Mo, politika i drava

- dva oblika moi:

a) vlast onaj oblik moi koji je prihvaen kao legitiman, tj. kao ispravan i pravedan, i kojem se na
toj osnovi pokorava (npr. parlamentarna mo)
b) prisila onaj oblik moi koju njoj podloni ne smatraju legitimnom

Max Weber mo i tipovi vlasti
- mo se sastoji od mogunosti provoenja vlastite volje ak i kada se drugi protive vaim eljama
1. karizmatska vlast zasniva se na odanosti podanika voi za kojeg se vjeruje da raspolae
iznimnim sposobnostima (Aleksandar Veliki, Napoleon, Castro)
2. tradicionalna vlast temelji se na vjeri u ispravnost i svetost postojeih obiaja i tradicija;
pojedinci na vlasti zahtijevaju poslunost podanika na temelju svojeg tradicionalnog statusa, koji
je obino naslijeen (feudalni sustav)
3. racionalno-legalna vlast temelji se na prihvaanju skupa impersonalnih pravila; oni na vlasti
mogu izdavati naredbe i drugi im se pokoravaju jer prihvaaju zakonski okvir koji legalizira tu
vlast
- to su idealni tipovi = u stvarnosti se vlast nikada ne uklapa savreno u nijedan od ta tri tipa vlasti
- pluralisti prihvaaju Weberovu definiciju kao temelj za procjenu tko dri mo u modernim industrijskim
drutvima
- pluralisti se usredotouju na volju ili elje pojedinaca ili skupina da ostvaruju odreene ciljeve i te elje
se tada usporeuju sa stvarnim odlukama koje donosi vlast; one skupine ije se elje ostvaruju imaju
vie moi

Steven Lukes radikalno stajalite o moi
- Lukes polazi od teze da mo ima tri dimenzije (lica):
a) donoenje odluka proces pri kojem razliiti pojedinci ili skupine izraavaju razliita stajalita i
preferencije te utjeu na donoenje odluka u razliitim sferama (npr. ako vlast prihvati politiku
koju zagovaraju sindikati to je dokaz da oni imaju mo)
b) nedonoenje odluka mo se moe koristiti i u cilju sprjeavanja da odreena pitanja uope
dou u fazu odluivanja ili sprjeavanje samog ina donoenja odluka; pojedinci ili skupine koje
imaju mo ine to sprjeavanjem onih koji trebaju donositi odluke da sagledaju sva mogua
alternativna rjeenja ili ograniavanjem dosega odluka koje su ovlateni donositi (npr. profesor
ponudi dva roka uenicima da naprave zadau)
c) oblikovanje elja mo se odraava i u oblikovanju elja, manipulaciji voljom i eljama
odreenih drutvenih skupina; tako se neka drutvena skupina moe nagovoriti da prihvati ili ak
poeli rjeenje koje je za nju tetno
- definicija moi: A obnaa mo nad B, kada utjee na B na nain koji je protivan njegovim interesima
mo se obnaa nad onima kojima ta mo teti, bez obzira na to jesu li svjesni da im teti ili ne
- drava (Weber) je ona ljudska zajednica koja (uspjeno) prisvaja prava na monopol nad legitimnom
uporabom fizike sile na odreenom teritoriju
- drava se sastoji od vlasti ili zakonodavnih tijela koja donose zakone, birokracije ili dravne uprave koja
provodi odluke vlasti, policije koja je zaduena za provedbu zakona, te oruanih snaga ija je zadaa
tititi dravu od vanjskih prijetnji
- plemenska drutva bez drave Evans Prichard
- niz sociologa tvrdi je moderna centralizirana drava relativno nova pojava koja se razvila nakon
okonanja feudalizma
- u feudalnom drutvu legitimna uporaba sile nije bila koncentrirana u rukama sredinje vlasti ve u
rukama feudalaca koji su nadzirali pojedino podruje (bila je rasprostranjena diljem zemlje)
- tek u 17. st. francuska monarhija uspijeva uspostaviti vlast nad aristokracijom na cjelokupnom podruju,
a u 19. st. se dovoljno razvija sustav prijevoza i komunikacija da omogui centraliziranje
- vanost centralizirane drave raste tijekom 19. i 20.st. u industrijskom drutvu moderna drava

Mo funkcionalistika perspektiva
- veina sociolokih teorija slijedi Weberovu definiciju u dva vana aspekta: prvo njegova definicija
moi implicira da oni koji dre mo to ine na tetu drugih (koncepcija moi konstantnog zbroja koliina
moi konstantna, jedan pojedinac ili skupina dre mo u onoj mjeri u kojoj je drugi ne dre); drugo
pojedinci koji dre mo skloni su je uporabiti za promicanje vlastitih interesa, mo se koristi u cilju
promicanja posebnih interesa pojedinih skupina drutva (koncepcija moi varijabilnog zbroja mo u
drutvu se ne smatra fiksnom ili konstantnom, moe rasti ili se smanjivati)

