Socijalna politika

Marshall socijalna politika odnosi se na vladinu akciju koja davanjem naknada i usluga ima neposredan utjecaj
na blagostanje graana
Titmuss socijalna politika podrazumijeva socijalna davanja, ona je redistributivna i ima kako ekonomske tako i
neekonomske ciljeve
Cole socijalna politika je promiljen nain pronalaenja sredstava za rjeavanje socijalnih problema
Ginsburg socijalna politika se uobiajeno koristi da se opie dravna akcija u podruju osobnog i obiteljskog
dohotka, zdravstvene zatite, stanovanja, edukacije i izobrazbe kao i usluga osobne skrbi
Dohodovne sfere u prvom planu:
Deacon za socijalnu politiku bitan je mehanizam transfera dohotka putem potpore zaposlenih onima koji su
iskljueni iz rada zbog dobi, bolesti, obiteljskih odgovornosti i neuspjeha na tritu
Gerhardsen Oni koji su zdravi pomau bolesnima i nesposobnima, oni koji rade pomau nezaposlenima, oni koji
su u radnoj dobi pomau starima. Bilo da se radi o financiranju putem doprinosa ili poreza, rije je o tome da
radna populacija kroz svakodnevni rad ini drutvo sposobnim pomagati putem sustava socijalnog osiguranja i
socijalne sigurnosti.
VB (Titmuss) poimanje socijalne politike individualistiko, socijalna politika se percipira kao sredstvo
promicanja individualne dobrobiti graana cilj je dobrobit welfare
NJEM socijalno oznaava kolektivnu dobrobit
SOCIJALNA POLITIKA: Organizirana djelatnost drave i drugih drutvenih imbenika kojoj je cilj prevladavanje
socijalnih rizika, pomod siromanim i iskljuenim pojedincima i socijalnim skupinama, ujednaavanje ivotnih
ansi, te opdenito, unapreivanja dobrobiti graana. Ona u svom djelovanja polazi od drutvenih vrijednosti kao
to su solidarnost, socijalna pravda, jednakost, socijalna sigurnost, socijalna kohezija. Instrumenti socijalne
politike su zakoni, kao i razni programi i mjere za njenu praktinu primjenu.
aglosaksonske i skandinavske zemlje politika dobrobiti
VB socijalna administracija, Richard Titmuss utemeljitelj VB socijalne politike kao akademske discipline,
nakon Drugog svjetskog rata prvi profesor na LSE
Izvori VB socijalne politike:
a) kolektivistiki pristup rjeavanju socijalnih problema kojeg su zagovarali fabijanci
b) u praksi dravne intervencije u socijalnom pitanju tijekom 19.st.
NJEM Sozialpolitik Nijemac W.H. Riehl Prirodna historija naroda kao osnova njemake socijalne politike
Kako zaustaviti dezintegracijske procese u njemakom drutvu koje je u to vrijeme pod utjecajem trita i
industrijalizacije
- promie interese drutva kao cjeline, pa nastoji odravati drutveni sklad i koheziju
FRA socijalna politika neka vrsta pojma-kiobrana za nekoliko podruja javne politike
SAD ue znaenje pojma; govori se o sustavu socijalne dobrobiti namijenjenom siromanim graanima,
unutar kojeg vano mjesto ima javna dobrobit
- vie se govori o programima, a manje o procesima i kontekstu njihova stvaranja

SOCIJALNA DRAVA (Welfare State): ona drava koja je na sebe preuzela odgovornost za osiguranje osnovnih
egzistencijalnih potreba svojih graana
Mishru socijalna politika je usmjerena djelatnost drave na socijalnom podruju, dok je socijalna drava tip
drave koja je razvila pravno institucionalni okvir za djelovanje na socijalnom polju
Pusid posljednja faza u razvoju drave koja slijedi nakon drave u kojoj prevladava arbitrarna vlast te pravne
drave koja u svojoj zavrnoj fazi prerasta u sustav vlasti koja je sredstvo zatite ljudskih prava
VB- Welfare state pojava termina 40ih godina 20.st.
NJEM Socialstaat 70ih godina 19. st poeli upotrebljavati katedarski socijalisti
FRA skrbna drava
u Ustavu RH zapisano da je naa zemlja socijalna drava

SOCIJALNA PRAVA
definirana su zakonima i propisima; omogudavaju zadovoljavanje socijalnih potreba pojedinaca i skupina,
promiu socijalnu koheziju i solidarnost
socijalna prava se odnose na socijalnu zatitu, stanovanje, zaposlenost, zdravstvenu zatitu i obrazovanje
Marshall razlikovao graanska (18.st.), politika (19.st.) i socijalna prava (20.st.)
a) graanska prava jame jednakost svih ljudi pred zakonom te zatitu linosti i vlasnitva
b) politika prava omogudavaju sudjelovanje svih graana u javnim poslovima
c) socijalna prava jame zadovoljavanje temeljnih egzistencijalnih potreba
- graanska i politika prava su apsolutna i trenutna; socijalna se ostvaruju postupno, putem mjera socijalne
politike i socijalnih programa
Mishra predlae da se umjesto pojma socijalna prava koristi pojam socijalni standardi time bi se
naglasilo da se socijalna prava prilagoavaju socijalnim i ekonomskim uvjetima pojedinih drava

SOCIJALNA PRAVDA
znaenje se odnosi na raspodjelu resursa odnosno ansi u drutvu ili socijalnoj zajednici
u raspodjeli resursa obino se koriste tri kriterija socijalne pravde: prava, zasluge i potrebe
u sreditu rasprava o socijalnoj pravdi napetost izmeu jednakosti i slobode (npr. liberalna koncepcija
slobodne zagovara vie individualne slobode, a manje dravne redistribucije; nova desnica odbacuje ideju
socijalne pravde)
John Rawls najpoznatiji teoretiar socijalne pravde (A Theory of Justice); dva naela:
1. naelo jednakih ansi ekonomske i socijalne nejednakosti u drutvu mogu se pravdati jedino pod
uvjetom da svi ljudi imaju jednake anse
2. naelo diferencijacije nejednakosti se mogu pravdati samo onda kada doprinose poboljanju poloaja
najugroenijih lanova drutva
- ova dva naela trebaju realizirati institucije kojima je cilj smanjivanje utjecaja socijalnih i prirodnih razlika na
sudbinu ljudi
moraju postojati dravne institucije koje de se brinuti o socijalnom minimumu za sve graane, jer raspodjela
dohodaka posredovana tritem zanemaruje potrebe graana i uzrokuje neprihvatljive socijalne razlike
Sen prirodne nejednakosti potrebno je ispravljati redistribucijom dohotka 5 temeljnih kriterija:
a) politike slobode
b) ekonomske olakice
c) osnovne socijalne usluge (zdravstvena zatita, osiguranje)
d) transparentnost u socijalnim odnosima
e) socijalna sigurnost

SOCIJALNA KOHEZIJA: podrazumijeva povezivanje i integraciju pojedinaca i skupina unutar drutva kao cjeline
indicira sposobnost drutva da osigura odreenu razinu dobrobiti svim svojim lanovima, smanji socijalne
razlike i izbjegne polarizacije
kohezivno drutvo pretpostavlja solidarnu zajednicu koju ine slobodne individue koje demokratskim
metodama ostvaraju svoje zajednike ciljeve

Jane Jenson 5 dimenzija socijalne kohezije:
a) pripadnitvo (nasuprot izolaciji)
b) ukljuenost (nasuprot iskljuenosti)
c) participacija (nasuprot pasivnosti)
d) priznanje (nasuprot odbacivanju)
e) legitimnost (nasuprot nelegitimnosti)

socijalnu koheziju je mogude ostvariti polazedi od jednakosti ljudi kao temeljnog naela; njena je bitna
pretpostavka priznavanje i posredovanje razliitosti u drutvu

SOCIJALNA SIGURNOST, ZATITA I OSIGURANJE
Pojam socijalna sigurnost koristi se u dva znaenje:
1. u irem ona podrazumijeva stanje u drutvu u kojem se graani osjedaju sigurnim pred rizicima s kojima
se mogu suoiti (za socijalnu sigurnost vani su zaposlenost, obitelj, socijalna mrea kao i sama dravna
akcija)
2. u uem smislu podrazumijeva sustav odravanja dohotka i zadovoljavanja osnovnih egzistencijalnih
potreba graana

U europskim zemljama tri osnovna elementa socijalne sigurnost:
1) socijalno osiguranje obavezno ili dobrovoljno putem kojeg graani, u pravilu zaposlenici, dobivaju
naknade u sluaju nastupanja definiranog socijalnog rizika
2) socijalna pomod davanje koje od drave ostvaruju graani suoeni s ekonomskim tekodama, a koji
nemaju druga davanja, ili su im ona nedostatna za podmirenje osnovnih egzistencijalnih potreba; u
pravilu se dodjeljuje nakon provjere prihoda, a financira se porezima
3) univerzalna davanja pripadaju svim graanima temeljem statusa dravljanstva ili boravka u odreenoj
zemlji ili se radi o pripadnicima posebnih, socijalno rizinih skupina (djeji doplatak, nacionalna mirovina,
davanje hendikepiranima i sl.)

visina izdataka za socijalnu sigurnost, odnosno njihov udjel u bruto proizvodu, uzima se kao indikator
kolektivnog napora uinjenog radi ostvarivanja socijalne dobiti (welfare effort)

socijalna zatita pokriva iri sadraj od socijalne sigurnosti; obuhvada mjere koje poduzima drava s ciljem
zatite od glavnih ivotnih rizika s kojima se suoavaju pojedinci i njihove obitelji (bolest, materinstvo, smrt,
nezaposlenost)
socijalno osiguranje obuhvada prava na naknade i usluge koje se stjeu temeljem zaposlenosti, odnosno
pladanjem doprinosa od strane osiguranika ili poslodavca u fondove osiguranja odreenih socijalnih rizika
programi socijalne sigurnosti mogu se financirati ne samo doprinosima nego i porezima

SOCIJALNA I EKONOMSKA POLITIKA
te dvije politike se u nekim svojim aspektima preklapaju
Fournier, Questiaux, Delarue funkcija socijalne politike cijelo se vrijeme svodila na:
a) upravljanje tenzijama izazvanih razvojem kapitalizma
b) preuzimanje opdih trokova razvoja koji su stalno rasli
- socijalna politika javlja se kao pratiteljica ekonomskog razvoja, pri tome dominira njena integrativna funkcija
kejnzijanizam u prvim desetljedima poslije Drugog svjetskog rata socijalnu politiku uglavnom tretirali kao dio
fiskalne politike; ona pomae reguliranju nacionalne ekonomije, kontroli inflacije, nezaposlenosti i generiranju
rasta
ekonomski neoklasiari od 70ih trite najbolje maksimizira dobit, osim kad su u pitanju neke eksternalnosti
ili javno dobro; socijalna politika treba doprinijeti ekonomskoj efikasnosti u privatnom poduzedu, ograniavajudi
nepovoljne vanjske posljedice i promovirajudi javno dobro
u novije vrijeme inzistira se na konceptu socijalne politike koja je ravnopravna komponenta socijalnog i
ekonomskog razvoja


