551

Izazovi kolskom pedagogu

UDK 371.02:371.125.8
Struni lanak
Primljeno: 17. 2. 2011.
Nikola Vukovi
1

Osnovna kola Grgura Karlovana urevac
pedagog_48350@net.hr
Saetak
Suvremenu kolu karakteriziraju mnoge promjene koje su uvjetovane global-
nim civilizacijskim promjenama, a neke od njih vezane su za postmoderni-
zaciju, demokraciju i informatizaciju. Perspektiva rada kolskog pedagoga u
njegovom je razvijanju i mijenjanju osnovnih zadaa kako bi sauvao svoj
identitet strunog suradnika u koli. Isto se tako suvremena kola mijenja i
razvija s ciljem ouvanja identiteta drutveno-pedagoke funkcije koju ima
kroz povijest. U lanku se navode izazovi s kojima se susreu sudionici odgoj-
no-obrazovnog rada, a posebno kolski pedagog: motivacija uenika, razvoj
individualnosti, stvaranje identiteta kole, organizacija rada u suvremenoj ko-
li, organizacija strunog usavravanja u koli, timski pristup radu, poticanje
uenika na uspjeh, razvijanje smisla za inicijativu i poduzetnitvo i dr. Na-
glasak je na suradnji pedagoga sa sudionicima odgojno-obrazovnog procesa,
ostvarivanju kurikuluma kole, te na odreivanju odgojno-obrazovnih potreba
1
Nikola Vukovi je pedagog savjetnik. Zavrio je Pedagoki fakultet u Rijeci. Bio je
upanijski voditelj strunih suradnika pedagoga te vanjski suradnik Agencije za odgoj i
obrazovanje. Meu autorima je koji su u prolom desetljeu u Napretku objavili najvei broj
strunih lanaka. Nositelj je niz priznanja i zahvalnica Agencije za odgoj i obrazovanje za
uspjean rad na podruju preventivnih programa. Odrao je niz predavanja na upanijskim
i meuupanijskim strunim vijeima za pedagoge, defektologe, uitelje razredne nastave
, uitelje kemije i biologije kao i ravnatelje kola Koprivniko-krievake i Bjelovarsko-bi-
logorske upanije. Njegovi radovi objavljeni su u zbornicima kole uitelja u organizaciji
HPKZ-a.
napredak 3-4 2011.indb 551 15.9.2011 18:54:12
N. Vukovi, Izazovi kolskom pedagogu napredak 152 (3 - 4) 551 - 568 (2011)
552
uenika. Za uspjeno ostvarivanje postavljenih ciljeva i za svladavanje iza-
zova pred kojima se nalazi kolski pedagog, izmeu ostalog, unapreuje i
razvija svoju kreativnost, inovativnost, odgovornost te ostale kompetencije.
Jedan od najveih izazova je informatizacija drutva u cjelini i demokratiza-
cija odnosa meu lanovima drutva. kolski pedagog u svom radu, izmeu
ostaloga, osmiljava strune procese i primjenjuje ih u svakodnevnom radu s
ciljem unapreivanja odgojno-obrazovnog rada. Rezultati ostvarivanja stru-
nih procesa svakako e doprinijeti svladavanju izazova koji se postavljaju pred
kolskog pedagoga kao i pred suvremenu kolu.
Kljune rijei: suvremena kola, uenik, uitelj, kolski pedagog, izazovi, ku-
rikulum, kompetencije
Pristup problemu
Globalne civilizacijske promjene s kojima se suvremeni svijet susree svakako
utjeu i na promjene u kolstvu. To su postmodernizacija, demokracija i informa-
tizacija. Pod utjecajem razvoja znanosti mijenjaju se sadraji odgojno-obrazovnog
procesa koji se permanentno prestrukturiraju. Da bi se ovjek mogao nositi s pro-
mjenama koje ga okruuju potrebna je njegova priprema za budunost koja ga oe-
kuje. Koliko god se nekome inilo da promjene teku same po sebi, ipak je racionalna
organiziranost ovjeka u tim procesima presudan imbenik za njihov tijek i karakter.
Priprema ovjeka za rad i prevladavanje ivotnih prepreka poinje u koli kroz na-
stavni proces koji je organiziran i ima postavljene mjerljive ciljeve. Suvremenost nas
obvezuje da se u pedagokim procesima armira linost uenika kao imbenik vla-
stitog i opeg razvoja. Opi cilj odgojno-obrazovnih procesa treba biti ostvarivanje
samoodreujueg i suodluujueg upravljanja vlastitim ivotom uenika. U sreditu
odgojno-obrazovnih procesa su um, miljenje, kreativnost i inovativnost uenika.
Zbog toga se i mijenjaju poloaj, mjesto i uloga uenikove linosti u pedagokom
procesu. kolski pedagog svojim mjestom i ulogom u koli u suradnji s uiteljima i
uenicima stvara pogodni kolski milje u kojem e se uenik razvijati. To je izazov
koji stoji pred svim sudionicima odgojno-obrazovnog rada u suvremenoj koli. Iza-
zov je in izazivanja, ono to privlai i potie na okuavanje snaga i jaa elju za
duhovnim ili zikim pustolovinama. (Ani, 1991., str. 222 ). Podruje djelovanja
kolskog pedagoga obuhvaa sve sudionike u odgojno-obrazovnom procesu, a to
svakako pokree mnoge izazove. U lanku se govori o globalnim promjenama i utje-
caju na kolu, stvaranju prepoznatljive kole i ulozi pedagoga u unapreivanju rada
napredak 3-4 2011.indb 552 15.9.2011 18:54:12
553
N. Vukovi, Izazovi kolskom pedagogu napredak 152 (3 - 4) 551 - 568 (2011)
uenika i uitelja. kolski pedagog je profesionalac koji ima specijalistika znanja
i umijea steena tijekom studija, a usavrena u dnevnoj pedagokoj praksi. Zbog
toga je, kao i drugi profesionalci, strunjak za svoje radno podruje pa ima pravo na
monopol u obavljanju odreenih poslova ukljuenih u ostvarivanje njegove uloge, a
odreenih u programu rada kole. (Stanii, 2008., str. 178). Naglasak je na odre-
ivanju pedagokih potreba, izboru sadraja i odreivanju ciljeva odgojno-obrazov-
nog procesa. Ovaj lanak moe posluiti pedagozima kao osnova za izradu vlastitog
programa rada te kao polazite za izbor podruja rada o kojima ovisi unapreivanje
cjelokupnog odgojno-obrazovnog procesa.