Talcott Parsons koncepcija moi varijabilnog zbroja
- Parsonsovo poimanje moi razvilo se iz njegove ope teorije o prirodi drutva. Polazi od pretpostavke
da je vrijednosni konsenzus bitan za odranje drutvenih sustava. Iz zajednikih vrijednosti izrastaju
kolektivni ciljevi. (npr. materijalizam temeljna vrijednost zapadnog drutva vii standard je zajedniki cilj
to ga je drutvo vie sposobno realizirati, to je vea mo)
- budui da su ciljevi svim lanovima drutva zajedniki, mo e biti uglavnom uporabljena za promicanje
kolektivnih ciljeva profitirat e obje strane
- uporaba moi obino znai da dobivaju svi to je temelj suradnje i reciproteta koji su bitni za
odravanje i dobrobit drutva
- nekima je dodijeljena mo da upravljaju drugima ta mo poprima oblik vlasti smatra se legitimnom,
ona je nekima dodijeljena za dobrobit sviju (npr. Siouxi, najvaniji cilj uspjeh u lovu koji je zahtijevao
sloenu organizaciju i vodstvo, dodijeljena mo lovovoama)
- u zapadnim demokracijama politiku podrku valja shvatiti kao openitu dodjelu moi koja, ako vodi
uspjehu na izborima, stavlja izabrano rukovodstvo u poloaj koji je analogan poloaju bankara. Ulozi
moi biraa su opozivi, ako ne po volji, onda na sljedeim izborima. Mo je u krajnjoj konzekvenciji u
posjedu lanova drutva kao cjeline.

Mo i drava pluralistika perspektiva
- pluralizam: teorije iji je cilj objasniti prirodu i distribuciju moi u zapadnim demokratskim drutvima
Klasini pluralizam
- pluralisti se slau s Parsonsovim gleditem kako je mo u krajnjoj konzekvenciji u stanovitu kao cjelini:
1. prihvaaju tezu da vlast i drava u zemljama zapadne demokracije djeluju u interesu drutva te u
skladu sa eljama svojih lanova
2. politike sustave zemalja kao to su SAD, VB i Francuska smatraju najrazvijenijim sustavima
vlasti koji postoje te vjeruju kako su ti sustavi najuinkovitiji nain da stanovnitvo dobije mo i
upravlja zemljom
3. uporabu moi putem drave smatraju legitimnom, a ne prinudnom, s obzirom na to da se polazi
od pretpostavke kako se ta mo temelji na prihvaanju i suradnji stanovnitva

- pluralisti se razilaze s Parsonsovim gleditima u tri vana aspekta:
1. priroda moi prihvaaju koncepciju moi konstantnog zbroja
2. posebni interesi ne slau se s tezom kako u demokratskim drutvima postoje opeprihvaeni
vrijednosni konsenzus, suglasni su s Parsonsom da pripadnici takvih drutava imaju odreene
zajednike interese i elje, ali nisu im zajedniki glede svakog pitanja; industrijsko drutvo se
diferencira u niz drutvenih skupina i posebnih interesa (svaku predstavlja poseban sindikat ili
udruenje); svaki pojedinac ima niz razliitih interesa
- utemeljiteljem pluralistikog gledita smatra se de Tocqueville, zastupnik teze da demokratski
politiki sustav zahtijeva da pojedinci imaju niz specifinih interesa jer kad bi jedna skupina
dominirala nad drugima dolo bi do tiranije
3. drava pluralisti opovrgavaju postojanje potpunog vrijednosnog konsenzusa politiki voe i
drava ne mogu reflektirati interese svih lanove drutva u donoenju pojedine odluke
- drava je neutralan posrednik koji razmatra sve suprotstavljene zahtjeve razliitih slojeva
drutva
Klasini pluralizam politike stranke i interesne skupine
- politike stranke: organizacije iji je cilj da njihovi predstavnici budu izabrani na poloaje u parlamentu ili
lokalnoj vlasti
- Lipset demokracija: politiki sustav koji osigurava redovite ustavne mogunosti promjene vladinih
dunosnika, i drutvene mehanizme koji omoguuju najveem moguem dijelu populacije da utjee na
kljune odluke, izborom izmeu kandidata za politiku poziciju.
- da bi vlada bila djelotvorna, natjecanje za poziciju mora rezultirati dodjeljivanje efektivne vlasti jednoj
skupini iz postojanje uinkovite oporbe u zakonodavnoj vlasti kao instrumenta kontrole moi vladajue
stranke
- pluralisti tvrde da su politike stranke u demokratskim drutvima reprezentativne iz sljedeih razloga:
1. javnost utjee na politiku stranke jer stranka mora reflektirati njene interese da bude izabrana
2. ako postojee stranke u dovoljnoj mjeri ne predstavljaju sve segmente drutva, obino se javlja
nova stranka (Laburistika u VB 1997.)
3. stranke su odgovorne biraima budui da nee stei vlast ako zanemare interese javnosti
4. stranke ne mogu samo zastupati neki posebni interes jer trebaju iru podrku da budu izabrane