PODRUJA SOCIJALNE POLITIKE
djelovanje socijalne politike koncentrira se oko tzv. sekundarne distribucije dohotka, bilo posredne bilo
neposredne
glavni instrumenti socijalne politike su transferi, usluge te pravna regulativa
namjena javnih davanja C. Jones naknada kao protuinidba za radni doprinos (reward), prevencija
odnosno kompenzacija (prevention/compensation) i pomod (relief)
- naknada davanje koje stjeu zaposlenici u sluaju nastupa osiguranog rizika temeljem uplate doprinosa u
fondove socijalnog osiguranja (mirovine, naknade za nezaposlenost, bolovanje)
- davanjem temeljem prevencije/kompenzacije nastoji se sprijeiti nastupanje nepovoljne socijalne situacije zbog
nekog dogaaja u ivotu graana (djeji doplatak, univerzalna temeljna mirovina)
- pravni status za stjecanje socijalnog davanja je graanski status ili pripadnost posebnoj soc. skupini korisnika

javna socijalna pomod dodjeljuje se onim graanima koji po drugim osnovama ne mogu ostvariti potrebna
sredstva i uvjete za ivot, pa im je drava duna dati materijalnu potporu
- dravama je posljednje pribjeite (last resort) u zadovoljavanju njihovih potreba
- socijalna pomod je neka vrsta nasljednice milosra; dodjeljuje se uz provjeru prihoda (means-test) i donosi
stigmu onima koji je dobivaju

osim neposrednim transferima, socijalna politika se realizira putem usluga (obrazovanje) koje su neka vrsta
kamufliranih novanih transfera

Je li porezna politika komponenta socijalne politike? Titmuss fiskalni welfare koji poreznom redistribucijom
dohotka utjee na standard ljudi

Podruja socijalne politike:
Marshall socijalno osiguranje, javna pomod, zdravstvo i usluni servisi, stambena politika
Hill socijalna sigurnost, usluga socijalne skrbi, zdravstvena zatita (neosporna); stambena politika, zaposlenost,
obrazovanje (specifina)
Clasen i Freeman radi ostvarenja socijalne pravde te odranja jednakosti ivotnih ansi, javne vlasti moraju
imati sredstva radi odranja prihoda, pomodi brojnim obiteljima, zdravstvena zatite, stanovanja i obrazovanja
Rees socijalna sigurnost u cilju odranja dohotka putem socijalnog osiguranja i drugih naina, zdravstvena
zatita, socijalna skrb ili personalne usluge te stambena politika

zdravstvena zatita sastoji se od zdravstvenih usluga i naknada u sluaju bolesti; zdravstvo se s uslugama i
naknadama uobiajeno izdvaja u posebni sustav javne politike
stambena politika vedim se dijelom oslanja na trite, no praksa je da mladima, siromanima,
hendikepiranima drava pomae u ostvarenju prava na stan
- razvoj tzv. socijalnog stanovanja neposredna dodjela stana ili subvencioniranje stambenih trokova
politika zapoljavanja i trite rada osiguranje od rizika nezaposlenosti, zapoljavanje nezaposlenih
obrazovanje ima kljunu ulogu u ostvarenju jednakosti ivotnih ansi; drava intervenira raznim potporama i
stimulansima siromanijim acima i studentima
osobna socijalna skrb (personal social cure) radi se o potrebama za koje se predpostavlja da se ne mogu
zadovoljiti pomodu usluga opde namjene
Glavni sustavi socijalne politike: mirovinski sustav, sustav zdravstvene zatite, politika zapoljavanja i osiguranje
nezaposlenih, obiteljska politika, socijalna pomod, stambena politika


Povijest socijalne politike
moderne socijalne drave nisu utemeljene na konzistentnoj filozofiji
Bismarckove, Lloydove, Beveridgeove, Rooseveltove i Johnsonove socijalne reforme
povijest je obiljeena postupnim, vrludavim rastom socijalne politike, irenjem socijalnih programa koji su
obuhvadali sve brojniju populaciju i doveli do sadanjeg visokog stupnja razvijenosti socijalne drave
socijalna politika je politika na razliite naine i ovisno o konkretnim povijesnim okolnostima de facto
derivirana djelatnost drave

DRAVA ZAITNICA I SOCIJALNA DRAVA
moderna drava se intelektualno i praktino na Zapadu konceptualizirala izmeu 16. i 17.st.
izrasla je iz prirode feudalne drave; nakon nje slijedi drava zatitnica (Hobbes cilj je Republike sigurnost
pojedinca) drava a sebe preuzima zadatak zatite pojedinca koji je ranije pripadao feudalcu
- dva zadatka: proizvodnja sigurnosti i smanjenje nesigurnosti = nastaje drutveni ugovor
- Night Watchman State individua se podreuje dravi, a zauzvrat dobiva jamstvo da de ju ta vlast tititi (drava
titi na dva naina titi pravo na ivot i pravo vlasnitva)
- nastanak drave zatitnice povezan s roenjem graanske individue s njenim slobodama i pravima
- mjere protiv skitnica i prosjaka (njih titi crkva); kad nadilazi mogudnost crkve, drava preuzima skrb i kontrolu
socijalna drava javlja se u 19.st. kao ekstenzija klasine drave zatitnice kada se pojavilo industrijsko drutvo
i kada su se umnoili socijalni problemi
- intelektualni korijeni socijalne drave seu jo u vrijeme Francuske revolucije
- socijalna prava su treda generacija prava; znae pravno upotpunjavanje graanskog statusa
- pojavu socijalne politike mogude sagledati u kontekstu modernizacije koji donosi laicizaciju drutva
- srednjovjekovno milosre zamjenjuje se s pravom na dravnu pomod
- drava-providnost
- socijalno-zatitna djelatnost drave bila moguda i zbog otkrida statistikih zakona koji su omogudili efektivnu
kontrolu rizika; socijalna drava je postala relativno izvedivom, jer je tehniki bilo mogude upravljati socijalnim
rizicima; razvijaju se moderne tehnike osiguranja

DETERMINANTE RAZVOJA SOCIJALNE DRAVE I SOCIJALNE POLITIKE
Tri dominantna faktora kljune determinante razvoja socijalne politike:
1) modernizacija
2) socijalna mobilizacija
3) autonomna uloga drave u konstituiranju socijalne politike

1. MODERNIZACIJA
pod modernizacijom podrazumijevamo procese industrijalizacije, deagrarizacije i urbanizacije
pojava brojnih socijalnih problema koji su zahtijevali uplitanje drave, dakle uspostavu socijalne politike
industrija potisnula predindustrijske oblike primarne solidarnosti: proirena obitelj, lokalna zajednica, crkva,
feudalni paternalizam nad siromanim podanicima
trite koje se razvilo nije bilo dobra zamjena za stari svijet ljudske solidarnosti; na povrinu izale disfunkcije
industrijalizacije te se drava morala javiti kao korektor trita
za socijalnu politiku posebnog znaenja nema tip politike vladavine ved je za nju presudan tehnoloki i
ukupan razvoj (funkcionalistiko poimanje drutva na promjene izazvane industrijalizmom drutvo se mora
prilagoditi tako da ispunjava svoje nove funkcije)
trite je jednodimenzionalno i slui za distribuciju dobara; u nekontroliranom obliku tetno za socijalnu
solidarnost i prijeti da dovede do raspada drutva
industrijalizacije uzrokuje proletarizaciju drutva; problem ljudi koji prestaju raditi
socijalna politika moe se shvatiti kao nuna protutea proizvodnji neizvjesnosti koju donosi tehnoloki razvoj
i druge turbulencije modernog svijeta
najslabija toka modernizacijskog objanjenja socijalne politike u tome to se dravna socijalna intervencija
prvo ne javlja u najindustrijaliziranijim zemljama
ambiciozni socijalni programi prije se javljaju u manje razvijenim zemljama Njemaka, skandinavske zemlje
Bendix fenomen difuzije socijalne politike drave dijeli na pionire i sljedbenike u uvoenju institucija socijalne
politike
- ako jedna zemlja uvede novu instituciju na odreenoj razini razvoja, to de uiniti i druge zemlje adoptirajudi
takvu novinu na niem stupnju razvoja; to se u praksi nije uvijek dogaalo

2. SOCIJALNA MOBILIZACIJA
znaajan broj autora dostignuda socijalne politike vidi kao rezultat borbe siromanih slojeva stanovnitva
radnike klase
siromani slojevi kroz primarnu distribuciju (trite) dobivaju nerazmjerno malen dio nacionalnog bogatstva,
pa sa borbom i raznim vrstama pritisaka uspijevaju ishoditi sekundarnu preraspodjelu dohotka koju kroz
socijalnu politiku u njihovu korist obavlja drava
socijalna politika prije svega slui onima koji su siromaniji radikalni liberali tipa Hayek, radikalni marksisti
neomarksisti blai socijalna politika istodobno proizvod kapitalizma i pobjeda organiziranog rada
Jones pristup napredak ka liberalnoj demokraciji razlikovanje trinih i politikih procesa
- trite proizvodi neravnomjernu raspodjelu prihoda u usporedbi s raspodjelom glasova na izborima
- graani slabije imovne snage koriste se politikim procesom kao prilikom za posredno uvedanje svog dohotka
kroz dravnu redistribuciju putem socijalne politike
- u liberalnoj demokraciji politiari podlijeu takvom pritisku jer se pomodu glasova siromanih nastoje domodi
vlasti
- parlament se javlja kao institucija posredovanja interesa u borbi za socijalnu dravu
- meutim, socijalna drava se sama po sebi moe javiti kao faktor mobilizacije radnika
- zaposleni u iju korist djeluje socijalna drava interesno stratificirani i raspreni na tritu to ograniava
njihovu mogudnost socijalne akcije, zato ovise o dravi i njenim institucijama

Prigovori razvoja socijalne politike kao posljedice socijalne mobilizacije:
radi se o naknadno uspostavljenoj, post hoc, vezi izmeu radnike mobilizacije i napredovanja socijalne
politike radnici ele kroz socijalno osiguranje dio oduzetog bez da to sami pladaju
veza izmeu radnike klase i socijalne politike uvrdena izmeu Drugog svjetskog rata
znaajne socijalne reforme u doba Weimarske Republike u NJEM, Narodnog fronta u FRA te
socijaldemokratske vladavine u vedskoj
crveno-zelena koalicija izmeu radnika i seljaka, farmeri i radnici u SAD-u 30ih
europsko kontinentalno stanovnitvo nesklono crveno-zelenoj koaliciji, priklanjali se konzervativnim
politikim opcijama
u srednjoj i junoj europi znaajnu ulogu u mobilizaciji radnika na socijalnim pitanjima imale partije inspirirane
socijalnim katolicizmom dananji demokrdani
katoliki socijalni pokret jo krajem 19.st. nadvladava buroasku vrijednost milosra te formulira vlastitu
kritiku kapitalizma na osnovi koje uspijeva zadobiti znaajnu podrku siromanih slojeva i odvojiti ih od
marksistikih partija
socijalni katolicizam u oporbi s vatikanskim socijalnim uenjem (mala tradicija vs. velika tradicija) to
objanjava zato su drave sa slinim pretpostavkama radniko-klasne mobilizacije (vedska i Austrija), razvije
bitno razliite sustave socijalne politike
nakon Drugog svjetskog rata seljatvo se na Zapadu brojano smanjilo, izgubilo snagu i relevantnost socijalnog
partnera
kritiari socijaldemokratske socijalne drave upozoravaju na tzv. efekt sv. Mateja: onaj koji ima tome de se
dati i imat de jo vie pojedinci u primarnoj distribuciji (trite) ponavljaju uspjeh u sekundarnoj (socijalna
drava)