Neposredni rad kolskog pedagoga sa sudionicima
odgojno-obrazovnog procesa
Jedan od najvanijih izazova u suvremenoj koli je proces pedagokog karaktera
u kojem uitelji i kolski pedagozi razvijaju individualnost uenika. U odgojno-
obrazovnom procesu individualnost uenika postaje vani imbenik razvoja. Isto-
vremeno, to postaje vana zadaa uitelja i strunih suradnika koji individualnost
svakog uenika trebaju staviti u sadraj svog djelovanja. Tu se razvijaju i vrjednote
svakog pojedinca. Uloga je kolskog pedagoga u, prvom redu, osmiljavati i pro-
voditi pedagoke procese koji e svojom organiziranou, sadrajem i karakterom
omoguavati svakom ueniku da razvije svoje potencijale. Prvi i najvaniji izazov
koji se postavlja pred kolskog pedagoga je motivacija uenika za potpuno ukljui-
vanje u nove pedagoke procese u koli. Jedan od snanih motiva je i postavljanje
razumljivih, jasnih i prihvatljivih ciljeva. Upravo je motivacija polazna osnova za
sve promjene koje oekuju uenika i uitelja u zajednikom radu. Motiviranje ovisi
o karakteru odgojno-obrazovnog rada, o individualnim mogunostima angairanja
sudionika kao i u spremnosti za ostvarivanje postavljenih ciljeva. kolski pedagog u
svom radu s uiteljima, uenicima i roditeljima naglaava potrebu za stvaranjem no-
vih mogunosti i novih procesa koji e rezultirati osposobljavanjem uenika za ivot
u pluralnom drutvu, raznolikim uvjetima kao i u prihvaanju mnogih odgovornosti.
Iz ovako postavljenog cilja rada kolskog pedagoga javlja se novi izazov, a to je or-
ganizacija ivota i rada uenika u suvremenoj koli. Pod pojmom kolskog prostora
razumijevamo kolski ambijent, sadraje koji se ostvaruju i koji su specini po
strukturi, organizaciji, komunikaciji i odnosima meu sudionicima odgojno-obra-
zovnog rada. Izazovi koji se javljaju u radu kolskog pedagoga odnose se na inje-
nicu da pedagog potie razvoj dinamikih zadaa, stilova i naina rada te naglaava
potivanje raznolikosti svakog pojedinca. Rezultat pozitivnih poticaja bit e razvoj
interesa, potreba i mogunosti uenika. Osnovna je zadaa kolskog pedagoga, u
napredak 3-4 2011.indb 553 15.9.2011 18:54:12
N. Vukovi, Izazovi kolskom pedagogu napredak 152 (3 - 4) 551 - 568 (2011)
554
zajednitvu s uiteljima i uenicima, stvarati ambijent prepoznatljivosti u kojem se
stjee, razvija, odgaja i obrazuje. Cilj je armiranje uenikove linosti i razvijanje
slobode, spontanosti, kreativnosti i inovativnosti. Uenik e u pozitivnom kolskom
okruju uspostavljati odnose suradnje, kooperativnosti i kvalitetne komunikacije sa
svim sudionicima s kojima ivi, radi i ui.
Uenik u suvremenoj koli postaje osnova razliitosti, a u prvom redu postaje
temeljni imbenik odreivanja odgojno-obrazovnih procesa koji imaju za cilj os-
posobljavanje uenika za daljnje napredovanje u ivotu. Rad kolskog pedagoga s
uenicima temelji se na stvaranju pozitivnog kolskog okruja u kojem e uenici
moi ostvariti svoju kreativnost. Zadaa kolskog pedagoga je organiziranje razlii-
tih pedagoko-didaktikih procesa koji e dovesti do stvaranja motivirajue kolske
klime. Organiziranje i izmjene razliitih pedagokih ivotnih situacija poeljne su
i potrebne kako bi se stvorilo prepoznatljivo kolsko ozraje to je jedan od ciljeva
unapreivanja suvremene kole. Prepoznatljivost kole gradi se u procesu ostvariva-
nja zadaa u kojima uenik preuzima dominantnu ulogu u zajednitvu s uiteljima
i strunim suradnicima. Uloga je kolskog pedagoga u koordiniranju rada i ostva-
rivanju kompleksnih razvojnih procesa u odnosu na sudionike odgojno-obrazovnog
rada, tehniku rada, postupke rada, sadraje i naine vrjednovanja rada u koli. Stva-
ranje prepoznatljivog identiteta kole predstavlja izazov za svakog pedagoga. Identi-
tet kole potrebno je graditi na suvremenim osnovama dananjeg drutva. U svojim
pedagokim promiljanjima pri programiranju rada, kao i u svakodnevnom radu,
kolski pedagog mijenja pristup koli. kola postaje organizacija koja se mijenja kroz
procese odgoja i obrazovanja. Cilj rada pedagoga i ostalih sudionika je stvarati kolu
i kolsko ozraje koje pokree, motivira, angaira, omoguava i otkriva svakog poje-
dinca koji radi i ui u koli. Izazovi na koje pedagog treba odgovoriti u zajednikom
radu s ostalim sudionicima mogu se ostvariti ovim zadaama:
1. kolski rad obogatiti razliitim organizacijskim mogunostima, strukturom
pedagokih procesa, novom nastavnom tehnologijom kao i suvremenom opremom.
Kurikulum u nastavi podrazumijeva izvoenje nastave u koli, izvan kolske zgrade,
a svakako na mjestima vanim za ivot uenika. Uporaba informatike opreme u
pojedinim dijelovima nastavnog procesa doprinosi dinaminom odvijanju nastave te
stvara motivacijsku podlogu za uspjean rad uenika i uitelja.
2. Poloaj svih sudionika u odgojno-obrazovnom procesu postaje prepoznatljiv.
Govori se o armaciji odgovornosti za osobno ostvarivanje svih sudionika. Uitelj
ostaje voditelj i jedan od glavnih nositelja nastavnog procesa. Njemu se, u njegovu
radu s uenicima, povremeno pridruuju i struni suradnici ili neki drugi predmetni
uitelj s ciljem timske nastave. Na taj se nain stvara kola iji je rad temeljen na
razliitim pristupima, koritenju raznolikih oblika i metoda rada kao i stvaranju mo-
napredak 3-4 2011.indb 554 15.9.2011 18:54:12
555
N. Vukovi, Izazovi kolskom pedagogu napredak 152 (3 - 4) 551 - 568 (2011)
gunosti za napredovanje svakog pojedinca, a time i kole u cjelini. Timski pristup
nastavi osnova je za kvalitetno ostvarivanje kurikuluma kole.
3. Stvarati koncepciju ustrojstva kole koja e poticati i omoguavati pluralnost
i artikulaciju razliitih mogunosti i kreativnosti u procesu odgoja i obrazovanja.
Potrebno je izmjenjivati nositelje poslova na podruju odgoja i obrazovanja, ue-
nja i motiviranja za rad. Uz uitelje, nositelji pojedinih dijelova nastavnog procesa
postaju uenici, struni suradnici, vanjski suradnici, a ponekad i roditelji uenika.
