlje uinio drastino ovisnim o energetskim izvorima te o infrastrukturi, teleko-
munikacijama i dr.
Mogunost i sposobnost izgradnje efkasnog obrambenog sustava ovisi o izgradnji suvremenog demokratskog drutva, ija pak
izgradnja ovisi o ekonomskoj uspjenosti, tj. o koliini i redovitosti priljeva novca koji pak ovisi o osjeaju sigurnosti ulaganja, toka
novca i kapitala, o sigurnosti poslovanja.
Meunarodna pravna regulativa, ukljuujui i meunarodne konvencije o zabrani OMU-a, brane uporabu, razvoj, skladitenje,
transfer tehnologije vezane uz razvoj OMU i dr., no ne prepoznaju i ne sankcioniraju napade na industrijska postrojenja i njihova
skladita koja u procesu proizvodnje rabe toksine kemikalije kao oblik i metodu rata.
Poveana potreba za sve veim standardom dovela je do enormnog razvoja industrije koje u procesu proizvodnje rabe toksine i
eksplozivne tvari. Iste pak su postale sigurnosni problem jer su primamljiva vojna i teroristika meta. Praktino s malom koliinom
unesene energije u sustav povienog termodinamikog potencijala, oslobaa se ogromna koliina kinetike energije i ogromna
koliina toksinih tvari od kojih standardna vojna zatitna oprema ne titi.
PRAKTINI RAZLOZI NAPADA NA INDUSTRIJSKA POSTROJENJA
TEHNIKI I OBRAMBENO-SIGURNOSNI STANDARDI U ZATITI INDUSTRIJSKIH POSTROJENJA
NEDOSTACI U ZATITI I SPAAVANJU NA RAZINI TVORNICE, NA LOKALNOJ, REGIONALNOJ I
MEUNARODNOJ RAZINI
P
raktinih je razloga za napade na industrijska postrojenja vie i znaajniji su od razloga za odvraanje od napada, no za ovaj
rad bitno je izdvojiti vojne razloge, ekonomske, politike i kriminalne razloge.
Vojni razlozi, strateki i taktiki, po mnogim su analitiarima glavni razlozi napada jer direktno utjeu na destrukciju ratnih plano-
va i planova mobilizacije napadnutoga, vojnike direktno izlau ekspoziciji toksinim tvarima (posebice zbog injenice da dananja
vojna zatitna sredstva i oprema ne titi od industrijskih toksinih tvari), naruavaju logistike rute te zone i linije obrane, kod
vojnika koji imaju svoje obitelji izazivaju strah za lanove obitelji, nesigurnost, bijes i nerazboritost i dr. Direktni su ekonomski
razlozi trenutno zaustavljanje proizvodnje i spreavanje to je due mogue njezino ponovno pokretanje u cilju slabljenja obram-
bene i ekonomske sposobnosti, a indirektni su razlozi ugroza ljudi, ivotinja i biljaka, nanoenje materijalne i nancijske tete te
izazivanje pada industrijske proizvodnje, izazivanje nezaposlenosti i socijalne nesigurnosti. Politiki su razlozi stvaranje osjeaja
nesposobnosti i nesigurnosti politike i politiara, stvaranje nesigurnosti u dravi i regiji, a to direktno utjee na ulaganja i uspje-
nost poslovanja.
U kriminalne razloge napada na industrijska postrojenja moemo uvrstiti one teroristiki motivirane bez obzira tko ih, u ije ime
i zato izvodio. Oni u sebi objedinjuju i vojno-obrambene i ekonomske razloge.Naalost, procjena je strunjaka da e kriminalni
razlozi biti sve vie zastupljeni jer teror i terorizam postaju i oblik i metoda ratovanja.
Specinosti industrijskih katastrofa izazvanih vojnim i teroristikim napadima jesu:
brzina katastrofe zbog ciljanog stvaranja ekstremnih pritisaka i temperature u vrlo kratkom vremenu unosom eksplozija u una-
prijed planirane pozicije
brzina i intenzitet disperzije toksinih kemikalija u okolni prostor u ovisnosti o meteorolokim uvjetima
nemogunost brze i efkasne evakuacije ljudi i ivotinja u uem krugu uz postrojenja
nemogunost izvoenja evakuacije bez adekvatne zatitne opreme specifne za svaku grupu toksinih tvari ponaosob
Preventivne mjere za zatitu industrijskih postrojenja od katastrofa su poznate; od urbanistiko-planskih, arhitektonskih, organi-
zacijskih, tehnikih i tehnolokih do edukativnih, informativnih i nancijskih. Naalost, malo je svjetskih iskustava u provoenju
svih ovih mjera u praksi. Cilj je ovog rada prenijeti obrambeno - sigurnosnim sustavima dio iskustava prikupljenih i analiziranih
iz praktinih dogaaja te analize ostalih ratnih i teroristikih napada na industrijska postrojenja u proteklih 25 godina na osnovi
navedenih praktinih iskustava.
N
edostaci u zatiti i spaavanju na razini tvornice, na lokalnoj, regionalnoj i meunarodnionoj razini
Posve je razumljivo da su u vrijeme hladnoratovskog razdoblja sve razvijene zemlje i veina zemalja u razvoju gradile sustav
zatite i spaavanja od katastrofa, ali i od eventualnog svjetskog nuklearnog, kemijskog i biolokog ratovanja. Pri tome su mogue
nesree u industrijskim postrojenjima s emisijom toksinih tvari i razornim eksplozijama smatrane uglavnom manje vjerojatnim i
manje opasnim, a mjere koje su se poduzimale za zatitu od NKB oruja dostatnim.
Naalost, u praksi su se takva stajalita pokazala krivima za niz poduzetih mjera, radnji i postupaka, a najvei nedostaci na razini
proizvodnih pogona, tvornice i lokalnoj razini bili su sljedei:
Nedostatak iskustva u katastrofama izazvanima ratnim djelovanjem, a zbog toga i nedostatak realnih planova zatite i spaava-
nja te niz pogrenih standardnih operativnih postupaka, posebice pri prvom odgovoru.
I ona skromna iskustva temeljila su se na klasinim industrijskim nesreama gdje je vrijeme razvoja nesree i katastrofe relativno
sporo u odnosu na ratna i teroristika razaranja pri emu postoji 'mjerljivo' vrijeme dostizanja kritine toke, a to u prijevodu
znai i vrijeme za provoenje svih planiranih postupaka u zatiti i spaavanju (obavjetavanje, uzbunjivanje, sklanjanje, evakuaci-
ja, dekontaminacija, zbrinjavanje...) Kod nesrea i katastrofa kojima je uzrok ratno i/ili teroristiko razaranje proizvodnih pogona
vrijeme nastanka i kritina toka punog razvoja nesree - katastrofe je gotovo spojeno i ne postoji vrijeme za postupno provoenje
postupaka zatite i spaavanja. Razlog je tome to se proizvodni pogoni u momentu napada nalaze u procesu proizvodnje, to
znai da su u stupnju poviene termodinamike ravnotee, odnosno da su 'energetski nabijene' bombe kojima je eksploziv uneen
izvana u vidu rakete, bombe, mine i granate te teroristikog eksploziva samo 'inicijalna kapisla i upalja za samoeksploziju'.
Neadekvatna i nedostatna sredstva i oprema za detekciju, obaranje i neutralizaciju emisije toksinih kemikalija (otrovnog oblaka)
zatitu, javljanje i uzbunjivanje, evakuaciju i zbrinjavanje te software za procjenu stanja.
Temeljeno na procjeni ugroze od NKB oruja, oruane snage u ijem je sastavu u veini sluajeva bila i civilna zatita te policija,
vatrogastvo i dr. specijalne dravne slube svoja su posjedovali sredstva i opremu za detekciju, dozimetriju, zatitu i dekontamina-
ciju od kemijskih, biolokih i radiolokih ratnih agensa.
Naalost, uglavnom sredstva detekcije ne detektiraju obine toksine kemikalije i dr. obine nokse, kao to ni zatitna sredstva
uglavnom ne tite od istih, a dekontaminacijski sustavi te dekonaminanti uglavnom ih ne neutraliziraju i ne otklanjaju. Jedino je
na razini tvornice, i to zavisno od tvornice do tvornice, postojala organizirana tehnika sluba zatite s adekvatnom opremom i
adekvatno obueni za obaranje otrovnog oblaka i spaavanje ugroenih djelatnika u proizvodnom pogonu, no i taj je broj ljudstva
te sredstava i opreme bio daleko od realnih mogunosti da sami bez pomoi lokalne zajednice obore otrovni oblak i sprijee nje-
govo irenje u naseljena mjesta.
Neadekvatno kolovani kadar i neadekvatna obuka bila je uzrok za pogrene odluke i konfuziju.
T
emeljeno na prethodne dvije grupe nedostataka normalno je da se razvio i sasvim neadekvatan pristup kolovanju i obuci
zapovjednog kadra te izvritelja zbog ega su se u praksi izdavale zadae i zapovijedi koje su kasnile u vremenu i prostoru ili
pak su bile potpuno izvan realnosti i svrsishodnosti kao, na primjer, slanje vojnih postrojbi i postrojbi civilne zatite u evakuaciju i
spaavanje u industrijsko postrojenje udaljeno i do 100 kilometara, za to je potrebno vie od dva sata od uzbunjivanja do stizanja
u postrojenje, a to vie nema smisla jer je oblak s otrovnom kemikalijom ve vie kilometara pa i desetke kilometara udaljen od
postrojenja. A uz navedeno, i bez detektora te zatitne opreme i zatitnih ltera protiv toksine kemikalije iz navedenog kemijskog
pogona.
Neadekvatno planiranje mjesta i koliina skladitenja energenata i toksinih kemikalija te neadekvatna tehnoloka rjeenja
proizvodnih procesa.
U momentu izbijanja ratnog sukoba i tijekom njegovog trajanja, ali i tijekom realnih procjena o moguem teroristikom napadu
na industrijska postrojenja, management tvornice nije, zbog straha od gubitaka u proizvodnji i gubitka trita, smanjio koliine
zaliha sirovina, koliine zaliha energenata te koliine gotovih proizvoda izvrivi smanjenje narudbe i/ili dislociranjem navedenih
koliina na dovoljne udaljenosti, da ne mogu biti uzrok lananih reakcija.
Nadalje, vlasnici i management tvornice su tek pod prijetnjama ozbiljnih posljedica od napada, po proizvodnim postrojenjima i
skladitima kemikalija, energenata i gotovih proizvoda (kada su izrauni govorili da bi nadoknada tete bila daleko iznad prota)
pristajali na prestanak proizvodnje ili barem na drastino smanjenje opsega i dinamike proizvodnje. Isto se odnosi i na projektiranje
proizvodnih pogona i skladinih prostora, pri emu je cijena izgradnje i smanjenje gubitka energenata i reaktanata izgradnjom
to kraih transfera cjevovoda jedino mjerilo i kriterij za izgradnju. Time se dobiva zgusnutost i kompaktnost proizvodnih pogona,
kratkoa transfera cjevovoda te blizina skladita energenata, sirovina i gotovih proizvoda, a to je preduvjet za izazivanje lananih
reakcija u cijeloj tvornici i enormnog osloboenja energije i toksinih kemikalija. Pri tome zgusnutost navedenih elemenata prijei
izgradnju vodenih barijera i dr. sustava sigurnosnih barijera jer je gotovo nemogue postii dovoljan tlak i koliinu vodene barijere
na tako zgusnutom i intenzivnom izvoru emisija energije i toksinih kemikalija. U konanosti isto olakava i planeru napada na
takova postrojenja.
Prirodno je da su takvi nedostaci i pogreke uzrono-posljedino povezane i za nedostatke i pogreke na nacionalnoj razini, a
najznaajnijima su se pokazale sljedee:
Kao i na lokalnoj razini, nedostatak iskustva rezultirao je neadekvatnim planovima i pogrenim standardnim operativnim po-
stupcima u opremanju, pripremi i planiranju na nacionalnoj razini te slanju vatrogasnih postrojbi, postrojbi civilne zatite, vojnih
postrojbi kao i uporabu policije u regulaciji evakuacije i odravanja javnog reda i mira, a to je rezultiralo konfuzijom i vrlo esto
nedonoenjem nikakvih odluka preputajui to lokalnoj razini (to je u konanosti i bilo puno bolje nego donijeti loe odluke daleko
od realnosti).
No najveim su se nedostacima pokazale neadekvatne nacionalne doktrine i strategije obrane te doktrine prvog odgovora i
zatite i spaavanja.
N
acionalne su se doktrine obrane i na njima graene strategije obrane, iz kojih su vrlo esto proizlazile i nacionalne doktrine
zatite i spaavanja, zasnivale na hladnoratovskom konceptu odvraanja i odmazde, po emu je najveu opasnost predstav-
ljao iznenadni napad orujem za masovno unitavanje (OMU) i konvencionalnom vojskom s neprijateljske granice, a zbog ega se
najvea panja i najvei novac troio na velike i oklopom jake konvencionalne vojske, njihovu opremljenost i obuenost za rato-
vanje u uvjetima totalnog NKB ratovanja. U tom duhu stvarani su i sustavi civilne zatite (CZ) najee s pripadnicima postrojbi
CZ koji vie, zbog godina ili zdravlja, a esto i zbog politike nepodobnosti nisu bili sposobni za priuvni sastav oruanih snaga.
Sasvim je oigledno da su vojni stratezi i planeri pritom zanemarili globalizaciju svjetske ekonomije i pojavu novih oblika ugroza
sigurnosti te stoga i podcijenili opasnost unutarnjih slabih toaka od kojih je najznaajnija kemijska, petrokemijska, farmaceutska
i naftna industrija zbog svih navedenih globalnih i praktinih razloga u poetnom djelu ovog rada.
Neadekvatna priprema zemlje za obranu, opremanje neadekvatnom zatitnom opremom i ratni planovi koji nisu uvaavali nove
oblike ugroza.
N
eadekvatna priprema zemlje za obranu se najoitije ogledala u nepripremljenosti navedene industrije za razaranja izazvana
ratnim i teroristikim napadima na iste. Pritom se poglavito misli na izradu planova za smanjenje koliine energenata, siro-
vina i gotovih proizvoda njihovom dislokacijom, smanjenje intenziteta proizvodnje pa ak i gaenje proizvodnje, ako je dislokacija
nemogua kao kod naftnih izvora i ranerija, a to je, na primjer, inila Vlada RH i neke tvornice kao to je Petrokemija Kutina od
samih ratnih poetaka, to je glavni razlog da RH nije imala velike ljudske rtve izazvane kemijskim katastrofama.
Nadalje, neadekvatni ratni planovi ogledali su se kroz neuvaavanje realnih opasnosti posljedica katastrofa u navedenim tvor-
nicama zbog ega su vrlo esto mobilizacijska zborita bila u dometu moguih emisija toksinih kemikalija, glavni i pomoni
logistiki pravci su prolazili kroz mogue pravce irenja otrovnih oblaka kemikalija, a esto su i same zone borbenog djelovanja
i ealoniranje snaga bile na pravcu mogueg irenja toksinih kemikalija. Kada se pri svemu navedenom uzme u obzir da vojnici
nisu imali adekvatnu zatitnu opremu koja bi ih titila od industrijskih toksinih kemikalija, gore navedene tvrdnje dobivaju na
znaaju u potpunosti.
Nedostatak iskustva i svijesti o realnoj opasnosti industrije kao mete vojnih i teroristikih napada na nacionalnim razinama razu-
mljivo je rezultirao nedostacima i pogrekama na meunarodnoj razini, a koji se jo uvijek oituju u meunarodnim sporazumima
vezanima uz kontrolu irenja OMU, sporazumima vezanima uz meunarodnu pomo i zatitu te niza politikih odluka, a od kojih
se posebno istiu sljedee:
Pod pritiskom monih meunarodnih politikih imbenika (ije armije jo uvijek industrijska postrojenja na tuem tlu smatraju
stratekim vojnim ciljem) te istovremeno i jednako snanim pritiskom meunarodnog kapitala kemijske, naftne, petrokemijske i
farmaceutske industrije (koja ne eli da im tvornice budu pravno denirane kao potencijalno kemijsko oruje ma ije ono bilo), ali
i zbog, naalost, trenutno jedino mogueg principa po kojem se piu i prihvaaju meunarodni ugovori, sporazumi, konvencije i
protokoli vezani iz politiku neirenja OMU, katastrofe izazvane napadima na meunarodno deklarirana industrijska postrojenja s
toksinim kemikalijama nisu adekvatno denirane, a niti akteri adekvatno sankcionirani( ).
Nepostojanje meunarodne doktrine pomoi, zatite i spaavanja, kao ni stratekih odluka meunarodne zajednice o kriterijima
koje mora zadovoljiti ponuena pomo neke drave - lanice( ).
M
eunarodne organizacije koje specijalizirano pruaju pomo stanovnitvu ugroenog podruja i regije, kao to su UN HCR,
UN OCHA i dr. nisu ni u kojem sluaju opremljene i obuene za pruanje pomoi zatite i spaavanja u kemijskim kata-
strofama, a niti im je to temeljna zadaa. Pokuaj formiranja NATO i EU te OPCW timova i postrojbi za pomo u sluaju ovakvih
katastrofa nailazi na niz formalno - pravnih i organizacijskih zapreka, od problematike potrebnog vremena za dobivanje dozvola
nacionalnih parlamenata za sudjelovanje u meunarodnim misijama, problematike prolaza granice kroz tree drave, pa sve do
pitanja voenja i zapovijedanja takvim postrojbama i pitanjima politike prirode kao to su motivi pruanja pomoi, pitanje kome
se, gdje i kada pomo treba pruiti i drugih.
Nadalje javlja se i niz pitanja vezanih uz administrativne, materijalne i kadrovske kriterije koje bi timovi, postrojbe i materijalna
sredstva namijenjena pomoi morala zadovoljiti.( )
Gore navedeno jasno navodi na zakljuak da drave - lanice meunarodnih organizacija jo uvijek nisu svjesne opasnosti koje
sobom nosi kemijska, petrokemijska, naftna i farmaceutska industrija kao mete vojnih i teroristikih napada, kao ni injenice da
je odabir navedene industrije za mete i cilj teroristikih ali i vojnih napada perdan nain za zaobilaenje meunarodnih pravnih
akata kao to su Konvencija o zabrani kemijskog oruja, enevski protokol, Meunarodno humanitarno i ratno pravo i dr.
Svi gore navedeni nedostaci i propusti razlog su zato se jo uvijek navedena postrojenja nalaze na popisu poeljnih ratnih meta
te zato se sve ee nalaze na popisu meta i ciljeva teroristikih organizacija. No, isto tako moralo bi biti jasno da se samo rjea-
vanjem svih gore navedenih nedostataka i propusta moe govoriti o ekasnoj preventivi od napada, kao i zatiti i spaavanju ako
do napada ipak doe.
PRIJEDOZI ZA POBOLJANJE ZATITE I SPAAVANJA NA RAZINI TVORNICE,LOKALNOJ,
REGIONALNOJ I MEUNARODOJ RAZINI
P
etogodinje praktino iskustvo stjecano tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj ( ) te analiza i ostalih ratnih sukoba posljednjih
25 godina namee nunost uvoenja niza promjena, izmjena i dopuna u doktrini nacionalne, ali i meunarodne obrane i za-
ZAKLJUAK
tite od terorizma, sustava zatite i spaavanja, tehnikih, taktikih i operativnih mjera i postupaka u sustavu prevencije, zatite i
spaavanja, opremanju sredstvima i opremom, kadrovskoj politici te kolovanju, obuci i uvjebavanju timova i postrojbi. Najnunije
promjene, od kojih su neke i provedene u praksi u sustavu zatite i spaavanja u Hrvatskog, dajemo kako slijedi:
Na razini tvornice nuno je prilikom projektiranja izgradnje novih tvornica voditi rauna da se iste nau izvan naseljenih mjesta
na udaljenostima koje garantiraju pravovremeno uzbunjivanje, sklanjanje i evakuaciju, da nisu na pravcima mogueg ealoniranja
vojnih postrojbi, na putu logistikih pravaca, da je komunikativno dobro povezana, i dr.
U
nutranji raspored proizvodnih pogona, skladita energenata, sirovina i gotovih proizvoda mora sprijeiti lanano irenje
vatre i eksplozija, skladita tekuina moraju biti opasana zatitnim bazenima i opremljeni sustavima za automatsko prekri-
vanje pjenom te sustavima za stvaranje vodene barijere. Tvornica mora imati automatski detekcijski sustav, automatsko javljanje
i uzbunjivanje te poluautomatske sustave zatvaranja segmenata transfera cjevovoda (pri jednom sluaju u petrokemijskom po-
strojenju nakon proboja amonijaka pod tlakom automatski je zatvoren glavni dolazni ventil zbog ega je dolo do povrata oko
pet tona amonijaka iz proizvodnog pogona koji je izaao u lokalni prostor za svega 2 minute). Ve postojeim tvornicama gdje je
nemogue raditi projektantske zahvate u proizvodni proces, nuno je nametnuti zakonsku obavezu provoenja gore navedenih
mjera od zatite skladita do automatike i poluautomatike u kontrolno-upravljakom sustavu. Tamo gdje se tvornica nalazi blizu,
ili u naseljenom mjestu, ista mora sudjelovati u snoenju trokova izrade planova zatite i spaavanja, izgradnje sustava javljanja,
uzbunjivanja i obavjetavanja, opremanja puanstva u zoni iz koje je nemogua pravovremena evakuacija zatitnom opremom i
pripremom sklonita, stanova i kua za hermetizaciju. Svakoj je tvornici nuno nametnuti zakonsku obavezu stvaranja baze poda-
taka o incidentima i nesreama te obavezu razmjene nauenih lekcija.
Na lokalnoj razini nuno je preispitivanje postojeih planova uzbunjivanja, evakuacije, zatite i spaavanja prema nauenim
lekcijama iz ratova zadnjih 20 -25 godina, a svakako je nuno uvesti i novitete na razini javljanja, uzbunjivanja i obavjetavanja
(govorni sustav uzbunjivanja i obavjetavanja, uzbunjivanje putem telefonske mree u ugroenoj zoni), nove spoznaje i nove teh-
nologije, kao to su stolarija i materijali za brtvljenje i osiguranje hermetinosti zgrada i kua, opremanje stanovnitva zatitnim
sredstvima u najbliim i najugroenijim zonama prema rui vjetrova( ).
Na dravnoj razini, pored inzistiranja na lokalnoj razini, neizostavno je preispitivanje doktrina i strategija obrane, ratnih planova,
planova obrambenih priprema zemlje, a vezano uz iste i preispitivanje dravne zakonske regulative, postojeih doktrina sustava
zatite i spaavanja, uloge unutarnje sigurnosti (policije, inspektorata) u osiguranju provoenja zakonskih obaveza te obavjetaj-
no-sigurnosnog sustava.
Na meunarodnoj se razini namee potreba donoenja doktrine o meunarodnoj pomoi koja bi jasno odredila smjernice prak-
tinog djelovanja i dala odgovore na pitanja koji su kriteriji pri pruanju pomoi, kome i kada se pomo prua, gdje i pod kojim se
uvjetima, koji timovi i postrojbe mogu biti dostatni za pruanje pomoi i koji su kriteriji za njihovo odreivanje te, koje su pravne
i administrativne mjere pruanja pomoi.
Takoer, otvaraju se pitanja minimalnih administrativnih, personalnih i materijalnih kriterija koje bi timovi, postrojbe i oprema
trebali zadovoljiti pri stavljanju meunarodnoj organizaciji na raspolaganje ( )
S
tratezi i ratni planeri moraju konano shvatiti da su frontalni konvencionalni sukobi i borba za krunu ili kvadratni kilometar
zemlje stvar prolosti, a da se dananji sukobi vode za prevlast i dominaciju u kontroli ivotnog prostora i svih njegovih sa-
stavnica kao to su infrastruktura, industrija, poljoprivreda, ekologija, monetarni sustav i dr. Pri tome se strane u sukobu sve vie
okreu novim oblicima ugroza (terorizam, organizirani kriminal, preuzimanje vlasnitva, politiki i ekonomski pritisci...), a osjeaj
osobne sigurnosti ili nesigurnosti je ujedno i detektor sigurnosti poslovanja i transfera kapitala i tehnologije ( ).
Glavna karakteristika kemijskih katastrofa izazvanih ratnim ili teroristikim inom jesu posljedice koje su jednake, ili ak i vee od
klasinog kemijskog napada jer niti jedna vojna sila niti jednim orunim sustavom ne moe u vrlo kratkom vremenu, od nekoliko
minuta prenijeti i osloboditi tisue tona otrovnih kemikalija kao to to moe uiniti najobiniji planirani i ciljani napad konvenci-
onalnim sredstvima na proizvodna postrojenja i njihova skladita.
Klasini sustavi sigurnosti i sustavi zatite i spaavanja za takve katastrofe nisu dovoljni i nune su njihove kritike analize, a u
skladu s rezultatima promjene koje su i predloene u ovom radu.
1. OPCW, Organisation for the Prohibition of Chemical Weapons - Monthly Press Compendium on Chemical Disarmament and Chemical Industry, Dec. 1997,
2. OPCW, Convention for Prohibition of Chemical Weapons,
3. FOA, The Defence Research Establishment, - Umel, Sweden, under the Ministry of Defence, the Kingdom of Sweden, engaged in research and study of defence policy, disarmament and
international safety - Various documents
4. SIPRI, Stockholm International Peace Research Institute - Independent Institute for Study of Peace and Conict Issues, particularly armament and disarmament control - Annual
Reports 1996-2002.
5. ASA, Applied Science and Analysis, Inc. - a journal for government and industry professionals interested in NCB defence, disarmament and verication; medical planning in case of
accidents; health and safety in industry - 1996-2003.
6. Zvonko Orehovec, Administrative, material and personnel criteria of formatting teams/units for international assistance, according to the experience from the ASSISTEX 1 exercise, VI
Annual Assistance Coordination Workshop, Geneve, Switzerland, November 2002;
7. Z. Orehovec, S. Bokan, B. avrak, Eco-terrorism, Chemical and Biological Warfare without Chemical and Biological Weapons, Spiez, Switzerland 1996; Cairo, Egipat 1997; ASA 1997.
8. Z. Orehovec, Tactical Chemical Weapons, ASA 1996
9. Z. Orehovec, Civilian industry as Target in the War, ASA 1998
10. Dishovsky, Christophor: The Problems of Defence in Chemical Industry-Results of Special Investigation, Proceeding p. 69 - 73, Zagreb, Ministry of Defense, Croatia 1999. ISSN 1092
- 7255;
11. Eifried, Gary: Terrorism Against Chemical and Biological Industry: Hazards and Risk Assessment, Proceeding p. 84 - 88, Zagreb, Ministry of Defense, Croatia 1999. ISSN 1092 - 7255;
12. Hughart, Joseph: Industrial Chemicals and Terrorism: Human Health Threat Analysis, Mitigation and Prevention, Proceeding p. 116 - 121, Zagreb, Ministry of Defense, Croatia 1999.
ISSN 1092 - 7255;
13. Khan, Liaquat Ali: Chemical Industry Under Terrorist Threa, Proceeding p. 147 - 151, Zagreb, Ministry of Defense, Croatia 1999. ISSN 1092 - 7255;
14. LeChene, Evelyn: Eco-Terrorism, Industry and Civilian Populations, str. 163 - 167, Proceeding p. Zagreb, Ministry of Defense, Croatia 1999. ISSN 1092 - 7255;
15. Z. Orehovec, Assistance and protection under Article X of the CWC, Proceeding p. 111 - 115, Ministry of Defense, Croatia 2002. ISSN 1092 - 7255:
16. Z. Orehovec, The Exercise, Lessen Learned or Learning Lessen, Proceeding CB MTS Industry III (in printing), Ministry of Defense, Croatia 2002. ISSN 1092 - 7255:
17. Z. Orehovec, Chemical Warfare Without Chemical Weapons, NATO Forum on Business and Security, Berlin 10 - 15 March 2004.
18. S. Bokan, Z. Orehovec at all, Book, Weapons of Mass Destruction - Nuclear, Chemical, Biological and Tocsins Weaponse, Zagreb, Puko otvoreno uilite, 2004.
REFERENCE
Zoonoze kao potencijalno
bioloko oruje
PIU: Marina rnko, bacc. ing. admin. chris, prof. dr. sc. Zvonko Orehovec, Veleuilite Velika Gorica
e-mail: marina.crnko@vvg.hr, zvonko.orehovec@zg.t-com.hr
SAETAK
SUMMARY
UVOD
U
Republici Hrvatskoj zoonoze ine oko 7 posto zaraznih bolesti. Od 200 infektivnih bolesti u ivotinja oko 100 je prenosivo
na ljude. Zoonoze ine ozbiljan zdravstveni i veterinarski problem, a neke od njih su i smrtonosne. Takoer imaju socijalni i
ekonomski znaaj koji utjeu na kvalitetu prehrane, paniku kod pojave te time i na smanjenu potronju prehrambenih namirnica.
esta oboljenja zamjeuju se kod ljudi koji se profesionalno bave uzgojem stoke te umski radnici, luga-
ri, lovouvari i lovci. Profesionalne osobe koje esto borave u umama izloene su zarazi od bjesnoe preko zarae-
nih lisica. Znaajna je izloenost i drugim izvorima prijenosnika bolesti kao to su krpelji i komarci te umski glodav-
ci koji se esto susreu u naseljenim mjestima, osobito selima. Kuni ljubimci, psi i make, takoer mogu biti izvor zaraze.
Prijenos zoonoza mogu je svim skupinama infektivnih agensa: virusima, gljivicama, bakterijama, rikecijama, protozoama. I dok su
neki uzronici ogranieni na mali broj vrsta odnosno prijenosnika (npr. trihineloza na svinju), pojedini se mogu rairiti na brojne
ivotinje (npr. uzronik kuge na vie od 200 vrsta).
Zoonoze se mogu javljati tokom cijele godine, ali i sezonski, to ovisi o prenosiocu. Pojavom globalizacije ali i utjecajem velikih
organizacija kao to je Svjetska trgovinska organizacija (WTO) briu se granice pri uvozu i izvozu svih proizvoda. Na naem tritu
mogue je pronai prehrambene namirnice iz cijelog svijeta. Time ne samo da poveavamo opasnost od zaraze ve i opasnost od
unosa nekih novih zaraza. Zoonoze se takoer mogu iskoristiti kao bioloko oruje pri teroristikom napadu time to se prvo zaraze
ivotinje koje kasnije zaraze ljude. Prednost ovakvog teroristikog 'oruja' jest to je jako teko povezati i dokazati pojavu zoonoza
sa potencijalnim teroristikim napadom.
Kljune rijei: Zoonoze, endemske bolesti i bioloki terorizam
I
n Croatia, zoonoses constitute about 7 % of infectious diseases. Of 200 animal infectious diseases, about 100 can be transferred
onto humans. Zoonotic diseases represent a serious health and veterinary problem, while some of them can be fatal. They also
have a social and economic importance and can affect the quality of food, cause panic if appeared and thereby reduce the con-
sumption of certain food. Frequent infections are perceived with people who are professionally engaged in livestock breeding;
also with forestry workers, foresters, game wardens and hunters. Professionals who often spend time in the forests are exposed to
infection from rabies via infected fox.
Also signicant is the exposure to other sources of diseases, such as ticks and mosquitoes and forest rodents, which are often
found in inhabited places, especially villages. Pets, dogs and cats, can also be a source of infection. Transfer of zoonoses is po-
ssible with all groups of infectious agents: viruses, fungi, bacteria, rickettsia and protozoa. While some agents are limited to a
small number of species and carriers (e.g. trichinosis to a pig), some may extend to many animals (e.g. plague agent in more than
200 species). Zoonoses can occur throughout the year or seasonally, depending on the transferor. Globalization and inf luence of
large organizations such as the World Trade Organization (WTO) lead to the removal of borders between countries, which enables
import and export of all kinds of products. Food ingredients from all around the world can be found on our market. This not only
increases the risk of infection, but also the risk of intake of some new infections. Zoonotic diseases can also be used as biological
weapons in terrorist attacks by rst infecting animals, which then later infect humans. The advantage of such weapon is that it is
very difcult to connect and prove appearance of zoonoses with a potential terrorist attack.
Key words: zoonoses, endemic diseases and biological terrorism
B
ez obzira na veliki jaz izmeu tehnolokog i socijalnog razvoja ovjeanstva spram ostatka prirode, to neminovno dovodi do
pokuaja odvajanja ovjeka od prirode kao i sve vei ovjeji utjecaj na prirodu, priroda se ne odvaja od ovjeka. Razloga je
tomu vie. Porastom broja stanovnitva raste potreba za prostorom i hranom. Naseljavanjem otimamo prostor vrstama iji je taj
prostor prirodno stanite. Razvijanje tehnologije promijenilo je nain ivota ljudi.
U 19. stoljeu 90 posto stanovnitva bavilo se poljoprivredom, a danas je ostao mali dio od oko dva posto. Pojava novih zaraznih
bolesti je obrnuto proporcionalna.
Od 200 infektivnih bolesti u ivotinja oko 100 je prenosivo na ljude. Zoonoze ine ozbiljan zdravstveni i veterinar-
ski problem, a neke od njih su i smrtonosne. Zoonoze imaju socijalni i ekonomski znaaj koji utjeu na reproduk-
tivnu sposobnost ivotinja, kvalitetu prehrambenih namirnica, njihovu smanjenu potronju, paniku kod pojave, itd.
U Republici Hrvatskoj se svake godine obavezno prijavljuju 62 zarazne bolesti. Vie od treine prijavljenih bolesti je iz skupine
zoonoza.
Veina ljudi u Republici Hrvatskoj nije upoznata s pojmom zoonoza. Pojavom 'ptije gripe' globalni problem postao je i problem
Republike Hrvatske. Nedovoljna educiranost i nepripremljenost dola je do izraaja kada je trebalo reagirati na pojavu bolesti u
domaih ptica. Institucije i ljudi nisu znali kako, te je vie improvizirano nego to se radilo po propisima kojih, dodue, ni nema
mnogo. Postoje indicije da su neprijatelji koristili zoonoze u Domovinskom ratu.
Ako je to tono, namjera je bila tajno izazvati bolest kod itavog puanstva s ciljem umanjenja borbene sposobnosti protivnika.
Bolesti koje su se koristile bile su endemske na tim prostorima.
Iako trenutno nismo u ratu, ulaskom u saveze kao to je NATO postavljamo se na listu neprijatelja drava kojima je neka od lanica
NATO saveza neprijatelj i koje koriste teror kao sredstvo ratovanja. Terorizam nje izum 21. stoljea, postoji otkad je i svijeta. Isto
je i sa biolokim orujem. Meutim razvitak tehnologije i genetskog inenjeringa daje mu nove mogunosti. Zoonoze su idealno
bioloko oruje, posebno u podrujima gdje se smatraju endemskim bolestima. Ogranienja su postavljena samo u ljudskoj mati
a sredstva se nalaze nadohvat ruke.
ZOONOZE
Z
oonoze (gr. zoon - ivotinja i nosos - bolest) su skupina infektivnih bolesti ivotinja koje se u prirodnim okolnostima mogu
prenijeti sa ivotinja na ljude. Oko 62 posto emergentnih ili re-emergentnih zaraznih bolesti u ljudi uzrokovane su ivotinjskim
patogenima ili patogenima iz proizvoda ivotinjskog podrijetla.
Zoonoze su najee endemske bolesti, odnosno bolest ili uzronik zaraze je stalno prisutan na odreenom geografskom podruju.
Meutim, globalne promjene ekolokog sustava, ljudi i njihovih navika, klime itd. mogu rezultirati preskakanjem prirodnih barijera
te sve veoj rasprostranjenosti. ovjek se moe zaraziti direktnim ili indirektnim prijenosom.
Zoonoze u Republici Hrvatskoj
U Republici Hrvatskoj zoonoze ine oko 7 posto zaraznih bolesti. Praenje, prouavanje, spreavanje i suzbijanje zoonoza u Repu-
blici Hrvatskoj odreeno je sljedeim zakonima i pravilnicima:
- Pravilnik o nainu praenja zoonoza i uzronika zoonoza (NN 52/05),
- Zakon o veterinarstvu (NN 70/97, NN105/01, NN 172/03 i NN 41/07),
- Pravilnik za kontrolu salmonela i drugih odreenih zoonoza koji se prenose hranom (NN 105/06),
- Pravilnik o nainu i postupku prijave sumnje na zaraznu bolest ivotinja, prijavi i odjavi zarazne bolesti ivotinja te obliku i sa-
draju propisanih obrazaca (NN 179/04),
- Pravilnik o nainu prijavljivanja zaraznih bolesti (NN 23/94)
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u RH je najvie prijavljenih salmoneloza to je trend i u zemljama EU.
ZOONOZE KAO PRIRODNA UGROZA
U
biolokoj domeni u prirodne ugroze spadaju endemske bolesti kroz epidemije i pandemije odnosno bolesti ivotinja, biljaka i
ljudi. Prirodne katastrofe predstavljaju idealnu podlogu za sve oblike novih ugroza. Mogu se iskoristiti za 'tiho djelovanje' di-
seminacijom uzronika endemskih bolesti, potencirati stanja zapoeta katastrofom kao to su zagaenje vode i hrane, nedostatak
higijenskih uvjeta, irenja bolesti koje su tipine za katastrofe. Mnogi su faktori rizika koji pridonose pojavi i irenju zoonotskih
bolesti. U globalu se mogu gledati kao primarni faktori koji su usko povezani sa pojavom zoonoza (npr. promjene u nainu proi-
zvodnje ili konzumiranja namirnica) koji mogu rezultirati prelaskom patogena s jedne vrste na drugu i faktori koji mogu poveati
uinak patogena odnosno osjetljivost i prijemljivost ljudske populacije. Naredna adaptacija zoonotskih patogena moe rezultirati
prelaskom bolesti s ovjeka na ovjeka. Ostali faktori rizika ukljuuju klimatske promjene, mogunost adaptacije na nove domaine
i vektore, mutacije i rekombinacije, poveanu virulentnost i rezistencija na lijekove te nedostatke u zdravstvenoj infrastrukturi
i politici koji rezultiraju manjkom komunikacije i koordinacije medicinske i veterinarske struke, nancija i resursa to dovodi do
smanjene pripremljenosti i mogunosti odgovora.
ZOONOZE KAO ANTROPOGENA UGROZA
N
apad biolokim orujem izazvao bi velike ekonomske krize u industriji za proizvodnju hrane, gubitak povjerenja u vladajue
institucije te mogue ljudske rtve. U sluaju odabira zoonoze kao biolokog oruja dolo bi do rizika kod opskrbljivanja
hranom te rizika po ljudsko zdravlje. Osim politikih, ekonomskih i religijskih ciljeva teroristike skupine za cilj mogu imati dobit,
umanjenje vrijednosti nekog objekta, smanjenje ili poveanje cijena na lokalnom i svjetskom tritu ili poveanje potranje za
odreenom vrstom hrane u odnosu na onu koja je zahvaena napadom. Napad bi prouzroio ekonomske gubitke pojedincima,
velikim korporacijama i dravnim institucijama.
Cijeli lanac opskrbe hranom bio bi pogoen, osobito ako druge zemlje zabrane uvoz odreenih proizvoda. Kako je hrana bitna za
preivljavanje i dio svakodnevne rutine napad na agrikulturu mogao bi se proiriti i na druge grane kao to je turizam. U konanici
teroristike aktivnosti mogu naruiti stabilnost drave neovisno o njenoj moi i veliini.
Bioloko ratovanje
Pod pojmom bioloko ratovanje podrazumijeva se namjerno koritenje bilo kojeg patogenog mikroorganizma i toksina s ciljem da
ubije, onesposobi ili narui borbena sposobnost neprijatelja.
Bioloki terorizam jest namjerno koritenje biolokih agensa i toksina s ciljem da ubije ili izazove bolesti i epidemije u ljudi, ivo-
tinja i biljaka te unitavanju morala.
Terorizam moe biti otvoreni i prikriveni. Cilj prikrivenog terorizma je oslabiti dravu iza ega slijede otvoreni oblici konvencional-
nog ili nekonvencionalnog rata.
Kao sredstva prikrivenog terorizma koriste se sredstva i metode maskirane kroz endemske slabosti napadnute drave kao to je na
npr. izazivanje bolesti meu ivotinjama, ljudima i biljkama (kravlje ludilo, antraks, kukuruzna zlatica). Prikriveni terorizam je teko
ili gotovo nemogue otkriti, na njega je mogue samo sumnjati. Bioloko oruje podrazumijeva mikroorganizme koji se mogu upo-
trijebiti za ubijanje, onesposobljavanje i spreavanje protivnika, a koji osim to se mogu proizvesti nalazimo u prirodnom okoliu.
Metode irenja i prednosti biolokog oruja
B
ioloko oruje ima mnoge prednosti prema drugim vrstama oruja. Idealno bioloko oruje imalo bi veliki potencijal i visoku
infektivnost, u obliku aerosola te ono za koje ne postoji cjepivo. Bioloko oruje je danas vrlo lako nabaviti ili proizvesti dok je
tee pronai kako ga dostaviti u efektivnom obliku do mete.
Mala koliina moe izazvati velike ljudske rtve na malom podruju. Njegova najvea prednost je teka mogunost zatite jer je
nevidljivo, bez mirisa i okusa pa njegovo rasprivanje moe proi neopaeno.
Raspriti se moe sprejevima, eksplozivima (projektilima, detonacijama bomba) ili kontaminacijom hrane i vode. Najmanja vjero-
jatnost rasprenja su eksplozivne naprave jer visoke temperature i svjetlo eksplozije esto inaktivira bioloke agense.
Kontaminacija vodovoda zahtijeva velike koliine biolokih agensa i isputanje nakon regionalnih sustava za proiavanje i klori-
ranje vode jer klasine metode kloriranja i ltracije unitavaju viruse, bakterije i veinu protozoa.
Najoptimalniji nain irenja bio bi u obliku aerosola. Za uinkovito prenoenje zrakom agensi moraju biti izmeu 1.5 i 5 mikrome-
tara. Vei od toga bili bi ltrirani respiratornim sustavom u organizmu dok bi manji bili udahnuti i izdahnuti. Najprikladniji sustav
za rasprivanje bili bi sustavi koji se koriste za rasprivanje u poljoprivredi, osobito zrakoplovi, te generatori smjeteni u automobile
ili kamione, sprejevi u naprtnjaama ili parfemskim dozama punjenim biolokim agensima. Kontaminacija kroz ventilacijske susta-
ve je uinkovita ali ograniena na prostor kojim sustav prolazi i onaj broj ljudi koji se u tom prostoru nalaze.
Zaraene osobe bi tako mogle prenositi zarazu dalje a ako je napad otkriven ranije moglo bi doi do masovne panike. Terori-
sti su usmjereni na pronalaenje novih naina irenja patogena i stvaranje nepredvidljivih scenarija. 2001. godine spore an-
traksa su odaslane potom na adrese nekoliko medijskih kua i dva senatora u SAD-u uzrokujui 17 oboljelih i pet umrlih.
Bioloki rat je u mogunosti gurnuti naciju iza toke u kojoj je mogu oporavak.
Agensi se vrlo brzo raspruju pa je malo izgledno oekivati lokalan napad. Laboratorije za proizvodnju i gomilanje patogenih agen-
sa vrlo je lako prikriti za razliku od postrojenja za gradnju nuklearnog reaktora.
Veina doktora se nije srela sa bolestima kao to je antraks ili velike boginje i vrlo bi teko prepoznali bolest po poetnim simp-
tomima.
Stoka se esto uzgaja u omeenim i velikim prostorima (npr. otvorene farme sa tisuama krava, farme sa preko deset tisua svinja
ili peradi iji broj ponekad prelazi i sto tisua).
K
oncentracija ivotinja u procesima od klanja do distribucije je vrlo velika i time pogodna za mogui napad koji se uvijek moe
pripisati nedovoljnoj higijeni i nepotivanju zatitnih mjera. Kod transporta ivih ivotinja dolazi do rizika prijenosa bolesti na
mjesto odredita, opasnost od preskakanja prirodne barijere poglavito kod transporta egzotinih ivotinja.
Dodatni rizik kod transporta jest to moe usporiti ili ubrzati diseminaciju patogena. Prisutnost ili glasina o prisutnosti odreene
ZATITA OD ZOONOZA
bolesti ili tetoina poput glodavaca, koji mogu biti vektori, mogu zaustaviti sav izvoz potrone robe ivotinjskog porijekla a po-
novna uspostava sustava moe trajati mjesecima.
Genetiki izmijenjeni patogeni mogli bi zbuniti zdravstvene radnike u dijagnostikim laboratorijima i time oteati mogunost
pravodobnom odgovora lijenika.
U sluaju epidemije farmaceutske kompanije nemaju uskladiteno dovoljno cjepiva za odreene bolesti koje nisu endemske i bo-
lesti koje se nisu pojavile dulje vrijeme.
Kod genetski modiciranih patogena trebalo bi se ekati po nekoliko mjeseci da bi cjepivo bilo proizvedeno i distribuirano. Zbog
razvoja tehnologije mogue je napraviti agens koji je visoko patogen, vrlo virulentan i rezistentan na lijekove.
M
jere detekcije i prevencije najvaniji su koraci u zatiti od zoonoza i zoonoza kao biolokog oruja. Iako je to odgovornost
drutva u cjelini, drutvu su potrebni timovi koji e ih usmjeravati i urno reagirati u sluaju pojave ili napada.
Detekcija i indikatori napada zoonozama kao biolokim orujem
Uinci biolokog napada postaju vidljivi tek nakon nekoliko sati ili dana to uvelike oteava pronalaenje napadaa ali i spreava-
nje irenja agensa ili bolesti. Bioloki agensi se ne mogu zapaziti osjetilima kao to je na primjer miris.
Bioloki agensi se u pravilu ne koriste za teroristike napade ve im je glavna svrha masovno unitenje. Napad biolokim orujem
je vrlo teko dokazati ako se pri napadu koriste agensi bolesti koje su endemske u napadnutom podruju.
Indikatori koji upuuju na napad zoonozama kao biolokim orujem:
bolest koja nije endemska unutar odreene populacije ili na nekom geografskom podruju
pojava nekoliko bolesti kod jednog pacijenta to je mogui indikator da je koriten vei broj biolokih agensa pri napadu
velik broj bolesnih osoba sa istim ili slinim simptomima
podaci koji upuuju na pojavu masovne epidemije
atipina klinika slika bolesti
velik broj sluajeva nepoznate bolesti ili smrti
neuobiajena rezistencija na antibiotike
vie oboljenja ili smrtnih sluajeva kod poznate bolesti nego je uobiajeno
jedan sluaj vrlo neobinog agenta
izuzetak bolesti kod ljudi koji ne borave u prostorima sa opim ventilacijskim sustavom ili zatvorenim ventilacijskim sustavima
primljena prijetnja koja ukazuje na mogui napad
velik broj vojnih i civilnih rtava na istom geografskom podruju
jasni dokazi irenja infekcije aerosolom
pomor veeg broja ivotinjskih vrsta
nazonost vektora na podruju epidemije koji nisu karakteristini za to podruje
Mjere prevencije
Postoje brojne mjere za kontrolu i prevenciju zoonoza. Sljedee se primjenjuju na domaim ivotinjama:
vakcinacija kunih ljubimaca ili stoke
proflaktika uporaba antiparazitskih lijekova
propisana biosigurnost i karantena
deratizacija
veterinarska zatita
programi odravanja zdravlja krda
Druge metode ukljuuju:
stvaranje rezistentnosti ivotinja prema bolestima
kontrola hrane i vode
primjenjivanje najboljih programa za uzgoj
rutinski nadzor u cilju to breg otkrivanja bolesti
testiranje ivotinja prije ulaska na farmu i pri odlasku (karantena)
Kontrola vektora je ekasno rjeenje u prevenciji i kontroli zoonoza koje se prenose vektorima. U tu praksu pripada pricanje protiv
komaraca i buha (npr. u doba pojavljivanja Groznice doline Rift ili Kuge) ili kontrola pojave krpelja (npr. kod pojavljivanja Krim
- Kongo hemoragijske groznice). Druge metode ukljuuju unitavanje prirodnih stanita vektora, kontrolu razmnoavanja kroz
ZAKLJUAK
eliminaciju resursa za razmnoavanje.
Mjere zatite od zoonoza, medicinske mjere zatite i prolaksa
M
jere zatite trebaju biti implementirane u planove zatite od zoonoza. Individualne mjere zatite i mjere zatite ivotinja
ukljuuju kemoprolaksu, kontrolu i izbjegavanje insekata, osobnu higijenu, prokuhavanje vode, dovoljno kuhanu i peenu
hranu, izbjegavanje javnih okupljalita kod pojave epidemije i dezinfekciju tjelesnih izluevina. Mjere lokalne zajednice ukljuuju
kontrolu insekata i glodavaca, edukaciju, vakcinaciju i prolaktiku imunizaciju, pasterizaciju, izolaciju pacijenata i procedure
za kontrolu infekcija. Nacionalne/meunarodne mjere ukljuuju karantenu, kontrolu uvoza, restrikciju kretanja potencijalno in-
ciranih ivotinja, obavjetavanje susjednih zemalja i traenje pomoi od meunarodnih timova. Ne postoji pouzdan medicinski
tretman protiv biolokih agensa. Cjepiva iako se smatraju najboljom zatitom nisu sto posto uinkovita. Dodatan problem je razvoj
cjepiva za koje je potrebno puno vremena zbog proizvodnje, testiranja i provjere te odobrenja od Svjetske zdravstvene organizacije.
Nemogue je stvoriti cjepivo protiv novih ili promijenjenih virulentnih mikroorganizama.
Drugi izbor u lijeenju oboljelih su antibiotici. Problem stvaraju uzronici koji su rezistentni na antibiotike kao to je antraks u
uznapredovanom stanju. U poetku lijeenja, dok se ne zna uzronik, lijeenje se bazira na kliniko-epidemiolokoj dijagnostici
a izbor terapije antibioticima prema tzv. diagnosis ex iuvantibus. Takav tip terapije se preporuuje kod bolesnika ija je infekcija
prenesena aerogenim putem.
U nekim sluajevima mogu se koristiti ve testirana kemoterapijska sredstva protiv virusa.
Prolaksa podrazumijeva uporabu imunolokih preparata i antibiotika prije ili nakon napada. Kod biolokih napada prolaksa je
u pravilu poslije ekspozicijska. Ugroeno podruje potrebno je strogo kontrolirati to ukljuuje kontrolu kretanja ljudi i vozila.
Sanitarna prolaksa ukljuuje strogu kontrolu kretanja ivotinja i proizvoda ivotinjskog porijekla, odlaganja otpada i unitavanja
inciranih i uginulih ivotinja. Ponekad je potrebno klanje i unitavanje inciranih ivotinja. Leevi uginulih ivotinja se spaljuju.
Na podruju ugroenih farmi provodi se karantena, sterilizacija hrane te dezinfekcija prostora i kontaminiranog zemljita. Kako bi
se sanitarna prolaksa uspjeno obavila potrebna je dobra veza izmeu farmi i veterinarskih slubi te sustav za obavjeivanje.
Bioloka dekontaminacija
B
ioloka dekontaminacija je proces koji podrazumijeva mjere i postupke kojima se uklanjaju ili neutraliziraju patogeni mikro-
organizmi do stupnja eliminiranja rizika od infekcije. Bioloka dekontaminacija obavlja se u kao dio protuepidemijskih mjera
dezinfekcije, a moe ukljuivati dezinsekciju i dekontaminaciju. Bioloka dekontaminacija vode, hrane i medicinskog materijala
obavlja se kao urgentna mjera, dok se dekontaminacija ljudi, opreme i okolia moe odgoditi neko vrijeme. Prema opsegu dijeli se
na:
djelominu - obavlja se odmah nakon biolokog napada u zoni napada, a obavljaju je pojedinci ili skupine. Obuhvaa ienje
odjee i obue, pranje i umivanje vodom i sapunom, dezinfekciju izloenih dijelova koe.
potpuna - provodi se izvan zone kontaminacije. Obuhvaa ienje odjee i opreme, tehnike, vozila te kupanje ljudi, ostalu
osobnu higijenu.
Dekontaminacija ivotinja vri se brisanjem, polijevanjem, kupanjem, sredstvima za dekontaminaciju, ianjem ili samodekontami-
nacijom, ukoliko se ni jedna metoda nije pokazala uspjenom.
P
ojava zoonoza i irenje bolesti su velikim dijelom produkt ljudskih aktivnosti i izbora. Do sada nas je pojava novih zoonoza
iznenaivala. Interakcija izmeu agensa, ivotinja i ljudi kao domaina i sam okoli postavili su nam izazove u podrujima
ekasnog predvianja, nadzora, prevencije i kontrole zoonoza. Nove bolesti pojavljuju se na neoekivanim mjestima birajui nove
ivotinjske vrste. Teko je predvidjeti na kojem geografskom podruju e se pojaviti nova zoonoza, koji ivotinjski rezervoar pred-
stavlja najvei rizik ljudskom zdravlju i kako se taj rizik razvija. Meutim , prouavanjem pojava iz prolosti mogli bismo identi-
cirati obrasce pojavljivanja i irenja te na tome temeljiti budue korake. Najvei izazov predstavlja postizanje koordiniranih slubi
zdravstva, nadzor i pravodobna mogunost odgovora na nove i postojee zoonoze za to je potrebno povezivanje i komunikacija
izmeu regionalnih, globalnih i internacionalnih zdravstvenih i veterinarskih slubi.
Zadaa institucija Republike Hrvatske jest usklaivanje propisa s Direktivama Europske zajednice. Usklaivanje zakonskih propisa
jest dugotrajan proces kraj kojeg bi se paralelno trebala provoditi edukacija medicinskog i veterinarskog osoblja ali i obinih gra-
ana. Trenutni stupanj brige o zoonozama jesu kontrola zaraznih bolesti koju provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo uza sve
ostale infektivne bolesti, kontrola hrane koju provodi Hrvatska agencija za hranu te razni struni simpoziji.
Zakonskih propisa ima malo i mnogi su nedoreeni. Korak koji je odavna mogao biti poduzet jest prikljuenje Republike Hrvatske
regionalnom programu 'Mediterranean Zoonoses Control Programme' koji djeluje pod kiobranom Svjetske zdravstvene organiza-
cije. Najvaniji koraci trebali bi prvenstveno ukljuivati edukaciju i primjenu sustava za praenje i prikupljanje podataka o zoono-
zama kojim se koriste zemlje Europske unije te opremanje laboratorija.
Naalost, ove zadae bi postale prioritet tek u sluaju pojave epidemije velikih razmjera ili biolokog napada, zanemarujui tako
injenicu da je prevencija najbolja obrana.
LITERATURA
[1] Bokan S., izmek A., Ilija B., Juki I., Orehovec Z., Radalj .: Oruja za masovno unitavanje: nuklearno-kemijsko-bioloko i toksinsko oruje, Puko otvoreno uilite Zagreb, Zagreb,
2004., ISBN: 953-6054-91-4.
[2] Report of the WHO/FAO/OIE joint consultation on emerging zoonotic diseases in collaboration with the Health Council of the Netherlands, Geneva, Switzerland, 3-5 May 2004.
[3] Monke J.: CRS Report for Congress, Agroterrorism: Threats and Preparedness, 2004.
[4] Orehovec Z.: Predavanja iz kolegija Antropogena ugroavanja i Oruja za masovno unitenje
PIU: mr. sc. Franjo Magui, MUP RH, Visoka policijska kola (e-mail: fmagusic@fkz.hr)
Mladen Buzani, MUP RH, PU Splitsko-dalmatinska, Postaja pomorske policije Split (e-mail: mbuzancic@mup.hr)
mr. sc. Mato Puelji, MUP RH, Visoka policijska kola...(e-mail: puseljicm@fkz.hr)
Sretan Marevi, MUP RH, PU Dubrovako-neretvanska...(e-mail: srmarevic@mup.hr)
UVOD
POLICIJSKI MENADMENT KOD AKCIDENTNIH SITACIJA I SIGURNOSNI RIZIK
Policijski menadment kod
akcidentnih situacija na moru
D
rutveno dinamiko polje usloeno globalizacijskim procesima posebno je sloeno kod akcidentnih situacija na moru. U kul-
turnoj organizaciji dravne uprave imamo razliite razine policijskog menadmenta kojeg rabimo kod nastalih sigurnosnih si-
tuacija i pojava. Uloga policijskog menadmenta treba: osigurati transparentnost primjene policijskih ovlasti, osigurati promicanje
kolektivne performantnosti, profesionalne kompentencije, upravljanje kakvoom, poboljanje ishoda, uporabu izvorita informacija
o kriznim i akcidentnim situacijama, razvoj menadmenta sluaja i primjenu za njihovo rjeavanje posebne i standardne operativne
postupke, neodlone taktike, tehniko-organizacijske mjere i sredstva za rukovoenje i intervenciju. Menadment ralanjuje sa-
draj policijskog postupanja po razinama nadlenosti i usklauje rad sa drugim imbenicima koji se ukljuuju sa svojim ovlastima
i nadlenostima. Policijski menadment kroz kritinu nacionalnu infrastrukturu promie kakvou postupanja i razvija sigurnosnu
kulturu kod akcidentnih situacija. Svakodnevni oblici informatikog terorizma i raunalnog kriminaliteta nameu potrebu zatite
informatike arhitekture u policiji.
T
ranzicijski razvoj drutva je dinamiko polje s drutvenim koniktima kao posljedicom konfrontacije drutvenih moi. U kul-
turnoj organizaciji dravne uprave, kulturna postaja, ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) pripada u sredinja tijela dravne
kulturne organizacije i obavlja unutarnje i druge poslove koji su mu stavljeni u nadlenost zakonom.
Pored MUP-a Republike Hrvatske imamo vojno policijske poslove MORH-a koje provode ovlatene slubene osobe vojne policije.
Primjena ovlasti vojne policije treba biti usklaena s policijskim menadmentom i drugim imbenicima Sredinje koordinacije, nig-
dje apriori nije precizirano da operacije i akcije jednih znai suspenziju ovlasti i nadlenosti drugih imbenika. Sadraj unutarnjih
poslova (po Puelji, M. i sur. 2008. ) moemo razvrstati prema materijalnom, organizacijskom smislu i prema nainu obavljanja.
Prema Zakonu o policiji imamo sljedee funkcionalne skupine: poslovi policije, upravni poslovi, poslovi evidencija, poslovi obra-
zovanja i ostali unutarnji poslovi. Za navedene skupine poslova u organizacijskom smislu trebamo organizacijske ustroje, ope,
posebne i determiniranost nadlenosti.
Ralamba unutarnjih poslova moe se obaviti i temeljem metodologije procesnog rada i metoda rada koje u praksi prepoznajemo
kao operativni poslovi. Metodologija policijskog rada rezultira donoenjem upravnih akata, provoenjem upravnih mjera, upravnih
radnji, upravni i inspekcijski nadzor i drugim poslovima. Policijske polove u djelokrugu Ministarstva unutarnjih poslova obavljaju
policijski slubenici primjenom policijskih ovlasti i dunosti.
K
ulturna organizacija policije razvija profesionalne kompetencije, kulturu dokaza, upravljanje kakvoom, ishode usmjerene
prema van i unutra. Kompetencije predstavljaju dinaminu kombinaciju kognitivnih i metakognitivnih vjetina, znanja i razu-
mijevanja, meuljudskih, intelektualnih i praktinih vjetina te etikih vrijednosti kako bi se poboljali policijski ishodi, izvrsnost.
Upravljanje kompetencijama kao glavni kriterij upravljanja ljudskim potencijalima sistematino ih povezuje sa njihovim razvojem
temeljenog na cijeloivotnom obrazovanju.
Kultura dokaza potie pruanje empirijskih podataka koji pokazuju konzistentnost s ciljevima i misijom.
Policijski menadment s drutvenim i profesionalnim statusom je umijee organiziranja, mobiliziranja i usklaivanja raspoloivih
resursa s ciljem osiguravanja maksimalne performantnosti. Razliiti doprinosi menadmenta se mogu prepoznati na razliitim
razinama menadera kao rukovoditelja koji svojim praksama utjeu na policijsku organizaciju prema ovlastima upravljanja i ru-
kovoenja. Razvija suradniki menadment sa sljedeim obiljejima: hijerarhijski nadreeni slubenik ukljuuje svoje suradnike u
donoenje odluka koje sadrajno su dio organizacijskog procesnog rada, kontrola se provodi uglavnom na razini rezultata, surauje
sa suradnicima ija je samostalnost znaajna (po kompetencijama i izvoritu iskustva) i suradnici su odgovorni za dobivene rezul-
118 MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA
tate u onoj mjeri u kojoj raspolau manevarskim prostorom. Ishodi predstavljaju izravan rezultat policijske operacije, akcije.
Ocjenjivanje ishoda koristi se za samoanalizu, smanjenje trokova, vrednovanje programa rada. Upravljanje kakvoom, unapre-
enje kakvoe, kontrola kakvoe i ocjenjivanje kakvoe predstavljaju sredstva uz pomo kojih se osigurava jamstvo kakvoe. U
organizacijskoj kulturi, kultura kakvoe odnosi se na niz zajednikih, prihvaenih i integriranih obrazaca kakvoe (naela kakvoe)
i kao sposobnost institucije koji se mogu pronai u sustavima upravljanja ustanovom u cilju kontinuiranog osiguravanja kakvoe.
Razliite razine menadmenta imaju na raspolaganju razliite tipove struktura u kulturnoj organizaciji policije.
Menadment provjerava i testira veliki broj funkcionalnih odabira ( a posebno kod akcidentnih situacija i sigurnosnih dogaaja;
prednost specijalizaciji ili polivalentnosti, delegiranje ovlasti, upravljanje prema ciljevima i dr.).
Funkcijske strukture u kriznim situacijama, rukovoditelja stavljaju u situaciju nastojanja da se ogradi od odgovornosti, dok je
oekivati da e slubenici traiti jo vie sigurnosti, ponekad moemo imati iskustvo da je uprava sklona poveanju pritiska, pu-
tem najee neuinkovite kontrole. Kod odjelnih struktura imamo prilagoenost za upravljanje rizicima koja se u praksi moe
prepoznati kada neki sektori i odjeli svojim slubenicima osiguravaju povoljniji status u odnosu na druge sektore i odjele. Funkci-
onalno-operativne strukture balansiraju izmeu irenja funkcionalnih slubi, to dovodi do centraliziranja odluka i do oslobaanja
od odgovornosti operativnih slubi. Operativne slube tada mogu dobivati iskrivljene informacije i rezultira sporou u policijskom
reagiranjima na sigurnosne dogaaje i situacije. Promatrajui sa strane, moe se prepoznati da funkcionalne slube ele vriti
odgovornost bez odgovornosti, iz injenice da su najee blizu glavne uprave. Matine strukture se odlikuju visokom specijali-
zacijom i jakim usklaivanjem i najee ih rabimo kod rizinih situacija. Delegiranje je sredstvo u rukovoenju, akt kojim nositelj
odgovornosti povjerava drugoj ovlatenoj osobi, na odreeno vrijeme i pod odreenim uvjetima, dio ili ukupnost svoje odgovor-
nosti i ovlasti u svrhu organizacijskog radnog procesa odreene aktivnosti, postizanja policijskog cilja ili voenja operacije, akcije,
projekta.
Menadment kod delegiranja povremeno oslobaa nalogodavca od aktivnosti za koje je neki od njegovih suradnika vie ili jednako
kompetentan te moe postii postavljene ciljeve strukture, po mogunosti i stratekog karaktera i prioritete.
M
enadment kod delegiranja prosuuje kompetencije na osnovu sljedeih sadraja:
deniranih jasnih, preciznih i mjerljivih ciljeva i misija, informiranosti imbenika ( internih i vanjskih ) u svrhu potvrivanja
ovlatenika, uvaavati pravo na pogreku, pregovarati o delegiranju da se izbjegne osjeaj nametanja, prethodno jasno odrediti
pojedinane funkcije i osigurati ozraje uzajamnog povjerenja, razumjeti delegiranje kao ugovor o rezultatu a ne o metodi, izbjei
nejasnoe i dvosmislenost, jasno precizirati pravila ugovora o delegiranju ( po potrebi i pismenim putem), dopustiti suradnicima da
budu potpuno samostalni, izbjegavati interveniranje tijekom vrenja delegiranih ovlasti, osim kada je organizacijsko procesni rad
prethodno dogovoren po etapama ( fazama) i tijekom redovitog praenja i nadzora, otkloniti eventualne potekoe i biti oslonac.
Menadment usavrava organizaciju rada uvodei norme ogranienja ( norme, kontingencije, racionalizacije) koje esto zaborav-
ljaju operativne razine.
Temeljem praenja menadmenskog rada oekuju se vea poboljanja, na nain da se preporuuju postupci kontrole i inovacija.
Menadment razvija kolektivnu performantnost. Kod svakog imbenika kolektivne performantnosti policijski menadment ima
instrumente koji su mu stavljeni na raspolaganje.
Menadment kod upravljanja razinom polivalentnosti u policijskoj organizaciji istie dva polja: organizaciju rada i upravljanje
ljudskim resursima.
Temeljem Zakona o obalnoj strai RH, koordinacije za nadzor i zatitu prava interesa RH na moru i drugih pravnih normi, da bi
se pravilno usklaivale zadae samostalno i u suradnji sa drugim tijelima dravne uprave prema svojoj nadlenosti, denirani su
standardni operativni postupci. Kod prvog standardnog operativnog postupka za komunikaciju u opisu pojanjava se pojam krizne
situacije i proces usklaivanja komunikacija i crta zapovijedanja u krizi.
Krizne situacije su predmet i vanih meunarodnih kooperacijskih projekata: kao to su meunarodne policijske komisije ujedinje-
nih naroda o savladavanju kriznih situacija i civilni menadment kriznih situacija europske unije.
Policija kod ostvarenja svojih zadaa primjenjuje potrebne mjere nune za otklanjanje i zatitu od opasnosti. Opasnost se u poje-
dinom sluaju smatra ugroza vanog pravnog dobra, opstojnosti drave, ivota, zdravlja, slobode, imovine, znaajnijih vrijednosti
i drugih zatienih dobara od vanog znaaja za ope dobro.
Policija primjenjuje poslove i ovlasti koji su zakonom propisani i primjenjuje onu koja u danom trenutku najmanje zadire u pojedi-
nano i ope dobro. Policijska mjere ne smije prouzroiti tetu veu od one koja bi nastala da se mjera nije primijenila, a intenzitet
doputenosti do onog trenutka dok se ne ispuni njena svrha odnosno kada postane jasno da se ta svrha ne moe postii.
Menadment sluaja ureuje potrebite radnje koje su potrebne da bi otkrile i odgovorile na sigurnosni incident.
Sigurnosni sustavi rabe slijedee metode od moguih rizika: preventivne, determinirajue i korekcijske. Vie kriterijsko odluivanje
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA 119
TAKTIKA POLICIJSKOG POSTUPANJA I SREDSTVA ZA RUKOVOENJE I INTERVENCIJU
je proces optimizacije funkcije postavljenog cilja po vie kriterija to poboljava kvalitetu procesa odluivanja. Moemo rabiti
metodu optimalnog izbora i metodu optimalizacije sa vie funkcija cilja. Metode optimalizacije sa vie funkcija cilja su: ciljno
programiranje, vie ciljno programiranje i interaktivno programiranje.
A
kcidentne situacije na moru, sadraj njihovih tehniko-tehnolokih procesa ili ugrozbe prometa s obzirom na posljedice, se
mogu podijeliti na slijedee dogaaje: koji ne izazivaju tetne posljedice, niti su ih mogli izazvati; koji nisu izazvali tetne
posljedice, ali su ih mogli izazvati i koji su izravno ili ne izravno izazvali tetne posljedice.
Pomorskim nezgodama se nazivaju pojavnosti dogaaja kod kojih nastaje posljedica gubitka ljudskog ivota, ugroavanje zdravlja
ljudi, materijalne tete ili oneienja mora i priobalja.
Uobiajena podjela pomorskih nezgoda je na: potonua, poare i/ili eksplozije, nasukavanje plovila, sudare i udare plovila i ote-
enja trupa i strojeva.
Pored pomorskih nezgoda, u posljednje vrijeme imamo uestale atipine akcidente: ronilake nezgode, pad zrakoplova u more,
slijetanje cestovnih vozila u more kao posljedice cestovne prometne nezgode i dr.
Kritina nacionalna infrastruktura treba promicati kakvou prevencije od akcidentnih situacija kao i operativnu uinkovitost nad-
lenosti ako do istih doe.
Veliina i intenzitet rizika ovisi o parametrima koji izravno ili neizravno utjeu na njegovo formiranje. Rizik se moe promatrati
kao splet pojava i uvjeta kojima je ponekad teko utvrditi granice zbog dinaminosti. Sloenost i slojevitost utvrivanja odnosa
izmeu opasnosti, rizika i dogaaja je oita.
Parametri koji utjeu na formiranje veliine rizika:
vrijeme - protekom vremena od nastanka nekog dogaaja rizik od toplinskog ili drugog djelovanja na osobu, pokretne i nepo-
kretne stvari i dobra moe rasti ili padati. Protekom vremena na mjestu intervencije rizik moe mijenjati svoju vrijednost ovisno o
karakteristikama dogaaja i mjestu pojavnosti.
udaljenost - odnos distance od mjesta izvora i veliina rizika ozljeivanja ili smrti je obrnuto proporcionalna. Intenzitet; se moe
promatrati kroz koliinu opasne materije koja se nalazi u zoni intervencije, zikalno-kemijskim znaajkama gorivih tvari i sl.
Po Kulii. D. (Kulii, D, 2007., 58-60 ) kod prosudbi raznih moguih prijetnji i ugroza, poradi to djelotvornijeg upravljanja rizici-
ma moemo rabiti matrice za preliminarnu ocjensku prosudbu relevantne razine rizika. Kod mapiranja rizika kada elimo iskazati
kvalitativne vrijednosti, kod izrauna moemo rabiti jednadbe za izraunavanje pojedinih slijedeih vjerojatnih vrijednosti i odre-
diti statinost i dinaminost posljedica za ljude, imovinu i okoli.