3. DRAVA I SOCIJALNI REFORMATORI
ako socijalni pritisak niih slojeva ne daje prihvatljivo objanjenje za razvoj socijalne politike, onda treba
pogledati prema vrhovima dravne vlasti i njenim institucijama i zapitati se koliko su oni sami utjecali na
oblikovanje i provedbu socijalne politike
u sredite panje ne dospijeva samo dravna vlast nego i sloj administrativnih upravljaa i reformatora koji su
uz dravu na razliite naine vezani i koji poduzimaju razliite inicijative i formuliraju socijalne programe
prve socijalne mjere uvode se u autoritarnim monarhijama, znatno kasnije u tzv. ranim demokracijama
(vicarska, SAD, Austrija)
Ako su prve socijalne reforme bile preventivni odgovor na socijalna traenja siromanih slojeva, izraz tenje
drave za kontrolom masa ili nastojanja vladajude elite da se legitimira kod naroda, zato se socijalna drava
izdigla, razvija u iroko razgranatu masu socijalnih slubi? Kasniji pritisak niih slojeva, administrativni faktor
smanjenje vanosti socijalne klase i porast znaenja dravne birokracije u socijalnoj politici.
uloga intelektualaca-reformatora: Webb, Rubin, Myrdalovi, Beveridge, Laroque

RELIGIJA I RAT KAO FAKTORI RAZVOJA SOCIJALNE POLITIKE
religija ima temeljnu ulogu u konstituiranju i razvoju drutva; ona je izvor vrijednosti
milosre (dunost bogatih prema siromanima) s vremenom izgubilo personalni, a poprimilo institucionalni
karakter
dunost bogatoga graanina da daje milost nikad ne prerasta u pravo siromanoga da ga prima
Katolika crkva krajem 19.st. (postlavovsko razdoblje) daje iru socijalnu interpretaciju instituciji milosra
- tenziju izmeu milosra i socijalnih prava na neki nain rjeava laiki socijalni katolicizam (NJEM) dajudi dravi
kljunu ulogu u pomaganju siromanima i formulirajudi koncepciju socijalne pravde razliitu od liberalne i
socijaldemokratske
faizam i komunizam jae veu Katoliku crkvu uz zapadne demokracije, ali ona i dalje ostaje u snanoj oporbi
s nekim kljunim vrijednostima liberalnog kapitalizma

u protestantskoj interpretaciji krdanstva spas se ne postie gomilanjem dobrih djela; protestantska
predestinacija ne uzrokuje fatalizam, nego svjetovni asketizam i postignude, a to pogoduje razvoju duha
kapitalizma
siromatvo nije vrlina, nego tetna socijalna devijacija
protestantizam je antitradicionalistiki, primjereniji procesu sekularizacije i zato se socijalna politika bre
razvijala u protestantskim nego katolikim zemljama
u luteranstvu naglasak na steenom poloaju unutar drutva (stand); kalvinizam potie individualno
dostignude (achievement); luteranske zemlje sklonije socijalnom osiguranju pod nadzorom drave; u
kalvinistikim zemljama prevladava liberalni socijalni rezidualizam

rat je veliki pokreta socijalni reformi U vrijeme i nakon isteka rata sve se odvija tako kao da dolazi do
ponovnog drutvenog utemeljenja i svaki put sve naglaenije reafirmacije drave-zatitnice i socijalne drave.
- to osobito vrijedi za Prvi i Drugi svjetski rat
- Beveridge ukidanje nude putem sustava socijalne sigurnosti kao practicable post-war airm (svaki de
graanin biti utoliko vie spreman sudjelovati u ratnim naporima ako zna da njegova vlada priprema planove za
bolji svijet)
Atlantska povelja iz 1941. u ratnim okolnostima promovira socijalnu politiku
fran. ministar rada Croizat kae da je socijalna sigurnost graana roena u uasnom iskuenju proivljenog
rata
u ratu u pravilu ojaava socijalna kohezija naroda i u njegovom ozraju razvije se solidaristika Warfare State
zbog prirodne tendencije da se ratni solidarizam nastoji odrati u poratnom razdoblju jaa socijalna drava;
same rtve rata namedu dravi obvezu ustanovljavanja novih oblika socijalne zatite
Titmuss tvrdi da se u Drugom svjetskom ratu proijenio opdi pogled na drutvene uvjete u VB:
a) ojaala je solidarnost graana pred opasnodu od nacistikog neprijatelja
b) srednja klasa upoznala je bijedu britanskih gradskih siromanih slojeva i postala sklonija dravnoj
intervenciji u njihovu korist
c) vlada je radi obrane zemlje morala poduzeti mjere kako bi imala zadovoljnu i zdravu populaciju

Zakljuak:
Mogude su razliite interpretacije razvoja socijalne politike u zapadnim zemljama. U prvom planu su tri faktora-
determinante:
1) razvoj kapitalistikog i industrijskog drutva
2) demokratizacija i radnika mobilizacije
3) autonomno djelovanje drave i politikih elita radi legitimiranja vlasti.
Pristae marksistike interpretacije drutvenog razvoja opredijelit de se za socijalno-mobilizacijsku interpretaciju
razvoja socijalne politike, prema kojoj socijalna politika predstavlja iznueni odgovor na kolektivne zahtjeve
radnike klase ili pak predstavlja kompenzaciju za negativne aspekte kapitalistike akumulacije kapitala.
Pluralistike interpretacije inzistiraju na socijalnoj politici kao prilagodbi sustava na razvoj industrijalizma i
kapitalizma, reakciji na demokratizaciju drutva i potrebi politikih elita za legitimacijom u drutvu. Upravo takav
integrirani pluralistiki model moe se prihvatiti kao prikladan instrument istraivanja, no radi svestranijeg
poimanja razliitih modela socijalne politike treba posegnuti za varijablama poput vrijednosnih usmjerenja, tipa
vladavine, ratova i kljunih povijesnih dogaaja.



Razvoj socijalne politike nakon Drugog svjetskog rata
Rimslinger navodi dvije faze pretpovijesti socijalne politike koje smjeta na kraj 19.st.:
1. prva faza koja prethodi nastanku socijalne politike obiljeena je primjenom Zakona za siromane (Poor
Law) iz 1601.; obuhvada razdoblje 17. 19.st.
- u njima je propisana javna pomod sirotinji koja se daje onima koji stvarno nita nemaju, popradena je
nadzorom i represijom; naglasak je vie na kaznama i ogranienjima nego na samoj pomodi siromanim
bijednicima; javne mjere ograniene na javno siromatvu u gradovima, a siromatvo po selima ostaje u
okvirima feudalnog odnosa
2. druga faza je liberalni prekid (Liberal Break) u 19.st. (u VB viktorijanska epoha)
- dolazi do divergencija u socijalnim politikama zapadnih zemalja, koje su kasnije narasle do razliitih tipova
socijalne drave; liberalizam inzistira na slobodi i samopomodi
nakon liberalnog prekida krajem 19.st. u zapadnoeuropskim zemljama uinjeni su prvi koraci u razvoju
socijalne politike u njenom modernom znaenju; radilo se o uvoenju socijalnih zakona radi osiguranja glavnih
socijalnih rizika
Heclo etiri faze daljnjeg razvoja socijalne politike:
1) eksperimentalno razdoblje
2) razdoblje konsolidacije
3) razdoblje ekspanzije
4) razdoblje reformulacije socijalne politike

EKSPERIMENTALNO RAZDOBLJE 1870-1930; desetljeda intenzivne industrijalizacije i urbanizacije koja je
zahvatila razvijene zemlje svijeta; vrijeme druge industrijske revolucije (NJEM i SAD)
- na Zapadu se konstituira snaan radniki pokret sindikati i lijeve politike partije
- europske vlade na masovnu radniku, gradsku bijedu reagirale donoenjem zakona kojima na niskoj razini i za
ogranienu populaciju uvode osiguranje od glavnih egzistencijalnih rizika s kojima su se suoavali siromani
radnici i njihove obitelji (nesrede na poslu, invaliditet, starost, bolest)
- uvodi se obvezno osnovno obrazovanje, poeci zdravstvene zatite, prve mjere u podruju stanovanja i sl.
- najvanije dostignude socijalne politike iz tog razdoblje je utemeljenje sustava socijalne sigurnosti (doprinosi
kontinentalne Europa, porezi nordijske zemlje)
- novi socijalni zakoni primjenjivani su na nacionalnoj razini; tadanja socijalna politika bila je proizvod konkretnih
povijesnih okolnosti i odnosa socijalnih i politikih snaga
- Prvi svjetski rato oznaio prekid u razvoju europskog socijalnog zakonodavstva; mnotvo osiromaenih i
nezbrinutih koje je rat proizvelo pospjeilo stvaranje socijalne drave 20ih godina
- socijalno osiguranje u nekim zemljama obuhvatilo nezaposlenost, profesionalne bolesti kao i nove socijalne
skupine, npr. uzdravane lanove obitelji
- glavno obiljeje ovog razdoblje bilo je znatno povedanje broja korisnika socijalnog osiguranja

RAZDOBLJE KONSOLIDACIJE 30te i 40te
- najznaaniji dogaaji koji su bitno utjecali na socijalnu politiku: velika ekonomska kriza u zapadnim zemljama
(SAD!) i Drugi svjetski rat
- velika kriza uzrokovala je duboku ekonomsku recesiju; u SAD kraj liberalne laissez faire epohe i uspon dravnog
intervencionizma (teorija Keynes)
- rat znatno ojaao dravni intervencionizam u ekonomskoj i socijalnoj sferi; socijalno pitanje postalo sredinje
pitanje demokratskog razvoja zapadnog svijeta
- razvijeni obvezni mirovinski sustavi, uvedene nacionalne mirovine za stare ljude; zdravstveno osiguranje,
potpora obitelji i socijalna pomod (kasni jedino osiguranje nezaposlenih)
- socijalna prava se konstituiraju kao treda kategorija prava (Marshall)
- pojava druge generacije velikih socijalnih reformatora: Roosevelt, Beveridge, Laroque, Mller, Adenauer
- vrijednosti kao to su sloboda, jednakost pravda i socijalna sigurnost nastoje se afirmirati kao temelji
demokratskog socijalnog i politikog poretka (u isto vrijeme te vrijednosti u socijalistikim zemljama potisnute u
drugi plan, politiki poredak se u najvedoj mjeri legitimira socijalnom sigurnodu i dravnom distribucijom
dohotka i statusa)