Ukljuivanjem veeg broja sudionika nastavnog procesa postie se dinaminost od-
gojno-obrazovnog rada, a takoer i razvija sposobnost participiranja u pridonoenju
stvaranja uvjeta za ostvarivanje zajednikih ciljeva.
Navedene se zadae stalno mijenjaju, dopunjuju, razvijaju i obogauju kroz prak-
su kolskog pedagoga. Nuno je stvarati klimu kreativno-inovativnog angairanja
uitelja iji su rezultati razvoj, stvaralatvo, otvorenost, to je u osnovi kole koja ui.
Sve to doprinosi razvijanju identiteta kole. Uenik je osnova ivota i rada u koli,
a kolski je pedagog nositelj mnogih aktivnosti koje imaju za cilj pomoi ueniku
u njegovu uenju i razvoju. Stvaranje pozitivnog kolskog ozraja uvelike pomae
motiviranju uenika za ukljuivanje u procese koji se dogaaju u suvremenoj koli.
Kao to suvremenu kolu karakterizira otvorenost prema promjenama tako se i
rad kolskog pedagoga temelji na stalnom mijenjanju, razvijanju i unaprjeivanju s
ciljem stvaranja prepoznatljivog identiteta kole. Plan i program rada kolskog peda-
goga sadrava primjenu razliitih naina, pristupa, organizacijskih oblika u radu s
uenicima, uiteljima, roditeljima uenika i ostalim sudionicima neposrednog rada u
koli. U ostvarivanju planiranih aktivnosti potrebno je razraivati osnove opstojnosti
uenika, uitelja, sadraja rada, karaktera rada, zadaa, sredstava za rad, kriteri-
ja vrjednovanja, vrijednosti, komunikacije i poloaja svih subjekata tijekom uenja
i rada. Poeljno je mijenjati tradicionalni kolski rad i prilagoditi ga suvremenim
potrebama uenika, uitelja i kole u cjelini. Govori se o koli okrenutoj buduno-
sti koja e u svojoj osnovi imati znanstveno-struna utemeljenja. Suvremena kola
preuzima odgovornost vlastitog razvoja, a to e postii uz pomo nositelja odgojno-
obrazovnog rada, u prvom redu uitelja i uenika, meu kojima je i kolski pedagog.
Jedna od vanih zadaa, a i izazov u radu kolskog pedagoga je osmiljavanje kvali-
tetnih oblika strunog usavravanja uitelja u koli. kolski struni aktivi postaju
sredite potrebnih promjena u koli. Prema tome, kolski pedagog u radu s uiteljima
i uenicima potie kreativnost, inovativnost, potrebu za promjenama i stvaranjem
vizije kole u kojoj se odvija njihov zajedniki rad. Unato potrebi stvaranja kole
koja e imati znanstveno-struna utemeljenja jo vie treba poticati odgojnu ulogu
suvremene kole. Odgojne strategije treba mijenjati i unaprjeivati, a to je jo jedna
zadaa i izazov za svakog kolskog pedagoga. Postavlja se pitanje s pomou kojih
napredak 3-4 2011.indb 555 15.9.2011 18:54:12
N. Vukovi, Izazovi kolskom pedagogu napredak 152 (3 - 4) 551 - 568 (2011)
556
se strategija razvijanja, mijenjanja, usavravanja, prilagoavanja i proirivanja kola
moe osposobiti za budunost. Temeljno obiljeje funkcioniranja suvremene kole
su odgoj i obrazovanje uenika. Nuno je pratiti promjene u globalnom svijetu i re-
zultate tih promjena uvrstiti u pristupe organizacijskim procesima u koli. Osnovna
je zadaa kolskog pedagoga kroz svoj rad utjecati na uenike i ostale sudionike s
ciljem mijenjanja tradicionalnih shvaanja, vrijednosti i pristupa u kolskom radu.
Potrebno je uvoditi promjene koje e kolu temeljiti na znanju, a to znai od kole
u kojoj se ui stvarati kolu koja i sama ui. Zajednikim radom svih sudionika u
odgojno-obrazovnom procesu stvaraju se promjene koje idu prema formiranju kole
kao zajednice koja ui. Temeljne odrednice takve kole bile bi:
1. Armacija odgovornosti svih sudionika u radu. Potrebno je razvijati sposob-
nost participiranja u pridonoenju stvaranja uvjeta za kvalitetniji rad u suvremenoj
koli. kolski pedagog ovu odrednicu moe ostvariti u zajednitvu s uiteljima kroz
kolske strune aktive, a tematsko je podruje timski rad i odreivanje timskih ulo-
ga. Cilj je jaanje osobnosti svakog pojedinca ime se pridonosi stvaranju kreativne
klime za mijenjanje postojeeg stanja i stvaranja novih uvjeta stvaralatva, razvoja,
inovativnosti uitelja i strunih suradnika. Vana je zadaa kolskog pedagoga i stal-
no poticanje i osvijetenje svakog pojedinca, da su osobni doprinosi razvoju temelj
zajednikog uspjeha. Tu dolazi do izraaja tvrdnja da kola ivi od svojih kreativnih
uitelja. Uitelji i struni suradnici su kreatori procesa, u koli su veliki potencijali
razvoja i trebaju postati vizionari novih i suvremenih dostignua u odgojno-obra-
zovnom radu.
2. kolu treba razvijati na osnovi zajednice koja ui (Pivac, 2009., str. 81) i
neprestano se armira. Na taj nain stvaraju se i novi prostori uiteljeva angaira-
nja, koji se u meusobnim odnosima nadograuju novim oblicima komuniciranja,
interakcijama i razvijanjem novih stilova uenja. To je podruje jakog motiviranja za
uspjeh i napredak. Uitelji se od tradicionalnog predavaa postupno transformiraju
u strunjaka koji je u isto vrijeme i uitelj i uenik. Shodno tome, uenik vie nije
pasivan slua ve postaje aktivan, kreativan i inovativan nositelj procesa u zajed-
nitvu s uiteljem.
