Astrid Lindgren

Uvod
Na poetku je pria o djevojici smatrana prijetnjom
moralu a s vremenom je ta uvijek nasmijana
djevojica postala uzor nezavisnosti, pravde, borbe
protiv nasilja. Pipi Duga arapa je simbol slobodnog
djeteta bujne mate i natprirodne snage u svijetu u
kome ivi, sama je svoja nastajuda bajka i sam svoj
centar svijeta (Pipi Duga arapa; sama svoja nastajuda
bajka i sam svoj centar svijeta, http://www.alfa-
portal.com/, http://www.alfa-portal.com/kultura/pipi-
duga-carapa-sama-svoja-nastajuca-bajka-i-sam-svoj-
centar-svijeta, posjedeno: 04.lipnja 2014.)

Biljeka o piscu

Astrid Lindgren, vedska knjievnica za djecu,
roena je 14. veljae 1907. godine, a umrla je 28.
sijenja 2002. godine. Djela su joj prevedena na
gotovo osamdeset jezika, objavljena u vie od sto
zemalja to je nedvojbeno svrstava meu
najpopularnije pisce knjievnosti za djecu.
Prie kojima je stekla svjetsku slavu, one koje
govore o pustolovinama Pipi Duge arape
nastale su zapravo u vjerojatno najteim
trenucima u ivotu Astrid Lindgren, kada je
njegovala svoju teko bolesnu kder Karin.

Kako je nastala Pipi Duga arapa?

Dok je moja sedmogodinja kderka Karin bila bolesna, svake veeri bi me molila:
- Mama, priaj mi neto!
Jedne veeri, kad sam bila vrlo umorna, zapitala sam je:
- A to da ti priam?
- Priaj mi o Pipi Dugoj arapi!

Ime Pipi Duga arapa palo joj je napamet upravo u tom trenutku. Nisam ni zapitala tko je ta
Pipi, samo sam poela pripovijedati... Kako je to ime bilo neobino, tako je i Pipi u mojim
priama postala neobinom djevojicom, drugaijom od svih ostalih koje poznajem...

Karin je, a i druga djeca koja su ula moje pripovijedanje, zavoljela Pipi i poticala me da i dalje
pripovijedam. Poslije sam sve te prie zapisala. Kad se pojavila knjiga o Pipi Dugoj arapi,
bilo je takvih (naravno odraslih) koji su se bojali da de se sva djeca ponaati poput Pipi. Moj
odgovor na te primjedbe glasi: Napisala sam sve svoje knjige samo u elji da djeci pruim
malo zabave i neobinih doivljaja.

I ja sam, kao djevojica, eljela da budem glavna, samostalna i jaka, jaa od odraslih.
Naravno, to je bilo nemogude. Iz te moje elje, potpuno nesvjesno, nastala je neobina
djevojica Pipi.

(Astrid Lindgren: Pippi Langstrump (Pipi Duga arapa), Mladost, Zagreb 1974.)

Likovi
Tko je Pipi Duga arapa?

Pipi je odista bila neobino dijete. A
najneobinije u nje bila je njena silna snaga.
Da, da, bila je tako strahovito jaka da na
cijelom svijetu nema tog policajca koji bi joj
snagom mogao biti ravan. Mogla je podidi
itava konja samo ako bi htjela. (Astrid
Lindgren: Pippi Langstrump (Pipi Duga
arapa), Mladost, Zagreb 1974., str.9)

Likovi
opis vanjskog izgleda Pipi Duge
arape
Evo kakva je bila: Kosa joj je bila boje mrkve, spletena
u dvije vrste pletenice to su strale posve ravno. Nos
joj je sliio krumpiru i bio pun puncat pjega od sunca.
Ispod nosa nala su se velika , iroka usta sa zdravim,
bijelim zubima. I haljina joj bjee udna. Pipi ju je sama
saila. Trebala je biti modra, ali kako je ponestalo
modre tkanine, to je Pipi ovdje - ondje ubacila i
komadide crvene. Na svoje duge, tanke noge navukla je
par dugakih arapa, i to jednu smeu, a drugu crnu.
Imala je crne cipele koje su bile dvostruko due od
njenih stopala. (Astrid Lindgren: Pippi Langstrump
(Pipi Duga arapa), Mladost, Zagreb 1974., str.10)