- cilj interesnih skupina je utjecati na politike stranke i razliita ministarstva; njihov je specifian cilj
zastupati neki odreeni interes u drutvu; dijele se na:
a) protektivne skupine tite interese odreenih segmenata drutva (sindikati, profesionalna
udruenja i organizacije poslodavaca)
b) promotivne skupine vie zagovaraju odreen cilj nego to tite interese odreene drutvene
skupine (Friends of the Earth)
- interesne skupine mogu vriti pritisak na niz naina: financijskim prilozima u fondove politikih stranaka;
apelima na javno miljenje, razliitim oblicima graanske neposlunosti ili izravne akcije, osiguranjem
strunog miljenja
- interesne skupine neophodni su elementi demokracije zbog niza razloga: biranje na izborima ukljuuje
tek minimalnu participaciju lanova demokratskog drutva u politici; omoguuju modifikaciju politike
stranke u odreenoj mjeri, omoguuju svim segmentima drutva da imaju odreeni utjecaj na politika
zbivanja, omoguuju javnosti da obznani stajalita stranci na vlasti, privlae panju javnosti

Mjerenje moi
- pluralisti nude empirijske dokaze kojima podupiru svoju tvrdnju da se zapadnim drutvima upravlja u
skladu s demokratskim naelima; usredotouju se na ono to se naziva prvim licem moi: donoenje
odluka usporeuju odluke koje odreena vlada donosi sa eljama javnosti

Robert Dahl Tko vlada?
- istraivao lokalnu politiku u New Havenu; prouavao niz donoenja odluka u tri glavna problemska
podruja: obnova gradskih naselja, politike nominacije, obrazovanje
- vlast je rasprena na niz razliitih skupina, ni jedna ne dominira procesom donoenja odluka

- u VB Hewitt istraivao politika pitanja razmatrana u parlementu na podrujima vanjske politike,
ekonomske politike, socijalne skrbi i socijalne politike nijedna interesna skupina nije trajno dobivala
- Grant i Marsh prouavali odnose izmeu vlade i Konfederacije britanske industrije i doli do slinog
zakljuka, CBI ima tek malo izravnog utjecaja na vladinu politiku
Pluralizam kritika
- kritiki se ocjenjuju metode koje pluralisti koriste da bi izmjerili mo, kao i empirijski dokazi koji su
proturjeni njihovoj tezi kako je u zapadnim demokracijama mo disperzirana
- marksisti kau da pluralisti zanemaruju neke aspekte moi jer se usredotouju samo na donoenje
odluka
- neki autori otkrili su i druge naine kojima se moe mjeriti mo Wastergaard i Resler tvrde da je mo
vidljiva samo u svojim posljedicama (zakonske odredbe koje donosi vlada ponekad nemaju eljeni
uinak); sociolozi poriu da vlade u zapadnim demokracijama monopoliziraju mo
- upitna je pretpostavka da su sve interesne skupine jednako mone i da su svi glavni interesi u drutvu
zastupljeni putem ove ili one skupine
- Marsh je kasnije odbacio pluralistiki pristup te prihvatio ono to se naziva fragmentirani model elita;
Dahl je prihvatio da postoje odreene dileme u idealu pluralistike demokracije (neravnopravna
distribucija bogatstva, mo velikih tvrtki i osoba u donoenju odluka)
Pluralizam elita
- David Marsh opisuje niz pokuaja objanjenja distribucije moi i funkcioniranja drave teorijama
pluralizma elita, te teorije pokazuju znatne slinosti s klasinim pluralizmom: dre da su zapadna drutva
preteito demokratski ustrojena, vlast smatraju procesom kompromisa, slau se da je mo iroko
rasprena; ali: ne prihvaaju da svi lanovi drutva raspolau istom moi, ne usredotouju se samo na
prvo lice moi, elite smatraju glavnim sudionicima procesa donoenja odluka
Predstavnike elite Richardson i Jordan analiziraju vb politiku iz perspektive pluralizma elita; da bi
neka zemlja bila uistinu demokratska, nije potrebna participacija najveeg dijela populacije
- vaan faktor koji odreuje stupanj utjecaja interesne skupine jest radi li se o institucionalnoj ili
izvaninstitucionalnoj skupini; institucionalne skupine vlada smatra legitimnima te se s njima redovito
konzultira
- neki interesi uope nisu adekvatno zastupljeni
- istrauje drugo lice moi tko ima utjecaj na izbor pitanja koja e ui u proces odluivanja; R i J vjeruju
da su u modernim demokracijama interesne skupine u mogunosti nametnuti stavljanje odreenih pitanja
na dnevni red politikih rasprava
- Wyn Grant podupire poziciju pluralista elita, grupe za pritisak jo uvijek omoguuju VB da ostane
istinski demokratska
- pluralizam elita odgovorio je nekima od kritika klasinog pluralizma, doputa mogunost da neki interesi
u drutvu nisu zastupljeni te da su neke skupine monije od drugih, ne oslanja se na prvo lice moi
- analize pluralista moda nisu zadovoljavajue u tri aspekta: dovodi se u pitanje da je mo iroko
rasprena u zapadnim industrijskim drutvima; ne razmatraju mogunost da elite monopoliziraju mo,
zanemaruju tree lice moi