3. Suvremena se kola temelji na razvoju. Razvoj postaje temeljnom zadaom,
sadrajem i motivacijskim imbenikom svake kole. kolski je kurikulum temelj
kole koja se mijenja. Osnovni parametri svake kole i njenog kurikuluma stalno
se mijenjaju, dopunjuju i obogauju. Uloga je kolskog pedagoga poticati sudionike
na mijenjanje i razvijanje metoda, postupaka, naina i sadraja rada te koritenje
suvremene tehnologije. To su jaki motivacijski poticaji za uenike, a svakako i za
uitelje.
napredak 3-4 2011.indb 556 15.9.2011 18:54:12
557
N. Vukovi, Izazovi kolskom pedagogu napredak 152 (3 - 4) 551 - 568 (2011)
4. Struno usavravanje uitelja i strunih suradnika nuno je utemeljiti na su-
vremenim kreativnim osnovama. Vana uloga pedagoga je u poticanju otvorenosti,
inicijativa, ukljuivanju u korekciju prvobitnih sadraja rada, pomoi u uvoenju ino-
vacija pojedinih sadraja. kolski struni aktivi mjesta su za otkrivanje, osposoblja-
vanje i armiranje razliitih metoda i tehnika uenja. Javlja se potreba za potpunim
ovladavanjem suvremenih informacijskih tehnologija. Okrenutost koli budunosti
pretpostavlja i trai nova znanja. kola utemeljena na znanju koje se permanentno
stjee osnova je jaanja njezine odgojno-obrazovne funkcije, ali i izgraivanja njene
prepoznatljivosti u lokalnoj zajednici pa i ire. kolski pedagog, osim vlastitog ula-
ganja u struno usavravanje, ima zadau organizirati struno usavravanje ostalih
uitelja i strunih suradnika.
Kurikulumski pristup organizacije kolskog ivota
Kurikulumska metodologija trai kvalitetni novi pristup koli, u odnosu na dosa-
danji preteno tradicionalni pristup izrade plana i programa rada kole. Teite je na
procesima unutar kole koji imaju jasno postavljene ciljeve, zadae, sudionike rada
i nain vrednovanja. Osim ciljeva poeljno je predvidjeti i oekivana postignua.
To je jo jedan vaan izazov za svakog uitelja, a pogotovo za kolskog pedagoga
koji u velikoj mjeri sudjeluje u izradi, ostvarivanju i vrednovanju kurikuluma kole.
kolski pedagog zajedno s uiteljima u kurikulumskom pristupu mijenjanja kole
naglaava ova podruja zajednikog djelovanja:
1. Suvremena kola i nastavni proces temelje se na znanstvenom pristupu u ko-
jem valja integrirati znanost o odgoju. Zajedniki rad uenika i uitelja organizirati
na nain da svaki sudionik moe iznositi svoja stajalita i poticati razliitost. U na-
stavnom je procesu potrebno izbjegavati propisivanje recepata i krutih pravila rada,
a nastavni proces usmjeravati na odgojno-obrazovna postignua koja se oekuju.
Postignua moemo formulirati u obliku oekivanja, sposobnosti, vrlina, stavova,
kompetencija potrebnih za zajedniko djelovanje, odnosno uenje. Od kole i za-
jednikog rada uenika i uitelja oekuje se stvaranje novog, otkrivanje, rjeavanje,
inoviranje, istraivanje onih podruja ljudskog djelovanja koja e koristiti uenicima
u budunosti.
2. Kurikulumskim pristupom ustrojavanju kole uenika se potie na stvarala-
tvo i jaa njegova uloga kao nositelja promjena u koli (Pivac, 2009.). U sreditu je
odgoja i obrazovanja u suvremenoj koli uenikova osobnost. Potrebno je raditi na
razvoju uenikovih postignua, kompetencija i uenikovoj aktivnosti na svim po-
drujima. Uenik tako postaje partner cjelokupne kolske organizacije i cjelokupnog
pedagokog procesa. Nastoji se kod uenika razvijati linost koja ui, zna, osjea,
napredak 3-4 2011.indb 557 15.9.2011 18:54:12
N. Vukovi, Izazovi kolskom pedagogu napredak 152 (3 - 4) 551 - 568 (2011)
558
vrednuje, razvija, mijenja, usavrava i to kroz zajedniki rad s uiteljima. Pristup no-
voj organizaciji rada pretpostavlja novu metodologiju, drukije meusobne odnose
sudionika u radu kao i uvoenje novih pedagokih rjeenja. Osim vanosti sadraja
rada to se ui potrebno je isticati ciljeve rada zato se ui, metode rada kako
se ui i mjesto rada gdje se ui.
3. Sadraji odgoja i obrazovanja vaan su dio promjena u suvremenoj koli.
Naglasak je na interdisciplinarnoj osnovi strukturiranja sadraja rada. Odgoj i obra-
zovanje su kompleksni procesi pa na isti nain valja pristupati i ostvarivanju njihovih
zadaa, a sadraje staviti u funkciju razvoja linosti svakog uenika. Putem sadraja
odgojno-obrazovnog rada kod uenika se potie: osobni rast i razvoj, samopouzda-
nje, motivaciju, sposobnost komuniciranja, ivotne sposobnosti, kreativno rjeavanje
problema, uspjenije uenje i primjena novih tehnologija, a u prvom redu informa-
tike tehnologije.
4. Poloaj se uitelja u suvremenoj koli mijenja. Naglasak je na kreativno-ino-
vativnoj angairanosti uitelja i strunih suradnika s ciljem pronalaenja kvalitetnih
organizacijsko- metodikih postupaka i strukturiranju sadraja odgoja i obrazovanja
koji e dovesti do postizanja ciljeva uenja. Uitelj prestaje biti prenositelj znanja.
On postaje organizator stjecanja znanja, otkrivanja, istraivanja, motiviranja, potica-
nja i vrednovanja tijekom nastavnih procesa. Mijenjaju se i odnosi uitelj uenik.
Ostvaruju se novi putovi meusobne suradnje koji u osnovi imaju kreativno-inova-
tivni karakter. Uenika treba nauiti da ui i rjeava ivotne probleme, sluei se
steenim znanjima koja on stalno obogauje, razvija i mijenja.
Dakle, kola kurikulumskim pristupima prevladava svoj tradicionalni karak-
ter. Mijenjaju se oblici, naini, stilovi njezina organiziranja, mijenjaju se struktura,
opseg sadraja koji se u njoj stjeu, istrauju i mijenjaju. Mijenjaju se meusobni
odnosi sudionika u odgojno-obrazovnom procesu, a pogotovo sa stajalita nositelja
aktivnosti. Kurikulumskim pristupom organizacije kole postie se prepoznatljivost
kole, a to je vaan cilj kojeg treba zajedniki ostvariti. Naglasak je na pouavanju.
Vjetina pouavanja sve se vie pretvara u umijee djece da sama sebe pouavaju.
(Wallenberg i Bogolea, 2001.,str. 492).