Z
atita na radu moe analizom sadraja dogaaja doi do strukture ozljeda. Osposobljenost intervencijskih snaga za obavljanje
intervencija je takoer jedan od bitnih parametara koji rizik moe u odreenim uvjetima umanjiti ili uveati. Svaki slubenik
treba posjedovati odgovarajuu vaeu licencu za opu i posebnu nadlenost i postupanje. Volja pojedinca i motivacija sigurnog
izvravanja zadaa moe i te kako utjecati na veliinu rizika. Menadment sluaja sigurnosnog dogaaja, situacije i akcidenta
predvia i ureuje potrebite radnje i postupke koje su potrebite da se nepoeljna pojavnost mapirala, otkrila i otklonila.
O veoj akcidentalnoj situaciji (po Grigoleit, B. i sur. 2004: 207) radi se ukoliko je nastupio dogaaj: koji u veoj mjeri ugroava
opu sigurnost, koji oteuje znaajna opa i individualna dobra, koji se ne moe rijeiti pomou jedinica iz sredstava za rukovo-
enje, intervenciju iz svakodnevne slube i koji zahtijeva ukljuivanje razliitih tijela i ustanova.
ivimo u tehnoloko visoko razvijenom svijetu, gdje opasnostima i ugrozama suprotstavljamo pravilima prevencije.
Najei razlozi pojava akcidentalnih situacija su: krive procjene, nepromiljenost, elja za protom, neodgovornost te nepridra-
vanje propisanih standarda o sigurnosti i nekompetencije.
S
uvremeni kriminalitet postaje iz godine u godine sve dinaminiji, sloeniji i nasilniji to rezultira izvrenjem veeg broja tekih
kaznenih djela s elementima nasilja. Dojavom o akcidentu ili drugom sigurnosnom dogaaju, pojavi, policijski menadment
planira i donosi odluke, naloge i zapovijedi. Na izvoritu slike situacije vri se procjena situacije i donosi odluka . U strukturi odluke
imamo: rukovodne smjernice, taktike ciljeve, taktike mjere i bitne tehniko/organizacijske mjere. Kod akcidentalnih situacija
potrebno je postaviti policijske ciljeve, premda je jasno da se svi ciljevi ne mogu odmah postii. Potrebno je obratiti pozornost na
jedinice koje sukcesivno pristiu.
Prilikom akcidentalne situacije taktiki ciljevi postrojbi koje sudjeluju u intervenciji mogu biti sljedei: otklanjanje opasnosti i teta
za osobe i stanovnitvo, spreavanje irenja tete, smanjenje irenja tete, istraivanje uzroka tete, osiguranje progona poinitelje
kaznenih djela i prekraja sa dokaznom snagom, osiguranje neometanog ukljuivanja strunih slubi (vatrogasci, hitna pomo,
Gorska sluba spaavanja i dr.), potpora, logistike i pomoi strunim slubama spaavanja i traganja, spreavanje ugroavanja
ostalih materijalnih vrijednosti i umanjenje smetnji prometom.
Percepcija opasnosti i rizika kod rada intervencijskih postrojbi, daje smjernice za nadzor i upravljanje rizicima koje u konanici
mogu rezultirati manjim brojem nesrea i ozljeda.
Naela policijskog voenja se temelje na policijskom iskustvu, kod policijskih operacija i akcija imamo sljedea naela: koope-
rativni sustav voenja je obvezujui koncept voenja; voenje se odvija u okviru faza: deniranje realizacije, nalog, realizacija
i kontrola; voenje zahtjeva, intenzivnu komunikaciju i ciljanu informaciju; naelno treba voditi, polazei od taktike naloga, a
taktika zapovijedi moe biti nuna ovisno o situaciji; usmjeravati prema rezultatima tako da se dogovore ciljevi, sukladno zahtje-
vima, djelatnike treba na odgovarajui nain: kvalicirati (obuka, usavravanje, licence), opremiti (sredstva za rad, intervenciju) i
logistiki snabdjevati i pratiti.
O
perativna naela policijskih operacija i akcija: operacije pripremiti tako da se moe djelovati odmah ili u odreeno vrijeme;
osigurati jasne odnose o pitanju zapovijedi i struktura, teiti to manjem broju strukturalnih razina; struktura ne bi smjela
obuhvaati vie sedam do devet operativnih sektora; promjene vodstva kod operacija svesti na najmanju mjeru; operativne jedinice
bi naelno trebale biti zbijene; kod hitnog djelovanja vrijedi: integrirati prije preskupiranja; voditi rauna o naelima vlastite sigur-
nosti i samozatite; kod utvrivanja potrebnih snaga uzeti u obzir mogunost rada u smjeni i snage koje nisu potrebne otpustiti s
dunosti ili ustrojiti u priuvne snage.
U procesu planiranja i odluivanja esto rabimo naloge i zapovijedi.
Struktura odluka, naloga, zapovijedi sadri :
1. Situacija; slika situacije i prezentacija svih informacija za rjeavanje sigurnosnog dogaaja ili situacije.
2. Snage koje su ve rasporeene i one koje su u blizini; naziv, nalozi, dostupnost, hijerarhijski odnosi, kontakt osoba, nadlenosti,
regulacije o usklaivanju i suradnji.
3. Nalog, namjera; sadrajno rekapitulirati odluku.
4. Snage, instrumenti voenja i operativna sredstva koja e se staviti na raspolaganje; broj i raspored snaga, odora i oprema, pla-
nirana funkcija i potrebna specijalistika znanja, mjesto i vrijeme gdje se moraju javiti, instrumenti voenja i operativna sredstva,
eventualno napomena o prethodnoj zapovijedi i posebnim nalozima.
5. Pojedinani nalozi; naziv operativnog sektora, odjela prema funkciji/nalogu, zapovjednik, snage, instrumenti voenja i operativ-
na sredstva, mjesto i vrijeme operacije/mjesto i vrijeme gdje se treba javiti.
6. Ostale mjere i napomene; pravne napomene, ponaanje u odnosu na pojedince, skupine osoba, napomene vezane uz medije,
ponaanje prema predstavnicima medija, posebne okolnosti na mjestu operacije, dogovori s drugim slubama, podaci o sabirnim
mjestima snaga ili povrijeenih, napomene o procedurama, organizaciji procesa, regulacije vezane uz snabdjevanje, medicinska
skrb, oznake, lozinke, natuknice, predoavanje izvjetaja o tijeku operacije i iskustvima.
7. Komunikacija; opi nalozi, informacijski kanali, komunikacijske mree, informacijske mree, informacijska mjesta, mjere dranja
u tajnosti, komunikacijska sredstva, vrste i vremenski intervali dojava.
8. Voenje; rukovoditelj policije ili njegov pomonik, voditelji/tijela, zapovjedno mjesto, mjesto, vrijeme, potpis.
Dostaviti; vrijeme kad su poslane policijske isprave, oblik u kojem je poslana, mediji.
Kakvoa slike situacije na moru, ovisi o izvoritu informacija u hrvatskoj pomorskoj policiji.
Za kvalitetno operativno pokrivanje na terenu najvanija je dobra i pravovremena operativna informacija o dogaaju na moru. Sa-
etak prikaza rezultata analize obrade i informacija, objanjavaju pojedini izvori informacija putem kojih pomorska policija dolazi
do operativnih saznanja te na osnovu njih planira operativne aktivnosti na moru.
Izvorite izvora informacija ( po Mareviu, 2009.), moemo svrstati u:
- unutarnje (interne), informacije koje nastaju unutar MUP-a RH,
- vanjske (eksterne), informacije koje nastaju izvan MUP-a RH-a,
- meuagencijska razmjena podataka i
- meunarodna suradnja.
Unutarnji ( interni) izvori informacija
Unutarnje izvore informacija sakupljamo, skupiramo i izabirati iz slijedeih baza podataka:
1. Statistike podloge; pomorska policija koristi statistike o dogaajima koji su relevantni za policijska postupanja. U njima su
sadrani podaci o pojedinim dogaajima koji se koriste za analizu i informiranje rukovoditelja nadlenih za donoenje odluka o na-
inu postupanja. Statistika podloga se moe rabiti i iz operativnih tehnika: shbone, root cause analiza, pareto analiza i drugih.
2. Strateka procjena; radi se o stratekom analitikom proizvodu ija se primjena razvija u pomorskoj policiji. To je dugorona
analiza i izrauje se za razdoblje od dvije godine.
Strateka procjena ima slijedeu svrhu: informiranje rukovoditelja, prevencija, utvrivanje prioriteta, prosuivanje i rangiranje
prijetnji, raspodjela svih resursa (ljudski, tehniki, nancijski resursi).
3. Taktika procjena ima za cilj kratkoronu procjenu dogaaja, relevantnih za pomorsku policiju te se izrauje za krae razdoblje
(mjeseno, tromjeseno, polugodinje).
Taktika procjena ima sljedei cilj i svrhu: identiciranje kratkoronih problema i prioriteta za postupanje (nadzor dravne granice
ima apsolutni prioritet o planiranju aktivnosti pomorske policije), analiziranje uinkovitosti poduzetih mjera i radnji, izvjeivanje
rukovoditelja, optimalna raspodjela svih resursa (ljudski, tehniki, nancijski resursi).
4. Dnevni operativni bilten; dnevni operativni bilten je baza podataka u sklopu informacijskog sustava Ministarstva unutarnjih
poslova (IS MUP-a) u koju se svakodnevno unose operativne policijske aktivnosti. Za unos aktivnosti odgovorna je ustrojstvena
jedinica koja je odreenu aktivnost provela (policijska postaja, policijska uprava) sa vaeom licencom.
5. Baza podataka hrvatske granine policije (NBMIS); NBMIS je baza podataka hrvatske granine policije koju koristi pomorska
policija u cilju kvalitetnijeg nadzora dravne granice na moru, posebice granine kontrole nad osobama, plovilima i predmetima.
6. Operativna izvjea; operativna izvjea su izvor informacija do kojih policijski slubenici dolaze tijekom svakodnevnog rada, a
operativno su znaajne.
Vanjski (eksterni) izvori informacija
Otvoreni izvori; pojam otvoreni izvori (open sources) odnosi se na sve javno dostupne izvore informacija (Internet, tisak, me-
diji).
Nacionalna sredinjica za traganje i spaavanje na moru (MRCC) Rijeka, usklauje poslove traganja i spaavanja na moru te oba-
vjetava pomorsku policiju o znaajnim sigurnosnim dogaajima na moru.
Mrea motrenja (Plovput)
M
rea motrenja sastoji se od sustava svjetionika i obalnih radio postaja, ija sluba bdije nad pomorskim radio prometom
i emitira obavijesti o meteorolokim uvjetima na moru, te drugim vanim obavijestima pomorcima. Pomorska policija od
posada svjetionika i obalnih radio postaja zaprima iznimno vane informacije o dogaajima na moru od interesa za pomorsku
policiju.
Ronilaki centri
Ronilaki centri bave se obukom ronilaca i organiziranjem ronilakih izleta. Pomorska policija od njih zaprima vane informacije o
devastaciji podmorja, arheolokih nalazita i druge informacije o imbenicima koji negativno utjeu na okoli podmorja.
Zastupnici i agenti osiguravajuih drutava
Radi se o razmjeni informacija o otuenim plovilima i pogonskim strojevima a to je zajedniki interes osiguravajuih kua i po-
morske policije.
Pomorske agencije
Pomorske agencije putem pomorskih agenata dostavljaju podatke od znaaja za poslove pomorske policije (podaci o odreenim
brodovima, itinerar kretanja i dr.).
Marine
Marine su mjesta u kojima, u skladu s kunim redom, borave plovila za port i razonodu te su za pomorsku policiju vaan izvor
saznanja o sigurnosno i operativno zanimljivim dogaajima na moru.
Meuagencijska razmjena informacija
Razmjena informacija pomorske policije i ostalih slubi, tijela koja obavljaju poslove vezane uz granicu.
Zapovjedno operativno sredite Hrvatske ratne mornarice (ZOS HRM). ZOS HRM je operativno sredite HRM-a, u kojem stalno
slubuje policijski slubenik pomorske policije i usklauje razmjenu informacija, prikupljenih putem radarskog praenja i ostalih
ureaja, s plovilima pomorske policije koja se nalaze u slubama na moru.
Luke kapetanije
Evidencije lukih kapetanija sadre podatke o registracijama i vlasnicima plovila na moru i unutarnjim vodama, te ovlatenjima
za upravljanje plovilima.
E
-crew evidencija - baza podataka Ministarstva mora, prometa i infrastrukture o stranim plovilima za port i razonodu, te char-
ter plovilima koja su ishodovala vinjete za plovidbu u hrvatskim vodama (policijski slubenici pomorske policije imaju pristup
putem osobnih licenci).
Automatski identikacijski sustav za brodove (AIS)
AIS (Automatic Identication System) je sustav praenja plovidbe brodova putem automatskog identikacijskog sustava, te se na
elektronskim pomorskim kartama ocrtavaju dionice kretanja brodova kao i ostali bitni podaci (ime broda, IMO broj, teret, polazina
i odredina luka). Pomorska policija prikuplja informacije o kretanju brodova od lukih uprava (na lokalnoj razini) te MRCC Rijeka
(na nacionalnoj razini).
Ribarska inspekcija
Baza podataka o zikim i pravnim osoba koje obavljaju gospodarski, mali, portski i rekreacijski ribolov na moru.
Katalog arheolokih pomorskih nalazita
Popis svih zatienih i nezatienih arheolokih podmorskih lokaliteta koje aurira i pomorskoj policiji u elektronskom obliku do-
stavlja Ministarstvo kulture.
Meunarodna suradnja
Informacije se razmjenjuju putem meunarodne bilateralne i multilateralne suradnje a rezultiraju saznanjima o konkretnim zna-
ajnim kriminalnim djelima koja se dogaaju na moru (krijumarenje droga, trgovina ljudima, nezakonite migracije i dr.).
Kod taktikih mjera razlikujemo neodlone mjere i daljnje taktike mjere.
U
neodlone mjere (po Grigoleit, B. i sur, 2004.), ubrajaju se: podrka prilikom spaavanja, mjere i radnje izvianja, evakuacija/
opkoljavanje/ blokada, osiguranje mjesta dogaaja, dokumentiranje, mjere vezane za promet, rad s medijima, unutarnja blo-
kada, evakuacija, upozorenja, proirenje i zgunjavanje opkoljavanja u blokadu te ustrojavanje vlastite sektorske jedinice pod na-
zivom Mjere vezane za promet, dranje u pripravnosti jedinice za oduzimanje slobode, izvidne mjere i radnje, ustrojavanje sabirnih
mjesta, nastavak rada s medijima, dranje u pripravnosti priuve.
Policijski menadment ustrojava intervencijske sektorske jedinice i odreuje opa i posebna naela intervencije i upute. Posebna
naela intervencije pri akcidentnim situacijama i dogaajima: potreba provoenja mjera otklanjanja opasnosti, pri prvoj procjeni
akcidentne situacije policija bi trebala polaziti od najnepovoljnijeg razvoja i nakon toga organizirati stanovite mjere, mjere treba
razvijati iznutra prema van, potrebito je odrediti mjere osobne sigurnosti i samozatite. Taktike i tehniko/organizacijske mjere
na izvoritu odluke pretvaramo u taktike, interventne zapovijedi i kataloge mjera, u svjetskoj praksi pojavljuju se i kao arhitektura
ek lista.
K
od velikih akcidentnih situacija reakcija stanovnitva, uesnika ili graanske inicijative moe biti posebno izraena, menad-
ment treba prepoznati i sprijeiti iracionalne naine ponaanja policijskih slubenika i drugih.
U vane tehniko-organizacijske mjere planiramo i odreujemo sredstva za rukovoenje i intervenciju. Katalozi mjera, ek liste
mogu biti strukturirani i u obliku standardnih i posebnih organizacijskih, operativnih postupaka.
Za obavljanje poslova nadzora i zatite prava i interesa Republike Hrvatske (RH) na moru, temeljem zakona i uredbe , a na pri-
jedlog Strunog tijela Sredinje koordinacije, doneseni su Standardni operativni postupci (SOP) radi sustavnog, pravovremenog
i usklaenog postupanja u provedbi zajednikih aktivnosti svih tijela nadlenih za nadzor i zatitu prava i dravnih interesa na
moru.
SOP-ovi su nain standardiziranja i usklaivanja
operativnih radnji i postupaka u provedbi zajedni-
kih zadaa nadlenih tijela, s vremenom, iskustvom
i nauenim lekcijama, isti e se proirivati i nado-
graivati. Razmjena operativnih informacija, uskla-
ivanje i pokretanje snaga u provedbi zajednikih
aktivnosti proizalih iz Zakona o Obalnoj strai RH
i drugih propisa po akcidentnim situacijama, vri se
temeljem ovih standardnih operativnih postupaka iz
slijedeih operativnih sredita: Operativno deurstvo
Obalne strae RH (nositelj usklaivanja svih aktiv-
nosti iz djelokruga rada Obalne strae RH s drugim
tijelima nadlenim za zatitu prava i interesa RH na
moru); Nacionalna sredinjica za usklaivanje tra-
ganja i spaavanja (MRCC ), voditelj akcija traganja
i spaavanja na moru te nadzora plovidbe kao i kon-
trole sigurnosti plovidbe, te je prenositelj informaci-
ja za usklaivanje svih aktivnosti iz djelokruga rada
ministarstva nadlenog za more s drugim tijelima
nadlenim za nadzor i zatitu prava i interesa RH
na moru; Operativno komunikacijski centar (OKC) MUP-a, nositelj usklaivanja svih aktivnosti iz djelokruga rada ministarstva
nadlenog za unutarnje poslove s drugim tijelima nadlenim za nadzor i zatitu prava i interesa RH na moru; Centar 112, nositelj
usklaivanja svih aktivnosti iz djelokruga rada Dravne uprave za zatitu i spaavanje s drugim tijelima nadlenim za nadzor i
zatitu prava i interesa RH na moru; druga ministarstva i tijela nadlena za nadzor i zatitu prava i interesa RH na moru, redovi-
tim sustavom komunikacije i razmjenom informacija ostvarujuju suradnju u provedbi zajednikih aktivnosti s drugim nadlenim
tijelima i po potrebi ili na zahtjev, pruaju personalnu, strunu i drugu potporu i logistiku.
Djelatnici tijela nadlenih za neposrednu provedbu zadaa na moru (ovlatene osobe, inspektori i dr.) u operativnom postupanjima
koriste svoje provedbene procedure i odobrene standardne operativne postupke temeljene na propisima iz svojih ovlasti i nadle-
nosti.
Standardni operativni postupci imaju za cilj: ostvariti: permanentnu razmjenu informacija, usklaeno djelovanje i operativno
postupanje u provedbi zajednikih aktivnosti na moru, u cilju racionalne i ekonomine uporabe ljudskih i materijalnih resursa svih
tijela nadlenih za nadzor i zatitu prava i dravnih interesa na moru. Imamo sljedee SOP-ove: SOP-1; Komunikacija, SOP-2 ;
Identikacija pomorskog objekta, SOP-3; Pregled pomorskog objekta, SOP-4; Progon plovila, SOP-5; Uzapenje i sprovoenje plo-
vila, SOP-6; Nadzor dravne granice na moru, SOP-7; Sigurnosni incidenti, SOP-8; Nadzor pomorskog prometa, SOP-9; Sigurnost
plovidbe, SOP-10; Pomorske nesree, SOP-11; Traganje i spaavanje, SOP-12; Zatita i spaavanje, SOP-13; Oneienje mora,
SOP-14; Nadzor i zatita morskog okolia, prirode i kulturne batine, SOP- 15; Nedozvoljeno ribarenje, SOP-16; Ustupanje na
nadleno postupanje.
Kod velikih operacija i akcija, zbog velikog broja sustava komunikacija (po Buzani,M, 2006., 26), plan komunikacija treba ustrojiti
po shemi 1.
Veliki broj informatike tehnologije koju rabimo u komunikaciji, dokumentiranju trebamo na zadovoljavajui nain zatiti, glede
raunalnog kriminaliteta i globalne teroristike zlouporabe interneta (cyber-terorizma). Uspjeh u zatiti od napada po Antoli, K.
(Igrec,Gordana, 2009.), polazi od prihvaene kvalitetne pravne norme.
T
ranzicijski razvoj drutva, treba vie ulagati u sigurnost kritine infrastrukture kod akcidentnih situacija. Policijski menadment
u okviru pravne dopustivosti, drutvenih ciljeva javne sigurnosti organizira, mobilizira i usklauje raspoloive resurse, koopera-
tivnim voenjem u cilju postizanja maksimalne performantnosti policijske kulturne organizacije. Menadment odreuje i delegira
ovlasti i nadlenosti prema profesionalnim kompetencijama, kulturi dokaza, upravljanju kakvoom i ishodima. Upravljanje i postu-
panje kod kriznih situacija moe se usavravati meunarodnim korporacijskim projektima i simulacijskim vjebama. Kod policijskih
operacija i akcija na moru, menadment, rabi izvore informacija pomorske policije, kako bi profesionalnije odredili ciljeve i opera-
tivna naela postupanja. Posebnu pozornost menadmentu treba da predstavlja iracionalno ponaanje ovlatenih slubenih osoba,
kao posljedice izloenosti najveem intenzitetu stresa. Djelatno osoblje imbenika kod operativnog postupanja rabi profesionalne,
ope i posebne standardne operativne postupke, kod kojih zbog sloenosti posebno istiemo ustroj komunikacija.
Slubena korespondencija rabi veliki broj informatike arhitekture, ime predstavlja ugrozu, koja je podlona upadima raunalnog
kriminaliteta i globalne zlouporabe interneta.
Strukturiranje modernih, zatitnih sigurnosnih sustava je vaan imbenik informatike sigurnosne kulture i kritine nacionalne
infrastrukture.
ZAKLJUAK
LITERATURA
1. Buzani, Mladen ( 2006.), Posebnosti primjene sredstava prisile u poslovima policije na moru, diplomski rad na Visokoj policijskoj koli ( VP), Zagreb, u programu: diplomirani krimi-
nalist.
2. Celini, Bogdan ( 02.02.1996.), Analiza blokiranja pomorske luke sa podvodnim protueksplozijskim pregledom jedinice specijalne policije, diplomski rad na Fakultetu za ziku kulturu,
Zagreb, u programu: vii portski trener-instruktor u policiji.
3. Grigoleit,B. trk, D.Wulff S.-P. ( 2004.), Taktika policijskog postupanja, Zagreb, MUP RH, Policijska akademija.
4. Igrec, Gordana, (2009.), Cyber-terorizam najvei pravni izazov svijetu, http://www.vjesnik.hr/html/2009/08/22/ClanakTx.asp?r=tem&
5. http:// www.ral.de ( 22.02.2009.).
6. http:// www.wsurf.net/vrijeme-beaufort.php ( 01.09.2009.).
7. Kulii, D. i Magui, F. ( 2007.), O aktualnim opim pristupima i elementima za ralambe opasnosti od zlonamjernih ugroza sigurnosti prometnih tokova, Policija i sigurnost, 16 (1-2):
56-63, Zagreb, MUP RH, Policijska akademija.
8. Landoll, D.J. (2006.), The Security Risk Assessment Handbook ( str. 77-114, 353-453 ), Boca Raton, New York, Auerbach Publications.
9. Marevi, Sretan. ( 2009.), Taktika postupanja pomorske policije pri prigonu plovnog objekta, diplomski rad na VP, Zagreb, u programu: diplomirani kriminalist.
10. Nacionalni plan traganja i spaavanja ljudskih ivota na moru ( 1997), NN 194/97, Zagreb, Narodne novine.
11. Paveli, urica, Mato, Z. ( 2006.), Prijevoz opasnih tvari u cestovnom prometu, Zagreb, Invictus.
12. Pravilnik o nainu policijskog postupanja ( 2003.), NN 81/003, Zagreb, Narodne novine.
13. Prekrajni zakon ( 2007.), NN 79/07, Zagreb, Narodne novine.
14. Puelji, M, Magui, F, Na, I. ( 2008.), Organizacija i funkcioniranje policije, Zagreb, MUP RH, Policijska akademija
[15.] Slubeni prirunik slube traganja i spaavanja ( 2001.), Rijeka, Republika Hrvatska Ministarstvo pomorstva, prometa i veza.
[16.] Uredba o organizaciji i nainu rada sredinje koordinacije, strunog tijela i podrunih jedinica koordinacije tijela nadlenih za nadzor i zatitu prava i interesa Republike Hrvatske na
moru ( 2008.), narodne novine broj: 77/08, Zagreb, Narodne novine.
[17.] Zakon o nadzoru dravne granice ( 2003.), narodne novine broj: 173/03, Zagreb, Narodne novine.
[18.] Zakon o policiji ( 2000.), Narodne novine broj: 129/00, Zagreb, Narodne novine.
[19.] Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrani ( 2007), narodne novine broj: 76/07, Zagreb, Narodne novine.
[20.] Zakon o o obalnoj strai ( 2007.), narodne novine broj: 109/07, Zagreb, Narodne novine.
[21.] Zakon o o obrani ( 2002.), narodne novine broj: 33/02, Zagreb, Narodne novine.
[22.] Zakon o policijskim poslovima i ovlastima ( 2009.), narodne novine broj: 79/09, Zagreb, Narodne novine.
[23.] Zakon o ustrojstvu i djelokrugu sredinjih tijela dravne uprave, ( 2003, 2004, 2005, 2006, 2008), narodne novine broj: 199/03, 30/04, 136/04, 22/05, 44/06, 05/08, 27/08, Zagreb,
Narodne novine
O smanjenju rizika od katastrofa
u industriji i transportu opasnih
tvari
PIU: mr. sc. dipl. ing. Damir Kulii, Policijska akademija MUP-a RH - Visoka policijska kola
e-mail: dkulisic@fkz.hr
SAETAK
SUMMARY
UVOD
R
adom se predoavaju najei naini, uzroci, uvjeti i okolnosti nastanka nesrea u industriji i transportu opasnih tvari koje
pridonose osobito traginim ili katastrofalnim posljedicama. Ralambe primjera takvih nesrea diljem svijeta pokazuju kako
djelomine, nedovoljno strune ili nedosljedno provoene mjere prevencije te interne i drutvene pripravnosti za poduzimanje
urnih mjera prvog zahvata (intervencije) nisu bile dovoljno jamstvo da neke od takvih nesrea ne rezultiraju katastrofalnim po-
sljedicama. Pouke iz takvih ralambi bi bilo dobro nastaviti organizirano, sustavno i promptno struno prouavati i koristiti i u nas,
na razini svih relevantnih tijela stratekog i operativnog planiranja, koordiniranja i ostvarivanja integralne sigurnosti te spremnosti
za djelotvornu obranu, zatitu i spaavanje kako bi se i u budunosti, u to je veoj mjeri to mogue, moglo oekivati nastavak
uspjenog izbjegavanja barem onih gorih ili najgorih scenarija i posljedica moebitnog ponavljanja tuih propusta i pogrjeaka.
Posebnu znanstvenu i strunu sigurnosnu pozornost/ralambu zahtijevaju ve dugotrajni, sve opseniji, gospodarskom recesijom
jo naglaeniji problemi rasta stupnja tehnoloke zastarjelosti/starenja postrojenja, kroninog nedostatka nancijskih sredstava za
kvalitetno odravanje i potrebama odgovarajuu tehnoloku i kadrovsku obnovu te prevelike izloenosti, osjetljivosti, ranjivosti i
teke oporavljivosti mnogih proizvodnih, skladinih i transportnih sustava kritine infrastrukture na teroristike ili ine zloinake
napade.
Kljune rijei: opasne tvari, uzroci katastrofalnih nesrea, kritina infrastruktura, rizik teroristikih napada, smanjivanje rizika
T
he paper presents the most frequent ways, causes and circumstances of accidents in industry and transport of hazardous mate-
rials which contribute to tragic and fatal consequences. The analyses of examples of such accidents all over the world showed
how partially, unprofessionally or inconsistently implemented measures of prevention as well as internal and social readiness for
undertaking emergency measures did not guarantee that there would be no fatal consequences. Lessons should be learnt from
such analyses and we should continue, in an organized, systematic and professional way, studying and using them in our country,
at the level of all relevant bodies for strategic and operative planning, coordination and ensuring integral security and readiness
for efcient defence, protection and rescue in order to successfully avoid, as much as possible, at least worse and the worst sce-
narios and consequences of possible failures and mistakes.
A special scientic and professional attention/analysis is needed for long-lasting, more complex and, owing to economic rece-
ssion, more emphasized problems of out-of-date/aging technology, chronic lack of nancial means for qualitative maintenance
and adequate technological and personnel renewal and great exposure, sensitivity, vulnerability to and difcult recovery of many
manufacture, storage and transport systems of critical infrastructure from terrorist and other criminal attacks.
Key words: hazardous materials, causes of catastrophic accidents, critical infrastructure, risk from terrorist attacks, risk reduction
P
ostoji mnotvo razliitih denicija pojma katastrofe/velike nesree. Sukladno aktualno rabljenoj deniciji Svjetske zdravstvene
organizacije (WHO, 2009., 5), velikom nesreom (engl. disaster/catastrophe; njem. Katastrophe) dre se 'sve one situacije u
kojima je znatan (substantial) broj ljudi izloen pogibeljima na koje su ranjivi, koje mogu rezultirati ozljedama i smru, i koje su
esto popraene tetama na imovini i sredstvima nunim za ivot'
1
. Pod sloenicom velika prirodna katastrofa veliki svjetski (re)
osiguravatelji razumijevaju svaku onu pri kojoj je stanovito podruje 'posebno teko pogoeno, zbog ega mu je nuna regionalna
ili meunarodna pomo. To je obino sluaj kada ima na tisue poginulih, stotine tisua ostalih bez krova nad glavom, ili kada
stanovita zemlja time pretrpi posebno teke gospodarske tete, ovisno o prevladavajuim gospodarskim okolnostima u njoj.' (vidi:
Munich Re, Topics: Natural Catastrophes, 2002.).
Statistiki gledano, velike su nesree dogaaji relativno male vjerojatnosti pojave, ali velikog/opsenog uinka i stranih ili kata-
strofalno tekih posljedica irokog spektra.
P
rema podrijetlu njihova nastanka, obino ih se grubo razvrstava u dvije osnovne vrste, tj. na one prirodne naravi (nastale Bo-
jom voljom/viom silom: povodanj, potres, uragan, pijavica/tornado, tsunami, snjene/kine oluje itd., koje mogu uzrokovati
isputanja velikih koliina opasnih tvari, poare, eksplozije, ruenja graevina, prekide opskrbe energentima, prekide komunikacija
itd.) te na one tehnoloke naravi ili ljudskim djelovanjem proizvedene (nastale kao posljedica ratnih djelovanja, masovnih nere-
da, akata terorizma, organiziranog kriminala te inih vrsta kaznenih djela, ukljuujui akte industrijskih ili prometnih sabotaa ili
diverzija, kao i one uzrokovane ljudskim propustima ili pogrekama, odnosno pogrenim prosudbama pri razliitim procesima,
operacijama, postupcima ili radnjama; npr. prometne/transportne, proizvodne i skladine nesree s opasnim tvarima i energijama.
(vidi: Kletz, 2009., Lancaster, 2005., Kulii, 1998. i Kulii, 2008., 208-209.).
Prema brzini odvijanja i djelovanja, mogu biti trenutane (npr. eksplozije), vrlo brze (npr. nagla oslobaanja/istjecanja velikih ko-
liina opasnih tvari), postupno odvijajue (npr. irenje opasnih tvari u zraku ili vodi) ili dugotrajno odvijajue i djelujue nesree
(npr. postupno prodiranje velikih koliina opasnih tvari u podzemne vodotoke kroz njima dugotrajno oneiavano tlo industrijskih,
skladinih ili poljodjelskih zona desetljeima intenzivno tretiranih agrokemikalijama).
Najei (najvjerojatniji) scenariji velikih nesrea s opasnim tvarima
Vrste i svojstva opasnih tvari koje u stanovitim (dovoljno velikim) koliinama pri stanovitim (incidentnim) uvjetima i pod odree-
nim (nepovoljnim) okolinim okolnostima mogu uzrokovati velike nesree u industriji i pri transportu (ukljuujui naine njihova
razvrstavanja, obiljeavanja i sigurnog/interventnog postupanja s njima), ve su odavna dobro poznate i denirane odgovarajuim
meunarodnim konvencijama i sporazumima te brojnim nacionalnim propisima i strunim naputcima uglednih meunarodnih i
nacionalnih strunih udruga iz podruja tehnoloke, zdravstvene, ekoloke i ine sigurnosti i zatite pri proizvodnji, skladitenju,
transportu, uporabi i rukovanju opasnim tvarima.
2

Poznato je kako se incidenti i nesree s opasnim tvarima mogu dogoditi unutar kruga industrijskih objekata ili izvan njega, kako
u zatvorenim ili poluzatvorenim tako i na posve otvorenim prostorima. Ovisno o vrsti/pokretljivosti izvora, incidenti isputanja/
oslobaanja opasnih tvari mogu se odvijati iz nepokretnih ili pokretnih izvora. Ovisno o nainima nastanka, uzrocima, uvjetima i
okolnostima nastanka/odvijanja, ona mogu biti trenutana, kontinuirana (stacionarna ili nestacionarna) i povremena (diskontinu-
irana, viestruka).
U
kupne koliine opasnih tvari koje se proizvode, skladite i industrijski prerauju skoro su u pravilu znatno vee od onih koje se
transportiraju. Premda su prometne nezgode (incidenti) i nesree (akcidenti) pri cestovnom prijevozu opasnih tvari, statistiki
gledano (u odnosu na prometne nezgode i nesree prijevoznih sredstava ine vrste), relativno vrlo rijetke pojave - posljedice takvih
nesrea lako mogu poprimiti i katastrofalne razmjere, uzrokujui golem broj rtava meu ostalim sudionicima prometa i meu
okolnim puanstvom, goleme materijalne tete i nesagledive (dugorone) posljedice po okoli i zdravlje ljudi.
3

Vrijednima posebne pozornosti (rigoroznim strunim ralambama opasnosti i prosudbama rizika, odlunim poduzimanjem mjera
prevencije te uspostavom sustava primjerene reakcijske pripravnosti) dre se 7 sljedeih, najeih vrsta scenarija nesrea s opa-
snim tvarima, koje mogu imati posebno opasne uinke i posljedice po ivote i zdravlje velikog broja ljudi (WHO, 2009., 6-10.):
Naglo, odmah uoljivo oslobaanje plinova ili para opasne tvari u atmosferu okolnog otvorenog prostora (oblak plina ili pare se
brzo iri u okolinu, odnosno odmah nakon isparavanja izljeva kapljevine - npr. kao metil izocijanat u Bhopalu, 1984. g.).
Naglo, odmah uoljivo oslobaanje opasne tvari u obliku aerosola u atmosferu okolnog otvorenog prostora (ovisno o vrsti do-
gaaja, npr. u sluaju eksplozije, te o svojstvima rasprenog aerosola, obiljejima okolia i hidrometeorolokim uvjetima, dometi
kontaminacije podruja oko mjesta nesree mogu se mjeriti kilometrima - kao primjerice u sluaju velike nesree s rasprenim
dioksinom u talijanskom gradu Seveso, 1976. g.).
4

Naglo, odmah uoljivo oslobaanje opasne tvari u ostale oblinje vrste medija (prodor opasne tvari u vodu, tlo ili izravno u hranu,
pie ili u ostale vrste konzumnih proizvoda, npr. tijekom procesa proizvodnje/prerade hrane, pia, dodataka hrani ili lijekova itd.
(vidi sluaj istjecanja i prodora benzena u kinesku rijeku Songhua, 2005. g.).
Poar velike graevine
5
(s mnogobrojnim stambenim i/ili poslovnim prostorima, velika maloprodajna trgovinska sredita, velika
skladita, veliki proizvodni i skladini prostori s kemikalijama, tuneli i prostori podzemne eljeznice - npr. sluaj golemog poara,
nakon eksplozije oblaka para benzina u britanskom naftnom terminalu Bunceeld, 2005. g.)
Eksplozija
6
(uzrokuje izbacivanje ubojitih krhotina od dijelova konstrukcije i graevnih gradiva, ruenja ili teka oteenja gra-
ZAKLJUAK
evina, zatrpavanje rtava i blokiranje mogunost brzog spaavanja preivjelih, a iri prostor mjesta nesree odmah biva ispunjen
gustim oblacima dima, otrovnih i zaguljivih plinova i praine; u pojedinim sluajevima postoje pogibelji od uinaka vatrene kugle
ili od eksplozije zapaljivog oblaka gorivog plina ili para gorive kapljevine koji se moe pripaliti podalje od mjesta oslobaanja (vidi
npr. sluaj eksplozije, pojave niza vatrenih kugli i golemog poara terminala ukapljenog naftnog plina naftne tvrtke 'PEMEX' u
Meksiku, 1984. g.).
Pojave oboljenja u velikog broja ljudi s jednakim/vrlo slinim simptomima (kad nije pravodobno otkrivena pojava isputanja/oslo-
baanja opasnih, po zdravlje kodljivih tvari, ve je ona detektirana tek kasnije, putem sustava zdravstvene zatite, pa su obino
nuni dani, tjedni ili mjeseci kako bi se istraivanjima utvrdilo uzrok oboljenja, sredstva/putove i ishodite te genezu naina/me-
hanizma pojave intoksikacije ili nastanka zaraze na izvoritu - poglavito ako postoje bilo kakve indicije na teroristiku zloporabu
ili na organizirano kriminalno ilegalno odlaganje kemijskih, biolokih ili radiolokih opasnih tvari (vidi npr. Koehler, S.A. i Brown,
P.A., 2010. te sluajeve masovnog trovanja sastojkom pesticida, endosulfanom u indijskoj pokrajini Jabalpur, 2002. g. i s natrijevim
bromidom u Angoli, 2007. g.).
Neprimjetno ili neprimijeeno oslobaanje/isputanje opasne tvari (kad nije pravodobno otkrivena pojava isputanja/oslobaa-
nja po zdravlje opasne ili kodljive tvari ili kada se iz nekih razloga nije poduzelo/moglo poduzeti odgovarajue mjere sigurnosti
i zatite do zavretka takve pojave
7
, ali je ona ipak otkrivena prije pojave simptoma koji bi upuivali na pogibeljno ili kodljivo
djelovanje stanovite opasne tvari).
Kako djelotvorna prevencija mogunosti nastanka, uz djelotvornu prevenciju mogunosti pogibeljnog djelovanja uinaka nesrea
bilo koje vrste, tvori prvu kljunu kariku uspjenosti upravljanja rizicima od nesrea (pored mjera i aktivnosti pripravnosti, detekcije
i uzbunjivanja, prvog zahvata i oporavka), znatni napori su uinjeni i nadalje se ine u istraivanju i utvrivanju kljunih imbenika
koji pridonose djelotvornosti prevencije. U tom su pogledu posebno vrijedni rezultati istraivanja niza svjetski uglednih meu-
narodnih i nacionalnih znanstvenih i strunih institucija, udruga i strunjaka koji se specijalizirano bave problematikom uzroka
(velikih) nesrea s opasnim tvarima.
8

R
ezultatima takvih istraivanja utvreni su glavni opi (zajedniki) i mnogobrojni posebni (posebno rizinim procesima zna-
kovito specini) imbenici uzroka velikih nesrea s opasnim tvarima, ukljuujui mnoge latentne (skrivene) naravi. Ona su
pokazala kako su za nastanak velikih nesrea s opasnim tvarima rijetko kada odluujuu ulogu imali izolirani, pojedinani imbe-
nici tetnog utjecaja, odnosno kako se uglavnom najee radilo o cijelom spletu izravno ili posredno uzajamno tetno djelujuih
imbenika tehnike, ljudske i organizacijske naravi.
Ti imbenici (struno nazivani jo i indikatorima sigurnosti - IS, eng. safety indicators - SI)
9
, trebali bi, kako menadmentima sigur-
nosti tako i tijelima uprave i inspekcijskog nadzora, posluiti kao svojevrsni znakovi ranog upozorenja za usmjeravanje razinama
pogibelji primjerene strune pozornosti na sva ona podruja i pitanja rizika od velikih nesrea koja su od prioritetne vanosti. Za
menadmente sigurnosti i snage urne intervencije su od posebne vanosti iz njih izvedene specine vrste i oblici pravodobno
upozoravajuih indicija (pokazatelja, prekurzora) lako mogue ili izravno prijetee pogibelji od pojave i nesmetanog razvitka
(velike) nesree u specinim uvjetima i okolnostima funkcioniranja pojedinih sustava s opasnim tvarima, kako bi ih se moglo
pravodobno nedvojbeno prepoznati i onemoguiti/sprijeiti (proaktivno prevenirati) njihov nastanak i razvitak.
Ralambe meunarodnih i svjetski uglednih strunih tijela koja razmatraju problematiku suvremenog terorizma, posebice njego-
vih modusa operandi glede aktualnih trendova zloporabe nekonvencionalnih sredstava u napadima, pokazuju kako rastu pogibelji
od teroristike ili ine zloinake (organizirano kriminalne pa i individualne) zloporabe otetih prijevoznih sredstava, kao i zloporabe
velike ranjivosti proizvodnih, skladinih i transportnih sustava s velikim/golemim koliinama opasnih tvari, kao svojevrsnih impro-
viziranih oruja za masovno unitavanje ili za zastraivanje i ucjene vlasti ili njihovih vlasnika (vidi i Kulii, 2008., 2009.). U naim
aktualnim gospodarskim okolnostima, posebnu pozornost/ralambu nalau ve dugotrajni, sve opseniji, gospodarskom recesijom
jo naglaeniji problemi rasta stupnja tehnoloke zastarjelosti/starenja postrojenja
10
, kroninog nedostatka nancijskih sredstava
za dovoljno kvalitetno odravanje i potrebama odgovarajuu tehnoloku i kadrovsku obnovu. Odgovarajua pozornost mora se
posvetiti i ralambama stupnja izloenosti, osjetljivosti, ranjivosti i oporavljivosti na teroristike ili ine zloinake napade svih
onih proizvodnih, skladinih i transportnih sustava koji se mogu razvrstati u kritinu infrastrukturu.
este medijske obrade problematike naznaene sadrajem ovog rada, kao i sve brojnije nove strune publikacije na tu temu,
pokazuju kako pogibelji od velikih nesrea s opasnim tvarima u industriji i transportu sve vie plijene pozornost, ne samo zabri-
nute javnosti diljem svijeta ve i svih onih strunih krugova koji se bave stratekim pitanjima nacionalne sigurnosti ili profesional-
no svakodnevno skrbe o pitanjima svekolike (integralne) zatite ili specinog podruja sigurnosti i zatite u odgovarajuim gra-
LITERATURA
nama industrije i u svim vrstama transporta opasnih tvari. Razvidno je kako se (velike) nesree s opasnim tvarima i dalje dogaaju,
unato stalno razvitku i promicanju mjera (taktike, metoda i tehnike) prevencije zasnovanim na sve kvalitetnijem znanstvenom
i strunom rasvjetljavanju i sve dubljem razumijevanju esto susretane vrlo sloene strukture, (meu)odnosa i (meu)djelovanja
mnotva sastavnica inicijalnih, pridonoseih (kontributivnih) i glavnih imbenika naina, uzroka, uvjeta i okolnosti njihove pojave
i odvijanja - tehnike, ljudske i organizacijske naravi. Zbog toga je nuno pozornost dijela daljih primijenjenih znanstvenih i stru-
nih istraivanja u specinih vrsta/primjera posebno rizinih sustava s opasnim tvarima usmjeriti i prema vrstama i obiljejima
(pouzdanosti) pravodobno upozoravajuih indicija (pokazatelja, prekurzora) lako mogue pojave i nesmetanog razvitka znakovitih
i moguih vrsta (velikih) nesrea u takvih sustava, kako bi ih se moglo pravodobno nedvojbeno prepoznati i onemoguiti/sprijeiti
(proaktivno prevenirati) njihov nastanak i razvitak.
P
ritom se nikako ne bi smjelo zanemariti ni sve mogunosti izvedbe zloinakih napada na procesne, skladine i transportne
jedinice s dovoljno velikim koliinama opasnih tvari, realno moguim vrstama, oblicima, modusima operandi i sredstvima koja
danas razvidno stoje na raspolaganju suvremenom terorizmu, organiziranom kriminalu i individualnim ekstremistima. ak i onda
kada se konano uspjeno identiciraju i u prevencijskoj praksi odgovarajue implementiraju svi prije spomenuti imbenici uzroka
i upozoravajue indicije, nesree s opasnim tvarima e se, naalost, i dalje povremeno dogaati. Dijelom zbog iznimne dinami-
nosti tehnolokih promjena/nedovoljnih incidentnih iskustava s novim tehnolokim procesima/operacijama i opasnim vrstama
tvari, kao i zbog neizbjeno uvijek nazone stanovite razine remanentnog rizika, ali ponajprije dok god se obveze i odgovornosti
za upravljanje pojedinim specinim rizicima precizno ne razlue i raspodjele na konkretno odgovorno, kvalitetno obrazovano,
uvjebano, permanentno usavravano, adekvatno motivirano i dovoljno iskusno osoblje svih onih tvrtki koje se susreu s takvim
opasnostima.
[1] Bragdon, C.R. et al. (2008.), Transportation Security, C.R. Bragdon (ur.), Burlington (MA), Butterworth-Heinemann / Amsterdam, Elsevier.
[2] Dong, W., Grossi, P., Kleindorfer, P., Kunreuther, H., Kuzak, D., Lalonde, D., Larsen, T., Mahdyiar, M., Michel-Kerjan, E., Porter, B. i Windeler, D. (2005.), Catastrophe Modeling: A New
Approach to Managing Risk (Huebner International Series on Risk, Insurance, and Economic Security), P. Grossi i H. Kunreuther (ur.), Boston, Springer.
[3] CCPS (1989.), Guidelines for Chemical Process Quantitative Risk Analysis, Center for Chemical Process Safety (CCPS), New York (NY), American lnstitute of Chemical Engineers.
[4] CCPS (1989.), Guidelines for Process Equipment Reliability Data with Data Tables, New York (NY), American lnstitute of Chemical Engineers.
[5] CCPS (1992.), Guidelines for Hazard Evaluation Procedures Second Edition with Worked Examples, New York (NY), American Institute of Chemical Engineers.
[6] CCPS (1994.), Guidelines for Preventing Human Error in Process Safety, New York (NY), American lnstitute of Chemical Engineers.
[7] CCPS (1994.), Tools for Making Acute Risk Decisions with Chemical Process Safety Applications, New York (NY), American Institute of Chemical Engineers.
[8] CRAIM/UNEP (2002.), Risk Management Guide for Major Industrial Accidents (Intended for Municipalities and Industries), Montral, Council for Reducing Major Industrial Accidents/
Conseil pour la rduction des accidents industriels majeurs (CRAIM).
[9] Ellis, J. (2002.), System risk in dangerous goods transport: Risks in the transport chain and assessment of risk control measures (SSPA Research Report No. 120), Gteborg, SSPA
Sweden AB.
[10] FEMA 453 (2006.), Safe Rooms and Shelters: Protecting People Against Terrorist Attacks (Risk Management Series), Washington (D.C.), Federal Emergency Management Agency
(FEMA).
[11] Garrick, J.B., Christie, R.F., Hornberger, G.M., Kilger, M. i Stetkar, J.W. (2008.), Quantifying and Controlling Catastrophic Risks, London, Academic Press/Elsevier.
[12] Gunn, A.M. (2008.), Encyclopedia of Disasters: Environmental Catastrophes and Human Tragedies, Vol. 1-2, Westport (CT), Greenwood Press.
[13] Gustin, J.F. (2007.), Disaster & Recovery Planning: A Guide for Facility Managers, 4th Ed., Lilburn (GA), The Fairmont Press, Inc.
[14] Fries, R., Chowdhury, M. i Brummond, J. (2009.), Transportation infrastructure security utilizing intelligent transportation systems, Hoboken (NJ), John Wiley & Sons, Inc.
[15] Kletz, T. (2009.), What Went Wrong? - Case Histories of Process Plant Disasters and How They Could Have Been Avoided, 5th Ed., Burlington (MA), Gulf Professional Publishing.
[16] Koehler, S.A. i Brown, P.A. (2010.), Forensic Epidemiology, International forensic science and investigation series, Boca Raton (FL), CRC Press.
[17] Krvers, P.M.W. (2004), Accident precursors: pro-active identication of safety risks in the chemical process industry, Disertacija, Eindhoven, Technische Universiteit Eindhoven.
[18] Krepinevich, A.F. (2009.), 7 Deadly Scenarios: A Military Futurist Explores War in the 21st Century, New York (NY), Bantam Books.
[19] Kulii, D. (2009.), Ope mjere sigurnosti i zatite pri skladitenju i rukovanju sa sigurnosno posebno zanimljivim opasnim tvarima. U: R. Kralj i A. Javorovi (ur.), Zbornik radova
Strunog savjetovanja 'Prijevoz opasnih tvari - ADR 2009.' (str. 21-50), Zagreb, Biblioteka 'Sigurnost Educa' (Posebno izdanje).
[20] Kulii, D. (2008.), Mjere sigurnosti od teroristikih i inih zlonamjernih ugroza kritine infrastrukture (I. i II. dio), Sigurnost, 50 (3): 201-226. i Sigurnost, 50 (4): 343-364. (I. dio
dostupan na URL: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=43090 a II. dio na URL: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=48416 ).
[21] Kulii, D. (2008.), Poarne i eksplozijske opasnosti u prijevozu opasnih tvari. U: A. Javorovi, N. Kovai i R. Kralj (ur.), Zbornik radova strunog savjetovanja Novi zakon o prijevozu
opasnih tvari - cestovni i zrani promet (str. 9.-32.), Zagreb, Biblioteka 'Sigurnost Educa' (Posebno izdanje).
[22] Kulii, D. i Magui, F. (2007.), O aktualnim opim pristupima i elementima za ralambe opasnosti od zlonamjernih ugroza sigurnosti prometnih tokova, Policija i sigurnost, 16 (1-2):
41-66. (URL: http://www.mup.hr/UserDocsImages/PA/onkd/1_2_2007/kulisic_magusic.pdf ).
[23] Kulii, D. (2006.), O suvremenim ralambama opasnosti i prosudbama rizika od zlonamjernih ugroza sigurnosti tehniko-tehnolokih sustava s opasnim tvarima i energijama te
zdravog okolia. U: B. Mijovi i J. Vuini (ur.), Zbornik Struno-znanstvenog skupa 'Zatita na radu i zatita zdravlja' (str. 45 - 53), Karlovac, Veleuilite u Karlovcu.
[24] Kulii, D. (1998.), Prijedlog sustava razvrstavanja uzroka poara, eksplozija, havarija i nesrea pri radu tehnoloke naravi, Sigurnost, 40 (2): 95-121.
[25] Kulii, D. (1994.), Metodika istraivanja sabotaa i diverzija: Na primjerima industrije i transporta (skripta), Zagreb, Visoka policijska kola.
[26] Kulii, D. (1992./2003.), Eksplozijske i poarne opasnosti od velikih koliina amonij-nitrata i nekih njegovih smjesa, Policija i sigurnost, 1 (4): 322-337.; 1 (5-6): 465-480. i 2 (1-2):
34-56.
[27] Kulii, D. (1991.), Neki aspekti problema hitnih mjera osiguranja mjesta akcidenta s velikim koliinama zapaljivih i eksplozivnih tvari, Sigurnost, 33 (3-4): 211-234.
[28] Lancaster, J.F. (2005.), Engineering Catastrophes: Causes and Effects of Major Accidents, 3rd Ed., Boca Raton (FL), CRC Press / Cambridge (UK), Woodhead Publishing Ltd.
[29] Landoll, J. (2006.), The Security Risk Assessment Handbook: A Complete Guide for Performing Security Risk Assessments, Boca Raton (FL), Auerbach Publications/Taylor & Francis
Group.
[30] Levitin, H.W., Siegelson, H.J., Fong Jr., F.H., Parrillo, S.J., Eischen, J., Lairet, J.R., Hogan, D.E., Metheney, H., Houston, M., Dire, D.J., Keim, M.E. i Burstein, J.L. (2007.), Industrial, Techno-
logical, and Transportation Disasters; Conventional Terrorist Bombings; Intentional Chemical Disasters. U: Disaster Medicine, 2nd Ed., D.E. Hogan i J.L. Burstein (ur.), New York, Wolters
Kluwer / Lippincott Williams & Wilkins.
[31] Macaulay, T. (2009.), Critical Infrastructure: Understanding Its Component Parts, Vulnerabilities, Operating Risks, and Interdependencies, Boca Raton (FL), CRC Press.
[32] McDonald, R. (2003.), Introduction to Natural and Man Made Disasters and their Effects on Buildings,
[33] McDougall, A. i Radvanovsky, R. (2008.), Transportation Systems Security. Boca Raton (FL),
[34] NRC (2006.), Terrorism and the Chemical Infrastructure: Protecting People and Reducing Vulnerabilities, National Research Council (NRC), Committee on Assessing Vulnerabilities
Related to the Nations Chemical Infrastructure, Washington (D.C.), The National Academies Press.
[35] Orum, P. (2008.), Chemical security 101: What You Don't Have Can't Leak, or Be Blown Up by Terrorists, Washington (D.C.), Center for American Progress.
[36] Owen, C., Bguin, P., Wackers, G., Rosness, R., Norros, L., Nuutinen, M., Mesman, J., Marc, J. i Rogalski, J. (2009.), Risky Work Environments: Reappraising Human Work Within Fallible
Systems, C. Owen, P. Bguin i G. Wackers (ur.), Farnham, Surrey (UK), Ashgate Publishing Ltd.
[37] Perrow, C. (2007.), The Next Catastrophe: Reducing Our Vulnerabilities to Natural, Industrial, and Terrorist Disasters, Princeton (NJ), Princeton University Press.
[38] Rasmussen J. i Svendung I. (2000.), Pro-active Risk Management in a Dynamic Society, Karlstad, Swedish Rescue Services Agency.
[39] Sanders, R.E. (2005.), Chemical Process Safety: Learning from Case Histories, 3rd Ed., Burlington (MA), Elsevier Butterworth - Heinemann.
[40] Smith, D.J. (2001), Reliability, Maintainability and Risk: Practical methods for engineers, 6th Ed., Oxford (UK), Butterworth-Heinemann.
[41] Spellman, F.R. (2007.), Transportation of Hazardous Materials Post-9/11, Lanham (MD), Government Institutes, an imprint of The Scarecrow Press, Inc.
[42] Skupina autora (2008.), Advances in Biological and Chemical Terrorism Countermeasures, R.J. Kendall, S.M. Presley, G.P. Austin i P.N. Smith (ur.), Boca Raton (FL): CRC Press.
[43] Skupina autora (2007.), Managing Critical Infrastructure Risks: Decision Tools and Applications for Port Security, I. Linkov, R.J. Wenning i G.A. Kiker (ur.), Dordrecht, Springer.
[44] WHO (2009.), Manual for the public health management of chemical incidents (Inter-Organisation Programme for the Sound Management of Chemicals - IOMC), Geneva, World
Health Organization (WHO).
[45] Nacionalna strategija kemijske sigurnosti, NN 143/08.
[46] Nacionalna strategija za prevenciju i suzbijanje terorizma NN 139/08.
[47] Nacionalna strategija zatite okolia, NN br. 46/02.
[48] Zakon o kemikalijama, NN 150/05., 53/08.
[49] Zakon o prijevozu opasnih tvari, NN 79/07.
[50] Zakon o prostornom ureenju i gradnji, NN br. 76/07.
[51] Zakon o zatiti i spaavanju, NN 174/04., 79/07.
[52] Zakon o zatiti od poara, NN 58/93., 33/05. (proieni tekst), 107/07.
[53] Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroenosti i planova zatite i spaavanja, NN 38/08.
[54] Uredba o sprjeavanju velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari, NN 114/08.
1 Katastrofa (catastrophe) je neoekivani ili nepredvidljiv prirodno ili ljudski uzrokovan dogaaj, s opseno negativnim socioekonomskim uincima; takoer poznat pod pojmom velika
nesrea (disaster) - prema: Dong et al., 2005., 235. Suvremene strune enciklopedije pri uvrtavanju i obradi pojava velikih nesrea/katastrofa u pravilu polaze od sljedeih selekcijskih
kriterija: veliki broja poginulih osoba, golemi razmjeri materijalnih teta na graevinama (i/ili opsene/nesagledive posljedice po ekosustav) i/ili dugotrajnost posljedica takvih dogaaja
[vidi primjerice Gunn, 2008., XXIII.; Hogan i Burstein (ur.), 2007., 2.]. Incidentom (incident) se dri svaka ona situacija u kojoj ljudi mogu biti izloeni pogibeljima na koje su ranjivi, uz
pojavu javne zabrinutosti i mogunosti izravnog ili odloenog rizika po zdravlje (WHO, 2009., 5.). Izvanrednom situacijom (emergency) se dri svaki onaj razvitak neke velike nesree pri
kojem se javlja nadilaenje sposobnosti pogoene zajednice za odgovarajuim odgovorom, kada su nune brze i uinkovite mjere poradi sprjeavanja daljih gubitaka ljudskih ivota i
sredstava nunih za ivot (WHO, 2009., 5.).
Karabasil, Lovrekovi i Bili nude/navode (?) kategorizaciju nesrea prema broju ljudskih rtava: akcident (101 do 1000); udes (od 1001 do 10.000) i katastrofa (nesrea s vie od 10.000
poginulih) - vidi: Karabasil, D., Lovrekovi, Z. i Bili, Z. (2008.), Preivljavanje i ouvanje zdravlja u akcidentima, Zbornik radova II. meunarodnog struno-znanstvenog skupa Zatita
na radu i zatita zdravlja (24.-27. rujna 2008., Bjelolasica), Veleuilite u Karlovcu, Karlovac, 2008., str. 319-322.
2 Pritom se mora imati na umu kako se sve objekte iz podruja 'Proizvodnje, ranacije, obrade, skladitenja i distribucije nafte i plina cjevovodima', 'Opskrbe gorivima (naftnim deriva-
tima i/ili plinom)', 'Proizvodnje i procesa skladitenja nuklearnih tvari', 'Proizvodnje i skladitenja/obrade kemijskih tvari', 'Cjevovodi opasnih roba (kemijskih tvari)', 'Bioloki laboratoriji
i bioloki agensi', 'Istraivaka postrojenja', sve vrste transporta, uz ine (ukupno 13 podruja), svrstava u objekte kritine europske i (trans)nacionalne infrastrukture [prema: Green
paper on a European programme for critical infrastructure protection, COM(2005)576 nal., dopunjenom prijedlogom TTSRL, The negative economic impact of terrorism and means of
consequence minimization: Protecting European Vulnerabilities, Studija 7. dijela prioriteta EC projekta '6. okvirnog programa Citizens and Governance in a Knowledge-based Society',
nazvanog Transnational Terrorism, Security and Rule of Law (TTSRL), 3. rujna 2008.].
3 Ope (globalne) i posebne imbenike utjecaja koji izravno ili neizravno, u veoj ili manjoj mjeri, utjeu na eventualni nastanak, nekontrolirani razvitak i eskaliranje isputanja/osloba-
anja velikih koliina zapaljivih, eksplozivnih, otrovnih i/ili na ine naine opasnih tvari, vidi primjerice u radu Kulii (2008., 15-17.).
4 Nakupine opasne tvari se mogu zadrati na objektima infrastrukture i na tlu sve do uspjenog zavretka procesa dekontaminacije ili procesa njenog postupnog prirodnog uklanjanja
(npr. pod utjecajem vjetra ili kia).
5 Vrste i koliine otrovnih, zaguljivih, nadraljivih i zadimljavajuih/zamraujuih produkata izgaranja ovise o vrstama gorivih tvari i nainu njihova izgaranja u stanovitom stadiju po-
ara (tinjanje, piroliza, izgaranje u atmosferi bogatoj/siromanoj kisikom). Produkti nepotpunog izgaranja mogu stvoriti atmosferu pogodnu za nastanak eksplozije. Uz korisnike takvih
graevina, u velikoj pogibelji se moe nai i osoblje ekipa za urne intervencije, a stanovnitvo izloeno dimu i poarnim plinovima moe osjeati dugotrajne zdravstvene tegobe.
6 Unato strahovitih brzina odvijanja takvih pogibeljnih dogaaja, ohrabruje injenica kako su u mnogim sluajevima postojala stanovita razdoblja pojave znakovitih upozoravajuih
indicija glede predstojee pogibelji. Podruje pogoeno eksplozijom je priblino krunog oblika (oko mjesta iniciranja eksplozije), premda sve dovoljno visoke i vrste graevine mogu
djelovati kao svojevrsne protueksplozijske zatitne pregrade.
7 To je mogue u onim sluajevima incidenata s opasnim tvarima kada njegovi uinci postanu razvidni tek nakon protoka stanovitog vremena ili kada je oslobaanje opasne tvari
opsenije od onog predvienog u trenucima poetka njenog oslobaanja.
8 Vidi detaljnije, primjerice: NRC, 2006., CRAIM/UNEP, 2002., Kletz, 2009., Dong et al., 2005., Bragdon, 2008., Ellis, 2002., Garrick et al., 2008., Koehler i Brown, 2010., Krvers, 2004.,
Lancaster, 2005., Owen et al., 2009., Sanders, 2005., Rasmussen i Svendung, 2000. itd.
9 Njihov broj u suvremenoj industriji proizvodnje i prerade opasnih tvari je najee golem (poglavito u kemijskoj industriji). U strunoj literaturi se razvrstavaju na nekoliko naina, kao
npr. na one proaktivne (koje se dalje dijele na predviajue i motrilake indikatore) ili na one reaktivne. Nerijetko su te klasikacije u razliitih autora podosta u nesuglasju. Tako npr.
Kletz, 2009. prve denira kao one iz predoperacijskog stadija nekog postrojenja, dok ih ostali autori, poput Rasmussena i Svendunga, 2000., deniraju kao one prije nastanka tetnog
dogaaja.
Reaktivnima se dre oni nakon nastanka tetnog dogaaja. Motrilaki indikatori rabe aktualne dogaaje kao mjeru mogunosti nastanka tetnog dogaaja, dok predviajui predviaju
njegovu mogunost. Reaktivni indikatori obuhvaaju znaajke samog tetnog dogaaja i statistiku (npr. izgubljeno vrijeme zbog ozljeda, eng. Lost Time Injuries - LTI ili vrste medicinske
obrade, eng. Medical Treatment Cases - MTC itd.). Kako iskustva iz niza nesrea pokazuju, uz one posebne, postoje i skupine stanovitih ope nazonih uvjeta (ukupno 6, prema Krvers,
2004.), pokatkad nazivanih latentnim uvjetima, koji mogu u tolikoj mjeri oblikovati stanovitu predincidentnu situaciju da prije spomenute kontrolne elemente uine posve nedjelotvor-
nima. Po svojoj naravi, oni su zapravo inicijalni uzroci prekurzora mogue nesree.
10 Metodoloki pristup vidi, primjerice, u: HSE RR509 (2006.), Plant ageing: Management of equipment containing hazardous fLuids or pressure (Research Report 509), Colegate
(Norwich, UK), Health and Safety Executive (HSE); Smith, D.J. (2001.), Reliability, Maintainability and Risk: Practical methods for engineers, Woburn (MA), Butterworth-Heinemann ili
ine reference slinog tipa.
Uredniki skraen autorov izvorni naslov 'Kako pravodobno prepoznati i ugraditi nedostajue mjere i aktivnosti prevencije od teroristikih i inih zlonamjernih ugroza kritine infrastruk-
ture'.
Referat s Meunarodne konferencije 'Nacionalna sigurnost i perspektive prometa u Republici Hrvatskoj', Zagreb, 27.-28. veljae 2006.
Pregled mnotva ostalih, zbog ogranienog prostora ovdje nespomenutih, vrlo korisnih znanstvenih i strunih referenci, kao i mnotva za ovu problematiku openito ili posebno rele-
vantnih meunarodnih i domaih propisa, moe se nai i u privitku nedavno objavljenih radova ovog autora (vidi popis ref. ad: 19-22), a posebno (preko 350 studentima raspoloivih
knjinih referenci) u povremeno inoviranom Pregledu inozemne i domae literature, u sklopu internog dokumenta Detaljni izvedbeni nastavni program kolegija Poari, eksplozije i
terorizam, Kabinet kolegija 'Poari, eksplozije i terorizam' i 'Metodika istraivanja ekolokih delikata', Katedra Kriminalistike, Policijska akademija MUP-a RH, Visoka policijska kola,
Zagreb, 20. listopada 2009., str. 9. - 25.
Sloenost uloge i odnosa policije u
sustavu nacionalne sigurnosti RH
PIE: Davor Solomun, Visoka Policijska kola e-mail: dsolomun@fkz.hr
SAETAK
UVOD
S
pretpostavkom dileme o uinkovitosti sustava nacionalne sigurnosti, ralambom uloge i interaktivnog odnosa policije, meto-
dom analize sluaja i drugim, u radu se ukazuje na mogunosti i potrebe podizanja razine svijesti i policijske profesionalnosti
na spram opasnosti od ugroza i katastrofa. Obiljeene iznenadnou, snagom i obuhvatom, katastrofe i vjerojatnost njihova na-
stanka - rizici, nameu potrebu jasnog deniranja, ponajvie preventivnih, ali i kurativnih aktivnosti. Vrijeme i prostor bez ugroza,
posebice onih s ljudskim aktivnostima kao izvorom, prilika je i za izbjegavanje i za umanjenje i za saniranje posljedica koje su bile
neizbjene. Transformirana uloga policije, od klasinog reagiranja na dogaaje prema proaktivnom - preventivnom djelovanju u
zajednici i kao servis graana, omoguava sustavno irenje i podizanje razine drutvene i profesionalne svijesti o rizicima i opa-
snostima. Ope sigurnosnom funkcijom od prevencije preko represije pa do razvojno - znanstveno istraivakih aktivnosti, ali i
ope upravnom funkcijom od predlaganja pravnih propisa, preko upravnih poslova, do praenja sigurnosnih pojava i odgovornosti
za stanje sigurnosti, policija je izravno ili neizravno u interakciji s drugim subjektima sigurnosnog sustava. Odgovarajuim meto-
dolokim postupcima policija treba teiti to objektivnijem praenju i prosudbi sigurnosnih dogaaja, a usklaenim metodama u
razmjeni informacija s drugim tijelima, pridonositi jasnoi i nedvojbenosti ocjene sigurnosnog stanja.
Kljune rijei: sigurnost, sustav sigurnosti, policija, ugroze, sigurnosno stanje
S
vaka pojava, izvirala ona iz prirode kao opasno stanje ili stvorena opasnost ljudskim djelovanjem, a koja prijeti ugroziti si-
gurnost, zahtijeva pozornost i odgovarajuu akciju i reakciju drutva. O sigurnosnim stanjima brinu politiari i znanstvenici,
profesionalizirane administracije, uprave i slube, nevladine udruge i neovisni pojedinci, ali brigu s prepoznatljivom i promptnom
odgovornou imaju, ipak, odreeni. ini se kako policija, u tom kontekstu, u modernim drutvima jo uvijek transformira svoju
ulogu i u novom svijetu trai model svoje svrsishodnosti. Nedavne navike doivljavanja policije, oekivanja od intervencija policije,
pretpostavljanja odnosa policije prema drutvenim procesima i ugrozama, jo uvijek znaajno utjeu, kako na zajednice tako i na
same policijske koncepte, programe, organizacije i sustave.
Policija u Republici Hrvatskoj ivi vrijeme, s jedne strane, hvatanja meunarodnih, suvremenih policijskih standarda, a s druge,
konsolidiranja i projektiranja unutarnjih potencijala, programa te razvijanja strategija uinkovitijeg djelovanja.
Budui je krajnji cilj biti u funkciji sigurnosti svakog graanina i doprinositi postizanju povoljnog stanja nacionalne sigurnosti, to
govori o sloenosti uloge policije ali i kompliciranosti odnosa s drugim sastavnicama istog sustava nacionalne sigurnosti.
Sigurnost i sustav sigurnosti
Sigurnost
1
je kompleksna drutvena kategorija, ali i fenomen s prepoznatljivim psiholokim dimenzijama. Svoje ishodite sigur-
nost nalazi u prirodnim, individualnim potrebama svakog ovjeka i u piramidalnom rasporedu (Maslow, 1982.) ona je u samim
temeljima piramide primarnih ljudskih potreba. Raspravljajui o drutvenim temeljima institucionalizacije policijskog djelovanja
Mati, (2005.) uvodi pojam graanske sigurnosti
2
kao dvostrukog osjeaja i doivljaja, odnosno razine osnovnog ili homogenog i
diferenciranog ili heterogenog iskustva sigurnosti.
Sigurnost je relativna i oznaava uravnoteenost zikog, duhovnog i materijalnog stanja i egzistencije pojedinca i drutva. Moe
se to oznaiti i kao proces vaganja gdje jednu teu predstavljaju ugroze, a drugu teu ili protuteu sainjavaju sva nastojanja i
aktivnosti na neutralizaciji i odupiranju ugrozama te odravanje sigurnosnog stanja povoljnim. U suvremenim uvjetima sigurnost
se vie ne promatra iskljuivo kao funkcija, obveza i odgovornost vojske, policije i drugih, namjenskih institucija drave. Sigurnost
danas vie nego ikad podrazumijeva iroki spektar djelatnosti, a time i pripadajuih subjekata to se najee vidi kao posljedica
sve raznovrsnijih ugroza (Javorovi, 1997.) ali i poveanja stupnja i opsega djelovanja ugroza. Tako proireni i produbljeni koncept,
sigurnost determinira kao nacionalnu vrednotu ali i civilizacijski doseg i ope dobro u internacionalnom ambijentu.
Pritom sigurnost kao nacionalna vrednota proizlazi iz ureenosti nacionalnih prilika i sustava vrijednosti i interesa neke zajednice,
dok se na meunarodnim razinama za takvim sustavom jo uvijek traga.
Meutim, europski regionalni sigurnosni procesi
3
otvaraju nove perspektive i svekolikim usuglaavanjima i harmonizacijom kreira-
GRAFIKON 1. Temeljni elementi sustava nacionalne
sigurnosti
5
ju svojstvene sustave politika, mehanizama, mjera i institucija
4
.