POSLIJERATNI USPON SOCIJALNE DRAVE dvije faze:
1. prva faza zavrava sredinom 70ih osnovno obiljeje: snaan uspon socijalne drave, porast dravne
redistribucije i via razina socijalnih prava
- zlatno doba socijalne drave, slavnih trideset godina,
2. drugo poslijeratno razdoblje obiljeeno restrikcijama i restrukturiranjem sustava socijalne politike
- teko razdoblje

ekspanzija socijalne drava dogaa se od poetka 50ih do sredine 70ih; postojeda prava postala izdanija i u
svojoj primjeni raznovrsnija
dolo je do neoekivano brzog ekonomskog rasta, koji je utjecao na osjetno poboljanje standarda irokih
socijalnih slojeva
u javnim dravnim izdacima oni namijenjeni socijalnim programima bili glavna stavka; znatno narasla uloga
drave u distribuciji nacionalnog dohotka te se povedala njena intervencija na socijalnom podruju
(socijalni trokovi: svi izdaci uinjeni s ciljem pokrivanja socijalnih rizika bez obzira na njihovu ekonomsku
prirodu. U njih spadaju novani transferi ili naknade za privatne izdatke, plade zaposlenih koji se bave davanjem
socijalnih usluga te drugi oblici davanja i usluga)
razdoblje ekspanzije je doba intenzivne modernizacije i irenja drutva masovne potronje
povedala se snaga radnike klase, koja je dobro organizirana u sindikate i radnike partije
posebno mjesto dobivaju obrazovanje i zdravstvena zatita
politike elite, da bi osvojile vlast, nastoje zadovoljiti aspiracije irokog birakog tijela, a u tom nadmetanju
bitno mjesto imaju socijalna prava graana
vani i imbenici poput obiteljskog modela jednog hranitelja te dominantna uloga konjugalne obiteelji
- takva obitelj pouzdan oslonac socijalne drave u rjeavanju problema; stabilna i ne isporuuje svoje socijalne
probleme dravi
- nije bilo znaajnijeg zapoljavanja ena pa je bilo lake odravati punu zaposlenost stanovnitva
- uzdravani lanovi ostvaruju derivirana prava koja proizlaze iz socijalnog osiguranja zaposlenih
- demografska ekspanzija poslije rata (baby boom) utjeu na funkcioniranje mirovinskog sustava
konfrontacija zapadnog svijeta sa socijalistikim blokom socijalistike su zemlje, umjesto graanskih i
politikih prava, razvijale od drave strogo kontrolirana, ali iroko postavljena socijalna prava to je bio poticaj
zapadnim zemljama da unaprijede sustav socijalne sigurnosti

REFORME:
- koncept socijalnog trita njemake krdanske demokracija s kraja 40ih
- poslijeratno irenje sustava socijalnog osiguranja u Francuskoj
- program socijalnih reformi (Madicaid, Medicare, AFDCC) u SAD-u sredinom 60ih
- politika jaanja socijalnih usluga, aktivnog djelovanja na tritu rada te prakticiranje univerzalnih socijalnih
prava u nordijskim zemljama

utemeljena je nadnacionalna mrea institucija, pravnih i srodnih dokumenata kojima su socijalna prava
osnovni sadraj i usmjerenje djelovanja

Determinante koje su utjecale na transformaciju socijalne drave tijekom posljednje etvrtine 20.st.:
a) vanjska determinanta globalizacija
b) unutranja determinanta promjene u strukturi zapadnog drutva

GLOBALIZACIJA
kao proces podrazumijeva internacionalizaciju kapitala, proizvodnje, tehnologije, informacija te drutvenog i
kulturnog ivota
kao ideologija globalizacije je prihvadanje odnosno poeljnost promjena koje donosi
- globalizacija dovodi do slabljenja suvereniteta drave, porasta utjecaja nadnacionalnih organizacija,
nadnacionalne regulacije kao i transformacije gotovo svih segmenata ekonomskog i drutvenog ivota
- bitna posljedica globalizacije je ubrzanje tokova svjetskog kapitala
- multinacionalne kompanije su njena motorna snaga
- posebno je vaan utjecaj kapitala na trokove rada dok je kapital postao veoma mobilan, a financijska trita
globalizirana, rad je, bez obzira na meunarodne migracije radne snage, ostao vie-manje zarobljen u
nacionalnim granicama
- radna snaga u odnosu na kapital dospjela u znatno nepovoljniji poloaj (slabljenje sindikata)
Standing desindikalizacija industrijskih zemalja
- radnike organizacije sve manje u stanju obavljati svoju tradicionalnu revandikativnu funkciju, a opala je
njihova mod u obrani dostignuda socijalne drave
- globalizacija utjee na tehnoloke promjene, na kretanje zaposlenosti te na strukturu rada
- socijalni damping nerazvijene zemlje u stanju privudi strani kapital jer imaju nie trokove rada; smanjivanje
trokova rada jedna od glavnih pretpostavki prilagodbe na uvjete globalizacije i znai redukciju izdataka za
klasine funkcije socijalne drave (mirovinsko osiguranje, zdravstvena zatita, potpora nezaposlenima,
siromanima)
- porast znaenja nematerijalnih faktora proizvodnje organizacija, obrazovanje i istraivanje
- globalizacija podrazumijeva deregulaciju - smanjenje dravne intervencije u ekonomiju, a isto tako oslobaanje
poduzeda od visokih fiskalnih i dr. obaveza; smanjenje trokova rada plada, poreza i doprinosa
- smatra se da su visoki trokovi rada osnovni uzrok nedovoljne konkurentske sposobnosti poduzeda na
meunarodnom tritu
DRUTVENE PROMJENE
starenje stanovnitva jedan od najozbiljnijih problema s kojim se danas suoavaju zapadne i tranzicijske
europske zemlje
- na njega prije svega djeluje opadanje stopa fertiliteta starenje odozdo ili dejuvenilizacija stanovnitva
- drugi uzrok je porast oekivanog trajanja ivota starenje odozgo ili posijedenje populacije
- realno je oekivati financijsku krizu mirovinskih i zdravstvenih fondova
transformacija obitelji kao temeljne socijalne zajednice individualizacija oslabila samu obitelj (samaka
kudanstva, jednoroditeljske obitelji, izvanbrana djeca, neformalne veze)
- socijalna politika sve vie panje posveduje nekad skrivenim problemima poput nasilja u obitelji
- zbog sve vedeg broja zaposlenih ena potrebno poduzeti mjere rekoncilijacije vanjskog rada i obitelji
nova struktura rada koja je posljedica tehnolokih promjena, tercijarizacije i globalizacije ekonomije
- dematerijalizacija ekonomije smanjuje zaposlenost u proizvodnim i povedava je u neproizvodnim djelatnostima
- stabilna, visokoobrazovana i dobro pladena vs. fluktuabilna, slabo kvalificirana i nisko pladena radna snaga
- podjela na insidere i outsidere na tritu rada dovodi do povedanja raspona u pladama i socijalnim statusima
meu zaposlenom populacijom, do porasti nejednakosti i siromatva
- irenje atipinih oblika rada i fleksibilizacija vie povremenog, privremenog te rada s djelominim vremenom
- fleksibilizacije i prekarizacija rada destabiliziraju klasine sustave socijalne sigurnosti
kriza modernizma i nastupanje postmodernizma ratovi, ekoloka kriza i represivnost urbanizacije devalvirali
znanost, a drutvene ideale uniti znanstveni socijalizam i liberalistiko slobodno trite
- drava ostala instrument represije, a njen aparat zanemaruje potrebe graana
- umjesto klasnih konflikata u prvom planu socijalne podjele poput roda, hendikepa, etniciteta
- svijet je postao pluralan; vano to misle pojedinci i raznorodne socijalne skupine

prva kritika socijalne drave je da troi prevelik dio nacionalnog dohotka
- nezadovoljstvo pladanjem sve vedih poreza i doprinosa za socijalne namjere naroito primjetno u viim i
srednjim socijalnim slojevima
druga vrsta kritike tie se neuinkovitosti socijalne drave, posebno velikih javnih socijalnih servisa kao tu su
zdravstvena zatita i obrazovanje
- socijalni programi nisu uspjeli rijeiti problem sve vedih nejednakosti u drutvu, a istovremeno su povedali
ovisnost korisnika o dravi i administraciji
pretjerana regulacija i birokratiziranost socijalne drave
- demokratske vlada sklone pretjerivanju u nametanju socijalnih programa socijalna drava okupirala dio
prostora ljudske slobode (neoliberali i zastupnici Nove desnice)
- Heclo novi pesimizam koji od sredine 70ih prati socijalnu dravu: demokratska socijalna drava skupa,
neuinkovita, opasna jer ugroava individualne slobode; uvjet njenog bududeg uspjeha je smanjena mod

REDUKCIJA I PRESTRUKTURIRANJE SOCIJALNE DRAVE
- osnovno obiljeje novog pristupa ograniavanje ili rezanje socijalnih trokova u vedini zapadnih zemalja
- promjene u socijalnoj politici prvo se desile 1980ih u anglosaksonskim zemljama (VB, SAD, Australija, Novi
Zeland); 90ih reforme u kontinentalnim i skandinavskim zemljama
mirovinski sustavi pod snanim pritiskom radi redukcije trokova u svim zemljama iz dva razloga: na
mirovine se troi najveda frakcija javnih socijalnih izdataka; mirovinske su reforme koncipirane u oekivanju
osjetnog porasta broja umirovljenika u narednom razdoblju
- mirovinske reforme postale svojevrsna paradigma politike rezanja socijalnih trokova
- strategija zamagljivanja = dugorone mjere koje su javnosti nedovoljno transparentne; npr. prijelaz od
mirovinske sheme definiranih davanja na shemu definiranih doprinosa (smanjivanje dravnih subvencija
mirovinskim fondovima), prijelaz sa sheme tekude raspodjele na shemu kapitalizirane mirovinske tednje
odnosno na mirovinski sustav s vie stupova (npr. parcijalna privatizacija javnog sustava u VB)
zdravstvena zatita reforme usmjerene u tri pravca: bolje koritenje zdravstvenih resursa, na kontrolu cijena
zdravstvenih usluga i lijekova, na prijenos dijela zdravstvenih trokova na korisnike
- osnovni problem zemalja s dravno kontroliranim sustavima je odranje kvaliteta zdravstvenih usluga, a u
zemalja s klasinim socijalnim osiguranjem to je kontrola zdravstvenih trokova
naknade nezaposlenima djeluju na ponudu i potranju radne snage, istodobno mjere ekonomske i socijalne
politike
- napori usmjereni na programe ukljuivanja na trite rada nezaposlenih osoba; po mjerama aktivne politike na
tritu rada otprije poznate skandinavske zemlje

dva osnovna trenda socijalnih reformi:
a) trend privatizacije
b) transfer dijela socijalne nesigurnosti s drave na pojedinca
- porast privatnog osiguranja klasinih socijalnih rizika nije iskljuivo posljedica ograniavanja javnih socijalnih
trokova, nego je dijelom uzrokovan nezadovoljstvom javnim uslugama imudnih
- drugi trend najjasnije izraen u mirovinskom sustavu (Italija, Njemaka, vedska) ; slian trend i na tritu rada
smanjuju se dravna jamstva najniih plada (velika razlika izmeu najviih i najniih plada SAD)
Esping-Andersen socijalna drava tijekom 20.st. reducirala ovisnost graana o tritu, nastojedi im jamiti
dostojnu razinu ivota = demodifikacija najvie uznapredovala u skandinavskim zemljama,
socijaldemokratskim modelima
rekomodifikacija = povedanje ovisnosti o tritu, povedana individualna odgovornost i smanjena dravna
socijalna redistribucija (glavni trend posljednjih desetak godina)
- posebno je vidljiva u politici prema nezaposlenima smanjivanje naknada za nezaposlenost popradeno
mjerama povedanja motivacije za zapoljavanje; smanjena dravna jamstva i ogranienja u redistribuciji
mirovima uzrokovala porast privatnog mirovinskog osiguranja; u zdravstvenoj zatiti nastanak dvojnog sustava
privatni i javni