Neposredni rad kolskog pedagoga odvija se u mnogim planiranim odgojno-
obrazovnim situacijama koje imaju za cilj pouavanje uenika. Osim planiranih ak-
tivnosti pouavanje se vri i u mnogim neplaniranim situacijama. Komunikacijski
procesi odvijaju se stalno, a rezultiraju pouavanjem. kola je sloena zajednica koju
karakterizira razgranata struktura odgojno-obrazovnih procesa iji se razvoj temelji
na odreenim teoretsko-metodolokim osnovama. Te osnove nisu statina karaktera,
kao ni sudionici koji u koli zajedno rade. U odgojno-obrazovnom procesu dolazi
do interakcije i mijenjanja, razvijanja, unapreivanja sadraja rada i komunikacije.
napredak 3-4 2011.indb 558 15.9.2011 18:54:12
559
N. Vukovi, Izazovi kolskom pedagogu napredak 152 (3 - 4) 551 - 568 (2011)
Dolazi do meusobnog pouavanja. Jedna je od vanijih uloga kolskog pedagoga
pouavanje uenika za samopouavanje. Suvremena kola okree se ueniku kao te-
meljnom imbeniku odgojno-obrazovnog procesa. kolski pedagog u svojoj komu-
nikaciji s uenicima ima ulogu motivirati uenika i osposobljavati ga za ukljuivanje
u razne pedagoke procese koji e na kraju rezultirati pripremom za ivot. Na taj
nain uenici postaju nositelji razvoja samoga sebe. Budui da se radi o koli i kol-
skom okruenju moemo govoriti da uenik postaje nositelj razvoja kole i nastave.
Samorazvoj linosti je cilj i zadaa svakog uitelja i pedagoga. U radu s uiteljima i
uenicima kolski pedagog treba organizirati pedagoke procese u kojima e samo-
razvoj linosti postati osnovnom zadaom i ciljem odgoja i obrazovanja. To je jo
jedan izazov koji se postavlja pred kolskog pedagoga. Kako bi uenik postao pou-
avatelj nuno je mijenjati strategije tradicionalne nastave. Potrebno je mijenjati ka-
rakter nastavnog procesa, poloaj i ulogu njegovih nositelja i uvoditi odgovornost za
rezultate nastavnog procesa. Dolazi do nove komunikacijske matrice u nastavi, gdje
se angairanjem uenika potie njegova uloga i odgovornost za uenje, pouavanje i
njihove rezultate. Uenje postaje dominantan proces u kojem uenici razvijaju svoje
miljenje i kreativnost. Uloga uitelja je u voenju uenika kroz nastavni proces.
Uenje postaje predmetom uenja i to je imperativ kurikuluma. kolski pedagog
ima vanu ulogu u izgradnji nastavnih procesa i stvaranju prepoznatljivosti kole
u kojoj radi i pouava na nain da ukljuuje uenike u istraivanje, razvoj i oboga-
ivanje tehnologije uenja. Najvei dio kolskog rada uenici provode s uiteljima.
Uitelji u suvremenoj koli pojavljuju se kao katalizatori uenikova uenja. Svojom
strunou uitelji motiviraju, reguliraju, stimuliraju uenikovu angairanost, ali i
ispravljaju eventualne pogrjeke s kojima se uenik susree u nastavnom procesu.
Osamostaljivanje uenika kao nositelja osobnog razvoja kompleksan je izazov ui-
teljima i kolskom pedagogu. Ueniku treba pristupati kao linosti u razvoju ije
se voenje kroz nastavni proces odvija kao kreativno-inovativno pouavanje svih
sudionika. Pouavanje uenika za samopouavanje treba se temeljiti na informacij-
skoj tehnologiji. Ta tehnologija je jak motivacijski element kojega svaki uitelj treba
maksimalno iskoristiti. Informacijska je tehnologija svojim mogunostima snano
sredstvo u funkciji osposobljavanja uenika za samopouavanje. Uporaba raunala u
nastavi pretpostavlja posjedovanje osnovnih elemenata samouenja. To je podruje
koje kolski pedagog treba svakako uvrstiti u sadraj permanentnog usavravanja
uitelja u koli.
Uenje je proces u kojem svatko ui na svoj nain, ime se naglaava individu-
alnost procesa uenja. Uenje je aktivan proces u kojem uenici i uitelji zajedno
ostvaruju postavljene ciljeve, stvaraju nova znanja i nove komunikacije. Zajednikim
radom otkrivaju se nove spoznaje koje mogu biti pokreta vanih promjena u dosa-
napredak 3-4 2011.indb 559 15.9.2011 18:54:13
N. Vukovi, Izazovi kolskom pedagogu napredak 152 (3 - 4) 551 - 568 (2011)
560
danjem radu. Istraivaka nastava postaje jedan od prioritetnijih oblika nastavnog
procesa. Jedna je od vanijih uloga uitelja i strunih suradnika osposobljavanje
uenika da sami sebe pouavaju, a temelji se na sloenom didaktiko-metodikom
procesu. Ovakvo uenje moe se ostvariti samo u koli koja i sama ui, koja se
mijenja, razvija i usavrava, ali ne kopiranjem tuih ideja, improvizacijom i tradi-
cionalizmom, ve stalnim razvijanjem i stvaranjem prepoznatljivosti. Potrebno je
graditi prepoznatljivu kolu u kojoj se armiraju pozitivne vrijednosti, graanski
odgoj, zdrav nain ivota, kvalitetna komunikacija, samopouavanje i samouenje.
Navedeni procesi ostvarivi su jedino uz zajedniki rad svih sudionika odgojno-obra-
zovnog procesa koji istovremeno pouavaju jedni druge. Nastavni proces temelji se
na emotivnom i misaonom angairanju uenika i uitelja. Izazov suvremene kole
ogleda se u stvaranju timova uenja kao i zajednica uenja po kojima e kola postati
prepoznatljiva. Struni suradnici pedagozi imaju vanu ulogu u stvaranju kole koja
ui i koja svojim okruenjem potie na razvoj i samouenje.
Mijenjajui poziciju uenika u pedagokom procesu mijenjamo strategiju i ka-
rakter odgojno-obrazovnog procesa. Uenik mora postati odgovoran za uenje, a
posebno za razvoj komunikacije meu subjektima zajednikog rada u nastavnom
procesu. Uenika treba nauiti uiti, raditi, djelovati, proizvoditi, stvarati, ali i naui-
ti komunicirati i potivati druge. Odgajajui ga i obrazujui, ueniku treba otkrivati
nove prostore stvaralatva, ali i njegove potrebe i mogunosti njihova zadovoljavanja.
Nuno ga je odgajati i obrazovati za aktivnog partnera u procesima ostvarivanja slo-
enih zadaa svijeta promjena. Uloga uitelja i kolskog pedagoga je razvoj i jaanje
kljunih uenikih kompetencija. Kljune kompetencije, kako ih navode dokumenti
Europskog parlamenta, jesu: (Cindri, Miljkovi i Strugar, 2010., str. 217 )
komunikacija na materinskom jeziku,
komunikacija na stranom jeziku,
matematika kompetencija i temeljne kompetencije u prirodnim znanostima i
tehnologiji,
digitalna kompetencija,
kompetencija uenja,
drutvene i graanske kompetencije,
smisao za inicijativu i poduzetnitvo,
kulturoloka senzibilizacija i izraavanje.