Istaknute dimenzije sigurnosti, a posebice injenica kako se radi o stanju
kao zajednikom dobru i drutvenoj vrijednosti, jasno ukazuju na nu-
nost institucionalizacije sigurnosti, odnosno kreiranje trajnih i posto-
janih, izravnih i neizravnih djelatnosti. Neposrednim sigurnosnim dje-
latnostima, kao primarnom djelatnou, bave se namjenske sigurnosne
institucije dok se za stvaranje povoljnih uvjeta, potpore i razvijanja si-
gurnosne kulture u drutvu trebaju angairati razliiti subjekti dravne
i javne uprave te lokalnih struktura, nevladinih tijela, udruga graana
i pojedinaca. Sigurnosna djelatnost se stoga, kao posebna drutvena
djelatnost provodi organizirano kroz sustav kojeg na nacionalnoj razini
nazivamo sustavom nacionalne sigurnosti.
S
ustav nacionalne sigurnosti obuhvaa, strukturom i djelatnou, niz manje sloenih, prepoznatljivih djelatnosti i struktura koje
prepoznajemo kao podsustave. Uinkovitost sustava nacionalne sigurnosti sve manje je mjerljiva samo sigurnosno - obrambe-
nom sposobnou zatite temeljnih nacionalnih vrijednosti od najpogibeljnijih ugroza.
Sve vie se uinkovitost mjeri ostvarenjima u drugim djelatnostima kao podsustavima, a posebice na gospodarskom planu jer se
ekonomski aspekti nacionalne sigurnosti, promatrani kao troak ili kao dobit, nameu kao temelj i ishodite svih drugih aspekata
nacionalne sigurnosti (Solomun, 2006.).
Sustavi nacionalne sigurnosti utemeljeni sigurnosnom politikom (koncepcija i strategija), sigurnosnom strukturom ali i sigurno-
snim ponaanjem i samoorganiziranjem - kulturom, predstavljaju organizacijski oblik institucionalnog djelovanja na postizanju
stanja sigurnosti (Grakon 1). Sigurnosna politika oznaava ukupnost svih politika: vanjske, obrambene, ekonomske, znanstvene,
socijalne i drugih te koncepcijsko (ideja, svrha i cilj) i strateko (nain ostvarivanja) odreivanje svih uloga, djelatnosti, mjera i
postupaka s ciljem sinergijskih uinaka, mjerljivih kroz uinkovitost sustava i stanje nacionalne sigurnosti.
Sigurnosna struktura oznaava sve subjekte ukljuene u provoenje sigurnosne politike na razini cijelog drutva i obiljeena je
posebnostima u svakoj dravni, a obrambena i unutarnja sigurnosna komponenta su prepoznatljive cjeline kod veine drava.
Unutarnja sigurnost je tradicionalno prepoznatljiv segment sigurnosne strukture i kljuan aspekt nacionalne sigurnosti. Djelat-
nosti, odnosno funkcionalna podruja unutarnje sigurnosti odnose se na odravanje reda i poretka, te zatitu ukupne drutvene
infrastrukture. Provedba tih funkcija ukljuuje brojne i razliite subjekte gdje se policija, pravosue, dravno odvjetnitvo, in-
spekcijska tijela i slube, obavjetajno - sigurnosne slube, carina i drugi, istiu kao strukturni elementi. Sigurnosno ponaanje
i samoorganiziranje drutva je onaj dio sustava nacionalne sigurnosti koji ukljuuje aktivnosti bez izravnog angairanja drave.
Motivi individualnog, odnosno zajednikog (interesne udruge) djelovanja ali i ponaanja graana izviru iz prirode sigurnosti kao
ovjekove primarne potrebe, ali i prirodnog prava na samozatitu i samopomo, ije ispunjenje moe biti instinktivno i spontano.
No, sigurnosno ponaanje i samoorganiziranje determinirano je i odnosom prema temeljnim nacionalni vrijednostima, obiajima,
kulturi i stanju drutva.
Evolucija i transformacija uloge policije u sustavu nacionalne sigurnosti
Kod odreivanja uloge policije u drutvu razlikujemo najmanje dva pristupa (Vei, 1996.). Jedan pristup je klasini i razumijeva
policiju kao sustav posebnih tijela unutarnje uprave i njima podinjenih naoruanih slubenih osoba iji zadatak je odravanje
javnog reda i poretka u dravi. Drugi pristup je suvremeno usklaeniji i u sredite policijske funkcije stavlja odravanje mira, reda i
sigurnosti, odnosno jamenje sigurnosti svim graanima te stvaranje uvjeta ivljenja bez straha od ugroavanja njihove osobnosti.
Dananje poimanje funkcija policije u ozraju je ideje policije u zajednici i znai evoluciju i krupan iskorak unutar koncepta po
kojem policija djeluje u funkciji sigurnosti svih graana.
U
tom smislu vrijedno je istaknuti specinu znanstvenu raspravu o sloenosti uloge i svrhe policije kao drutvene institucije
(Mati, 2005), gdje autor zakljuuje o opravdanosti uvoenja i nove socioloke pod discipline koju naziva sociologijom poli-
cije. Policija u zajednici (Trojanowicz, Bucqueroux, 1990., kako navode Cajner Mraovi, i sur. 2003.,) kao nova lozoja policijskog
djelovanja temelji se na ideji kako policijski slubenici i graani trebaju raditi zajedno te kreativnim nainima rjeavati proble-
me u zajednici koji su vezani uz kriminal i druge oblike drutvenih poremeaja. Pretpostavka ovog modela je kako graani nisu
dovoljno ukljueni u rjeavanje lokalnih sigurnosnih pitanja te da bi ukljuenost mogla znaiti i mogunost da graani predlau
prioritete i sudjeluju u razliitim djelatnostima s ciljem unapreenja ukupne kakvoe ivljenja. Iz prikazanog su razvidne razlike u
deniciji i ulozi policije, mjerenju uinkovitosti policije, policijskom profesionalizmu i drugo. Transformacija uloge hrvatske policije
TABLICA 1: Usporedba tradicionalnog i modela policije u zajednici
prikazana je u nastavku kroz est pitanja i odgovora
UMJESTO ZAKLJUKA
odvija se u okviru Strategije djelovanja policije u zajed-
nici kao sveobuhvatnog procesa, ali i reforme temeljne,
odnosno policije u odori
6
. U cilju transformacije policije
prema javnom servisu graana primarno je reformiranje
policije u odori kao najmasovnije cjeline policijskog su-
stava koja je u najeem i najneposrednijem kontaktu s
graanima. Razlozi za to su viestruki, a istiu se neod-
govarajua normativna rjeenja
7
koja imaju svakodnevne
tetne posljedice, otuenost policije od graana, posebice
u urbanim sredinama, a to rezultira nezadovoljstvom i
subjektivnim osjeajem nesigurnosti graana koji policiju
oekuju, ne samo po pozivu na intervenciju nego da je
policajac u svakodnevici ee vidljiv i prisutan.
U tom smislu poeljan je zaokret od tzv. reaktivnog djelovanja prema proaktivnom policijskom djelovanju koje oznaava prisutnost
policije i preventivno djelovanje
8
prema potencijalnim delinkventima i negativnim sigurnosnim pojavama, odnosno prema stjeca-
nju veeg povjerenja graana i stvaranja boljeg osjeaja sigurnosti.
Posebna pozornost u reformi hrvatske policije i sloenosti njene uloge u sustavu sigurnosti danas, pridaje se reformi sustava
upravljanja ljudskim potencijalima
9
. Meutim, i dalje, u sreditu pozornosti policije u zajednici je kriminalitet odnosno prevencija
kriminaliteta u lokalnoj zajednici kao nova razvojna razina (Cajner Mraovi, 2009) tog procesa gdje se gradovi i gradske vlasti
nominiraju kao kljune institucije u prevenciji kriminaliteta.
S
loenost uloge policije u sustavu sigurnosti znaajno je odreena i normativnom komponentom. Zakoni
10
, prije svega, uredbe,
pravilnici i drugi podzakonski akti, ishodite su i determinanta modernog policijskog djelovanja, policijskih ovlasti, postupaka i
metoda. Isto tako, normativni okvir policijske funkcije predstavljaju i nacionalne Strategije i Planovi kao okvirni dokumenti.
Strategija Vladinih programa za razdoblje 2010. - 2012. (Vlada Republike Hrvatske, 2009) 10. opim ciljem denira policiju i orua-
ne snage u slubi graana, dok su meu posebnim ciljevima: unapreenje sustava prevencije, otkrivanja i suzbijanja kriminaliteta;
poveanje sigurnosti cestovnog prometa; jaanje sigurnosti dravne granice; unaprjeenje prioritetne sposobnosti oruanih snaga
i drugi. Istie se kako stanje javne sigurnosti za hrvatske graane ima posebnu vrijednost i pretpostavka je uspjenom razvoju
cjelokupnog drutva u svim podrujima. Naglaava se kako je sigurnost elementarna ljudska potreba, a stupanj sigurnosti mjeri
11

dimenzijom pojava i brojem dogaaja koji ugroavaju ivot, osobnu sigurnost i imovinu.
D
jelovanje policije u drutvu sintetizirano je kroz njenu opu sigurnosnu funkciju. To znai kako su druge funkcije i sve aktiv-
nosti usmjerene ka postizanju stanja bez naruavanja reda, mira i tetnog djelovanja po vrijednosti drutva, te udovoljavanja
sigurnosnim potrebama graana. Posebnosti i sloenost u sigurnosnom djelovanju policije moemo promatrati kroz injenicu od-
govornosti za sigurnosno stanje, ali i kroz ulogu rasvjetljavanja i utvrivanja odgovornosti za povrede zatienih vrijednost. Da bi
bila svrhovita, policija svakom tetnom dogaaju pristupa zakonski uokvirenim vlastitim instrumentarijem. Ovlasti, metode, mjere
i postupci u spektru policijskog obuhvata nekog dogaaja specine su i determiniraju razliku mjesta i uloge policije u odnosu
na druga tijela ukljuena u dogaaj. Radi se dakle o viedimenzionalnoj obradi dogaaja, odnosno multidisciplinarnom pristupu
kod kriminalistikog koritenja heterogenih metoda i postupaka. To podrazumijeva da se ve od faze saznanja, potom osiguranja,
diferencijalne dijagnoze (prepoznavanja i deniranja dogaaja), kriminalistikog rasvjetljavanja i utvrivanja injenica, do samog
procesuiranja nadlenim tijelima, policija oslanja na razliita znanstvena podruja i pripadajue metode. Kriminalistika multidis-
ciplinarnost ogleda se u primjeni sociolokih, psiholokih, kriminolokih (etioloko - fenomenolokih), kaznenopravnih, politolokih
i drugih forenzikih disciplina, ali i vlastitih kriminalistiko - taktikih, metodikih, tehnikih, obavjetajnih, anal itikih i dugih
metoda. Razlozi tome su u imperativu pronalaska i osiguranja nepobitnih dokaza za potvrivanje kauzaliteta izmeu odreene
osobe i djela kao i utvrivanja odgovornosti. Kod sigurnosnih dogaaja kakvi su katastrofe ili velike nesree, obzirom da takve
prilike ukljuuju vei broj subjekata,
12
naglaena je potreba to jasnije koordinacije i upravljanja, odnosno trai se prepoznatljivost
menedmenta
13
. Neadekvatnost planiranja, organiziranja, upravljanja, voenja i kontrole, potvrena su u analizama mnogih doga-
aja, od prirodnih, tehniko - tehnolokih do planiranih, zlonamjernih djela.
Primjer tekog ugroavanja nacionalne sigurnosti napadom na kritinu infrastrukturnu s posljedicom velikog broja (preko 3000)
smrtno stradalih ljudi i velike materijalne tete je teroristiki napad na Svjetski trgovinski centar u New Yorku, 11. rujna 2001. gdje
je, prema izvjeima Komisije
14
koja je istraivala dogaaj, na vie razina u sustavu nacionalne sigurnosti i obavjetajnoj zajednici
potvrena nedovoljna koordinacija i protok informacija, kao uzrono posljedina veza s nastankom dogaaja. Naime, pretpostavka
je kako se dogaaj mogao sprijeiti da je sustav funkcionirao.
Planiranje ali i druge razine menedmenta proimaju sve meunarodne koncepte na planu smanjenja rizika od katastrofa. Boljim
planiranjem i sustavnom analizom rizika, istie se u studiji UNDP, moglo se spasiti milijune ivota i razaranja uzrokovana prirod-
nim katastrofama. Meunarodna strategija za smanjenje katastrofa
15
, kao globalna inicijativa Ujedinjenih nacija, prioriteti Hyogo
okvirnog plana djelovanja
16
, programi Europske unije
17
za zatitu i sigurnost graana, drugi regionalni programi kao i nacionalne
platforme za smanjenje rizika od katastrofa redom istiu nunost institucionaliziranja, odnosno sustavnoga praenja, planiranja,
organiziranja i usmjeravanja aktivnosti te informiranja o rizicima s ciljem koritenja znanja i edukacije te razvijanja i izgradnje
sigurnosne kulture.
S
igurnosno ponaanje i samoorganiziranje, kao temeljni element sustava nacionalne sigurnosti dananje drave, prostor je za
sigurnosne inicijative graana 'izvan drave' i prije ugroze, no policija u najizravnijem odnosu s graanima i lokalnom zajed-
nicom, proaktivnim i preventivnim djelovanjem moe doprinijeti edukaciji i osvjeivanju graana o rizicima i opasnostima, te
smanjiti rizike nastajanja nekih opasnosti, odnosno smanjiti posljedice uinaka onih dogaaja koji se nisu mogli prevenirati.
Nuan preduvjet za to, kao conditio sine qua non, razvijanje je svijesti i podizanje razine profesionalne kompetentnost policijskih i
drugih slubenika. Prikazanim reformama te osuvremenjenim obrazovnim programima
18
i znanstveno - istraivakim projektima to
se ve ostvaruje. Promatrajui sloenost uloge i odnosa policije u sustavu te analizirajui poetnu tezu o nunosti podizanja razine
uinkovitosti sustava nacionalne sigurnosti, moe se istaknuti nekoliko moguih smjerova. Posebice se ini vanim usklaivanje
nomenklature meu tijelima sustava kod deniranja i evidentiranja dogaaja, to jasnije pozicioniranje koordinacijskih i uprav-
ljakih uloga u sustavu sigurnosti, te projektiranje sustava informiranja meu tijelima i odreivanje kljunih toaka u odnosima s
javnou.
Oekivani rezultat imao bi sinergijski efekt i znaio bi vie od zbroja postignua svih sastavnica sustava.
LITERATURA
Cajner Mraovi, I., Faber, V., Volarevi, G. (2003), Strategija djelovanja policija u zajednici, Zagreb, MUP RH, Policijska akademija
Cajner Mraovi, I. (2009), Prevencija kriminaliteta u lokalnoj zajednici, Strategija primjene znanosti i iskustva dobre prakse, Zagreb, MUP RH, Ravnateljstvo policije
Grizold, A. (1998), Meunarodna sigurnost: teorijsko institucionalni okvir, Zagreb, Fakultet politikih znanosti
Grizold, A., Tatalovi, S., Cvrtila, V. (1999), Suvremeni sistemi nacionalne sigurnosti, Zagreb, FPZ
Jurina, M., Jurkovi, S., Puelji, M. (1999.), Elementi organizacije policije, MUP RH, Policijska akademija.
Mati, R. (2005), Svrha i funkcija policije kao drutvene institucije - prilog razmatranju sociologije policije, Drutvena istraivanja, 14 (4): 969 -991.
BILJEKE
1 Opim pojmom sigurnosti uglavnom se oznaava neko stanje bez opasnosti i djelovanja ugroza ali i osjeaj takvog stanja te sustavna djelatnost kojom se takvo stanje postie. Vie o
pojmu sigurnost u: Mitar, M.: Osnovna pitanja u svezi s pojmom sigurnosti, Policija i sigurnost, god. 3, 5, p. 510-512.
2 U ovoj zanimljivoj raspravi autor zakljuuje kako je potreba za sigurnou, odnosno razina socijalnog iskustva i stupnja ispunjavanja te potrebe, temelj procesa institucionalizacije
policije, a pruanje sigurnosti lanovima drutva djelatnostima koje sprjeavaju drutvenu devijantnost, glavni cilj policijskog djelovanja.
3 Jedan od istaknutijih ciljeva EU prema Ugovoru o EU iz 1993. godine, a koji zbog vanosti predstavlja i jedan od stupova Unije, upravo je Zajednika vanjska i sigurnosna politika, a meu
glavnim ciljevima su jaanje sigurnosti EU i ouvanje mira i jaanje meunarodne sigurnost. Vie na http://www. entereurope.hr
4 Europska sigurnosna i obrambena politika, European Security and Defence Policy (ESDP).
5 Ovaj shematski prikaz doraen i prilagoen je prema: Grizold i sur., 2006.
6 Reforma rada policije u odori, http://www.mup.hr, 20. listopada 2009.
7 Napredak u tom smislu je Zakon o policijskim poslovima i ovlastima, NN, 76/2009.
8 Pored preventivne funkcije policije, u okviru ope sigurnosne funkcije kao sinteze, a izvedeno iz uloge MUP, funkcije policije su i represivna, obrambena, razvojno istraivaka i nad-
zora.
9 Vidi: Strategija reforme sustava upravljanja ljudskim potencijalima MUP RH (za razdoblje od 2009. do 2011). Cilj je personalnim pristupnom povezati upravljanje karijerom i kompe-
tencijama.
10 Pr. Zakon o policijskim poslovima i ovlastima, NN 76/2009., Zakon o kaznenom postupu, NN 76/2009.
11 ini se nejasnim kako nisu istaknuti i drugi mjerni instrumenti kao npr. praenje i mjerenje stavova o percepciji i osjeaju sigurnosti kod graana i drugo.
12 Dijelom o tome svjedoi broj i struktura lanova Odbora Hrvatske platforme za smanjenje rizika od katastrofa.
13 U leksikonu menadmenta (Bahtijarevi - iber, Sikavica, 2001) menedmentom se oznaava proces koordinacije i ekasnog koritenja ljudskih i materijalnih resursa kako bi se postigli
odreeni ciljevi, a planiranje, organiziranje, upravljanje ljudskim potencijalima, voenje i kontrola su osnovne funkcije menadmenta.
14 National Commission on Terrorist Attacks Upon the United States, zatvorena 21. 8. 2004., http://www.9-11commission.gov, zamrznuta 20. 9.
15 International Strategy for Disaster Reduction - ISDR, vie na http://www.unisdr.org.
16 Hyogo Framework for Action - HFA, kao okvirni 10 godinji plan, prihvaen od 168 drava u Kobeu, u sijenju 2005., kao jedan od 5 prioriteta utvrdio je: koristiti znanje, inovacije i
edukaciju za razvitak i izgradnju sigurnosne kulture i otpornosti na svim razinama.
17 European Commision, Joint Research Centre - Institute for the Protection and Security of the Citizen, http://www.ipsc.jrc.ec.europa.eu, 20. 10. 2009.
18 Na Visokoj policijskoj koli Policijske akademije u okviru preddiplomskog strunog studija kriminalistike izvode se Osnove zatite i spaavanja
Prostorno planiranje u funkciji
smanjenja rizika od katastrofa
PIU: dipl. ing. Antun Paunovi, dipl. ing. Aleksandar Bai, MZOPUG - Zavod za prostorno planiranje Zagreb
e-mail: antun.paunovic.@mzopu.hr, aleksandar.basic@mzopu.hr
SAETAK
SUMMARY
S
veobuhvatna priroda i interaktivni pristup ureenju prostora daju prostornom planiranju specino, prvenstveno preventivno
znaenje u smanjenju rizika od katastrofa. Prostorno-planske odrednice (namjena prostora, razmjetaj funkcija, zatita prosto-
ra, infrastrukturni sustavi te uvjeti provedbe) su rezultat sinteze svih relevantnih injenica.
To omoguava uvid u meuzavisnost razliitih aspekata zatite ljudi i dobara.
Prostorno-funkcionalne strukture oblikuju se na temelju potreba razvoja u prostoru, sueljenih s prostornim ogranienjima proi-
zalim iz prirodnih i stvorenih uvjeta, kao i posebnih propisa (tehniko-prostornih normativa).
Jedna od kljunih okolnosti koja uvjetuje koritenje prostora je osjetljivost prostora koja moe biti rezultat prirodnih znaajki te-
rena ili stvorenih. U svojim naelima Zakon o prostornom ureenju i gradnji kao i Strategija i Program prostornog ureenja drave,
promoviraju odrivi razvoj, dobru povezanost svih podruja, razumno koritenje i zatita prirodnih dobara, to sve pridonosi manjoj
ranjivosti i 'elastinosti prostornih struktura'. To omoguava ekasnije reagiranje na mogue katastrofe. Analiza podruja visokih
koncentracija stanovnika, ukazuje na rizik veih posljedica od djelovanja potresa unutar metropolitanskih podruja veih gradova
s okolnim sustavima.
Koncept prostornog plana treba omoguiti kvalitetan razmjetaj buduih sadraja u cilju prevencije posljedica od katastrofa poput
osiguranja potrebnih evakuacijskih prolaza i slobodnih povrina za zbrinjavanje stradalnika, mogunosti alternativnog koritenja
prometne i ostale infrastrukture i posebno opskrbe vodom.
Da bi prostorno planiranje uspjelo u tako deniranim zadaama izuzetno je vana dostatna spoznaja o prostoru, raspolaganje
potrebnim podacima i kontinuirane aktivnosti na mjerenjima, praenju pojava i procesa, a potom i provjera ponuenih rjeenja
kroz simulacije moguih kritinih situacija.
Kljune rijei: sveobuhvatnost, usklaenje interesa, osjetljivost prostora, odrivi razvoj
P
hysical planning is given a specic, primarily preventive signicance in disaster risk reduction through a comprehensive and
interactive approach to development of space. Physical-planning determinants (designation of space, distribution of functi-
ons, protection of space, infrastructure systems and implementation conditions) are result of synthesis of all relevant facts. This
enables an insight into the interdependence of various aspects of protecting the population and assets. Spatial and functional
structures are formed on the basis of needs for development in space, confronted with spatial limitations arising from natural
and man-made conditions, as well as special regulations (technical and spatial norms). One of the key circumstances determining
the use of space is spatial vulnerability, which may result from natural features of the ground or created features. Through their
principles both the Physical Planning and Building Act and the Physical Planning Strategy and Programme of the State promote
sustainable development, good connectedness of all areas, reasonable use and protection of natural resources. This contributes to
a less vulnerability and to elasticity of spatial structures and enables more efcient reaction to potential disasters. The analysis
of areas with high population concentrations points to a risk of major consequences of earthquake effects within metropolitan
areas of major cities with surrounding settlement systems.The concept of physical plans should enable a good-quality distribu-
tion of future facilities in order to prevent the consequences of disasters, in the form of ensuring the necessary escape routes
and unbuilt areas for purposes of providing care to victims, alternative use of transport and other infrastructure as well as in
particular providing water supply. For physical planning to be successful with regard to its above dened tasks, it is essential to
have sufcient knowledge of the space, availability of the necessary data and continuous activities of measurement, monitoring
of phenomena and processes
Key words: comprehensiveness, coordination of interest, vulnerability of space, sustainable development
136 MINISTARSTVO ZATITE OKOLIA, PROSTORNOG UREENJA I GRADITELJSTVA
UVOD
P
rostorno planiranje je jedna od kljunih komponenti sloenog sustava prostornog ureenja deniranog Zakonom o prostornom
ureenju i gradnji (NN 76/07-u daljnjem tekstu Zakon). Ovaj rad ukazuje na glavne instrumente i postupke kojima prostorno
planiranje raspolae u smanjenju rizika od katastrofa.
Zakon izmeu ostalog kae: 'Osnovni cilj prostornog ureenja je prostorna odrivost u odnosu na racionalno koritenje i ouvanje
kapaciteta prostora u svrhu uinkovite zatite prostora'. I dalje: 'Praenje stanja u prostoru, izrada, donoenje i provoenje doku-
menata prostornog ureenja su trajne aktivnosti prostornog ureenja ija stalnost i neprekidnost pridonosi ouvanju prostornih
vrijednosti.' Nadalje, Zakon odreuje dvije vrste dokumenata:
1. dokumenti praenja stanja u prostoru (Izvjea), to je izuzetno vaan dio sustava, osobito s gledita uoavanja potencijalnih
opasnosti i
2. dokumenti prostornog ureenja (planovi) kojima se stvara nova ili sanira postojea prostorno-funkcionalna struktura pripre-
mljena za reakciju na razliite opasnosti.
Prostorno planiranje temelji se na naelima integralnog pristupa prostoru. Sveobuhvatna priroda i interaktivni pristup ureenju
prostora, omoguavaju uvid u meuzavisnost razliitih aspekata zatite ljudi i dobara. Glavne prostorno-planske odrednice (na-
mjena prostora, razmjetaj funkcija, zatita prostora, infrastrukturni sustavi te uvjeti provedbe) odreuju budue odnose razliitih
funkcija i prostornih elemenata. To prostornom planiranju daje specino, prvenstveno preventivno znaenje u smanjenju rizika
od katastrofa i to na dva osnovna naina:
a) planskim mjerama omoguiti izbjegavanje rizinih situacija (kada je to mogue) i
b) omoguiti intervencije kada se one dogode.
Prostorno-funkcionalne strukture i sustavi (naselja, funkcije, infrastruktura) oblikuju se planski na temelju potreba razvoja u pro-
storu, sueljenih s razliitim ogranienjima ili pogodnostima prostora za neku namjenu te posebnim resornim propisima to sve
zajedno tvori prostorno-normativni okvir, unutar kojeg se trae optimalna razvojna rjeenja.
Kljuna znaajka prostora je njegova osjetljivost koja moe biti rezultat prirodnih okolnosti (klizita, stabilnost terena, poplavnost,
trusnost, i druga) ili stvorenih uvjeta (gustoe, velike koncentracije stanovnitva, dostupnost i drugo). U pravilu, otpornost na ka-
tastrofe i mogunost evakuacija, vea je to su gustoe struktura i koncentracije stanovnitva manje i to je razvijenija prometna
mrea.
M
eutim urbani prostor razvija se po drugim principima i u pravilu tei veim gustoama i koncentracijama. Prostorno plani-
ranje, neovisno o razini, bavi se postojeim i planiranim prostornim strukturama, odnosno izgraenim i ureenim prostorom
kao i onim koji je planiran za gradnju ili drugu namjenu.
Druga se osnovna podjela odnosi na prostor naselja (posebno prostor gradova) i prostor izvan naselja. Znatno je lake osigurati
mjere zatite ljudi i dobara prilikom planiranja novih struktura i sustava na neizgraenom slobodnom prostoru, dok su zateene
situacije esto izrazito nepovoljne, osobito u gradovima.
Razliite situacije i okolnosti zahtijevaju od prostornog planiranja koritenje razliitih prostorno-planskih pokazatelja koji e po-
sluiti za ukupnu organizaciju i mjere zatite ljudi i dobara, uvaavajui odgovornost subjekata u stvaranju i koritenju prostornih
struktura i sustava na to zorno upozorava prof. dr. Ante Marinovi - Uzelac u svojoj knjizi Prostorno planiranje (Dom i svijet,
Zagreb 2001.):
'Onaj tko koristi zemljite, koristi i ukupan prostor, dakle zrak okolice, podzemlje, prometnice kojima se do zemljita dolazi, onei-
enja koja prouzrokuje svojim djelatnostima.....
S gledita zatite ljudi i dobara, osim namjene prostora i razmjetaja funkcija, osobito su vani uvjeti koritenja i ureenja prostora
te uvjeti realizacije planiranih zahvata koji se temelje na specinim okolnostima nekog podruja ili specinostima djelatnosti.
Stoga prostorno planiranje ukljuuje itav niz posebnih propisa, mjerenja i analiza koje e planiranu prostornu strukturu modi-
cirati ili dodatno obvezati na odreene mjere i zahvate u interesu zatite ljudi i dobara.
Postupci tijekom izrade i sadraj planova
Osobito je vaan sam proces planiranja, od pripremnih radova do koncepta i na koncu prijedloga plana jer se na tom putu postupno
deniraju bitni elementi smanjenja rizika od katastrofa. Tako ve Odluka o izradi nekog plana (l.78. Zakona), sadri ocjenu stanja,
ciljeve i programska polazita te popis potrebnih strunih podloga, dakle i onih koje se odnose na rizike od razliitih opasnosti, a
iskazuju se prostornim pokazateljima.
Slijedi pridobivanje posebnih zahtjeva temeljem posebnih propisa (l. 79. Zakona) kao nain da se na vrijeme sagledaju sektorska
vienja i obveze. Tijela i osobe odreeni posebnim propisima moraju u svojim zahtjevima odrediti vaee propise te druge strune
MINISTARSTVO ZATITE OKOLIA, PROSTORNOG UREENJA I GRADITELJSTVA 137
dokumente na kojima temelje svoje zahtjeve. Prethodna rasprava (l. 83. Zakona) provodi se radi pribavljanja miljenja, smjernica
i preporuka te usuglaavanja interesa lokalne zajednice i gospodarstva o ciljevima i moguim rjeenjima. Ona omoguava sue-
ljavanje razliitih interesa i obveza. Slijedi javna rasprava u kojoj se oituju svi koji nalaze potrebnim, a potom obrada primjedbi i
utvrivanje konanog prijedloga za usvajanje.
N
o, prije toga trae se suglasnosti i miljenja propisana po Zakonu o prostornom ureenju ili drugim zakonima. Proces planira-
nja predstavlja zapravo kontinuirani slijed aktivnosti, poevi od praenja stanja u prostoru do donoenja i provoenja plana,
a potom i praenja ostvarenja ciljeva.
Navedeni postupci prostornog planiranja omoguavaju pravovremeno sagledavanje i reagiranje na potrebe zatite od razliitih
opasnosti uz pretpostavku da se pravilno koriste svi Zakonom predvieni instrumenti.
Sadraj prostornih planova odreen je Pravilnikom o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim pokazateljima i standardu
elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).
Poseban propis resora prostornog ureenja kojim su odreene konkretne norme i pravila planiranja, posebno urbanizma, je Pravil-
nik o mjerama zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u planiranju i ureivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86).
Prostorno planiranje ukljuuje sve posebne zakone i propise pa tako i one koji se odnose na nesree i katastrofe. U tom smislu te-
meljni zakonski okvir je Zakon o zatiti i spaavanju (NN 174/04 i 79/07) koji odreuje obvezu izrade procjene rizika od katastrofa
i velikih nesrea za Republiku Hrvatsku i planove mjera i aktivnosti za sprjeavanja takovih situacija i smanjenje posljedica koje
one izazivaju.
Posebno vana je interakcija s zatitom okolia (Zakon o zatiti okolia NN 110/2007) kao jednom od vanih komponenti planova.
Propisane su strateke procjene utjecaja koji na okoli imaju planovi i programi (obvezno za Prostorni plan upanije) te pojedinani
zahvati (u fazi izdavanja odgovarajue dozvole). Te su procjene regulirane Uredbom o stratekoj procjeni utjecaja plana i programa
na okoli (NN 64/08), Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN 64/08 i 67/09) i Uredbom o utvrivanju objedinjenih
uvjeta zatite okolia (NN 114/08).
Mjere zatite od potencijalnih opasnosti u konanici rezultiraju prostornim strukturama tako da one smanjuju rizike i omogua-
vaju intervencije, a odnosi unutar njih i prema okruenju samo su dio cjelokupne skrbi o organizaciji ivota nekog podruja na to
je mogue sigurniji nain.
Mogue su razliite podjele nepogoda i katastrofa primjerice na prirodne (potres, poplava, poar, sua, sl.) i one izazvane ljudskim
djelovanjem (poar, uruavanje tla, emisije tetnih tvari). S gledita prostorno planskih pokazatelja, osobito su vane pojave koje se
mogu sagledati (primjerice znaajke terena) te se planskim smjetajem gradnje mogu izbjei neeljeni uinci. Nadalje, mogue je
govoriti o sastavnicama prostora koje se planski neposredno deniraju (primjerice nepovoljan teren, poplavno, potresno podruje
melioracije, obrambeni nasipi, prometnice, vodoopskrbni sustavi) i onima koje su posredno sadrane u samim prostornim rjeenji-
ma (podruje utjecaja neke funkcije, razmaci, koridori).
Prostornim planom se, dakle, prvenstveno nastoje osigurati prostorni odnosi koji e biti to je mogue manje ranjivi, a istovremeno
takvi da omoguavaju uinkovito djelovanje (spaavanje, zbrinjavanje).
U
tom smislu se i primjenjuju prostorno-planske intervencije i mjere kao to su:
a) razmjetaj gradnje na za to primjerene terene s gledita prirodnih znaajki (izvan zone tektonskih rasjeda, izvan poplavnog
podruja)
b) razmjetaj funkcija, kako zbog potrebnih sigurnosnih udaljenosti (industrija i stanovanje, zbrinjavanje otpada, otvoreni prostori)
tako i zbog pokrivenosti usluga od vanosti za zbrinjavanje (vodoopskrba, zdravstvene usluge, opskrba i drugo),
c) osiguranje potrebnih udaljenosti izmeu zona odreene namjene i razmaka objekata u zonama radi osiguranja neeljenog dje-
lovanja nesrea i osiguranja dostupnosti,
d) izvedba obrambenih i opskrbnih sustava (potporni zidovi, nasipi, infrastruktura),
e) prometni sustavi dovoljnih kapaciteta i alternativnih pravaca radi omoguavanja brzih intervencija i evakuacija,
f) ureenje prostora unutar i oko graevnih sklopova (primjerice tvornica), preglednost podruja,
g) uvjete realizacije (primjerice gradnja nekog objekta mogua je samo ako se prije izvede prometnica i nuna infrastruktura ili
ukloni oneieno tlo, odnosno sanira teren),
h) uvjetovanje tehnologije, osobito u djelu kojim ona utjee na iri prostor
Planske razine i prostorni obuhvat
Generalna podjela dokumenata prostornog ureenja razlikuje strateke i provedbene dokumente, zatim dokumente prema nad-
lenosti (dravni, regionalni, lokalni). Sadraj planova prilagoava se razini plana pa se tako i vrste katastrofa na razliite naine
obrauju u prostornim planovima. Odrednice zatite dobara i ljudi deniraju se u rasponu od stratekih i generalnih, koje se odnose
na meunarodne, nacionalne i regionalne strukture, koridore, velike prirodne i stvorene cjeline, a preko regionalnih planova (Pro-
storni plan upanije - PP), lokalnih planova teritorijalnih jedinica (Prostorni plan ureenja grada ili opine-PPUOG/O ) do lokalnih
planova naselja ili dijelova naselja (urbanistikih planova-UPU, DPU) u kojima se pojavljuje pojedinana graevina i ui kontekst
u kojem se ona nalazi.
N
a stratekoj razini ve Zakon o prostornom ureenju i gradnji u svojim naelima kao i Strategija i Program prostornog ure-
enja drave (NN 50/79) promoviraju odrivi, ravnomjerniji i policentrian razvoj, dobru povezanost svih podruja, razumno
koritenje i zatitu prirodnih dobara, to sve pridonosi manjoj ranjivosti i veoj 'elastinosti prostornih struktura' te omoguava
ekasnije reagiranje na mogue katastrofe. Regionalna razina - Prostorni plan upanije (PP) razrauje Strategiju i Program pro-
stornog ureenja Republike Hrvatske poblie odreuje objekte od vanosti za dravu i upaniju te daje smjernice za lokalne pla-
nove. Ovaj plan postavlja velike sustave (infrastruktura, gospodarske zone, zatiena podruja) u konkretan prostor i stoga u tom
segmentu ima izuzetnu vanost za sigurnost (primjerice konkretnije deniranje cestovnih koridora, terminala zapaljivih i opasnih
tvari, zbrinjavanje otpada).
Jednako tako razmjetajem i veliinom graevinskih podruja naselja te razmjetajem funkcija stvara buduu mreu djelatnosti i
usluga koje e imati svaka na svoj nain ulogu u zbrinjavanju stradalih.
Nadalje, PP razgraniava prostor na osnovne kategorije (poljoprivredne povrine, ume, vode ) i time uspostavlja plansku osnovu
za gospodarenje resursima i njihovo ouvanje.
Na lokalnoj razini osobito je vano planiranje ureenja naselja (granice graevinskih podruja) i odreivanje uvjeta za graenje
graevina. Posebno osjetljiva tema je urbanistiko planiranje (odnosno planiranje razvoja naselja) budui da su naselja, osobito
gradovi-veliki gradovi, sloeni sustavi s nizom suprotnosti i mjesta velikih koncentracija.
Tipini problemi su naslijeena prometna mrea koje ne moe podnijeti rast prometa, tranzitni promet kroz gradsko tkivo, zatim
gustoe i sadraji neprimjereni centru ili stambenoj zoni, periferije neopremljene infrastrukturom, irenje gradnje na neprimjerene
prostore (erozivne, strme pozicije ili vrijedni resursi-obradivo tlo).
Vea vrijednost zemljita u gradovima izaziva interese za to veim iskoritenjem prostora. Gustoe naseljenosti, postotak izgrae-
nosti i koecijenti iskoristivosti prostora te koncentracije graevina znatno su vei u gradovima, osobito velikim, to znai manje
slobodnih povrina, sve manjih razmaka izmeu graevina
A
li istodobno urbani prostor je bolje opremljen komunalnom infrastrukturom i uslugama, to ima vanost u fazi zbrinjavanja
stradalih. Grad je i mjesto pojaane opasnosti od terorizma ili drugih oblika nasilja. Urbani prostor i urbani ivot zahtjeva
visok stupanj organizacije ivota uope. Periferni prostori gradova uglavnom nastaju na ruralnoj parcelaciji stvarajui nedovoljno
ureena i komunalno opremljena podruja. Ta podruja su i prostor industrije, poslovanja, terminala i velikih prometnica, poslovnih
centara, to esto rezultira neravnoteom u bilanci povrina i barijerama prostornom razvoju. Stoga su ogranienja ili bar kontrola
rasta velikih gradova, a osnaivanje mree manjih, rubnih gradova osposobljenih za prostornu distribuciju funkcija, nunost i jed-
no od stratekih opredjeljenja prostornog razvoja utemeljeno na prostorno dobro razvijenoj mrei i hijerarhiji hrvatskih gradova.
Analiza podruja visokih koncentracija stanovnika, ukazuje na rizik veih posljedica od djelovanja potresa ili poplava pogotovo
unutar metropolitanskih podruja veih gradova s okolnim sustavima naselja-aglomeracijama. Interakcijski odnos podruja grada
i kontaktnog rubnog podruja, osobito ako ga obiljeava ouvana priroda ili postojanje resursa (poljoprivredne povrine, ume,
vode), jedna je od kljunih tema, vana, kako zbog razvoja samog grada, tako i s gledita stvaranja uvjeta za ekasnu evakuaciju i
zbrinjavanje u sluaju katastrofa (ovisno o vrsti i uzrocima).
ZAKLJUAK
D
a bi prostorno planiranje uspjelo u tako deniranim zadaama, izuzetno je vana dostatna spoznaja planera o prostoru,
njegovim znaajkama i osjetljivosti prilikom izrade prostornog plana. Nune su procjene ugroenosti kao podloga planiranju.
Jednako tako, za uinkovito djelovanje svih sustava nuno je i kontinuirano praenje pojava i procesa u prostoru. Samo prostorno
planiranje raspolae nizom metodskih, strunih i drugih osnova, temeljem kojih planira razvoj nekog podruja (sanaciju i rekon-
strukciju postojeih struktura ili stvaranje novih), na nain da planom obuhvaeni prostor bude otporniji na katastrofe i spremniji
na djelovanje kada se one dogode. Dio neeljenih uinaka moe se izbjei prostornim planiranjem (izuzimanjem od gradnje
poplavnih podruja, klizita). Neke se pojave i nesree ne mogu predvidjeti i izbjei. U tom sluaju nuno je da se prostorno-funk-
cionalne strukture planiraju tako da omogue uinkovite i brze intervencije na lokaliziranju pojave, zbrinjavanju i spaavanju stra-
LITERATURA
dalih, sanaciji (primjerice prilikom potresa, poara, havarija, emisija opasnih tvari). Izuzetno je vano svaki prostor promatrati kroz
njegove osobitosti (regionalne, lokalne) i tome prilagoavati razvojne opcije pa tako i mjere za smanjenje zatite ljudi i dobara.
Prostorno planiranje ima veliku ulogu u smanjenju rizika od katastrofa, ali treba imati u vidu doseg djelovanja kao i tone poka-
zatelje i instrumente s kojima se ono slui. Ono je samo dio ukupne skrbi o sigurnosti i ureenju ivota na nekom prostoru.
1. Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07)
2. Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske (1997)
3. Program prostornog ureenja republike Hrvatske (NN 50/99)
4. Izvjee o stanju u prostoru Republike hrvatske (MZOPU-2003)
5. Pravilnik o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04)
6. Pravilnik o mjerama zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u planiranju i ureivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86)
7. Zakon o zatiti i spaavanju (NN 174/04 i 79/07)
8. Zakon o zatiti okolia (NN 110/2007)
9. Uredba o stratekoj procjeni utjecaja plana i programa na okoli (NN 64/08)
10. Uredba o stratekoj procjeni utjecaja plana i programa na okoli (NN 64/08) ,
11. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN 64/08 i 67/09)
12. Uredba o utvrivanju objedinjenih uvjeta zatite okolia (NN 114/08).
13. Prof. dr. Ante Marinovi-Uzelac: Teorija namjene povrina (Tehnika knjiga, Zagreb,1989.)
14. Prof. Dr Ante Marinovi-Uzelac: Prostorno planiranje (Dom i svijet, Zagreb, 2001.)
15. Izvjee o stanju okolia (MZOPUG, 2007)
Spreavanje velikih nesrea koje
ukljuuju opasne tvari prema
Seveso II direktivi u R Hrvatskoj
PIU mr. sc. dipl. ing. Hrvoje Buljan, dr. sc. Nenad Mikuli, Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i gradi-
teljstva e-mail: hrvoje.buljan@mzopu.hr, nenad.mikulic@mzopu.hr
SAETAK
SUMMARY
UVOD
Z
akonsku osnovu za provedbu sprjeavanja velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari predstavljaju odredbe Direktive Vijea
Europe o kontroli opasnosti od velikih nesrea koja ukljuuje opasne tvari (Directive 96/82/EC SEVESO II) i Zakon o potvriva-
nju Konvencije o prekograninim uincima industrijskih nesrea, (Convention on the transboundary effects of industrial accidents,
Helsinki, 1992.) koji je Republika Hrvatska potvrdila 1999. godine MU 7/99 na temeljima kojih su propisane odredbe Zakona o
zatiti okolia u dijelu spreavanja velikih nesrea i provedbenih propisa. Zakonom o zatiti okolia propisuje se postupanje o spre-
avanju velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari. Opasne tvari mogu biti u postrojenjima u kojima, ili putem kojih, se obavljaju
djelatnosti tvrtke kao to su proizvodnja, prerada, skladitenje. Mogu nastati kao nusprodukt u proizvodnji, zatim se koriste kao
sirovine u proizvodnji odnosno tehnolokom procesu, transportu unutar postrojenja ili odlaganja u svrhu proizvodnog procesa.
Tvrtka u ijem su postrojenju prisutne opasne tvari obvezna je poduzeti preventivne mjere nune za smanjenje rizika nastanka i sprjeavanje
nastanka velikih nesrea te mjere za ograniavanje utjecaja velikih nesrea na ljude, materijalna dobra i okoli. Isto tako je obvezna u bilo koje
vrijeme pruiti dokaze da je poduzela sve potrebne mjere u skladu sa propisima. U svrhu izvravanja nabrojanih obveza tvrtka je duna u
postrojenju utvrditi moguu prisutnost opasnih tvari, prema vrstama i koliinama i o tome na propisani nain obavijestiti nadlena tijela.
Kljune rijei: opasna tvar, velika nesrea, prevencija, intervencija, sanacija
L
egislative basis for implementing the prevention of major accidents involving dangerous substances is represented by the
dispositions of the Council of Europes Directive on the control of major accident hazards involving dangerous substances (Di-
rective 96/82/EC SEVESO II) and by the Law on ratication of the Convention on the transboundary effects of industrial accidents
which was ratied by the Republic of Croatia in 1999 (MU 7/99). They serve as basis for prescribed dispositions of the Law on envi-
ronmental protection in the part concerning the prevention of major accidents, as well as for sub-legal acts. Law on environmental
protection prescribes the procedure of prevention of major accidents involving dangerous substances. Dangerous substances may
exist in facilities in which, or by which, the operators activities are conducted, such as production, processing, storage, or they can
develop as by-products in products production, or by being used as a raw material in production, that is, in technological process,
during transport within the facility or during unloading for the purposes of production process. The operator in the facility of
which dangerous substances are present is required to take prevention measures necessary to reduce the risk and prevent major
accidents, as well as measures to limit their effect on man, property and the environment. The operator is also required, at any
time, to provide proof of having taken all necessary measures in line with the regulations. In view of fullling these obligations,
the operator is required to identify the potential presence of dangerous substances in the facility according to type and quantity,
and then provide information to the competent authority.
Key words: dangerous substance, major accident, prevention, intervention, recovery
O
pasnim tvarima smatraju se tvari, smjese ili pripravci koji su prisutni u postrojenju kao sirovine, proizvodi, poluproizvodi,
nusproizvodi, ukljuujui i one tvari za koje se moe pretpostaviti da mogu nastati u sluaju nesree, a koje zbog svojih karak-
teristika imaju jednu ili vie karakteristika opasnosti kao to su: eksplozivnost, zapaljivost, korozivnost, oksidativnost, iritantnost,
i slino te mogu ugroziti zdravlje ljudi ili ivot ljudi, prouzroiti materijalnu tetu ili ugroziti ili oneistiti okoli. Stupanj opasnosti
ovisi o sastavu opasnih tvari, koliini i njihovoj koncentraciji.
Opasne tvari se upotrebljavaju u svim industrijskim granama i osnova su mnogih tehnolokih procesa kao sirovine potrebne za
proizvodnju goriva, umjetnih tvari i vlakana, eksploziva, gume, izolacijskih materijala, lijekova, insekticida, boja, sredstava za
PRAVNI OKVIR KOJI PROPISUJE SPREAVANJE VELIKIH NESREA KOJE UKLJUUJU
OPASNE TVARI U RH
pranje, umjetnih gnojiva, sredstava za zatitu bilja i sl. Neke od njih su gotovo nezamjenjive u poljoprivredi, umarstvu i drugim
gospodarskim granama. Opasnost je bitno svojstvo opasne tvari ili uvjeti u kojima se ta tvar moe zatei, a kojima se moe ugroziti
ljudsko zdravlje i ivot, materijalna dobra i okoli.
D
anas je nemogue odrei se primjene opasnih tvari, ali je mogue rabiti ih racionalno i pri tome provoditi potrebne mjere
zatite. Negativne pojave koje prate dananju tehnologiju mogu se umanjiti ispravnom upotrebom opasnih tvari i ispravnim
rukovanjem. To se postie prvenstveno provedbom mjera sigurnosti koje svojim pravodobnim djelovanjem tite zdravlje i ivote
ljudi, materijalna dobra i okoli. Mjere sigurnosti odreuju se u ovisnosti o prostoru i objektima u kojima se rukuje opasnim tva-
rima, odnosno u ovisnosti o konstrukciji objekata, tehnolokim procesima, vrsti elektrinih, plinskih i drugih instalacija, nainu
skladitenja, mjestu za pretovare, zikalno kemijskim karakteristikama, vrsti sredstava za gaenje poara kojima se moe ugasiti
poar i zaustaviti proces gorenja opasne tvari. Nesree se obino dogaaju iznenadno, nepredvidivo po mjestu, vremenu atmos-
ferskim uvjetima, razmjerima, posljedicama te brzo kao stvaranje zapaljivog dima, eksplozivnog ili otrovnog oblaka, irenje kroz
atmosferu ili povrinske vode.
1. Direktiva Vijea 96/827EZ od 9. 12.1996. o kontroli opasnosti od velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari
2. Direktiva Vijea 2003/105/EC od 16. 12. 2003. o kontroli opasnosti od velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari
3. Zakon o potvrivanju Konvencije o prekograninim uincima industrijskih nesrea, NN MU 7/99
4. Zakon o zatiti okolia, NN: 110/07
5. Uredba o sprjeavanju velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari, NN 114/08
6. Pravilnik o registru postrojenja u kojima je utvrena prisutnost opasnih tvari i o oevidniku prijavljenih velikih nesrea, NN: 113/08
7. Pravilnik o mjerama otklanjanja tete u okoliu i sanacijskim programima, NN 145/08
8. Uredba o nainu utvrivanja tete u okoli, NN 139/08
9. Zakon o zatiti i spaavanju, NN 174/04
10. Izmjene i dopune Zakona o zatiti i spaavanju, NN 79/07
11. Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroenosti i planova zatite i spaavanja, NN 38/08
U
svjetlu nesrea u Bhopalu i Mexicu, (a u novije vrijeme u prijevozu nafte morskim putem kao i akcidentima izazvanim
nepaljivim aktivnostima koji su dokazali kolika opasnost prijeti zdravlju i ivotu ljudi, materijalnim dobrima i za-
titi okolia, posebice ako se opasne tvari nalaze na jednoj lokaciji u vie oblika i veim koliinama) rezolucija Vijea EU za-
traila je od Europske komisije da u Direktivu 82/501/EEZ ukljui i odredbe o kontroli planiranja uporabe zemljita u slua-
jevima kad se odobri izgradnja novih postrojenja i kada urbani razvoj zahvaa prostore oko ve postojeih postrojenja.
Direktiva vijea 96/82/EZ od 9. prosinca 1996. o kontroli opasnosti od velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari objavljena u
odreenim industrijskim aktivnostima i na ogranienje njihovih posljedica za ovjeka i okoli, s ciljevima i naelima politike zatite
okolia Europske Unije te razraena u akcijskim programima Europske zajednice vezanim uz okoli. Direktiva nastoji ponajprije
ouvati i zatititi kakvou okolia te preventivnim djelovanjem zatititi ljudsko zdravlje. Uinkovitija provedba Direktive 82/501/
EEZ, inzistira na boljem upravljanju rizikom i nesreama te preispituje eventualno proirenje podruja primjene meu dravama
lanicama za razmjenu informacija vezanih za postupanje s opasnim tvarima. To se postie kroz zajedniki rad s dravama lani-
cama te u tu svrhu postie vei stupanj meusobnog razumijevanja i usklaivanja nacionalnih naela i prakse vezanih uz izvjea
o sigurnosti te naglasak na objedinjavanje iskustva steena primjenom razliitih pristupa kontroli opasnosti od velikih nesrea.
Europska komisija i drave lanice unapreuju meusobne odnose s nadlenim meunarodnim tijelima i nastojale izraditi mjere
jednake onima utvrenim direktivom a pogodne za primjenu u treim zemljama od kojih je jedna i Republika Hrvatska.
Drave lanice moraju osigurati razmjenu informacija i sprijeiti sline nesree u budunosti, proslijediti Komisiji podatke o velikim
nesreama koje su se dogodile na njihovom teritoriju, to bi Komisiji omoguilo analizu postojeih opasnosti i razradu sustava
irenja informacija koje se prvenstveno tiu velikih nesrea te saznanja steenih takvim iskustvima budui da bi takva razmjena
informacija trebala ukljuivati i situacije kad je nesrea nastala. To drave lanice smatraju tehniki posebno znaajnima pri spre-
avanju velikih nesrea i ograniavanju njihovih uinaka.
Kad je rije o moguem izbijanju velikih nesrea s prekograninim uincima na lokaciji drave lanice moraju pruiti dovoljno
informacija dravi lanici koja bi mogla biti pogoena nesreom kako bi ona, u sluajevima kad je to mogue, mogla primijeniti
sve relevantne odredbe sadrane u Direktivi.
Ne manje vaan dio direktive su odredbe da drave lanice moraju osigurati da nadlene vlasti organiziraju sustav inspekcija ili
drugih mjera kontrole odgovarajuih vrsta operatera i lokacija na kojima se mogu dogoditi velike nesree s opasnim tvarima. Te in-
spekcije ili mjere kontrole ne ovise o primitku izvjea o sigurnosti ili bilo kojeg drugog predanog izvjea. One moraju biti dostatne
za planski i sustavan pregled svih tehnikih, organizacijskih ili upravljakih sustava, a ponajprije moraju osigurati: da operater
moe dokazati da je poduzeo odgovarajue mjere za spreavanje velikih nesrea vezane uz razliite aktivnosti unutar ustanove,
da je osigurao odgovarajua sredstva za ograniavanje posljedica velikih nesrea, na mjestu dogaaja i izvan njega, da podaci i
informacije sadrane u izvjeu o sigurnosti uistinu odraavaju uvjete u ustanovi te da informacije budu dostavljene javnosti.
Sustav inspekcija mora zadovoljavati sljedee uvjete: za sve ustanove mora postojati program inspekcija. Ako nadlena vlast nije
izradila program inspekcija zasnovan na sustavnoj procjeni opasnosti od velikih nesrea u svakoj pojedinoj ustanovi, onda taj pro-
gram mora nadlenu vlast obvezati da svakih dvanaest mjeseci provede barem jednu terensku inspekciju svih obveznika, pripremiti
inspekcijsko izvjee.
V
ano je naglasiti da je Europska komisija osnovala dostupan registar informacijski sustav koji prvenstveno sadri pojedinosti o
velikim nesreama koje su se dogodile na teritoriju drava lanica da bi se: meu svim nadlenim vlastima brzo irile informa-
cije koje su dostavile drave lanice, nadlenim vlastima omoguio pristup analizama uzroka velikih nesrea i saznanjima steenim
kroz to iskustvo, pruile informacije o mjerama spreavanja nesree, prikupile informacije o organizacijama koje mogu ponuditi
savjet ili informacije u vezi izbijanja, spreavanja i ublaavanja velikih nesrea.
Na odredbama Direktive sve drave lanice su donijele potrebne zakone, propise i upravne odredbe kako bi se uskladile s odred-
bama ove Direktive te obavijestile Komisiju. Direktiva Vijea 2003/105/EC od 16. 12. 2003. o kontroli opasnosti od velikih nesrea
koje ukljuuju opasne tvari je izmjena i dopuna prethodne Direktive u smislu deniranja graninih vrijednosti opasnih tvari koje su
u nadlenosti Direktive kao i deniranje sustava upravljanja rizicima.
KONVENCIJA O PREKOGRANINIM AKCIDENTIMA IZ INDUSTRIJSKIH POSTROJENJA MU 77/99 posebnu vanost posveuju zatiti
zdravlja i ivota ljudi i okolia od posljedica industrijskih nesrea, uzimajui u obzir vanost i nunost sprjeavanja tekih nepo-
voljnih posljedica industrijskih nesrea na ljude i okoli, te provoenja svih mjera koje potiu razumnu, gospodarsku i djelotvornu
primjenu mjera za sprjeavanje, pripravnost i odgovaranje na iste, kako bi se omoguio okoliu prihvatljiv i odriv gospodarski
razvoj. Konvencija posebno skrbi za injenicu da se posljedice industrijskih nesrea mogu osjetiti preko granica te da mogu zahti-
jevati suradnju meu dravama kao i potrebu unapreenja djelatne meunarodne suradnje meu dravama prije, u tijeku i nakon
nesree, provoenja odgovarajue politike, te uvrenja i koordiniranja djelatnosti na svim primjerenim razinama kako bi se
unaprijedilo sprjeavanje, pripravnost za i odgovaranje na prekogranine uinke industrijskih nesrea.
N
astavno na brigu ove Konvencije o zatiti okolia treba uzeti u obzir i postupanje pri sluajnom oneienju prekograninih
unutranjih kopnenih voda, meunarodnih jezera kao i odredbe Konvencije o procjeni utjecaja na okoli preko dravnih gra-
nica, kao i naelo 'oneiiva plaa' kao ope naelo meunarodnog prava za okoli, te naela meunarodnog prava i obiaja,
posebice naelo dobrosusjedskih odnosa, uzajamnosti, nediskriminacije i dobre vjere.
Konvencija denira industrijsku nesreu kao dogaaj koji je posljedica nekontroliranog razvoja dogaaja u tijeku neke radnje to
ukljuuje opasne tvari: u nekom postrojenju, tijekom proizvodnje, uporabe, skladitenja, rukovanja ili odlaganja u postupanju s
opasnim tvarima. Drave poduzimaju prikladne mjere za organiziranje i odravanje odgovarajue razine pripravnosti na neeljene
dogaaje kako bi odgovorile na industrijske nesree radi ublaavanja prekograninih uinaka takvih nesrea, pri emu operateri
obavljaju svoje dunosti na mjestu nastanka akcidenta kroz i osiguranje pripreme i provedbe planova intervencija na lokaciji i na
irem podruju. Stranke konvencije takoer osiguravaju odgovarajuu razinu informiranosti javnosti na podrujima koja su po-
goena industrijskom nesreom to proizlazi iz neke opasne djelatnosti. Izuzetna pogodnost je u sluaju kada jedna od stranaka
zatreba pomo u sluaju industrijske nesree, moe tu pomo zatraiti od druge stranke, navodei opseg i vrstu traene pomoi.
Isto tako stranke podupiru odgovarajue meunarodne napore na izradi pravila, kriterija i postupaka na podruju odgovornosti
i potiu suradnju i surauju u istraivanjima, te u razvijanju metoda i tehnologija za sprjeavanje, pripravnost i odgovaranje na
industrijske nesree. U tu svrhu stranke potiu znanstvenu i tehnoloku suradnju, ukljuujui istraivanja manje opasnih postupaka
kojima je cilj ograniiti opasnost od nesrea te sprijeiti i ograniiti posljedice industrijskih nesrea. Stranke sukladno sa svojim
zakonodavstvom i praksom osiguravaju razmjenu tehnologija za sprjeavanje, pripravnost i odgovaranje na uinke industrijskih
nesrea, posebice putem promicanja: razmjene dostupnih tehnologija na raznim nancijskim temeljima, izravnih doticaja i surad-
nje na razini industrije, razmjene informacija i iskustava i pruanje tehnike pomoi.
ZAKON O ZATITI OKOLIA NN 110/07 propisuje sprjeavanje velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari a odnose se na postrojenja
u kojima ili putem kojih se, obavljanjem djelatnosti tvrtke, opasne tvari: proizvode, prerauju, skladite, nastaju kao nusprodukt u
proizvodnji proizvoda, koriste kao sirovine u proizvodnji odnosno tehnolokom procesu, transportiraju unutar postrojenja, odlau
u svrhu proizvodnog procesa ili mogu nastati prilikom velike nesree. Popis vrsta opasnih tvari, koliina, kriterija prema kojima
se te tvari klasiciraju kao opasne, sadraja obavijesti o provoenju sigurnosnih mjera, sadraja Izvjea o sigurnosti s nainom
podnoenja kao i davanja suglasnosti kao i druge odredbe poblie su ureene Uredbom o sprjeavanju velikih nesrea koje uklju-
uju opasne tvari. Ciljevi sprjeavanja oneiavanja okolia i ograniavanja posljedica oneienja uzimaju se u obzir pri izradi
prostornih planova i pri donoenju odluka u skladu sa propisom kojim se ureuje prostorno ureenje, posebno prilikom odreivanja
lokacija za nova postrojenja, utvrivanja promjena nastalih na postojeim postrojenjima i planiranja novih graevina kao to su
prometnice, javne povrine i stambena podruja. Prilikom izrade prostornih planova mora se uzimati u obzir i udaljenost izmeu
postrojenja i stambenih zona, javnih mjesta i ekoloki znaajnih podruja te koritenje dodatnih mjera radi izbjegavanja poveane
opasnosti.
UREDBA O SPREAVANJU VELIKIH NESREA KOJE UKLJUUJU OPASNE TVARI ureuje:
popis vrsta opasnih tvari koje su prisutne u postrojenjima, a koje mogu uzrokovati veliku nesreu ili u postrojenjima mogu nastati
prilikom velike nesree
nain utvrivanja koliina opasnih tvari i doputene koliine te kriterije prema kojima se te tvari klasifciraju kao opasne
posebne obveze tvrtke, odnosno operatera u poduzimanju mjera za sprjeavanje velikih nesrea, obveze u sluaju znaajne pro-
mjene u postrojenju tvrtke, obveze u sluaju velike nesree, postupak i obveze u sluaju velike nesree s prekograninim uincima,
obveze na smanjivanju posljedica velike nesree te druge uvjete i mjere za sprjeavanje velikih nesrea u skladu s meunarodno
priznatim standardima i propisima
nain podnoenja te obvezni sadraj obavijesti o provoenju sigurnosnih mjera
Uredbom se takoer propisuje obvezni sadraj Izvjea o sigurnosti, nain podnoenja zahtjeva za davanje suglasnosti na Izvjee o
sigurnosti, obvezni sadraj i nain davanja suglasnosti, nain podnoenja zahtjeva za produenje izdane suglasnosti i rokovi, nain
i uvjeti za nadzor nad provedbom aktivnosti i mjera prema Izvjeu o sigurnosti i obavijesti o prisutnosti opasnih tvari kao i sadraj
i nain voenja oevidnika o tvrtkama i njihovim postrojenjima koja mogu uzrokovati nesree s domino efektom.
Za bolje razumijevanje potrebno je pojasniti pojmove kao to su prisutnost opasnih tvari koja znai:
stvarnu prisutnost opasnih tvari u postojeem postrojenju u vrijeme podnoenja propisanih obavijesti Ministarstvu
oekivanu - procijenjenu - prisutnost opasnih tvari u postojeem postrojenju koje mogu nastati kao posljedica velike nesree
oekivanu - procijenjenu - prisutnost opasnih tvari u novom postrojenju nakon njegove izgradnje i putanja u rad
oekivanu - procijenjenu - prisutnost opasnih tvari u postojeem postrojenju nakon njegove rekonstrukcije
oekivanu - procijenjenu - prisutnost opasnih tvari u postrojenjima, koje mogu nastati zbog gubitka kontrole nad industrijskim
kemijskim procesom, a ije koliine mogu dosegnuti ili prekoraiti granine koliine.
O
zbiljna opasnost je svaka opasnost koja ugroava ljudski ivot ili moe imati tetne posljedice po ljudsko zdravlje, moe
naruiti zdravlje velikog broja ljudi te moe natetiti okoliu, posebice biljnim i ivotinjskim vrstama, tlu, vodi, atmosferi i
kulturnim dobrima. Podruje uinka je podruje koje neposredno okruuje mjesto velike nesree koja ukljuuje opasne tvari, a
koje se rasprostire do granica unutar kojih svojstva opasnih tvari mogu imati tetan utjecaj na okoli, odnosno prirodno okruenje
organizama i njihovih zajednica, ukljuujui ovjeka.
Uredba se primjenjuje na postrojenja u kojima je prisutnost opasnih tvari utvrena u koliinama jednakim ili veim od graninih
vrijednosti utvrenih u Prilogu I. Uredbe u Popisu u dijelu 1. i 2, u stupcima 2. i 3. Iznimno u pojedinanim sluajevima Ministarstvo
moe, u onoj mjeri, koja je potrebna da bi se sprijeile velike nesree ili ograniile njihove posljedice, zatraiti od operatera da
postrojenje podvrgne pojedinim obvezama sukladno odredbama Uredbe iako prisutnost opasnih tvari u postrojenju nije utvrena
tako da dostie granine koliine opasnih tvari.
Kriteriji za odreivanje tvari koje se smatraju opasnim tvarima u malim koliinama u postrojenju se utvruje kao prisutnost tvari iz
Priloga I. Uredbe u koliinama manjim od propisanih u Popisu u dijelu 1. i 2. u stupcu 2. ili kada obvezu posebnim rjeenjem odredi
Ministarstvo u sluaju domino efekta i postupa se prema zahtjevima propisa kojim se ureuje zatita i spaavanje a koji se odnose
na sadraj Operativnog plana zatite i spaavanja.
Kriteriji kada e se smatrati da su u postrojenju prisutne vee koliine opasnih tvari iz Popisa iz stavka 1. utvreni su u Prilogu I.
Uredbe u dijelu 1. i 2., u stupcu 3.
Operater je u svrhu sprjeavanja velike nesree duan poduzeti mjere predostronosti u skladu s obujmom moguih opasnosti u
postrojenju. Ove mjere ne odnose se na obveze o kontroli kakvoe zraka prema odredbama zakona kojim se ureuje zatita zraka.
Mjere predostronosti poduzet e se da bi se to je vie mogue na samom izvoru u postrojenju smanjile mogunosti nastanka
rizika od velike nesree i nepovoljne posljedice nakon nastanka velike nesree. Priroda i rad postrojenja u kojem su prisutne opasne
tvari moraju biti u skladu sa najnovijim dostignuima sigurnosnih tehnika. Odreivanje najnovijeg dostignua sigurnosne tehnike
osigurat e, opremu, operativne metode i postupke koji se mogu usporediti s onima koji su uspjeno testirani u radu postrojenja.
Operater je duan osigurati da u sluaju velike nesree nadlena tijela javne vlasti koja su odgovorna za sprjeavanje velikih
nesrea i hitne slube bez odlaganja dobiju strune i iscrpne informacije. Isto tako je duan utvrditi prisutnost opasnih tvari u
postrojenju i utvrenoj prisutnosti opasnih tvari obavijestiti Ministarstvo sukladno obrascu obavijesti koji je propisan u Prilogu II
Uredbe. Kad u postojeem postrojenju, za koje je ve dostavljana obavijest o prisutnosti opasnih tvari, operater namjerava provesti
rekonstrukciju, odnosno promjenu u proizvodnji i radu, te kada znaajnije povea koliine opasnih tvari ili se promjeni priroda
ili agregatno stanje opasnih tvari u odnosu na dostavljenu obavijest, kao i u sluaju bilo kakve promjene postupaka u kojima se
opasne tvari koriste s obzirom na promjenu njihove prirode ili koliine, te u sluaju trajnog prestanka rada postrojenja, operater
je duan obavijestiti Ministarstvo sukladno obrascu iz Priloga II. U svrhu cjelovitog i pravodobnog obavjetavanja Ministarstva, u
sluaju kada namjerava prestati s radom postrojenja u kojem su prisutne opasne tvari operater je duan donijeti pisanu odluku u
kojoj e utvrditi nain i krajnji rok prestanka s radom takvog postrojenja.
O
perater koji u postrojenju utvrdi prisutnost opasnih tvari u malim koliinama duan je sainiti Obavijest o prisutnosti malih
koliina opasnih tvari u postrojenju u kojoj e utvrditi smjernice i mjere za sprjeavanje velikih nesrea kojima se odreuje
nain organizacije i nain upravljanja postrojenjem u svrhu svoenja opasnosti od nastanka velike nesree na najmanju moguu
mjeru. Ove mjere moraju biti odreene tako da jame visok stupanj zatite zdravlja i ivota ljudi, materijalnih dobara i zatite
okolia te da je osigurana njihova provedivost.
Operater koji utvrdi da su u njegovom postrojenju prisutne opasne tvari u veim koliinama duan je sainiti Izvjee o sigurnosti
kojim dokazuje da su opasnosti od velikih nesrea u postrojenju utvrene i da su predviene i poduzete potrebne mjere za sprjea-
vanje i ograniavanje njihovih posljedica, da su odgovarajua sigurnost i pouzdanost ukljueni u projekt, konstrukciju, tehnoloki
postupak i aktivnosti te odravanje svih dijelova postrojenja koji su povezani s opasnostima od velikih nesrea unutar postrojenja,
da je donio Unutarnji plan za postupanje unutar postrojenja, Unutarnji program uzbunjivanja i Operativni plan zatite i spaavanja,
temeljem propisa kojima se ureuje zatita i spaavanje, kao i da su dostavljene potrebne informacije za omoguavanje donoenja
vanjskog plana s namjerom da se poduzmu sve potrebne mjere u sluaju velike nesree, te da je osigurao policu osiguranja i sistem
sigurnosnog upravljanja za njenu primjenu.
I
zvjeem o sigurnosti se u skladu s dostupnim najboljim raspoloivim tehnikama i najnovijim dostignuima sigurnosne tehnike
utvruju smjernice za spreavanje velikih nesrea i utvruje sustav sigurnosti. U svrhu odreivanja organizacije i naina uprav-
ljanja postrojenjem radi svoenja opasnosti od nastanka velike nesree na najmanju moguu mjeru Izvjee sadri i Unutarnji plan
za postupanje unutar postrojenja. Operater je duan osigurati provedivost Izvjea o sigurnosti u svako doba.
Izvjee mora biti dostupno u odgovarajuim prostorijama postrojenja u svrhu omoguavanja uvida i nadzora nadlenih tijela
javne vlasti te biti dostavljeno na suglasnost ministarstvu unutar sljedeih rokova:
za nova postrojenja u razdoblju prije poetka gradnje ili poetka rada,
za postojea postrojenja unutar est mjeseci od dana stupanja na snagu ove Uredbe.
Operater je duan aurirati Izvjee o sigurnosti ukljuujui i policu osiguranja i to: najmanje svakih 5 godina, te bez odlaganja,
u sluaju bilo kakve promjene u postrojenju, u promjeni opasnosti ili promjeni koliine, prirode, agregatnog stanja opasne tvari
u usporedbi s podacima sadranim u postojeem Izvjeu kao i iz razloga uzimanja u obzir saznanja o novim tehnologijama, si-
gurnosnim mjerama i napretku u znanju koje se odnosi na pristup opasnostima ili u sluaju bilo kakvih saznanja i pretpostavki o
promjenama glede moguih bitnih posljedica u vezi s opasnostima povezanim s velikom nesreom. Operater je u sluaju opasnosti
od velike nesree, odnosno u sluaju nastanka velike nesree u postrojenju duan dati informacije. Operater je u sluaju velike
nesree s prekograninim uincima duan dati informacije javnosti i postupiti sukladno Konvenciji o prekograninim akcidentima
iz industrijskih nesrea.
Ministarstvo je duno utvrditi mogue posljedice velike nesree u postrojenju u kojem je utvrena prisutnost opasnih tvari, a koje
mogu izazvati domino efekt prema izraunu ukupne koliine opasne tvari. Ministarstvo je duno o utvrenim moguim posljedica-
ma glede postrojenja obavijestiti operatere s postrojenjima u podruju uinka u odnosu na koje postoji mogunost ili povean rizik
nastanka domino efekta i ta se obavijest dostavlja i sredinjem tijelu dravne uprave nadlenom za zatitu i spaavanje. Nadlena
tijela javne vlasti - inspekcije nadlene za pojedina postrojenja, ovisno o tehnikama, dune su obavljati nadzor postrojenja u kojem
je utvrena prisutnost opasnih tvari najmanje jednom u razdoblju od 12 mjeseci.