Teorija elita
- polazi od toga da mo u drutvu monopolizira tek neznatna manjina
- drutvo je podijeljeno na dvije glavne skupine: vladajuu manjinu koja posjeduje dravu i one kojima se
vlada

Klasina teorija elita Vilfredo Pareto i Gaetano Mosca
- vladavina elite je neizbjena; odbacuju mogunost da bi proleterska revolucija mogla dovesti do
uspostavljanja komunistikog drutva
- ne smatraju da je ita potrebno poduzeti za okonanje takvog stanja
- temelj vladavine elite su superiorna osobna svojstva pojedinaca koji tvore elitu (Pareto pripadnici elite
lukaviji i inteligentniji; Mosca imaju razvijenije organizacijske sposobnosti); elita svoju mo duguje i
unutarnjoj organizaciji (ona tvori kohezivnu povezanu manjinu, nasuprot neorganiziranoj i fragmentiranoj
masi)

Pareto posebno istie psiholoke karakteristike za koje smatra da su osnovica vladavine elite
- dva osnovna tipa vladajue elite koje naziva lavovima i lisicama
lavovi stjeu mo svojom sposobnou za izravnu i otru akciju i skloni su vladati pomou sile
(npr. vojne diktature)
lisci vladaju pomou lukavtina i prijevara, pomou diplomatske manipulacije i vjete
kombinatorike (npr. europske demokracije)
- velike promjene u drutvu nastupaju kada jedna elita zamijeni drugu = cirkulacija elita
- sve su elite sklone dekadenciji (opadaju u kvaliteti i gube snagu), i svakom tipu elite nedostaju svojstva
njezine suprotnosti, bitna da se zadri mo u duljem vremenskom razdoblju
- povijest je za Pareta cirkulacija elita; nikad se nita zapravo ne mijenja, i povijest jest, i uvijek e biti,
groblje aristokracije

Kritika Pareta: pretjerano pojednostavljeno shvaanje povijesti, nije uspio pronai metodu mjerenja i
razlikovanja navodno superiornih svojstava elite, ne nudi ni mogunost mjerenja procesa dekadencije
elite

Mosca tvrdi da se u svim drutvima pojavljuju dvije klase klasa koja vlada i klasa kojom se vlada
- prva, malobrojnija, obnaa sve politike funkcije, monopolizira mo i uiva prednosti koje mo donosi
- druga, mnogobrojnija, djeluje po direktivama i pod kontrolom prve
- superiornost elita smatra produktom drutvenog podrijetla elite
- kvalitete potrebne za vladavinu elite razlikuju se od drutva do drutva

Teorija elita i demokracija
- Pareto je moderne demokracije shvaao tek kao jo jedan oblik dominacije elite
- Mosca tvrdio da postoje bitne razlike izmeu demokracije i ostalih oblika vladavine elita vladajua
elita u demokratskom drutvu je otvorena u odlukama koje donosi elita mogu biti zastupljeni interesi
razliitih drutvenih skupina; veina moe imati odreeni stupanj kontrole nad vladom
- vladavina elite je neizbjena; demokracija ne moe biti nita vie do predstavnika vladavina
- loe miljenje o masama nedostaje im sposobnosti za samoupravljanje

Teorija elita i SAD C. Wright Mills
- Mills ograniava svoju analizu na ameriko drutvo tijekom 50ih
- ne vjeruje da je vladavina elite neizbjena; shvaa ju kao razmjerno novu pojavu u SAD-u
- osuuje takvu dominaciju, smatra da se ona temelji na eksploataciji masa
- odluuje se za teoriju elita koja se temelji na sukobu elite i mase imaju razliite interese i to stvara
mogunost konflikata izmeu tih dviju skupina
- Mills tumai vladavinu elite institucionalnim, a ne psiholokim kategorijama; odbacuje miljenje da
pripadnici elite imaju superiorna svojstva ili psiholoke karakteristike koji ih izdvajaju iz ostalog dijela
populacije; oni koji su na vrhu institucionalne hijerarhije uglavnom monopoliziraju mo
- tri kljune institucije:
1. velike korporacije
2. vojska
3. savezna drava
- pojedinci koji zauzimaju vodee poloaje u tim institucijama tvore 3 elite
- u praksi interesi i aktivnosti tih elita dovoljno su slini i povezani u jednu jedinu vladajuu manjinu
elitu moi
- ona ukljuuje podudaranje ekonomske, vojne i politike moi; konaan rezultat tog podudaranje jest
stvaranje elite moi koja vlada amerikim drutvom i donosi sve odluke u vanim nacionalnim i
internacionalnim pitanjima