Likovi
Tomi i Anika
Bila su to vrlo dobra, vrlo, vrlo, vrlo odgojena
i vrlo, vrlo posluna djeca. Tomi nije nikada
grizao nokte i uvijek bi uinio sve ono to bi ga
mama zamolila. Anika ne bi nikada mrmljala
kad joj ne bi ispunili poneku elju i uvijek je bila
uredna u izglaanim pamunim haljinicama.
Mnogo je pazila da ih ne uprlja. (Astrid
Lindgren: Pippi Langstrump (Pipi Duga
arapa), Mladost, Zagreb 1974., str.9)

Likovi
Kralj Efraim Prvi Duga arapa

Pipin otac koji je bio kapetan i plovio irokim
morima sve dok ga jednog dana vjetar nije
odnio s palube i tada mu se zameo svaki trag.
Bio je Svevladar nad otokom Gula Gula.

Tema

Pustolovine djevojice zvane Pipi Duga arapa.
Pria o djevojici Pipi pred naim oima razvija se kao na filmskoj traci.
Pred nama se, u poetku, rasprostre jedan vrt. Potom se u vrtu pojavljuje
lijepa stara kuda. U kudu, koju je izgradio njezin otac, vratila se Pipi. Kao dio
svoje postojede obitelji, ona ima majmuna Gospodina Nilsona i konja. Ima
puno zlatnika i veliko bogatstvo kojemu ne poznaje svrhu i namjenu.
Naravno, i snana je toliko da moe podidi konja i iznijeti ga s verande u vrt
ili, pak, iz vrta u kudu, moe isprebijati djeake ako maltretiraju nekog
djeaka ni kriva ni duna, moe se narugati policajcima i kasnije ih
prebaciti preko grane na drvetu ako ved nisu razumjeli da bi ona samo da
se zabavlja, a ne da ide tamo u neku kolu za djecu bez obitelji, moe biti
heroina spaavajudi djeake iz poara, pa igrati u cirkusu, omjeriti snagu s
volom, obraunati se s lopovima, moe zapravo, sve to hode, dobra djeja
mata i osjedaj da svjetovi nemaju granica niti opteredenja. ( Pipi Duga
Carapa, http://www.interliber.com/,
http://www.interliber.com/catlistdetail.asp?ISBN=9789993806721&ml=b;
posjedeno: 04. lipanj 2014.)

Mjesto i vrijeme radnje

Mjesto i vrijeme radnje nisu precizno
odreeni.
Radnja se odvija u Pipinovcu, u koli,
okolica susjednih kuda ( u poglavlju Pipi je
stvarotraitelj i upada u tuu), Cirkusu, otok
Gula Gula...

Vrsta djela: Djeji (pustolovni) roman
DJEJI ROMAN (roman o djetinjstvu)
djeja realistika knjievnost (opozicija prema
prii)
(djeji) roman o djetinjstvu
pojavljuje se u drugoj polovici 19. stoljeda (L.
Alcott, M. Twain, J. H. Spyri)
procvat na kraju 19. i poetku 20. stoljeda (F.
Molnar, E. Kastner, A. Lindgren)
djeca ga najradije itaju kao 10-godinjaci (I. B.
Mauranid, J. Truhelka, M. Lovrak, I. Kuan)