NADNACIONALNA SOCIJALNA POLITIKA
Townsend i Donkor Problemi industrijske revolucije i eksploatatorskih oblika kapitalizma doveli su pred kraj
19.st. do uspostave socijalne drave u jednoj po jednoj zemlji. Problem kraja 20.st., koji proizlazi iz
meunarodnog trita i potiskivanja nacionalnog suvereniteta te vladavine meunarodne hijerarhije modi, jest
uspostava meunarodne socijalne drave.
Deacon tri dimenzije globalizacije odnosno supranacionalizacije socijalne politike:
a) regulacija usvajanje pravnih instrumenata i normi kojima se na regionalnoj ili globalnoj razini
definiraju meunarodni socijalni standardi i socijalna prava
b) redistribucija transfer dohotka od razvijenih prema nerazvijenim zemljama (meunarodni fondovi)
c) provizija primjer EU u kojoj neka prava imaju svi graani drava lanica

OUN Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966), Konvencija o pravima djeteta,
Konvencija o socijalnoj sigurnosti
- socijalnim se problemima bave meunarodne ekonomske institucije MMF, Svjetska Banka, WTO
- 1995. u Kopenhagenu na Summitu rasprava o uvoenju meunarodnog poreza
- europska razina: Europska socijalna povelja (temeljni dokument europskog socijalnog prava), Europski zakonik
socijalne sigurnosti, Povelja o temeljnim pravima radnika, Socijalni protokol, Zeleni papir (1993) cilj:
harmonizirati nacionalne socijalne politike, Amsterdamski sporazum, Strategija socijalne kohezije (2004)
- proces europeizacije prenesen i u podruje socijalne politike
- socijalna prava slue smanjivanju socijalnih napetosti i pridonose gospodarskom razvoju
- nisu iskljuivo determinirana na nacionalnoj razini, ved se premjetaju na nadnacionalnu, europsku i dijelom
globalnu razinu


SOCIJALNA DRAVA
- proizvod je meuigre politike jednakosti (demokracije) i ekonomske nejednakosti (kapitalizma)
-predstavlja temeljitu preobrazbu razvijenih kapitalistikih demokracija nakon 1945.
- Komparativna politika prouava nastanak, rast i krize/posljedice socijalne drave, provjeravajudi razliite
teorije politike mobilizacije i razvoja
razmatra kako na razvoj socijalne drave utjeu ovi elementi: drutvene klase, radniki pokret, povijesno
nasljee dravnih struktura, ratovi, privredni razvoj, demografski pritisci, interesi poslodavaca
prouavanjem socijalne drave razmatraju se temeljna pitanja drutvene pravednosti i temeljne
predodbe o dobrom drutvu i stupnjevima nejednakosti i drutvene iskljuenosti koji se ne mogu tolerirati

TO JE SOCIJALNA DRAVA?
- Harlold L. Wilensky = bit socijalne drave : dravno zatidene minimalne standarde dohotka, prehrane,
zdravlja, stanovanja i obrazovanja, koji su osigurani svakom graaninu kao politiko pravo, a ne kao
milostinja
- socijalna politika-pravci dravnog djelovanja za smanjenje dohodovne nesigurnosti i pruanje minimalnih
standarda dohotka i usluga, ime se smanjuju nejednakosti (etatocentrina def.)
socijalne drave=nacionalne drave koje usmjeravaju vedinu svojih fiskalnih i birokratskih napora u tim
pravcima
razlikuju se prema izdanosti i rasponu socijalne zatite od rizika bolesti, invalidnosti, nezaposlenosti i
starake dobi
- Soc. drava, njezin rast i irenje mjere se pomodu javnih socijalnih rashoda koji su izraeni kao udio u
ukupnim dravnim rashodima ili bruto drutvenom proizvodu (BDP-u)
- Esping Anderson kritizirao je iskljuivu usredotoenost na dravu i javne socijalne rashode, tvrdedi da se
socijalna drava ne moe razumjeti samo pomodu prava koja daje i koliine novca koju troi ved moramo
uzeti u obzir i to kako su dravne aktivnosti meusobno povezane s ulogama trita i obitelji u pruanju
socijalnih usluga, tj u koje se svrhe troi
- Trite, drava i obitelj glavni pruatelji (socijalne) skrbi
reim socijalne skrbi=Specifina interakcija meu tim institucijama u osiguravanju posla i socijalne skrbi
(upravljanja socijalnim rizicima); sloen sustav upravljanja socijalnim rizicima, utjeu jedni na druge prema
tome koliko od zadatka pruanja posla i socijalne skrbi preuzimaju na sebe
Marshallova tri elementa graanstva:
1. Graanski element sloboda osobe, sloboda govora, miljenja i vjerovanja, pravo posjedovanja
vlasnitva i sklapanja valjanih ugovora te pravo na pravnu zatitu (18.st.)
2. Politiki element pravo na participaciju u obavljanju politike vlasti, kao lan tijela kojemu je
dodijeljena politika vlast ili kao bira (19.st.)
3. Socijalni element cijeli raspon od prava na neto malo ekonomskog blagostanja i sigurnosti do
prava na potpunu podjelu drutvenog naslijea i prava na ivot civiliziranog bida prema
standardima koji prevladavaju u nekom drutvu (20.st.)

Odreeni ivotni rizici potencijalno postaju socijalni rizici i predmet politikih borbi:
1. Zato to su zajedniki mnogim ljudima i stoga utjeu na blagostanje cijelog drutva (npr. gubitak dohotka)
2. Zato to se interpretiraju kao prijetnja odreenim slojevima drutva (npr. siromatvo)
3. Zato to su ti rizici izvan kontrole bilo kojeg pojedinca (npr. masovna nezaposlenost)
NASTANAK SOCIJALNE DRAVE
funkcionalni odgovor na socijalne probleme koje stvara modernizacija, kao rezultat politikih sukoba
kapitala i rada u modernim kapitalistikim drutvima i kao sredinji element izgradnje moderna nacionalne
drave
I.FUNKCIONALISTIKI PRISTUP:
socijalna drava = odgovor drave na sve vede potrebe njezinih graana
- povedana potranja za socijalno-ekonomskom sigurnodu dola je iz sustava industrijskog kapitalizma koji
je izmjestio mase ljudi i uinio ih ovisnima o hirovima trita rada, ime je unitio tradicionalne oblike
socijalne zatite
- industrijalizacija je ukljuivala brzu promjenu uvjeta rada, pojavu slobodnih ugovora o radu i gubitak
dohodovne sigurnosti
moderni rizici: industrijske nesrede, ciklike nezaposlenosti, nemogudnost da se zaradi dovoljno zbog
bolesti ili starosti
- modernizacija uzrokuje drutvenu dezintegraciju, a soc.drava se pojavljuje kako bi rijeila probleme
drutvene integracije
- Konvergencija javnih politika: razliite zemlje usvajaju sline socijalne i ekonomske politike
II.KLASNA MOBILIZACIJA:
socijalna drava = ishod borbe drutvenih klasa i njihovih politikih organizacija

- rizici:(sve to rad spreava da bude utriv - egzistencijalna prijetnja radniku): nezaposlenost, bolest,
invalidnost zbog nesreda ili staraka dob trite se nije moglo izravno nositi s tim novim tipom rizika
- shvadanje rada kao robe glavni zadatak socijalne drave dekomodificiranje rada=privremeno
oslobaanje radne snage od pritiska da se prodaje na tritu rada
- radniki pokret bio glavna politika pogonska sila u stvaranju i rastu socijalne drave (to su radnici
modniji, soc.drava je razgranatija)
III.DRAVNE INSTITUCIJE I BIROKRACIJA:
- kad su se zemlje prvi put suoile sa socijalnim problemima koje je stvorilo moderno industrijsko drutvo,
bilo je vano je li njihova birokratska elita razmjerno samostalna ili je nedostatak samostalnosti birokracije
uzrokovao politizaciju u prvim godinama stvaranja socijalne drave i klijentelizam u sustavu socijalne skrbi
- rani programi soc.drave nisu bili uvijek iskljuivo usmjereni na radnike nego esto i na druge drutvene
kategorije iji se rizici nisu poklapali s klasom, poput vojnika ili majki
- dekomodifikacija je zanemarivala injenicu da su mnoge ene ostale iskljuene s trita rada feministika
kritika o klasnoj mobilizaciji uvela je pojmove poput defamilijalizacije koji raspravlja o tome kako i koliko
dravno pruanje socijalne skrbi moe nadomjestiti socijalne usluge koje su se tradicionalno pruale u
obitelji
- najmanje demokratske zemlje, u kojima birako pravo jo nije bilo proireno, zapravo su bile predvodnice
u izgradnji moderne socijalne drave u njima socijalna prava nisu davana zbog proirenih prava radnika na
politiku participaciju, nego kao odreena vrsta kompenzacije za nedostatak tih participacijskih prava
anglosaksonske zemlje (SAD, UK, Kanada) uvele su programe socijalne zatite razmjerno kasno i na
razmjerno visokom stupnju privredne razvijenosti, njima se pridruuju i protestantsko liberalne zemlje
(Nizozemska, vicarska)