Potrebno je naglasiti da su sve kljune kompetencije jednako vane jer svaka od
njih moe pridonijeti uspjenom ivotu u drutvu znanja. U svih osam kljunih kom-
petencija znaajno je kritiko miljenje, kreativnost, inicijativa, rjeavanje problema,
procjena rizika, donoenje odluka i upravljanje emocijama.
napredak 3-4 2011.indb 560 15.9.2011 18:54:13
561
N. Vukovi, Izazovi kolskom pedagogu napredak 152 (3 - 4) 551 - 568 (2011)
Budui da se nalazimo u novom drutvu koje karakterizira informacijska teh-
nologija i tei se poduzetnitvu vano je ve od osnovne kole raditi na jaanju
poduzetnikih kompetencija. kola se nalazi u ozraju suvremenog poduzetnitva.
Izazov koji se javlja u radu pedagoga je pristup poticanju kole i uenika na uspjeh.
Suvremeno poduzetnitvo temelji se na kvalitetno novim osnovama u odnosu na tra-
dicionalno poduzetnitvo. Osnovni pokretai suvremenog poduzetnitva su razvoj
znanosti, nova znanja, nove tehnologije, novi oblici komuniciranja te novi odnosi
meu ljudima. Pripremanje mladih ljudi za svijet poduzetnitva vaan je dio rada
kolskog pedagoga. Naglasak je na stvaranju novih sadraja koji e uvesti mlade
u svijet poduzetnitva. Od uenika se oekuje kreativnost i dinamika u uenju, te
kroz nastavni proces, stvaranje novih znanja i mogunosti razvoja uenja. Rije je i
o izazovu vremena pred kojim se nalazi kola i njeni djelatnici. U globalnom smislu
trai se linost poduzetnikog duha, a kola treba postati ambijent stvaralatva, kva-
litete, produktivnosti, inicijative i dinamikog razvoja. U takvom ambijentu uenik
u suradnji s uiteljima izgrauje svoju osobnost i stvara nova znanja. Sve navedeno
iziskuje i rast obveza i zadataka uitelja i strunih suradnika. Odgajajui i obrazujui
uenika, uitelji otkrivaju nove prostore stvaralatva. Potrebno je voditi rauna da
se u tim procesima i sadrajima nastave uenicima prui mogunost ostvarivanja
interesa kao i zadovoljavanje osnovnih potreba. Uloga kolskog pedagoga ogleda
se u pripremanju kvalitetnog strunog usavravanja uitelja i njihovo pripremanje
za suvremenu kolu i nove nastavne procese u njoj. Izazov koji se javlja pred svim
uiteljima i strunim suradnicima je razvijanje smisla za inicijativu i poduzetnitvo.
Smisao za inicijativu i poduzetnitvo oznauje sposobnost pojedinca, da pretvori
ideje u djela. Ovo je vrlo vana kompetencija svih ljudi jer ona pomae pojedincima
ne samo u njihovu svakodnevnom ivotu i radu kod kue i u drutvu, ve takoer i
na radnom mjestu u koli. Ova je kompetencija vaan temelj za stjecanje specinih
vjetina i spoznaja potrebnih svima koji pridonose drutvenoj aktivnosti. To je sen-
zibilizacija za etike vrijednosti i unapreivanje odgovornog odgojno-obrazovnog
rada. Uitelji i struni suradnici u svom radu razvijaju poduzetniku kompetenciju, a
istovremeno svoja znanja prenose na uenike. Uenici stjeu vjetine koje se odnose
na proaktivno voenje kolskih projekata, predstavljanje, pregovaranje, zauzimanje
za svoja prava i prava drugih ljudi, te stjeu vjetine samostalnog rada i rada u ti-
movima.
Uenje je izazov te zahtjeva timski pristup promatranju, planiranju, programi-
ranju, izvoenju i vrednovanju ishoda i procesa nastave. Timskim se radom postie
socijalna interakcija i zajednika odgovornost svih sudionika timskog rada. Zajed-
niki rad uitelja i uenika takoer razumijeva timski pristup uenju. Oni timskim
radom mogu razumijevati i producirati korisne ideje te na taj nain zajedniki iriti
napredak 3-4 2011.indb 561 15.9.2011 18:54:13
N. Vukovi, Izazovi kolskom pedagogu napredak 152 (3 - 4) 551 - 568 (2011)
562
znanja i vjetine. Svrha timske nastave je razmjena i produkcija ideja svih sudionika
u nastavnom procesu. U suvremenoj koli oekuje se i otvorena nastava koja podra-
zumijeva nove oblike i nove procese. Budui da kolski pedagozi svoj rad temelje
na suradnji, potrebno je osposobiti ravnatelja i druge pedagoke djelatnike za timski
pristup razvoju kole. (Stanii, 2008., str. 189.). Uloga je kolskog pedagoga u su-
stavnom osposobljavanju svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa za samosta-
lan i timski rad, meusobno pomaganje, kritiko promiljanje, nadopunjavanje i pre-
zentiranje zajednikog uratka. U timskoj nastavi svi sudionici pridonose odreivanju
i ostvarivanju opeg cilja iz kojeg proizlazi vie konkretnih ciljeva koji su mjerljivi.
Timski rad razvija samopotovanje svakog pojedinca. Razvija se socijalna interak-
cija te se na taj nain razvija komunikacija meu uenicima i uiteljima. Timska se
nastava moe izvoditi u velikim i malim grupama uenika. Za stvaranje kvalitetnih
timova uenika potrebno je ostvariti nekoliko koraka (Jensen, 2003.):
planiranje sastava timova,
povezivanje svih lanova tima (upoznavanje, prihvaanje),
odabir voditelja tima (biraju ga lanovi tima, a moe i uitelj),
razvoj timskog ozraja (prigodne vjebe, bodrenje, simboli tima),
odreivanje ciljeva tima (kako bi se ostvarila aktivnost svih lanova, mjerlji-
vost i posebnost ciljeva),
uspostavljanje dobrih odnosa u timu (iskazivanje spremnosti na suradnju ),
ostvarenje sustava upravljanja (samoprocjenjivanje i ocjenjivanje prema indi-
katorima),
otkrivanje osobnih ili skrivenih prioriteta,
izrada javne tablice prioriteta (javna prezentacija rezultata svih timova),
oputanje i zajedniko igranje (primjena igrica i aktivnosti za oputanje radi
boljeg upoznavanja i prihvaanja).
lanovi tima su osobe (uenici) s razliitim sposobnostima i mogunostima.