Sastavni dijelovi uredbe su Prilozi:
I. Popis opasnih tvari i granine koliine kada se tvari smatraju opasnima
II. Obrazac obavijesti o prisutnosti opasnih tvari u postrojenju
ZAKLJUAK
LITERATURA
III. Podaci i informacije koje mora sadravati Izvjee o sigurnosti
IV. Zahtjevi koji se moraju ispuniti u sustavu upravljanja i organizaciji postrojenja u cilju spreavanja velikih nesrea
V. Podaci i informacije koje obvezno sadri Obavijest o malim koliinama opasnih tvari, Unutarnji plan koji je dio Izvjea o sigur-
nosti i obvezni minimalni sadraj vanjskog plana
VI. Informacije koje je operater duan dati javnosti za sluaj opasnosti i u sluaju velike nesree
VII. Obrazac Oevidnika o tvrtkama i njihovim postrojenjima koja mogu uzrokovati velike nesree s domino efektom ine sastavni
dio ove Uredbe
PRAVILINIK O REGISTRU POSTROJENJA U KOJIMA JE UTVRENA PRISUTNOST OPASNIH TVARI I O OEVIDNIKU PRIJAVLJENIH VE-
LIKIH NESREA propisuje sadraj i nain voenja Registra postrojenja u kojima je utvrena prisutnost opasnih tvari, sadraj i nain
voenja Oevidnika prijavljenih velikih nesrea te nain i rokove dostave podataka u Registar i Oevidnik.
R
egistar postrojenja u kojima je utvrena prisutnost opasnih tvari je sredinji izvor informacija u Republici Hrvatskoj o postroje-
njima u kojima je utvrena prisutnost opasnih tvari koje mogu izazvati veliku nesreu. Registar sadri: popis obveznika dostave
podataka koji su dostavili podatke u Registar. Registar se vodi na temelju dokumentacije koju je Agenciji sukladno propisima duan
dostavljati obveznik dostave podataka i to elektronike obavijesti odnosno i kopije obavijesti koju Agenciji sukladno propisanim obve-
zama dostavlja Ministarstvo dostavom obavijesti o izdanim aktima odnosno kopija akata izdanih u svezi postrojenja u kojem je utvr-
ena prisutnost opasnih tvari, a nakon zaprimanja prvobitne obavijesti o prisutnosti opasnih tvari u postrojenju. Obveznik dostave
podataka duan je za podatke koje dostavlja u Registar navesti nain na koji su odreeni (mjerenjem, izraunom, procjenom), navesti
metode (mjerenja odnosno izrauna) koje su prilikom toga koritene te navesti slijedom kojega propisa su podaci odreeni i uvati
podatke o nainu odreivanja podataka u dokumentima (elektronika obavijest, kopija obavijesti) koje je dostavio za Registar te opis
metodologije primijenjene prilikom prikupljanja tih podataka. Naravno da podaci koje obveznik dostave podataka dostavlja za Regi-
star moraju biti potpuni, toni i vjerodostojni. Ministarstvo putem inspekcije zatite okolia osigurava provjeru potpunosti, tonosti
i vjerodostojnosti podataka dostavljenih radi upisa u Registar. Za pristup podacima iz Registra koristi se elektronika programska
oprema (aplikacija) koja putem interneta omoguava pristup Registru uporabom korisnikog imena i zaporke koje dodjeljuje Agencija.
Oevidnik prijavljenih velikih nesrea je sredinji izvor informacija u Republici Hrvatskoj o velikim nesreama koje su nastale prilikom
obavljanja djelatnosti u postrojenjima u kojima je utvrena prisutnost opasnih tvari. Podaci o velikim nesreama u Oevidnik se upi-
suju na temelju Prijave velike nesree u postrojenju koju je Agenciji za zatitu okolia prema Zakonu duan dostavljati obveznik.
O
bveza uspostave sustava za spreavanje, pripravnosti i odgovora na industrijske nesree, prijenos odredbi u nacionalno zako-
nodavstvo u skladu sa SEVESO II Direktivom o kontroli opasnosti od velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari i Konvencijom
o prekograninim uincima industrijskih nesrea propisana je novim Zakonom o zatiti okolia (NN 110/07). Temeljem zakona su
doneseni drugi pod zakonski propisi, Uredba o sprjeavanju velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari NN 114/08 i Pravilnika o
registru postrojenja u kojima je utvrena prisutnost opasnih tvari i o oevidniku prijavljenih velikih nesrea NN 113/08 koji su
propisali sadraj, naine i postupke prevencije, intervencije i sanacije prostora u kojima se postupa s opasnim tvarima te postupa-
njima za sluajeve nesrea. Isto tako je spomenutim propisima prenesena ovlast dosadanjih propisa za sluajeve intervencija na
tijelo nadleno za zatitu i spaavanje.
1. Direktiva 96/82/EC o kontroli opasnosti od velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari
2. Konvencija o prekograninim uincima industrijskih nesrea (Helsinki, 1992), NN - MP broj 7/99
3. Pravilnik o registru postrojenja u kojima je utvrena prisutnost opasnih tvari i o oevidniku prijavljenih velikih nesrea (NN 113/08)
4. Nacionalna strategija kemijske sigurnosti (NN 53/08)
5. Zakon o zatiti okolia (NN 110/07),
6. Zakon o otpadu (NN 178/04 i 111/06),
7. Zakon o prijevozu opasnih tvari, (NN 79/07)
8. Zakon o kemikalijama (NN 150/05 i 53/08)
9. Zakon o zatiti i spaavanju (NN 174/04) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zatiti i spaavanju (NN 79/07)
10. Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroenosti i planova zatite i spaavanja (NN 38/08)
11. Plan intervencija od iznenadnog oneienja mora u Republici Hrvatskoj (NN 91/08)
12. Europski sporazumi o meunarodnom cestovnom prijevozu opasnih tvari (ADR), UN/ECE/TRANS/140 (Vol.I. i II.)/2003. i Pravilnika o meunarodnom eljeznikom prijevozu opasnih
tvari (RID)/2003.
13. Plan provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju izmeu Republike Hrvatske i EU
14. Protokol o civilnoj odgovornosti za tete nastale iz industrijskih akcidenata i utjecaj oneienja na prekogranine vodotoke
Primjena informacijskih sustava
Europske unije pri upravljanju
industrijskim nesreama
PIU: Berislav Hengl, Vatrogasna zajednica Osjeko-baranjske upanije
dr. sc. Nenad Mikuli i mr. sc. dipl. ing. Hrvoje Buljan, Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditelj-
stva, e-mail: hengl@vzzob.hr, nenad.mikulic@mzopu.hr, hrvoje.buljan@mzopu.hr
SAETAK
SUMMARY
UVOD
I
nformacijski sustavi mogu pruiti dragocjenu pomo u upravljanju velikim industrijskim nesreama. Oni povezuju sektor civilne
zatite i znanstveno-istraivaku zajednicu i omoguavaju aktivno sudjelovanje javnosti u svim odlukama i procesima koji su
povezani s industrijskim nesreama. Republika Hrvatska prenijela je pravnu steevinu EU u podruju upravljanja industrijskim
nesreama u svoje zakonodavstvo ime su stvorene pretpostavke za punu primjenu Seveso II direktive kao i pristup informacij-
skim sustavima EU. Od posebnog su znaaja informacijski sustavi i institucije Europske unije nadleni za provedbu odgovarajuih
odredbi Seveso II direktive poput sustava MARS pri Uredu za velike industrijske nesree Europske komisije. Republika Hrvatska je
ve velikim dijelom zapoela s ustrojem baza podataka koje su nune za upravljanje industrijskim nesreama. Ustrojeni su Katastar
rizinih i potencijalno rizinih postrojenja i Registar postrojenja u kojima je utvrena prisutnost opasnih tvari te Oevidnik prijav-
ljenih velikih nesrea. Zapoete su aktivnosti izdavanja Seveso dozvola za postrojenja i voenja odgovarajuih podataka. U tijeku
su aktivnosti na povezivanju s informacijskim sustavom i bazama EU.
Kljune rijei: Seveso, industrijske nesree, informacijski sustavi, upravljanje industrijskim nesreama, procjene rizika
I
nformation systems can provide valuable assistance in the management of major industrial accidents. They connect the sector
of civil protection and scientic research community and allow active public participation in all decisions and processes that are
associated with industrial accidents. The Republic of Croatia quoted the EU acquis in the management of industrial accidents in its
legislation creating the preconditions for full implementation of Seveso II Directive, as well as access to EU information systems.
Of particular importance are information systems and the EU institutions responsible for implementation of relevant provisions
of the Seveso II Directive, as system MARS at the Major accident Hazard Bureau of the European Commission Republic of Cro-
atia has been largely started with the organization of databases that are necessary for the management of industrial accidents.
Croatia has established the Cadastre of risk and potentially high-risk plants and facilities in which is determined the index of the
presence of hazardous substances and Register of reported major accidents. The activities of Seveso licensing for the plant and
appropriate data management are started. The activities in connecting with the information system and databases of the EU are
also in process.
Keywords: Seveso industrial accident, information systems, management of industrial accidents, risk assessment
D
ana 10. srpnja 1976. godine u maloj kemijskoj tvornici poduzea Icmesa (1) smjetenoj u talijanskoj regiji Lombardiji, udalje-
noj oko 15 kilometara od Milana, dogodio se kemijski akcident koji je za posljedicu imao najvee do tada poznato isputanje
tetraklordibenzoparadioksina (TCDD) koji je isputen iz reaktora koji slui za dobivanje triklorfenola.
Preko 600 osoba moralo je biti evakuirano iz svojih domova. Od posljedica trovanja uginulo je trenutno oko 3300 ivotinja dok
je vie od 80 000 ivotinja eutanazirano. Ovaj dogaaj poznat je pod nazivom Seveso akcident jer je najvie ugroen bio gradi
Seveso s oko 17 000 stanovnika. Reakcija na Seveso akcident bila je prijedlog direktive koja e osigurati da se nadlena tijela javne
vlasti u svim zemljama lanicama obavjetavaju o svim aktivnostima koje ukljuuju opasne tvari i koje mogu dovesti do velikog
akcidenta. Seveso direktiva (Direktiva 82/501/EEC (2), danas pod nazivom Seveso I direktiva) prihvaena je 1982. godine. Seveso
I direktiva bila je prvi primjer meunarodnog regulatornog akta koji je trajno postavio principe procesa upravljanja rizikom od
industrijskih nesrea te stoga predstavlja poetnu osnovu na kojoj su potaknute daljnje diskusije na meunarodnom nivou. Seveso
SLIKA 1a. i 1b:Velike industrijske nesree u EU od 1980.do 2002.godine, (European Environment Agency, 2009)
I direktiva bila je nadopunjena dva puta, 1987. godine Direktivom 87/216/EEC (3) i 1988. godine Direktivom 88/610/EEC. (4)
prosincu 1996. godine Vijee Europske unije prihvatilo direktivu 96/82/EU (5) o kontroli velikih akcidentnih nesrea poznatu kao
Seveso II direktivu. Seveso II direktivom u proces upravljanja rizicima u skladitenju i proizvodnji opasnih tvari ukljuen je velik
broj sudionika, poveana je svijest javnosti o pitanjima kontrole rizika i uloga socioorganizacijskih imbenika u procesu kontrole
rizika.
P
osebna je panja dana situacijama koje mogu izazvati takozvani 'domino efekt' izmeu susjednih postrojenja. Briga o okoliu
postaje sve vaniji faktor cijelog procesa upravljanja rizicima. Seveso II direktiva dopunjena je Direktivom 2003/105/EC (6) Eu-
ropskog parlamenta i Vijea od 16. prosinca 2003. Najvaniji sadraj ove dopune su pokrivanje rizika koji proizlaze iz skladitenje
i prerade u djelatnosti rudarstva, pirotehnikih i eksplozivnih tvari i od skladitenje amonij nitrata.
Sustav za izvjetavanje o velikim industrijskim nesreama - MARS
Prema denicijama iz Seveso direktive od 1984. godine nesree u industrijskim pogonima sustavno se biljee u bazi podataka pod
nazivom Sustav za izvjetavanje o velikim industrijskim nesreama (MARS) (7).
Baza se vodi u Uredu Europske komisije za velike industrijske nesree - MAHB (8). Tu se nalaze informacije o karakteristikama ne-
sree, poduzetim mjerama u opasnim situacijama kao i o iskustvima steenim u nesreama koje mogu poboljati mjere sigurnosti
u budunosti. Oko 50 posto industrijskih nesrea odnose se na poare i eksplozije.
U priblino polovini nesrea dolazi do emisije opasnih tvari u zrak, dok se zagaivanje vode javlja u 6 posto sluajeva (Slika 1a i
1b). Istraivanja uzroka nesrea pokazala su da su mehanike pogreke glavni uzrok nesrea a slijede ih ljudski, a posebno orga-
nizacijski faktor.
O
bvezu izvjetavanja EU Komisije o velikim nesreama imaju sve lanice. One mogu izvjetavati i o drugim akcidentima i ne-
sreama (bez obzira da li one spadaju pod Seveso II direktivu) koje su od interesa i od kojih moe biti 'nauena lekcija' radi
prevencije buduih nesrea.
Ova izvjea su prema odredbama Seveso II direktive povjerljiva Komisiji i zemljama lanicama. Baza podataka koristi se kako
za pripremu redovnih ukupnih izvjea o akcidentima za Savjet Seveso nadlenih tijela (CCA) (9) tako i za pripremu uobiajenih
posebnih studija o steenim iskustvima iz nesrea, kako za nadlena tijela za provedbu Seveso II direktive tako i za javnost. Ured
MAHB daje na raspolaganje informacije povuene iz MARS baze ili u papirnatoj formi ili kao knjige, kao i on-line odnosno putem
web stranice http://mahbsrv.jrc.ec.europa.eu/.
Prema Mitchison i Kirchsteigeru (1998) MARS se sastoji od logirajueg sustava distribuiranih podataka koji radi na MS Windows
platformi (specina lokalna baza podataka u zemljama lanicama) potpomognuta s centralnom upravljakom bazom podataka
baziranoj na UNIX-u (10) (MAHB-ova centralna baza podataka), koja osigurava dovoljnu brzinu i efektivnost uz pomo relacijskog
(pripadajueg) upravljakog sustava baze podataka. Putem lokalnih baza podataka vri se unos podataka o nesreama, a central-
na baza podataka omoguuje kompleksna pretraivanja, analizu i obradu podataka. Ovaj koncept osigurava upravljanje velikim i
kompleksnim setovima podataka, koji sadre informacije o nekoliko razliitih klasa podataka.
Temeljem toga mogua su sloena pretraivanja ukljuujui analizu teksta prema skupinama i odgovorima.
Informacije koje se nalaze u MARS-u mogu kada to zahtijevaju nacionalni propisi biti zadrani kao povjerljivi kada se dovodi u
SLIKA 2. Prikaz suelja za pretraivanje baze eMARS
pitanje na primjer, povjerljivost savjetovanja odgovornih vlasti ili komisije, javna sigurnost, osobni podaci i/ili dokumenti, komer-
cijalne i industrijske tajne, itd.
Ipak, u naelu, pristup registru i informacijskom sistemu treba biti slobodan za sve subjekte nadlene za provedbu Seveso direktive
u zemljama lanicama, zatim industrijskim i trgovakim asocijacijama, nevladinim organizacijama iz podruja zatite okolia i
drugim meunarodnim ili istraivakim organizacijama koje rade na ovom podruju.
Osoblje ureda MAHB prevodi forme na engleski (radni jezik MARSA) provjerava konzistentnost informacija, provjerava svaki neja-
sni ili nekonzistentan podatak s odgovornim nacionalnim organima, i unosi ih u informatiku bazu podataka. Ova informacija se
dalje koristi za prikaz i analizu podataka u obliku steenih saznanja identicirajui znaajnu ovisnost i trendove u podacima.
E
uropska komisija usvojila je 2008. godine odluku o novom sadraju Izvjea o velikoj nesrei. Forma izvjea, namijenjena za
koritenje od strane nacionalnih vlasti od prosinca 2008, dio je novog on-line sustava za izvjetavanje o nesreama i distribu-
cije iz njih 'nauenih lekcija'. On-line sustav dobio je naziv eMARS, a razvijen je u Uredu MAHB.
On se temelji na dugogodinjim iskustvima u izvjetavanju i evaluaciji velikih nesrea kao i na opsenim pripremnim radnjama u
suradnji s dravama lanicama. Web adresa baze podataka kojoj se moe pristupiti uz korisniko ime je http://emars.jrc.ec.europa.
eu.
Pristupom bazi podataka eMARS na gore navedenoj adresi (Slika 2.) korisniku se prua mogunost pretraivanja 600 akcidenata
prema datumu, vrsti dogaaja, grani industrije, vrsti akcidenta i opasne tvari, vrstama posljedica (mrtvi, ranjeni, tete na okoliu),
vrste poduzetih mjera pri intervenciji i steeni iskustvima o prevenciji i ublaavanju nesrea.
Na taj nain korisnici mogu vrlo brzo doi do podataka o dogaaju iz kratkog izvjea sa svim relevantnim podacima vezanim uz
nastanak dogaaja, tijek razvoja dogaaja, uzroke, posljedice i poduzetne hitne mjere, kako je prikazano na slici 3a i 3b.
Projekt eMARS temelji se na Odluci Komisije o usvajanju nove forme za izvjee i pokretanja eMARS online - sustava u skladu
sa Seveso direktivom. (11) Slika 3a i 3b daju prikaz kratkog izvjea o industrijskoj nesrei koja se dogodila 31.10.2007. godine u
postrojenju Petroplus u Esexu, Velika Britanija. Kako se moe iitati iz izvjea, radi se o eksploziji i poaru kojeg je pratilo i ispu-
tanje oko 40 tona nafte i evakuaciju 500 zaposlenika.
Naveden je kratak opis dogaaja, njegovi uzroci i posljedice
te pretpostavljeni uzroci dogaaja.
U nastavku se daju podaci o trenutnim posljedicama, podu-
zetim hitnim mjerama i steenim saznanjima o prevenciji i
ublaavanju nesree.
Zakljueno je da je glavni uzrok korozija instalacija te ne-
provoenje odgovarajueg reima inspekcije postrojenja od
strane operatera. Uoen je takoer i problem u evakuaciji
osoblja.
Baze podataka o industrijskim rizicima u Republici Hrvat-
skoj
U Republici Hrvatskoj u primjeni je zakonska regulativa koja
se tie upravljanja industrijskim nesreama. Nositelj primje-
ne Seveso II direktive je Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), u ijoj
nadlenosti je izrada unutarnjih planova, a Dravna uprava za zatitu i spaavanje (u daljnjem tekstu: DUZS) preuzima nadzor
nad izradom vanjskih planova za sluaj nesree s opasnim tvarima. Zakon o zatiti okolia (u daljnjem tekstu: Zakon) odredio je
instrumente zatite okolia meu kojima je i spreavanje velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari.
O
dredbe Zakona se odnose na (Zakon o zatiti okolia, 2007.): ...postrojenja u kojima ili putem kojih se, obavljanjem djelatnosti
tvrtke proizvode, prerauju ili skladite opasne tvari, ili nastaju kao nusprodukt u proizvodnji proizvoda, koriste kao sirovine
u proizvodnji, transportiraju unutar postrojenja i/ili odlau u svrhu proizvodnog procesa odnosno mogu nastati prilikom velike
nesree.
Primjena Seveso II direktive detaljnije je regulirana Uredbom o spreavanju velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari (12) (u dalj-
njem tekstu: Uredba) kojom su denirane opasne tvari i granine koliine koje su navedene u Popisu opasnih tvari (Prilog I Uredbe)
te se prema tome postrojenja dijele na postrojenja s malom koliinom opasnih tvari i postrojenja u kojima su prisutne velike koli-
ine opasnih tvari. Vlada Republike Hrvatske osnovala je 2002. godine (13) Agenciju za zatitu okolia (u daljnjem tekstu: AZO).
Meu temeljne zadatke AZO spadaju i poslovi prikupljanja, objedinjavanja i obrade podataka o okoliu. Naime, ve poetkom 90-
tih godina prolog stoljea Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja pokrenulo je izradu Informacijskog sustava okolia i
prostora. Tadanji pristup (Krakar, Z. i Mikuli, N. 1994) kao i dananja rjeenja AZO temeljio se je na predloku Europske agencije
za zatitu okolia. Zakonom je deniran informacijski sustav zatite okolia kao distributivni informacijski sustav (14) koji sadri
podatke i informacije o stanju okolia, optereenjima i utjecajima na okoli meu kojima su i podaci o opasnim tvarima i indu-
strijskim i ekolokim nesreama. AZO vodi Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari te oevidnik prijavljenih velikih
nesrea prema Pravilniku o registru postrojenja u kojima je utvrena prisutnost opasnih tvari i o oevidniku prijavljenih velikih
nesrea (15) (u daljnjem tekstu: Pravilnik) koji je stupio na snagu 31.03.2009. godine.
Obveznik dostave podataka u Registar postrojenja u kojima je utvrena prisutnost opasnih tvari je tvrtka i operater tvrtke koja
obavlja djelatnost u postrojenju u kojem je utvrena prisutnost opasnih tvari u smislu Uredbe. Registar postrojenja u kojima je
utvrena prisutnost opasnih tvari je sredinji izvor informacija u Republici Hrvatskoj o postrojenjima u kojima je utvrena prisut-
nost opasnih tvari i pristupa mu se putem interneta na adresi: http://rizicna.azo.hr/iszo/rpot/rpot.jsf.
Registar predstavlja skup podataka o vrsti opasnih tvari koje su prisutne u postrojenjima, a koje mogu uzrokovati veliku nesreu,
ili u postrojenjima mogu nastati prilikom velike nesree; doputenim koliinama opasnih tvari te kriterijima prema kojima se te
tvari klasiciraju kao opasne. Registar sadri podatke i o mogunosti pojave domino efekta; veliini zone ugroenosti u sluaju
iznenadnog dogaaja te procjeni eventualnog broja rtava u sluaju iznenadnog dogaaja. Korisnik s dodijeljenim korisnikim
imenom i zaporkom unosi podatke prema obrascu iz priloga I. Pravilnika. Oevidnik prijavljenih velikih nesrea (u daljnjem tekstu:
Oevidnik) je sredinji izvor informacija u Republici Hrvatskoj o velikim nesreama koje su nastale prilikom obavljanja djelatnosti
u postrojenjima u kojima je utvrena prisutnost opasnih tvari u smislu odredbi Uredbe.
P
odaci o velikim nesreama u Oevidnik se upisuju na temelju Prijave velike nesree u postrojenju ( prema prilogu II Pravilnika)
za koju je AZO prema Zakonu duan dostavljati obveznik dostave podataka. Oevidniku se moe uz korisniko ime i zaporku
pristupiti na adresi : http://rizicna.azo.hr/iszo/rpot/opvn.jsf . U sluaju opasnosti od velike nesree, odnosno u sluaju nastanka
velike nesree u postrojenju te u sluaju velike nesree s prekograninim uincima operater je duan bez odlaganja obavijestiti
Ministarstvo i DUZS te nadlena upravna tijela, grad, opinu i javnost, na ijem podruju se velika nesrea dogodila, AZO i druga
tijela nadlena za zatitu i spaavanje o trenutku pojave velike nesree te dostaviti informacije o:
uzrocima odnosno uvjetima zbog kojih je nastala velika nesrea,
opasnim tvarima prisutnim za vrijeme i nakon velike nesree,
procjeni posljedica uzrokovanih velikom nesreom za ljudsko zdravlje i ivot, materijalna dobra i okoli,
poduzetim izvanrednim, odnosno dodatnim aktivnostima i mjerama.
Operater mora obavijestiti Ministarstvo i DUZS i o aktivnostima i mjerama poduzetim za ublaavanje srednjoronih i dugoronih
posljedica velike nesree te o aktivnostima i mjerama za spreavanje mogueg ponavljanja nesree. Ministarstvo treba po za-
primljenoj obavijesti eventualno zatraiti dodatne informacije te operateru dostaviti miljenje o razmotrenim obavijestima i po
potrebi mu tom prilikom dati upute za daljnji postupak u smislu Zakona i Uredbe. Ministarstvo e putem DUZS u sluaju velike
nesree koja moe uzrokovati prekogranine uinke na zdravlje ljudi i na okoli u drugoj dravi obavijestiti tu dravu i nadlenim
tijelima te drave dostaviti nune podatke kako bi se poduzele sve potrebne mjere. Ovime je velikim dijelom zavren postupak
prenoenja pravnih propisa Europske unije koje ureuju upravljanje industrijskim nesreama u Hrvatsko zakonodavstvo te slijedi
njihova primjena i provedba.
ZAKLJUAK
S
ve europske zemlje susreu se s rastuim izazovima razliitih potencijalnih katastrofa i hitnih stanja od kojih su mnogi uzrokovani
industrijskim nesreama. Zakonodavne mjere, kao to je Seveso II direktiva, imaju veliko znaenje za pripremu i upravljanje rizicima
u sluajevima velikih nesrea. Da bi bile uinkovite, ove mjere i aktivnosti moraju se zasnivati na pouzdanim podacima o kretanjima i
karakteru nesrea i moraju koristiti suvremene alate s kojima mogu analizirati nesree i predviati njihove uinke s pomou modela.
Takoer se moraju izvui pouke iz svake nesree koja se je dogodila i to mora znati upravljaka struktura odgovorna za postrojenje i
upravljanje nesreama, tako da se mogu uiniti poboljanja u proizvodnim i sigurnosnim procedurama. Upravljaka struktura odgovor-
na za pripremu i provedbu sigurnosnih mjera mora raditi na poboljanju sustava zatite i spaavanja i to koristei upravo i vlastita i
tua iskustva. U tu svrhu treba stalno prikupljati informacije o nesreama a one moraju biti dostupne svima onima koji ih koriste i koji
temeljem njih djeluju. Nadalje, s obzirom da je javnost ugroena rizikom od nesree, ona takoer treba biti informirana i sudjelovati u
postupcima donoenja bitnih dokumenata za njihovu sigurnost. Informacijski sustavi poput sustava MARS u uporabi su u cijeloj Europi
i pruaju informacijsku podrku za sve industrijske nesree i neeljene dogaaje, kako je to ureeno u Seveso II direktivi. U Hrvatskoj je
nadlenost za pitanja vezana uz okoli podijeljena izmeu nekoliko ministarstava, uprava i drugih tijela pa se treba jaati suradnja i ko-
ordinacija. Tako je primjerice DUZS nadlena za izradu vanjskih planova intervencija a unutarnji planovi su u nadlenosti Ministarstva.
Hrvatska je ve velikim dijelom zapoela s ustrojem baza podataka koje su nune za upravljanje industrijskim nesreama. Ustrojeni su
Katastar rizinih i potencijalno rizinih postrojenja i Registar postrojenja u kojima je utvrena prisutnost opasnih tvari te Oevidnik
prijavljenih velikih nesrea. Zapoete su aktivnosti izdavanja Seveso dozvola za postrojenja i voenja odgovarajuih podataka. Potreb-
no je ustanoviti nain kako e se ove baze podataka voditi te kako e se vezati na informacijske sustave i baze EU. Zbog toga treba
jaati administrativnu sposobnost, naroito na regionalnoj i lokalnoj razini u cilju osiguravanja pravovremene primjene novih propisa.
Sposobnost za nadzor nad provedbom propisa ovisi o radu inspekcije na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, a to e se poboljati
usavravanjima inspektora. Naravno da je i osiguravanje nancijskih sredstava vano za provedbu uredbi i zakona. Republika Hrvatska
prenijela je pravnu steevinu EU u podruju upravljanja industrijskim nesreama u svoje zakonodavstvo i omoguila pretpostavke
za punu primjenu Seveso II direktive kao i pristup informacijskim sustavima EU. Ovi sustavi nude velike resurse znanja i iskustva u
upravljanju industrijskim nesreama koje svakako treba koristiti.
LITERATURA
1. Krakar, Z. i Mikuli, N. (1994), A Metastructure of the Environmental Management Information System in the Republic of Croatia. First European ISCO Conference. Bratislava. str. 53-55.
2. Krakar, Z., Mikuli, N., Novak, J., (1994) The Environmental Management Information System - Croatian Aproach. 8. Symposium Informatik Fur den Umveltschatz. Hamburg, str. 151-
158.
3. Mitchison, N. i Kirchsteiger, C., (1998) The "Seveso II" Directive and the Major Accident Hazards Bureau. Environmental Law Network International 1 : str. 28-31.
4. European Environment Agency (2003) Mapping the impacts of recent natural disasters and technological accidents in Europe [online], Copenhagen: European Environment Agency .
dostupno na: http://reports.eea.europa.eu/environmental_issue_report_2004_35 [22.lipnja 2009.], str. 4., 41.
5. Narodne novine (2007) Zakon o zatiti okolia. Zagreb: Narodne novine d.d., 110, str. 8269.
6. MAHB (2009) Major Accident Hazzard Buro. http://mahbsrv.jrc.it [pristupljeno 13. prosinca, 2008.]
7. MAHB/CDCIR (2009) Major Accident Hazzard Buro/Communitiy Documentation Centre on Industrial Risks. http://mahbsrv4.jrc.it/cdcir/index.html [pristupljeno 13. prosinca, 2008.]
1 (Industrie Chimiche Meda Societ), tvrtka iji su vlasnici tvrtke Givaudan i Hoffmann-La Roche
2 Direktiva Vijea EU 82/501/EEC od 24.06.1982., Council Directive on the major-accident hazards of certain industrial activities
3 Direktiva Vijea EU 87/216/EEC od 19.03.1987 amending Directive 82/501/EEC on the major-accident hazards of certain industrial activities
4 Direktiva Vijea EU 88/610/EEC od 24.10.1988. amending Directive 82/501/EEC on the major-accident hazards of certain industrial activities
5 Direktiva Vijea EU 96/82/EC od 09.12.1996. - Directive on the control of major-accident hazards involving dangerous substances
6 Direktiva 2003/105/EC Europskog Parlamenta i Vijea od 16.12.2003 amending Council Directive 96/82/EC on the control of major-accident hazards involving dangerous substances (OJ L
345 , od 31.12.2003 p. 0097 - 0105)
7 MARS - Major accident reporting system
8 MAHB - Major accident hazard Buro
9 CCA - Committee of Competent Authorities - forum za administrativnu suradnju sastavljen od predstavnika nacionalnih tijela drava lanica odgovornih za provedbu Seveso II direktive i
Komisije iji je cilj provedba direktive i izrada strunih smjernica
10 Unix - Uniplexed Information and Computing System - operacijski sustav koji radi u programskom jeziku C
11 Odluka EU Komisije od 2.12.2008 - Establishing a major accident report form pursuant to Council Directive 96/82/EC on the control of major-accident hazards involving dangerous
substances
12 Uredba o spreavanju velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari (Narodne novine broj 114/08)
13 Uredba o osnivanju Agencije za zatitu okolia (Narodne novine broj 75/02)
14 Distributivni informacijski sustav - sustav sastavljen od veeg broja dislociranih, neovisno izraenih, usklaenih i meusobno povezanih informacijskih sustava tematskih podruja i/ili
podpodruja
15 Pravilnik o registru postrojenja u kojima je utvrena prisutnost opasnih tvari i o oevidniku prijavljenih velikih nesrea (NN broj 113/08)
BILJEKE
Nadzor mjera zatite od
prirodnih i drugih nesrea
u prostornim planovima
PIE: dipl. ing. Ivan Kovai, Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva
e-mail: ivan.kovacic@mzopu.hr
MJERE ZATITE OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREA U PROSTORNIM PLANOVIMA
P
rostorni planovi ureenja velikog grada, grada ili opine, sukladno odredbi lanka 74. stavka 2. podstavka 9. Zakona o prostor-
nom ureenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09, u daljnjem tekstu: Zakon) sadre mjere za zatitu od prirodnih i drugih nesrea, dok
urbanistiki plan ureenja, sukladno odredbi lanka 76. stavka 1. podstavka 9. Zakona sadri zahvate u prostoru u vezi sa zatitom
od prirodnih i drugih nesrea.
Za odreivanje mjera zatite od prirodnih i drugih nesrea u prostornim planovima primjenjuje se u skladu s odredbom lanka 349.
stavka 1. podstavka 7. Zakona Pravilnik o mjerama zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i
ureivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86, u daljnjem tekstu: Pravilnik) u dijelu u kojem nije u suprotnosti s odredbama Zako-
na.
Prema odredbi lanka 2. Pravilnika mjere zatite od prirodnih i drugih nesrea moraju biti sadrane u koncepciji i rjeenjima prostor-
nih planova, koje se prema lanku 3. Pravilnika odnose na zatitu od potresa od 6 i vie stupnjeva po Mercalli-Cancuni-Siebergovoj
skali, olujnih i orkanskih vjetrova od 8 i vie bofora, poplava, sua, tue, jaih proljetnih mrazova, izvanredno velikih visina snijega,
snjenih nanosa i lavina, nagomilavanja leda na vodotocima, odronjavanja zemljita te nesrea uzrokovanih poarom, eksplozijom,
prometnim udesima, ruenjem brana na vodotocima i akumulacionim jezerima, epidemijom, biljnim i stonim bolestima, radio-
aktivnim i drugim zagaivanjem zraka, vode, tla i namirnica i druge sline pojave, koje mogu ugroziti ivote veeg broja ljudi ili
uzrokovati tetu na imovini veeg opsega.
S elementarnim nepogodama u smislu Pravilnika, izjednaeno je znatno iscrpljenje ili unitenje pojedinih prirodnih resursa, raspad
tehnikih sistema (opskrbe vodom, strujom i drugim vrstama energije, zbrinjavanja otpadnih voda i krutog otpada, prijevoza ljudi i
materijalnih dobara, prijenosa informacija) i znatno smanjenje fosilnih goriva za vrijeme rekonstrukcije zikih struktura ovisnih o
ovoj vrsti izvora energije i druge sline pojave.
Na odreivanje mjera zatite od prirodnih i drugih nesrea u prostornim planovima utjeu i odredbe Zakona o zatiti i spaavanju
(NN broj 174/04, 79/07 i 38/09, u daljnjem tekstu: ZOZS), osobito lanka 35. stavka 1. podstavka 7. ZOZS-a o suglasnosti Dravne
uprave za zatitu i spaavanje na dokumente prostornog ureenja, koja se izdaje sukladno procjenama ugroenosti i planovima
zatite i spaavanja.
Procjene ugroenosti i planove zatite i spaavanja donose naime u skladu s odredbom lanka 28. ZOZS-a, predstavnika tijela
jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, u daljnjem tekstu: JLP(R)S, a izrauju se u skladu s Pravilnikom o metodologiji
za izradu procjena ugroenosti i planova zatite i spaavanja (NN 38/08).
Na odreivanje mjera zatite od prirodnih i drugih nesrea u prostornim planovima utjeu i odredbe posebnih propisa, kojima se
tite sastavnice okolia: zrak, voda, more, tlo, krajobraz, biljni i ivotinjski svijet te zemljina kamena kora, jer se postupanjem po tim
odredbama smanjuju rizici od prirodnih i drugih nesrea.
O
d utjecaja su naime odredbe Zakona o zatiti okolia (NN 100/07) o mjerama zatite, osobito o: Stratekoj procijeni utjecaja na
okoli, koja se provodi kod izrade upanijskih prostornih planova, procijeni utjecaja na okoli koja se provodi u svezi izdavanja
lokacijskih dozvola i drugih odobrenja za zahvate odreene Uredbom Vlade, objedinjenih uvjeta na okoli, koji se utvruju za postro-
jenja u svezi odobravanja zahvata i rada tih postrojenja, odnosno nastavka rada postojeih postrojenja, odredbe Zakona o zatiti pri-
rode (NN 70/05 i 139/08), kojima se tite zatiena podruja prirode i ekoloke mree, odredbe Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06,
60/08 i 87/09), koje obvezuju JLP(R)S, na odgovarajua postupanja na zbrinjavanju i uporabi otpada, odredbe Zakona o zatiti zraka
(NN 178/04, 111/07 i 60/08) i Zakona o zatiti od buke (NN 30/09) koje obvezuju JLP(R)S na odgovarajua postupanja radi zatite
od oneienog zraka i buke, Zakona o vodama (NN 153/09) o zatiti voda i zatiti od voda te posebnog propisa o zatiti izvorita
(NN 55/02), odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljitu (NN 152/08), kojima se titi vrijedno i osobito vrijedno poljoprivredno
NADZOR URBANISTIKE INSPEKCIJE
zemljite od prenamjene, odredbe Zakona o umama (NN 140/05, 82/06 i 129/08), kojima se ograniava planiranje i gradnja grae-
vina u umama i umskom zemljitu, odredbe Zakona o rudarstvu (NN 75/09) o racionalnom koritenju mineralnih sirovina i obvezi
izrade rudarsko-geoloke studije prije planiranja novih istranih prostora za eksploataciju mineralnih sirovina, odredbe Pomorskog
zakonika (NN 181/04, 76/07 i 146/08) i Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03, 141/06 i 38/09), kojima se tite
unutarnje morske vode i teritorijalno more Republike Hrvatske i drugi posebni propisi kojima se tite sastavnice okolia.
U
nadzoru mjera zatite od prirodnih i drugih nesrea u prostornim planovima od osobitog su utjecaja sljedee odredbe Zakona:
Odredbe lanka 78. stavka 2. podstavka 6. i podstavka 9. Zakona, koje odreuju da Odluka o izradi prostornog plana sadri
popis strunih podloga potrebnih za izradu prostornog plana te popis tijela i osoba odreenih posebnim propisima, koja daju za-
htjeve (podaci, planske smjernice i propisani dokumenti) za izradu plana iz podruja svog djelokruga.
odredba lanka 79. stavka 2. Zakona, prema kojoj tijela i osobe, odreena posebnim propisima moraju u zahtjevima za izradu
plana odrediti vaee propise i njihove odredbe te druge strune i ostale dokumente na kojima temelje svoje zahtjeve u obuhvatu
plana,
odredba lanka 83. stavka 4. Zakona, koja odreuje da u prethodnoj raspravi sudjeluju i nadlena tijela i osobe i drugi sudionici
odreeni odlukom o izradi plana,
odredba lanka 87. stavka 1. podstavka 1. Zakona, koja obvezuje nositelja izrade plana da dostavi pisanu obavijest o javnoj raspra-
vi tijelima i osobama odreenim posebnim propisima, koja su dala zahtjeve za izradu plana iz podruja svog djelokruga,
odredba lanka 90. stavka 1. Zakona, koja odreuje nain sudjelovanja nadlenih tijela i osoba u javnoj raspravi o prijedlogu plana
i dostavu pisanog oitovanja nositelju izrade plana o primjedbama na prijedlog plana,
odredba lanka 94. stavka 1. Zakona, koja obvezuje nositelja izrade plana da dostavi nacrt konanog prijedloga prostornog plana
tijelima i osobama odreenih posebnim propisima radi davanja miljenja o potivanju njihovih zahtjeva i oitovanja, odnosno o
usklaenosti prostornih rjeenja sa zahtjevima posebnih propisa i drugih dokumenata iz njihovog djelokruga.
Pozivom na te i druge odredbe Zakona te odredbe posebnih propisa o postupanjima nadlenih tijela i osoba kod izrade i donoenja
prostornog plana u obvezi su nadlena upravna tijela upanije, velikih gradova, gradova i opina, kod provoenja postupka izrade
i donoenja prostornog plana, poduzeti sve propisane mjere kako bi se osiguralo sudjelovanje tijela i osoba odreena posebnim
propisima u svim fazama izrade i donoenja plana.
Navedena tijela i osobe e u tom sluaju biti u mogunosti pravovremeno upozoriti na postupanja i planska rjeenja, koja nisu u
skladu s posebnim propisima i drugim dokumentima iz njihovog djelokruga. Neovisno od tih okolnosti u nadzoru nad mjerama za-
tite od prirodnih i drugih nesrea, koji provodi urbanistiki inspektor pozivom na odredbu lanka 291. Zakona, ovlaten je provjeriti
sadraj prostornih planova, osobito prostornih planova ureenja velikog grada, grada ili opine i urbanistikih planova ureenja,
u odnosu na mjere za zatitu od prirodnih i drugih nesrea te njihovu usklaenost s propisima o prostornom ureenju i posebnim
propisima, kojima se ureuju pitanja od utjecaja na te mjere zatite. Zbog te provjere, urbanistiki inspektor u skladu s lankom
283. Zakona moe zatraiti od tijela JLP(R)S da mu dostavi na uvid i koritenje svu potrebnu dokumentaciju, a po potrebi i dodatne
podatke za obavljanje inspekcijskog nadzora.
U
koliko urbanistiki inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi nepravilnosti i/ ili nezakonitosti u izvjeu o stanju u
prostoru, u odluci o izradi prostornog plana i u dokumentu prostornog ureenja i/ ili u postupku njihove izrade, prihvaanja,
odnosno donoenja, narediti e rjeenjem, u skladu s odredbom lanka 292. Zakona, da JLP(R)S iste otkloni u primjerenom roku. Ako
JLP(R)S ne postupi po rjeenju urbanistikog inspektora Ministarstvo e na prijedlog inspektora ukinuti izvjee, odnosno donijeti
odluku o obustavi od primjene odluke o izradi prostornog plana, odnosno dokumenta prostornog ureenja ili pojedinih odredbi tih
akata. Prema lanku 294. Zakona urbanistiki inspektor moe poduzeti odgovarajue mjere i protiv pravne osobe za obavljanje
strunih poslova prostornog ureenja, odnosno ovlatenog arhitekta koja obavlja te poslove, ukoliko utvrdi da navedeni obavljaju
poslove prostornog ureenja protivno Zakonu ili propisu donesenom temeljem Zakona i/ ili posebnim propisima.
U provedenim nadzorima urbanistike inspekcije nad izradom i postupkom donoenja prostornih planova razmatrana je i usklae-
nost mjera zatite od prirodnih i drugih nesrea u prostornim planovima, u odnosu na odredbe Zakona, propisa donesenih temeljem
Zakona i posebnih propisa. Proizlazi iz tih nadzora da odredbe Zakona i navedenih propisa omoguuju djelotvorni nadzor urbanisti-
ke inspekcije nad mjerama zatite od prirodnih i drugih nesrea u prostornim planovima, kao i poduzimanje inspekcijskih mjera za
otklanjanje utvrenih nepravilnosti i/ili nezakonitosti prostornih planova u odnosu na mjere zatite od prirodnih i drugih nesrea.
PIE: Josipa Blaevi-Perui, Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva
e-mail: josipa.blazevic-perusic@mzopu.hr
Iskustvo u izradi prostornih planova
u vezi ugradnje mjera zatite od
prirodnih i drugih nesrea
UVOD
N
esumnjiva je povezanost prostornog planiranja, integriranih uvjeta rizika vezanih uz okoli i moguih nesrea razliitih uzroka.
Prostorno planiranje je u tome vana interdisciplinarna djelatnost (Zakon o prostornom planiranju i gradnji, 2007.,l. 2. t. 24.),
kojom se u prostorno planska rjeenja odnosno prostorne planove ugrauju, uz ostalo, i znaajke o okoliu i razliitim nesreama.
Viesektorsko orjentiran pristup u procesu prostornog planiranja omoguava razliitim dionicima procjenu i donoenje moguih
odluka o koritenju zemljita za razliita funkcionalna podruja, kao i izbor najboljih rjeenja na osnovi procijenjenih mogunosti,
ogranienja i vrijednosti prostornih resursa. Prostorno planiranje se promovira kao pouzdan nain sprjeavanja degradacije okolia
i zatite ekosustava, kao i sredstvo u cilju sprjeavanja i ublaavanja razliitih nesrea.
Meutim, da bi se takva oekivana uloga prostornog planiranja mogla ostvariti, potrebno je osigurati odgovarajue pokazatelje
i potrebne analize povezane sa socio-ekonomskim podacima, kako bi se uspostavio i podrao dijalog izmeu dionika u raznim
podrujima s vie konkurentnih ili suprotstavljenih namjena. U potrazi za odgovarajuim instrumentima za ublaavanje utjecaja
rizika od prirodnih opasnosti, kao i klimatskih promjena, u praksi prostornog planiranja daje se sve vea pozornost integraciji tih
initelja. Pritom se poseban problem nalazi u deniciji, razumijevanju i primjenjivosti pojmova prirodne opasnosti, ranjivost i rizik.
Razliiti koncepti rizika (ugroenosti) su vrlo sloeni te je za nain njihove primjene u prostornom planiranju jo uvijek potrebna
opsena analiza. U tom smislu bitno je da uzrone veze izmeu razvoja, opasnosti od oteenja okolia i od nesrea budu pre-
poznate i u procesu prostornog planiranja. Tenja razvoju doprinosi promjenama okolia kao i promjeni procijenjene ranjivosti
odreenih podruja. Razliite razvojne mjere ukljuuju niz zahtjeva za promjene u nainu koritenja prostora.
Tako na primjer proirenje graevinskih podruja ili poljoprivredna proizvodnja mogu znaiti ili zatrpavanje movara ili maritimne
aktivnosti u obalnom podruju, kojima se nuno mijenja ekosustav ili oneiuje okoli, kao to se istovremeno mijenja i predvi-
divi odnos prema moguim opasnostima. Osim toga sve vie podataka upuuje da je i promjena klime povezana sa uestalou i
teinom prirodnih nesrea. Uinci klimatskih promjena sve su vidljiviji, a u proteklom razdoblju od 100 godina zamijeen je porast
prosjene temperature za oko 1C. Tako su visoke temperature i potresi uzrokovali najvei pomor ljudi, dok su poplave, iako znatno
ee, imale relativno nii uinak na mortalitet. Dugorono gledano, zdravstvene i socio-ekonomske posljedice klimatskih promje-
na bit e praene migracijom ljudi, a rizici od promjena klime dodatno e opteretiti internacionalnu i zdravstvenu sigurnost, te
predstavljati optereenje za budue generacije.
V
rijedno je istaknuti da u Hrvatskoj ve 70-tih godina jaa svijest o ugroenosti okolia, kao i u drugim zemljama, ali su pitanja
uinkovite zatite i priznavanja stratekog znaenja i utjecaja okolia u gospodarskom sektoru prolazili dugi put. Slijedom Prve
Rezolucije o zatiti ovjekove sredine Sabora Republike Hrvatske iz 1972. godine zapoeo je razvoj sustava zatite okolia kao
pravne i strune discipline putem metoda i postupaka integralne ocjene stanja, razliitih preventivnih pristupa i studija utjecaja
na okoli u okviru metodskog pristupa prostornog planiranja, koje je ve tada institucionalno, metodoloki i pravno bilo visoko
razvijeno.
Istovremeno zapoelo je reguliranje i zatite od elementarnih nepogoda, odnosno nesrea prouzrokovanih od prirod-
nih sila (Klaji, 1979., 369), integriranjem u postupak prostornog planiranja i to unutar podruja zatite ovjekove okoline.
Zakonu o zatiti i spaavanju (NN, br. 174/04., 79/07. i 38/09.) koriste se pojmovi koji imaju sljedee znaenje:
nesrea je dogaaj koji je prouzroen iznenadnim djelovanjem prirodnih sila, tehniko-tehnolokih ili drugih faktora te ugroava
zdravlje i ivot ljudi i ivotinja, odnosno uzrokuje tetu na materijalnim i drugim dobrima i okoliu,
velika nesrea je dogaaj koji svojim moguim razvojem moe poprimiti znaajke katastrofe uzrokovan nekontroliranim razvo-
jem dogaaja i nesrea koje oznaavaju pojave poput znaajnijih oslobaanja tvari, vatre ili eksplozije u koje su ukljuene opasne
tvari u postrojenjima u kojima se opasne tvari proizvode, koriste ili pohranjuju ili se njima rukuje, a ije oslobaanje moe imati
izravne ili odgoene posljedice na ivot i zdravlje ljudi i okoli,
katastrofa je svaki prirodni ili tehniko-tehnoloki dogaaj koji, na podruju RH, opsegom, intenzitetom i neoekivanou
ugrozi zdravlje i ivote veeg broja ljudi ili imovinu vee vrijednosti ili okoli, a iji nastanak nije mogue sprijeiti ili posljedice
otkloniti redovitim djelovanjem nadlenih tijela dravne uprave, nadlenih jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i
operativnih snaga zatite i spaavanja s podruja jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave na kojem je dogaaj nastao.
Katastrofom se smatraju i posljedice nastale ratnim razaranjem i terorizmom.
opasnost oznaava bitno svojstvo opasne tvari ili fzike situacije koja bi mogla otetiti ljudsko zdravlje i okoli.
E
lementarnom nepogodom, u smislu postojeeg Zakona o elementarnim nepogodama (NN 73/97.) smatra se iznenadna velika
nesrea koja prekida normalno odvijanje ivota, uzrokuje rtve, tetu veeg opsega na imovini i/ili njen gubitak te tetu na
infrastrukturi i/ili okoliu, u mjeri koja prelazi normalnu sposobnost zajednice da ih sama otkloni bez pomoi.
Usporedba denicija za veliku nesreu, iako uz odredbu da elementarnu nepogodu uzrokuju prirodni, tehniki, tehnoloki ili bio-
loki dogaaji, ukazuje da se prema Zakonu o elementarnim nepogodama uzimaju u obzir kriterij posljedica nesree (prekid nor-
malnog ivota, rtve, tete na imovini, infrastrukturi i okoliu) te kriterij (ne)sposobnosti zajednice za otklanjanje teta bez pomoi,
dok se Zakonom o zatiti i spaavanju cijeni teina posljedica i odreuje vrsta uzroka nesree.
Prema Zakonu o elementarnim nepogodama elementarnom nepogodom smatraju se osobito potresi od 7 i vie stupnjeva po Mer-
calli - Cancani - Siebergovoj skali, olujni i orkanski vjetrovi od 8 i vie bofora te poari, poplave, sue, tua, jaki mrazovi, izvanredno
velika visina snijega, snjeni nanosi i lavine, nagomilavanje leda na vodotocima, odroni zemljita i druge pojave takva opsega koje,
ovisno o mjesnim prilikama, uzrokuju bitne poremeaje u ivotu ljudi na odreenom podruju.
Navedene razlike u denicijama ukazuju na usmjerenost Zakona o zatiti i spaavanju na spreavanje velikih nesrea koje uklju-
uju opasne tvari u radu postrojenja, ali su istodobno time postavljene dvojbe u vezi procjene djelovanja razliitih nadlenih tijela
u sluaju istovrsnih oblika nesrea, koje nisu prouzroene radom takvih postrojenja.
Prema navedenom proizlazi da pojmovi od presudne vanosti u postupku prostornog planiranja, kao to su opasnost i rizik nisu
precizno odreeni. Takoer valja istaknuti da se pojam rizik esto netono zamjenjuje s pojmom opasnost. Prema razliitim izvo-
rima, rizik je vjerojatnost ili mogunost da se opasnost dogodi, a koji se moe smanjiti prvenstveno pripremom odgovarajueg
upravljanja rizicima. U ostvarivanju sigurnosti zajednice i okolia, odnosno pripremljenosti za djelotvoran odgovor radi zatite od
prirodnih i drugih nesrea, upravljanje rizicima je vano jer omoguava bolju informiranost za donoenje odluka, bolje upravlja-
nje imovinom te praenje i poboljanje doivljavanja rizika od strane zajednice. Opasnost je neizbjeni dio ivota. Za razliku od
opasnosti koja je potencijalni, nesrea je stvarni dogaaj koji utjee na zajednicu kao rezultat odreene opasnosti, a ija procjena
najee ukljuuje tri elementa: rizik od ozljede, rizik za imovinu, rizik tete u okoliu te prihvatljivost stupnja rizika.
P
rirodne ili okoline nesree imaju osobita obiljeja i mogu ukljuivati obje dimenzije djelovanja uzroka pojavnosti, odnosno pri-
rodne i ljudske imbenike kao to su litosferne nesree (odron, klizanje, potres), atmosferske nesree (kia, munja, temperatu-
ra), hidrosferne nesree (poplava, obalna erozija), bioloke nesree (umski i drugi poari) te tehnoloke nesree (izlijevanje nafte,
prometne nesree i propusti u gradnji) koje uzrokuju znaajne tete ili oneienja imovine ili ozljede ili smrt ljudi. U prostorno
relevantne opasnosti, odnosno opasnosti o kojima valja posebno brinuti u postupku prostornog planiranja ubrajaju se osobito
odroni, lavine, poplave, sue, umski poari i potresi.
OPENITO O ODNOSU PROSTORNOG UREENJA I ZATITE OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREA U HRVATSKOJ REGULATIVI
Zakon o prostornom ureenju i koritenju graevinskog zemljita
Regulativa prostornog ureenja u Republici Hrvatskoj razvija se kao samostalno upravno podruje od 1961. godine donoenjem
Zakona o urbanistikom i regionalnom planiranju. Meutim, od 1973. godine kada je donesen Zakon o prostornom ureenju i ko-
ritenju graevinskog zemljita, ugrauje se u, tim zakonom propisanu strukturu planova prostornog ureenja, odnosno razvojne
i provedbene planove, i sadraj urbanistikih mjera zatite naselja od elementarnih i drugih nepogoda kao i mjere od interesa za
(narodnu)obranu.
Tako je za razvojne planove - republiki i regionalni prostorni plan, izrijekom navedeno da sadre smjernice i mjere zatite od
elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, odnosno smjernice za provoenje mjera od elementarnih nepogoda i drugih mjera od
interesa za (narodnu)obranu, dok se u urbanistikom planu u okviru smjernica i mjera za realizaciju plana odreuju kao sadraj
i urbanistike mjere zatite od elementarnih i drugih nepogoda te mjere zatite od ratnih opasnosti. Prilog tim planovima bila je
obvezna i dokumentacija koja je izmeu ostalog sadravala i izvod iz procjene ugroenosti opine.
Provedbeni planovi - provedbeni urbanistiki plan i urbanistiki projekt, obvezno su sadravali samo uvjete za izgradnju sklonita
i drugih objekata i prostora znaajnih za zatitu od ratnih opasnosti, odnosno razmjetaj i kapacitete javnih sklonita, dok su u
sadraj plana ureenja manjih naselja bile propisane, slino urbanistikom planu, smjernice i mjere zatite stanovnitva i materi-
jalnih dobara, uz prilog izvoda iz procjene ugroenosti opine.
Osim toga u zasebnom poglavlju III. ZATITA OVJEKOVE OKOLINE toga zakona odreeni su u poglavlju Ugroeni dijelovi ovjekove
okoline uz ugroene dijelove prirodne sredine (tlo, zrak, vode, pojedini predjeli), ugroene urbane sredine u graevinskom, higijen-
skom, psihozikom, estetskom i drugom smislu i druge mjere preventive i zatite, podrazumijevajui pritom mjere zatite naselja
od elementarnih i drugih nepogoda, kao i mjere od interesa za (narodnu)obranu.
T
im zakonom detaljnije odreen sadraj u odnosu na smjernice i mjere zatite podrazumijeva za prostorne planove irih podruja
(opinski, regionalni i republiki prostorni plan) odreivanje poloaja, pravaca i kapaciteta sustava infrastrukture i njihovog
povezivanja u lokalne sustave, osobito svih vrsta prometnica, brana i vodozatite te objekata koji slue za javno komuniciranje
(PTT, radiotelevizija), dok se za prostorne planove uih podruja (urbanistiki plan i plan ureenja manjeg naselja) sadraj odreuje
osobito kao:
razmjetaj i dimenzioniranje prometnica i drugih objekata infrastrukture,
razmjetaj objekata javnih funkcija, naroito zdravstvenih, vatrogasnih i drugih objekata od znaenja za pruanje pomoi
razmjetaj industrijskih zona u odnosu na stambene zone i prometne vorove, sustav zelenih povrina unutar i izvan izgraenih
dijelova naselja
nain (reim) graenja na potresnim, poplavnim i erozionim podrujima, mjesta za izgradnju veih javnih sklonita,
gradnja podzemnih garaa, pothodnika, podzemnih eljeznica i drugih objekata na nain koji omoguava koritenje tih objekata
i za sklonita (dvonamjenski objekti).
Istim zakonom odreen je i nain provedbe prostornih planova postupkom izdavanja urbanistikih uvjeta graenja kao neuprav-
nog akta. Jedan od sastavnih dijelova tih uvjeta su urbanistiko-tehniki uvjeti kojima je propisan sadraj da se izmeu ostalog
odreuju sklonita, kao i da se u ugroenim dijelovima ovjekove okoline urbanistiki uvjeti odreuju u skladu s reimom zatite
propisanim planom odnosno zakonom, nakon to je pribavljena prethodna dozvola nadlenog tijela zatite. Uvaavanjem injenice
da su za podruja od utjecaja na izradu i sadraj prostornih planova propisani razliiti zahtjevi brojnim tzv. posebnim propisima,
zakonom je odreeno da urbanistiki uvjeti sadre i posebne uvjete za sluajeve propisane zakonom. Time je odreena viegodinja
praksa meuresorne obveze i suradnje u postupcima prostornog ureenja, ije je budue reguliranje osobito u posebnim zakonima
pokazalo mnoge nedoumice i dvojbenu primjenjivost.
Z
akljuno ovim je zakonom ve vie od 35 godina denirano opredjeljenje da su mjere zatite od elementarnih nepogoda i dru-
gih opasnosti, unato postojeih posebnih propisa, sastavni i neodvojivi dio postupka prostornog planiranja odnosno sadraja
prostornih planova kao instrumenta tog sustava, te postupaka provedbe tih planova.
Sveobuhvatnost i sloenost tih postupaka, nerazvijena regulativa razliitih podruja i djelatnosti, nedostatnost odgovarajuih
podataka te istodobna nepripremljenost svih nadlenih institucija za sudjelovanje u tom stalnom procesu, utjecali su na obliko-
vanje predrasude o preobimnosti prostornog ureenja odnosno administrativnoj barijeri u ostvarivanju pojedinih projekata ili ak
razvitka odreene zajednice u cjelini.
Zakon o prostornom planiranju i ureivanju prostora
Zakonom o prostornom planiranju i ureivanju prostora iz 1980. godine opim je odredbama odreeno da se prostornim plani-
ranjem tite, unapreuju i razvijaju vrijednosti ovjekove okoline te da su vrijednosti ovjekove okoline pod posebnom zatitom
drutva tako da su svi korisnici duni koristiti prostor na nain da se osiguraju uvjeti za ouvanje i unapreivanje okoline i sprje-
avaju tetne posljedice koje bi ugrozile te vrijednosti.
U slijedu steenog iskustva i nadalje se u sadraj prostornih planova kao dugoronih dokumenata koji se provode srednjoronim
planovima ureenja prostora, odreuju, ovisno o razini plana, osnove odnosno smjernice i mjere zatite i unapreenja ovjekove
okoline.
Takoer kao i u prethodnom zakonu, u zasebnom poglavlju III. ZATITA I UNAPREIVANJE OVJEKOVE OKOLINE U PROSTORNOM
PLANIRANJU I UREIVANJU PROSTORA je odreeno da u prostornom planu tada drutveno-politike zajednice - opina, zajednica
opina, Republika (u daljnjem tekstu: DPZ) te u generalnom urbanistikom planu i u prostornom planu podruja posebne namjene,
moraju biti odreene granice dopustivosti ugroavanja ovjekove okoline na podruju obuhvata plana, kao i da svaka komponenta
prostora mora biti provjerena sa stanovita zatite ovjekove okoline. Mjere zatite i unapreivanja ovjekove okoline utvrivat e
se prostornim planovima i uvjetima ureenja prostora, zakonima, odlukama skuptina tadanjih DPZ-a i drugim propisima.
Zakonom je ponovno propisano da se za ugroene dijelove ovjekove okoline prostornim planom odreuju mjere zatite osobito
u cilju zatite prirodne sredine (zatita zraka, voda i mora, tla, uma i nalazita ruda od zagaivanja i neracionalnog koritenja,
zatita od prekomjerne buke, te odstranjivanje krutog i tekueg otpada), zatite urbane, ruralne i druge kulturno povijesne sre-
dine, zatite od elementarnih i drugih nepogoda, te zadovoljavanja radnih i ivotnih potreba ljudi (drutveni standard i standard
stanovanja).
Ovim je zakonom po prvi puta odreena obveza pribavljanja studije o utjecaju graenja i upotrebe objekta ili tehnologije rada na
postojee stanje ovjekove okoline utvrene prostornim planom kao i obvezu izrade idejnog rjeenja za one objekte koji bi svojim
graenjem, upotrebom ili tehnologijom rada mogli naruiti vrijednosti ovjekove okoline ili koji bi nepovoljno djelovali na razvoj
drugih djelatnosti odnosno na zdravlje ljudi, kao i za objekte odreene posebnim propisima. U vezi ureivanja prostora propisano
je da svako graenje kao i obavljanje drugih radova na povrini odnosno iznad ili ispod povrine zemlje, vode ili mora kojima se
mijenja stanje u prostoru mora biti u skladu s uvjetima ureenja prostora, koji se odreuju na osnovi prostornih planova, zakona,
odluka i drugih propisa.
Sadraj uvjeta ureenja prostora nije promijenjen, ali se zato u sadraj urbanistiko-tehnikih uvjeta izrijekom ukljuuju izmeu
ostalog, uvjeti za zatitu okoline i oblikovanje okolia te uvjeti za izgradnju sklonita. Osim toga poblie je odreen i nain utvri-
vanja posebnih uvjeta graenja koji nisu sadrani u prostornom planu iz podruja vodoprivrede, zdravstva, prometa i veza, ener-
getike, zatite od poara, (narodne)obrane, zike kulture, zatite spomenika kulture, zatite prirode i drugih podruja, tako da ih
je nadleno tijelo za utvrivanje uvjeta ureenja prostora duno zajedniki utvrditi sa svim tijelima i organizacijama koji utvruju
posebne uvjete na osnovi posebnih zakona i drugih propisa donesenih na osovi zakona.
T
im je zakonom odreena i obveza donoenja propisa o mjerama zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u pro-
stornom planiranju i ureivanju prostora, na temelju koje je i u sporazumu s tadanjim Republikim sekretarijatom za narodnu
obranu donesen Pravilnik o mjerama zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i ureivanju
prostora iz 1983. godine. Povezivanje cjelovitih mjera zatite u jedinstven propis proizlazi iz injenice da se ugroenost prostora
od elementarnih i drugih nepogoda podudara u nekim vidovima i sa ugroenou u ratnim uvjetima. Istovremeno uvaavajui i
odredbe Odluke o postupku postavljanja zahtjeva. (Slubeni list SFRJ, br. 35/83.) u pogledu potreba (openarodne)obrane i za-
tite od ratnih razaranja pri izradi, donoenju i izvravanju prostornih i urbanistikih planova, navedenim pravilnikom se uvodi kao
metodoloki pristup prostornom planiranju i ureivanju prostora ugraivanje zahtjeva u pogledu potreba ONO (lanak 5.) i zatite
od elementarnih nepogoda u osnovnu koncepciju prostornog plana u svrhu zatite stanovnitva i materijalnih dobara.
U skladu s tada vaeim Zakonom o elementarnim nepogodama (NN 14/78.) mjere zatite i spaavanja ljudi i imovine od elemen-
tarnih nepogoda utvruju se planovima zatite, koje donosi opina, zajednica opina, mjesna zajednica, organizacije udruenog
rada i druge organizacije, na osnovi procjena moguih opasnosti od elementarnih nepogoda koje su karakteristine za odreeno
podruje ili objekte, a mjere zatite i spaavanja planiraju se i provode u sluaju neposredne opasnosti i za vrijeme trajanja elemen-
tarne nepogode, kao i za ublaavanje i otklanjanje neposrednih posljedica elementarne nepogode. U izradi prostornih planova od
posebne je vanosti procjena moguih opasnosti od elementarnih nepogoda, te nain i uvjeti sklanjanja, evakuacije i zbrinjavanja
stradalog i ugroenog stanovnitva i imovine, sanacija terena i uklanjanje oteenja uzrokovanih elementarnim nepogodama i
osiguranje uvjeta za obavljanje prometa.
N
a temelju zakona donesen je i Pravilnik o nainu izrade i sadraju prostornih planova te o geodetskim podlogama za izradu
prostornih planova iz 1987. godine, koji se u pravilu manjim dijelom odnosi na dopunu sadraja odreenog u Pravilniku o
mjerama zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i ureivanju prostora.
Zakon o prostornom ureenju
Prvim Zakonom o prostornom ureenju iz 1994. godine nakon osamostaljenja Republike Hrvatske daje se u opim odredbama
prvenstveno znaenje prostornog ureenja kojim se osigurava gospodarenje, zatita i upravljanje prostorom Republike Hrvatske
kao osobito vrijednim i ogranienim nacionalnim dobrom, obuhvaaju mjere za ostvarivanje sustava prostornog ureenja te izrade
i provoenja dokumenata prostornog ureenja.
Gospodarenje, zatita i upravljanje prostorom usmjereni su na ostvarivanje uvjeta za drutveni i gospodarski razvoj, zatitu okolia,
racionalno koritenje prirodnih i povijesnih dobara na naelu integralnog pristupa u planiranju prostora, koji sukladno tom zakonu
obuhvaa osobito poznavanje, provjeru i ocjenu mogunosti razvoja u prostoru, te izradu i praenje provedbe dokumenata prostor-
nog ureenja. Takoer je odreeno da se prostorno ureenje temelji izmeu ostalog, i na naelima odrivog razvoja i racionalnog
koritenja i zatite prostora, zatite integralnih vrijednosti prostora i zatite i unapreenja stanja okolia, zatite spomenika kulture
i osobito vrijednih dijelova prirode te osiguranja boljih uvjeta ivota.
Sadraj dokumenata prostornog ureenja odnosno prostornih planova (Strategija i Program prostornog ureenja Drave, prostorni
plan upanije i Grada Zagreba, prostorni plan podruja posebnih obiljeja, prostorni plan ureenja opine i grada, generalni plan
ureenja, detaljni plan ureenja) denira se ovisno o razini prostornog plana, samo prema bitnom znaenju, podrazumijevajui
pritom da se na temelju prirodnih, gospodarskih, drutvenih i kulturnih polazita odreuje osnova izmeu ostalog, i za zatitu i
unapreenje okolia, odnosno mjere za unapreenje i zatitu okolia. Sadraj koji se izriito odnosi na zatitu od elementarnih
nepogoda i druge opasnosti tim se zakonom ne odreuje. Sukladno prijelaznim odredbama do donoenja novog propisa primjenji-
vat e se postojei Pravilnik o mjerama zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i ureivanju
prostora.
Za provoenje prostornih planova uveden je pojam zahvata u prostoru. On se provodi u skladu s dokumentima prostornog ure-
enja, posebnim propisima i lokacijskom dozvolom, koja se kao upravni akt izdaje na temelju dokumenta prostornog ureenja
te posebnih zakona i propisa donesenih na osnovi tih zakona, a ovisno o vrsti zahvata u prostoru, uz ostale uvjete sadri i mjere
zatite okolia.
O
bim i znaenje zatite okolia nedvojbeno su skraeni, imajui na umu istovremeno donoenje i prvog Zakona o zatiti oko-
lia iz 1994. godine, kojim se okoli odvaja u posebno upravno podruje, jasno odreenog sustava u zasebnim postupcima,
instrumentima, nositeljima i ustrojem kapaciteta. Kao posebnim zakonom u odnosu na Zakon o prostornom ureenju, odreeno
je izmeu ostalog, da se u izradi i donoenju prostornih planova mora posebno uzimati u obzir osjetljivost okolia na odreenom
prostoru te ukupnost meusobnih utjecaja postojeih i planiranih zahvata na okoli. Takoer se odreuje i da mjere zatite okolia
sadrane u prostornim planovima jesu mjere zatite tla, vode, mora, zraka uma klime, zdravlja ljudi, biljnog i ivotinjskog svijeta,
krajolika, kulturnih i prostornih vrijednosti, mjere postupanja s otpadom, mjere zatite od buke, poara i druge mjere zatite oko-
lia, a odreuju se u skladu s odredbama toga zakona i posebnih propisa. Svojim sadrajem novi dokumenti zatite okolia (Stra-
tegija i Program zatite okolia) povezani su sa odreenim elementima sadraja prostornih planova, kao to su stanje oneienja
okolia po sastavnim dijelovima i prostornim cjelinama, mjere za predvianje, sprjeavanje i ograniavanje oneiavanja okolia,
smjernice i mjere za ouvanje i unapreenje zatite okolia, nain provoenja interventnih mjera u izvanrednim sluajevima one-
iavanja okolia.
Na temelju zakona iz 1994. godine donesen je Pravilnik o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokaza-
teljima i standardu elaborata prostornih planova iz 1998. godine. Tim je pravilnikom ujednaen prikaz i elaborat svakog propisanog
prostornog plana, dok se zatita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti posebno ne propisuje, budui se podrazumijeva i
nadalje primjena postojeeg pravilnika iz 1983. godine.
Od 2004. godine zakonom je odreeno da prostorni planovi imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa.
Zakon o prostornom ureenju i gradnji
Vaeim Zakonom o prostornom ureenju iz 2007. godine je po prvi puta jedinstveno obuhvaeno podruje prostornog ureenja i
gradnje na temelju pristupa o prirodnoj slijednosti postupaka u okviru tih upravnih podruja, kao i njihove meusobne postupovne
i pravne povezanosti i uvjetovanosti. Bitno je ukazati i na okolnost da je pitanje zatite okolia unato vlastitim dokumentima i
metodama usko povezano i integrirano u oba podruja, to se osobito moe zakljuiti u odnosu na izradu i donoenje prostornih
planova, kao i na postupke izdavanja lokacijskih i graevnih dozvola za odreene vrste graevina.
Osnovni cilj prostornog ureenja deniran je kao ostvarivanje interaktivnim prostornim planiranjem i procjenom moguih utjecaja,
ravnomjernog prostornog razvoja usklaenog s gospodarskim, drutvenim i okolinim polazitima, na nain kojim se u bitnom uz
prostornu odrivost u odnosu na racionalno koritenje i ouvanje kapaciteta prostora na kopnu, moru i u podmorju u svrhu uin-
kovite zatite prostora, razumno koritenje i zatitu prirodnih dobara, ouvanje bioloke raznolikosti, zatitu okolia i prevenciju
od rizika oneienja, kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja te siguran, zdrav, drutveno funkcionalan ivotni i radni
okoli, osigurava i nacionalna sigurnost i obrana drave te zatita od prirodnih i drugih nesrea.