Zakljuak: nema oite povezanosti izmeu stupnja privredne razvijenosti/demokratizacije i razvoja socijalne
drave
IRENJE SOCIJALNE DRAVE
I.UTJECAJ SOCIJALDEMOKRACIJE:
- razvijena soc drava=dokaz odlunog zaokreta u ravnotei modi u korist radnike klase i socijaldemokracije
- 80ih i 90ih godina 20. st. jedan je novi pristup kritizirao logiku teze o industrijalizmu i gledite o
medijanskom birau prema kojima demokratska politika kao takva moe objasniti irenje socijalne drave
cilj je bio pokazati kako je politika vana za razliite putove socijalne drave kojima su se zemlje kretale u
poslijeratnom razdoblju
Hewitt - socijaldemokratska vladavina je bila nuan uvjet irenja i egalitarnih ishoda
Meltzer i Richard - preraspodjela u socijalnoj dravi povedavati de se s porastom dohodovne nejednakosti
ne preraspodjeljuju najvie vrlo nejednaka drutva
- dekomodifikacija je najsnanija kada je ljevica snana a desnica podijeljena socijaldemokratski pokuaji
irenja socijalne drave bili su najuinkovitiji kad je stranku podupirao snaan, koherentan sindikalni pokret
- to su se mase stanovnitva vie organizirale prema uzoru na radnike skupine unutar
socijaldemokratskog pokreta, to su obino bili kvalitetniji aranmani socijalne skrbi i , posljedino, bio je vii
stupanj jednakosti
- uinak socijaldemokracije oitiji kad se mjeri prema institucionalnim obiljejima socijalnih drava
II.NEOKORPORATIVIZAM I MEUNARODNA EKONOMIJA:
Cameron - povezanost izmeu snane socijaldemokracije i socijalnih drava vezana je za poloaj zemlje u
meunarodnoj ekonomiji. Ranjivost s kojom su se suoavale male otvorene privrede pogodovala je irenju
javne ekonomije kako bi se pomodu socijalnih jamstava, pune zaposlenosti i aktivnijega dravnog
upravljanja privredom smanjila nesigurnost
- socijaldemokracija - promicala irenje socijalne drave ako su njezinoj parlamentarnoj snazi odgovarali
snani mehanizmi izgradnje konsenzusa u politikoj zajednici i u ekonomiji
- neokorporativistiko posredovanje-preuzelo vanu ulogu u odranju politika socijalne skrbi u razdoblju
ekonomskih kriza
- krajem 80-ih godina miljenje da su same stranke ili sindikati imali malo utjecaja i da je uspjena socijalna
demokratizacija zahtijevala konfiguraciju snanih lijevih stranaka u vladi koju je podupirao sveobuhvatan i
centraliziran sindikalni pokret
- globalizacija-ekonomska ranjivost otvorenih ekonomija-kompenzacija u odliku socijalnih davanja
III.PRERASPODJELA RIZIKA:
Baldwin--odbacio uzronu vezu izmeu socijaldemokracije i solidaristikih socijalnih politika
- bit socijalne drave vie je u preraspodjeli rizika nego u preraspodjeli bogatstva; jednakost se odnosi na
preraspodjelu rizika
- laburistiko gledite pogreno je pretpostavilo da se socijalne politike mogu objasniti kao pobjeda
radnike klase nad buroazijom
solidarnost socijalne politike nije odreena snagom radnike klase nego injenicom da su inae
povlatene skupine otkrile kako im je zajedniki interes da preraspodjele rizik s uskradenima
IV.KRDANSKA DEMOKRACIJA I KATOLINA SOCIJALNA DOKTRINA:
- u irenju socijalne drave krdanska demokracija ( ili politiko katolianstvo) je inila funkcionalan
ekvivalent ili alternativu socijaldemokraciji
protukapitalistiki aspekt katolike ideologije i stav crkve prema socijalnoj skrbi za siromane mogu
potaknuti dravna davanja za socijalne programe
- krdansko demokratske stranke koje su djelovale u centru politikog natjecanja uivale su znatnu
potporu radnike klase i obino su ih podupirali snani katoliki sindikati
V.SEKULARNI TRENDOVI:
1. demografsko starenje: dulji ivotni vijek i nie stope fertiliteta
2. Baumolova bolest: produktivnost se sporije povedava u uslugama nego u proizvodnji, to znai da
de se povedavati vanost (socijalnih) usluga-privrede s velikim uslunim sektorom rast de sporijim
tempom
3. Deindustrijalizacija: gubici radnih mjesta u poljoprivredi i industriji (potrebna zatita radnih mjesta,
prakvalificiranje...)
4. Wagnerov zakon: predvia vedi udio javih rashoda u razvijenim industrijskim privredama, to
uzrokuje sekularni trend prema viim javnim rashodima u svim razvijenim privredama
5. Politika za profit: politiari tee irenju javnih rashoda kako bi maksimalno povedali svoj politiki
dohodak i svoje izglede da budu ponovno izabrani
6. Zrelost programa: svaki socijalni program hrani vlastite podupiratelje. Kad se jednom uvede, neki je
socijalni program kasnije gotovo nemogude napustiti

RAZLIKE MEU RAZVIJENIM SOCIJALNIM DRAVAMA
- svaka je socijalna drava jedinstvena kombinacija pravila i institucija, no u komparativnoj politici ne
zanima nas jedinstvenost nego usporedivost i sustavna varijacija
- ograniena razlika meu soc.dravama djelomice se moe objasniti injenicom da odabir jedne dimenzije
nekoga institucionalnog rjeenja istodobno suava skup mogudih odabira drugih dimenzija mali je broj
mogudih opcija za zatitu od socijalnih rizika te se razliite zatitne mjere ne mogu slobodno kombinirati
- ako se soc.drava financira porezima, pravo na socijalnu skrb bi trebalo biti povezano s graanskim
statusom
- u soc.dravi koja se financira doprinosima razmjerni odbici od plade opravdavaju razliite potpore koje su
izraz duljine prethodnog razdoblja u kojemu su se upladivali doprinosi i njihove visine
Prema Richardu M. Titmussu, socijalne drave se mogu analizirati kao modeli ili reimi:
1. Model rezidualne socijalne skrbi: soc.zatita stupa na djelo samo nakon raspada privatnog trita i
obitelji kao prirodnih kanala za zadovoljavanje socijalnih potreba
2. Model industrijskih postignuda i uinkovitost: soc.prava i potpore su povezani s radnim odnosom i
izraz su zasluga, radne uinkovitosti i produktivnosti
3. Model institucionalne preraspodjele: institucije soc.skrbi su sastavni dio drutva i pruaju
univerzalne usluge izvan trita i prema naelu potrebe


I.ANGLOSAKSONSKI LIBERALNI REIM
- potpore-niske i variraju sukladno statusu, imovinski cenzus ili za samo neke skupine
- financiranje porezima
- usluge soc zatite kupuje na tritu, mjeovite usluge
- ugl u zemljama s konzervativnom vlasti

II.SKANDINAVSKI SOCIJALDEMOKRATSKI REIM
- potpore-bez (imovinskog)cenzusa-graansko pravo; izdanije
- financiranje vedinom porezima
- soc. drava veliki poslodavac koji stvara mnogo radnih mjesta za ene, javne usluge
- snane socijaldemokratske stranke, podijeljena desnica

III.KONTINENTALNI KONZERVATIVNI REIM
- najblii Titmussovu modelu uinkovitosti i postignuda
- potpore-na osnovu radnog odnosa, definiraju se prema dohotku i upladenim doprinosima
- financiranje doprinosima, ne porezima
- glavne skupine zanimanja (bijeli i plavi ovratnici, dravni slubenici, samozaposleni) imaju svoje
programe soc. osiguranja, socijalni transferi

*(IV.)JUNA EUROPA
- junoeuropski reim soc. drave razlikuje se od ostalih prema: dugotrajnoj odsutnosti uniformnoga
nacionalnog programa soc. pomodi; visokom udjelu rashoda za mirovine u ukupnim soc. rashodima; vrlo
segmentiranom tritu rada s najviim standardima zatite za ono malo sretnika u dravnom sektoru i
niskom zatitom u privatnom sektoru; prema nacionalnim zdravstvenim sustavima koji su prilino netipini
za konzervativne reime socijalne drave na europskom kontinentu

*(V.)RADIKALAN TIP-AUSTRALIJA I NOVI ZELAND
- soc. drave predstavljaju Australije i Novog Zelanda predstavljaju tip za sebe
- pravila o pravu na potpore nisu osobito restriktivna
- soc. zatita -posredstvom trita, posredovanje drave u industrijskim sukobima, osiguravanjem visoke
zatite radnih mjesta i komprimiranih plada, zbog ega su esto nepotrebne post hoc socijalna intervencija i
preraspodjela

UINCI SOCIJALNE DRAVE
- komparativna politika znanost usredotoena je na soc. skrb i obino ima iri pristup kada prouava uinke
soc. politika
- teorijski je nadahnjuje T.H. Marshall pojam socijalnog graanstva

I.(NE)JEDNAKOST I PRERASPODJELA:
- statusa ili profesionalnih skupina, drutvenih klasa, roda i etniciteta
- istraivanja - da li soc. politike strukturiranju, uzrokuju, reproduciraju, pojaavaju ili ublaavaju drutvenu
nejednakost
- klasa, rod i etnika pripadnost (trebali bi pokazivati da li je drutvo strukturirano tako da su odreene
skupine povlatene ili uskradene)odreuju ivotne anse pojedinaca i povezana su s mnogim drugim
stvarima, meu kojima su zdravlje, sreda, stope smrtnosti, ivotni stil, kultura, politike preferencije
- moe li se i u kojoj mjeri pobjedi iz vlastite klase? Jesu li ljudi zakljuani u neki drutveni poloaj i
prenose li se povlastice ili nedostaci tih poloaja s jednoga narataja na drugi?
II.UNIVERZALNE NASUPROT CILJANIM POTPORAMA:
- mnogi ljudi prirodno povezuju soc. politike i soc. dravu s preraspodjelom i jednakodu preraspodjela ne
znai uvijek vie jednakosti
- u svim reimima, a osobito u konzervativnom, drutvene nejednakosti i statusne razlike hotimice se
reproduciraju u sustavu socijalne skrbi pomodu programa soc.osiguranja koji su povezani sa zanimanjem i
zaradama
- ciljane potpore -bolje za siromane i one slabijeg imovinskog stanja, no one su vrsta strategije Robina
Hooda (ukrasti od bogatih i dati siromanima) koja antagonizira bogate i izaziva ih da izdaju sustav,no ona
antagonizira bogate i izaziva ih da izdaju sustav
- jednostavan egalitarni sustav alternativa, s fiksno zadanim potporama za sve, razmjerno vie
siromanima nego onima s viim primanjima (Beveridgeov sustav) potie srednje slojeve da se iskljue i
potrae privatno osiguranje
- Matejeva strategija Jer svakome tko ima, jo de se dati i imat de obilje, a onome tko nema, oduzet de
se i ono to ima pruanja potpora koje su vezane za zarade i koje daju razmjerno vie bogatima nego
siromanima (npr u obrazovanju)
- paradoks raspodjele: to vie usmjeravamo potpore samo na siromane i to smo zaokupljeniji
stvaranjem jednakosti jednakim javnim transferima svima, manje je vjerojatno da demo smanjiti siromatvo
i nejednakost
- Smeeding pokazuje da su razine siromatva i nejednakosti najvie u reimima socijalne drave s ciljanim
potporama bogati povlae i brinu samo za sebe, uzimaju privatno osiguranje i dobiju najbolje
obrazovanje (SAD)
- feministike kritike upozorile su na opdu slabost klasne analize, naime na to da ona ima velike tekode u
razmatranju klasnog poloaja ena
- potrebno je razviti i teorijska sredstva koja mogu dati smisao rodnoj dimenziji soc. stratifikacije i tome
kako socijalne politike pretpostavljaju i utjeu na odnose izmeu mukaraca i ena
- u zlatno doba soc.drave 60-ih i 70- godina smatralo se da sigurnost dohotka i preraspodjela nisu samo
pitanje drutvene pravednosti nego i makroekonomske uinkovitosti
- brojni programi soc.drave pridonose ponudi rada soc. drava takoer pomae enama da uu na trite
rada u onim razmjerima koji bi bez nje bili nemogudi

IZAZOVI I DINAMIKA SUVREMENIH SOCIJALNIH DRAVA
I.GLOBALIZACIJA: UINKOVITOST NASUPROT KOMPENZACIJE:
- empirijski podaci ne omogudavaju logidan zakljuak da globalizacija iznuuje redukciju soc drave
- utjecaj globalizacije: 1. zbog internacionaliziranog trita i intenzivirane ekonomske konkurencije na njemu
soc.rashodi postali neodrivi
2. kompenzacije soc.drave su onima koji su na gubitku zbog ekonomske
otvorenosti povijesno bile drutveni i politiki preduvjeti liberalnoga poslijeratnog trgovinskog reima
- implementacijom socijalnih i ekonomskih politika koje preraspodjeljuju bogatstvo i rizik zatiduju se
potencijalne rtve globalnog trita ulaganje u ljudski kapital i infrastrukturu te oslanjanje na vjetine
radnika
Dvije konkurentne hipoteze:
1. Hipoteza o kompenzaciji: trita nastoje poremetiti tradicionalne oblike soc.sigurnosti; stvaraju
potrebu za novim kompenzacijskim politikama. poticanje obrazovanije, osposobljenije i zdravije
radne snage koje pridonose razvoju ravnopravnijeg i nekonfliktnog drutva
2. Hipoteza o uinkovitosti: globalizacija spreava soc.politiku. meunarodna konkurencija prisiljava
nacionalne vlade da smanje trokove smanjivanjem poreza i soc. politika te zahtjeva stalna
poboljanja produktivnosti