Da bi svaki lan tima maksimalno pridonosio timskom zajednitvu pri svladavanju
odreenog zadatka potrebno je dobro poznavati lanove tima i dodijeliti im ulo-
gu koju mogu kvalitetno ostvariti. Komunikacija unutar tima je stalna. Jedna je od
vanijih zadaa kolskog pedagoga nauiti uenike vjetini komuniciranja. Tijekom
rada s uenicima, a i uiteljima, potrebno je staviti naglasak na kljune vjetine
komuniciranja:
prilagoavanje osobnog stila komuniciranja stilu drugih osoba s ciljem meu-
sobnog razumijevanja i uspostavljanja iskrenog i otvorenog dijaloga,
aktivno sluanje,
saeta i konstruktivna rasprava,
napredak 3-4 2011.indb 562 15.9.2011 18:54:13
563
N. Vukovi, Izazovi kolskom pedagogu napredak 152 (3 - 4) 551 - 568 (2011)
poticanje sugovornika na razgovor o moguim rjeenjima, a ne nametanje svog
miljenja,
vjetina predlaganja i prezentiranja moguih rjeenja.
Uspjeh komuniciranja ovisit e o spremnosti svih sudionika na konstruktivnu
raspravu kao i na meusobno poticanje prema pronalaenju novih rjeenja problema
o kojem se govori. Budui da se radi o timskom radu potrebno je naglasiti da su svi
lanovi tima jednako odgovorni za uspjeh, odnosno neuspjeh, rezultata rada. Upravo
je komunikaciju jedna od najvanijih vjetina u timskom radu. Uspjenosti timskog
rada pridonosi razliitost miljenja o odreenim pitanjima, izmjenjivanje govornika
i visoka razina uenike pozornosti. Timski je rad budunost rada u koli. Stvaranje
kvalitetnih timova doprinijet e i stvaranju prepoznatljivosti suvremene kole, a to
je jo jedan izazov u radu kolskog pedagoga. Osim na kolskim strunim aktivima
i unaprjeivanju rada uitelja, kolski pedagog ima vanu ulogu u radu s uenicima
i to na satu razrednika, a podruje rada je stvaranje timova uenika i odreivanje
timskih uloga.
Odreivanje odgojno-obrazovnih potreba
i postavljanje ciljeva uenja
Cilj je ono to elimo postii, emu teimo. Ciljevi jasno pokazuju nakane kuri-
kuluma jer su usmjereni na uspjeh uenika sukladno njihovim potrebama i mogu-
nostima. Ciljevi su precizni opisi oekivanih rezultata. Poznato je iz didaktike da
ciljevi uenja mogu biti unutarnji i vanjski. Unutarnji ciljevi odnose se na uenika i
promjene unutar njega. Ostvaruju se uenjem, a najzasluniji za njihovo ostvariva-
nje je uenik i njegova aktivnost u uenju. Vanjski ciljevi odnose se na oekivanja
drutva, okruja kole, roditelja, uitelja. Radi se o nauenim ponaanjima i njihovoj
primjeni u drutvu. Nauenim se ponaanjem uspjeno djeluje na obrazovanje, gos-
podarstvo, kulturu, znanost i druga podruja. U radu s uiteljima i strunim suradni-
cima kolski pedagog treba naglaavati vanost postavljanja konkretnih ciljeva koji
e dovesti do kvalitetnog odgoja i obrazovanja uenika. Vaan je konani rezultat
zajednikog rada uenika i uitelja. Ciljevi odgoja i obrazovanja moraju biti mjerlji-
vi. Jedna od vanih uloga kolskog pedagoga je sudjelovanje u neposrednom radu
s uenicima i uiteljima i praenje ostvarivanja postavljenih zadaa i ostvarivanje
ciljeva.
Opaanje ostvarivanja ciljeva moe biti i kroz postavljena pitanja kao to su
(Cindri, Miljkovi, Strugar, 2010. str. 121):
Po emu se razlikuje uenik prije i nakon uenja?
napredak 3-4 2011.indb 563 15.9.2011 18:54:13
N. Vukovi, Izazovi kolskom pedagogu napredak 152 (3 - 4) 551 - 568 (2011)
564
to e uenik nakon uenja moi uiniti, a prije nije mogao?
Kako emo znati je li uenik doista nauio ono to je predvieno ciljevima
uenja?
Rad kolskog pedagoga na strunim aktivima treba biti proet stalnim odreiva-
njem ciljeva bilo koje aktivnosti koja se provodi u koli. Jasno denirani ciljevi po-
mau uiteljima da se usmjere na stvarne namjere i upute o tome to valja pouavati,
koje sadraje odabrati te kojim se nastavnim metodama, strategijama i medijima
koristiti. Nakon to se utvrde potrebe i odrede ciljevi uenja slijedi odabir sadraja
uenja. Nastavni sadraji omoguuju ostvarivanje ciljeva uenja. Sadraje treba oda-
brati prema uzrastu uenika, sastavu razrednih odjela, individualnim karakteristi-
kama uenika, ali i prema interesima uenika. Suvremena kola naglaava potrebu
izbornosti sadraja uenja. Nastavni sadraji su injenice, pojmovi, teorije, zakoni,
pravila, naini rada, tehnike rada, ivotne vrijednosti i drugo. Nastavne sadraje
treba prilagoditi nastavnom procesu i ueniku i to s obzirom na: postavljene ciljeve
uenja, uenike sposobnosti, interese uenika, uvjete uenja i naravno, osposoblje-
nost uitelja. Planiranje i programiranje ukljuuje izbor ciljeva i vodi k odreenim
tokama na koje se eli stii (Stanii, 2007.). kolski kurikulum povezuje sve etape
nastavnog procesa i stavlja naglasak na sadraje primjerene uenicima i njihovom
interesu. Nastavni je program vana kurikulumska sastavnica koja sadrava izborne
i strukturirane sadraje ije uspjeno ostvarivanje znai dostizanje postavljenih cilje-
va uenja. Kako bi uenik to bolje prihvatio nastavne sadraje potrebno je raditi na
motiviranju uenika za odgojno-obrazovni rad u koli. Motivacija je vaan unutarnji
uvjet uenja. Za uenje je motiviran onaj uenik koji ima snane unutarnje potica-
je za rad, uenje i programiranu aktivnost. Poticaji ovise o potrebama, interesima,
eljama, sklonostima i sposobnostima. Osim unutarnjih poticaja na motivaciju, na
uenika utjeu i vanjski imbenici kao to su pohvala, nagrada, natjecanje i surad-
nja. Vanjski su uvjeti imbenici iz okoline koji utjeu na odgojno-obrazovni proces.
Upravo o njima kolski pedagog vodi rauna prilikom rada s uenicima i uiteljima.