Prostornim ureenjem ostvaruje se odrivi razvitak tako da se na temelju praenja, analize i ocjene razvoja pojedinih djelatnosti i
osjetljivosti prostora, osigura kvaliteta ivotnog i radnog okolia, ujednaenost standarda ureenja pojedinih podruja, uinkovi-
tost gospodarenja energijom, zemljitem i prirodnim dobrima te ouva prostorna osobnost i dugorono zatiti prostor kao osnovu
zajednike dobrobiti i pretpostavku za lokalnu konkurentnost.
P
ritom je osjetljivost prostora pojmovno denirana kao mogua preobrazba prostora zbog posljedica gospodarskih i drutvenih
procesa, prirodnih rizika (poplava, potresa, erozija i dr.) i/ili ugroavanja okolia na odreenom podruju (gubitak osobnosti
prostora, neracionalna potronja zemljita i pritisci koncentracijom stanovnitva i djelatnosti na ue obalno podruje, prometna
nepovezanost rubnih urbanih i ruralnih podruja).
Takoer je prema naelu horizontalne integracije u zatiti prostora odreeno da se prostornim ureenjem utjee i na poboljanje
uinkovitosti planiranja pojedinih gospodarskih podruja primjenom procjene njihovih potreba i uinaka, koja u pripremi rjeenja
i u ostvarivanju razvojnih odluka obuhvaa prethodnu koordinaciju s drugim tijelima i osobama odreenih posebnim propisima
umjesto naknadne prilagodbe ve donesenih odluka, a sa svrhom sprjeavanja ili svoenja na najmanju moguu mjeru rizika od
Slika 1: Potrebni dokumenti prostornog ureenja
tete u prostoru i pojedinu sastavnicu okolia.
T
ime je unaprijeen dotadanji metodski pristup u prostornom planiranju, koji je podrazumijevao istraivanje, analizu procesa
i pojava u prostoru i zatim planiranje odreenih planskih rjeenja. Sada se proces prostornog planiranja sagledava kao niz
postupnih logikih koraka koji ukljuuju utvrivanje ciljeva, predvianje promjena, ocjenjivanje alternativa, procjenu te praenje
primjene prostornih planova, koje se postie uz mogunost primjene informacijske tehnologije, raunalnog modeliranja, GIS-a i
interneta.
Iako se u bitnom zadrava viegodinji kontinuitet u odnosu na razinu planiranja i strukturu prostornih planova, propisane su i
odreene novine, od kojih se posebno izdvaja iskljuivanje generalnog urbanistikog plana iz obveznih prostornih planova, a zako-
nom se propisuje ovisno o razini i namjeni, obveza donoenja sljedeih dokumenata prostornog ureenja. (slika 1). U provoenju
prostornih planova zadrano je istovjetno rjeenje iz prethodnog zakona tako da se za svaki zahvat u prostoru, odnosno privremeno
ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se odreuje ili mijenja stanje u prostoru, provodi u skladu s dokumentima prostornog
ureenja, posebnim propisima i lokacijskom dozvolom kao upravnim aktom, ako to zakonom nije odreeno drukije.
L
okacijska dozvola ne izdaje se za zgrade ija je graevinska (bruto) povrina manja od 400 m2 i za zgrade za obavljanje is-
kljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija je graevinska (bruto) povrina manja od 600 m2, koje se grade na temelju rjeenja o
uvjetima graenja, dok se graenje jednostavnih graevina i radovi odreeni Pravilnikom o jednostavnim graevinama iz 2009.
godine mogu zapoeti bez takvog akta.
Primjena Pravilnika o mjerama zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i ureivanju
prostora
Budui da se sukladno prijelaznim odredbama Zakona o prostornom ureenju i gradnji do stupanja na snagu propisa koji se donose
na temelju ovlasti toga zakona, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama toga zakona, i nadalje primjenjuje Pravilnik o
mjerama zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i ureivanju prostora, daje se krai pregled
njegova sadraja i viegodinje primjene. U svrhu razumijevanja na koji se nain deniraju dijelovi prostornih planova od vanosti
za zatitu od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti bitno je naglasiti da oni moraju biti sadrani u koncepciji i rjeenjima pro-
stornih planova, odnosno njegov su integralni dio. Pravilnikom su takoer odreene elementarnim nepogodama, osim deniranih
odgovarajuim zakonom, i druge sline pojave kao iscrpljenje ili unitenje pojedinih prirodnih resursa, raspad tehnikih sustava,
smanjenje fosilnih goriva za vrijeme rekonstrukcije struktura ovisnih o toj vrsti izvora energije. Ujedno mjere zatite odreene
tim pravilnikom moraju biti sadrane u svim prostornim planovima, uvjetima ureenja prostora, te u procesu ureenja zemljita i
izgradnje objekata.
Pravilnik sadri uz ope te prijelazne i zavrne odredbe sljedea poglavlja:
II. SADRAJ PROSTORNIH PLANOVA, III. SMJERNICE ZA PLANIRANJE PROSTORA, IV. ZAJEDNIKI PROSTORNI NORMATIVI I STAN-
DARDI, V. SKLANJANJE i VI. POSTUPAK IZRADE I DONOENJA PROSTORNIH PLANOVA.
Pravilnikom je odreen sadraj prostornih planova koji se odnosi na mjere zatite od elementarnih nepogoda, tako da prostorni
planovi DPZ-a takoer moraju, osim zona ugroenosti prema planovima obrane i planovima zatite od elementarnih nepogo-
da, sadravati i rjeenja obzirom na zahtjeve u pogledu (openarodne)obrane odnosno za sklanjanje stanovnitva i materijalnih
dobara. Ostali sadraj prostornog plana DPZ-a odnosi se na podatke o stanovnitvu, privrednim i neprivrednim djelatnostima i
infrastrukturi obrazloenih sa stanovita osiguranja optimalne zatite stanovnitva i materijalnih dobara. Generalni urbanistiki
plan takoer sadri na osnovi planova obrana i planova zatite opina, rjeenja za izgradnju i ureenje objekata za zatitu ljudi i
materijalnih dobara te pitanja u odnosu na protupoarnu vodu, rad privrednih i neprivrednih djelatnosti, promet i veze, podzemne
objekte i zrane koridore znaajna u ratnim i ostalim iznimnim uvjetima.
Provedbeni urbanistiki plan na osnovi analize stanja i ocjena zike strukture kao i rjeenja iz prostornih planova ireg podruja,
odreuje podatke, razmjetaj i ureenje objekata za zatitu stanovnitva te rjeenje vodoopskrbnih objekata u iznimnim uvjetima.
Sadraj ovih mjera odreen je kako za tekstualni tako i za graki dio plana. Plan ureenja manjeg naselja obuhvaa osim analize
stanja i ocjene zike strukture, podatke i razmjetaj objekata za zatitu stanovnitva te rjeenja za opskrbu vodom u iznimnim
uvjetima. Plan podruja posebne namjene sadri mjere zatite ovisno o veliini i obiljeju tog podruja, ali detaljniji sadraj tih
mjera pravilnikom nije izriito odreen i podrazumijeva se slinost sadraju generalnog urbanistikog plana. Smjernice za plani-
ranje prostora daju osnovna naela organizacije prostora koja se odreuju prostornom koncepcijom i to prvenstveno prostornog
plana DPZ-a u pogledu smanjenja ukupne ranjivosti prostora, a imajui u vidu prirodne izvore povrinskih i nadzemnih voda,
poljoprivredno i umsko zemljite, mineralne sirovine, te smjernice koje se odnose na planiranje sustava naselja, prometnog, ener-
getskog i vodopravnog sustava, te objekata komunalnog i industrijskog otpada. Zajedniki prostorni normativi i standardi odnose
se na one koje je potrebno imati u vidu tijekom izrade prostornih planova i u postupku utvrivanja uvjeta ureenja prostora, a
u vezi zahtjeva na otpornost i sigurnost objekata, omoguavanje evakuacije iz objekata, te pristupanosti objektima u sluaju
intervencija. Primjenom navedenih normativa za izgradnju pojedinih zona ili objekata oekuje se osigurati i minimalne uvjete za
preivljavanje po prestanku djelovanja izravne opasnosti. Standardi odreeni za izgradnju dijelova naselja su bruto i neto gustoa
naseljenosti, izgraenost zemljita pod objektima, visina stambenih i poslovnih objekata, meusobni razmak objekata stambenih
odnosno poslovnih objekata.
O
snovni kriteriji za izgradnju naselja odreeni su u odnosu na nain izgradnje u bloku, vatrootpornost objekta u vezi s udaljeno-
u do susjedne parcele, pristupanost objektu, neizgraene i zelene povrine za sklanjanje od ruenja i evakuaciju, formiranje
graevinskog podruja, zatitu lokalnih izvora voda, vodnog i pomorskog dobra, seizminost podruja, izgradnju objekata i ureaja
infrastrukture.
Uvjeti za sklanjanje stanovnitva i materijalnih dobara utvreni su u vidu kriterija i standarda za izgradnju sklonita, ije su pola-
zne osnove za potrebe planiranja i gradnje bile odreene tada saveznim propisima, a detaljnije se propisuje normativ za broj osoba
u sklonitima u organizacijama koje obavljaju drutvene djelatnosti.
Pravilnikom je odreen postupak izrade i donoenja prostornih planova odnosno dijela prostornog plana, koji sadri mjere zatite
od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, te obvezu suradnje tijela koji izrauje planove obrane i planove zatite od elemen-
tarnih nepogoda s tijelima koji pripremaju prostorne planove i drugim tijelima uprave.
Obveza da se u postupku izrade prostornog plana DPZ-a i GUP-a (tada gradovi i naselja gradskog karaktera) izrauje osnovna
studija o potrebama (openarodne)obrane, ne daje pritom nedvojbeno i sadraj takve studije. U primjeni pravilnika izrada osnovne
studije povezuje se radi postupka dobivanja podataka sa izradom mjera zatite od elementarnih nepogoda, pri emu je u vezi
sadraja osnovne studije koriteno rjeenje iz lanka 8. i lanka 9. pravilnika, kojima se odreuje sadraj prostornih (razvojnih)
planova u smislu tog pravilnika.
Obzirom na prihvaeno polazite da se prostornim planovima mora osigurati najmanja osjetljivost teritorija na razaranje i osigu-
rati najvea mobilnost za evakuaciju stanovnitva i materijalnih dobara s ugroenog podruja, u provedbi tog naela valja dobro
poznavati te stalno istraivati podudarnosti i suprotnosti zahtjeva redovne (mirnodopske) namjene prostora i prostornih rjeenja
i zahtjeva u vezi zatite stanovnitva i materijalnih dobara od elementarnih nepogoda i drugih opasnosti. Ovi zahtjevi imaju naj-
ee izrazito suprotno polazite: u redovnoj namjeni potrebni su racionalno koritenje zemljita i vei tehniki sustavi i rjeenja,
vea gustoa i iskoritenost odnosno izgraenost zemljita, te oblikovanje prostornih sustava sloenijim strukturama, dok su u
funkciji zatite od ratnih opasnosti te vrijednosti upravo suprotnih predznaka.
I
stovremeno razumljivo je da svi prostorni planovi nemaju istu vanost za ostvarivanje mjera zatite, s obzirom da ona ovisi o
vrsti plana i podruju za koje se plan donosi, procjeni ugroenosti, kao i zahtjevima koji se u odnosu na ugroenost postavljaju
za odreena podruja radi ugradnje u prostorne planove. Takvi se zahtjevi prvenstveno odnose na problematiku stanovnitva,
stanovanja i stambenog fonda, prirodne resurse, odnos gradskih i ruralnih naselja, prostorni razmjetaj proizvodnih kapaciteta,
podruja za rekreaciju i ukupnu infrastrukturu, zbog ega su primjetne dvojbe o sadraju, nainu i vremenu izrade osnovne studije
o potrebama (openarodne)obrane. Prema dosadanjoj praksi izrauje se poseban dio prostornog plana koji se ne upuuje na javnu
raspravu, iako se u sutini vei dio njegovog sadraja izrauje na osnovi podataka i rjeenja iz prostornog plana i moe se zato
smatrati javno poznatim. Unato tim dvojbama u postupku izrade prostornih planova bitno je pravovremeno postavljanje zahtjeva
i procjena ugroenosti od elementarnih nepogoda koje pripremaju odgovarajua nadlenih tijela.
Iako je u cjelini doprinos u mjerama zatite pravilnika pozitivan, smatra se da je kao normativni propis neaktualan, sadraj je
preteito u meuvremenu detaljnije odreen u drugim propisima, a pojedine smjernice su dijelovi uobiajenog sadraja prostornih
planova, ovisno o njihovoj vrsti i znaenju.
Osim toga svi postojei propisi kojima se ureuje planiranje sklonita u prostornim planovima, s obzirom na vrijeme donoenja,
takoer vie nisu aktualni, te nisu u mogunosti slijediti nova saznanja o potrebama zatite i spaavanja, osobito novih i iden-
ticiranih opasnosti. Pri tome i primjena zajednikih prostornih normativa i standarda nailazi na brojne nejasnoe zbog njihove
neprilagoenosti postojeem stanju zike strukture naselja, posebno zatienih urbanih povijesnih cjelina u kojima se praktino
onemoguava interpolacija novih objekata. U odnosu na standarde koji se primjenjuju za izgradnju dijelova naselja, problem je
uoen u odreivanju povrine zona odnosno obuhvata prostornog plana na koji se primjenjuju, a to se u provedbi najee prevodi
na pojedinanu parcelu.
O
vom prilikom vano je osvrnuti se i na Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroenosti i planova zatite i spaavanja
iz 2008. godine, kojim je izmeu ostalog odreena i metodologija za izradu procjena ugroenosti stanovnitva, materijalnih
i kulturnih dobara, tako da jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave u posebnom izvatku iz Procjene, pod nazivom
zahtjevi zatite i spaavanja u dokumentima prostornog ureenja, utvruju i propisuju preventivne mjere ijom e se implemen-
tacijom umanjiti posljedice i uinci djelovanja prirodnih i antropogenih katastrofa i velikih nesrea po kritinu infrastrukturu te
poveati stupanj sigurnosti stanovnitva, materijalnih dobara i okolia. Ujedno je odreeno i da je taj izvadak sastavni dio doku-
menata prostornog ureenja jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave.
Iz ovakve odredbe nedvojbeno je da se mjere zatite u urbanistikim planovima i graenju iz lanka 6. i lanka 7. toga pravilnika ne
odreuje istovremeno s koncepcijom prostornih rjeenja u prostornim planovima, ve im se nadreuju kao ulazni (tehniki) podaci
i zahtjevi, s kojima se planirana prostorna rjeenja usklauju.
U tome se moe prepoznati nepravilnost u odnosu na pojmovno razumijevanje urbanistikih mjera kao zavrnog rezultata prostor-
no planerskog procesa i zahtjeva koji se postavljaju na poetku tog procesa u skladu s odredbama lanka 78. Zakona o prostornom
ureenju i gradnji u vezi s odlukom o izradi prostornog plana.
Takoer u postupovnom smislu nije nedvojbeno odreeno to podrazumijeva 'utvrditi i propisati' urbanistike mjere za razliku od
ukupnog dokumenta Procjene ugroenosti, kojeg kao i svaki prostorni plan donosi, pretpostavlja se, takoer predstavniko tijelo
jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave.
Zbog toga, budui da je takav izvadak i sastavni dio dokumenta prostornog ureenja, podrazumijeva se i njegovo ponovno do-
noenje prema postupku propisanom za izradu i donoenje dokumenata prostornog ureenja navedenim zakonom, iako se takvi
dokumenti u skladu s lankom 58. toga zakona ukljuuju u priloge prostornog plana. Navedene injenice i dvojbe kao i deniranje
nekih pojmova (npr. kritina infrastruktura) potrebno je u buduoj suradnji nadlenih tijela posebno raspraviti.
Propisi zatite okolia od bitnog utjecaja na prostorno ureenje
Na promijenjeni pristup u odnosu na zatitu okolia u prostornom ureenju bitno je utjecala obveza usklaivanja hrvatskih propisa
u tom podruju s europskom pravnom steevinom u procesu prikljuenja Republike Hrvatske Europskoj uniji. U tome se poseb-
no naglaavaju dvije direktive, s kojima je povezano i podruje prostornog ureenja. To su Direktiva o cjelovitom sprjeavanju i
kontroli industrijskog oneienja i Seveso II direktiva o kontroli velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari, koje su prenesene u
Zakon o zatiti okolia iz 2007. godine, te u propise donesene na temelju toga zakona: Uredba o stratekoj procjeni utjecaja plana
i programa na okoli), Uredba o postupku utvrivanja objedinjenih uvjeta zatite okolia i Uredba o sprjeavanju velikih nesrea
koje ukljuuju opasne tvari iz 2008. godine.
Novim Zakonom o zatiti okolia odreeni su instrumenti zatite okolia u koje se u cjelini ukljuuju i prostorni planovi tako da
se ciljevi sprjeavanja oneiavanja okolia i ograniavanja posljedica oneienja uzimaju u obzir pri izradi prostornih planova i
pri donoenju odluka u skladu sa propisom kojim se ureuje prostorno ureenje, a posebno prilikom odreivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrivanja promjena nastalih na postojeim postrojenjima i planiranja novih graevina kao to su prometnice, javne
povrine i stambena podruja. Osim toga odreeno je i da se prilikom izrade prostornih planova, osim drugih obveza propisanih tim
zakonom, mora uzimati u obzir i udaljenost izmeu postrojenja i stambenih zona, javnih mjesta i ekoloki znaajnih podruja te
koritenje dodatnih mjera od strane postojeih postrojenja, a sve radi izbjegavanja poveane opasnosti za ljudsko zdravlje, materi-
jalna dobra i okoli. I drugi instrument zatite okolia odnosno strateka procjena utjecaja plana i programa na okoli je postupak
kojim se procjenjuju vjerojatno znaajniji utjecaji na okoli koji mogu nastati provedbom plana ili programa, tako da se stratekom
procjenom stvara osnova za promicanje odrivog razvitka kroz objedinjavanje uvjeta za zatitu okolia u planove i programe poje-
dinog podruja. Obveza provedbe strateke procjene provodi se obvezno za plan i program, koji se donosi na dravnoj i podrunoj
(regionalnoj) razini iz podruja: poljoprivrede, umarstva, ribarstva, energetike, industrije, rudarstva, prometa, telekomunikacija,
turizma, gospodarenja otpadom i gospodarenja vodama i za prostorni plan upanije i Prostorni plan Grada Zagreba, iskljuujui
njihove izmjene i/ili dopune.
O
dluka o provedbi postupka strateke procjene provodi se tijekom izrade nacrta prijedloga plana i programa prije utvrivanja
konanog prijedloga i upuivanja u postupak donoenja na nain propisan zakonom i uredbom. U postupak se ukljuuje
odreivanje sadraja strateke studije, njenu izradu i ocjenu cjelovitosti i strune utemeljenosti, osobito u vezi s varijantnim rje-
enjima plana i programa, postupak davanja miljenja povjerenstva, tijela i/ili osoba odreenih posebnim propisima te miljenja
tijela jedinica lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave i drugih tijela, rezultate prekograninih konzultacija, ako su
bile obvezne sukladno zakonu, informiranje i sudjelovanje javnosti, postupak davanja miljenja ministarstva nadlenog za poslove
zatite okolia te postupak izvjeivanja nakon donoenja plana ili programa.
Nesumnjiva je mogunost da se u tijeku opisanog postupka sagledaju i odgovarajui elementi ugroenosti podruja u svrhu
odreivanja potrebnih mjera zatite od prirodnih i drugih nesrea u skladu s postojeim i oekivanim stanjem prostornog razvoja.
Budui da je postupak strateke procjene ve uspostavljen u regulativi, iako jo bez stvarne primjene, moe ga se shvatiti kao
postojei zajedniki okvir za upravljanje ugrozama i prijetnjama na okoli, budui da se u Direktivi o stratekoj procjeni ve nalaze
odreeni sadraji kao to su 'ljudsko zdravlje' i 'materijalna dobra', 'kulturna batina'. Na taj nain osnovni strateki dokumenti
prostornog ureenja (Strategija prostornog razvoja RH i upanijski prostorni planovi) osim osnovnog sadraja, sadre i objedinjene
uvjete zatite okolia u svrhu promicanja odrivog razvitka odreene na temelju postupka strateke procjene utjecaja na okoli
prema posebnom zakonu, te planske cjeline zajednikih prostornih i razvojnih obiljeja koje e se detaljnije razmatrati u prostor-
nim planovima podruja posebnih obiljeja. Detaljnija denicija sadraja prostornog plana upanije upuuje na bitan odmak toga
plana u odnosu na dosadanji sadraj imajui na umu sastavnice kao to su osnova ekoloki odrive namjene prostora s razmje-
tajem gospodarskih djelatnosti, osnovu gospodarski i okolino odrive razvojne prometne, javne i druge infrastrukture i usluga, a
osobito odrivo koritenje voda i mineralnih sirovina, te objedinjene uvjete zatite okolia odreene na temelju strateke procjene
utjecaja na okoli prema posebnim propisima. Takva nova pozicija prostornog plana upanije je bitan izazov osobito u strunom,
organizacijskom i nancijskom pogledu za sve sudionike u njegovoj izradi.
Primjena Pravilnika o sadraju prostornih planova
Rjeavanje standarda za pojedine elemente prostorne strukture, kao i prostornih planova u cjelini zapoelo je sredinom 80-tih
godina, a tek 1998. godine donesen je Pravilnik o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i
standardu elaborata prostornih planova kojim se po prvi put integralno obuhvaa sadraj prostornih planova. Meutim, nedovr-
enost ostale regulative u podrujima koja sadre osnovne elemente i prostorne pokazatelje potrebne u izradi prostornih planova
(katastar nekretnina i dravna izmjera) ili drugih podruja koja su tek spoznala znaaj i svoj prostorni identitet te zapoela s
izradom odgovarajuih propisa, normativa i kategorizacije na temelju prostornih pokazatelja, utjecala je na mogunost stvarne
primjene Pravilnika. Takoer i novi propisi doneseni u posljednjih pet godina, osobito u vezi s institucionalnom pripremom za pri-
druivanje Republike Hrvatske Europskoj uniji, rezultirali su znaajnim opusom nove i prilagoene regulative u pojedinim podru-
jima, osobito u podruju zatite okolia. Zbog svega toga u tijeku je izrada novog pravilnika (Blaevi-Perui, 2009.).
U
nato tome valja ukazati da je iz PRILOG-a s prostornim pokazateljima postojeeg Pravilnika kojim se odreuju graki plan-
ski znakovi za tri osnovna kartografska prikaza, koja su zajednika u bitnom za sve vrste prostornih planova, proizlazi da se
osobito u Kartografskom prikazu 3. UVJETI KORITENJA i ZATITE PROSTORA daje vei broj tematski potrebnih ili bliskih podataka
kojima se moe odrediti eventualna ugroenost na odreenom podruju i potreba poduzimanja odgovarajuih mjera za sve pri-
rodne nesree, koje navodi aktualni Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroenosti i planova zatite i spaavanja, osobito
poplava, potresa, poara i klizita (odroni).
U razmatranju primjene pravilnika potrebno je istaknuti i odredbu Zakona o prostornom ureenju i gradnji kojom se odreuje da
prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklaeni s dokumentima prostornog ureenja dravne razine odnosno prostornim pla-
nom podrune (regionalne) razine. Obzirom na injenicu da su svi prostorni planovi upanija i Grada Zagreba doneseni u razdoblju
od 2001. do 2003. godine, proizlazi da u najveem broju nakon toga donesenih prostornih planova ureenja gradova i opina, i
sadraj povezan sa zatitom i spaavanjem od prirodnih i drugih nesrea mora biti usklaen s tim planovima, a u protivnom bi se
primjenjivala mjera iz prostornog plana vie razine.
Slijedom ove okolnosti injenica je da svi prostorni planovi upanija imaju sadraj u odnosu na zatitu i spaavanje kakav odgovara
tadanjim raspoloivim podacima, te rjeenja koja se osnivaju na dotadanjoj istraenosti odreenih specinih problema kao to
su npr. poplave. Obzirom da potreba i detaljnost odgovarajuih prostorno planskih rjeenja nije ralanjena u odnosu na razinu i
vrstu prostornog plana i ovisno o mjerilu u kojem se pojedini prostorni plan izrauje, zamjetno je ponavljanje istih podataka i istog
stupnja obrade u svim stratekim planovima.
Takoer iz Pravilnika o metodologiji proizlazi da se podaci iz Procjene prikazuju na odgovarajuim zemljovidima, prostornim
planovima 1:25000 i 1:5000 za podruje grada i opine, to ostavlja upitnim prostorni plan upanije, koji se izrauje u mjerilu
1:100000. Na primjeru Prostornog plana Brodsko-posavske upanije iz 2001. godine moe se razmotriti doseg utjecaja i mogu-
nosti preventivnog djelovanja, koji se odreuje prostornim planovima, ako iza njegova donoenja ne slijedi iz razliitih razloga
provedba propisanih mjera. U prostornom planu upanije izmeu ostalih osnovnih smjernica za sprjeavanje i sanaciju erozija i
bujica, odreene su smjernice da se nastavi izgradnja retencija i akumulacija, a upanija, ukoliko je u mogunosti treba poticati
njihovu izgradnju. Planom su u grakom prikazu dane potencijalne lokacije tih graevina, a daljnjim aktivnostima i analizama i
projektima nuno je svaku lokaciju detaljnije utvrditi, kao to je odreeno i da je potrebno nastaviti s izvoenjem radova hidroteh-
nikog karaktera odnosno graevinskih radova u koritu bujica i neposrednom okoliu, kojima e se brdske vode najkraim putem
odvesti u otplavne recipijente te izraditi operativne planove, projekte i ostalu potrebnu dokumentaciju za radove i graevine za
spreavanje tetnog djelovanja erozija i bujica (Prostorni plan Brodsko-posavske upanije, 2001.).
koje se pojavljuju nakon iznadprosjenih oborina bili su kritini za izlijevanje vode iz korita. Poplava iz 2005. godine proglaena je
elementarnom nepogodom, a procijenjena teta je iznosila 200 milijuna kuna. Unato tome to je kao najprikladnije rjeenje utvr-
ena gradnja akumulacija na pritocima u viim dijelovima sliva, kao to to i proizlazi iz prostornog plana upanije, takvo rjeenje
nije ostvareno zbog nedostatka sredstava. Ipak je koncem 2005. godine zapoela obnova cijelog sustava odnosno poveanja razine
zatite od poplava u slivnom podruju Istonog lateralnog kanala, a brdski bujini potoci i ubudue e prijetiti Brodsko-posavskom
podruju, posebno ako se ponovno zanemari stalno i cjelovito odravanje sustava (V. Petri-Stepanovi, 2008.).
D
osadanjom analizom rezultata uvida u dijelove prostornih planova osobito strateke namjene, nedvojbeno su uoeni odre-
eni nedostaci, kojima se uestalo nastoji ispuniti manjak potrebne metodologije izrade mjera zatite, kao i nepoznavanje i
neraspolaganje potrebnim podacima.
N
a potrebu cjelovite zatite Brodskog Posavlja od bujinih potoka s Dilj-gore koji su prijetili Slavonskom Brodu i Jelas-polju
i nakon gradnje Istonoga lateralnog kanala i skretanja voda u rijeku Savu, upozorile su poplave iz 2004. i 2005. godine.
Procjenjuje se da je glavni uzrok poplave bio nagli porast gradnje cijelog brdskog podruja, kao gusto naseljene zone ispresijecane
brojnim cestama, graevinama doseljenika iz Bosanske Posavine i povratnika iz inozemstva. Plaanje slivne vodne naknade nije
ostvareno, zbog ega su nedostajala sredstva za ureivanje bujinih i ostalih vodotoka. Velik broj tipskih cijevnih propusta i mo-
stova neodgovarajuih dimenzija izgraen bez projektne dokumentacije i suglasnosti, odnosno nedovoljne propusne moi za vode
U sutini oni su rezultat i nedovoljne edukacije pravnih osoba i institucija koje izrauju prostorne planove, odnosno procjene ugro-
enosti, posebno u odnosu na nain, metode i primjenjivost mjera, koje e se, ovisno o vrsti prostornog plana, nuno i opravdano
ugraivati u odgovarajui prostorni plan. Vano je naglasiti da nije propisan niti sadraj izdvojenog dijela prostornog plana pod
nazivom urbanistikih mjera zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti (ZENRO), ve se izrauje prema iskustvu i pro-
miljanju voditelja izrade odreenog plana. Najee je primijeeno da se:
utvruje obveza/potreba potivanja svih zakona i propisa, postupaka i odreuju obveze nadlenih tijela za odreene aktivnosti,
propisuje svrha i cilj urbanistikih mjera ZENRO,
navode izrijekom u pravilu sve mjere zatite iz prostornog plana upanije bez stvarne veze na prostor obuhvata prostornog plana
ueg podruja,
odreuje zatita kao sustav mjera, aktivnosti ili obveza u odnosu na prostor koji se titi bez izriitih zahtjeva na odreeno po-
druje,
openito se navode sve mjere koje se podrazumijevaju moguima u sluaju elementarnih i drugih opasnosti, a koje se ne odnose
na podruje obuhvata odreenog prostornog plana,
smjernice za planiranje prostora u funkciji ZENRO navode openito, iako su ve sadrane u odgovarajuim rjeenjima prostornog
plana, a smjernice za eventualne prostorne planove uih podruja, ako su predvieni prostornim planom ireg podruja nisu odre-
ene u skladu s odredbom lanka 58. Zakona o prostornom ureenju i gradnji,
odreeni dio mjera prenosi na prostorne planove uih podruja bez odgovarajuih smjernica,
protupoarne mjere izdvajaju kao zasebni dio,
nedostatno, osobito u prostornim planovima uih podruja odreuju mjere u sluaju tehniko - tehnolokih katastrofa i velikih
nesrea.
T
ako se npr. u odredbama za provoenje Prostornog plana ureenja grada Supetra odreuje sljedee: 'Osnovne mjere zatite od
elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti sadrane su u rjeenjima ovog Plana dok se posebne mjere (sklanjanje ljudi, zatita
od ruenja, poara i potresa) poblie odreuju u okviru planova ureenja uih podruja te pri projektiranju graevina, a u skladu
s posebnim propisima, dokumentima Splitsko-dalmatinske upanije i Grada Supetra izraenim i usvojenim temeljem tih propisa
te ostalim uvjetima i smjernicama ovog Plana', a dalje se detaljnije odreuju mjere zatite od prepoznatih ugroza ukljuivo i za
sklonita.
ZAKLJUNA ZAPAANJA I OEKIVANJA
LITERATURA
P
rostornim planiranjem pripremaju se planska rjeenja i odgovori na odreene zahtjeve i razvojne potrebe u prostoru. Odluka-
ma o donoenju prostornih planova koje donose predstavnika tijela jedinica lokalne (regionalne) uprave svakako se utjee
na poveanu ranjivost nekog podruja, zbog koje bi, bez odgovarajuih mjera zatite, osobito onih ugraenih u osnovni koncept
prostornog plana, mogla nastupiti teta u sluaju nesree ili bilo kojeg drugog iznenadnog dogaaja. Takve se odluke u javnosti
ipak najee uoavaju samo kao prepoznavanje mogueg koritenja nekih prostora odnosno da se njihovo koritenje zadrava iz
razliitih razloga i ogranienja na zateen nain.
U pogledu potrebne eksibilnosti za donoenje prostorno planskih rjeenja i odluka u cilju ostvarivanja potrebne otpornosti sta-
novnitva, mogue je ukazati i na odreene dvojbe:
nepredvidivost socio-gospodarskog razvitka i prirodnih procesa,
veliki broj razliitih ugroza moe biti interaktivan,
nekonzistentnost planiranja razliitih sustava i mnotvo prirodnih i socio-ekonomskih okvira,
ovisnost primjenjivosti i usporedivosti rezultata primijenjene metodologije procjene ugroze,
normativna obiljeja razliitih indikatora za procjenu ugroze na odreenom podruju primjenjivih u izradi prostornih planova.
U prirodi je prostornog planiranja nadsektorski i koordinirajui pristup, zbog ega je razumno oekivati da e se i u pogledu mjera
zatite od prirodnih i drugih nesrea uzeti u obzir i sve odgovarajue ugroze koje prijete odreenom podruju prema pojedinim
sektorima. U procjenu ugroenosti trebali bi biti ugraeni s ciljem vee odrivosti i konano otpornosti cjelokupne zajednice svi
potrebni podaci, pri emu valja posebnu pozornost posvetiti proceduralnim i metodskim polazitima u okviru procesa prostornog
planiranja. Proces procjene moe se razumjeti kao najprikladnija tehnika u donoenju odluka o procjeni rizika pomou ekstenziv-
nog razumijevanja ranjivosti i odgovarajueg ukljuivanja zahvaenog stanovnitva. Prostorno obiljeje ugroze, odnosno opasnosti
moe se odrediti s prostornim uincima koji se mogu predvidjeti, ako doe do nesree ili sa odgovarajuim prostorno planskim
odgovorom. injenica je da gotovo svaka opasnost ima neku prostornu dimenziju. Ipak, prostorno relevantno jo uvijek ne znai i
prostorno plansku primjenjivost. U tom smislu cijeni se opravdanim u narednom razdoblju i za novu generaciju prostornih planova,
osobito upanija koji e se izraivati u skladu s novim propisima, razmotriti suvremeni pristup, znaenje i dinamiku usvajanja novih
metoda, pripremu potrebnih pokazatelja i stvarnu mogunost uspostave i praenja kvalitetnog sustava mjera zatite od prirodnih
i drugih nesrea, uzimajui u obzir i sve prisutnije posljedice klimatskih promjena. U svrhu poveanja otpornosti itave zajednice
u tome, takvom se izazovu budueg razvoja i jaanju znanja trebaju odazvati i ukljuiti brojne strune i znanstvene institucije.
Arhitektonski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Zavod za urbanizam, prostorno planiranje (2009.), Prostorni plan ureenja grada Supetra, Supetar, Grad Supetar,
Blaevi-Perui, J. (2009.), Pravilnik o sadraju prostornih planova (de regulatione ferenda) - usklaenje sa Zakonom prostornom ureenju i gradnji i potrebama informacijskog sustava
prostornog ureenja, Novi informator d.o.o., Zagreb,
Klaji, B. (1979.), Rjenik stranih rijei, Zagreb, Nakladni zavod MH,
Petri-Stepanovi, V. (2008.), Zatita Slavonskog Broda od poplava bujinih potoka, Zagreb, Graevinar br. 60.,
Zavod za prostorno ureenje Brodsko posavske upanije i sur. (2001), Prostorni plan Brodsko posavske upanije, Slavonski Brod, Brodsko-posavska upanija,
Zakon o urbanistikom i regionalnom planiranju (NN 21/61. i 40/64.),
Zakon o prostornom ureenju i koritenju graevinskog zemljita (NN 14/73.),
Zakon o prostornom planiranju i ureivanju prostora (NN 54/80., 16/86., 18/89., 34/91., 61/91. i 59/93.),
Zakon o prostornom ureenju (NN, 30/94),
Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN, 76/0/7 i 38/09.),
Zakon o zatiti okolia (NN 110/0/7.),
Uredba o stratekoj procjeni utjecaja plana i programa na okoli (NN 64/08.),
Uredba o postupku utvrivanja objedinjenih uvjeta zatite okolia (NN br. 114/08.),
Uredba o sprjeavanju velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari (NN br. 114/08.),
Pravilnik o mjerama zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i ureivanju prostora (NN, br. 29/83., 36/85. i 42/86.),
Pravilnik o nainu izrade i sadraju prostornih planova te o geodetskim podlogama za izradu prostornih planova (NN 3/87. i 28/87.),
Pravilnik o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98., 39/04., 45/04. - ispr. i 163/04.),
Pravilnik o jednostavnim graevinama (NN br. 21/09.),
Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroenosti i planova zatite i spaavanja (NN br. 38/08.).
Mjesto i uloga vatrogasne
slube u kriznim uvjetima
PIE: Nikola Tramontana, bacc.ing.admin.chris, Vatrogasna zajednica Primorsko goranske upanije
e-mail: nikola.tramontana@ri.t-com.hr
UVOD
G
lobalizacijom drutva rizik je postao globalna pojava i prijetnja. Potvrda toj tezi jest injenica da se nancijska kriza iz jednog
segmenta amerikih hipotekarnih kredita prelila s amerikog kontinenta na itav svijet. Proirivi se, do tada nevienom br-
zinom, uzdrmala je i najsnanija svjetska gospodarstva.
Druga potvrda tezi jest i najnovija globalna zdravstvena prijetnja - 'svinjska gripa' tipa H1N1 koja se od travnja 2009. godine pro-
irila svijetom rezultirajui mnogim smrtnim sluajevima. Prirodne katastrofe poput uragana Katrina, boinog tsunamia iz 2004.
godine, katastrofalni potresi u Iranu i Pakistanu, nuklearni incidenti (ernobil), poari u skladitima goriva (Bunceeld - Engleska),
na kunju stavljaju cjelokupno ovjeanstvo.
Krize su u novije doba gotovo postale nain ivota. Zbog njihove slojevitosti teko ih je diferencirati prema izvorima nastanka, do-
metima njihovoga ispoljavanja, zikim i socijalnim posljedicama. Posljedica toga jest i svijet rizika u kojem dananje ovjeanstvo
ivi. Sveopa povezanost rezultira i utjecajem jednih na druge. Zbog navedenoga treba poduzeti sve aktivnosti potrebne za kvali-
tetno upravljanje rizikom; izraditi precizne planove zatite, terminske okvire za pripremu strategije i utvrditi parametre osjetljivosti
okruenja. Koju ulogu u svemu imaju vatrogasci? Poznata je uzreica 'vatrogasci odlaze tamo odakle svi nastoje utei'.
Vatrogasna sluba kao odraz potrebe drutva za urnom i strunom pomoi
Povijesni zapisi kazuju o injenici da su mnoga naselja bila izloena ratnim razaranjima tijekom kojih je jedno od oruja agresora
bila i vatra. Zabiljeeno je da se dio obrane naselja od agresora oslanjao i na organiziranu skupinu itelja tih naselja iji je zadatak
bio gaenje poara izazvanih ratnim djelovanjem. Od tih vremena, nekadanjih 'poarnih straa', 'vatroobrambenih eta', 'vatro-
gasnih milicija' do dananjih 'vatrogasnih postrojbi', dolo je do vanih promjena s obzirom na ulogu i mjesto vatrogasnih orga-
nizacija irom svijeta. Kakvu ulogu vatrogastvo ima danas? Je li ona jednaka kao prije tridesetak godina? Je li borba protiv poara
jedini zadatak vatrogasne slube? Nisu li se s razvojem drutva pojavile i nove ugroze koje prijete? Jesu li dananje vatrogasne
postrojbe ustrojene, a osoblje osposobljeno, nositi se i izai na kraj s trenutanim globalizacijskim uvjetima ivljenja i stvaranja, s
nastupajuim klimatskim promjenama, rastuom prijetnjom globalnog terorizma koji najizravnije pogaa civilno drutvo? Prati li
njihov ustroj potrebe novonastalih prijetnji? Mora li mjesto i uloga vatrogastva biti revidirana?
Organizacija hrvatskoga vatrogastva
U Republici Hrvatskoj vatrogasnu djelatnost obavljaju vatrogasne postrojbe ustrojene kao profesionalne javne vatrogasne po-
strojbe, profesionalne vatrogasne postrojbe u gospodarstvu, dobrovoljna vatrogasna drutva i vatrogasne zajednice. Vatrogasna
djelatnost denirana je u prvom lanku Zakona o vatrogastvu sljedeom odredbom:
'Vatrogasna djelatnost je sudjelovanje u provedbi preventivnih mjera zatite od poara i eksplozija, gaenje poara i spaavanje
ljudi i imovine ugroenih poarom i eksplozijom, pruanje tehnike pomoi u nezgodama i opasnim situacijama te obavljanje i
drugih poslova u nesreama, ekolokim i inim nesreama...Vatrogasna djelatnost je struna i humanitarna djelatnost od interesa
za Republiku Hrvatsku...'.
U
razdoblju od osamostaljenja do dananjih dana vatrogastvo je doivjelo niz promjena i pomaka. Danas je vatrogastvo u nad-
lenosti regionalne i lokalne samouprave, ali je ostalo razjedinjeno na organizacijsko-planskoj razini. Novi je zakon predvidio
da profesionalne vatrogasne postrojbe i dobrovoljna vatrogasna drutva budu u izravnoj nadlenosti JLS-a, upanijski vatrogasni
zapovjednici zaposlenici su upanijskih vatrogasnih zajednica ije djelovanje, veim dijelom, nancira upanija, dok je glavni
vatrogasni zapovjednik na elu Slube za vatrogastvo koja se nalazi u sklopu Dravne uprave za zatitu i spaavanje (u daljnjem
tekstu DUZS). Nadzor nad vatrogasnim postrojbama provode slubenici Podrunih ureda za zatitu i spaavanje, dok uzroke poara
i provedbu protupoarnih propisa istrauju i nadziru protupoarni inspektori MUP-a RH.
Ne zaboravimo, protupoarni zrakoplovi nalaze se u sastavu Ministarstva obrane Republike Hrvatske.
Slinosti i razlike izmeu poarnih intervencija i intervencija u katastrofama
Premda se vatrogasna organizacija u javnosti uglavnom doivljava kao organizacija ija je temeljna zadaa zatita od poara i
gaenje poara, ona je ipak logina organizacija od koje se oekuje odgovarajui odgovor na neki dogaaj koji svojim razvojem po-
168 HRVATSKA VATROGASNA ZAJEDNICA
GRAF 1: Shematski prikaz ustroja hrvatskoga vatrogastva
prema ustrojstvenim cjelinama
TABLICA 1: Poari i katastrofe - slinosti i razlike
KRIZE
primi obiljeja katastrofe. Postoje mnoge slinosti u postupcima
djelovanja pri prirodnim nesreama, poarima ili nekim drugim
izvanrednim dogaajima.
U mnogim sredinama vatrogasna sluba organizirana je u stal-
nom, 24-satnom deurstvu zbog ega su vatrogasne postrojbe
u mogunosti odmah reagirati. Njihova stalna pripravnost ini
ih loginom organizacijom koja e reagirati u neoekivanim si-
tuacijama koje trae hitnu reakciju. Bez obzira je li rije o po-
aru ili nekoj drugoj situaciji u kojoj je ugroen ljudski ivot ili
imovina, vatrogasna sluba pripravna je pruiti pomo. Nesree
i katastrofe sloeni su dogaaji koji trenutano zahtijevaju velik
broj spasitelja, opremljenih i osposobljenih za uinkovit odgovor.
Nije zanemariva injenica da se vatrogasci rutinski suoavaju s
osobnom opasnou, a pripravni su suoiti se s rizicima koji se
javljaju i pri drugim dogaajima koji prijete katastrofom. Zapo-
vjedni sustav vatrogasne organizacije primjenjiv je za veinu izvanrednih dogaaja, od jednostavnog strukturnog poara, do velikih
nesrea koje su sveopa prijetnja.
N
aprednije vatrogasne postrojbe odavno su prepoznale vanost planiranja kako bi predvidjele opasno-
sti i prilagodile planove djelovanja. Napredno planiranje neophodno je za uinkovito upravljanje u katastrofama.
Sustav uzajamne pomoi vatrogasnih postrojbi
utemeljen je u planovima postupanja putem tzv.
stupnjeva djelovanja pri poarnim dogaajima
koji zahtijevaju velik broj vatrogasaca i angai-
ranje brojne vatrogasne tehnike.
Tako razraeni sustav uzajamne pomoi primje-
njiv je i u ostalim dogaajima koji poprime obi-
ljeja katastrofa.
Planiranje u vatrogasnim postrojbama odnosi se
na lokalnu razinu, a samo u manjem opsegu za-
dire u regionalnu razinu. Kada je rije o kriznom
planiranju koje se odnosi na katastrofe, tada se
najnia razina planiranja odnosi na regiju, potom
na dravu. Takoer, krizno planiranje u katastro-
fama ukljuuje politiku i drutvenu sferu ivota te
neizostavne dravne institucije. Odvagnemo li sli-
nosti i razlike izmeu uobiajenih vatrogasnih intervencija i katastrofa lako emo uoiti da su slinosti prevagnule (tablica 1.)
Zacijelo je injenica iroke upotrebe termina kriza, kao i njegova kompleksnost, utjecala na tekoe u njegovom jednoznanom
deniranju. Krizu se moe denirati stanjem koje za sobom nosi mogue negativne posljedice i poremeaje u svakodnevnom i-
votu. Pojednostavljeno reeno, kad neki neeljeni ili neoekivano lo dogaaj prijee granice normalnog, nastupa stanje krize.
U takvoj situaciji nastupaju pojedinci ili organizacije ija je specijalnost dovoenja 'stvari' u normalno stanje. Za veinu je kriza
znakovito da dolaze iznenada. Bez obzira to je veinu kriza mogue pravodobno predvidjeti i za njih se kvalitetno pripremiti, u
analizama kriznih situacija u visokom je postotku evidentirana nespremnost organizacija (kompanija, vlada, politikih stranaka)
na brzu i valjanu reakciju.
KRIZNO PLANIRANJE U VATROGASTVU
V
atrogasna organizacija u sustavu zatite i spaavanja zauzima visoko mjesto i neosporno je nezaobilazan segment cijelog
procesa. Krizne situacije mogu se i moraju planirati. Posljedice krize koja nastupi, na svojoj koi, osjea ona skupina ljudi ili
ira drutvena javnost koja je njome pogoena. O uzajamnom odnosu strunih slubi i zajednice unutar koje one djeluju, o sinergiji
cijelog tog sustava mnogo toga ovisi.
HRVATSKA VATROGASNA ZAJEDNICA 169
GRAF 2: Krize i vatrogastvo
Planiranje postupanja u kriznim situacijama postalo je neminovno. Kriznom planiranju treba pristupiti promiljeno i studiozno.
Unaprijed izraeni planovi potrebni su svugdje gdje je izvjestan nastanak dogaaja koji bi mogao imati katastrofalne posljedice.
Krizno planiranje moemo podijeliti na vie razina: dravno, regionalno, lokalno. U svakoj od navedenih razina vatrogastvo ima
svoju ulogu pa se namee i potreba kriznoga planiranja u vatrogastvu.
Svi se planovi, pa tako i vatrogasni, temelje na strunoj procjeni moguih ugroza i kvalitetnom organizacijskom, savjetodavnom i
nastavnom planu (obuka i uvjebavanje); osiguranju nancijskih sredstava usmjerenih ka svim ustrojstvenim oblicima vatrogasne
slube (vatrogasne zajednice, vatrogasne postrojbe) i to za sve vrste moguih katastrofa.
Pored plana vatrogasne postrojbe, funkcionalni dodaci kriznoga plana planovi su i ostalih slubi (policije, hitne medicinske pomo-
i - HMP, Civilne zatite, Crvenoga kria, komunalnih drutava, itd). Posebno je vana koordinacija izmeu svih slubi, a njihovi
planovi moraju slijediti isti obrazac:
Nadlenost i ovlasti
Odgovornost za provoenje plana
Cilj i zadae odreene slube
Operativna naela izloena u osnovnim crtama
Organizacijska struktura s naznaenim lancem zapovijedanja i kriznim timom
Raspoloiva sredstva - osoblje i vrsta opreme
Uzajamna pomo i posebne potrebe
Povezanost s ostalim slubama i zajednike dodirne toke u djelovanju
Osnovni krizni plan
Osnovni krizni plan vatrogasne postrojbe za djelovanje u kri-
znim situacijama sastavni je dio lokalnoga plana za krizne si-
tuacije.
On prua uvid u organizaciju, njezinu pripremljenost za dje-
lovanje, naela postupanja u kriznim dogaajima, situacije
u kojima je predviena primjena plana i odgovorne osobe za
provedbu plana. Plan utvruje ulogu i odgovornost u provedbi
odrednica plana.
Primarna zadaa i briga kriznoga planiranja u vatrogasnoj po-
strojbi odnosi se na usuglaavanje i odobrenje plana od strane
lokalnih vlasti koji potom postaje sastavni dio lokalnoga plana.
Izradom kriznih planova u vatrogasnim postrojbama omoguen je uvid u rizike i vlastite mogunosti suoavanja s tim rizicima.
Na razini vatrogasnih postrojbi plan obino ukljuuje standardne operativne postupke i implementaciju razraenoga postupka
upravljanja kriznim dogaajem, ime se poveava mogunost prvog odgovora na pojavu kriznog dogaaja, suradnja s dodatnim
snagama, pregrupiranja snaga u sluaju eskalacije ili nepovoljnog tijeka dogaaja.
Spomenuti planovi odnose se na sve mogue prijetnje s kojima vatrogasna postrojba moe biti suoena po zaprimanju dojave o
nekom prijeteem dogaaju poput poara, eksplozija, kemijskih akcidenata, masovnih stradavanja u prometnim ili industrijskim
nesreama, itd.
Iz vatrogasne perspektive, krizno planiranje slui kao temelj za pokretanje hitnog i uinkovitog postupka usmjerenog ka rjeavanju
nastale situacije. Taj se postupak moe umnogome razlikovati u odnosu na redovnu reakciju pri uobiajenim vatrogasnim inter-
vencijama.
Organizacijska struktura
Za uinkovitost snaga potrebnih za odgovor na krizni dogaaj prijeko je potrebna dobra organizacijska struktura.
Samo kvalitetna organizacijska struktura vatrogasnih postrojbi moe jamiti stoeru da uvijek postoji odgovorna osoba u svakom
segmentu snaga angairanih na dogaaju. 'Desna mora znati to radi lijeva'.
Postojanje organiziranog zapovjednog sustava (The Incident Command System - ICS) od presudne je vanosti za kvalitetno uprav-
ljanje angairanim snagama.
J
asno je da ICS vatrogasne slube nije dostatan za uspjeno voenje irokoga spektra ugroza kojima je dananje drutvo izloeno,
stoga ga je potrebno nadograivati i primijeniti viu organizacijsku strukturu, kvaliciranu za upravljanje najsloenijim kriznim
dogaajima (The Incident Management System - IMS).
Postojei ICS vatrogasne slube jednostavno je uklopiti u viu organizacijsku strukturu tim prije to je ona sama razvijena na
GRAF 3: Organizacijska struktura zapovjednoga sustava u vatroga-
stvu (ICS)
iskustvima primjene ICS-a u praksi.
Sveobuhvatnost djelovanja
Organizacijska struktura vatrogasnih snaga treba biti postavljena tako da su one sposobne djelovati pri bilo kojoj vrsti dogaaja, u
bilo kojem obliku krizne situacije. Kao dodatak osnovnoj organizacijskoj strukturi koja djeluje u uobiajenim aktivnostima i inter-
vencijama, u planskim dokumentima za krizna stanja treba predvidjeti odreena pojaanja kako bi vatrogasne snage bile sposobne
suoiti se s neuobiajenim situacijama i izazovima.
Takvi dodaci ne mijenjaju i ne zadiru u temeljnu organizacijsku strukturu i sustav zapovijedanja, ve ga osnauju. Osnovna orga-
nizacijska struktura i zapovjedni lanac pri tom ostaju isti.
Standardiziranje organizacijske strukture
Kroz organizacijsku strukturu potrebno je denirati standarde organiziranosti vatrogasnih jedinica, npr.; uobiajeni gasni vlak
(zapovjedno vozilo, navalno vozilo, autocisterna, autoljestava), specijalizirani HAZMAT tim, spasilaki tim za urbana spaavanja
(tehnike intervencije, uruavanja,..), tim za spaavanje na vodama, radni tim s tekom mehanizacijom. Na taj se nain organizacija
pojednostavljuje, postupak uzbunjivanja i pokretljivost je bolja, jer se zna specijalnost odreenog tima. I izmjenjivost timova na
popritu dogaaja je jednostavnija, a i integracija dvaju ili vie timova na istom zadatku je pojednostavljena.
Praktinost, jednostavnost i eksibilnost
Organizacijska struktura treba biti praktina i zasnovana na naelu supsidijarnosti. Fleksibilnost strukture neobino je vana i
ogleda se u mogunosti koritenja cijele organizacije ili njenih pojedinih dijelova u kriznim situacijama.
Prema potrebi, lanovi svih timova moraju biti osposobljeni i uvjebani za prihvaanje i druge zadae koje se razlikuju od njihovih
temeljnih.
Pokretljivost i meusobna koordiniranost
Pokretljivost je vrlo vaan organizacijski segment. Organizacijska struktura postrojbe mora slijediti naelo spremnosti i sposobnosti
pruanja neposrednu potpore okolnim podrujima pogoenim katastrofalnim dogaajem. Ustroj postrojbi treba biti takav da u
sluaju pruanja pomoi okolnim podrujima matino podruje ne ostane bez minimalne zatite. Vatrogasne postrojbe trebaju
biti umreene s okolnim postrojbama i na odgovarajui nain povezane s ostalim organizacijama koje djeluju ili po potrebi bivaju
ukljuene u sustav zatite i spaavanja.
Ekipiranost, uvjebanost i opremljenost
Odgovarajua popunjenost kadrovima i njihova osposobljenost najvaniji su elementi organizacije. Vatrogas-
ci - profesionalci i dobrovoljci, bez razlike trebaju biti osposobljeni i uvjebani. Cjelokupno osoblje mora biti vie od pu-
kog 'popisa imena' osoba koje su rasporeene na odreena mjesta s odreenom zadaom. Uinkovitost bilo koje aktiv-
nosti ovisit e o vjetini i timskom radu koji je razvijen u vjebama i osposobljavanju nekog tima, i to puno prije nesree.
Svaka vatrogasna postrojba mora s posebnom panjom planirati nabavu opreme. Potrebno je osigura-
ti dovoljne koliine standardizirane opreme koja e uvijek biti dostupna za uporabu, bez nepotrebnoga odugovlae-
nja s njenim traenjem u skladitima, skupljanjem i ukrcavanjem. U sluaju izvanrednog dogaaja koji se na neki na-
in mogao oekivati na odreenom podruju, nabava specijalizirane opreme treba biti na vrijeme osmiljena i provedena.
Primjereno upravljanje
Vatrogasna postrojba, bez obzira je li rije o velikoj i sloenoj formaciji ili o vatrogasnom odjeljenju, treba imati kadar koji njome
primjereno upravlja, koji posjeduje potrebne sposobnosti nune za djelovanje u kriznim situacijama. Za uinkovito upravljanje,
odnosno zapovijedanje snagama iji je zadatak ovladati situacijom na mjestu nekog kriznog dogaaja, potrebno je imati razraen
jedinstveni zapovjedni sustav (Incident Command System -
ICS).
Krizne situacije u kojima se oekuje sudjelovanje vatro-
gasaca
Za oekivati je da e se vatrogasne postrojbe susresti s po-
arima velikih razmjera. Poarni dogaaji njihova su svakod-
nevica i za njih su pripravni. Meutim, takvi dogaaji mogu
prerasti u poare katastrofalnih razmjera, a tada zahtijevaju
poseban pristup jer u njihovom suzbijanju i gaenju moraju biti
upotrijebljena znatna materijalna i tehnika sredstva i brojni
ljudski resursi. S obzirom na to da je gaenje poara temeljna
djelatnost vatrogasnih postrojbi, razraeni su, i uspjeno pro-
vedeni, standardni operativni postupci; osigurana su osnov-
ZAKLJUAK
na materijalno-tehnika sredstva i odgovarajui ljudski resursi
te uinkovit sustav upravljanja sloenim poarnim dogaajima.
Vatrogasna sluba mora odgovorno pristupiti planiranju vlastito-
ga djelovanja u sluaju nastanka krizne situacije kao posljedice
raznih nesrea i nepogoda kao to su:
Prirodne nepogode - orkanski vjetar, oborinska nevremena,
odroni, poplave, potresi,
Antropogene ugroze - ratovi, graanski nemiri i terorizam, ke-
mijski akcidenti, prometne nesree javnog prijevoza (vlakovi, au-
tobusi, zrakoplovi, brodovi,),
Poari
U svakoj od navedenih kriznih situacija, prije svih slubi, vatro-
gasna sluba prua prvi odgovor na incident i prva primjenjuje
planirani sustav zapovijedanja incidentom (ICS).
Priprema i osposobljavanje vatrogasaca
Nedvojbena je uloga vatrogasaca u situacijama u kojima postoji istinska prijetnja po ivote i imovinu.
Krizne situacije njihova su svakodnevica. Kako bi se mogli uspjeno nositi s opasnou i prijeteom pogibelji, oni moraju biti osposoblje-
ni i pripremljeni za takva stanja. Priprema i osposobljavanje vatrogasaca za djelovanje u kriznim stanjima logina su nadogradnja njiho-
va temeljnog obrazovanja i praktinog osposobljavanja steenog putem programa osposobljavanja vatrogasnih kadrova. Spomenuta
nadogradnja proizlazi iz procjene potrebe za osposobljavanjem osoblja koje moe biti suoeno s neoekivanim izazovima u kriznim
situacijama. Kvalitetna procjena ugroenosti ue ili ire drutvene zajednice i identiciranje opasnosti smjernice su za izradu planova
i poduzimanje koraka usmjerenih ka smanjenju ranjivosti i boljoj pripravnosti za odgovarajui i uinkovit odgovor na krizne situacije.
Bolja pripravnost predmnijeva i odgovarajui program osposobljavanja vatrogasaca putem kojega stjeu potrebna znanja o mo-
guoj prijetnji te nainima na koje se moe odgovoriti u sluaju ostvarenja prijetnje. Samo primjereno opremljeno, osposobljeno
i kvalicirano osoblje bit e sposobno uinkovito odgovoriti na pojavu nesrea koje prijete eskalacijom dogaaja, masovnim stra-
danjem i velikom materijalnom tetom.
S
agledavajui mjesto i ulogu vatrogasnih postrojbi u kriznim dogaajima dolazi se do sljedeeg zakljuka: znanje, vjetine,
navike i druge osobitosti koje stjeemo i razvijamo tijekom ivota, nadograuju se jedna na drugu.
Osobito je vano da vatrogasna organizacija, odnosno njezin Operativno-tehniki stoer, konvencionalnu obuku vatrogasnih ka-
drova proiri na sveobuhvatnije podruje pripravnosti za djelovanje u kriznim situacijama i katastrofama, a posebno za upravljanje
krizama koje mogu nastati zbog naravi posla unutar vlastite organizacije. Izgradnja raznovrsnih trenanih poligona za osposoblja-
vanje vatrogasnih kadrova, ali i ostalih strunih slubi iz sustava zatite i spaavanja, postali su imperativ.
'Ako je priroda snanija od obrazovanja, ovjek ostaje priprost. Ako je obrazovanje snanije od prirode, ovjek postaje dobar slu-
benik. Ako izmeu prirode i obrazovanja postoji ravnotea, pojavljuje se mudrac.' (Konfucije)
Graki prikaz cjelovitoga sustava zapovijedanja u vatrogastvu
LITERATURA
1. Javorovi, B.: Katastrofe i krize, - U: Krizni menadment, Zagreb, Demi, 2005.
2. Kekovi Z., Keetovi .: Krizni menadment I. Prevencija krize, Beograd, Fakultet bezbednosti, 2006.
3. Kramer W.M, Bahme C.W.: Fire Ofcers Guide To Disaster Control - second edition: Fire Engineering Books & Videos, Tulsa, Oklahoma USA, 1992.
4. Simoni A.: Tragovima znanja u budunost, Rijeka, Sveuilite u Rijeci, 2001.,
5. imara, B.: Zakon o vatrogastvu s obrazloenjem, HVZ-MUP, Zagreb, 1999.
6. Toth, I.: Vrste kriza, - U: Krizni menadment, Zagreb, Demi, 2005.
7. Trut, D.: Krizno planiranje i zato je ono imperativ dananjice, Velika Gorica, Veleuilite Velika Gorica s pravom javnosti, 2008.,
8. Trut, D., emerin, D.: Krizno planiranje i upravljanje, - U: Kako se titimo od katastrofa, Zagreb, Hrvatski crveni kri, Dravna uprava za zatitu i spaavanje, Veleuilite Velika Gorica
s pravom javnosti, 2007.,
9. Wilder S.S.; Risk management in the Fire Service: Fire engineering, Saddle Brook, USA, 1997
10. http://www.duzs.hr (2008.)
11. http://www.fema.gov (2008.)
12. http://www.emergency.qld.gov.au/publications/annreport/2004_05/pdf/DES_Annual_Report_2004_05_p057-62.pdf
Novi rizici na prostorima izvan
gradova i javnih prometnica
i naini upravljanja tim rizicima
PIE: Vinko Prizmi, Hrvatska gorska sluba spaavanja
e-mail: vinko.prizmic@gss.hr
UVOD
P
ovijest nam govori o postupnom otkrivanju novih prostora, kontinetata, novih mora, planinskih lanaca i novih prostranstava.
U pravilu, novootkriveni prostori otvarali su neprocijenjive gospodarske, prometne i ine mogunosti za svoje posjednike. Do
takvih otkria ti prostori nisu ni postojali na kartama, bila je to takozvana 'terra incognita'. No, ve u fazi rekognosciranja, takvi
prostori su se na karti oznaavali bijelom bojom kao podlogom na kojoj e se naknadno neto nuno ispisati, denirati, razjasni-
ti..... Od trenutka kada bi zapoelo intenzivnije koritenje, slijedilo je pravno, infrastrukturno i administrativno ureenje, ne samo
prostora nego i ljudskih odnosa i ljudskih djelatnosti unutar njih. Cilj izlaganja je ukazati da su prostori neurbane esto i nepristu-
pane Hrvatske, kao i neke ljudske djelatnosti na njima jo uvijek svojevrsna terra incognita, u smislu legislative i uinkovite moi
kontrole sigurnosti tih prostora. Republiku Hrvatsku jo oekuje niz zadaa u smislu uveanja sigurnosti, ali i dugorona korist
ukoliko te zadae prepozna i rijei na vrijeme. Poglavito jer najvei dio teritorija Hrvatske predstavljaju prostori izvan gradova i
javnih prometnica.
To su prostori koji po svemu postaju budunost razvoja svake nacionalne zajednice i svakim danom imat e sve vie znaaja za
domicilno stanovnitvo, za razvoj mnogih gospodarskih grana, a poglavito turizma jer na njima postoje mnoga prirodna bogatstva,
zanimljivi krajolici i zatieni djelovi prirode i sl. No najvanije je da te prostore pohodi sve vei broj ljudi, koji ga koriste za svoje
portsko rekreativne, turistike, gospodarske, prometne i druge potrebe. To nuno prate mnogi prirodni ali i ljudski rizici koji mogu
prerasti i u velike nesree ili katastrofe. To su prostori na kojima su elementarne nepogode, najizraenije, u njegovom u podze-
mlju lee uzroci mnogih seizmikih pojava ili poremeaja, relativno nezatieni izvori pitke vode, uzroci odrona, bujica, snjenih
lavina,... Zrani, eljezniki i cestovni prometni pravci koji prolaze tim prostorima u pravilu su najriziniji, a pomo i otklanjanje
posljedica ograniena. Na alost upravo ti prostori najvie su i kontaminirani zaostalim minama iz rata.
Nekoliko je razloga zbog kojih evidentno geometrijski raste broj nesrea i opasnih stanja i taj trend e se na alost dramatino na-
staviti kao posljedica porasta broja posjetitelja tih prostora i novih ljudskih djelatnosti na njima. Neke od tih nesrea bez kontrole
i uinkovitog i pravovremenog odgovora, lako mogu prerasti u velike nesree i katastrofe.
Gospodarstvo treba novi prostor za nove mogunosti.
Postoje i socijoloki razlozi budue velorizacije tih prostora, na kojima se temelji i turizam kao sve propulzivnija djelatnost i iji
razvoj je posljedica razvoja ljudskog drutva u cjelini kao i elementarnih osobnih potreba pojedinaca za promjenom i doivljajima.
Nakon zadovoljenja bazinih egzistencijalnih potreba, ovjek traga za mjestima i aktivnostima gdje je sve drugaije od svakod-
nevnice i od mjesta u kojem ivi i radi. Zbog toga su ovi prostori sve posjeeniji. Neprestano nastaju i sve noviji i noviji oblici
koritenja takvih prostora. Prije vie od stotinu godina planinarenje, a zatim i skijanje provodilo se kao neobina djelatnost rijetkih
pojedinaca. Danas je to temelj npr. skijake industrije.
S
ad se ve nitko i ne udi desecima tisua letova padobranskim krilima s obalnih planina, rijekama raftingaa na Cetini, Zrmanji,
Dobroj itd.... Teko da sudionike tog globalnog pokreta moemo zvati udacima. Prije e biti da su to nagovjetaji nekog druga-
ijeg (kvalitetnijeg) koritenja prostora. Zato taj prostor treba na vrijeme valorizirati jer za to imamo puno razloga. Takav turizam
obogauje ponudi, produuje sezonu i donosi novu uposlenost, nove gospodarske prometne i ine mogunosti i nove prihode. No
nove mogunosti donose i nove sigurnosne izazove.
to e se dogoditi, i da li smijemo pasivno pratiti injenicu da je na Cetini prije desetak godina bilo tek par tisua ljudi, a da ih
sada ima ve oko 50 000. Moda e ih za desetak godina, ako neto ne poduzmemo biti i pet puta vie (npr. 250 000 ljudi)! to se
sve moe dogoditi ako to ne budemo aktivno pratili, ako ne deniramo minimalne sigurnosne standarde i ne deniramo odnose
svih subjekata na tom prostoru, od lokalne zajednice, davatelja usluga do pomoi i spaavanja na njima? Da li se i u Hrvatskoj
moe dogoditi masovna nesrea, kao prole godine u Sloveniji kada je na navodno bezazlenom raftingu stradalo ak 13 ljudi? I da
174 HRVATSKA GORSKA SLUBA SPAAVANJA
OPASNOSTI, RIZICI I NESREE
li taj nekontrolirani proces moe rezultirati katastrofalnim posljedicama po ljudski okoli i neke druge interese RH kao suvremene
i suverene drave?
Suvremenost podrazumijeva tenju za najviim sigurnosnim standardima, a suverenitet znai mo, sposobnost, kompetenciju i po-
drazumijeva punu kontrolu nad poslovima unutar cjelokupnog teritorija ili granica neke drave. Kontrola se ne moe postii samo
otklanjanje posljedica i umanjenje teta. Kontrole nema bez cjelovitog pristupa, bez sustavnog aktivnog praenja i predvianja,
planiranja, pripreme, te uinkovite pomoi i zatite.
N
o, zato je potrebno prepoznavanje i razumijevanje procesa na tim prostorima. A procesi mogu biti upravljani i neupravljani.
Moemo improvizirati ili projektirati eljeno stanje sigurnosti. Praenje, kontroliranje i regulacija dugorono je kvalitetniji i
uinkovitiji pristup od saniranja, popravljanje i prilagoavanje. Jer, rijeenje nije u neprestanom popravljanju stanja koje se nekon-
trolirano razvija. Rjeenje je u projektiranju eljenog stanja sigurnosti. To je preduvjet dugoronog i stabilnog razvoja, prostora i
gospodarskih djelatnosti na njima.
Sjetimo se da su i urbane sredine koje su se razvijale spontano u divljoj gradnji, bez pratee infrastrukture, bez ureenih drutvenih
odnosa i uz improvizacije, vrlo brzo postale smetnja vlastitom razvoju, onemoguile su kvalitetu ivota i esto bili prijetnja vlastitoj
sigurnosti.
Prigodno i parcijalno rijeavanje problema, bez jasnog uvida u cjelinu i bez cjelovitog plana to se eli postii moe biti itekako
opasno jer loa rjeenja, propusti, previdi, nerazumijevanje mogunosti prostora i procesa na njima, provjereno rezultiraju gubit-
cima ljudskih ivota i mnogim materijalnim i nematerijalnim tetama za Republiku Hrvatsku.
Republika Hrvatska treba imati mo kontrole sigurnosti, kao osnovnog preduvjeta koritenja svog cjelokupnog prostora, a na
vlastitu dobrobit.
Svaku ljudsku djelatnost moemo posmatrati kao sustav koji ima odreenu:
osjetljivost (ranjivost)
potencijalne prijetnje
mogue posljedice
Zato je poetak uinkovitog upravljanja rizicima, zapravo sagledavanje ovih imbenika. Ranjivost sustava proizlazi iz ranjivosti
njegovih dijelova. Pri tome sustav uvijek ima mogunost aktivnog pokretanja protumjera (plan mjera za smanjivanje razine opa-
snosti), koji mora biti temeljen na procjeni opasnosti. Bez prepoznavanja i procjene moguih ugroza nema optimalne kontrole
nema mogunosti za pripremanje, preventivu i uinkovito sprjeavanje nesrea.
Prostor ima svoje imbenike i karakteristike.
K
ad govorimo o opasnostima koje su posljedica prirodnih zakona i meteo uvijeta koji vladaju u planinama, reljefnih karakte-
ristrika i sl. trebamo znati da one nuno ne moraju predstavljati nikakav rizik za ljude i sigurnost. Snjene, lavine, bujuce ili
kameni odroni ili grmljavinsko nevrijeme tek su prirodne pojave koje se gotovo redovito zbivaju u planinskim krajevima svugdje u
svijetu. Moemo ih evidentirati kao opasne i zanimljive dogaaje, ali one (mada su mone) ne moraju, niti najee i ne ugroavaju
nikoga. Rizik ili prijetnja nastaje tek tada kada im se ljudi, itava naselja ili materijalna dobra (ljudskom grekom) nau na putu.
I zapravo je upravljanje rizicima tek nain kako izbjei izloenost i tetne posljedice odreenih pojava na ljude i okoli, a istovre-
meno koristiti prostor na opu dobrobit. Zato su ljudske djelatnosti temeljni uzrok gotovo svih ugroza. Nedovoljno promiljene i
pripremljene ljudske djelatnosti ugroavaju sigurnost, a subjektivne ljudske greke i postupci tek su okida koji uvijek neposredno
dovodi do nesree ili tete po okoli.