Garrett i Nickerson pozitivna povezanost izmeu izloenosti svjetskom tritu i glomazne drave, rano i
brzo uklanjanje kapitalnih kontrola koi irenje javne ekonomije u tom procesu silno vana politika, zato to
su javni rashodi rasli samo u zemljama koje su se demokratizirale
Huber i Stephens trgovinska otvorenost uzrokuje irenje soc. drave samo pod vodstvom
socijaldemokrata ili demokrdana, ali ne i kada su na vlasti sekularne desne stranke
- smanjenje javnih rashoda uzrokuju povedana nezaposlenost i proraunski deficit; ograniavanje soc.drave
uzrokovano je globalizacijom samo u onoj mjeri u kojoj je rastuda nezaposlenost uinak globalizacije
II.OBRANA SOCIJALNE DRAVE: POLITIKA OGRANIAVANJA RASHODA:
- kritiari argumenta o globalizaciji- socijalne su drave neobino otporne na promjene, bez obzira na sve
vede izazove s kojima se suoavaju
- reforma socijalne drave obino izaziva politiki hod po rubu
- soc. je drava nakon 1945. stvorila institucionalni kontekst soc. programi su stvorili vlastite,
programski specifine birake baze klijenata i profesionalnih interesa, a te baze su se razvile u snane
branitelje statusa quo socijalne drave i glavne izvore politikih sporova o reformama
- pristup logike industrijalizma upuduje na to da je starenje stanovnitva imbenik koji upravlja novijim
ograniavanjem i prestrukturiranjem socijalne drave
- Scarbrough je naglasio da su trendovi povezani s industrijskim razvojem (urbanizacija, individualizacija...)
jo uvijek glavni te da stoga trajno uvrduju potrebe ili stvaraju nove zahtjeve
III.PROMJENA SOCIJALNE DRAVE:
- nije bilo radikalne razgradnje aranmana socijalne drave od 8o-ih godina
Pierson je predloio da se gledaju tri dimenzije promjene socijalne drave:
1. Rekomodifikacija: pokuaj ograniavanja alternativa participaciji na tritu rada, bilo smanjivanje
prava bilo smanjivanjem potpora
2. Obuzdavanje trokova: pokuaj da se odre uravnoteeni prorauni politikama tednje, ukljuujudi
smanjenje deficita i ublaavanje poreza
3. Rekalibracija: reforme koje nastoje da suvremene soc.drave postanu konzistentnije sa
suvremenim ciljevima i zahtjevima za soc.skrbi

Pierson - svaki reim obiljeava vlastita specifina nova politika reforme soc,drave: u liberalnom reimu
najmanje je vjerojatno da su birai privreni socijalnoj dravi; u socijaldemokratskom reimu soc.drave
birai su vrlo privreni socijalnoj dravi i ovisni su o njoj; konzervativni reim najloije je prilagoen model
triju svjetova soc.kapitalizma, to rezultira time da su rekalibracija i obuzdavanje trokova dvije
prevladavajude dimenzije reforme
UTJECAJ JAVNIH POLITIKA
- promjena arita zanimanja s politikih odluka kao konanih rezultata politikih procesa na ishode ili
utjecaje javnih politika
dva smjera zanimanja:
1) implementacija politikih odluka
2) odnos izmeu politike i ekonomije (ekonomske i drutvene uinke javnih politika)
- utjecaj socijalnih politika na ekonomiju jedno je od najvanijih pitanja u modernoj drutvenoj znanosti
- javne politike/institucije okupljaju se u klastere karakteristinih konfiguracija jer su komplementarne

EKONOMSKE PARADIGME I PRISTUPI SOCIJALNOJ SKRBI
- nakon WWII- stalna irenja javnog sektora, osobito socijalnih rashoda ozraje brzog ekonomskog rasta
- do 70-tih god rast javnog sektora i socijalnih rashoda smatra se prirodnom popratnom pojavom
industrijalizacije, privrednog rasta i modernizacije ukljuujudi i starenje stanovnitva
- nezaposlenost u Europi strukturna ili prirodna ( nezaposlenost koje ne bi nestala ak i da se poveda
domada potranja ili izvozno potaknuta potranja za radnom snagom)
pomod za nezaposlenost: strukturne promjene usmjerene prema vedoj trinoj usklaenosti socijalnih
politika, poreznih politika, regulacija trita rada i formiranja plada
- utjecaj javnih politika socijalne drave smatrao se loim; socijalna zatita je pogoravala probleme koje je
trebala rijeiti
- zbog HISTEREZE (gubitak vjetina tijekom dugorone nezaposlenosti) dugotrajna je nezaposlenost stvarala
veliku nezaposlenost koja bi mogla uzrokovati nastanak najnieg drutvenog sloja koji karakterizira kultura
ovisnosti
- Europa je pokuala svoje probleme nezaposlenosti rijeiti prijevremenim umirovljenjem i drugim
institutima kako bi smanjila aktivnu radnu snagu, ali u skladu s novim ekonomskim teorijama, ini se da su
se dugoroni dinamini uinci manifestirali u manjem broju radnih mjesta,a ne u nioj nezaposlenosti +
pogoralo je krizu starenja stanovnitva
- SAD- najuinkovitiji sustav socijalne skrbi trite
- europske socijalne drave su bile manje odrive u globaliziranoj ekonomiji
- europske vlade nevoljko smanjuju socijalne rashode ( u najboljem sluaju uspjele su smanjiti rast rashoda
u odnosu prema rastu BDP-a)

REIMI SOCIJALNE SKRBI, INAICE KAPITALIZMA I FLEKSIGURNOST
- analiza utjecaja javnih politika ( iz ekonomske i politoloke perspektive) razlikuje se po tome to
politoloka perspektiva razmatra uinke institucija sa stajalita reima
ona polazi od idealnih tipova socijalne drave ili politikih ekonomija koji se temelje na kombinacijama
varijabli koji se smatraju meuovisnima ili komplementarnima
- dva najvanija reima:
1) reim socijalne skrbi- stavlja naglasak na politiku (sukobe interesa)
2) inaica kapitalizma vie je funkcionalistika-naglasak na onome to je korisno za privredu
jo uz te postoji i niz pojmova na niem stupnju apstrakcije; pojam fleksigurnosti nejasne su s obzirom
na uzroke, ali postoji mogudnost da su uzroci prilino sluajni


I.POJAM REIMA SOCIJALNE SKRBI
- temelji se na zapaanjima da:
1) obiljeja socijalne drave se okupljaju u klastere
2) postoji snana povezanost izmeu trita rada, obitelji i socijalne drave
reimi socijalne skrbi odnose se na interakciju ili sklad izmeu tih triju elemenata ( trita rada, obitelji i
socijalne drave)
- socijalne drave razlikuje: razina rashoda, podjela zadataka i nain na koji su strukturirana prava i rashodi
Esping- Andersen -3 idealna tipa reima socijalne skrbi:
1) KONZERVATIVNI ( kontinentalna Europa)
- izumio ga je njemaki kancelar Otto von Bismarck 80tih godina 19. St.
- obvezni socijalni doprinosi ( pola financiraju radnici, a pola poslodavci)upladivanje u fondove socijalnog
osiguranja
- kvalificiranost za potpore ovisi o doprinosima, a prava za potpore o prolim doprinosima
- svrha je osigurati zamjenu dohotka- usmjerenost sigurnost, a ne jednakost
- za potporu i odravanje obiteljske strukture s mukim hraniteljem s izraenom obiteljskom odgovornodu
i rodnom podjelom rada ( ene bi trebale biti odgovorne za obiteljsku skrb; mukarac bi trebao modi
uzdravati svoju obitelj ak i ako privremeno il trajno izgubi dohodak)
- nerazvijen sektor javnih usluga

2) LIBERALNI ( anglosaksonske zemlje)
- selektivna potpora onima koji se ne mogu skrbiti za sebe
- financiraju se porezima i obuhvadaju sve graane
- usmjeren je samo na ublaavanje siromatva ali NE na preraspodjelu ili dekomodifikaciju
- ukljuuje vii stupanj defamilijalizacije i nii stupanj rodne segregacije
- povezan je sa slabim sindikalnim udruivanjem i slabom koordinacijom plada
- tritu rada - trite s minimalnom javnom regulacijom
- prijelaznu fazu - Beveridegov socijalno-liberalni model - sredinji element je temeljna sigurnost
(univerzalne ali niske paualne potpore-sprjeavaju siromatvo, potiu stvaranje dodatnih aranmana za
sebe, npr. privatno socijalno osiguranje)

3) SOCIJALDEMOKRATSKI ( ugl u Skandinaviji)
- ideal= sveobuhvatni model koji obuhvada cijelo stanovnitvo koji omogudava svakome da zadri visok
ivotni standard bez obzira na prijanje zaposlenje
- visoka socijalna zatita bez obzira na prijanje zaposlenje- defamilijalizacija
- trita rada- koordinirano pregovaranje o pladama
- potpore za nezaposlene su izdane
- Danski sindikati odluili za fleksigurnost- kombinacija niske zatite zaposlenosti, izdane zatite za
nezaposlene i aktivnih politika trita rada kako bi se ljudi vratili na posao ostvarenje tih ciljeva ovisi o
politikoj mobilizaciji politike klase i njezinoj sposobnosti da stvara saveze sa srednjim slojevima
- socijalne drave izraavaju politiku protiv trita
II.INAICE KAPITALIZMA
- velike socijalne drave mogu imati i vrlo koristan ekonomski utjecaj osim toga to su redistributivne
- nije zainteresiran za pitanje odnosa izmeu strukture obitelji, drave i trita rada
- visokoregulirane privrede s glomaznim socijalnim dravama razvijaju vlastite konkurentske prednosti koje
mogu pridonijeti jednakoj ili ak nadmodnoj ekonomskoj uinkovitosti
- polazite: interesi tvrtke u koritenju trita kao glavne razine koordinacije nasuprot koritenju drugih
oblika koordinacije
- institucionalizirana komplementarnost- tendencija da se institucionalna obiljeja pojavljuju zajedno ili da
se meusobno pojaavaju zato to na taj nain dobro funkcioniraju
kljuna varijabla je priroda vjetina potrebnih u proizvodnji (tendencija radnika da ulau u neke
specifine vjetine ovisi o riziku gubitka posla)
- prema Iversenu socijalna zatita moe unaprijediti funkcioniranje trita kao to ga moe
potkopatirazina i sustav ljudskog kapitala sredinja odrednica elemenata socijalne drave
- Korpi kae da institucionalne razlike ine komparativne institucionalne prednosti isticanje kvalificiranog
rada osobito u specijaliziranoj proizvodnji usmjerenoj na kvalitetu
- pristup inaica kapitalizma razlikuje se od pristupa reima socijalne skrbi u tome to operira sa samo dva
svijeta kapitalizma
III.FLEKSIGURNOST
- kombinacija fleksibilnosti i sigurnosti
- razvija se kao politiki diskurs nakon danske reforme trita rada 1995. kao odreena vrsta post hoc
racionalizacije onoga to je bilo odlueno
- u akademsku teoriju ga je uveo Wilthagen
- institucije socijalne skrbi i trita rada nisu uvijek hotimice izgraene
- naglaava politiku za trita , ali mogu osporavati pristup inaica kapitalizma uvodedi nove podjele meu
koordinirane trine privrede
- formulirane su u uoj i iroj inaici
a) ira inaica: sukladnija je pristupu inaica kapitalizma nego ua jer utvruje i varijable fleksigurnosti
b) ua inaica: odnosi se na specifinu kombinaciju:
1) liberalnih zakona o zatiti radnih mjesta (fleksibilnosti)
2) izdane zatite zaposlenosti, visoke razine naknada i dugo trajanje (sigurnost)
3) aktivnih politika trita rada koje su usmjerene na probleme izjednaavanja ponude i potranje za
kvalifikacijama
to se esto opisuje kao ZLATNI TROKUT
- ua inaica priznaje potrebu za fleksibilnodu
- kada poslodavci mogu slobodno otputati, manje nevoljko zapoljavaju; kad se radnici mogu osloniti
na solidnu zatitu, skloniji su promjeni posla