Vanjski imbenici odnose se na kompetentnost i sposobnost uitelja, medije, prostor
i opremu u koli kao i na socijalno ozraje u koli ili razredu. kolski pedagog kroz
svoj rad, a u suradnji s ravnateljem kole predlae potrebna nastavna sredstva i po-
magala, a u cilju unapreivanja nastavnog procesa. U radu s uiteljima poeljno je
uvrstiti podruje medija u nastavi i pouavati uitelje kako da koriste medije u radu
te kako da i sami uitelji unapreuju rad s medijima u nastavnom procesu. Za odrei-
vanje ciljeva u nastavnom procesu potrebno je predvidjeti zadovoljenje svih imbe-
nika, a poseban naglasak treba staviti na unutarnje i vanjske motivacijske imbenike
koji utjeu na uenikovo uenje. Jedan od vanih izazova na koje treba kolski pe-
napredak 3-4 2011.indb 564 15.9.2011 18:54:13
565
N. Vukovi, Izazovi kolskom pedagogu napredak 152 (3 - 4) 551 - 568 (2011)
dagog odgovoriti u svom radu s uiteljima na kolskim strunim aktivima vanjska je
motivacija uenika i uitelja. U vanjske uvjete moemo jo ubrojiti sljedee:
odluivanje,
komunikaciju,
obradu informacija,
procjenjivanje uspjenosti rada sudionika odgojno-obrazovnog procesa,
razvoj i napredovanje sudionika u nastavnom procesu,
meuljudske odnose,
grupne procese.
Dakle, za uspjean odgojno-obrazovni rad i za provedbu kurikuluma vano je
odrediti odgojno-obrazovne potrebe zajednikog rada u koli, odabrati sadraje i
postaviti ostvarive ciljeve. kolski pedagog kroz svoj rad s uenicima i uiteljima
ima ulogu koordinatora u pripremanju, ostvarivanju i vrednovanju ostvarenih ciljeva
odgojno-obrazovnog procesa. Za uspjeh u radu i sam se pedagog permanentno usa-
vrava upravo na podrujima o kojima se govori u ovom lanku. Navedeni su neki
od izazova koji su stavljeni pred kolske pedagoge i uitelje i koji su rezultat izazova
vremena u kojem se nalazimo, a to je postindustrijsko drutvo, inovativno drutvo,
drutvo znanja, informacijsko drutvo i dr. Suvremena kola pretpostavlja zajedni-
ki rad svih sudionika i stvaranje novih znanja kroz meusobnu interakciju u uenju
i pouavanju. Bitno je naglasiti da se nastavni procesi trebaju organizirati s ciljem
odgoja i obrazovanja i to na nain da postavljeni ciljevi budu u prvom redu dostini
uenicima. Uenici u suvremenoj koli postaju, vie nego dosad, nositelji projekata i
postaju suodgovorni za uspjeh vlastitog rada u odgojno-obrazovnom procesu.
Zavrno razmatranje
Intenzivan razvoj suvremenosti ueniku, uiteljima i strunim suradnicima na-
mee nove obveze, sadraje, ali i odgovornosti. Oekuje se, ali i potie njihova anga-
iranost, kreativnost, inovativnosti razvoj komunikacije u svim etapama zajednikog
odgojno-obrazovnog rada. Odgovornost vlastitog razvoja jedna je od karakteristika
suvremene kole. kolski pedagog u zajednikom radu s uenicima i uiteljima ima
ulogu unapreivanja odgojno-obrazovnog rada i stvaranja prepoznatljivosti kole u
kojoj se odvija nastavni proces. Od suvremene se kole oekuje kvaliteta (Vukovi,
2009., str. 222 ). Ona treba obuhvatiti uenje i pouavanje, ivotno okruje i milje
kole, kolsko partnerstvo i profesionalni razvitak. Stvaranje prepoznatljivosti kole
je dugotrajni proces i rezultat je zajednikog rada svih sudionika u odgojno-obrazov-
nom procesu. Uloga kolskog pedagoga ogleda se u koordinaciji rada na ostvarivanju
napredak 3-4 2011.indb 565 15.9.2011 18:54:13
N. Vukovi, Izazovi kolskom pedagogu napredak 152 (3 - 4) 551 - 568 (2011)
566
postavljenih ciljeva u koli. lanak je osmiljen kao poticaj i prilog za daljnje promi-
ljanje i istraivanje o koli i radu kolskog pedagoga. Podruje djelovanja kolskog
pedagoga je puno izazova, a na kolskim pedagozima je pronalaenje ideja i rjeenja
kako bi se odgovorilo na postavljene izazove suvremene kole.
Literatura
Ani, V. (1991.), Rjenik hrvatskoga jezika... Zagreb: Novi Liber.
Cindri, M., Miljkovi, D., Strugar, V. (2010.), Didaktika i kurikulum... Zagreb: IEP.
Jensen,, E. (2003.), Super-nastava; nastavne strategije za kvalitetnu kolu i uspjeno uenje...
Zagreb: Educa.
Pastuovi, N. (1999.), Edukologija; integrativna znanost o sustavu cjeloivotnog obrazovanja
i odgoja... Zagreb, Znamen.
Pivac, J. (2009.), Izazovi koli... Zagreb: kolska knjiga.
Stanii, S. (2007.), Razvojno planiranje u koli, kolski prirunik... Zagreb: Znamen.
Stanii, S. (2008.), Pedeset godina kolskog pedagoga u Hrvatskoj, kolski prirunik. Za-
greb: Znamen.
Vukovi, N. (2009.), Unapreivanje kvalitete rada kolskog pedagoga, Napredak, 150, 2,
209-223 .
Wallenberg, H.H. i Bogolea, S.M. (2001.), Revolucija u uenju,Zagreb: Educa.
napredak 3-4 2011.indb 566 15.9.2011 18:54:13
567
N. Vukovi, Izazovi kolskom pedagogu napredak 152 (3 - 4) 551 - 568 (2011)
Challenges for School Pedagogue
Summary
Contemporary school is characterized by many changes which have been
caused by global civilization changes, and some of them are related to post
modernization, democracy and computerization. The perspective of work of
school pedagogue is in his development and changing of his fundamental
tasks, in order to preserve his identity of research assistant at school. In the
same way, contemporary school changes and develops with the aim of pre-
serving the identity of its social-pedagogical function it has had throughout
history. In the article, the challenges with which participants in the education-
al process are faced, and especially school pedagogue, are stated: students
motivation, development of individuality, creating school identity, organization
of work in contemporary school, organization of professional development
at school, stimulating students for achievements, developing the sense of
initiative and entrepreneurship etc. The emphasis is on cooperation of the
pedagogue with participants in educational process, realization of school cur-
riculum and determining of educational needs of students. For successful
realization of set goals and conquering the challenges that he is faced with,
school pedagogue, among other things, promotes and develops his creativity,
innovativeness, responsibility and other competencies. One of the greatest
challenges is computerization of the society in its entirety and democratiza-
tion of relations among the members of society. In his work, school peda-
gogue, among other things, designs professional processes and applies them
in daily work in order to promote educational work. The results of realization
of professional processes will certainly contribute to conquering challenges
that school pedagogue, as well as contemporary school, are faced with.
Key words: contemporary school, student, teacher, school pedagogue, chal-
lenges, curriculum, competencies
napredak 3-4 2011.indb 567 15.9.2011 18:54:13