Zato ako elimo upravljati sa rizicima, trebamo poznavati prostor, pojave i stanja koje tamo postoje, ali predvidji pratiti to sve
na njemu ljudi rade i to bi mogli raditi ubudue i kako postii da se ta njihova djelatnost odvija uz odsustvo svih moguih teta
i bez ugroavanja iije sigurnosti. Trei vaan imbenik sigurnosti i smanjenja rizika je uinkoviti sustav nadzora i sustav pomoi
i uklanjanja posljedica nesrea koji je u ovom sluaju nedovren i ogranien. injenica da govorimo o velikom i teko preglednom
rijetko naseljenom prostoru, na kojem sigurnost ovisi o oteanom nadzoru, a pomo ovisi o sloenom i brzom lociranju najee
teko pristupanog mjesta nesree. Za razliku od pomoi na cestama ili u urbanim sredinama, spasioci najee nemaju podatak
na kojem kilometru ceste i na kojoj adresi se je dogodila nesrea, najee nema oevidaca niti je dojava kvalitetna i pouzdana..
Izvori prijetnji mogu biti: objektivne-elementarne prirodne opasnosti i ljudske pogreke
P
repoznavanjem, geografskih, morfolokih, klimatskih i drugih karakteristika prostora, te praenjem i evidentiranjem ljudskih
djelatnosti mogue je predvidjeti potencijalne ugroze. Ti prostori najee imaju i svoju 'povijest' jer su se u prolosti tamo ve
zbivale odreene pojave ili nesree. Posebno treba pratiti postojee i sve nove oblike ljudskih djelatnosti koji donose nove rizike te
HRVATSKA GORSKA SLUBA SPAAVANJA 175
UPRAVLJANJE RIZICIMA I PROJEKTIRANJE SIGURNOSTI
raunati sa injenicu da je broj nesrea ili opasnih stanja, ukljuujui i iznenadne bolesti, proporcionalan s brojem ljudi koji borave
na tim prostorima. I sve ljudske djelatnosti nose odreene rizike koji su dio iste relacije. Ti se rizici ne mogu potpuno egzaktno
izmjeriti no sa tom injenicom treba raunati.
X= N x V x K
X = broj nesrea
N = broj sudionika
V = Vrijeme boravka na tim prostorima
K = Koecijent rizika
Koecijent rizika = (Objektivne opasnosti) x (subjektivne opasnosti)
Broj nesrea ili opasnih stanja proporcionalan je broju sudionika koji obavljaju neku aktivnost, koocijentu rizika te aktivnosti i
prostora na kojem se takva aktivnost provodi te vremenu provoenja tih aktivnosti. Ako imamo u vidu da sve vei broj ljudi, sve
vie vremena provodi na takvim prostorima i pri tome vri mnoge esto i rizine aktivnosti, tada moemo lako predvidjeti da ako te
procese ne budemo pratili, da e broj nesrea kao matematiki rezultat stalno rasti. Percepcija da je pomo na takvim prostorima
tek servisiranje pojedinanih dogaaja koje ne predstavljaju iri rizik je pogrena. Mada je svaka pojedinana nesrea, poglavito
sa fatalnim ishodima nepotrebna pojedinana katastrofa, nisu iskljuene i mogu se oekivati i masovne nesree sa katastrofalnim
posljedicama.
itave obitelji ili grupe turista koji lutaju primjerice na Velebitu predstavljaju sigurnosni izazov i za Republiku Hrvatsku, jer svaka
ljudska tragedija, bez prethodno iskazane brige, pripreme, upozorenja i pomoi i zatite, moe otvoriti mnoga politika, pravna i
etika pitanja i uzrokovati velike ne samo ljudske i materijalne tete. Svaka nepotrebna, poglavito masovna nesrea ili katastrofa
otvorila bi niz pitanja.
Da li se to moralo dogoditi i to je sve bilo potrebno uiniti da se takvo to izbjegne? Razuman odgovor bi decidirano ustvrdio
da se gotovo svaka nesrea najee sa jednostavnim mjerama moe izbjei ili se je mogla umanjiti mogunost nastanka takve
nesree. Jer, opasnost je potencijalna prijetnja i sama po sebi nikad nije dovoljan razlog ni za jednu nesreu. Svaka nesree uvijek
je rezultat propusta na vie razina.
Kroz dva primjera pojasniti u lakou kojom nastaje ugroza i kako se uz samo malo panje i pripreme ona moe izbjei. Izmjena
dana i noi prirodna je pojava, no no u planini gdje inae vladaju niske temperature, uz potekoe sa orijentiranjem, uz strujanja
zraka i druge imbenike pothlaivanja, ivotno mogu biti ugroeni svi koji se na takvom prostoru zatekne nepripremljen i izvan
toplog sklonita.
G
rupu od 39-torice lanova planinarske udruge, no i nestruni 'vodii' su, nakon iscrpljujueg hodanja i prethodnog gubitka
orijentacije, doveli do sredine litice, uz veliku opasnost od smrzavanja i pada ili niz provaliju.
Sreom, na vrijeme je pozvana pomo i, sreom, HGSS ih je na vrijeme locirao, izvukao sa litice, okrijepio, utoplio i odveo na sigur-
no u dolinu. U drugom sluaju, jedan je skija na Bjelolasici u trenutku nepanje djelatnika, zaljuljao sjedalo iare, nakon ega je
nosea sajla ispala iz svog leita, to je uzrokovalo zastoj iare.
Pred sam kraj dana i uz ekstremno niske temperature, na sjedalima iare 20-30 metara od tla ostalo je zarobljeno oko 120 ljudi
i djece, meu kojima je ve bila zavladala panika jer su se poeli pothlaivati. U oba sluaja je brzom intervencijom sprijeena
masovna nesrea koja bi dugo uznemiravala javnost. A u oba sluaja do opasnosti nebi ni dolo da su odgovorne osobe (vodi i
djelatnik na iari) doista odgovorno obavljale svoju dunost.
H
rvatska gorska sluba spaavanja je Zakonom o HGSS-u (NN 79/06) dobila velike obveze na neurbanim, planinskim i nepri-
stupanim prostorima te pri elementarnim nepogodama: Hrvatska gorska sluba spaavanja organizira, unapreuje i obavlja
djelatnost spaavanja i zatite ljudskih ivota u planinama i na nepristupanim podrujima i u drugim izvanrednim okolnostima.
(lanak 5.).
Budui da Hrvatska gorska sluba spaavanja ima uvid u prostor i njegovo koritenje u smislu takvih rizika, a kao lanica svjetske
spasilake asocijacije posjeduje vlastito i cjelovito svjetsko iskustvo, predstavlja javnu slubu ne samo u smislu uinkovitih ot-
klanjanja opasnosti, nego i preventive. To iskustvo se ne koristi dovoljno u osmiljavanju sigurne uporabe prostora, jer Zakon nije
predvidio neke javne ovlasti kojima bi HGSS uinkovitije mogao utjecati na sigurnost i nadzor prostora. Zbog toga je i suradnja sa
subjektima i institucijama o kojima posredno ili neposredno ovisi sigurnost i bez ije potpore HGSS ne moe biti uinkovit, zapravo
fakultativna.
Umjesto da bude korektiv i nadzor na nepristupanim prostorima izvan gradova i javnih prometnica, HGSS je esto u situaciji da
bespomono posmatra postupke koji ugroavaju sigurnost ili da vie puta uzastopce spaava neodgovorne pojedince koji dovode
sebe i druge u opasne situacije. Konano, HGSS se neposredno suoava sa traginim posljedicama mnogih nesrea i trai naina
kako ih izbjei.
Ve je 60 godina prisutan na prostoru kojeg nadzire i na njemu ve ionako preventivno djeluje.
Teko da neko drugo tijelo dravne uprave ili Dravni inspektorat, ili neka druga javna sluba moe biti tako uinkovito sredstvo
kontrole i skrbi i neposredne pomoi na ugroenom prostoru. Imajui u vidu da se rizici mogu smanjiti te da se nesree uinkovito
mogu sprijeavati na vie razina, Hrvatska gorska sluba spaavanja sainila je Program unapreenja sigurnosti na prostorima
izvan gradova i javnih prometnica. Programom se eli ukazati na problem, te otkloniti propuste na razinama pripreme, procedura,
nadzora i provedbe odreenih ljudskih aktivnosti kako prijetnja ili opasnost nebi prerasla u nesreu.
Ciljevi tog Programa koji je prezentiran i Vladi RH su :
1. Uiniti prostor optimalno sigurnim
2. Ljudske djelatnostri na prostoru (turizam, gospodarstvo, promet) uiniti optrimalno sigurnim
3. Raspodijeliti odgovornosti svim subjektima i osigurati nadzor
4. Razvijati i unapreivati uinkovitu pomo i zatitu.
Mjere koje HGSS temeljem Programa aktivno provodi i potie i za koje treba potporu drugih institucija, a u cilju smanjivanja rizika,
idu u etiri pravca:
1. Infrastrukturno ureenje prostora
2. Edukacija i osposobljavanje davatelja turistikih i drugih usluga, te graana i ugroene populacije
3. Pravno reguliranje aktivnosti koje mogu ugroziti sigurnost pojedinaca i grupa
4. Izrada procedura i planova spaavanja sa izloenih lokaliteta.
5. Unapreenje sposobnosti za pomo i uklanjanje posljedica nesrea (uinkoviti sustav)
Infrastrukturnom pripremom prostora postie se vee i kvalitetnije koritenje prostora uz istovremeno optimalnu sigurnost. Pret-
hodno je potrebno sagledati sve ljudske aktivnosti koje se na nekom podruju provode i koje se u budunosti mogu provoditi te
sainiti dugoroni plan razvoja prostora sa potrebnim mjerama zatite prirode i okolia.
N
ajee se radi o podrujima od posebne dravne skrbi, gdje je gospodarska aktivnost nerazvijena i gdje postoji interest dra-
ve, javnih ustanova i drugih investitora za razvojem.
Uz pristupne ceste, iare, vlakove i sl., prostor mora biti pripremljen za prihvat i mora imati sve pratee sadraje, upozorenja,
kvalitetne i sigurne karte, turistike vodie i dr. Ukoliko se radi o prostoru gdje su planinari ili pjeaci, gdje se vozi bicikl, potrebno je
trasirati i oznaiti takve putove i staze te jasno denirati obvezu nadzora i njihovog odravanja. Zbog zaputenih i slabo oznaenih
staza u prolosti je bilo puno nesrea sa fatalnim ishodima.
Ukoliko se radi o penjalitima, speleolokim objektima, poligonima, uzletitima ili slino, ona se trebaju kvalicirano urediti, nad-
zirati i odravati. HGSS je pokrenuo inicijativu u suradnji sa Ministarstvom turizma, kako bi lokalne i turistike zajednice i poslovni
subjekti prepoznali te resurs te preuzeli odgovornost za iste.
HGSS djelatno radi na pripremi i prepoznavanju prostora, tako da sudjeluje u izgradnji i trasiranju staza, sklonita, ima mreu
toaka za obavjeivanje i pomo. Radi na izradi sigurnih karata i vodia kojim e se prekriti cjeloviti prostor neurbane Hrvatske,
no za to je potrebno vee sudjelovanje lokalne zajedince, turistikih organizacija i Drave.
Temeljem Programa planirano je izgraditi niz planinarskih sklonita na isturenijim lokalitetima, sainiti mreu prateih objekata,
inicirati izgradnju planinarskih domova, hotela i sl.
Treba razvijati lokalne vodike slube koje e biti dio usluge koja treba biti dio ponude i novih prihoda. Na osposobljavanju takvih
kadrova HGSS u okviru svojih javnih ovlasti intenzivno ve radi. HGSS djelatno radi i na edukaciji graana i ugroene populacije.
Sustavna edukacija na ciljane grupe, planinare i izletnike ve rezultiraju velikim smanjenjem broja nesrea i opasnih stanja.
U suradnji sa MZO provodi se pilot projekt edukacije kolske i predkolske populacije za ivot i siguran boravak u prirodi i ou-
vanje prirode. Takav program u budunosti bi trebao postati dio nastavnog programa kola i fakulteta po uzoru na neke drave iz
okruenja i jedan dan u godini djeca bi boravila u prirodi kroz osmiljenu aktivnost i sigurnosnu edukaciju.
Programom je predvieno raditi na visokoj razini kvalitete davatelja turistikih usluga i poglavito zaotriti odgovornost za sigur-
nost ljudi i okolia. Nuno je ustrajati na nedvosmislenoj distribuciji odgovornosti za sve one koji na bilo koji nain upravljaju,
gospodare ili se koriste tim prostorima, za koncesionare, ustanove za zatitu prirode, lokalne i turistike zajednice, pravne osobe
i pojedince. Nuno je izraditi niz propisa kojima e se denirati meusobni odnosi i obveze svih sudionika. Procesi koji se sada
zbivaju na neurbanim prostorima mogu se analogno pratiti kroz ranije procese i trendove u npr. u cestovnom prometu.
HRVATSKA GORSKA SLUBA SPAAVANJA 177
ZAKLJUAK
Kad je promet u dananjem smislu bio u zaecima,
tada nije bilo potrebe za regulacijom i projektiranjem
sigurnosti pa je bio preputen improvizacijama. No,
s vremenom je, porastom broja sudionika i uz veliki
tehnoloki razvoj prometala, dolo do velikog pove-
anja nesrea pa je regulacija i projektiranje sigur-
nosti bilo sve nunije i izraenije. Danas imamo niz
zakona, propisa, javnih slubi te razvijenu infrastruk-
turu koji se bave iskljuivo sigurnosnim mjerama koje
trebaju sprijeiti ljudske gubitke i druge tete na pro-
metnicama.
Propisi reguliraju tko moe i pod kakvim uvjetima biti
voza, kakvu tehniku ispravnost moraju posjedova-
ti vozila, postoje pravila vonje, znakovi, standardi i
propisana infrastruktura.
Za razliku od toga, danas je mogue organizirati i
najrizinije, ak i masovne aktivnosti u prirodi, bez minimalnih sigurnosnih uvjeta jer nema pratee legislative. Stoga prirodni pro-
stori izvan uobiajenih prometnih komunikacija zahtijevaju i zasigurno e ubudue biti regulirani na isti nain kao npr i promet,
ukoliko elimo zaititi ljudske ivote i druge interese RH.
T
reba sainiti i procedure pomoi i zatite kada do opasnosti ipak doe, razvijati uinkoviti sustav i snage - predvidjeti najbre
pristupe mjestima nesree, postupke i pravce evakuacije ozlijeenih, razvijati trauma sustav i helikoptersku slubu spaavanja,
urediti mreu interventnih helidroma i niz drugih mjera koje nisu nuno troak nego vrlo isplativo dugorono ulaganje. HGSS ini
ono to je u njegovoj moi, tako da je jo 1996. zapoeo s izradom interventnih helidroma na puinskim otocima (Palagrua, Su-
ac i td.) i planinama, sustavno radi na edukaciji laika za postupke pomoi kod trauma i nizom mjera pokuava i za sada uspijeva
osigurati uinkovitu pomo i zatitu.
Kao dio sustava, razvija sposobnosti sustava za specine djelatnosti, potrage na otvorenim prostorima, speloloko i speleoroni-
lako spaavanje, helikoptersko spaavanje, spaavanje na brzim i divljim vodama i td. HGSS godinama upozorava, potie pa ak
i proziva nadlene. Trudi se biti uporediv sa najkvalitetnijim slubama u svijetu, biti kompatibilan i usklaen sa okruenjem jer
je i takva suradnja dio uveanja sigurnosti. Zato je Program pokuaj cjelovitog pristupa i predvia niz mjera i aktivnosti ne samo
HGSS-a.
N
epristupani i neurbani prostori dragocjeni su resurs budueg razvoja Republike Hrvatske i kvalitetnijeg gospodarstva i egzi-
stencije domicilnog stanovnitva. Uz velike mogunosti ti prostori donose i nove rizike i opasnosti po ljude i okoli. Sustavnim
praenjem, analizom ljudskih djelatnosti na njima, predvianjem i infrastrukturnom pripremom ti prostori mogu postati sigurniji-
ma, a pomo i zatita na njima uinkovitiji.
Da bi se uinkovito upravljalo rizicima te da bi se dugorono projektirala sigurnost kao strateki preduvjet dobrobiti i koritenja
prostora, potrebna je jasna distribucija i preuzimanje odgovornosti na svim razinama i smiljena i struna prethodna priprema.
Dravna tijela i institucije, gospodarski subjekti, javne ustanove za zatitu prirode, koncesionari, javne slube i graani moraju u
svakom trenutku znati to trebaju uiniti kako bi sigurnost bila optimalna.
Time e sustav biti stabilan i siguran, prostori e se dugorono i stabilno moi razvijati na dobrobit domicilnog stanovnitva i
Republike Hrvatske. U protivnom, sigurnost neko vrijeme nee biti projektirano, nego sluajno i improvizirano stanje. Zato Drava
kao zakonodavac treba na vrijeme prepoznati problem, dati potporu Programu unapreenja sigurnosti na tim prostorima te legi-
slativom stvoriti potrebne uvjete.
Meunarodni pokret Crvenog kria
i Crvenog polumjeseca i
HCK u odgovoru na katastrofe
PIU: prim. dr. sc. Nenad Javornik, dr. med. Maja Antoni, prof. Katija Damjanovi, Marinko Metlii,
Svebor Javornik, Darko Moha Hrvatski Crveni kri e-mail: nenad.javornik@hck.hr
UVOD
D
ozvolite nekoliko uvodnih rijei o Meunarodnom pokretu Crvenog kria i Crvenog polumjeseca (Pokret), njegovim temeljnim
vrijednostima i naelima, misiji u ratu i miru, iskustvima i nainu djelovanja, prije nego to prikaemo to Pokret i njegove
lanice, nacionalna drutva Crvenog kria i Crvenog polumjeseca, meu kojima je i hrvatsko, nudi na planu priprema za djelotvorni
odgovor na velike nesree i katastrofe.
Pokret zapoinje djelovati prije gotovo 150 godina i danas je najstarija i brojem lanova najvea meunarodna humanitarna or-
ganizacija.
Nakon bitke kod Solferina kojoj je svjedoio i nakon koje je u suradnji s ljudima iz tog malog mjesta u Italiji organizirao pomo
svim ranjenim vojnicima, Henry Dunant je svoje doivljaje opisao u knjizi pod nazivom Sjeanje na Solferino. Knjiga je potaknula
1863. godine osnivanje Meunarodnog odbora za pomo ranjenicima (1876. preimenovan u Meunarodni odbor Crvenog kria).
Na Meunarodnoj konferenciji odranoj te iste 1863. godine uspostavljaju se odbori za pomo u kojima e u vrijeme rata djelovati
dobrovoljci osposobljeni za pruanje pomoi ranjenim i oboljelim vojnicima svih zaraenih strana, i to je zapravo poetak djelo-
vanja Pokreta Crvenog kria. Odbori za pomo uskoro e biti kao pomona tijela pridrueni sanitetskim slubama vojnih snaga.
Ova pomona uloga prvih nacionalnih drutava Crvenog kria nalazi svoje mjesto i u I. enevskoj konvenciji koja govori o zatiti
ranjenih i bolesnih vojnika na bojnom polju.
Nacionalna drutva Crvenog kria koja su odmah osnovana u dravama visokim ugovornim strankama I. enevske konvencije iz
1864. godine ubrzo zapoinju sa svojim dobrotvornim djelovanjem i u vrijeme mira, s ciljem poboljanja uvjeta ivota najizloenijih
pojedinaca i skupina u drutvu. Tako se na planu pomoi bolesnima i siromanima humanitarna uloga Crvenog kria kao pomone
organizacije dravnim slubama u zatiti nemonih u drutvu postupno sve vie prihvaa i podrava.
Godine 1919. Meunarodnom odboru Crvenog kria, nacionalnim drutvima Crvenog kria koja djeluju u dravama visokim ugo-
vornim strankama enevskih konvencija, pridruuje se i Meunarodna liga drutava Crvenog kria i Crvenog polumjeseca koja je
kasnije preimenovana u Meunarodnu federaciju drutava Crvenog kria i Crvenog polumjeseca. To je krovna organizacija u koju
su ulanjena sva djelujua nacionalna drutva Crvenog kria i Crvenog polumjeseca u svijetu i koja od samog svojeg osnutka ko-
ordinira djelovanje Pokreta i potie njegov razvoj. Na koji nain se upravlja Pokretom i provode koordinirane aktivnosti kada i gdje
je to u svijetu potrebno? Najvie savjetodavno tijelo Pokreta je Meunarodna konferencija Crvenog kria i Crvenog polumjeseca
koja se odrava jednom u etiri godine.
N
a konferencijama se okupljaju izaslanstva svih nacionalnih drutava Crvenog kria i Crvenog polumjeseca, Meunarodnog
odbora Crvenog kria i Meunarodne federacije drutava Crvenog kria i Crvenog polumjeseca, kao i izaslanstva svih vlada
drava stranaka enevskih konvencija. Konferencija donosi sve odluke o bitnim usmjerenjima i aktivnostima Pokreta u iduem
etverogodinjem razdoblju. Izmeu dvije konferencije Pokretom upravlja, koordinira i predsjeda Stalna komisija, ija je zadaa
nadgledati provoenje i primjenu odluka prihvaenih na posljednjoj konferenciji i pratiti je li provoenje usvojenih mjera i aktiv-
nosti u skladu s temeljnim naelima djelovanja Pokreta.
Stalnu komisiju ine dva predstavnika Meunarodnog odbora Crvenog kria, od kojih je jedan aktualni predsjednik organizacije,
dva predstavnika Meunarodne federacije drutava Crvenog kria i Crvenog polumjeseca, od kojih je jedan aktualni predsjednik
i pet osoba koje izabire Meunarodna konferencija, vodei pritom rauna da izabrani lanovi, geografski gledano, pravedno za-
stupaju sve regije. Stalna komisija usklauje i djelovanje Meunarodnog odbora Crvenog kria i Meunarodne federacije u okviru
njihovih mandata. Stalna komisija u pravilu se sastaje do dvaput godinje.
Zajednike aktivnosti Pokreta koordinira i usklauje Vijee izaslanika Pokreta koje sainjavaju predstavnici svih nacionalnih dru-
tava, Meunarodnog odbora Crvenog kria i Meunarodne federacije, a saziva se u pravilu svake druge godine kad se saziva i
HRVATSKI CRVENI KRI 179
Glavna skuptina Meunarodne federacije drutava Crvenog kria i Crvenog polumjeseca.
O vrijednostima, temeljnim naelima i misiji Pokreta Crvenog kria i Crvenog polumjeseca
Za organizaciju koja je od svojeg osnutka nastojala obraniti i stalno iriti svoje humanitarne vrijednosti od posebne je vanosti
bilo usvajanje temeljnih naela djelovanja, koja su u potpunosti denirana i prihvaena na 20. Meunarodnoj konferenciji Crve-
nog kria i Crvenog polumjeseca odranoj 1965. godine. Sva prisutna izaslanstva, ukljuujui i izaslanstva vlada zemalja stranaka
enevskih konvencija koje sudjeluju u donoenju i prihvaanju svih odluka bitnih za rad i razvoj Pokreta, u potpunosti su podrala
temeljna naela kojima se u svome djelovanju rukovodi Crveni kri i Crveni polumjesec: humanost, nepristranost, neutralnost,
neovisnost, dobrovoljnost, jedinstvo i univerzalnost.
Nacionalna drutva nastala su i razvila se kao direktna posljedica ideja, stavova i promiljanja Henry Dunanta. Prvo je nacionalno
drutvo osnovano 1863. godine. Dunant je predloio osnivanje drutava za pomo koja e uvijek biti dostupna za odgovor na stalno
rastui broj osoba u potrebi raznih vrsta pomoi. Svoje ideje u odnosu na funkciju odbora za pomo izrazio je i vlastitim rijeima:
'Zadaa odbora je pruanje znatne pomoi i trajnost te pomoi u vrijeme velikih epidemija, poplava, velikih poara i drugih ne-
predvidivih katastrofa. Filantropski duh koji je doveo i do njihovog osnivanja usmjerit e ih i na aktivnosti u svim okolnostima u
kojima e moi biti korisni'.
Pogledajmo kako danas, 150 godina kasnije, svoju ulogu i misiju vide tri komponente svjetskog Pokreta Crvenog kria i Crvenog
polumjeseca - Meunarodni odbor Crvenog kria, Meunarodna federacija drutava Crvenog kria i Crvenog polumjeseca i nacio-
nalna drutva. Koliko su dananja misija i uloga, vizija razvoja i vrijednosti koje proizlaze iz temeljnih naela na tragu promiljanja
osnivaa Pokreta, Henryja Dunanta? Meunarodni odbor Crvenog kria ovako denira svoju misiju i sebe kao organizaciju: 'ICRC je
nepristrana, neutralna i neovisna organizacija ija je iskljuivo humanitarna misija tititi ivote i dostojanstvo i pruanje pomoi
rtvama oruanih sukoba i svih drugih situacija u kojima dolazi do nasilja i stradanja ljudi'.
Misija koju pred sebe stavljaju Meunarodna federacija drutava Crvenog kria i Crvenog polumjeseca, njezinih 186 nacionalnih
drutava lanica i Meunarodni odbor Crvenog kria je kroz mobilizaciju dobrovoljaca osnaiti lokalne zajednice i omoguiti ubla-
avanje svih vrsta ljudske patnje, ublaiti posljedice kriza i katastrofa, uvijek potujuu ljudsko dostojanstvo i jednakost.
M
isija nacionalnih drutava Crvenog kria i Crvenog polumjeseca je poboljati uvjete ivota u najizloenijim sredinama u
kojima je ugroeno i samo preivljavanje stanovnitva. Vrlo esto to su zajednice pogoene prirodnim katastrofama i siro-
matvom koje je posljedica tih katastrofa i nastalih ekonomskih i socijalnih tekoa. Misija je nacionalnih drutava zalagati se za
posebno izloene osobe, migrante, traitelje azila i osobe u izbjeglitvu. Dunost je nacionalnih drutava pruati pomo rtvama
masovnog obolijevanja u vrijeme epidemija i pandemija. Misija je nacionalnih drutava stalno raditi na poboljanju kvalitete ivota
u sredinama u kojima djeluju, pripremati stanovnitvo za djelovanje i zatitu u katastrofama i organizirati pomo u katastrofama
suraujui sa svim organiziranim snagama zatite i spaavanja.
Nova denicija nacionalnih drutava, kao pomonih tijela vladinim institucijama u zemljama u kojima djeluju u mnogome olaka-
va postizanje ovih ciljeva. Pomona uloga Crvenog kria i Crvenog polumjeseca u odnosu na institucije vlasti u zemlji u kojoj na-
cionalno drutvo djeluje i privilegirano partnerstvo s vladom zemlje u kojoj djeluje denirani su rezolucijom na 30. Meunarodnoj
konferenciji Crvenog kria i Crvenog polumjeseca, odranoj u enevi u studenom 2007. godine.
Crveni kri i Crveni polumjesec pritom dobiva potpuno novi status, koji ga izdvaja od vladinih institucija i agencija i ini potpuno
neovisnim u njegovom djelovanju, ali i izdvaja od svih nevladinih organizacija i drugih sudionika u ivotu civilnog drutva. Godine
1965. na 20. Meunarodnoj konferenciji Crvenog kria i Crvenog polumjeseca kad je jednoglasno prihvaeno sedam temeljnih
naela djelovanja Pokreta posebna je pozornost posveena naelu 'neovisnosti' koje se odnosi i na pomonu ulogu koju Crveni
kri ima na podruju svojeg humanitarnog djelovanja. Neovisnost djelovanja Crvenog kria denirana je na sljedei nain: 'Pokret
je neovisan. Nacionalna drutva, iako su pomona tijela humanitarnih slubi svojih vlada i podvrgnuta zakonima svojih zemalja,
moraju ouvati svoju autonomiju kako bi u svako doba mogla djelovati u skladu s naelima Pokreta.'
G
odine 1986. na 25. Meunarodnoj konferenciji Crvenog kria i Crvenog polumjeseca ponovno je potvrena posebna vanost
potivanja temeljnih naela djelovanja Pokreta ukljuivanjem istih u preambulu Statuta Meunarodnog pokreta Crvenog
kria i Crvenog polumjeseca. U lanku 4. Statuta odreuje se da nacionalno drutvo Crvenog kria/Crvenog polumjeseca koje
eli biti priznato od Meunarodnog odbora Crvenog kria mora prethodno 'biti priznato od legalne vlade svoje zemlje na temelju
enevskih konvencija i nacionalnih zakonskih propisa, kao dobrovoljno drutvo za pomo, koje djeluje kao pomona organizacija
javnim vlastima na humanitarnom planu'. lanak 3. Statuta glasi: 'Nacionalna drutva ine osnovnu jedinicu i predstavljaju vitalnu
snagu Pokreta. Ona provode svoje humanitarne aktivnosti u skladu sa svojim vlastitim statutima i nacionalnim zakonodavstvom,
nastojei ispuniti misiju Pokreta u skladu s temeljnim naelima. Nacionalna drutva pomau javnim vlastima svojih zemalja u
ispunjavanju njihovih humanitarnih zadaa u skladu s potrebama stanovnitva zemalja u kojima djeluju.' Mnogo je pozitivnih
180 HRVATSKI CRVENI KRI
primjera 'uravnoteenih odnosa' izmeu javnih vlasti i nacionalnih drutava koja djeluju u pomonoj ulozi na humanitarnom
polju i koja predstavljaju pouzdane partnere koji mogu pruiti potrebne usluge na osnovu svoje jedinstvene sposobnosti da brzo
mobiliziraju znatne ljudske i materijalne potencijale na svim razinama, ukljuujui i lokalne i osigurati dovoljan broj potrebnih
volontera. Kao sudionice Meunarodne konferencije drave direktno sudjeluju u stvaranju okvira za izvrnu politiku i sve zakonske
odredbe Pokreta. To Pokretu Crvenog kria i Crvenog polumjeseca daje prepoznatljivost i transparentnost pred dravom, to nije
uvijek prisutno kod drugih organizacija.
S
uvremene drave, prepoznajui vanost neovisnog djelovanja i pomone uloge nacionalnih drutava Crvenog kria i Crvenog
polumjeseca u odnosu na vladine institucije na planu pruanja humanitarne pomoi i kriznog upravljanja, pristupaju pregovo-
rima sa svojim nacionalnim drutvima s ciljem jasnog deniranja uloge i odgovornosti nacionalnog drutva na planu smanjenja ri-
zika, preventivnih aktivnosti, upravljanja u krizama i upravljanja u procesima oporavka nakon prestanka opasnosti i samog kriznog
stanja. Ono to je potrebno uiniti u Hrvatskom Crvenom kriu je osuvremeniti zakonsku regulativu i uskladiti je s regulativom
zemalja ijem krugu pripadamo kako bi se primjenom revidiranog i osuvremenjenog zakona o Hrvatskom Crvenom kriu omoguili
brojniji i ekasniji odgovori na sve uestalije potrebe, izazove i opasnosti novog vremena.
Za ilustraciju vanosti svih priprema za djelovanje u katastrofama unutar snane i masovne organizacije kao to je Crveni kri i
Crveni polumjesec spomenimo samo da je izmeu 1990. i 2009. godine zabiljeen stalni porast broja prirodnih i tehnikih kata-
strofa, a ekonomske i socijalne posljedice katastrofa dovode do sve veeg broja migranata.
Diljem svijeta nekontrolirano nastaju i rastu prigradska naselja bez minimalne potrebne infrastrukture. Pola sveukupne svjetske
populacije ivi ispod granice bijede u neimatini i bolesti. Uz nedovoljno hrane sve je ei i nedostatak pitke vode. Sve je vee
obolijevanje od itavog niza bolesti ije rtve oekuju pomo i spas. Nasilje i opa nesigurnost ljudi svakim su danom u porastu,
dok mirovinski, zdravstveni i socijalni fondovi i u dobro organiziranim dravama prolaze svoje najtee razdoblje. Koliko je tu
prostora za djelovanje organizacije koja nastoji motivirati sve one koji mogu pomoi svojim znanjem, vremenom ili materijalnim
doprinosom u korist manje sretnih ljudi s kojima dijelimo ivot u zajednici?
Suoeni sa svijetom u previranju i uzimajui u obzir veliko poveanje broja rtava uestalih prirodnih katastrofa koje prate i velike
i dugotrajne ekonomske tete na pogoenim podrujima, kao i s dramatinim posljedicama migracija milijuna rtava katastrofa,
Ujedinjeni narodi sazivaju Svjetsku konferenciju o smanjenju posljedica katastrofa s ciljem osmiljavanja i prihvaanja dokumenta
koji bi predstavljao ekasni instrument za smanjenje uzroka i smanjenje i suzbijanje tetnih posljedica katastrofa u razdoblju od
2005. do 2015. godine.
Meunarodna konferencija UN-a koja je odrana od 18. do 22. sijenja 2005. godine u Kobeu, Japan, u prefekturi Hyogo, donosi i
zavrnu deklaraciju u kojoj se pod tokom 5. prihvaa i dokument pod nazivom Hyogo Framework for Action 2005-2015'. Kobe i
Hyogo izabrani su za domaine konferencije u vrijeme punog oporavka od posljedica velikog 'Hanshin-Awaji' potresa koji je razorio
Kobe i prefekturu Hyogo 17. sijenja 1995. godine.
U zavrnoj deklaraciji Svjetske konferencije o smanjenju posljedica katastrofa, odranoj u Hyogu naglaeno je i sljedee:
'Uvjereni smo da velike nesree i katastrofe u trenutku ponitavaju rezultate razvojnih investicija i ostaju najvea prijetnja odri-
vom razvoju i iskorjenjivanju siromatva. Svjesni smo i injenice da razvojna ulaganja koja ne uzimaju u obzir i rizik od katastrofa
mogu i poveati rizinost i izloenost lokalne zajednice. Uspjeti smanjiti rizike od katastrofa i na taj nain pomoi odrivi razvoj
pojedinih zemalja predstavlja najkritiniji izazov s kojim se suoava meunarodna zajednica.'
Koji odgovor na zavrni dokument konferencije u Hyogu daju Meunarodni pokret Crvenog kria i Crvenog polumjeseca i njegove
sastavnice?
U drugoj polovici devedesetih godina prolog stoljea Meunarodna federacija drutava Crvenog kria i Crvenog polumjeseca na
osnovu svojih iskustava steenih u mnogobrojnim intervencijama u svijetu i na osnovu procjena o promjenama u svijetu koje e
se dogaati u iduem desetljeu pristupa izradi svoje strategije koja e ujedno predstavljati i osnovicu za planiranje i provoenje
aktivnosti u svim nacionalnim drutvima Crvenog kria i Crvenog polumjeseca. Dokument pod nazivom 'Strategija 2010' prihvaen
je na Glavnoj skuptini Meunarodne federacije 1999. godine.
D
okumentom su denirana tri strategijska pravca koja e slijediti Meunarodna federacija i njezina nacionalna drutva kako bi
ostvarila svoju misiju: poboljanje uvjeta ivota najizloenijih lanova ljudske zajednice mobiliziranjem humanitarnih snaga
u drutvu.
Tri strategijska pravca kojima se eli postii zacrtane ciljeve su:
1. Nacionalna drutva odgovarat e na lokalne potrebe i usmjerit e svoje djelovanje na podruja na kojima mogu najvie dopri-
nijeti svojim aktivnostima, to su:
promicanje humanitarnih vrijednosti i naela
pripremanje za djelovanje u katastrofama
odgovor i organiziranje pomoi u katastrofama
pomo u organiziranju zdravstvene i socijalne skrbi u lokalnoj zajednici
2. Uspostava dobro funkcionirajuih nacionalnih drutava koja su u mogunosti mobilizirati snage za podrku svojoj humanitarnoj
misiji i doprinose izgradnji civilnog drutva.
3. Dobro organizirana nacionalna drutva radei zajedno i koordinirajui svoje programe doprinose nastanku jake Meunarodne
federacije, koja e uspostaviti i vre i bolje odnose s vladama. Takoer je predvieno da Meunarodna federacija uspostavi i
multilateralno partnerstvo s Ujedinjenim narodima na planu rjeavanja mnogobrojnih problema s kojima se ovjeanstvo danas
suoava.
Godine 2005. (kad je odrana Meunarodna konferencija u Hyogu) 'Strategija 2010' u funkciji je ve pet godina i pokazuje dobre
rezultate. Kao odgovor na zavrni dokument konferencije 'Hyogo, Framework for Action', Meunarodna federacija Crvenog kria i
Crvenog polumjeseca poinje raditi na traenju svojeg odgovora i prijedloga rjeenja. U nacrtu 'Prirunika za nacionalna drutva
o smjernicama za donoenje zakonskih okvira za upravljanje u katastrofama i zdravstvenim krizama' ponuena su i razmiljanja
Meunarodne federacije Crvenog kria i Crvenog polumjeseca o doprinosu i podrci Pokreta Crvenog kria i Crvenog polumjeseca
zahtjevima zavrnog dokumenta konferencije u Hyogu. Svjetska konferencija o smanjenju tetnih posljedica od katastrofa utvrdila
je pet prioriteta koje stavlja u svoj program aktivnosti:
osigurati da je smanjenje rizika od katastrofa lokalni i nacionalni prioritet u svakoj zemlji i da postoji jaka institucionalna osno-
vica za primjenu dogovorenih mjera,
identifcirati, procijeniti i stalno pratiti rizike od katastrofa i poboljati i ojaati sustave ranog upozoravanja,
iskoristiti znanja, inovacije i sustavnu edukaciju za izgradnju kulture sigurnosti, otpornosti i brzog oporavka,
smanjivanje postojeih imbenika poveanog rizika i
ojaati pripremljenost za djelotvorni odgovor na svim razinama.
Imajui u vidu ove smjernice i prioritete Meunarodna federacija osmislila je svoj program i okvire za sigurnost svake lokalne
zajednice i jaanje otpornosti zajednice na velike nesree i katastrofe. Smisao je ovog programa podrati nacionalna drutva u
promociji i primjeni sloenog, ali cjelovitog pristupa koji je razvijen u skladu s potrebama lokalnih zajednica za odgovor na mno-
gobrojne opasnosti s kojima je svijet danas suoen, ukljuujui one povezane sa zdravstvenim rizicima, kao i opasnostima koje
proizlaze iz naruene ravnotee prirodnog okolia i izraenih klimatskih promjena.
M
eunarodna federacija vjeruje da je poveanje broja katastrofa s kojim smo suoeni posljednjih godina ne samo humanitarni
ve i razvojni izazov. Danas raspolaemo podacima da su zemlje nieg razvojnog stupnja neproporcionalno zahvaene ka-
tastrofama i njihovim dugoronim posljedicama, kao i injenicom da je ljudska izloenost nesreama uzrokovana i promaajima u
dosizanju vieg stupnja razvoja zajednice u kojoj ive.
Uestale katastrofe u posljednjem desetljeu prijete da e ponititi rezultate dosadanjeg ukupnog globalnog razvoja i njegovih
ciljeva.
Iz svega navedenog jasno je zato se Pokret Crvenog kria i Crvenog polumjeseca odluio zauzeti za nacionalne planove razvoja,
odluio preuzeti aktivnu ulogu kroz mree svojih nacionalnih drutava u razvoju nacionalnih planova i platformi za obranu od
katastrofa, organiziranje i promoviranje brze, djelotvorne i odgovorne humanitarne pomoi katastrofom zahvaenim podrujima,
doprinijeti praenju podataka o katastrofama na lokalnoj i globalnoj razini, pomoi u procjeni rizika, izloenosti i osiguravanju
kapaciteta za odgovor na nacionalnoj razini, pomoi u uspostavi sustava ranog upozoravanja, podrati javnu svijest o realnim
opasnostima i nainu ponaanja u katastrofama te putem lanstva, volontera i mladei, izgraditi kapacitete za odgovor na lo-
kalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini. Izmeu ostalog Meunarodna federacija preuzela je i odgovornost u suradnji s UN-om za
osiguravanje smjetaja u zbrinjavanju rtava velikih nesrea i katastrofa.
Hrvatski Crveni kri kao Nacionalno drutvo Crvenog kria u Republici Hrvatskoj, priznato od Hrvatskog sabora i Vlade Republike
Hrvatske, priznat od Meunarodnog odbora Crvenog kria i punopravni lan Meunarodne federacije drutava Crvenog kria i
Crvenog polumjeseca uskladio je sve svoje programe i planove s onima Meunarodne federacije, pa tako i programe pripreme
volontera i stanovnitva za djelovanje u katastrofama.
Ono to Hrvatski Crveni kri nudi za obranu od katastrofa i smanjenje rizika i teta, kao i pomo u oporavku kroz svoje programe
i mreu od 130 upanijskih, gradskih i opinskih drutava Crvenog kria je sljedee:
kontinuirana obuka suradnika, volontera i stanovnitva o opasnostima i obrani od katastrofa i ponaanju u situaciji velike ne-
sree ili katastrofe,
priprema terenskih jedinica za brzu intervenciju i procjenu teta i prioritetnih potreba rtava,
182 HRVATSKI CRVENI KRI
LITERATURA
kontinuirana obuka jedinica za pruanje prve pomoi, kao i obuka svih sudionika u zatiti i spaavanju iz podruja pruanja prve
pomoi,
priprema terenskih jedinica za pruanje psiholoke pomoi,
priprema jedinica za organiziranje centra za prihvat i smjetaj rtava katastrofe i organizaciju ivota u centru,
priprema opreme i obuka jedinica za osiguravanje pitke vode,
priprema jedinica Slube traenja i centra za informiranje,
priprema jedinica za pruanje tehnike pomoi,
priprema jedinica za rad u terenskim zdravstvenim stanicama,
priprema jedinica za organiziranje logistike podrke snagama Crvenog kria na terenu,
organiziranje regionalnih skladita i osiguranje sredstava veze i transporta te
u sluaju potrebe mobiliziranje i osiguravanje prekogranine pomoi meunarodnih snaga na raspolaganju Pokretu Crvenog
kria i Crvenog polumjeseca u kriznim situacijama.
S
ve to predlaemo proizlazi iz naeg iskustva steenog djelovanjem u Domovinskom ratu, kao i suradnje s meunarodnom zajed-
nicom na podruju zatite i spaavanja i predstavlja tek poetne potencijale koje moemo i elimo pripremiti za punu suradnju
sa svima unutar dravnog sustava zatite i spaavanja koji koordinira i usmjerava Dravna uprava za zatitu i spaavanje.
1. Dunant, Jean Henry (1828-1910), co-recipient of the Nobel Peace Prize for 1901. Third edition of Dunant's Un Souvenir de Solfrino (Genve, 1863)
2. From Nobel Lectures, Peace 1951-1970, Editor Frederick W. Haberman, Elsevier Publishing Company, Amsterdam, 1972
3. Handbook of the International Red Cross and Red Crescent Movement, fourteenth edition, ICRC/IFRC, Geneva 2008
4. Haug, Hans, Humanity for all: the International Red Cross and Red Crescent Movement, Henry Dunant Institute, 1993
5. Hyogo Framework for Action 2005 - 2015, Building the resilience of Nations and Communities to Disaster, Extract from the nal report; p. 1-32
6. International Federation of Red Cross and Red Crescent Societies (IFRC) Publication date: 2008 Number of pages: 16 p.
7. International Red Cross and Red Crescent Movement, 30th CONFERENCE Resolutions & Reports; Resolution 3 - Specic nature of the International Red Cross and Red Crescent
Movement in action and partnerships and the role of National Societies as auxiliaries to the public authorities in the humanitarian eld, 30th International Red Cross Red Crescent
Conference nal document, Geneva, November 2007
8. Manual for National Societies on Legislative Advocacy concerning Disaster Management and Health Emergencies, draft, IFRC, Geneva, 2009
9. Presentation Speech by Carl Joachim Hambro, Member of the Nobel Committee, Oslo 1963
10. Strategy 2010, Geneva 1999
11. The ICRC's Mission Statement, Geneva 2008
12. United Nations A/CONF.206/L.3/Rev., 1 World Conference on Disaster Reduction, Kobe, Hyogo, Japan, 18-22 January 2005
13. World disaster report 2000, Focus on early warning, early action, IFRC publication, Geneva 2009; p. 1 -204
Obuka OSRH za angairanje
u sustavu zatite i spaavanja
PIU: mr. sig. Darko Duhovi, prof. dr. sc. Zvonko Orehovec, Visoka kola za sigurnost, Zagreb
e-mail: darko.duhovic@mtnet.hr, zvonko.orehovec@zg.t-com.hr
SAETAK
SUMMARY
P
rilagodbu sustava civilne obrane Republike Hrvatske uvjetovala je njezina tenja ka udruivanje u euroatlantske sigurnosne
institucije, kao i novi sigurnosni izazovi. Ulaskom u NATO Republika Hrvatska zavrava samo jedno poglavlje te prilagodbe,
dok se transformacija sustava nastavlja i dalje kako bi se dosegla puna interoperabilnost u svim segmentima. Jedno od najvanijih
segmenata civilne obrane je podruje upravljanja krizama, a u sklopu njega upravljanje katastrofama.
To je podruje posebno apostrorano i u sigurnosnim dokumentima EU i NATO-a.
U sustavu civilne obrane svi imbenici moraju biti spremni odgovoriti na izazove ovakvih kriza, pri emu kljunu ulogu imaju
operativne snage. OSRH u svojim misijama ima denirane zadae pomoi civilnim institucijama u zemlji, ali i sudjelovanje u ope-
racijama odgovora na krize u inozemstvu.
To su prije svega zadae pomoi civilnim vlastima (osiguranje infrastrukture i ostalih objekata te zatita dravne granice na ko-
pnu, moru i zraku), zadae pomoi namjenskim slubama u zatiti i spaavanju ljudi i dobara (pomo u katastrofama, nesreama i
drugim situacijama u kojima resursi civilnog sektora nisu dovoljni), zadae pomoi civilnim institucijama u borbi protiv terorizma,
krijumarenja i te proliferacije oruja za masovno unitavanje (suzbijanje teroristike aktivnosti, prometa oruja za masovno uni-
tenje, krijumarenja ljudi, opojnih droga i dobara, zajedno sa nadlenim civilnim slubama), kao i zadae humanitarnih operacija
(operacije traenja i spaavanja, pruanje pomoi u katastrofama, operacije razminiravanja, otklanjanje posljedica radiolokih,
kemijskih i biolokih akcidenata te medicinska evakuacija i zbrinjavanje u zemlji i inozemstvu).
Kako bi dosegle sposobnosti izvrenja ovih zadaa, OSRH su pristupile odreenim reformama kao dio cjelokupne transformacije
obrambenog sektora. U te reforme spada i transformacija sustava izobrazbe i obuke za navedene zadae kao i opremanje i mo-
dernizacija snaga koje e te zadae izvoditi. Ovaj rad se bavi analizom trenutnog stanja izobrazbe i obuke za navedene zadae te
predlae neke modele prilagodbe novim zahtjevima.
Kljune rijei: zatita i spaavanje, katastrofe, oruane snage, obuka, izobrazba
A
djustment of the Republic of Croatia Civil Defence concept is conditioned by new safety challenges as an aspiration to associ-
ation of Euro-atlantics safety institutions. Joining NATO, the Republic of Croatia ended just one chapter of adjustment, while
the transformation of the system continues on to reach full interoperability of all segments. One of the most important areas of
Civil Defence is the part of governing the crises, and as part of it, it is governing the catastrophes. This area is specially emphasised
in safety documents of EU and NATO.
In system of Civil Defence, all factors must be ready to respond the challenges of such crises and the key role, in that part, is given
to the Operational Forces. Defence Forces of the Republic of Croatia in its missions and assignments have specic assignments
to help civil institutions in country as well as participation in operations to respond the crises abroad. After all those there are
the assignments to help civil authorities such as protection of infrastructure and other buildings, protection of republic borders
on the land, sea and air.
Assignments to help purpose services in order to protect and save people and goods, such as help in catastrophes, accidents and
other situations in which the resources of civil area are not enough to provide help. Assignments to help the civil institutions in
their ght against terrorism, smuggling and proliferation of weapons for massive destruction like preventing the terrorist activity,
weapon uctuation for massive destruction, people smuggling, drugs and goods all together with competent civil authorities.
Assignments in humanitarian operations such as the operations of searching and saving, giving rst aid in catastrophes, the
operations of clearing the mines, cleaning the causes of radiology, chemical and biological attacks and in medical evacuation and
providing help in country and abroad. In order to reach abilities of executions of these assignments the Defence Forces of the Re-
public of Croatia must take specic reforms in the sector of defence, which are the major part of the whole transformation. A part
of these reforms is the transformation of the system of education and training as well as equip and modernisation of formations,
which are supposed to perform the assignments.
184 VISOKA KOLA ZA SIGURNOST
UVOD
SUSTAV I OKRUJE OBUKE U OSRH S NAGLASKOM NA OBUKU ZA OPERACIJE ZATITE I SPAAVANJA
Through this work it is analysed present state of education and training for these assignments and some adjustment models are
suggested to new demands.
Key words: protection and rescue, catastrophe, armed force, training , education
O
buka priprema pojedince, zapovjednike i postrojbe da se bore i pobjede u borbi - temeljnoj misiji OSRH, ali i da razviju
sposobnosti za provedbu mnotva operacija razliitih od ratnih (npr. humanitarne i mirovne operacije) u domaem i/ili me-
unarodnom okruju. Uspjena obuka integrira ljudske i materijalne resurse u vrsto spojene i borbeno spremne postrojbe, gradi
samopouzdanje, promie timski rad i zajedniki moral te poveava profesionalizam kod vojnika, voa i postrojbi.
Obuka OS ima jedan cilj, a to je da stvori strune, pouzdane, prilagodljive vojnike, voe i postrojbe, obuene i spremne za borbu i
pobjedu te uspjeh u ostvarenju zadaa od nacionalnog interesa. Model obuke OS i model razvoja voa integrira institucionalnu i
obuku u operativnom podruju te individualni samorazvoj u sustav upravljanja obukom.
Zapovjednik je odgovoran za obuku postrojbe, za njezinu borbenu spremnost i duan je koristiti sve raspoloive mogunosti da bi
ostvario taj cilj. asnici obuavaju asnike i doasnike, a doasnici obuavaju vojnike i male timove. Sva se obuka usredotoava na
misiju postrojbe i njezine zadae, a svi imbenici ukljueni u obuku vode do spremnosti postrojbe. Svaka se vojska, povijesno gle-
dano, organizirala, opremala i obuavala za rat i ratne operacije te je morala odravati dostignutu razinu spremnosti. Ona to ini i
danas, a init e zasigurno i u budunosti, uz poveanje i promjenu spektra operacija, ukljuujui i operacije zatite i spaavanja.
U
podruju sloenih zahtjeva nacionalne sigurnosti, strateke odgovornosti OSRH sada obuhvaaju vei raspon misija, to pred-
stavlja vee izazove u obunom okruju. Primjenjujui osnovno obuno naelo 'Obuavati onako kako se borimo', zapovjednici
i voe na svim razinama moraju provesti obuku uzimajui u obzir raznolikost operativnih zahtjeva u iremu spektru operacija. Te
operacije mogu biti:
vierodne - koje provodi vie rodova OSRH
zdruene (JOINT) - koje provode barem dvije grane OSRH
vienacionalne (COMBINED) - koje provode elementi barem dviju drava
operacije koje provode Oruane snage s drugim dravnim tijelima i pravnim osobama (u ove vrste operacija spadaju zajednike
operacije Oruanih snaga s operativnim snagama DUZS-a i MUP-a).
Operacije mogu obuhvatiti itav niz mogunosti terena i okruja. Zapovjednici moraju teiti tomu da postave svakodnevne uvjete
za obuku to blie onima koji se oekuju u stvarnim situacijama. Ovo praktiki pretpostavlja da se u obuci moraju simulirati rea-
listine situacije, ali i da svaka stvarna operacija predstavlja svojevrsno obuavanje iz koje se ralambom izvlae nauene lekcije
i rade poboljanja u samoj obuci.
1. Obuka dragovoljnih ronika
Dragovoljno sluenje vojnog roka u Republici Hrvatskoj regulirano je Pravilnikom o dragovoljnom sluenju vojnog roka. Ono traje
osam tjedana, a obuka se provodi u Sreditu za temeljnu obuku. Ronici se osposobljavaju u temeljnim i specijalistikim vojnim
znanjima i sposobnostima u rodu pjeatva. Nakon tako zavrene obuke stjee se mogunost za prijem u djelatnu vojnu slubu ili
sklapanje ugovora o ugovornoj priuvi.
Ukoliko se sklopi djelatna vojna sluba, osobe se upuuju u postrojbe gdje po potrebi nastavljaju sa specijalistikom obukom drugih
rodova i slubi ili se upuuju na kolovanje ukoliko imaju potrebnu razinu civilne naobrazbe za asnika.
Temeljna vojna obuka prua osnovne vjetine, znanja i uinkovitost u zadai, kako bi civil postao vojnik, istovremeno ga obuava-
jui da kao pripadnik male postrojbe uspije pridonijeti izvrenju zadae vee postrojbe i preivi na bojitu.
Na temeljnoj vojnoj obuci ronici dobivaju i prva saznanja o zadaama, mjerama i postupcima koji e im koristiti prilikom akcija
zatite i spaavanja.
To su prije svega: 'Psiholoka priprava vojnika', 'Motorike pripreme', 'Vojna sluba', 'Prva pomo', 'PONG', 'Topograja', 'Atomsko-
bioloko-kemijska obrana (ABKO)', 'Veza', 'Minsko-eksplozivna sredstva' i 'Taktika'.
T
aktike zadae se u specijalistikom dijelu najdue obuavaju i imaju veliko znaenje sa stanovita operacija zatite i spaava-
nja jer se na toj razini ronici stavljaju u ulogu pripadnika malih postrojbi do razine voda.
Osim za borbena djelovanja te se postrojbe obuavaju i za angairanje u izvanrednim okolnostima poput katastrofa.
Ovim zadaama i temama vojnici dobivaju iroku paletu razliitih znanja i vjetina koje se primjenjuju i u operacijama zatite i
VISOKA KOLA ZA SIGURNOST 185
spaavanja. To su prije svega:
1) znanja i vjetine o nainima svladavanja vodenih prepreka, provalija, ianih i drugih umjetnih zapreka i barikada, kao i o izradi
prolaza u minskom polju
2) znanja i vjetine pripreme vojnika i postrojbe za operaciju
3) znanja i vjetine ABK obrane
4) znanja i vjetine pruanja prve pomoi
5) znanja i vjetine evakuacije ranjenih
6) znanja i vjetine postupanja sa civilnim osobama
7) znanja i vjetine postupanja pri nailasku na kulturne objekte, pogone i instalacije koje sadre opasne tvari, kao i na kemijska
postrojenja, brane, nasipe i nuklearna postrojenja
8) znanja i vjetine izrade taborskih prostorija, podizanja atorskih naselja te ureenja ivota i rada u taborskim uvjetima
9) znanja i vjetine pretrage naseljenog mjesta itd
Ukoliko dragovoljni ronik stupi u djelatni sa-
stav, on se po potrebi upuuje u postrojbe dru-
gih rodova gdje prolazi specijalistiku obuku
u tom rodu. Tako primjerice djelatni vojnici
inenjerijskih VSSp-ova prolaze iroki raspon
razliitih tema na vojnostrunoj obuci ijim
uvajanjem stjeu iroku lepezu znanja koja se
mogu primjenjivati u moguim katastrofalnim
situacijama. Gotovo ne postoji operacija zatite
i spaavanja u kojoj se ne bi angairali ovi vojnici
i postrojbe ininjerije, a zadae za koje bi se ko-
ristile su prije svega: humanitarno razminiranje,
raiavanje ruevina, podizanje montanih
objekata za izbjeglice, osiguranje prohodnosti
putova, graevinski radovi, svladavanje vodenih
zapreka i spaavanje u poplavljenim podrujima
te izrada protupoarnih putova i ostalo.
I ostali rodovi imaju slinu manju ili veu primje-
njivost u operacijama zatite i spaavanja te se
djelatni vojnici svih rodova u svom specijalisti-
kom dijelu neposredno ili posredno obuavaju i
za ovakav tip operacija.
2. kolovanje doasnika i asnika
Jedno od najvanijih naela vojnog kolovanja,
pa tako i kolovanja doasnika i asnika u OSRH
jest slijednost. Slijedno kolovanje je ciklus kroz
koji prolazi doasnik i asnik u Oruanim sna-
gama nakon uspjenog kolovanja na nioj razi-
ni i obnaanja odreene dunosti u propisanom vremenu. Takvo kolovanje osposobljava doasnika i asnika za obavljanje zadaa
vieg stupnja odgovornosti te osigurava stjecanje potrebne razine znanja za konkretnu viu dunost. Upravo je iz tih razloga i
razvijen slijedni sustav/model kolovanja doasnika u OSRH. Doasnici i asnici koluju se kroz institucije i postrojbe OS RH, a
tijekom svog kolovanja stjeu i niz potrebnih znanja na svim razinama koja su primjenjiva u operacijama zatite i spaavanja.
3. Obuka u operativnom podruju
Obuka u operativnom podruju (obuka u postrojbama) ukljuuje obuku postrojbi u podruju razmjetaja (mirnodopskom i podruju
operacije), na lokalnom vjebalitu i strelitu te rotacije u Simulacijskome sreditu i Sreditu za borbenu obuku (SBO). Obuka u
postrojbama usredotoena je na misiju i popis zadaa vanih za misiju (PZVM) postrojbe. Svaka postrojba svoju misiju dobije od
nadreenog zapovjednika, a zatim razvija PZVM koji podupire njezinu misiju. Misija postrojbe moe biti i sudjelovanje u aktivno-
stima zatite i spaavanja, a jedna od zadaa s PZVM-a mogla bi biti (ovisno o tipu postrojbe) i gaenje velikih umskih poara.
Misija je glavna zadaa dodijeljena postrojbi ili snazi (ustanovi, zapovjednitvu i sl.).
Koncipirana je na nain da odgovori na pitanja tko?, to?, kada?, gdje? i zato?, ali gotovo nikada kako?.
Primjer misije bojne:
Na dan D u sat S prebaciti se zrakom i kopnom, posjesti odreena oekujua podruja i pripremiti se za borbu. Na zapovijed zauzeti
dodijeljeno podruje obrane i biti spreman za provedbu protunapada.
Dijelom snaga jaine satnije biti spreman pruiti potporu u protupoarnoj sezoni. Na ovoj razini zapovjednik bojne prosudit e da
za ovu zadau mora ustrojiti NOS jaine satnije (to moe napraviti i zapovjednik vie razine) za potporu u protupoarnoj sezoni (s
obzirom na to da ustrojbena satnija nema sve snage za ispunjenje ove zadae, to ne mora imati ni bojna) te dodijeliti takve misije
postrojbama, iz kojih e se iitati koje snage e angairati za ovu zadau. Nekoj satniji dat e ulogu nositelja ustrojavanja te joj
dodijeliti sljedeu misiju:
Primjer misije satnije:
Na dan D u sat S prebaciti se zrakom i kopnom, posjesti odreena oekujua podruja i pripremiti se za borbu. Na zapovijed zauzeti
dodijeljeno podruje obrane i biti spreman za provedbu protunapada.
Prihvatiti pridruene snage, ustrojiti i obuiti NOS te pruiti potporu u PP sezoni. Na ovoj razini prestaje dodjeljivanje misija, a nie
postrojbe razrauju svoj PZVM. Popis zadaa vanih za misiju (PZVM) razrauju sve postrojbe koje dobiju misiju od nadreenog
zapovjednika do razine satnije. Na niim razinama razvijaju se zajednike vodne i desetinske te pojedinane zadae koje podupiru
misiju i PZVM vie postrojbe.
Primjer PZVM satnije koja je dobila misiju u prethodnom primjeru:
1) uzbunjivanje i priprema satnije za izmjetanje
2) izmjetanje kopnom i zrakom u oekujue podruje
3) priprema za borbu - operaciju
4) zauzimanje dodijeljenog podruja obrane
5) kretanje do dodira
6) obavljanje protunapada
7) kretanje do poarita
8) gaenje velikih umskih poara
9) konsolidacija i reorganizacija.
Za navedene zadae zapovjednici moraju imati razvijene orise obuke i ocjenjivanja (OOiO), koji prate standardne operativne po-
stupke (SOP) za svaku zadau u matrici obuke.
4. Orisi obuke i ocjenjivanja te standardni operativni postupci
Oris obuke i ocjenjivanja (OOiO) je sredstvo za obuku koje daje jasne upute kako odreene zadae provesti i kako ih ocijeniti. OOiO
pomae obuavateljima u provedbi obuke i rabi se za zasebno uvjebavanje pojedine ili skupne zadae, ili se zajedniki kombinira
vie zadaa te se uvjebavaju kao dio sloene zadae u okviru vjebe na zemljitu ili vjebe na zapovjednom mjestu. OOiO je sred-
stvo za obuku koje se primjenjuje i kod obuke u zatiti i spaavanju.
Primjerice, ako satnija u svom PZVM-u ima zadau gaenje velikih umskih poara, ona razvija OOiO koji moe nalikovati nave-
denome u Tablici 1.:
S
tandardni operativni postupak (SOP) predstavlja skup pravila ili procedura sa snagom zapovijedi, kojima se reguliraju odreene
radnje i postupci sa svrhom njihove pojednostavljene izvedbe. On pokriva podruja mogue standardizacije koja time ne gubi
na djelotvornosti.
Meutim, SOP se ne izrauje iskljuivo u vojnim organizacijama. Izrauje ga i koristi svaka organizacija koja ima potrebu za tim
(npr. vatrogasci, poduzea, laboratoriji i sl.).
SOP-ovi su bitni i za usklaivanje djelovanja razliitih subjekata u operacijama zatite i spaavanja, pa tako i NOS-a OSRH za
katastrofe.
Standardni operativni postupci daju detaljno razraene procedure kako e NOS izvriti zadau po prijemu zapovijedi, zatim signala
u svim borbenim zadaama i zadaama zatite te spaavanja u sluaju katastrofa.
5. Simulacije i vjebe
Vjeba je najvii i najsloeniji oblik obuke kojim se pojedinci, postrojbe, ustanove, stoeri i zapovjednitva OSRH praktino obu-
avaju za provedbu dodijeljenih borbenih i neborbenih zadaa. Vjebe se provode u stvarnim ili simuliranim uvjetima protivnika,
zemljita, vremena i raspoloivih snaga i resursa.
Vojne simulacije koriste se u razliite svrhe, no najee u podruju izobrazbe i obuke vojnika, doasnika i asnika, kao i u obuci
razliitih vojnih struktura (timova, posada i posluga, postrojbi, stoera i zapovjednitava itd.).
Primjena simulacija u izobrazbi i obuci ima niz prednosti u odnosu na druge metode, od kojih su najznaajnije njihova ekonomi-
nost, mali utroak vremena i mogunost ponavljanja i ralambe.
Iako postoje razliiti modeli i razliite vrste simulacija, najinteresantnije za obuavanje struktura koje e sudjelovati u operacijama
zatite i spaavanja jesu simulacije za obuku u zapovijedanju i upravljanju.
To su raunalno voene simulacije koje pomau obuci voa, zapovjednika i njihovih stoera pri razvijanju i odravanju spremnosti
postrojbi. Veina tih simulacija smjeta elemente zapovijedanja i upravljanja postrojbi u borbeno okruje koje potie donoenje
odluka, meudjelovanja zapovjednika i stoera te koordinaciju stoera.
Zapovjednici i stoeri koji sudjeluju u vjebama voenima simulacijama (kako polaznici obuke, tako i oni koji prate obuku), esto
djeluju na svojim zapovjednim mjestima ili u taktikim operativnim sreditima (TOS) na terenskim lokacijama. Zapravo, simulacije
predstavljaju vrstu vojne vjebe koja se moe svrstati u kategoriju stoerne vjebe na zemljovidu ili stoerne vjebe na zapovjed-
nom mjestu.
Najee je to ipak kombinacija ovih dviju vjebi, pri emu su nii zapovjednici na svom zapovjednom mjestu (radnim stanicama
na kojima vuku poteze i izvjetavaju o dogaajima svoje vie zapovjednitvo), a stoer se nalazi izoliran i na zemljovidima vodi
operaciju koristei kanale veze prema niim zapovjednicima.
Postoji logian slijed obuavanja postrojbi i stoera koji se provodi u NATO savezu. Na sljedeem dijagramu prikazan je takav
slijed.
Stoerna vjeba ili vjeba na zapovjednom mjestu
(CPX - Command Post Exercise) sastavni je dio pro-
vedbe raunalno voene vjebe (CAX - Computer
Assisted Exercise) i provodi se neposredno prije
dolaska u simulacijsko sredite. Vjeba CAX obino
je neposredna priprema pravoj vjebi na terenu (LI-
VEX - Live Exercise), ako se dotina izvodi.
Tijekom procesa uvjebavanja CPX - CAX - LIVEX
nastaju spoznaje koje se primjenjuju u vjebama uenja u svrhu unapreenja obunoga procesa svih razina voenja i zapovijeda-
nja.
Postoji nekoliko simulacijskih modela koji se koriste u CAX vjebama, a trenutno su najvie koriteni modeli JCATS, SPECTRUM i
JANUS kojima raspolau i OSRH.
SPECTRUM simulacijski model od izuzetne je vanosti za obuavanje snaga koje e rukovoditi operacijama zatite i spaavanja kod
katastrofa i/ili teroristikog djelovanja.
On je prvenstveno namijenjen za obuku snaga u provedbi operacija razliitih od ratnih (MOOTW - Military Operations other than
War), ali moe posluiti i za obuku u provedbi borbenih operacija.
Ovaj simulacijski model ime je dobio prvenstveno zbog irokog spektra moguih MOOTW scenarija koje simulira, kao to su: su:
neborbene evakuacijske operacije (NEO), kontrola naoruanja, pomaganje domae civilne vlasti, humanitarna pomo i potpora
kod katastrofa, sigurnosna pomo, nacionalna pomo, potpora operacijama protiv droge, borba s terorizmom, mirovne operacije
(uspostava i odravanje mira), demonstracija sile, potpora pobunama i smirivanje pobuna te ogranieni napadi i prepadi. Osoblje
simulacijskog sredita do sada je razvilo i prilagodilo dokumentaciju za tri obuna paketa s tog modela: za mirovne operacije, za
konvencionalna ratovanja i za katastrofe.
Od 2006. godine isti se upotrebljavaju za zdruenu simulacijsku vjebu 'Neratne operacije - CAX' s polaznicima Ratne kole, Za-
povjedno stoerne kole, Napredne asnike izobrazbe i visoke doasnike kole.
6. Prijedlozi modela obuke za operacije zatite i spaavanja
Obuka postrojbi temelji se na usmjeravanju ka provedbi dodijeljene misije postrojbi.
To prvenstveno znai da e se planovima uporabe morati odrediti koje e postrojbe sainjavati NOS za katastrofe, kako bi one svoju
obuku mogle usmjeravati k ovakvim zadaama. Kada dobiju takvu misiju, obuka e pratiti logian slijed i imat e svoje faze.
K
ritini dijelovi pojedine faze upotpunjavat e se funkcionalnom obukom, a obuka e kulminirati u zajednikoj zdruenoj vjebi
OSRH i ostalih sudionika (DUZS, policija) operacije odgovora na katastrofu.
Na slici je prikazan prijedlog jednog od modela obuke postrojbe namijenjene za gaenje velikih umskih poara. Sudionici takve
obuke prolazili bi kroz pojedine faze, koje nisu strogo odijeljene, ve prate neki logian slijed i meusobno se ponekad i isprepliu.
Prva faza predstavlja institucionalnu izobrazbu doasnika i asnika te obuku ronika. Na ovim izobrazbama i obukama oni stjeu
odreena znanja i vjetine potrebne za operacije gaenja velikih umskih poara, te ta znanja i vjetine donose u postrojbu. Za-
tim se integriraju u postrojbu na svoja
ustrojbena mjesta i upoznaju se s njezi-
nom misijom i zadaama koje podupiru
misiju postrojbe.
D
rugu fazu karakterizira uvjebava-
nje pojedinanih zadaa koje podu-
piru misiju postrojbe. Ovdje dolazi i do
spoznaje da asnici i doasnici, koji vode
i zapovijedaju postrojbama, kao i vojnici
u postrojbi, ne raspolau dovoljnim spo-
sobnostima da bi poduprli ovakvu zada-
u. Zbog toga se uvode modeli funkci-
onalne obuke. Sposobnost provoenja
ovakve obuke ima DUZS i njegovo Ui-
lite vatrogastva, zatite i spaavanja.
Navedene dvije funkcionalne obuke pro-
vode se paralelno, a doasnici i asnici
prikljuuju se obuci PP NOS-a kad za-
vre sa svojom funkcionalnom obukom.
Zbog toga ostatak PP NOS-a za vrijeme
funkcionalne obuke asnika i doasnika
obrauje one teme koje se preklapaju u
njihovoj obuci. asnici i doasnici koji
rade u stoeru postrojbe, u ovoj fazi
uvjebavaju pojedinane zadae rada
stoera, poput izrade radnih zemljovida,
komuniciranja, pisanja izvjea i slino.
Trea faza otpoinje kad provedbene po-
strojbe (do razine satnije) savladaju ove funkcionalne sadraje i pojedinanu obuku. One zatim prelaze na formiranje timova, de-
setina i vodova, dodjeljuju im zadae i obuavaju ih za takve zadae. U treoj fazi nadreena razina (stoer NOS-a) dobiva taktiku
zadau od svoje nadreene kue i otpoinje s fazom donoenja odluke u sklopu CPX vjebe stoera. Faza zavrava proigravanjem
inaica djelovanja i igranjem 'ratne igre' u sklopu CAX simulacije. U simulacijskom sreditu, uz stoer PP NOS-a OSRH, kao vie
zapovjednitvo moe se prikljuiti stoer operacije (formiran od strane Kriznog stoera Vlade) u ijem su sastavu zapovjednici
i strunjaci svih institucija koje provode ovu operaciju (vjebu). U fazi kad su stoeri u simulacijskom sreditu, moe otpoeti i
etvrta faza - faza izmjetanja PP NOS-a u podruje operacije, a zatim uvjebavanje satnijskih zadaa. Ili pak se satnijske zadae
uvjebavaju u podruju mirnodopskog razmjetaja postrojbe, a zatim se u etvrtoj fazi izmjeta kompletna postrojba sa svojim
stoerom u operativno podruje.
U
petoj fazi spajaju se postrojbe u podruju operacije (vjebe), formira se taktiko operativno sredite PP NOS-a OSRH i zdrueni
stoer operacije (vjebe). Zatim se ono to je proigravano na CAX simulaciji provodi po koracima u LIVEX vjebi zdruenih
snaga (esta faza).