Jedinstvo elite
- elita moi duguje svoju prevlast promjeni u institucionalnom okruenju
- politika i ekonomska mo se centralizirala sve vie se koncentrira u rukama ljudi koji zauzimaju
vodee poloaje u kljunim institucijama
- Mills smatra da kohezija i jedinstvo elite moi dodatno jaa zbog slinosti drutvenog podrijetla svojih
lanova i preklapanja osoblja izmeu 3 elite (lanovi elita iz viih slojeva drutva, uglavnom protestanti,
roeni u SAD-u, iz urbanih podruja na istoku; slina izobrazba i vrijednosti)
- unutar elite moi este su fluktuacije, npr. direktor politiar (i obrnuto)
- amerikim drutvom vlada elita moi dosad neviene snage i neodgovornosti; masovni mediji odreuju
to da masa misli i osjea

Samoregrutacija elita u VB
- slina gledita onima Millsa u SAD-u
- visoka je razina samoregrutiranja elita: djeca pripadnika elite vjerojatno e i sama imati elitne pozicije;
postoji odreeni stupanj kohezije unutar elita; slino obrazovno podrijetlo (Oxford, Cambridge)
- kreatori najvanijih odluka povezani rodbinskim vezama i vezama steenim enidbom

Teorija elita u SAD-u i VB evaluacija
- teorie ne procjenjuju adekvatno mo, ne pokazuju kako te elite zapravo imaju mo, niti da vladaju
zastupajui svoje interese, a ne interese veine
- Dahl kritizira Millsa iz pluralistike perspektive potencijal za kontrolu nije ekvivalent zbiljskoj kontroli
nije mogue dokazati postojanje elite moi
- isto u VB studije nisu ni pokuale izmijeniti drugo i tree lice moi

- fragmentirane elite (VB) Budge, McCuy, Marsh u modernim demokracijama vlada elita, ali ne
prihvaaju da je elita jedinstvena skupina (velik broj razliitih fragmentiranih elita koje se bore za mo)
- politike stranke ponekad podijeljene izmeu razliitih frakcija ili grupa elite u parlamentu suvie
podijeljene da bi mogle biti dominantna snaga u VB politici
- postoji niz elita unutar iroko shvaene drave, koje ograniavaju mo kojom raspolae
- osim toga, vlada mora uzimati u obzir i politiku meunarodnih organizacija (NATO, EU)


(Marksisti i neki drugi pobornici teorije sukoba smatraju da sve teorije elita ne uoavaju gdje lei temelj
moi. Posebno marksisti tvrde da mo proizlazi iz bogatstva, iz vlasnitva nad sredstvima za proizvodnju,
a ne iz obnaanja visokih pozicija u drutvu.)

Mo i drava marksistike perspektive
(Komunistiki manifest, Klasne borbe u Francuskoj)
- polaze od toga da je mo koncentrirana u rukama manjine drutva; slau se s teoretiarima elita da
vladajua skupina upotrebljava mo za promicanje vlastitih interesa
- razliiti interesi onih koji imaju mo i onih koji je nemaju mogu dovesti do konflikata u drutvu
- marksisti istiu ekonomske resurse kao glavni izvor moi


Marx i Engels o moi i dravi
- prema Marxu mo je koncentrirana u rukama onih koji imaju ekonomsku kontrolu nad drutvom
- izvor moi nalazi se u ekonomskoj infrastrukturi
u svim klasnim drutvima vladajua klasa posjeduje i kontrolira proizvodna sredstva; to je
temelj njezine dominacije jedini nain da se ljudima vrati mo je zajedniko vlasnitvo nad sredstvima
za proizvodnju
u komunistikim drutvima mo e biti ravnopravno raspodijeljena meu cjelokupnom
populacijom
- vladajua klasa eksploatira podlonu to je nelegitimna uporaba moi (prisila)
- ako podlona klasa prihvaa mo vladajue, radi se o postojanju lane klasne svijesti
- mo vladajuih see i izvan ekonomskih odnosa, reproducira se i u nadgradnji odluke i funkcioniranje
drave su u interesu vladajue klase