Odrednice djejeg romana:

junaci su djeca (djeaci ede nego djevojice), ponekad i skupina
(lik voe)
prikazuju se prizori iz stvarnoga ivota u stvarnim uvjetima i
okolnostima
u starijem djejem romanu junaci su najede bili siroad,
naputena i siromana djeca
u novijem djejem romanu junaci su obina djeca spretan,
slobodan, dosjetljiv, smion i dopadljiv lan obine djeje skupine;
odnos djece i odraslih;
junaci se iskazuju svojim sposobnostima, znanjem,
organizacijskim sposobnostima, mudrodu u rjeavanju
odreenog pothvata;
pothvat napetost radnje;
uobiajeno je djeji roman kratak;
stil i izraz jednostavan;
sretni zavreci;


Pismena priprema za nastavni sat
lektire

Razred: 4.
Tema nastavnog sata: Astrid Lindgren Pipi
Duga arapa
Tip nastavnog sata: sat lektire, interpretacija
proznog umjetnikog djela
Vremenski okvir: 45 minuta (1 kolski sat)
Cilj nastavnog sata: Obrada i analiza
fantastinog djejeg romana Pipi Duga arapa

Motivacija
Uiteljica na poetku sata prikazuje uenicima isjeak
animiranog filma: Pipi Duga arapa *kola+:
http://www.youtube.com/watch?v=l0btFqDrxPU
Razgovor o prikazanom isjeku (uenici su ved proitali
lektiru i prethodni sat pogledali ekranizaciju istoimenog
djejeg romana): Sjedate li se ove scene u romanu?
O kakvoj je djevojici rije? Je li ona sasvim obina
djevojica? Zato? Kako bi saznali neto vie o Pipi,
itam uenicima jo jedan ulomak knjige, a zatim
razgovaramo. to smo novo uli o Pipi Dugoj arapi?
Tko joj govori kad mora uveer na spavanje? Kako Pipi
pee palainke? to je Pipi uinila prije odlaska svojih
susjeda?

Najava cilja sata
Danas demo priati o naem romanu Pipi Duga arapa.


Interpretativno itanje (izlaganje)
Nakon to su se uenici udobno smjestili, uiteljica
otvara power point prezentaciju s ulomcima iz romana i
slikama. (opis vanjskog izgleda Pipi Duge arape, opis
otoka Gula- Gula...)



Emotivno intelektualna stanka

Po zavretku prikazivanja prezentacije
uiteljica ostavlja kratku emotivno
intelektualnu stanku kako bi uenici promislili
o onome to im je prezentirano, i sredili
dojmove.

Izraavanje doivljaja

Uiteljica postavlja pitanja kako bi potakla
uenike da slobodno izraze svoje osjedaje i
doivljaje onoga to su uli i vidjeli. Kako su
vam se svidjeli ovi ulomci? eli li netko
ispriati kako je zamislio Pipi? Uiteljica panju
skrede na Pipi i na to kako je ona neobina i
vrlo jaka djevojica.

Interpretacija

Uiteljica poziva uenike da se ponovno
prisjete ulomaka koje su sluali. Pitanjima vodi
interpretaciju prie. Sada elim da malo
razgovaramo o lektiri Pipi Duga arapa koju
ste proitali.
Literarno komunikacijski saetak

Uiteljica pita uenike imaju li neko svoje
iskustvo sa pustolovinama? Postavlja nekoliko
pitanja kako bi uopdili sve to su na satu
saznali. to smo nauili itajudi ovaj roman?
Moete li istaknuti neku pouku koju je vano
zapamtiti?.Uiteljica navodi uenike do
zakljuka da djeca mogu biti domiljata i
matovita, te da mnoge vane stvari ne uimo
samo u koli.

Stvaralako izraavanje

Uiteljica zadaje zadatak uenicima da opiu
osobni susret sa Pipi Dugom arapom. to su
radili, gdje su sve ili u pustolovine... itanje
stvaralakih radova i analiza. Za domadu
zadadu imaju zadatak ispriati jednu
pustolovinu u prvom licu ( da su oni Pipi Duga
arapa).



Valentina Hasimi, RN 5