Takvu LIVEX vjebu pratio bi sljedei scenarij:
1) uzbunjivanje PP NOS-a i priprema za izmjetaj
2) izmjetanje PP NOS-a kopnom, zrakom i morem u podruje operacije
3) spajanje PP NOS-a u zdruene snage i spajanje uspostava zapovjednih sustava
4) prijem zadae i kretanje do poarita
5) gaenje velikog umskog poara
6) konsolidacija i reorganizacija
7) nadzor opoarenog sektora
8) naputanje podruja operacije i povratak u matinu bazu.
Ovaj model obuke primjenjiv je i kod drugih aktivnosti operacija potpore, a Uilite vatrogastva i civilne zatite moe razviti
LITERATURA
PUBLIKACIJE
PROPISI
ZAKLJUAK
programe funkcionalne obuke za podruja za koja ima obune resurse (poput osposobljavanja doasnika i asnika za obranu od
poplave i sl.). U sluaju da ovakve programe ne mogu razviti institucije u RH, asnike i doasnike mogue je slati na funkcionalne
teajeve u NATO-ove kole u inozemstvo. Suradnja s DUZS-om u podruju obuavanja moe biti dvosmjerna, pa DUZS moe obu-
avati svoje snage u kolskim institucijama OSRH, naroito u podruju voenja postrojbi, stoernog rada i na CAX simulacijama.
Pojedine postrojbe OSRH ne moraju slijediti takav model obuke za katastrofe, s obzirom na to da se one u svom svakodnevnom
radu obuavaju za ovakve operacije. To su prije svega postrojbe vojne policije, specijalne i protuteroristike postrojbe, protupo-
arna eskadrila, obalna straa, i dr. Poneke postrojbe svojom svakodnevnom obukom (ABKO, inenjerija, veza, sanitet) obrauju
aktivnosti koje e primjenjivati jednako u borbenim operacijama, kao i u 'operacijama potpore'. Zbog toga nije potrebno njihovu
obuku dodatno usmjeravati, ve ih samo treba ukljuivati u zdruene vjebe ovih operacija dodjeljujui im konkretnu zadau.
P
riroda svjetskih kriza zahtijeva da se snage istovremeno obuavaju, razmjetaju i provode djelovanja. Vojska se ne moe obuiti
za svaku moguu zadau; ona se obuava za borbu i priprema za specine zadae onako kako to vrijeme i okolnosti doputaju.
U skladu sa prirodom ovih operacija, obuka se moe provoditi kroz vierodnu i zdruenu obuku, te obuku s drugim dravnim tijeli-
ma i pravnim osobama. Obuka s drugim dravnim tijelima i pravnim osobama temelji se na standardnim operativnim postupcima
(SOP-ovima) i oblikovana je tako da pripremi OSRH za usklaeno djelovanje s njima. Nunost je ukljuivati druga dravna tijela i
pravne osobe u operacije vojnih snaga. Takoer, Oruane snage mogu kao pomoni imbenik sudjelovati i u operacijama koje vode
druga tijela (ovdje spadaju operacije zatite i spaavanja koje vodi DUZS). Dostizanje zahtijevanih sposobnosti svih sudionika u
tim operacijama namee potrebu za zajednikim uvjebavanjem. Iako se takva obuka temelji na vojnoj doktrini (OSRH ni u jednom
trenutku ne smije odstupiti od svojih doktrinarnih rjeenja, bez obzira na vanjske zahtjeve), nuno je usklaivanje s ostalim su-
dionicima. To je vrlo sloeno podruje djelovanja vojske, stoga planiranju takve obuke treba prilaziti odgovorno, te analizirati sve
imbenike koji utjeu na ishod takve operacije.
[1] Zbirka propisa i stratekih dokumenata iz podruja obrane, Zagreb, MORH, 2004.
[2] Doktrina kolovanja za portebe OSRH u razdoblju od 2005. do 2010., Zagreb, MORH, 2005.
[3] Dugoroni plan razvoja oruanih snaga Republike Hrvatske 2006. - 2015., Zagreb, MORH, 2006.
[4] Strateki pregled obrane, Zagreb, MORH, 2005.
[5] Zakon o obrani, (NN 33/02 i 58/02)
[6] Zakon o zatiti i spaavanju, (NN 174/04)
[7] Uredba o unutarnjem ustrojstvu Dravne uprave za zatitu i spaavanje, (NN 20/05)
[8] Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske, (NN 32/02)
[9] Strategija obrane Republike Hrvatske, (NN 33/02)
[10] Pravilnik o dragovoljnom sluenju vojnog roka, (NN 70/08 i 97/09)
NRKBiT terorizam
i protuteroristike mjere
PIU: prof. dr. sc. Zvonko Orehovec, Davor Stipeti, Visoka kola za sigurnost, Zagreb
e-mail: zvonko.orehovec@zg.t-com.hr
P
rotekla dva desetljea obiljeile su dramatine politike promjene u svijetu od kojih je najvanija, jasno, nagli prekid hladnog
rata, i denitivno smanjenje rizika od globalnog rata i rizika od masovne uporabe nuklearno-bioloko-kemijskog oruja. U
ovakvoj novonastaloj svjetskoj situaciji mnoge su zemlje otpoele s preispitivanjem dosadanjih spektara opasnosti, a u skladu s
time i preispitivanje svojih strategija nacionalne obrane.
Pri tome analitike procjene pokazuju da sukobi niskog intenziteta zauzimaju najvei dio opasnosti za svjetski mir, a u sklopu
istih pojavljuju se i novi oblici prijetnji i rizika. Pored ve razmatranih lokalnih sukoba nakon hladnog rata pojavljuju se terorizam
i sabotae, nacionalni i meunarodni zloini te nesree, zagaivanje okolia i ostali uinci modernog drutva. Opa politika,
ekonomska i socijalna kriza te kriza morala u bivim socijalistikim i komunistikim dravama, pojaani ekstremizam vjerskih,
nacionalistikih i separatistikih fanatika kao i jaanje meunarodnog organiziranog kriminala pobudilo je kod zapadnih zemalja
strah od postojeeg arsenala nuklearnog, kemijskog i biolokog oruja u tim dravama zbog mogunosti nesrea, zloporaba, ne-
kontrolirane uporabe i krae.
Takoer, dananja tehnoloka dostignua, informatika povezanost svijeta i razina znanosti s jedne strane te sloboda kretanja
znanstvenog kadra, napose iz socijalno ugroenih regija, otvaraju mogunost tajne proizvodnje kemijskih i biolokih agenasa (pa
ak i primitivnih nuklearnih bombi) kod nekih reima i teroristikih skupina.
Novina koju prepoznaju mnogi svjetski znanstvenici i analitiari, nije samo strah od uporabe NKB agenasa i oruja ve i oblici i
metode uporabe. Pri tom se najvie skree pozornost na dva naela uporabe. Uporaba radi nanoenja to veeg broja rtava i tzv.
'tiho djelovanje' kao oblik specijalnog ratovanja pri kojem se drava ili nacionalna zajednica - rtva napada prikriveno u duljem
razdoblju RKB agensima (ratnim agensima ili zloporabom kemije, biologije, medicine...) radi izazivanja politike, ekonomske, soci-
jalne krize kod drave - rtve.
Republika Hrvatska pobjednik je Domovinskog rata iz kojeg je izala kao respektabilni vojni, ekonomski i politiki imbenik sredi-
nje i jugoistone Europe.
Sasvim je izvjesno da kao takova ne odgovara svim svojim susjedima, a napose Srbiji te Srbima i Muslimanima u Bosni i Hercego-
vini. Neispunjene teritorijalne i nacionalistike pretenzije biti e jo kroz nekoliko generacija inspiracija za otvoreno i prikriveno
neprijateljstvo mnogim legalnim desno orjentiranim politikim strankama, ali i onim nelegalnim vjerskim, fanatinim i nacionali-
stikim skupinama odakle se mogu regrutirati i teroristike skupine.
Obim stranama je sasvim jasno da svoje ciljeve ne mogu ostvariti kada postoji ovakva Hrvatska. Republika Hrvatska bi prema njima
trebala biti politiki i ekonomski oslabljena poslije ega bi dolo u pitanje i opstojnost Hrvata u BiH, ali i zadrivost Istone Slavo-
nije. Otvoreni sukob je pun rizika glede uspjeha agresije (naroito kod Muslimana), ali i svjetske reakcije. Nadalje, doba ratova za
kvadratni kilometar neijeg teritorija ili smjena kraljevskih obitelji je iza nas, u ropotarnici povijesti zajedno s 20. stoljeem.
Novo stoljee donosi borbu za kontrolu ivotnog okruja. Sigurnost ivotnog okruja, pod kojim se podrazumijeva ziko okruje,
voda, energenti i njihovo koritenje, kritine infrastrukture, transport i logistika, sigurnost zranog i pomorskog sektora, kemijska,
radioloka i bioloka kontaminacija te eksplozivne materije, je nova meta i cilj suvremenih prijetnji. Pojedinac, tvrtka, korporacija,
nacija, drava, religija ili kultura koja kontrolira svoje ivotno okruje ili utjee na njegovu sigurnost stvarni je njegov gospodar, a
ivotno okruje dobro mjesto za ulaganje ili pak odmor.
Priroda globalne sigurnosti se u protekloj dekadi promijenila dramatino u korist nesigurnosti, a to je izazvalo veliku zabrinutost
demokratskih drava. Preko noi, poslovanje se nalo, zajedno s vladama nacionalnih drava, u aritu te nesigurnosti.
UVOD
Z
adnjih nekoliko godina EU i NATO jasno su denirali djelokrug i podjelu najznaajnijih prijetnji, a to su terorizam, organizirani
kriminal, korupcija, proizvodnja i prodaja narkotika i ulaganje u fundamentalizam, proliferacija oruja za masovno unitavanje,
trgovina ljudima, te antropogene i prirodne katastrofe. Deniravi suvremene prijetnje poslovanju postalo je jasno da one ugro-
avaju i samu sr meunarodne sigurnosti i ivotnog okruja, sam prosperitet pa i opstanak ovjeanstva. U borbi protiv tih novih
oblika prijetnji nisu dovoljne policijske snage i obavjetajno - sigurnosne agencije ve se mora pronai i mjesto i uloga vojnih sa-
veza, policija, sustava zatite i spaavanja, te privatnog sektora i svih ostalih subjekata svih oblika poslovanja. Republika Hrvatska,
kao mlada nezavisna demokratska drava, u okruenju drava bive Jugoslavije koje joj nisu naklonjene i kojima takova Hrvatska
smeta u ostvarenju njihovih nacionalistikih tenji, mora prilikom kreiranja svoje obrambene politike i svoje strategije nacionalne
obrane voditi rauna o novim spektrima opasnosti.
CILJEVI NUKLEARNOG, RADIOLOKOG, KEMIJSKOG, BIOLOKOG I TOKSINSKOG TERORIZMA (NRKBiT)
U eri ope globalizacije utrka za zaradom slii na utrku atletiara u kojoj samo prva trojica dobivaju medalje i nagrade, a ostali se
tjee imenom i slikom uz pobjednike. Da bi netko ispao iz utrke nije potrebna batina, tenk ili raketa, dovoljno je biti sudionik utrke
i omesti suparnika u trci. Upravo to danas ovjek i ini drugom ovjeku.
P
okrenuti ratnu maineriju je skupo s puno ljudskih gubitaka, meunarodnom osudom i s velikom neizvjesnou po ishod. Stoga
se ovjek okree novim metodama, taktikama, oblicima, sredstvima i metama u ostvarivanju svojih ciljeva, a to su terorizam,
organizirani kriminal, prostitucija, droga, verc ljudima, transfer novca i kapitala i dr. Terorizam nije fenomen 21. stoljea. On po-
stoji otkad je i ovjeka. Oduvijek je teror bio metoda, sredstvo i oblik za postizanje ciljeva.
U novom stoljeu, preosjetljivom na bilo kakvu ugrozu ivotnog okruja, informacija o njegovoj ugrozi stvara podlogu za manipu-
lacije od istih kriminalnih do vjerskih i fanatinih.
Korisnici i izvritelji terorizma i svih njegovih popratnih pojava kao to je organizirani kriminal i drugi oblici novih ugroza, nisu
neke ciljane skupine i organizacije. U postizanju ciljeva njime se koriste i siromani i bogati, obrazovani i neobrazovani, pojedinci,
grupe i drave, ljudi u legalnim uniformama i bez njih, vjerski ali i nacionalni fanatici, privrednici i znanstvenici. Metode za izvre-
nje teroristikog ina, kao i scenariji njegovog izvrenja, nebrojni su i ovise iskljuivo o granicama ljudske mate. Brojiva su samo
sredstva za njegovo izvrenje i mete.
Suvremeni ciljevi terorizma koje u obzir mora uzeti i Republika Hrvatska mogu se grupirati na sljedei nain:
1. Politiki:
dovesti u pitanje kredibilitet i funkcioniranje legalno izabrane vlasti (nositelji mogu biti kako strane drave iz razliitih interesa,
tako i unutarnji subjekti iz redova anarhista, fanatika, opozicije, privatnih poduzetnika i dr., a svrha moe biti vrlo razliita, od
prikrivanja privrednog kriminala (pretvorba), prijevremenih izbora do blokiranja vlasti u npr. lobiranju za neku vrlo vanu meuna-
rodnu odluku trenutnom preokupacijom na domaoj sceni)
dovesti u pitanje poloaj Hrvatske na meunarodnoj politikoj sceni prikazujui je nespremnom i/ili nesposobnom u borbi protiv
novih oblika ugroza, takoer s razliitim nositeljima
samom teroristikom aktivnou na tlu Hrvatske prikazati je kao izvorom novih oblika ugroza
2. Ekonomski:
Izvoenjem teroristikog ina na tlu RH alje se ekstremno jaka poruka da turisti nisu sigurni u Hrvatskoj, a to moe dovesti do
kolapsa turizma kao privredne grane
Ovladavanje svim ili pojedinim elementima ivotnog okruja
U manjem obimu ekonomski se interes moe ispoljiti u anuliranju konkurencije, smanjenju cijene tvrtke koja je na prodaju i sl.
Kroz ekonomski cilj, npr unitavanjem privredne grane u samoj jednoj regiji, ili pak u regiji gdje ivi neka odreena nacionalna
skupina, moe se izazvati njihov socijalni revolt, a on pak moe biti izgovor nekoj susjednoj dravi za pokretanje politikih ali i
drugih mjera u zatiti graana RH svoje nacije
3. Vjerski i fanatiki:
Od elje i potrebe za dominacijom jedne religije ili neke druge ideje, do koritenja ovog oblika napada na prethodne ciljeve
4. Kriminalni:
Od elje za lakom zaradom vercom ljudi, narkotika i robe dvojne namjene do cilja ovladavanja pojedinom tvrtkom, granom
proizvodnje i sl. Ovaj se cilj takoer odraava na politiku, ali i ekonomsku stabilnost drave
5. Anarhistiki:
Skloni su mu naroito ekstremno politiki orjentirani pojedinci i skupine koje ak ni desno ili krajnje lijevo orjentirani politiki
programi ne zadovoljavaju ili su lanstvom u njima razoarani.
IZVORI NRKBiT UGROZA
P
rirodne ugroze mogue je oekivati prije svega u biolokoj domeni i to kroz epidemije i pandemije bolest biljaka, ivotinja i
ljudi. Pri tom je nuno razlikovati epidemiju endemskih bolesti od bolesti netipinima za nae krajeve jer se preventivne mjere
obino poduzimaju za endemske bolesti. Normalno, pritom u pitanje dolaze, kako strunost i profesionalnost poduzetih mjera
prolakse na lokalnim razinama, tako i poduzimanje prolakse openito jer bolest nije oekivana pa nema ni potrebite koliine
ciiepiva i lijekova. Opasnost se multiplicira ukoliko epidemija prerasta u pandemijske razmjere zbog ega drave gdje se cijepiva i
lijekovi proizvode proglaavaju proizvode stratekima.
Ako se endemske bolesti iskoriste kao paravan za njihovo namjerno dodatno irenje govorimo o prikrivenom terorizmu. Neprirodni
uzronici bolesti za RH, npr. hemoralgijske groznice, u dravu mogu doi:
turistima,
emigracijom stranaca, prije svega ilegalnih poznatim i nepoznatim ilegalnim putevima verca ljudima, kopnom i morem
transportom i tranzitom robe (bilje, ivotinje, hrana, pie...) i ljudi,
irenjem epidemije iz susjednih drava na teritorij RH.
U
prirodne ugroze spadaju i svi ostali poremeaji u prirodi (poplave, potres, oluje, klimatske promjene...).
Ovakve se situacije vrlo lako mogu iskoristiti za 'tiho djelovanje' disiminacijom uzronika endemskih bolesti ili pak potencira-
njem ve katastrofom zapoetih problema, kao to je zagaenje hrane i vode, nedostatak higijenskih uvjeta, irenja bolesti tipinih
za katastrofe. Prirodne su katastrofe idealna platforma za sve oblike novih ugroza, a ne samo za terorizam. Stoga se prirodne
ugroze nikako ne smiju promatrati samo kao briga Dravne uprave za zatitu i spaavanje ve moraju biti obuhvaene i planovima
protuteroristikih mjera i mjera protiv proliferacije specijalnih oblika ugroza kao to su informacijsko-psiholoko i ekonomsko
djelovanje te novih oblika ugroza, prije svega organiziranog kriminala.
Antropogene ugroze u koje, pored ratnog djelovanja koje bi trebalo biti obraeno posebnom studijom u sklopu Strategije oruane
obrane, spadaju sve ugroze izazvane ljudskim djelovanjem ili pak ugrozom proizalom iz objekata koje je za svoju svrhu izgradio
ovjek. To su prije svega tehnike i tehnoloke nesree na industrijskim i energetskim postrojenjima, nesree u transportu roba i
putnika kopnom, morem i zrakom, uruavanje stambenih zgrada i dr.
Terorizam, posebice NRKBiT terorizam, bio onaj na navedene objekte kao mete ili pak koritenje ovih objekata kao sredstava za
izvrenje teroristikog ina, izrazito je opasan za ekonomsku, politiku i socijalnu stabilnost drave.
Sve je vei broj strunjaka koji se bave suvremenim ugrozama koji smatraju da je terorizam sredstvo i oblik suvremenog ratovanja.
Kao to je ve u uvodu navedeno, vrlo je skupo i neizvjesno pokretati ratnu maineriju i klasine oruane akcije u svrhu proklami-
ranog cilja.
Toga smo svjedoci kada govorimo i o ratovima prolih 20 godina od kojih niti jedan nije ostvario proklamirane ciljeve, ali i o tero-
ristikim aktivnostima koje su i te kako naruile stabilnost i velikih drava poput SAD-a, Velike Britanije, Ruske Federacije i dr.
Terorizam u dananje doba kada je ovjek kao pojedinac i dio zajednice i te kako senzibiliziran za vlastitu sigurnost, je vrlo jedno-
stavan i jeftin nain za postizanje ciljeva, bili oni politiki, ekonomski, religijski ili pak je njihov cilj koristoljublje, dobit, umanjenje
vrijednosti nekog objekta, tvornice, smanjenje ili poveanje cijene na lokalnom i svjetskom tritu. U takvoj situaciji terorizam
zapoinje ve na razini dobro pripremljene i u pravo vrijeme odaslane informacije, a zavrava kao pomno planirani niz tajnih i jav-
nih aktivnosti s ve unaprijed deniranim ciljem ili ciljevima. Iz navedenih su razloga i sredstva i metode za izvrenje teroristikog
djela vrlo raznolika, kao i poinitelji tih djela.
Nikako se u razmatranju strategije obrane od terorizma ne smije poi od presumpcije zasnovane:
a) Na tradicionalnom deniranju neprijatelja po geografskom, politikom ili vjerskom sudu.
b) Na tradicionalnom miljenju da se bilo kakva nerijeena teritorijalna pitanja, teritorijalne pretenzije ili pak nerijeena meuna-
cionalna pitanja mogu i moraju rijeiti iskljuivo oruanom borbom.
Naprotiv, veliki je broj situacija koje upuuju, sukladno denicijama meunarodnog ratnog prava, na zakljuak da za terorizmom
kao novim - modernim oblikom ratovanja poseu podjednako i drave (direktno ili indirektno preko neformalnih skupina i orga-
nizacija) i pojedinci, neformalne i formalne skupine i organizacije koje nazivamo teroristikim, ali i interesne skupine vezane uz
kapital, kriminal i proizvodnju.
Z
akljuno, ako suvremeni pojam drave, dravnosti i nacionalnog interesa - kao presumpcije postojanja i opstanka drave polazi
od injenice da drava i nacija mora suvereno gospodariti s elementima ivotnog okruja kao to su infrastruktura, nancije,
privreda, prirodni okoli i dr., onda antropogene ugroze same po sebi nanose neprocjenjive tete dravi, a ako su one meta, sredstvo
ili pak cilj terorizma, onda se sa sigurnou moe govoriti da je drava u ratnom stanju u kojem je njezina suverenost shvaena na
taj suvremeni nain ivotno ugroena.
POTENCIJALNO NAJZANIMLJIVIJE METE U RH
Na temelju svega iznesenog pri razmatranju nacionalne sigurnosti RH i u sklopu iste razrada strategije obrane od terorizma, nuno
je poi od gore navedenih injenica te predvidjeti nove oblike ugroza kao trenutno najaktualniju prijetnju, a terorizam, pa i onaj
NRKBiT terorizam samo je jedan od njih i samo jedno od sredstava za njihovo postizanje - za postizanje ili naruavanje kontrole
elemenata ivotnog okruja RH.
Pri tome su i otvorene i prikrivene metode djelovanja jednako izgledne, a rat u formi sukoba niskog intenziteta moe samo biti
uzrok, cilj ili posljedica novih - specijalnih oblika ugroza pri emu su najizglednije mete djelovanja sljedei:
turistike destinacije i turisti sami u cilju upropatavanja turistike sezone (zagaenje mora, trovanje hrane i vode, poari, ne-
sree na cestama, krae automobila i dragocjenosti, i sl.). Pri tom ne moraju kao agensi posluiti bojni otrovi, ve npr. 'salmonela'
koja e se (potpomognuta stranim tiskom) pripisati nehigijeni i nebrizi i sl.
prehrambena preraivaka industrija u kojoj se, 'opet zbog nebrige', moe nai 'trihineloza', 'salmonela', 'uzronik kravljeg ludila'
i sl., uz moebitnu zdunu pomo stranog tiska kao proklamirano pravo na informaciju.
Poljoprivredna dobra pojavom novih nametnika i novih bolesti koji mogu znatno smanjiti urod, a uz zlurado pisanje moe se
govoriti i o zatrovanoj hrani pesticidima kojima se ugroavaju turisti na Jadranu
stoni fond u Hrvatskoj ili uvezeno meso, posebice ono iz Srbije i BiH, raznim bolestima npr. 'antraks', 'svinjska kuga' i sl. u cilju
smanjenja fonda i ugroze turista opet npr. 'trihinelozom', 'kravljim ludilom', 'salmonelom', i sl.
kemijska, petrokemijska, naftna, farmaceutska i dr. industrija s opasnim tvarima iza ega se, pored ljudskih i materijalnih gubi-
taka, moe govoriti o zagaenju okolia (poljoprivrede i turistikih destinacija) te nesigurnosti putovanja u RH
objekti kritine infrastrukture tipa zrani, pomorski i kopneni aerodromi, luke, kolodvori i pripadajua im infrastruktura za tran-
sport, skladitenje i manipulaciju robom i putnicima prilikom ega namjerno ili sluajno zaraeni putnik te namjerno disiminirani
bioloki agensi, posebice s uzronicima bolesti koji spadaju u tzv I. kategoriju biolokih agensa, znai potpuna blokada transpor-
tnog naina i stavljanje zaraenog putnika i sve koji su bili s njima u kontaktu u karantenu, a u sluaju kasnog reagiranja moe se
desiti i blokada - karantena ireg podruja pa ak i drave (Velika Britanija 90 - tih godina zbog epidemije slinavke i apa koja je
u dravu ula stokom kupljenom u Australiji).
objekti kritine infrastrukture tipa kazalita, koncertne i kino - dvorane, sportske dvorane, trgovaki centri i sl zbog velikog broja
ljudi na ogranienom prostoru i vrlo ogranienim izlazima izrazito su pogodna mjesta za sve oblike terorizma, ukljuujui i RKB
terorizam tihom disiminacijom RKB agensa, posebice biolokih
U
sluaju potreba ovakav oblik terorizma (kao tiho djelovanje) uvijek moe prerasti i u otvoreni uz zvune parole kao to su
nekakve organizacije za slobodu ugnjetenih, obespravljenih, protjeranih, prognanih i sl.
Pored ovih oblika mogue ugroze Republike Hrvatske radiolokim, kemijskim i biolokim agensima ugroza je mogua i na niz drugih
naina od kojih izdvajamo:
otvoreni in agresije na industrijska postrojenja
elementarne nepogode, tehniki propusti, ljudski faktor
kemijske, nuklearne i bioloke nesree u susjednim dravama
meunarodni terorizam
lokalni i regionalni rat u susjedstvu
epidemije i pandemije u susjednim dravama
nesree pri manipulaciji NKB orujem u susjednim dravama
Krijumarenje NKB materijala kroz RH
Bilo koji gore spomenuti oblik ugroze moe, ako za to drava nije pripremljena, izazvati posljedice po puanstvo te po ekonomsku
i politiku stabilnost.
SREDSTVA ZA IZVRENJE TERORISTIKOG DJELA NRKBiT ORUJEM
NRKBiT terorizam ili terorizam u kojem se koriste oruja za masovno unitavanje ima nekoliko oblika.
Prema tome koji bi se agensi i oruja koristili dijelimo ga na nuklearni i radioloki, kemijski i bioloki i toksinski terorizam. Nain
primjene teroristikog agensa i neki bitni znaci koji oznaavaju moguu teroristiki akciju su neophodni za brzo prepoznavanje
napada i organizaciju odgovora na teroristiki akt. Jasno je da se prilikom otvorenog teroristikog djelovanja najee koristi
eksploziv kao sredstvo disiminacije agenasa, kao to e kod prikrivenog djelovanja za disiminaciju ili oslobaanje nekog agensa
(tekueg, prakastog ili plinovitog) rjee koristiti eksplozivne naprave, a vie razne sisteme za oslobaanje agensa u obliku spreja.
Naalost, prvi od znakova takvog teroristikog napada e biti veliki broj uginulih ivotinja, ptica i riba, a esto e se primijetiti i
nedostatak insekta posebno kod uporabe kemijskih agensa. Dalje e se pojavljivati veliki broj oboljelih i otrovanih bez znakova
traume ali sa slinim simptomima to e uzrokovati dalje paniku.
Nuklearni i radioloki terorizam
Nuklearni teroristiki napad je onaj napad u kojem teroristika grupa koristi nuklearnu napravu ili radioaktivni materijal da bi
uzrokovala masovna ubojstva i tete.
Nuklearni terorizam prilikom napada ukljuuje uporabu, ili prijetnju uporabom radioaktivnih materijala.
Nuklearno oruje teroristima moe omoguiti znaajne prednosti kao to su veliki broj rtava i fokusiranje panje svjetskih medija.
Zapadne su zemlje posebno sumnjiave prema ucjenama terorista o poduzimanju nuklearnog napada. Oni koji odluuju nemaju
naina saznati koliko su teroristi zaista spremni ostvariti svoje prijetnje. Teroristike grupe mogu pokuati priskrbiti radioaktivne
tvari ili nuklearno oruje na nekoliko naina:
raspad Sovjetskog Saveza, ekonomska kriza, slabljenje dravne kontrole nad radioaktivnim materijalima i nuklearnim bombama
u nekima od zemalja Istone Europe ohrabrilo je trgovinu radioaktivnim tvarima pa ih je mogue kupiti na crnom tritu
mogue je kupiti ili nabaviti radioaktivne tvari od drugih zemalja posebno od onih 'revolucionarnih drava' koje podravaju
terorizam,
radioaktivni materijali se vrlo esto (npr. plutonij) dobivaju kao nusproizvod pri radu istraivakih ili energetskih nuklearnih
reaktora,
iako manje vjerojatna, jedna od mogunosti je da e teroristike grupe same proizvoditi nuklearnu bombu za to su im potrebni
posebni resursi i obuka.
teroristi bi ak mogli posjedovati (ili oteti, domoi se, prisvojiti ) nuklearnih zaliha, jedne od mnogo razliitih zaliha nuklearnih
naprava i drugih opasnih supstanci u svijetu,
prilikom razmatranja nuklearnog terorizma, potrebno je istaknuti i mogunost terorizma radioaktivnim tvarima iz bolnica i
znanstvenih institucija, posebice alfa - emitera koji su izrazito toksini ukoliko se unesu u organizam
V
idljivo je kako teroristike grupe imaju razliite mogunosti domoi se nuklearnog oruja i radioaktivnog materijala, ali je
vano napomenuti da iste grupe najee ne posjeduju moralna skrupula niti se boje mogunosti nuklearnog odgovora ili tete
po njihove nacionalne interese kao posljedice njihovog napada.
Svi ovi faktori ine teroristike grupe mnogo opasnijima, kad je rije o nuklearnim napadima, od suverenih drava.
Radionuklidi koji bi se koristili u terorizmu:
Fisioni materijal: Produkti sije:
Plutonij 239 (239Pu) Stroncij 90 (90Sr)
Uran 235 (235U) Cezij137 (137Cs)
Uran 238 (238U) Jod 131 (131I)
Kobalt 60 (60Co)
Nesioni materijal:
Plutonij 240.. (240Pu)
R
adioaktivne tvari se primjenjuju u terorizmu slina kao i kemijski, bioloki i toksinski agensi a djelotvornost im je izrazito ve-
lika i ekstremno malim koliinama. Kod vanjske radioaktivne kontaminacije najvei je problem prijenos alfa kontaminacije na
unutranje organe ili unutranja kontaminacija ili prijelaz pritiskom u dublje slojeve koe.
Beta estice mogu ovisno o energiji prodrijeti i u duboke slojeve koe i tetno djelovati ako prodru dublje u kou.
Beta emiteri su najopasniji za oteenu kou. Uinci elektomagnetskog rentgenskog (x) i gama zraenja takoer ovise o energiji.
Mnogi radionuklidi odailju vie vrsta energija zraenja pa e brzine doze biti dosta razliite.
Kod unutranje radioaktivna kontaminacije putevi resorpcije kontaminanata su: respiratorni trakt (udisanjem estica manjih od 5
mikrona), gastro - intestinalni trakt (preko eluca pasivnom
difuzijom topivih estica te preko tankog i debelog crijeva
resorpcijom ostalih kontaminanata) i koa (transepidermalni
put kao najsporiji put, ako koa nije povrijeena te direktno
preko otvorenih povreda i opeklina te transfolikularni put
ulaska koji je opasniji - korijen dlaka i lijezda lojnica).
Primarni rizik za unutranju kontaminaciju je Cs-137 i Sr-
90.
Sr-89 (transuranski alfa emiter) i C-14 su takoer zanimljivi.
TABLICA 1 - Metabolizam nekih radionuklida
R
adioaktivni jod (131J) je vrlo kratko ivui radionuklid (osam dana) i vrlo je bitan izvor unutarnje radioaktivne kontaminacije
zbog toga to se nakuplja u titnjai.
Cezij -137 (137Cs) se apsorbira u biljnu hranu i ivotinjska tkiva. Jednom kad se konzumira cezij se rasprostire ravnomjerno po
cijelom organizmu, to znai da 137Cs uzrokuje izloenost cijelog organizma gama zraenju. Cezij se zadrava u organizmu rela-
tivno dugo (vrijeme poluraspada je 50 do100 dana) i iz organizma se izlui tek za nekoliko mjeseci do nekoliko godina.
Stroncij-90 i 89 (90Sr, 89Sr) je kemijski slian kalciju i odlae se u kosti. Najvea koliina konzumiranog stroncija se ne odlae u
kosti (vrijeme poluraspada je samo 40 dana).
Neto manje od 10 posto se zadrava u kostima, ali bioloko vrijeme poluraspada je 50 godina. U kotanoj sri izaziva ozbiljne
promjene i predstavlja veliku opasnost.
Uran i drugi transuranski elementi se odlau u kostima ako se apsorbiraju i predstavljaju veliku opasnost za kotanu sr.
Plutonij ima bioloko vrijeme poluraspada 80 do100 godina kad se nakupi u kostima, a kad se nakuplja u jetri 40 godina.
Kemijski terorizam
Kao suprotnost nuklearnom terorizmu koji ostaje kompleksan (slojevit) i problematian za izvrenje, a kao takav i preteito teoret-
ski, kemijski terorizam je konkretniji, praktiniji i ve izvoen.
Kemijski se terorizam moe podijeliti u dvije osnovne kategorije:
napadi kojima je cilj uzrokovati masovna stradanja i velika oteenja. U tim sluajevima, teroristike grupe oslobaaju otrov u
populacijski prenapuena sredita, vodu i neprozrana podruja sa svrhom uzrokovati to je mogue vie rtava
kemijski napadi imaju za cilj prvenstveno terorizirati, ucjenjivati ili uzrokovati ekonomsku tetu, npr. napad na odreeni proizvod,
kao to je hrana na nain da se u nju ubaci toksina kemijska supstanca.
Za organizacije ukljuene u kemijski terorizam, isti ima nekoliko jasnih prednosti u odnosu na konvencionalni ili nuklearni te-
rorizam. Prvo, kemijske su supstance mnogo dostupnije, mogu se proizvoditi jednostavnim kemijskim procesima koji su poznati
svakom studentu. Moe se izvoditi kemijskim ratnim agensima, ali i 'obinim' kemijskim spojevima koji se normalno koriste u pro-
cesu proizvodnje kemijske, petrokemijske, farmaceutske, naftne i dr. industrije. Npr. pesticidi, fozgen te klor su bojni otrovi Prvog
svjetskog rata, a na stotine tona ih koriste kemijske industrije.
K
ad se radi o tzv. prikrivenom terorizmu ili, kako to vole nazvati strunjaci za NKB ratovanje, 'tihom djelovanju', upravo se i rabe
kemikalije ili se izaziva nesrea na njihovim postrojenjima koje se potom deniraju kao kemijska nesrea izazvana ljudskim
faktorom (nestrunost, nepanja, propust, vjerojatnost, i sl.
Poseban oblik kemijskog rata, kojeg su upravo denirali hrvatski strunjaci, a prihvatila ga i organizacija za zabranu kemijskog
oruja (OPCW), jeste 'kemijski rat bez kemijskog oruja', tj. napad na navedena postrojenja konvencionalnim orujem ili teroristi-
kim inom (otvorenim ili prikrivenim - zavisno od cilja i namjere), pri emu se izazove stradanje jednako ili vee od stradanja koje
bi izazvalo napad kemijskim orujem.
Obzirom da kemijski terorizam ne iziskuje velike trokove niti posebna postrojenja i resurse, ak i siromanije organizacije mogu
vrlo lako nabaviti i koristiti kemijsko oruje. Kemijske supstance imaju jo jednu prednost to su mobilne te dobro pakirane i teko
detektibilne. Kemijski agensi koji se mogu koristiti u terorizmu su prvenstveno ve poznati klasini bojni otrovi i toksine kemijske
tvari koje se koriste u industriji.
Kriteriji koji odreuju koji e se kemijski agens koristiti ukljuuju:
kemijski agens za koji se zna da je ve uporabljen kao bojni otrov,
kemijski agens dostupan teroristima,
kemijski agens za koji se zna da uzrokuje veliki morbiditet i smrtnost,
kemijski agens koji ima snaan uinak na nepripremljeno javno zdravstvo,
posebni zahtjevi i pripravljenost javno zdravstvenih ustanova.
Kemijski teroristiki agensi:
ivani bojni otrovi (tabun, sarin, soman, GF, VX)
krvni bojni otrovi (cijanovodik, klorcijan)
koni bojni otrovi (duini i sumporni iperit, luizit)
teki metali (arsen, olovo i njegovi spojevi, iva i njeni spojevi)
hlapljiva otapala (benzen, kloroform, trihalometani)
zaguljivci (fosgen, klor)
psihokemijski bojni otrovi (BZ)
vinil klorid
pesticidi
dioksini
poliklorirani bifenili
amonijev nitrat
zapaljivi i toksini industrijski plinovi, krutine i tekuine
korozivne industrijske kiseline i luine
Bioloki i toksinski terorizam
Bioloki i toksinski terorizam je uporaba i irenje biolokih agensa i toksina u populacijska sredita, u cilju uzrokovanja epidemija i
masovnih rtava te unitavanje morala. Bioloko i toksinsko oruje, u naelu, nije osmiljeno za teroristike napade ve je njihova
glavna svrha masovno unitenje. Uinci biolokog teroristikog napada postaju vidljivi tek nakon nekoliko sati ili dana (nakon to
neka od rtava napusti mjesto napada).
O
vo moe oteati pronalaenje poinitelja ili metu napada u sluaju teroristikog napada. Za razliku od biolokog oruja, tj.
biolokih agenasa koji su denirani kao ratni bioloki agensi u Konvenciji o zabrani biolokog oruja, postoji niz drugih agensa
i toksina kojima je mogue izazvati teroristiki napad. Strunjaci smatraju da se bioloki i toksinski terorizam moe izvoditi na
nebrojeni nain s nebrojeno puno biolokih agensa i toksina ili njihovih prijenosnika.
U bolje opremljenim mikrobiolokim laboratorijima mogu se uzgojiti opasni bioloki agensi koji se mogu teroristiki uporabiti.
Specijalizirani laboratoriji za uzgoj specijalnih ratnih biolokih agensa i toksina pri tom nisu neophodni.
Na kraju, oni i nisu toliko specijalni po opremi koliko su specijalni po ljudima, a danas ljudi - softwarea ima na 'izvoz'. Dovoljno je
napomenuti da je Institut 'Vektor' biveg SSSR-a zapoljavao 18 000 djelatnika na programu biolokog ratovanja, a danas ih radi
svega 7000 i to za plae od nekoliko desetaka dolara.
Jedan od znanstvenika iz Ruske federacije u Hrvatskoj je na simpoziju naglasio da se uglavnom ne zna gdje su ti strunjaci danas
i da je vrlo izvjesno da ih netko moe kupiti za aku dolara. (rije je o simpoziju CBMTS Industry I u organizaciji MORH-a, a ije
rezultate vie koriste strane vojske nego organizator !!!).
Najopasniji je bioloki terorizam onaj prikriveni, tzv. 'tiho djelovanje' pri emu se tajno koriste endemski uzronici bolesti ljudi,
ivotinja i biljaka i za koje je vrlo teko razluiti da li je to prirodna epidemija ili je to namjerno uporabljen bioloki agens.
Kritini bioloki agensi koji bi se koristili u biolokom terorizmu
s gledita nacionalne sigurnosti, javno zdravstvenog sustava i
davatelja urnog odgovora ukljuuju patogene i toksine koji se
prema potencijalnom riziku svrstavaju u tri kategorije prema
odreenim kriterijima.
I. kategorija teroristikih biolokih agensa i toksina ispunjava
sljedee kriterije:
- mogunost lake diseminacije ili prijenosa s ovjeka na ovje-
ka,
- uzrokuje visokog stupnja pobola i smrtnosti te ima snaan ui-
nak na nepripremljeno javno zdravstvo,
- mogunost izazivanja masovne panike,
- posebni zahtjevi i pripravljenost javno zdravstvenih ustanova.
I. kategorija ukljuuje sljedee bioloke agense i toksine:
- Virus velikih boginja (Velike boginje)
- Bacillus anthracis (Antraks, bedrenica, crni prit)
- Yersinia pestis (Kuga)
- Botulin toksin (Botulizam)
- Francisella tularensis (Tularemija)
- Ebola virus (Ebola groznica)
- Marburg virus (Marburka groznica)
- Lassa virus (Lasinska groznica)
- Junin virus (Argentinska hemoragijska groznica)
TABLICA 2.
Usporedba uinkovitosti biolokog, kemijskog i nuklearnog
oruja
TABLICA 3. Disiminacija i uinkovitost sarina i antraks spora
prema klimatskim uvjetima
II. kategorija teroristikih biolokih agensa i toksina ispunjava sljedee kriterije:
- osrednja mogunost diseminacije,
- uzrokuje osrednji pobol i nii stupanj smrtnosti
- zahtjeva specinu pripremljenost dijagnostikih kapaciteta i zdravstvenog zbrinjavanja.
II. kategorija ukljuuje sljedee bioloke agense i toksine:
- Coxiella burnetti (Q groznica)
- Bricella sp. (Bruceloza)
- Burkholderia mallei (Maleus)
- Virus Venecuelskog konjskog encefalitisa (Venezuelski konjski
encefalomijelitis)
- Virus istonog i zapadnog konjskog encefalitisa (Istoni i Zapadni konjski encefalitis)
- Ricin
- Clostridium perfrigens toksin
- Stalokokni enterotoksin B
Ova kategorija ukljuuje i patogene koji se prenose hranom i vodom:
- Salmonella sp. (Trbuni tifus)
- Shygella dysenteriae (Dizenterija)
- Escherichia coli o157:H7 (Enterokolitis)
- Vibrio cholerae (Kolera)
III. kategorija teroristikih biolokih agensa ukljuuje nove i ve pojavljujue patogene koji se mogu pripremiti za masovnu
diseminaciju u budunosti, a koji ispunjavaju sljedee kriterije:
- lako su dostupni,
- lako se mogu proizvesti i diseminirati,
- imaju snaan uinak na nepripremljeno javno zdravstvo,
III. kategorija ukljuuje slijedee bioloke agense:
- Nipah virus (Nipah encefalitis)
- Hantavirusi (Hemoragijska groznica s bubrenim sindromom)
- Virusi krpeljnih hemoragijskih groznica (Krim-Kongo hemoragijska groznica, Kjasanurska umska bolest, Omska hemoragijska
groznica)
- Virus krpeljnog meningoencefalitisa (Krpeljni meningoencefalitis)
- Virus ute groznice (uta groznica)
- Na lijekove rezistentni uzronici tuberkuloze.
O
penito je prihvaeno da e prvi podatak o biolokom napadu biti pojava velikog broja oboljelih ljudi, masovni pomor ivotinja
i propadanje korisnog bilja. Pred sustav protubioloke obrane kod teroristikog biolokog napada se postavljaju mnogi proble-
mi, a posebno u okviru zdravstvenog zbrinjavanja, kao to su prepoznavanje biolokog napada, odreivanje primjenjenog biolokog
i toksinskog ratnog agensa, odreivanje naina zbrinjavanja (trijaa, mediko-evakuacijske znaajke, lijeenje).
Rano otkrivanje biolokog napada je dosta sloen i zahtijevan posao, zbog toga to se bioloko oruje ne moe zapaziti osjetilima
kao veina kemijskih agensa, a potrebno je u to kraem vremenu iz velike kontaminirane sredine (zrak, voda i hrana) otkriti vrlo
male koliine mikroorganizama, koji pripadaju velikom broju razliitih vrsta.
Kontaminirane sredine sadre i druge nepatogene i organske tvari, a koje oteavaju brzo zikalno i kemijsko nespecino otkriva-
nje. Posebno je teko otkriti bioloke ratne agense, kojima su namjerno izmijenjene znaajke genetskim inenjerstvom.
Otkrivanje kemijskog agensa kod kemijskog napada znai kvalitativno i kvantitativno odreivanje, a detekcija biolokog agensa
sadrava nespecino otkrivanje porasta sadraja mikroorganizama. Metode otkrivanja biolokih i toksinskih ratnih agensa uklju-
uju:
- izolaciju etiolokog agensa pomou kulture za to je potrebno jedan do dva dana,
- detekciju toksina masenom spektroskopijom, inokulacijom ivotinja ili bioloki pokus te druge metode,
- otkrivanje protutijela ili specinih imunoglobulina (IgM) unutar tri dana,
- otkrivanje antigena pomou enzimatskih imunih analiza ili drugih osjetljivih metoda,
- otkrivanje genoma primjenom DNA proba i sondi,
- otkrivanje metabolikih produkata infektivnih i toksinskih agensa u klinikim uzorcima.
U
poetku epidemije ili iza biolokog napada dok se ne zna uzronik, lijeenje se odreuje prema kliniko-epidemiolokoj
(sindromskoj) dijagnostici, a izbor terapije (antibiotika) se odreuje prema terapijskoj dijagnostici. Antibiotska terapija mora
se praktiki dati svim oboljelim ak i bez vrste dijagnoze. Najvei broj bakterijskih, klamidijskih i rikecijskih bolesti se lijei
uspjeno antibioticima. Odabir lijeka ovisi o klinikim okolnostima ali antibiotici irokog spektra se daju u punim terapijskim do-
zama i ako je mogue parenteralno (najbolje i.v.). Terapija se zapoinje to je prije mogue u najranijem periodu medicinske skrbi.
Simptomatska terapija se poduzima kod sniavanja poviene tjelesne temperature, smanjenja bola i patnji, odravanja spontanog
disanja, i osiguranja i.v. primjene lijekova i tekuina. Izolacijski postupci kod pacijenata oboljelih od prenosivih bolesti su bitni za
zatitu medicinskih djelatnika i irenje bolesti iza biolokog napada ili incidenta. Naalost, ne postoji pouzdan medicinski tretman
protiv mnogih biolokih i toksinskih ratnih agensa, ni danas niti u predvidivoj budunosti koristei ak i najrazvijenije medicinske
tehnologije i postupke.
Cjepiva nisu rjeenje iako su danas najbolja zatita. ak i najbolja cjepiva su djelomino uinkovita. Ona ne mogu zatititi protiv
novih mikroorganizama koji su izmijenjeni tehnikama genetskog inenjerstva. Novi medicinski tretmani kao to su mono i poli-
klonska protutijela su jo u razvoju. Prolaksa kao specina zatita od biolokog oruja, provodi se urno kao urgentna prolaksa,
a ukljuuje uporabu imunolokih preparata i antibiotika prije biolokog napada (prijeekspozicijska prolaksa) ili iza pojave prvih
bolesnika (posljeekspozicijska prolaksa). Obzirom da se bioloki napad prepoznaje pojavom prvih bolesnika, prolaksa e biti po-
sljekspozicijska, jer masovna zatita se ne moe izvesti zbog velikog broja uzronika za koje jo nema specine zatite (cjepiva).
Metode osobne i kolektivne zatite koje se koriste za zatitu od kemijskog oruja mogu se u principu koristiti za zatitu i od bio-
lokog i toksinskog oruja koje se prenosi aerogenim putem (aerosol). Meutim, zahtjevi za zatitu od biolokih i toksinskih ratnih
agensa su mnogo vei nego za zatitu od kemijskih ratnih agensa.
Mjere za zatitu od NRKBiT terorizma
Veina zemalja eli sprijeiti buduu uporabu nuklearno-bioloko-kemijskog oruja. Globalne konvencije i verikacijski sustavi u
razliitim stanjima razvijenosti e znaajno smanjiti budui rizik od masovne uporabe postojeih oruja kao i onemoguiti razvoj
novih i jo tehniki naprednijih oruja, no ne i od teroristike primjene. U naem modernom informatikom drutvu postojee zna-
nje o orujima i dalje se iri do drugih zemalja ili teroristikih organizacija, moda i nesvjesno, ali i hotimice preko beskrupuloznih
pojedinaca. Taj tip prikrivenog razvoja vrlo je teko otkriti. S tehnike toke gledano to se moe predvidjeti za razvoj 'klasinog'
biolokog i kemijskog oruja, ali i za mogue primitivno nuklearno oruje. Teoretski je mogue da tehnoloki najrazvijenije ze-
mlje i teroristike organizacije mogu razviti nove tipove biolokog i kemijskog oruja, npr. uporabom brzo razvijajueg genetskog
inenjeringa i biotehnologije. Gledano s pozicije zatite, tehnoloki raskorak izmeu ofenzivnih i defenzivnih mogunosti se ve
smanjuje, a u budunosti ova e se razlika anulirati. Ovo se moe postii na osnovi toga to postojee meunarodne konvencije
s verikacijskim sustavima omoguuju razvoj zatite, a zabranjuju ofenzivna istraivanja. Meutim prijetnje od strane genetskog
inenjeringa i biotehnologije mogu biti iznimka. Postoji poveana potreba za mirnodopskom pripremom protiv nuklearno-biolo-
ko-kemijskih incidenata zbog moguih sabotaa i teroristikih napada. Poveano uee u meunarodnim mirovnim operacijama
takoer moe poveati rizik od napada orujima masovnog unitavanja.
Z
akljuno, u budunosti e se smanjiti rizik masovne uporabe nuklearno-bioloko-kemijskog oruja dok se rizik lokalne uporabe
i u ratu i miru moe poveati. Naroito je opasna injenica da se nemjerljivo poveava rizik od zlouporabe kemije i biologije u
djelovanju protiv neke drave kroz tzv. 'tiho' djelovanje, a u sklopu specijalnog rata prilikom ega se ne moraju rabiti samo klasini
kemijski i bioloki agensi ve i one toksine i kontamibilne tvari i mikroorganizmi koji se na teritoriju dotine drave nalaze u
procesu mirnodopske proizvodnje ili pak su (patogeni mikroorganizmi) kroz neko razdoblje u toj dravi ve izazivali epidemije kod
stoke i ljudi. To znai da e zatita i dalje biti potrebna u blioj budunosti, kako za vojsku tako i za policiju, medicinsku i civilnu
zatitu te civilno stanovnitvo, ali ne kao forma zike zatite ljudi i dobara ve kao sustav protunuklearnog, protubiolokog i
protukemijskog osiguranja na razini drave.
Republika Hrvatska, zbog kroz tekst navedenih injenica mora posebice povesti rauna o proirenom spektru prijetnji razvijajui
dravni sustav protuniklearnog, protukemijskog i protubiolokog osiguranja temeljen na slijedeim postavkama:
obavjetajno-sigurnosna prosudba ugroze te prosudba ugroze objekata i institucija,
obavjetajno-sigurnosno praenje u zemlji i izvan nje,
fundamentalna i primijenjena istraivanja iz oblasti zatite i prevencije,
diplomatska aktivnost u svim oblicima meunarodnih nastojanja zabrane oruja te metoda i oblika ratovanja,
primijenjena edukacija na svim razinama i u svim segmentima drutva, a napose onih subjekata koji bio trebali aktivno djelovati
u sustavu zatite,
koncepcijska razrada opih mjera sustava u svim segmentima drave temeljen na pojedinanoj i funkcionalnoj odgovornosti,
koncepcijska razrada posebnih mjera bazirana na planovima sudjelovanja MORH-a, MUP-a, zdravstva, znanosti, industrije i
poljoprivrede, a posebice MORH-a, MUP-a i zdravstva i njihovih snaga za intervencije.
Posebna se panja mora posvetiti ustroju i opremanju sljedeih segmenata obrane i zatite te anuliranju uoenih nedostataka:
1. Ustroj specijalne postrojbe za brze intervencije u sluaju prijetnje NRKBTiE terorizmom (nuklearnim, radiolokim, kemijskim,
biolokim, toksinskim i eksplozivnim napravama). Postrojba po uzoru na sve zapadne drave CBRE units, HazMat units i dr.), sa-
stavljena polivalentno od pirotehniara, NKBO strunjaka, protuteroristikog borbenog dijela, medicinskog-skih strunjaka. Opre-
mljena je i obuena za hitne intervencije u sluaju terorizma ili bilo kakve nepoznate prijetnje (npr. naen sumnjiv sanduk u moru
s nepoznatom kemikalijom), a zadaa je otkloniti ili smanjiti opasnost. Zadatak nije zatita i spaavanje puanstva.
2. Ustroj laboratorija III. I IIA klasikacije za potrebe drave kojeg bi nancirala drava, a u njemu bi radili predstavnici svih zainte-
resiranih ministarstava i dravnih uprava te se odvijala ira edukacija i specijalizacija lijenika, NKB asnika, pripadnika specijalnih
snaga i dr.
3. Nabavi sredstava i opreme za NKB zatitu treba dati potpuni prioritet te je planirati i provoditi skupno za potrebe svih segme-
nata zatite i obrane drave i to principu domae licenne proizvodnje to je vie mogue, a ostalo opremanje vezati offsetom ili
drugim obavezama kao to je npr. izgradnja centra za odravanje i sl. Time e se dobiti kompatibilnost i interoperabilnost unutar
naih sustava zatite i spaavanja
4. Uvesti strogu provjeru, kontrolu i nadzor tvrtki koje se registriraju za proizvodnju i/ili nabavu-trgovanje robom dvojne namje-
ne
5. Ustroj strunog, nepolitikog tijela za nadzor provoenja mjera borbe protiv terorizma i svih drugih novih oblika ugroze. Tijelo
mora biti sastavljeno od eminentnih strunjaka iz raznih oblasti, od vojske, policije, medicine, prirodnih i tehnikih znanosti pa do
pravne, ekonomske struke, psihologa i sociologa.
lanovi tijela moraju biti struni, mobilni i dostupni!
6. Vrlo ozbiljno preispitivanje sadanjeg stanja dravnih robnih rezervi koje trenutno nisu dostatne niti za jedan dan u sluaju bilo
kakve katastrofe
7. Vrlo ozbiljan pristup uvoenju u izobrazbu novih oblika ugroza s teitem na terorizmu svim obrambenim i zatitnim subjektima
u dravi, od policije, vojske, zatite i spaavanja do zdravstva i zatite okolia. Plan i program trebalo bi dati tijelo navedeno pod
tokom 5. Cilj je probuditi svijest o novim ugrozama u novom dobu
8. U sustav nacionalne sigurnosti ukomponirati sve ozbiljnije zatitarske tvrtke i njihove djelatnike i to planovima obuke i plano-
vima angairanja
9. Vrlo ozbiljno preispitati odluku o ukidanju vojnog roka prije nego se na dravnoj - nacionalnoj razini ne iznae rjeenje gdje e
se nacija obuavati i pripremati za obranu i zatitu od svih starih i novih ugroza
R
azvoj ovakvog sustava zatite od terorizma, u koji spada i sustav PNKBOs sprijeit e, ili barem usloiti neprijatelju ugrozu RH,
pa i uporabu NKB agensa bilo kroz in rata ili teroristikog djelovanja. Pored te primarne namjene sustav e i te kako umanjiti
posljedice eventualnih prirodnih i/ili tehnikih ekolokih nesrea te time doprinijeti ekonomskoj, politikoj i socijalnoj stabilnosti
RH.
Strateke robne zalihe u smanjenju
rizika od posljedica katastrofa
PIE: Tomislav Tomi, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva
e-mail: tomislav.tomic@mingorp.hr
K
atastrofe su gotovo neizbjeni dogaaji koji uzrokuju ogromna materijalna razaranja, devastaciju okolia, veliki broj rtava
te prekid normalnog funkcioniranja drutva. Sve katastrofe ugroavaju zdravstveno stanje ljudi naruavanjem higijenskih,
zdravstvenih i ekolokih uvjeta ivljenja.
Svjesni izloenosti katastrofama razliitog intenziteta i trajanja, do kojih moe doi u svakom trenutku, svrha i cilj stvaranja robnih
zaliha je pravovremeno i ekasno zbrinjavanje i opskrba ugroenog stanovnitva te opskrba gospodarskih subjekata sa sirovinama
potrebnim za proizvodnju, koja je nuna za normalno funkcioniranje u kriznim situacijama.
Strateke robne zalihe stvaraju se za osiguranje osnovne opskrbe stanovnitva i proizvodnje:
u doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske,
u sluaju velikih prirodnih nepogoda i tehniko-tehnolokih i ekolokih katastrofa,
za upuivanje humanitarne pomoi drugim dravama u sluaju katastrofa ili u sluaju sudjelovanja snaga Republike Hrvatske u
mirovnim i humanitarnim misijama u inozemstvu.
Angamanom kljunih svjetskih i europskih imbenika sigurnosti (UN, NATO, EU) ratne prijetnje vie nisu dominantni izvor nesi-
gurnosti. Stvaranje, obnavljanje, uporaba i koritenje robnih zaliha, osiguravanje skladinog prostora za smjetaj i uvanje istih,
kao i njihov teritorijalni razmjetaj, predstavlja primarnu zadau Ravnateljstva za robne zalihe, ali i najuinkovitije mjere, koje
Ravnateljstvo neprekidno poduzima kako bi to vie smanjilo rizike od posljedica katastrofa.
Robne zalihe ine:
osnovni poljoprivredni, prehrambeni i neprehrambeni proizvodi nuno potrebni za snabdijevanje stanovnitva,
oprema za zbrinjavanje stanovnitva,
naftni derivati, neophodne sirovine i repromaterijali potrebni za proizvodnju strateki vanih proizvoda.
UVOD
ZAKONSKI OKVIR I NADZOR
R
obne zalihe bile su regulirane zakonima iz 1982., 1987., 1994., 1998. godine, a sada je vaei Zakon donesen 2002. godine.
Robnim zalihama upravlja Vlada Republike Hrvatske koja donosi Bilancu i Godinji program robnih zaliha, odreuje nain
upravljanja i obnavljanja robnih zaliha te odluuje o koritenju robnih zaliha.
Dravno ravnateljstvo za robne zalihe obavlja upravne, strune i gospodarske poslove.
Nadzor nad upravljanjem robnim zalihama vri Hrvatski Sabor putem Savjeta za robne zalihe.
S
tvaranje, obnavljanje, distribucija, uporaba i koritenje robnih zaliha, te osiguravanje skladinog prostora za smjetaj i uvanje
robnih zaliha provodi se sukladno Bilanci stratekih robnih zaliha, kojom se odreuju vrste roba, koliine i teritorijalni razmje-
taj robnih zaliha.
Kriteriji se utvruju metodologijom procjene:
broja stanovnika koji mogu biti izloeni djelovanju katastrofa
vremena potrebnog za njihovo zbrinjavanje kroz privremeni smjetaj
nutritivnih potreba po strukturi populacije po dobi i spolu
trajnosti, vremenskom periodu i tehnologiji distribucije i ouvanja kvalitete proizvoda
potreba za odvijanje minimalne industrijske proizvodnje i prilagodbe novonastaloj situaciji
rizika nastupa odreenih okolnosti
geografskih, klimatskih i gospodarskih specifnosti.
Vrste i koliine roba polaze od utvrenih kriterija prema kojima se strateke robne zalihe stvaraju. Tako se na primjer:
penica, kao proizvod sezonskog karaktera, osigurava se za 1 mjesenu potronju cjelokupnog stanovnitva,
STVARANJE ROBNIH ZALIHA
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA 201
oprema za smjetaj i zbrinjavanje osigurava se za 50.000 stanovnika,
osnovne sirovine i repromaterijali za odvijanje nune proizvodnje i opskrba trita naftnim derivatima za 30 dnevnu potronju.
Robne zalihe ine grupe proizvoda:
1. Poljoprivredno- prehrambeni proizvodi
itarice i preraevine
meso, mesne i riblje konzerve
mlijeko i mlijene preraevine
masnoe, zaslaivai, sol i zaini
konzervirano povre, marmelada
cjelodnevni suhi obrok, djeja hrana
2. Neprehrambeni proizvodi
naftni derivati
antifriz
graevinski materijal, proizvodi od plastinih masa
akumulatori i elektrolit
vozila, agregati i pumpe, vatrogasna oprema
oprema za opskrbu i zdravstveno zbrinjavanje stanovnitva
higijensko kozmetiki proizvodi
sredstva za asanaciju i dezinfekciju
O
bnavljanje robe vri se zamjenom, prodajom i kupnjom robe te iznimno davanjem robnih zajmova gospodarskim subjekti-
ma. Prodaja i kupnja robe ne smije prouzroiti negativne poremeaje u odnosima ponude i potranje na domaem tritu.
Robe dravnih robnih zaliha smjetene se u vlastitim skladitima i u skladitima tvrtki.
Usluge skladitenja u vlastitim skladitima obavljaju tvrtke - skladitari.
U vlastitim skladitima uvaju se neprehrambeni proizvodi i oprema za zbrinjavanje stanovnitva te naftni derivati, odnosno
nekvarljiva roba. Dio opreme za zbrinjavanje stanovnitva predan je na koritenje lokalnim samoupravama (vatrogasna vozila i
oprema - vatrogasnim drutvima, cisterne za vodu opinama i sl.) kako bi se u sluaju poara, sua ili ostalih prirodnih katastrofa
pravovremeno uputila pomo stanovnitvu.
U skladitima tvrtki (skladitari) uvaju se prehrambeni proizvodi s odreenim vremenskim rokom uporabe (itarice, meso, mlijeko
i sl.). Skladitar je odgovoran za koliinu i zdravstvenu ispravnost robe te njihovo obnavljanje.
Ravnateljstvo podmiruje trokove skladitenja i ouvanja kakvoe.
Gospodarski znaaj
Robne zalihe uvaju se u robi i novcu. Svrha uvanja robnih zaliha u robi je reagiranje s robnim zalihama u to kraem periodu od
trenutka nastanka katastrofe do trenutka zbrinjavanja i opskrbe stanovnitva. Robne zalihe nabavljaju se vodei rauna o optimal-
nom i ekonominom poslovanju s robnim zalihama, posebno u uvjetima ekonomske krize i nancijskih ogranienja.
U navedenim uvjetima nije zanemariva uloga nabave, obnavljanja i skladitenja robnih zaliha kod tvrtki skladitara, gdje se na
neizravan nain pomae poslovanje tvrtki skladitara kroz podmirenje trokova skladitenja i ouvanja kvalitete robnih zaliha.
Teritorijalni razmjetaj robnih zaliha izvren je po upanijama uvaavajui:
specifnosti podruja, konfguraciju terena
izloenost elementarnim nepogodama i katastrofama
gustou naseljenosti pojedinog podruja
razvijenost vodovodne i hidrantske mree
brzinu i mogunosti dopreme robe na pojedina podruja.
Nain distribucije ovisi o lokaciji skladita, zemljopisnom poloaju ugroenih podruja (otoci, nepristupana planinska naselja),
broju ugroenog stanovnitva te raspoloivim prijevoznim sredstvima (kamionima, eljeznicom, brodom, zranim prijevozom).
UPOREBA I KORITENJE ROBNIH ZALIHA
S
tratekim robnim zalihama osiguravaju se smjetajni kapaciteti:
privremenim smjetajem u atore te smjetajem u kamp-prikolice i kontejnere na dulje razdoblje do zavretka saniranja teta
na imovini stanovnitva (poplavljene, poruene kue)
opremom koja prati takav smjetaj (poljski leajevi, vree za spavanje, pokretne kuhinje, posteljina, sanitarna oprema) ukljuujui
202 MINISTARSTVO GOSPODARSTVA
i prostorije namijenjene javnoj upotrebi poput studentskih domova, kola, hotela i sl.
Ravnateljstvo sudjeluje u pravodobnom i usklaenom djelovanju svih javnih slubi i tijela dravne uprave i to kod provoenja
mjera prije, za vrijeme i nakon katastrofe.
1. Mjera zatite i spreavanja izravne opasnosti od katastrofe
Zatita stanovnitva u sluaju izravne opasnosti evakuacijom u privremene smjetajne kapacitete van kruga opasnosti.
2. Mjere za vrijeme trajanja katastrofe
Omoguavanje nesmetane opskrbe stanovnitva robama (npr. CSO paketi) te industrije energentima ija je distribucija onemogue-
na (npr. u sluaju nemonosti distribucije nafte iz ranerije Ravnateljstvo intervenira isporukom nafte sa alternativnih lokacija)
3. Mjere ublaavanja i uklanjanja posljedica od katastrofa
Opskrba ugroenog podruja cisternama za prijevoz vode, sredstvima za asanaciju, pumpama za vodu, privremenim smjetajnim
objektima s ciljem zbrinjavanja stanovnitva do sanacije stambenih objekata i opskrbe stanovnitva do normalizacije rada indu-
strije i trgovine na podruju obuhvaenom katastrofom.
R
avnateljstvo planom razmjetaja roba, odnosno opreme, djeluje na spreavanje irenja nepogode davanjem na skladitenje i
koritenje vatrogasne opreme, pumpi za vodu i cisterni dobrovoljnim vatrogasnim drutvima i javnim vatrogasnim postroj-
bama, ime se poveava opremljenost i spremnost za bre interveniranje kojim je mogue sprijeiti nastanak nepogoda veih
razmjera (poari, poplave).
U Domovinskom ratu robne zalihe odigrale su vanu ulogu u:
opskrbi stanovnitva (nesmetana opskrba naftnim derivatima, dostava hrane i higijenskih potreptina),
osiguranju sirovina i repromaterijala za neometani rad privrede (PVC prah, pamuk, vuna, energenti, itarice, olovo, cink, opskrba
toplana lo uljem i dr.),
pomo u obrambenim aktivnostima (atori, proizvodnja odjee za vojsku, cisterne, agregati, hrana, mobilne bolnice, lijekovi),
smjetaj izbjeglica (kamp prikolice, deke, leajevi, hrana, cisterne za vodu).
Vana uloga odigrana je i u doba mirne reintegraciji okupiranih podruja (nanciranje sjetve i etve na okupiranim i osloboenim
podrujima osiguranjem sjemenske robe, goriva za mehanizaciju, mineralna gnojiva, otkup penice i dr.)
U Slavonskom Brodu i Petrinji prole godine dolo je do oneienja vode mineralnim uljima i bakterijama te se opskrba pitkom
vodom u ugroenim naseljima obavljala i cisternama dravnih robnih zaliha sve do sanacije problema.
ZAKLJUAK
S
trateke robne zalihe znaajne su s aspekta humanitarne, socijalne i drutvene uloge svake zemlje. Struktura i koliina roba
stratekih robnih zaliha, njihov nain skladitenja i obnavljanja, teritorijalni razmjetaj te organizirana, adekvatna i pravovre-
mena distribucija osiguravaju nesmetano i urno interveniranje u sluajevima katastrofa.
Opskrba, zbrinjavanje i neophodna zdravstvena zatita stanovnitva putem stratekih robnih zaliha jedna je od niza mjera za
ublaavanje posljedica i smanjenja rizika od irenja posljedica katastrofa, stoga je njihova popunjenost od strategijske vanosti za
Republiku Hrvatsku.
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA 203
Smanjenje rizika od pomorskih
nesrea i nezgoda
PIU: Darko Glaar, doc. dr. sc., Luka kapetanija Rijeka, Damian Dundovi, dipl. ing., Nacional-
na sredinjica za poslove traganja i spaavanja na moru, Rijeka; Dubravka Luli-Krivi, dr. sc.,
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
U
slijed poveanja gustoe pomorskog prometa u Jadranskom moru mogunost pomorskih nezgoda se razmjerno poveava.
Posebno valja istai i poveanje prometa brodova s uljima, uljnim derivatima te opasnim i tetnim tvarima. Zbog geomor-
folokih i biolokih karakteristika Jadranskog mora, bilo kakva tea pomorska nesrea, pogotovo u sluaju tankera ulja i uljnih
derivata, moe znaajno ugroziti veliki dio jadranske obale, ovisno o mjestu i uvjetima u kojima je nezgoda nastala.
U drugom poglavlju ovog rada predstavit e se postojee stanje i podjela pomorskog prometa na Jadranu s osnovnim podacima
o godinjem prometu tereta, putnika i broja brodova na cijelom podruju Republike Hrvatske, kao i tri najvee strane sjever-
nojadranske luke Kopar, Trst i Venecija. Predstavit e se, takoer, podjela plovnih putova na Jadranu te osnovi postojei sustav
nadzora i upravljanja pomorskim prometom.
U treem poglavlju su navedene vrste pomorskih nezgoda te njihove prijetnje. Statistikim podacima Nacionalne sredinjice za
traganje i spaavanje na moru u Rijeci iznesen je broj ukupnih akcija traganja i spaavanja u posljednjih 10 godina te posebno za
tekuu godinu s ralambom akcija po vrsti nezgoda. Posebno su istaknuta procijenjena podruja poveane opasnosti od sudara,
nasukavanja, potonua i kvara stroja ili kormilarskog ureaja na podruju hrvatskog dijela Jadrana. Dan je osvrt na prijetnju one-
ienja mora i priobalja u sluaju pomorske nezgode tankera. U etvrtom poglavlju su iznesene postojee i budue mjere zatite
od pomorskih nezgoda. Mjere su podijeljene na nadzor pomorskog prometa, sustav upravljanja plovidbom, pregled i nadzor
brodova, mjere sigurnosne zatite brodova i luka, mjesta zaklonita te iznenadna oneienja mora.
U petom poglavlju, u zakljuku, dana je sinteza rada do koje se dolo tijekom elaboriranja analizirane problematike.
204 MINISTARSTVO MORA, POMORSTVA, PROMETA I VEZA
UVOD
POSTOJEE STANJE PROMETA NA JADRANU
U
Jadranskom moru postoji uzduni glavni Jadranski plovni put koji se protee sredinom Jadrana. On se uvjetno moe podije-
liti na istoni plovidbeni smjer, koji vodi uzdu istone obale Jadrana omoguavajui plovidbu meuotonim kanalima Ja-
drana i plovidbu izvan vanjskog niza otoka, te zapadni plovidbeni smjer, koji vodi uzdu talijanske obale Jadrana. Pored glavnog
uzdunog, postoje i popreni plovidbeni putovi koji povezuju luke na istonoj i zapadnoj obali Jadrana. U pravilu su ti plovidbeni
putovi od 90 do 100 nautikih milja. Ukupna duljina jadranskog plovnog pravca za brodove u dolasku u luku Rijeka (najudalje-
nija i najvea hrvatska luka od Otranta) iznosi 379 nautikih milja. Na plovnom putu brodova od Otranta do sjevernojadranskih
luka uspostavljeni su sustavi odijeljenog prometa u blizini otoka Palagrue, sjevernom djelu Jadrana, u prolazu Vela vrata te
Transkom zaljevu.
Pomorski promet na Jadranskom moru sastoji se od tri osnovna segmenta:
- plovidba trgovakih brodova u meunarodnoj plovidbi,
- plovidba trgovakih brodova u nacionalnoj plovidbi,
plovidba jahti, ribarskih, ratnih te drugih netrgovakih brodova.
P
romet trgovakih brodova u meunarodnoj plovidbi (SOLAS brodovi, tj. veliina do 500 BT) odvija se prema glavnim lukama
otvorenim za meunarodni promet na obje strane Jadranskog mora. Svi brodovi u ovoj skupini obvezni su imati strunu po-
sadu obrazovanu u skladu sa zahtjevima STCW konvencije. Tijekom plovidbe Jadranskim morem navedeni brodovi koriste glavne
odreene plovidbene putove, zone usmjerene i odijeljene plovidbe te najkrae i jasno denirane plovne prilazne putove prema
odredinim lukama. Izuzeci su manji brodovi u nepovoljnim vremenskim prilikama. Brodovi iz ove skupine duni su imati AIS
ureaj i GMDSS sustav komunikacije. Tankeri vei od 150 BT-a i brodovi od 300 BT ili vei koji prevoze opasni teret podloni su
sustavu obveznog javljanja u Jadranskom moru ADRIREP.