- Engels iznosi da u primitivnim komunistikim drutvima drava nije postojala
- obiteljski odnosi bili su temelj drutvenog grupiranja zemljoradnika drutva bez proizvodnog vika
u njima se bogatstvo stoga nije moglo akumulirati i koncentrirati u rukama pojedinaca (zajedniko
vlasnitvo i nerazvijena podjela rada
- vladajua klasa poinje se javljati kad drutvo poinje proizvoditi viak drava se razvija kada jedna
grupa postane ekonomski dominantna
- drava je instrument represije nad podlonom klasom
- Engels opisuje demokraciju (ona je u stvarnosti iluzija!) kao najvii oblik drave svi lanovi drutva
imaju jednaku politiku mo

- drava nee biti potrebna jednom kad nestane klasno drutvo
- nakon proleterske revolucije, proleterijat e preuzeti kontrolu nad dravom
- drava u odreenim okolnostima moe igrati neovisnu ulogu u drutvu gdje njeno djelovanje nee biti u
potpunosti pod kontrolom jedne klase (sukob dvije strane npr. 17. i 18.st. aristokracija vs. nastajua
buroazija)

Ralph Miliband kapitalistika drava
- Miliband tvdi da mo potjee iz bogatstva, odbacuje pluralistiko gledite da u demokracijama jednaka
politika prava omoguuju svakom lanu populacije jednaku mo istinska politika jednakost
nemogua u uvjetima razvijenog kapitalizma s obzirom na mo pojedinaca koji kontroliraju proizvodna
sredstva
- slijedi konvencionalne definicije drave institucije (policija, sudstvo, birokracija) su centri moi koja
se rabi u interesu vladajue klase
- drava ponekad djeluje kao izravni instrument onih koji imaju ekonomsku mo
- dravom vlada niz elita koje upravljaju kljunim institucijama i tite interese buroazije zajedniki
interes elita: ouvanje kapitalistikog sustava i obnova privatnog vlasnitva
- drutvo prihvaa dravu zbog masovne indoktrinacije (reklama)

Nicos Poulantzas strukturalistiko gledite o dravi
- Poulantzas
- kritizira Milibandovo gledite o dravi te nudi alternativu marksistikoj interpretaciji koja manje
naglaava djelovanje pojedinaca, a vie ulogu drutvene strukture
- drava je kohezioni faktor formacije drutva kljuna je za zadravanje stabilnosti kapitalistikog
sustava; kao dio nadgradnje, ona automatski slui interesima vladajue klase
- pripadnici vladajue klase ne moraju nuno obnaati elitne pozicije u dravi, samo postojanje
kapitalistikog sustava dovoljno je osiguranje da e drava funkcionirati u korist vladajue klase
- kapitalistika drava najbolje slui interesima kapitalistike klase samo onda kada pripadnici te klase
ne sudjeluju izravno u dravnom aparatu, tj. kada vladajua klasa nije istovremeno i politika upravljaka
klasa- vladajua klasa zapravo izravno ne vlada, ve se njezini interesi ostvaruju preko drave; drava
je relativno autonomna, ali poto ju oblikuje infrastruktura, ona je prisiljena zastupati interese kapitala
- razlozi za relativnu autonomiju kapitalistike drave: buroazija je optereena unutarnjim podjelama i
sukobima, kad bi buroazija vladala izravno to bi dolo do izraaja, drava mora podreenoj klasi davati
ustupke emu se buroazija moe usprotiviti (prosvjedi radnike klase ostaju u okviru privrede); relativna
autonomije drave omoguuje joj da promovira mit kako ona predstavlja drutvo kao cjelinu
- Poulantzas dijeli dravu na represivni (mo prisile) i ideoloki aparat (manipulira vrijednostima i
uvjerenjima)
- ideoloke institucije treba kategorizirati jer su neophodne za opstanak u njihovom nedostatku
proleterijat bi mogao razviti klasnu svijest; ideoloki aparat ovisi o represivnom koji ga titi, promjene u
represivnom dovode do promjena u ideolokom
- konani cilj komunista odumiranje drave mogue postii samo ukidanjem institucija poput obitelji
- kritika Poulantzasa: Miliband ga optuuje za strukturalni naddeterminizam nisu svi aspekti drave
determinirani infrastrukturom; teorija nije utemeljena na empirijskim dokazima; institucije poput obitelji
nisu dio drave
Dokazi koji podupiru marksistiki pristup prihvatili mnogo rafiniranije metode mjerenja moi nego
pluralisti ili teoretiari elita; prouili su sva tri lica moi, ukljuili i pitanje posljedica odluka
Posljedice odluka Westergaard i Resler mo je mogue izmjeriti tek njenim rezultatima mo je
vidljiva samo u svojim posljedicama izrazita nejednakost koja karakterizira VB drutvo odraava, a
pritom i demonstrira, trajnu mo kapitala
- W i R vjeruju da drava blagostanja ini vrlo malo kako bi preraspodijelila dohodak jer se uglavnom
financira iz poreza koje plaa radnika klasa
- ustupci radnikoj klasi (odvratiti mogunost protesta!) zdravstvena zatita, sigurnost na radnom
mjestu, socijalno osiguranje, besplatno kolovanje
- donose se samo sigurne odluke koje ne ugroavaju temelj vladajue pozicije buroazije
- buroazija uspijeva proizvesti lanu klasnu svijest meu pripadnicima radnike klase