Wilthagen i drugi razlikuju 4 tipa fleksibilnosti:
1) izvanjsku brojanu fleksibilnost
2) unutarnju brojanu fleksibilnost ( radno vrijeme, prekovremeni sati)
3) funkcionalna fleksibilnost ( radnici se premjetaju na razliite zadatke u organizaciji)
4) fleksibilnost plada (disperzija plada prema produktivnosti)

Razliiti aspekti sigurnosti:
1) sigurnost radnog mjesta
2) sigurnost zaposlenosti
3) sigurnost dohotka
4) kombinirana sigurnost ( kombinacija rada, obitelji)

- Wilthagenova je koncepcija fleksigurnosti u skladu s teorijom inaica kapitalizma

NAPETOSTI IZMEU SOCIJALNE SKRBI I EKONOMSKE UINKOVITOSTI
-napetost izmeu jednakosti i socijalne skrbi, te ekonomskog rasta i zaposlenosti

I.KOMPARIRANJE DRUTVENOGA I EKONOMSKOG UTJECAJA REIMA
-Goodin i drugi komparirali su drutvena i ekonomska postignuda 3 socijalnih drava (SAD-a, Njemake i
Nizozemske) koje predstavljaju tri reima socijalne skrbi (liberalni, konzervativni i socijaldemokratski). Kod
jednakosti i smanjenja siromatva autori pronalaze znaajne razlike to potvruje predvieni poredak na
ljestvici na kojoj je socijaldemokratski reim najredistributivniji, a liberalni reim je najneredistributinij
socijaldemokratski reim ima najvie ocijene u drutvenoj integraciji, stabilnosti u ivotu i osiguravanje
autonomije u ivotu, dok liberalni model zakazuje u vedini tih pogleda (no kod njega je veda ekonomska
uinkovitost)

II.POREZNI SUSTAV/SUSTAV SOCIJALNE SKRBI; JEDNAKOST I EKONOMSKA UINKOVITOST
- postoje argumenti da rashodi za socijalnu skrb imaju korisne uinke na ekonomsku uinkovitost
- skrb o djeci, obrazovanje-vana ulaganja u ljudski/socijalni kapitalizbjegavanje djejeg siromatva i
prijenos siromatva s jednog narataja na drugi
- u Europi-javno financiranje soc. skrbi porezima (javo ovisni o dohotku)
- privatno osiguranje-plada se jednak iznos po glavi
- malo je pokazatelja da novi pritisci (globalizacija) prisiljavaju soc dravu na prilagodbunema oite
napetosti izmeu jednakosti i ekonomske uinkovitostinajvia stopa rasta izmeu 1980. do2000.imaju
zemlje s niskom nejednakodu

III.UTJECAJ POLITIKA I INSTUTUCIJA TRITA RADA
- reinterpretacija nezaposlenosti bila je jedno od sredinjih pitanja promjene paradigme u javnim politikama
od kenzijanskih politika usmjerenih na potranju od onoga to se naziva ekonomijom ponude
- u mnogim se zemljama arite ekonomskih politika i politika zapoljavanja premjestilo na problem
strukturne nezaposlenosti
strukturna nezaposlenost- najnia razina nezaposlenosti koja je kompatibilna sa stabilnim porastom
cijena ili plada
razina strukturne nezaposlenosti uvijek de biti iznad nule zbog frikcijske nezaposlenosti, (zbog injenice
da ljudi mijenjaju radna mjesta )
- na fleksibilnom tritu rada apsolutna minimalna razina strukturne nezaposlenosti mora biti neznatno via
nego na nefleksibilnom tritu rada zbog vedeg mijenjanja poslova; u vedini zemalja daleko je iznad
minimalne razine

Uzroci strukturne nezaposlenosti:
1) visoke minimalne plade niskoproduktivni radnici nede biti zaposleni
2) nedovoljni poticaji: preizdane razine i predugo trajanje potpora za nezaposlene, socijalne pomodi
3) zakoni o zatiti zaposlenosti koji spreavaju poslodavce da zapoljavaju kad ne mogu otputati i koji
omoguduju stalno zaposlenoj radnoj snazi da zahtjeva visok porast plada bez izloenosti konkurenciji onih
koji su nezaposleni, a bili bi spremni raditi za manje
4) nedovoljno mobilnosti meu razliitim zemljopisnim podrujima to stvara supostojanje nezaposlenosti i
potranje za radnom snagom

POVRATNA VEZA JAVNIH POLITIKA I OVISNOST O ODABRANOM PUTU
- povratna veza javnih politika: javne politike utjeu na bududu politiku i budude javne politike

I.POVRATNA VEZA JAVNIH POLITIKA NA POLITIKU
- najoitiji uinak: utjecaj na konstelaciju interesa u drutvu, na budude inpute u politiki proces
- to se moe dogoditi na nekoliko naina:
1) javne politike stvaraju trajne interese da se konkretni programi odre
2) javne politike stvaraju posve nove interesne skupine
3) javne politike mijenjaju raspodjelu resursa modi meu interesnim skupinama
4) javne politike stvaraju podjele interesa, kao i jedinstvo interesa
5) javne politike otvaraju ili zatvaraju mogudnosti pristupa ka utjecaju na budude javne politike i oblikovanje
percepcije aktera o interesima
- ti uinci mogu biti namjerni ili nenamjerni
nenamjerni: politike prijevremenog umirovljenja u Europi 80-ih popularna strategija za smanjenje
dugotrajno nezaposlenih; bili su potrebni znatni pol trokovi da se to promjeni
II.UENJE O JAVNIM POLITIKAMA, DRUTVENO UENJE
- to je jedan vaan primjer povratne veze javnih politika
Hugh Hecl vlade nisu samo sila...nego i rjeenje
- kako javne politike funkcioniraju i koje politike mogu proizvesti namjeravane uinke
- uenje se esto zbiva u okvirima jedne paradigme, ali e ak i promjene paradigme mogu pripisat uenju


III.OVISNOST O ODABRANOM PUTU
- to znai da javne politike u jednoj vremenskoj toki obino utjeu, tovie, odreuju javne politike u
kasnijoj vremenskoj toki zbog visokih trokova promjene
- poetni odabir javnih politika je presudan zato to one odreuju, ili ograniavaju kasnije odabire javnih
politika
- teorija ovisnosti o odabranom putu posuena je iz institucionalne ekonomije gdje je razvijena kako bi
objasnila zato su loije tehnologije opstale u konkurenciji s boljima
- u politici postoje trokovi promjena; uglavnom praktini/administrativni
- najvaniji trokovi promjena su politiki : promjena javnih politika podrazumijeva gubitke i dobitke

4 glavna pravca interpretacije ovisnosti o odabranom putu u komparativnim drutvenim istraivanjima:
1) naglaava uinke zakljuavanja i ljepljivosti politike- ponajprije socijalnih politika-politike se rijetko
mijenjaju, osim u izvanrednim stanjima u kojima izvanjski pritisci i(li)politike konjunkture omoguduju
reforme kojima se prekida odabrani put(trajni interesi blokiraju reforme)
2) odluke u jednoj vremenskoj toki obino snano utjeu na odluke u kasnijoj vremenskoj toki
komparativna analiza javnih politika bi trebala biti osjetljiva na povijest
3) Pierson - ovisnost o odabranom putu teorija koja je blia ekonomskom institucionalizmu; taj se pojam
odnosi na model pozitivne povratne veze ono to bismo trebali uiniti jest sustavno traiti mehanizme
koji stvaraju ovisnost o odabranom putu, tj. pozitivnu povratnu vezu o kojoj svaki novi korak u javnoj politici
pojaava sadanji put
4) drugi pak priznaju vanost utvrivanju mehanizama, ali pristaju uz predodbu ovisnosti o odabranom
putu kao perspektivi koja skrede pozornost na mehanizme kojima prethode politike determiniraju kasnije
odluke o politikama
IV.TRANSFER I DIFUZIJA JAVNIH POLITIKA
- to su primjeri mehanizama povratne veze javnih politika koji mogu dovesti do konvergencije meu
politikama u razliitim zemljama
- transfer ili prijenos javnih politika oznaava upotrebu znanja o javnim politikama i njihovu utjecaju u
jednome sustavu za namjernu promjenu javnih politika u drugoj zemlji
- transfer se tie procesa koji ne obuhvadaju oponaanje ili emulaciju nego mogu povremeno ukljuivati
supstancijalnu promjenu pri implementaciji javnih politika iz jednoga institucionalnoga i kulturnog
konteksta u drugi
- difuzija javnih politika je iri pojam koji se odnosi na sve zamislive kanale utjecaja meu razliitim
zemljama
- glavni je naglasak na prouavanju razliitih mehanizama difuzije- od nametanja do dobrovoljnog usvajanja
modela javnih politika o kojima se na neki nain komunicira preko granica ili preko podruja javnih politika
- otvorena metoda koordinacije temelji se na uenju o javnim politikama i transferu javnih politika

V.KONVERGENCIJA JAVNIH POLITIKA
- postoje vani problemi koji se odnose na samo pitanje konvergencije javnih politika; bi li se konvergencija
trebala mjeriti javnom politikom ili institucijama s jedne strane, ili utjecajem javnih politika ishodima
javnih politika s druge stane
- zamiljena su 4 razliita obrasca:
1) konvergencija: javne politike ili ishodi javnih politika postaju sve sliniji
2) divergencija: javne politike ili ishodi javnih politika postaju sve razliitiji
3) trajna razlika: javne politike ili ishodi javnih politika ostaju onakvi kakvi jesu
4) usporedni trendovi, trajne razlike: javne politike ili ishodi javnih politika mijenjaju se u istom smjeru, ali
razlike ostaju
- konvergencija javnih politika moe proizlaziti ne samo iz funkcionalne nude nego i iz transfera javnih
politika