Promet trgovakih brodova u nacionalnoj plovidbi moe se podijeliti na:
- brodove koji plove na stalnim prugama odnosno odravaju dravne, upanijske ili lokalne linije, ponajprije putniki, ro-ro
putniki brodovi i brzi putniki brodovi,
MINISTARSTVO MORA, POMORSTVA, PROMETA I VEZA 205
- brodove namijenjene krstarenju, ponajprije tijekom ljetnog razdoblja,
- manje teretne brodove.
Brodovi koji odravaju redovite pruge u najveem broju odravaju dravne linije, ukupno 56. Duine ovih putovanja su vrlo
raznolike i kreu se od nekoliko milja pa sve do nekoliko stotina nautikih milja. U ovom trenutku samo dio ovih brodova posje-
duje AIS sustav, tako da dio ovih brodova nije mogue nadzirati u plovidbi. Procjenjuje se da u razdobljima najveeg prometnog
optereenja tijekom ljetnih mjeseci, brodovi iz ove skupine naprave do 1000 isplovljenja na dan te isto toliko uplovljavanja.
B
rodovi namijenjeni krstarenju u najveoj mjeri obavljaju svoju djelatnost tijekom ljetnog razdoblja i to dnevna ili tjedna
putovanja. Brodovi koji obavljaju tjedna putovanja u pravilu isplovljavaju u danima vikenda dok je povratak u luku ukrca-
ja putnika krajem tjedna. Nerijetko borave ili noe na sidritima izvan luka. Brodovi koji obavljaju dnevna putovanja u pravilu
isplovljavaju u jutarnjim satima i vraaju se u predveerje. Procjenjuje se da na istonoj obali Jadrana negdje oko 300 brodova
obavlja ovu djelatnost. Tijekom ljetnog razdoblja procjenjuje se da oni ostvaruju izmeu 300 i 600 isplovljenja na dan te isto
toliko uplovljavanja.
Manji teretni brodovi najee su zaposleni na stalnim poslovima prijevoza i esto tiu iste luke. Broj brodova iz ove skupine je
razmjerno mali te se ne oekuje znaajnije poveanje. Broj isplovljenja ovih brodova se ne mijenja bitno tijekom godine te se
procjenjuje na 30 isplovljenja dnevno.
Osnovna skupina ne trgovakih brodova su jahte, koje dominiraju svojim ukupnim brojem. Osnovna obiljeja njihove plovidbe je
nestalnost kretanja, dua razdoblja boravka u marinama ili lukama, esta noenja na sidritima te vrlo raznolika i upitna razina
pomorskih znanja posade. Plovidba javnih i ratnih brodova i brodica u ukupnom prometu na Jadranu je skromna i moe se,
uvjetno reeno, zanemariti. Dakako, govori se o broju, a ne vanosti, plovidbi.
Hrvatski registar brodova (u tehnikom smislu), odnosno hrvatske luke kapetanije (u upravnom smislu) broje trenutno, 2.416
upisanih plovila, koja se dijele na 1,207 brodova i 1,209 brodica, jahti i ostalih plovila. Putnikih brodova upisano je ukupno 598,
koji se dijele na 525 klasinih, 48 ro-ro i 25 brzih putnikih brodova. Tankera za ulje je upisano 23 a za kemikalije 7. Ribarskih
brodova je upisano 379. Broj jahti se tijekom ljetnih mjeseci viestruko poveava. 2007 godine je izdano ukupno 54,864 odobre-
nja za plovidbu (vinjeta, izdanih od stane hrvatskih lukih kapetanija, s pripadajuim im ispostavama) u obalnom moru Republi-
ke Hrvatske, a to znatno poveava gustou prometa teritorijalnim morem i unutarnjim morskim vodama tijekom ljetnih mjeseci.
POMORSKE NEZGODE, POMORSKE NESREE I PRIJETNJE
N
aelno, pomorskom nezgodom naziva se izvanredni dogaaj, osim pomorske nesree, na brodu ili u svezi s brodom koji je
izazvao tetne posljedice. Pomorska nezgoda moe se odrediti kao svaki izvanredni dogaaj koji neposredno ili posredno
izaziva tetne posljedice u tolikoj mjeri da su ozbiljno ugroeni ljudski ivoti, morski okoli ili imovina. Izvanrednost dogaaja
znai da dogaaj nije bio predvien odnosno svjesno i namjerno proveden ili odobren od strane posade broda ili odgovornih oso-
ba na kopnu povezanih s upravljanjem brodom ili plovidbom. Pomorske nezgode obiljeavaju slijedee vrste tetnih posljedica:
- ozbiljna i neposredna prijetnja zdravlju i ivotima ljudi ili ostvarenje takvog dogaaja,
- materijalne tete na brodu, obali ili drugim objektima na moru ili kopnu,
- oneienje okolia,
- nematerijalne tete.
U uem smislu pomorske nezgode obuhvaaju potonue zbog gubitka uzgona, stabilnosti ili vrstoe, sudar i udar, nasukavanje
te poar i eksploziju. U veini sluajeva izazivaju oneienje mora veeg ili manjeg obujma. Pod oneienjem okoline valja po-
drazumijevati unoenje tetnih tvari u okolinu koje za posljedicu ima primjetne promjene ekosustava. Uobiajeno se pri pomor-
skim nezgodama oneienja javljaju kao posljedica izljeva ulja no mogui su i drugi izvori oneienja, primjerice oneienja
balastnim vodama, opasnim tvarima u krutom i razlivenom stanju, oneienja zraka te vizualna oneienja. Pri odreivanju
veliine posljedice oneienja najee se uzima u obzir koliina i vrsta isputene tvari.
Pomorska nesrea, pak predstavlja dogaaj ili slijed dogaaja koji za posljedicu imaju:
- prvo, smrt ili ozbiljnu ozljedu osobe, uzrokovana ili je u svezi s izvedbom ili radom broda,
- drugo, gubitak osobe s broda koji je uzrokovan ili je u svezi s izvedbom broda ili radom broda,
- tree, gubitak, pretpostavljeni gubitak broda ili njegovo naputanje,
- etvrto, bitnu tetu na brodu,
- peto, nasukavanje ili onesposobljavanje broda, ili sudjelovanje broda u sudaru,
- esto, bitnu tetu objekata pomorske infrastrukture, uzrokovanu radom broda i
- sedmo, tetu morskom okoliu izazvanu oteenjem broda ili brodova.
Ozbiljna nesrea jest pomorska nesrea koja obuhvaa poar, eksploziju, sudar, nasukavanje, udar, oteenje od nevremena,
oteenje ledom, napuknue trupa , koje moe izazvati:nemogunost rada glavnih strojeva i ozbiljno oteenje strukture broda;
oneienje morskog okolia, kao i kvar/oteenje koje zahtjeva tegljenje ili pomo s obale.
Vrlo ozbiljna nesrea jest pomorska nesrea koja ukljuuje potpuni gubitak broda, smrtni sluaj ili ozbiljno oneienje uzroko-
vano, ili u svezi s, radom broda.
U razdoblju od 01. sijenja do 31. kolovoza 2009. godine zabiljeeno je 239 intervencija traganja i spaavanja na podruju
odgovornosti Nacionalne sredinjice za traganje i spaavanje na moru uslijed nastupanja pomorskih nezgoda. Akcije su poduzete
zbog:
- nasukavanja: 48 akcija
- nesposobnosti za plovidbu: 51 akcija,
- medicinske intervencije: 27 akcija,
- potonua: 5 akcija,
- poar: 5 akcija,
- opasan nagib/prevrnue: 7 akcija,
- sudar: 1 akcija,
- naplavljavnje: 2 akcije,
- ostalo: 104 (ovjek u moru, stradavanje ronioca, kupaa, daskaa te kanjenje plovila na odredite)
U
navedenim nezgodama smrtno je stradalo 16, nestalo 2 i ozlijeeno 32 osobe. Ukupno je spaeno 489 osoba i 96 plovila.
Izgubljeno je 9 plovila.
Posljednjih 10 godina, pratei razvoj hrvatskih luka i nautikog turizma biljei se porast gustoe pomorskog prometa ali i uku-
pnog broja pomorskih nezgoda.
Optereenje plovidbenih putova na Jadranu je raznoliko. Najvee optereenje je zasigurno na sredinjem plovidbenom putu
kojim se koriste brodovi u plovidbi prema velikim sjevernojadranskim lukama Rijeka, Kopar, Trst i Venecija. Ukupni broj brodova u
ovim lukama procjenjuje se na 10,800 SOLAS brodova godinje. Broj SOLAS brodova ukljuujui i brodove na redovnim pruga-
ma preko Jadrana za luke na zapadnoj obali ne procjenjuje se veim od 7,000 brodova dok je promet luka istone obale znatno
manji i zasigurno ne dostie vie od 3000 brodova godinje. Temeljem navedenog ukupni broj SOLAS brodova u plovidbi ja-
dranskim morem godinje se procjenjuje na oko 20,000 brodova. Podruja s najveim prometnim optereenjem i time najveom
vjerojatnou sudara brodova na sredinjem plovnom putu su podruje Transkog i Venecijanskog zaljeva, podruje na ulazu u
Kvarner gdje se javljaju uestala krianja smjerova plovidbe, podruje presijecanja poprenih plovidbenih putova Zadar-Ancona,
Split-Ancona, Dubrovnik-Bari, Bar-Bari, te podruja oko otoka Palagrua zbog povremeno gustog prometa u podruju odvojene
plovidbe. Podruja prilaznih putova veih luka i neposrednoj blizini luka te sidrita, u sluaju gustog prometa, predstavljaju po-
veanu opasnost od sudara i udara te poveanu prijetnju u sluaju kvara stroja ili kormilarskog ureaja broda. Na istonoj obali
Jadrana to su prilazi i luke Rijeka, Split, Ploe i Dubrovnik te podruje uz sjeverozapadnu obalu Istre.
Do nasukavanja broda moe doi u plovidbi, tijekom boravka broda na sidritu ili odobalnom vezu tijekom nevremena, kao po-
sljedica kvara strojeva ili kormilarskog ureaja te namjerno, radi spaavanja broda od neke druge vee opasnosti. Osnovni uzrok
nasukavanja u plovidbi je gruba navigacijska greka odgovornog asnika. Podruja poveane opasnosti jesu podruja u neposred-
noj blizini prometnih plovnih putova, esto koritenih sidrita te u blizini osamljenih opasnosti. Temeljem toga vea prijetnja od
nasukavanja nalazi se na podruju uz zapadnu obalu Istre s vrlo gustim prometom prema lukama Trstu i Kopru, zatim podruje
Kvarnerskog i Rijekog zaljeva te podruje Mljet-Lastovo odnosno Bievo-Vis. Od izoliranih opasnosti valja istai jedino otoke
Palagrua, Jabuka i Suac na junom te Susak i Galijolu na sjevernom Jadranu.
P
otonue broda je pomorska nezgoda koja nerijetko ima za posljedicu potpuni gubitak broda, a osnovni dogaaji koji uzrokuju
potonue su gubitak plovnosti broda, stabilnosti broda ili vrstoe trupa. Gubitak plovnosti najee dolazi uslijed naplav-
ljivanja broda prodorom vode kroz otvore broda ili pukotine trupa. Gubitak stabilnosti i prevrtanje broda se javlja uslijed pojave
prevelikog nagibnog momenta uzrokovanim vanjskim imbenicima ili pomakom tereta. Gubitak vrstoe trupa i njegovo pucanje
javlja se u sluaju izlaganja broda velikim dinamikim naprezanjima. Openito vjerojatnost potonua broda ponajprije ovisi o
visini valova, a zatim i o stanju broda, njegove opreme i radnjama lanova posade. Temeljem navedenog vjerojatnost prijetnje
potonuem uglavnom je razmjerna oekivanim visinama valova pa se s toga veom prijetnjom ocjenjuje razdoblje dugotrajnog
juga (zbog veeg privjetrita - priblino 350 M) nego bure (manje privjetrite - 60 do 90 M). Posljedica toga je da se podrujem
najvee prijetnje procjenjuje sjeverni Jadran, posebice podruje zapadno-jugozapadno od Pule, te podruje Otranta gdje dolazi
do visokih i dugih valova iz Jonskog mora. Ovo ne iskljuuje prijetnju potonua manjih brodova kojima ve i valovi manjih visina
mogu ugroziti sigurnost, a to je mogue praktino na cijelom podruju Jadranskog mora.
Sa stajalita mogue prijetnje oneienja okolia posebno valja razmotriti promet opasnih i kodljivih tereta. U tom pogledu se
istiu tri najvee tankerske luke na Jadranu: Trst, Venecija i Rijeka, koje zajedno prekrcavaju oko 60 milijuna tona tekuih tereta,
ponajprije nafte i naftnih derivata. Ukupni promet tetnih i opasnih tekuih tereta na Jadranu se procjenjuje na 95 milijuna tona
godinje. Ostvarenjem projekta Druba Adria na terminalu Omialj ukupni promet tekuih tereta poveava se za priblino 6%.
Najvei terminal za ulja u Hrvatskoj, Omialj, najee prima brodove u rasponu od 100.000 do 160.000 tona nosivosti, a siguran
prihvat moe pruiti brodovima do ak 350.000 tona ukupne nosivosti. U sluaju teih pomorskih nezgoda takvih brodova gdje
uslijed sudara, udara, nasukavanja, poara ili eksplozije dolazi do oteenja ili pucanja trupa, moe doi do iznimno velikih (kata-
strofalnih) oneienja izlijevanjem tereta u more. Ovisno o vrsti i mjestu nezgode te meteorolokim i oceanografskim uvjetima
razliita je brzina i mogunost djelovanja da se umanji i sanira oneienje, a time i sprijei dolazak oneienja do obale.
MJERE ZATITE OD POMORSKIH KATASTROFA
O
snovne mjere sprjeavanja pomorskih nezgoda, a time i oneienja mora, mogu se podijeliti na uspostavljanje sustava
nadzora plovidbe, sustava upravljanja plovidbom, redoviti pregled i nadzor brodova, uspostavljanje mjera sigurnosne zatite
brodova i luka, sustav odobrenja mjesta zaklonita te temeljiti plan intervencija kod iznenadnih oneienja mora. Ostale mjere
mogu obuhvatiti unapreenje navigacijske pokrivenosti Jadrana, poveanje podruja obveznog peljarenja brodova te pratnja
tegljaima odreene vrste i veliine brodova.
Nadzor pomorskog prometa
Osnovni cilj nadzora pomorskog prometa jest prikupljanje podataka o kretanju brodova od strane nadlenih slubi pojedine
drave. Navedeno se ostvaruje primjenom neizravnog nadzora kretanja uspostavom odgovarajueg obvezatnog sustava izvje-
ivanja s brodova te izravnog nadzora kretanja (vizualno, video, satelitsko ili radarsko motrenje). U ovom trenutku na Jadranu
se ostvaruje neizravan nadzor plovidbe putem sustava obveznog javljanja brodova ADRIREP koji je na snazi od 1.srpnja 2003
godine, i djelomino dobar izravan nadzor AIS sustavom.
Zemlje popisnice ADRIREP sustava su Italija, Slovenija, Albanija, Srbija-Crna Gora i Hrvatska. Sustav se primjenjuje na tankere za
prijevoz ulja vee od 150 BT-a i sve brodove od 300 BT-a i vei koji prevoze opasan teret.
Jadransko more je podijeljeno u ukupno pet sektora javljanja s pripadajuim postajama.
Prilikom svakog javljanja brodovi predaju izvjee sa odreenim podacima o brodu, teretu, luci odredita i trenutnoj navigaciji.
AIS sustav omoguava automatsku identikaciju brodova i prijem potrebnih podataka.
P
odaci se primaju putem VHF signala i 17 strateki rasporeenih baznih postaja uzdu obale. Ureaji za nadzor i kontrolu su
smjeteni u MRCC Rijeka, kao i u prometnim odjelima svih lukih kapetanija u Republici Hrvatskoj. AIS ureaj duni su imati
svi SOLAS brodovi. Nedostatak ovog sustava je injenica da se AIS ureaj na brodu vrlo jednostavno moe iskljuiti od strane
Procijenjeno podruje poveane opasnosti od sudara
Procijenjeno podruje poveane opasnosti od nasuka-
vanja
posade i time brod postaje nevidljiv prijemnicima AIS sustava.
Sustav upravljanja plovidbom
Sustav upravljanja plovidbom naelno se ostvaruje na dva razliita naina: uspostavljanjem sustava usmjerene plovidbe i uspo-
stavljanjem obalnog sustava nadzora i upravljanja plovidbom (VTS sustav).
Prema zajednikom prijedlogu Hrvatske, Italije, Slovenije, Srbije i Crne Gore i Albanije odreeni su plovidbeni pravci u sjevernom
i srednjem Jadranu, prilazi sjevernim jadranskim lukama Vanaciji, Kopru i Trstu, te se usmjerava opi tijek plovidbe uz zapadnu
obalu Istre na nain da se pomorski promet udaljava izvan granica teritorijalnog mora RH tj. na 12 do 15 nautikih milja od
obale.
S
ustav usmjerene i odijeljena plovidbe je usvojen prema rezoluciji A585(20).
VTS sustav uspostavlja se sa ciljem osiguranja sigurnog i djelotvornog ustroja pomorskog prometa u odreenom podruju. U
Hrvatskoj se planira poetak probnog rada VTMIS sustava poetkom 2010. godine.
Osnovne zadae tog sustava su prikupljanje i obrada podataka o brodovima i pomorskom prometu, praenje i nadzor plovidbe,
pruanje podataka pomorskim objektima, davanje plovidbenih savjeta i podrke u plovidbi pomorskim objektima te organizacija
plovidbe i upravljanje pomorskim prometom. Sustav se sastoji od 10 radarskih postaja uzdu obale, goniometrijskog sustava, AIS
sustava, meteorolokog sustava, elektronskih pomorskih karata, kamera, sustava upravljanja lukama i VHF stanicama. Za uspje-
no djelovanje sustava planira se uspostava 1 nacionalnog centra (NCC) sa sjeditem u Rijeci, 3 regionalna centra (RCC) u Rijeci,
Splitu i Dubrovniku, te 8 lokalnih centara (LCC) u sklopu odjela prometa lukih kapetanija.
Trenutno na podruju Hrvatske djeluju tri luka kontrolna centra (LKC) i to u Rijeci, Splitu i Dubrovniku. Zadaa LKC-a je
upravljanje plovidbom na prilazu i unutar lukog podruja. Upravljanje plovidbom se svodi na odobravanje obavljanja manevara
sidrenja, uplovljavanja, priveza, premjetaja, odveza i isplovljavanja brodova te na dodjeljivanje traenih resursa poput peljara,
tegljaa i privezivaa. U LKC Luke uprave Rijeka je uloeno dosta truda i sredstava te raspolae sa gotovo cjelokupnom opre-
mom dostatnom za lokalno ali potpuno djelovanje VTS sustava na rijekom podruju. Postojee resurse e zasigurno trebati pri-
kljuiti i iskoristiti prilikom pokretanja VTMIS sustava Hrvatske. Ostala dva, LKC Split i Dubrovnik, nisu opremljeni poput rijekog
te zadau upravljanja plovidbom obavljaju u skromnom obimu sa skromnim izvorima podataka. S obzirom na prisutni i oekivani
rast pomorskog prometa najveih hrvatskih luka, nuno ih je im ranije upotpuniti potrebnom VTS opremom i uspostaviti u
potpunosti upravljanje i nadzor plovidbe.
Pregled i nadzor brodova
U cilju osiguranja provedbe popisanih mjera sigurnosti plovidbe, a zatim i zatite morskog okolia, brodovima koji plove na me-
unarodnim putovanjima, kao i u nacionalnoj plovidbi podvrgnuti su inspekcijskim pregledima. Razlikuju se inspekcijski pregledi
brodova koje obavljaju ovlateni predstavnici drave iju zastavu brod vije (ag state control-FSC) i pregledi stranih brodova koji
uplovljavaju u luke pojedine drave (Port state control - PSC), a obavljaju ih PSC inspektori lukih kapetanija.
Mjere sigurnosne zatite brodova i luka
U
spostavljanje mjera sigurnosne zatite brodova i luka odreeno je Zakonom o sigurnosnoj zatiti trgovakih brodova i luka
otvorenih za meunarodni promet. Stupanj sigurnosti za luke odreuje MUP.
U sluaju obavijesti u promjeni stupnja sigurnosti MRCC Rijeka u roku od 60 minuta obavjetava sve luke kapetanije te odgo-
vorne osobe za zatitu luka na koje se primjenjuju odredbe navedenog zakona. U sluaju promjene stupnja sigurnosti brodova
koji viju hrvatsku zastavu po nalogu MUP-a i prethodnom savjetu MVP-a, MRCC Rijeka obavjetava sve odgovorne osobe za
sigurnosnu zatitu u pomorskim tvrtkama (brodarima).
Mjesta zaklonita
Postupak odabira i odobrenja mjesta zaklonita za brodove je odreena Pravilnikom o mjestima zaklonita. Mjesto zaklonita
se dodjeljuje brodovima kojima je takva vrsta pomoi potrebna ili nuna da se sprijei vea nezgoda ili oneienje okolia. U
odabranom mjestu zaklonita se moe pruiti odgovarajua pomo brodu pristupom sa kopna i koritenjem odgovarajue infra-
strukture ili pak ograniiti oneienje na manje podruje koje je mogue kontrolirati i lake sanirati. Zahtjev za dodjelom mjesta
zaklonita podnosi zapovjednik broda u nevolji. Nakon zaprimanja, MRCC ocjenjuje opravdanost, ukoliko je mogue upuuje
strunu skupinu na brod, kojom rukovodi i zapovijeda luki kapetan odreene luke kapetanije, te uz pomo ADRIA GIS aplikacije
predlae ravnatelju Uprave za sigurnost plovidbe, zatitu mora i unutarnjih voda u MMPI mjesta zaklonita za prihvat broda.
Ravnatelj donosi odluku o dodjeli mjesta zaklonita ili o odbijanju zahtjeva, temeljenu na prosudbi strune skupine predvoene
lukim kapetanom luke kapetanije na ijem se akvatoriju zbila odreena pomorska nesrea.
Iznenadna oneienja mora.
Nakon velikog poara na brodu Und Adriyatik uz obale zapadne Istre, uvidjelo se da je potrebno donijeti plan koji e odrediti
uloge i obveze pojedinih tijela dravne uprave. Tako je 31. srpnja 2008. godine donesen Plan intervencija kod iznenadnih onei-
enja mora. Planom se odreuju vea i manja oneienja mora uljem ili smjesom ulja. Kod veih oneienja, izljevom vie od
2000 m3 opasnih i tetnih tvari primjenjuje se Dravni plan intervencije. Operativno djelovanje odgovornog tijela, Stoera, je u
MRCC Rijeka. U sluaju manjih oneienja, izljevom manje od 2000 m3 primjenjuje se upanijski plan intervencija kod iznenad-
nih oneienja mora. U takvim sluajevima odgovorno tijelo je pripadajui upanijski operativni centar (OC). Meutim, valja
naglasiti kako je sadanji OC slijednik biveg upanijskog stoera, koji je po obuhvatu bio puno manji. Naime, sadanji je OC
nadlean za oneienje do 2.000 m3 (prije samo 50 m3), pokriva etiri sjeverno-jadranske upanije (prije samo jednu) i zastu-
pljena je proaktivnosti (akcije i prije nastupa oneienja). Dva su stoerna OC-a u dravi, i to: primorsko-goranske upanije
(pokriva etiri upanije (istarsku, primorsko-goransku, liko-senjsku i zadarsku) i splitsko-dalmatinske upanije (pokriva iben-
sko-kninske splitsko-dalmatinsku i dubrovako-neretvansku).
Ukupno godinje oneienje mora
na svjetskoj razini (oko 2.000.000
tona)
ZAKLJUAK
Z
a umanjiti rizik pomorskih nezgoda na Jadranu, u to kraem roku trebalo bi itav niz mjera i sustava, ve pokrenutih, to
vie usavriti i uvjebavati, te niz postojeih mjera zatite unaprijediti. Nadzor nad plovidbom brodova na otvorenom moru je
neophodna mjera sigurnosti plovidbe i treba se temeljiti na postojeem sustavu nadzora i javljanja ADRIAREP te sustavu zasno-
vanom na prijemu poruka s AIS ureaja, posebice u djelu Jadrana gdje su uspostavljene sheme odijeljenog prometa. Kao jedna
od glavnih buduih mjera je pokretanje cjelovitog VTMIS sustava nadzora i upravljanja pomorskim prometom na Jadranu. Kako
je u tijeku irenje prostora u zgradi Luke kapetanije u Rijeci (prostor MRCC-a) i instaliranje odgovarajue suvremene navigacij-
ske opreme uz uinkovito kadrovsko ekipiranje to e pitanje na kvalitetan nain biti rijeeno.
Unapreenje navigacijske pokrivenosti uspostavljanjem DGPS-a je preporuena mjera kojom se omoguuje vea tonost rada
sustava nadzora i upravljanja plovidbom.
U pogledu zatite Jadrana od oneienja potrebno je:
V
ano je naglasiti redovitost vjebi i sustavno usavravanje koje provodi OC PG, a zbog ega su u njegovom proraunu i
osigurana novana sredstva koja se strogo namjenski koriste. Takoer, u OC-u PG na vrlo je kvalitetan i uinkovit nain
rijeeno punjenje prorauna u Fond za sluaj oneienja s naslova nepoznatog poinitelja. Po tom modelu udio je upanije
20 %, a udio jedinica lokalne samouprave na akvatoriju upanije jest 80%, a ovisi o duljini obalne linije i visini proraunskih
sredstava dotine jedinice lokalne samouprave. Takav bi model valjalo preslikati i na ostale OC-eve. Uinkovitost i djelotvornost
OC-a PG razvidno je bila vidljiva i tijekom havarije broda Serine, koji se nasukao kod otoka Unije, a tijekom ijeg razdoblja nije
zabiljeeno nikakvo oneienje morskog okolia niti bilo kakva ozljeda ljudi.
Osim plana, za zatitu mora i priobalja od oneienja, Hrvatskoj je na raspolaganju CleanSeaNet, Europski sustav satelitskog
nadzora i otkrivanja naftnih mrlja na moru. Za koritenje tog sustava Hrvatska je potpisala sporazum 30.svibnja 2008. s EMSA
(European Maritime Safety Agency). Sustavom je omogueno zaprimanje satelitskih snimki moguih oneienja mora s brodova
na podruju unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora i zatienim ekoloko-ribolovnim pojasom RH. Prilikom zaprimanja
obavijesti i snimke o moguem oneienju mora, MRCC Rijeka upuuje nadlenu luku kapetaniju ili odgovarajue plovilo na
izvianje. Ukoliko se utvrdi da je oneienje stvarno, pristupa se sanaciji i spreavanju daljnjeg irenja mrlje.
- uspostaviti praenje glavnih (temeljnih) indikatora i podindikatora oneienja mora,
- izraditi indeks ekolokog uinka sloeni indeks orijentiran na uinkovitost kojim se procjenjuju rezultati politike zatite mora
koritenjem analiza trendova i ciljeva uinkovitosti,
- usredotoiti politiku zatite Jadrana na simptome, a ne na uzroke,
- zadrati ako ve ne i poveati ekoloku odrivost (ivotne resurse),
- svaka odluka (projekt, program,...) vezan uz zatitu Jadrana mora biti utemeljena na ekonomskoj tehnici Analiza trokova i
koristi kako bi se objektivno utvrdilo da li e odluka (projekt, program,...) poveati ili smanjiti ukupno drutveno blagostanje,
- proglaenje Jadrana posebno osjetljivim morskim podrujem zbog meusobno povezanih komponenti, i to: posebnih obiljeja
tog morskog podruja; izloenosti Jadranskog mora moguim tetnim utjecajima domae i meunarodne pomorske plovidbe i
postojanja zatitnih mjera,
- odravati i koristiti CleanSeaNet sustav EMSA-e, uvjebavati odgovorne osobe i strune osobe koje su obuhvaene Planom
intervencija kod iznenadnih oneienja mora (primjer je stoerni OC u dravi, tj. OC PG-a, s redovitim odravanjem pokaznih
vjebi s najrazliitijim scenarijima, kojeg trebaju slijediti i svi ostali OC-evi) te usavriti ADRIAGIS aplikaciju za izbor mjesta
zaklonita. Potrebno je niz hrvatskih luka dodatno opremiti odgovarajuom opremom za prihvat zauljenih voda s brodova i
drugih otpadnih tvari, te predvidjeti opremu i prihvatni prostor za vee koliine otpadnih tvari u sluaju iznenadnog oneienja,
a dakako, u suglasju s gospodarskim subjektima koji se bave tom djelatnou. Postoji veliki broj novih pravilnika i sustava za koje
treba iskustvo i strunost odgovornih osoba, a to se moe postii (i postie se) primjerenim vjebama.
P
osebno treba istai unapreenje sustava obrazovanja i certiciranja pomoraca, te ponovno popularizirati pomorska zvanja
meu mlaim generacijama koje su sa vremenom naalost sve manje zainteresirana za ovu iznimno vanu, specinu i
osjetljivu gospodarsku granu, a u kojoj Republika Hrvatska ima (i treba gajiti) vrlo bogatu tradiciju. U tom svijetlu valja pozitivno
gledati na akcije resornog ministarstva mora, u vidu dodjeljivanja stipendija uenicima pomorski kola i studentima pomorskih
akulteta u Republici Hrvatskoj.
LITERATURA
1. Studija mjesto zaklonita, Hrvatski hidrografski institut, Split, 2007.
2. Pravilnik o mjestu zaklonita (NN3/08)
3. Odluka o odreivanju dravnih linija u javnom prijevozu u linijskom obalnom pomorskom prometu, 5.12.2008. donijela Vlada RH
4. Plan intervencija kod iznenadnog oneienja mora, Narodne novine 92/08.
5. Pravilnik o istraivanju pomorskih nesrea, Narodne novine 09/2007.
6. Sigurnost plovidbe tankera Jadranskim morem na plovnom putu do luke Omialj, studija kao dio SUO projekta
Sigurnost prijevoza i terorizam
PIE: dipl. oecc. Dragan Kovaevi, Hrvatske eljeznice
e-mail: dragan.kovacevic54@h-1.hr
M
oemo rei da su do sada gotovo sve najvee prijevoznike kompanije pa tako i eljeznike, kako u EU tako i u svijetu podu-
zele itav niz dodatnih mjera za znaajno poveanje sigurnosti i zatite putnika, djelatnika i roba u prijevozu, a isto tako i
infrastrukturnih prostora, objekata, ureaja i instalacija odnosno eljeznike mree u cjelini.
Najznaajnije ugroze eljeznikih sustava kao to znamo mogu biti posljedica djelovanja prirodnih sila, ali isto tako i djelovanjem
ovjeka, kao to su razni oblici teroristikog djelovanja, a isto tako i zbog neodgovarajuih ili nedovoljnih aktivnosti subjekata koji
su zadueni za odravanje i razvoj stabilnih i mobilnih kapaciteta u sustavu eljeznica.
Ovom prilikom ne bih se posebno zadravao na temi elementarnih nepogoda i drugih katastrofa izazvanih 'viom silom' budui da e
o tom aspektu sigurnosti i zatite drugi sudionici skupa rei neto vie, ve bih se zadrao na ugrozama i moebitnim katastrofama
prouzroenim od strane ovjeka. Konkretno mislim na moebitne sabotae i teroristike aktivnosti pojedinaca i organiziranih grupa.
Slijedom toga moemo rei da nas ciljana uporaba transportnih sredstava, na primjer putnikih vlakova, putnikih i teretnih va-
gona, kao mogueg oruja za unitavanje ivota putnika i djelatnika, od strane terorista suoava s drugom vrlo ozbiljnom vrstom
ranjivosti eljeznikog sustava.
Naelno moemo rei da su infrastrukturni prostori, objekti, ureaji i instalacije u povijesti eljeznikog prometa bili najei mo-
gui ciljevi raznih vrsta i oblika subverzivnog djelovanja, a danas i moguih teroristikih napada.
Meutim, u zadnjih desetak godina svjedoci smo promjene ciljeva i naina djelovanja teroristikih grupa i organizacija. Sada se
uglavnom kao ciljevi biraju objekti prostori ije unitenje u samo jednom napadu moe izazvati smrt i ranjavanje velikog broja
ljudi.
T
o su bili, a vrlo lako mogu i biti veliki eljezniki kolodvori tipa Glavnog kolodvora Zagreb sa dominantno putnikim prijevozom
ili tipa ranirnog kolodvora Zagreb sa dominantno prijevozom tereta gdje je nerijetko u pitanju i prijevoz raznih vrsta opasnih
tvari.
Takav odabir ciljeva, naalost teroristima osigurava i golemu panju javnosti putem svih vrsta medija koji izvjeuju s mjesta do-
gaanja sa svim moguim vrstama medijskih analiza i komentara.
Slijedom reenog, namee se itav niz pitanja na koja moramo pronai odgovore kao to su na primjer:
imamo li dovoljno postojeih mjera i procedura na podruju zatite i sigurnosti
jesu li one adekvatne za uvjete u kojima se nalazimo ili se moemo nai
hoe li biti dostatno poboljavati postojee mjere i procedure na tom polju ili je moda potrebno izraditi potpuno nove, kako
koncepcijski tako i metodoloki, itd.
U usporedbi s drugim sektorima transporta, npr zranim ili pomorskim prijevozom, u sustavu eljeznica kriminalno teroristike
aktivnosti iji su ciljevi infrastrukturni objekti i prostori kao i mobilni kapaciteti, kod nas su na sreu bile relativno rijetke. No, u
zadnjih desetak godina u svijetu i Europi i to se mijenja.
Imamo primjer francuskih eljeznica, a osobito sluaj panjolskih eljeznica gdje je poinjena ogromna materijalna teta sa velikim
brojem rtava.
Imajui reeno u vidu, potrebno je razvijati jo intenzivniju i kvalitetniju suradnju sustava eljeznica sa nadlenim ministarstvima,
te Dravnom upravom za zatitu i spaavanje.
Takoer, suradnja na meunarodnom planu primjerice sa slubama sigurnosti i zatite drugih eljeznikih kompanija u europi ve
daje prve rezultate.
Promatrajui ranjivost eljeznikog sustava od moguih teroristikih i slinih prijetnji i aktivnosti moemo rei da su, pored velikih
eljeznikih kolodvora, potencijalno ugroene i manje eljeznike postaje, a osobito one u ruralnim i planinskim podrujima koje su
vrlo slabo ili gotovo nikako zatiene. Kao to sam ve naglasio, teroristi mogu relativno lako napasti vlakove koji prevoze opasne
materijale, vojnu opremu ili bilo koju drugu strateki vanu robu.
Unitavanje takvih vlakova moglo bi imati za posljedicu velik broj poginulih i ranjenih, znaajnu materijalnu tetu, kao i nastanak
ekolokih katastrofa uzrokovanih oslobaanjem opasnih kemijskih ili biolokih supstanci. U cilju nesmetanog i sigurnog odvijanja
prometa sve ove ugroze valja temeljito analizirati i prouavati.
P
rouavajui mjere zatite i sigurnosti u drugim sektorima prijevoza putnika i roba, na primjer zrani prijevoz, zakljuili smo
da ih nije mogue jednostavno preslikati za potrebe eljeznica upravo zbog znaajnih tehnolokih razliitosti kao i stupnja
izloenosti instalacija, ureaja i opreme koji su u uporabi na eljeznici.
Zbog toga je potrebno, uz puno uvaavanje rjeenja i iskustava na planu sigurnosti i zatite u drugim prijevoznim sektorima,
izgraditi vlastiti sustav sigurnosti i zatite sukladno naim nancijskim, ljudskim, organizacijskim i edukacijskim resursima.
Izgradnja takvog sustava nije mogua bez osmiljenog pristupa sa jasno deniranim ciljevima.
To je mogue jedino na nain da Politika sigurnosti i zatite postane sastavni dio poslovne politike svih pravnih subjekata u su-
stavu Hrvatskih eljeznica, odnosno, svih uesnika u eljeznikom prijevozu kako sadanjih, tako i buduih, nakon liberalizacije
eljeznike mree. Potrebno je izraditi odgovarajui elaborat koji bi bio usvojen od strane uprava poduzea u sustavu Hrvatskih
eljeznica.
Na taj bi nain politika sigurnosti i zatite postala sastavni dio njihovih poslovnih politika i na usklaen nain predstavljala bi
strateku osnovu za provoenje u praksi svih potrebnih mjera i aktivnosti na podruju korporativne sigurnosti i zatite u cjelini.
Takav strateki dokument znaajno bi doprinio stvaranju optimalnih uvjeta za stalni razvoj sigurnosti i zatite u velikim sustavima
kao to su Hrvatske eljeznice. Isto tako, na jasan i sveobuhvatan nain bile bi obuhvaene i razraene sve mjere i aktivnosti u slu-
aju nastanka manjih ili veih nesrea kao i elementarnih nepogoda te drugih katastrofa, pri emu su najvaniji brzina djelovanja
i uvezanost,odnosno,koordiniranost svih odgovornih subjekata u spaavanju ljudi i saniranju nastalih teta.
Nositelji navedenih aktivnosti unutar sustava Hrvatskih eljeznica, pored meusobne uvezanosti,moraju na uinkovit nain biti
povezani sa odgovarajuim ministarstvima,a poglavito sa resornim ministarstvom, Ministarstvom unutarnjih poslova i Dravnom
upravom za zatitu i spaavanje.
N
a kraju valja naglasiti da za stanje sigurnosti i zatite u velikim sustavima postoji objektivna i subjektivna odgovornost,a ona
treba biti distribuirana po svim razinama rukovoenja.
Sukladno tome, poslove ili slube sigurnosti i zatite koje se u velikim gospodarskim sustavima profesionalno bave ovim pitanjima
treba i dalje razvijati i osposobljavati ih u svakom pogledu kako bi svojim ukupnim djelovanjem UINKOVITO DOPRINOSILI sma-
njenu rizika od nastupa neeljenih dogaaja kao i optimalnom saniranju nastalih posljedica nakon velikih nesrea i moebitnih
katastrofa.
HRVATSKI HIDROGRAFSKI INSTITUT 213
Prognoza poplavljivanja hrvatske obale:
zadatak operativne oceanologije
PIU: dr. sc. Nenad Leder, dr. sc. Nenad Domijan, dr. sc. Zvonko Greti, Hrvatski hidrografski institut
e-mail: nenad.leder@hhi.hr, nenad.domijan@hhi.hr, zvonko.grzetic@hhi.hr
U
ovom radu dat je kratak prikaz spoznaja o procesima i uzrocima poplavljivanja priobalnih podruja na hrvatskoj obali Jadrana.
U nekim sluajevima ove se pojave mogu i prognozirati upotrebom asimilacijskih oceanografsko-meteorolokih modela. Iako
u Republici Hrvatskoj postoji operativna oceanoloka mrea mareografskih stanica, numeriki modeli koji bi se koristili za opera-
tivnu prognozu visine morske razine jo nisu razvijeni to bi bilo vano za upozorenja javnosti na mogunost poplavljivanja.
Kljune rijei: poplave, Jadransko more, operativna oceanologija, prognostiki numeriki modeli.
SLIKA 1. Mareografske postaje s dugogodinjim
mjerenjima visine razine mora
SAETAK
SUMMARY
I
n this paper short review about knowledge of processes and causes of ooding of Croatian part of Adriatic coast is given. In
some cases f looding of coast can be forecasted by using oceanographic-meteorological numerical models. Despite of developed
existing tide gauge network along the Croatian coast, oceanographic-meteorological numerical models are not developed to be
used for making accurate forecast of possible f looding with the aim of giving warnings to the coast living population.
UVOD
P
od pojmom poplavljivanje morske obale uobiajeno se podrazumijevaju dogaaji kada morska voda preplavi kopneni dio
obalnog pojasa, koji je najee suh (IHO, 1994). U oceanolokoj i meteorolokoj znanstvenoj i strunoj literaturi analizirani su
mnogobrojni procesi i pojave koji su doveli do poplavljivanja priobalja. Moe se rei da su pojave izuzetno visokih razina mora po-
vezane uz sinkronizirano djelovanje povrinskih valova uzrokovanih vjetrom, plimotvorne sile, prisilnih i slobodnih oscilacije mora
(sea i olujnih uspora) pod utjecajem atmosferskih imbenika (tlaka zraka i vjetra) te uz rezonantni prijenos energije iz atmosfere
u more (meteotsunami).
Detaljno zikalno objanjenje navedenih pojava i procesa je daleko iznad obima ovog rada, pa se itaocu preporua knjiga od
Defanta (1961) i znanstveni rad Vilibi i dr. (2004). Poznavanje zikalnih procesa u Jadranskom moru koji uzrokuju kolebanje mor-
ske razine vrlo je vano za analizu ekstremnih visina razine mora koje dovode do poplavljivanja priobalnog podruja, prouavanje
klimatskih promjena te odreivanje visinskih geodetskih datuma. Sustavna mjerenja dugoperiodikih oscilacija razine mora uzdu
hrvatske obale Jadranskog mora zapoela su 1929. godine u Bakru,
a dugogodinji niz mjerenja postoji i na mareografskim stanicama u
Split-luci i Dubrovniku od 1954. godine, te Rovinju od 1955. godine
(Tei, 1955; slika 1). Cilj rada je ukratko prikazati zikalne procese
koji mogu dovesti do poplavljivanja priobalja, a koji uzrokuju velike
materijalne tete i mogu ugroziti ljudske ivote. Stoga, postavlja se
pitanje je li mogue prognozirati takve ekstremne dogaaju i o tome
pravovremeno izvijestiti javnost?
POPLAVE KOJE SE MOGU PROGNOZIRATI
P
oplave uzrokovane plimotvornom silom, seima i olujnim uspo-
rima je mogue prognozirati. Da bi se to ostvarilo potrebno je
imati operativnu oceanoloku slubu, gdje bi se u realnom vremenu
na jednom mjestu primali mjereni podaci razine mora s mareograf-
skih postaja. Mjereni podaci ine osnovu za primjenu asimilacijskih
prognostikih numerikih zdruenih meteoroloko-oceanolokih mo-
dela koji integriraju podatke meteoroloke prognoze i na taj nain
omoguavaju prognozu visine razine mora.
K
oliko je autorima poznato, u Republici Hrvatskoj operativno mjerenje visine razine mora obavljaju Hrvatski hidrografski institut
(slika 2) u Rovinju, Zadru, Splitu, Ploama i Dubrovniku i Geoziki odsjek Prirodoslovno-matematikog fakulteta u Zagrebu
(Bakar). Meutim, ne postoji sluba koja obavlja prognozu visine razine mora za potrebe javnosti, to bi posebno bilo vano za
upozorenja javnosti na mogunost poplave. Prema podacima Hrvatskog hidrografskog instituta uestalost i intenzitet poplavlji-
vanja hrvatske obale se u posljednjih desetak godina poveao. Stoga e se u ovom radu prikazati jedna epizoda ekstremno visoke
razine mora, kada je dolo do poplavljivanja mnogih gradova du nae obale. U jutarnjim satima 1. prosinca 2008. godine more se
prelilo preko rive i poplavilo Trogir, ibenik, Vodice, Zadar, Rijeku i niz mjesta u sjevernom Jadranu (slika 3), a pojedinim podru-
jima nanesena je velika materijalna teta. Ova pojava dobro je dokumentirana na instrumentima stalne mareografske mree du
nae obale. Nakon detaljne analize podataka zakljuilo se da su ovako visokoj morskoj razini doprinijeli: olujni uspor, tj. podizanje
morske razine uslijed djelovanja niskog tlaka zraka i olujnog junog vjetra; plimne oscilacije koje su bile u maksimumu oko 8 sati
i stojni val Jadrana koji je bio pobuen prije dva dana (slika 4).
SLIKA 2. Mjerene visine razine mora koje se u realnom vremenu
prikazuju na web adresi Hrvatskog hidrografskog instituta
(www.hhi.hr)
P
oplave koje se ne mogu prognozirati vezane su uz rezonantni prijenos energije iz atmosfere u more (meteotsunami) koji uzro-
kuje izrazito visoke poplave. Ekstremne oscilacije razine mora du hrvatske obale zabiljeene su 21. lipnja 1978. godine u Vela
luci, kada je ukupni raspon oscilacija morske razine bio oko 6 m (slika 5).
Sline pojave dogodile su se 2003. godine u Starogradskom i Malostonskom zaljevu (slika 5), te u zadnje dvije godine u Malom
Loinju i Istu. Sve navedene pojave su uzrokovane putujuim poremeajem atmosferskog tlaka, koji izaziva intenzivno gibanje u
moru zbog tzv. dvostruke rezonancije (Vilibi i dr., 2004).
Budui da sinoptiari ne mogu na sinoptikim kartama uoiti ovakav poremeaj atmosferskog tlaka, za sada se moe zakljuiti da
ovu pojavu nije mogue prognozirati.
POPLAVE KOJE SE NE MOGU PROGNOZIRATI
ZAKLJUCI
P
oplavljivanje hrvatske obale u posljednjih desetak godina se povealo, kako po uestalosti, tako i po intenzite-
tu. Analizom zikalnih procesa i pojava koji dovode do poplavljivanja obale moe se zakljuiti da je poplave uzroko-
vane plimotvornom silom, seima i olujnim usporima mogue prognozirati, dok meteotsunamije nije mogue prognozirati.
Trenutano u Republici Hrvatskoj postoji operativna oceanoloka mrea mareografskih postaja.
Prijenos digitalnih podataka vri se dnevno preko GSM mree na raunala Hrvatskog hidrografskog instituta i Geozikog odsjeka
Prirodoslovno-matematikog fakulteta u Zagrebu. Meutim, numeriki modeli koji bi se koristili za operativnu prognozu visine
morske razine jo nisu dovoljno razvijeni, pa nije mogue osnovati slubu koja bi upozoravala javnost na mogunost pojave popla-
ve, kao to je to na primjer organizirano u Veneciji za poznati fenomen 'acqua alta'
LITERATURA
1. Defant, A., 1961. Physical Oceanography, Vol. 2, Pergamon Press, New York ,598 pp.
2. IHO - International Hydrographic Organization, 1994. Hydrographic Dictionary, Monaco, 280 pp.
3. Tei, M., 1955. Mareograja i njena primjena na Jadranu, Hidrografski godinjak 1954, Hidrografski institut, Split, 181-206.
4. Vilibi, I., Domijan, N., Orli, M., Leder, N., Pasari, M., 2004. Resonant coupling of a traveling air-pressure wave with the east Adriatic coastal waters, Journal of Geophysical Research
- Oceans, 109 , C100001; doi:10.1029/2004JC002279
214 HRVATSKI HIDROGRAFSKI INSTITUT
HRVATSKI HIDROGRAFSKI INSTITUT 215
SLIKE 3.
Poplavljivanje obale
1. prosinca 2008. godine u Novi-
gradu-Istra (gore),
Rijeci (sredina) i
Zadru (dolje)
SLIKA 4. Izmjerena visina razine mora izraena u odnosu na
srednju razinu mora i prognozirana plimna komponenta na mare-
ografskoj postaji u Rovinju u razdoblju od 27. 11. do 7. 12. 2008.
(gore), rezidualna razina dobiven oduzimanjem plimnog doprinosa
od registrirane razine mora (u sredini), te niz, pojasno propusno
ltriran oko 22 sata, koji odgovara doprinosu osnovnog moda
jadranskog sea (dolje).
SLIKA 5. Ekstremne oscilacije razine mora - 21. lipnja 1978.
godine u Vela Luci na Koruli
Geografski aspekt prirodnih
prijetnji
PIU: Nina Lonar, Odjel za geograju, Sveuilite u Zadru
e-mail: nloncar@unizd.hr
G
eograja je multidisciplinarna znanost i svojevrsna premosnica izmeu prirodnih i drutvenih znanosti te kao takva ima
veliku ulogu u edukaciji i raspravama o prirodnim prijetnjama, njihovim uzrocima, posljedicama te mogunostima sprjeava-
nja i saniranja istih. U radu su prikazani ciljevi i program nastavnog kolegija Geograja prirodnih prijetnji koji se izvodi u okviru
dodiplomskog studija geograje na Odjelu za geograju Sveuilita u Zadru. Programom je omogueno da studenti sintetiziraju
i koriste prethodno steena znanja iz geologije, geomorfologije, hidrogeograje i klimatologije, te da usvoje osnovna znanja iz
podruja geograje prirodnih prijetnji i razviju sposobnost samostalnoga istraivakog rada. Poseban naglasak je na metodama
prepoznavanja i predvianja prirodnih prijetnji te nainu kako se od njih zatititi pravilnim prostornim planiranjem i ostalim ade-
kvatnim metodama. Osim toga jedan od ciljeva je osposobiti studente za irenje znanja i informacija iroj akademskoj zajednici i
drutvu u cjelini, prvenstveno prenoenjem znanja kroz nastavnu djelatnost u kolama u okviru nastave geograje.
Kljune rijei: geograja, prirodne prijetnje, edukacija, prostorno planiranje
216 SVEUILITE U ZADRU
SAETAK
SUMMARY
G
eography is a multidisciplinary science serving as a bridge between the natural and social sciences. As such, it has an im-
portant role in education and discussions on natural threats, their causes and consequences, as well as on possibilities of
prevention and remediation. The paper presents the objectives of the program and teaching courses included into the undergra-
duate study of geography at the Department of Geography, University of Zadar. The program prepares students to synthesize and
use previously acquired knowledge in geology, geomorphology, climatology and hydrogeography, as well as to adopt the basic
knowledge in the eld of geography and natural threats. Also, they are trained to acquire an ability to conduct an independent
research in the analysis of various environmental phenomena which can have negative implications for the biosphere in general,
as well as on socio-economic activities and the organization of the environment. Particular emphasis is on the methods and ways
of recognition and prediction of the possible natural threats as well as the possibilities of their prevention through proper spatial
planning and other appropriate methods. In addition, one of the goals of the course is to train the students to spread knowledge
and information to general academic and other communities, primarily by transferring their acquired knowledge through the
teaching activities in schools.
Keywords: geography, natural threats, education, spatial planning
UVOD
P
rirodni procesi i pojave poput vulkanskih erupcija, potresa i poplava, tijekom geoloke prolosti oblikovali su morfoloki izgled
i znaajke Zemlje ali su utjecale i na ovjeka, njegov ivotni okoli, prostorni raspored i slino. Ti su procesi i utjecaji prisutni i
danas, a deniraju se kao prirodna opasnost u onom trenutku kad postoji objektivna mogunost da e imati negativan utjecaj na
ovjeka i/ili njegovu imovinu. A. E. Keller i R. H. Blodgett (2006.) deniraju prirodnu prijetnju (natural hazard) kao bilo koji prirodni
proces koji predstavlja prijetnju ljudskom ivotu ili imovini. Prema njima, proces postaje prijetnja u trenutku kad izravno utjee
na ovjeka i podruje njegovog djelovanja i interesa. Kad takvo djelovanje utjee na okoli, te dovodi do nancijskih, ekolokih i/
ili ljudskih gubitaka, ono postaje prirodna katastrofa (Bankoff i dr., 2003.). Pri prouavanju i raspravi o prijetnjama i katastrofama
vano je istaknuti i ljudsku komponentu. Smith (2001.) daje pregled o tome to sve moe biti prirodna opasnost i upozorava da se
vrlo esto zanemaruje injenica da su mnoge opasnosti inducirane ljudskom aktivnou.
GEOGRAFSKI ASPEKTI PRIRODNIH PRIJETNJI
P
rirodne prijetnje i katastrofe gotovo svakodnevno uzrokuju velik broj ljudskih rtava i materijalnih oteenja irom svijeta.
Geograja kao znanost koja prouava prostornu stvarnost Zemljine povrine i koja objanjava rairenost, utjecaje i meuo-
visnost svih najvanijih prirodnih i drutvenih imbenika koji sudjeluju u oblikovanju prostora, ima veliku ulogu pri prouavanju
SVEUILITEU ZADRU 217
prirodnih prijetnji te pronalaenju rjeena za to kvalitetnije upravljanje prostorom i smanjenjem rizika od katastrofa. Stoga se
u okviru dodiplomskog studija geograje na Odjelu za geograju Sveuilita u Zadru izvodi kolegij Geografski aspekti prirodnih
prijetnji. Kolegij prouava prirodne prijetnje unutar nekoliko okvira odreenih temeljem raznih strategija za sprjeavanje rizika od
katastrofa kao to je Hyogo Framework for Action 2005-2015 (UN) i referentne literature (Burtton i dr. 1993; Evans, 2004; Abbott,
2006; Paton, 2007.).
Ti okviri obuhvaaju neke od sljedeih postavki:
1. Poznavanjem prirodnih procesa mogue je predvidjeti potencijalne prijetnje
2. Analiza rizika je vana komponenta u razumijevanju uinaka i posljedica prirodnih prijetnji
3. Postoje veze izmeu razliitih prirodnih opasnosti, kao i izmeu opasnosti i zikog okruenja.
4. Neadekvatnim ljudskim zahvatima i djelovanjem u prostoru potencijalne prijetnje mogu prerasti u katastrofe
5. Razliita drutva imati e razliite predodbe o tome to predstavlja opasnost i to je katastrofa
6. Prirodne prijetnje ee prelaze u katastrofe u nerazvijenim i zemljama u razvoju
7. Posljedice prijetnji i katastrofa mogu biti minimizirane
S
tudenti se kroz kolegij Geograja prirodnih prijetnji upoznaju s pojmovima i oblicima prirodnih i ostalih prijetnji s naglaskom
na one koje se mogu pojaviti u Hrvatskoj. Kao osnovne prirodne opasnosti za Republiku Hrvatsku izdvojene su poplave i potresi,
dok su poari, sue, oborinski reim, snjeni reim, poledica, tua i olujno ili orkansko nevrijeme svrstani u ostale opasnosti (Pro-
cjena ugroenosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehniko-tehnolokih katastrofa i velikih nesrea, 2009.). Unutar nastavnih
jedinica kolegija detaljno se obrauje upravo ta problematika.
Studenti su upoznati sa est epicentralnih podruja i seizmikih zona te snagom i uestalou potresa. Obzirom da su kratkorona
predvianja potresa mnogo manje uinkovita od dugoronih (Smith, 2004.), jer potresi za razliku od vulkanskih erupcija nemaju
toliko izraene anomalije i znakove najave, posebna pozornost posveena je mogunostima seizmike izolacije i nainu spreava-
nja teta od potresa.
Za razliku od potresa, poplave je mogue predvidjeti te se studentima ukazuje na poplavna podruja na prostoru Republike Hr-
vatske i na koji nain njima upravljati. Pritom je naglasak na moguim strategijama za smanjenje opasnosti od poplava i mjerama
zatite. Unato injenici da u procjeni ugroenosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehniko-tehnolokih katastrofa i velikih ne-
srea klizita nisu izdvojena kao potencijalna opasnost, ona su rasprostranjena i predstavljaju veliki problem u mnogim dijelovima
Hrvatske (Bognar, 1983 i Bognar 1996.).
Stoga su u nastavnoj jedinici o egzodinamskim procesima klizita detaljno obraena kroz tipove, opasnosti koje predstavljaju i
naine njihovog prepoznavanja i sanacije.
N
adalje, posebna je pozornost posveena deniranju naina na koji prirodne prijetnje odnosno kasnije katastrofe utjeu na o-
vjeanstvo (promet, gospodarstvo, ekonomiju, migracije, bolesti) te kako se tomu oduprijeti pravilnim prostornim planiranjem.
Pri tome se poseban naglasak daje na upotrebu Geografskog informacijskog sustava )GIS) kao vrlo vanog alata pri upravljanju
rizicima.
Naime, upravo je GIS najea tehnika pri analizi regija koje su oznaene kao podruja s velikim potencijalom prirodnih prijetnji
(Reis, S. i dr., 2006.).
ZAKLJUAK
P
rouavanje prirodnih prijetnji vrlo je bitna komponenta znanstveno-istraivakog i nastavnog plana na brojnim sveuilitima
i institucijama diljem svijeta. Upravljanje prirodnim prijetnjama i njihov nadzor u skladu s naelima odrivog razvitka jedna je
od kljunih stavki u razvojnim strategijama.
Za razliku od veine europskih zemalja, u Hrvatskoj taj segment, osobito unutar obrazovnog sustava, jo uvijek nije dovoljno za-
stupljen. Programom koji se izvodi na Odjelu za geograju Sveuilita u Zadru osposobljavaju se studenti da sintetiziraju i koriste
prethodno steena znanja iz geologije, geomorfologije, hidrogeograje, klimatologije, demogeograje i regionalne geograje, te
da razviju sposobnost samostalnoga istraivakog rada u svrhu upravljanja prirodnim prijetnjama. Suvremenim metodama pro-
stornog planiranja u kojem geograja svakako ima znaajnu ulogu, mogue je pridonijeti sprjeavanju katastrofa, ali i pozitivnim
promjenama u drugim segmentima, naroito u pogledu zatite ivotne sredine i u ekonomskom i drutvenom razvoju.
Uravnoteeno i odrivo prostorno planiranje ima pozitivan utjecaj na ouvanje ivotne sredine.
Osim toga, kvalitetna izobrazba te irenje znanja i informacija o prirodnim prijetnjama ine jedne od najvanijih komponenti
usmjerenih ka smanjenju rizika od katastrofa. Geogra i u tom sluaju imaju veliku ulogu i odgovornost prvenstveno prenoenjem
znanja kroz nastavnu djelatnost u kolama u okviru nastave geograje, ali i iroj akademskoj zajednici i drutvu u cjelini.
Abbott, P. L. (2006.): Natural disasters, fth edition, Mc Graw Hill Companies, NY, pp.496
Bankoff, G. Frerks, G. Hilhorst, D. (ur.) (2003). Mapping Vulnerability: Disasters, Development and People, Earthscan, London, pp. 233
Bognar, A. (1983.): Tipovi klizita u Hrvatskoj, Zbornik jugoslavenskog simpozija "Privredne nepogode u Jugoslaviji", SGDJ, Ljubljana.
Bognar, A. (1996.): Tipovi klizita u Republici Hrvatskoj i Republici Bosni i Hercegovini - geomorfoloki i geoekoloki aspekti Acta Geographica Croatica, vol. 31, Geografski odsjek PMF-a,
Zagreb, str. 27-39
Burtton, I., Kates, R. W., White, G. F. (1993.): The environment as hazard, second edition, The Guilford press, New York/London, pp.290
Evans, D. J. A. (ur.) (2004.): Geomorphology Critical concepts in geography (vol. I-VII), Routledge, London
Keller, E. A, Blodgett, R. H., (2006.): Natural hazards,- Earths Procsses as Hazards, Disasters, and Catastrophes, Pearson - Prentice hall, Upper Saddle River, NJ, pp.395 Paton, D., 2007.).
Oliver-Smith, A. (2001.): Theorizing Disasters: Nature, Power and Culture, U: Hoffmann, S. and A. Oliver-Smith (utr). 2001. Catastrophe and Culture, The Anthropology of Disaster, School
of American Research Press: Santa Fe. pp. 23-48
Paton, D. (2007.): Preparing for natural hazards: the role of community trust, Disaster Prevention and Management, Vol. 16, No. 3, pp: 370-379
Reis, S., Yldrm, V., nan, H. (2006.): Natural Hazard Management in Regional Base using Geographical Information System, Shaping the Change XXIII FIG CongressMunich, Germany,
pp. 8-13
Smith, K. (2004.): Environmental Hazards: Assessing Risk and Reducing Disaster, Routledge, 4 edition
LITERATURA
218 SVEUILITE U ZADRU
Antoni, Maja, dr. med., Meunarodni pokret Crvenog kria i Crvenog polumjeseca i HCK u odgovoru na katastrofe
(str.179)
Babi, Vilboj, ing., Uloga Dravnog centra 112 u sustavu zatite i spaavanja RH (str. 24)
Baji, Milan, prof. dr. sc., Nova paradigma zrakoplovnog izvianja i nadzora u priblino stvarnom vremenu za
upravljanje u katastrofama (str. 78); Sustav za predvianje irenja poara raslinja kao dio sustava za praenje,
predvianje i smanjenje rizika posljedica katastrofe u RH (str. 82)
Bajt, Marijan, ing., Uloga Dravnog centra 112 u sustavu zatite i spaavanja RH (str. 24)
Bai, Aleksandar, dipl. ing. Prostorno planiranje u funkciji smanjenja rizika od katastrofa (str.136)Biljakovi, Katica,
Sustav za predvianje irenja poara raslinja kao dio sustava za praenje, predvianje i
smanjenje rizika posljedica katastrofe u RH (str. 82)
Blaevi-Perui, Josipa, Iskustvo u izradi prostornih planova u vezi ugradnje mjera zatite od prirodnih i drugih
nesrea (str.155)
Bonacci, Ognjen, prof. dr. sc., Identikacija rizika i planiranje koritenja zemljita za ublaavanje nepogoda kod
odrona zemlje i poplava u RH (str. 72)
Britvi, Pavao, mr. sc., dipl. ing. el., Prikaz sustava 112 (str. 66)
Buljan, Hrvoje mr. sc. dipl. ing., Spreavanje velikih nesrea koja ukljuuje opasne tvari prema Seveso II direktivi u
RH (str.141); Primjena informacijskih sustava EU pri upravljanju industrijskim nesreama (str.147)
Buzani, Mladen, Policijski menadment kod akcidentnih situacija na moru (str.118)
emerin, Damir, dipl. ing., Smanjenje rizika od katastrofa i krizno upravljanje (str. 16); Kriteriji za utvrivanje
hrvatske kritine infrastrukture (str. 27)
endo Metzinger, Tamara, Upravljanje rizikom u podruju zatite zraka (str. 98)
rnko, Marina, bacc. ing. admin. chris., Zoonoze kao potencijalno bioloko oruje (str.112)
Damjanovi, Katija, prof., Meunarodni pokret Crvenog kria i Crvenog polumjeseca i HCK u odgovoru na katastrofe
(str.179)
Domijan, Nenad, dr. sc., Prognoza poplavljivanja hrvatske obale - zadatak operativne oceanologije (str.213)
Duhovi, Darko, mr. sig., Obuka OSRH za angairanje u sustavu zatite i spaavanja (str.184)
Dundovi, Damian, dipl. ing., Smanjenje rizika od pomorskih nesrea i nezgoda (str.204)
Glaar, Darko, doc. dr. sc., Smanjenje rizika od pomorskih nesrea i nezgoda (str.204)
Greti, Zvonko, dr. sc., Prognoza poplavljivanja hrvatske obale - zadatak operativne oceanologije (str.213)
Hercog, Predrag, Upravljanje rizikom u podruju zatite zraka (str. 98)
Hengl, Berislav, Primjena informacijskih sustava EU pri upravljanju industrijskim nesreama (str.147)
Ivanan-Picek, Branka, dr. sc., Sustav rane najave opasnih meteorolokih pojava i uloga meteoroloke i hidroloke
slube (str. 5); Sustav za predvianje irenja poara raslinja kao dio sustava za praenje, predvianje i smanjenje
rizika posljedica katastrofe u RH (str. 82)
Javornik, Nenad, prim. dr. sc., Meunarodni pokret Crvenog kria i Crvenog polumjeseca i HCK u odgovoru na
katastrofe (str.179)
Javornik, Svebor, Meunarodni pokret Crvenog kria i Crvenog polumjeseca i HCK u odgovoru na katastrofe
(str.179)
Kalambura, Sanja, dr. sc., Funkcije ekolokog menadmenta u upravljanju rizikom (str. 91)
Kisi, Ivica, prof. dr. sc., Identikacija rizika i planiranje koritenja zemljita za ublaavanje nepogoda kod odrona
zemlje i poplava u RH (str. 72)
Klai, Aleksandar, dipl. ing. mr. sc., Zatita klasiciranih podataka u okviru nacionalne kritine infrastrukture (str.
61)
Kovaevi, Dragan, dipl. oecc. Sigurnost prijevoza i terorizam (str.211)
Kovai, Ivan, dipl. ing., Nadzor mjera zatite od prirodnih i drugih nesrea u prostornim planovima (str.153)
Krajnovi, Zvonko, bacc. ing. admin. chris., Timovi za prvi odgovor u sluaju kemijske, bioloke, radioloke i ek-
splozivne ugroze (str.102)
POPIS AUTORA
Krlea, Mislav, Uloga Dravnog centra 112 u sustavu zatite i spaavanja RH (str. 24)
Kulii, Damir, mr. sc. dipl. ing., O smanjenju rizika od katastrofa u industriji i transportu opasnih tvari (str.126)
Kuvedi, Ana, Sustav za predvianje irenja poara raslinja kao dio sustava za praenje, predvianje i smanjenje
rizika posljedica katastrofe u RH (str. 82)
Leder, Nenad, dr. sc., Prognoza poplavljivanja hrvatske obale - zadatak operativne oceanologije (str.213)
Lonar, Nina, Geografski aspekti prirodnih prijetnji (str.216)
Luli-Krivi, Dubravka, dipl. sc., Smanjenje rizika od pomorskih nesrea i nezgoda (str.204)
Magui, Franjo, mr. sc., Policijski menadment kod akcidentnih situacija na moru (str.118)
Marevi, Sretan Policijski menadment kod akcidentnih situacija na moru (str.118)
Medak, Damir, Sustav za predvianje irenja poara raslinja kao dio sustava za praenje, predvianje i
Metlii, Marinko, Meunarodni pokret Crvenog kria i Crvenog polumjeseca i HCK u odgovoru na katastrofe
(str.179)
Mihaljevi, Branko, mr. sc., Upravljanje okolinim rizicima (str. 94)
Mihalini, Martina, mag. pol., Upravljanje okolinim rizicima (str. 94)
Mikac, Robert, mr. sc., Operativna suradnja DHMZ i DUZS (str. 20)
Mikuli, Nenad, dr. sc., Spreavanje velikih nesrea koja ukljuuje opasne tvari prema Seveso II direktivi u RH
(str.141); Primjena informacijskih sustava EU pri upravljanju industrijskim nesreama (str.147)
Moha, Darko, Meunarodni pokret Crvenog kria i Crvenog polumjeseca i HCK u odgovoru na katastrofe (str.179)
Orehovec, Zvonko, prof. dr. sc., Timovi za prvi odgovor u sluaju kemijske, bioloke, radioloke i eksplozivne ugroze
(str.102); Tehniki i obrambeno sigurnosni standardi u zatiti industrijskih postrojenja i ugroenog puanstva u
sluaju vojnog i teroristikog napada (str.106); Zoonoze kao potencijalno bioloko oruje (str.112); Obuka OSRH za
angairanje u sustavu zatite i spaavanja (str.184); NRKBiT terorizam i protuteroristike mjere (str.191)
Oani, Nevenka, prof. dr. sc., Identikacija rizika i planiranje koritenja zemljita za ublaavanje nepogoda kod
odrona zemlje i poplava u RH (str. 72)
Paunovi, Antun, dipl. ing. Prostorno planiranje u funkciji smanjenja rizika od katastrofa (str.136)
Perein, Anita, dr. sc., Zatita klasiciranih podataka u okviru nacionalne kritine infrastrukture (str. 61)
Peternel, Renata, Upravljanje rizikom u podruju zatite zraka (str. 98)
Prizmi, Vinko, Novi rizici na prostorima izvan gradova i javnih prometnica i naini upravljanja tim rizicima (str.174)
Puelji, Mato, mr. sc., Policijski menadment kod akcidentnih situacija na moru (str.118)
Solomun, Davor, Sloenost uloge i odnosa policije u sustavu nacionalne sigurnosti RH (str.132)
Stareini, Damir, Sustav za predvianje irenja poara raslinja kao dio sustava za praenje, predvianje i
Stipaniev, Darko, Sustav za predvianje irenja poara raslinja kao dio sustava za praenje, predvianje i sman-
jenje rizika posljedica katastrofe u RH (str. 82)
Stipeti, Davor, NRKBiT terorizam i protuteroristike mjere (str.191)
Stranjik, Alen, dipl. ing., Funkcije ekolokog menadmenta u upravljanju rizikom (str. 91)
akoronja, Alojzija, prof., Uloga Dravnog centra 112 u sustavu zatite i spaavanja RH (str. 24)
imac, Zavia, Smanjenje rizika od katastrofa (SROK) kao dio nastave (str. 35)
imi, Zoran, Psiholoka pomo u velikim nesreama i katastrofama (str. 57)
kanata, Dejan, dr. sc., Smanjenje rizika od velikih nesrea u industrijskim postrojenjima (str. 87)
Tomi, Tomislav, Strateke robne zalihe u smanjenju rizika od posljedica katastrofa (str.201)
Toth, Ivan, prof. mr. sc., Smanjenje rizika od velikih nesrea u industrijskim postrojenjima (str. 87); Tehniki i obram-
beno sigurnosni standardi u zatiti industrijskih postrojenja i ugroenog puanstva u sluaju vojnog i teroristikog
napada (str.106)
Tramontana, Nikola, bacc. ing. admin. chris., Mjesto i uloga vatrogasne slube u kriznim uvjetima (str.168)
Trnini, Duan, dr. sc., Voda: uzrok prirodnih katastrofa (str. 12)
Tuti, Vlasta, dr. sc., Mogunosti i ogranienja prognoze opasnih vremenskih pojava (str. 9); Operativna suradnja
DHMZ i DUZS (str. 20)
Trut, Damir, mr. sig., Kriteriji za utvrivanje hrvatske kritine infrastrukture (str. 27)
Vuak, Marko, mr. sc., Suvremeni pristupi kriznom upravljanju (str. 40)
Vuko, Tomislav, Analiza poarne sezone u 2009. godini (str. 53)
Zeli, Anto, Suvremeni pristupi kriznom upravljanju (str. 40)

Zbornik Radova

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zbornik Radova

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZBORNIK RADOVA

HRVATSKA PLATFORMA ZA SMANJENJE RIZIKA OD KATASTROFA

to je to dakle kritina infrastruktura? to je infrastruktura openito te to je u njoj kritino?

You might also like