Kritika marksizma: marksistika teorija drave ne objanjava zato drava u kapitalistikim drutvima
postaje jaa, a ne odumire; ne uzima u obzir postojanje i drugih izvora moi osim bogatstva


Teorije moi temeljene na dravi
Eric A. Nordlinger autonomija demokratskih drava
- prema njemu sve su teorije moi i drave ili temeljene na drutvu ili na dravi
(pluralizam ponaanje drave je determinirano demokratskom voljom naroda, teorija elita smatra da
akcijama drave upravlja mala skupina monih pojedinaca, marksizam dravu oblikuju interesi
vladajue klase)
- N sve kritizira: dravni aparat ima i neke specifine interese koji su potpuno divergentni eljama
drutva; ne uzimaju se u obzir mnoga autonomna djelovanja drave teorija moi temeljena na dravi
drava djeluje neovisno ili autonomno da bi promijenila drutvo

- autonomija demokratske drave pojavljuje se u tri oblika:
1) dravna autonomija prvog tipa: pojavljuje se kada su elje i ciljevi drave u opreci sa eljama
najvanijih skupina drutva, te drava provodi svoju politiku unato pritiscima drutva da to ne
ini
- N smatra da postoji niz naina kako drava moe ojaati svoju autonomiju od ireg drutva:
koritenjem sustava tajnog donoenja odluka; koritenjem poasti, imenovanje ili ugovora kojima se
protivnici takve politike uvjeravaju u nunost prihvaanja odreenih prijedloga; koritenjem dravnih
resursa u cilju suprotstavljanja resursima koje koriste protivnici; prijetnjom promjene niza politikih
odluka; poduzimanjem odreenih akcija ili izdavanjem priopenja koji rezultiraju nepovjerenjem
razliitih skupina koje se protive dravnoj politici
2) dravna autonomija drugog tipa: pojavljuje se kada drava uspjeva uvjeriti protivnike svoje
politike da promjene stajalita i podre vlast
- npr. Dahl Tko vlada N vjeruje da je vlast imala aktivnu ulogu u manipuliranju javnim mnijenjem
- drava ee moe oblikovati javno mnijenje nego da javno mnijenje oblikuje politiku drave
3) dravna autonomija treeg tipa: pojavljuje se kada drava vodi politiku koja uiva potporu ili
barem nije izloena protivljenju javnosti ili monih interesnih skupina
- esto vane skupine drutva nisu sigurne kakvu politiku podrati, pa donoenje odluka preputaju
dravi
- znatan je stupanj apatije u dijelu javnosti kad je rije o dravnim pitanjima, te drava ima dosta
manevarskog prostora
- N gledite: drava ima znaajan stupanj autonomije u mnogim pitanjima, bez obzira na to protivi li se
drutvo odreenoj mjeri (njegovu teoriju podupire tek mali broj primjera iz prakse)

Theda Skocpol Povratak drave
- najutjecajniji teoretiar pristupa usredotoenog na dravu; kritizira marksistiku politiku sociologiju
- drave raspolau znatnom autonomijom, te kao takve imaju mogunost ostvariti politike ciljeve; ti
ciljevi nisu tek odraz zahtjeva ili interesa drutvenih skupina, klasa ili drutva u cjelini, jer drave mogu
imati i vlastite ciljeve i slijediti vlastite interese
- jedan od osnovnih ciljeva drave: poveati vlastitu mo (npr. Bijela kua i State Department)
- na mogunost drave da uine vlastite interese djeluje niz faktora: nadzor nad teritorijem, redoviti i
znatni prihodi, bogatstvo/siromatvo drutva kojim upravlja, regrutacija najsposobnijih i najobrazovanijih
lanova drutva
- konaan ishod toga hoe li drava postati monom ili ne ovisi o tome koliko su dobro organizirane
skupine u drutvu
- na potencijale drave bitno utjeu i odnosi s drugim dravama
- Francuska (1788), Kina (1911), Rusija (1917) krize poele zbog slabosti i nesposobnosti starih reima
da odgovore na izazove koje je nametala meunarodna situacija; opiranje reformama
- kritika: teorija temeljene na dravi ne uspijevaju razluiti tri razliite vrste tvrdnji o vanosti drave;
uvijek je rije tek o stupnju autonomije


Globalizacija i mo nacije drave
- mo postoji i izvan nacija-drava i njihova mo i djelovanje su ogranieni
Kenichi Ohmae Svijet bez granica
- politike granice su sve manje znaajne
- smatra da SAD, Japan i Europa tvore divovsku, meusobno povezanu ekonomiju (ILE) kojoj se
prikljuuju zemlje koje se naglo razvijaju (Tajvan, Singapur, Hong Kong) ILE postaje toliko mona da
guta veinu potroaa i korporacija, brie tradicionalne nacionalne granice, te sve snanije gura
birokraciju, politiare i vojne strukture prema statusu industrija koje nestaju
- globalizacija (globalna trgovina) je olakana zbog naglog usavravanja komunikacija
- vlast ima slabiju kontrolu nad protokom informacija i nad gospodarstvom
- veina bogatstva vie se ne stvara u proizvodnji, najvie se radnih mjesta otvara u gospodarstvima koja
su otvorena stranim ulaganjima
- pojedinci sve vie postaju graani svijeta ele kupiti najbolje i najjeftinije proizvode, bez obzira na to
gdje se proizvode
- financijska elita moe brzo premjetati goleme koliine novca diljem svijeta
- uz kontrolu gospodarstva, funkcija osiguravanja vojne sigurnosti gubi na vanosti
- mo s nacionalnih vlada prelazi na pojedinane potroae
- reimi koji pokuavaju odrati jedinstvenu, nacionalnu kulturu (npr. komunisti) osueni su na propast
- Ohmae smatra da su drave i nadalje potrebne da zadravaju odreenu ogranienu mo radi
ostvarenja uvjeta, osiguranja infrastrukture, izobrazbe

Raymond Vernon tvrdi da mo nacionalnih drava sve vie biva nadmaena moi multinacionalnih
korporacija; mo prelazi na korporacije, a ne na potroae (multinacionalne korporacije = poslovne
organizacije koje djeluju u vie zemalja, a njihove aktivnosti ukljuuju goleme iznose novca)

Leslie Sklair Sociologija globalnog sustava
- vjeruje da drave zadravaju odreenu mo, ali da se za razumijevanje globalnog sustava treba
usredotoiti prvenstveno na funkcioniranje transnacionalnih korporacija (Ford, GM, Shell, Coca Cola,
Kodak raspolau sredstvima i godinjim prometom koji nadmauje BDP veine zemalja u svijetu)
- ideja transnacionalnih djelovanja: djelovanja koja se temelje na nedravnim akterima i koja prelaze
dravne granice
- odvijaju se u tri osnovna podruja:
1. ekonomskom
2. politikom
3. kulturno-ideolokom
- ona odgovaraju djelovanjima:
1. transnacionalnih korporacija
2. transnacionalne kapitalistike klase
3. kulture i ideologije konzumerizma

- transnacionalne korporacije su pokreta globalnog sustava; transnacionalna kapitalistika klasa
(visokorangirani direktori, politiari i strunjaci, potroake elite)
- kultura i ideologija konzumerizma naglaava pozitivne aspekte konzumerizma

Kevin Bonnett
- mo sve vie lei izvan nacija-drava multinacionalne korporacije, meunarodna financijska trita,
meunarodni sustavi komunikacija i niz transnacionalnih organizacija (EU)
- transnacionalni i globalni odnosi mogu ojaati lokalizme ili nacionalizme manjih razmjera
- mo nacionalnih drava suoava se s dvostrukom prijetnjom internacionalizam prijeti smanjenjem
moi drava da neovisno vladaju, dok pojava nacionalizma manjih razmjera i lokalizama prijeti
pokopavanjem jedinstva postojeih drava

Paul Hirst i Grahame Thompson dvojbe o globalizaciji (Globalizacija u pitanju)
- pokuavaju empirijski dokazati teoriju globalizacije
- polaze od uloge transnacionalnih korporacija
- istiu razliku izmeu globalizirane ekonomije (nacionalne drave postaju gotovo irelevantne) i
meunarodne ekonomije (interakcija nacionalnih ekonomija)
- smatraju korporacije kljunim testom je li svjetska ekonomija globalizirana ili meunacionalna
- ako ele uspjeti u suvremenom svijetu, drave su prisiljene prihvatiti sve slinija naela; mogunost
drava da autonomno upravljaju vlastitim drutvima bitno je smanjena (npr. Francuska 80ih pokuala
ubaciti dodatne novane mase u gospodarstvo, ali je odustala zbog toga zbog reakcije stranih investitora
i financijera)
- usporedno s gubitkom ekonomske moi pada i vojna mo
- drave gube i ideoloku mo
- dravna mo ipak nije u potpunosti nestala, drava zadrava ulogu facilitatora i koordinatora privatnih
ekonomskih aktera i to joj daje demokratski legitimitet
- kritika: protive se ekstremnom gleditu o svijetu bez granica (Ohmae), njihovo naglaavanje regulacije
na meunacionalnom planu dodatno potvruje teoriju globalizacije, zanemaruju transnacionalne utjecaje
na druge segmente gospodarstva osim korporacija (turizam, promjene teajeva valuta)

Anthony Giddens - globalizacija
- za razliku od H i T prihvaa teoriju globalizacije, kritizira i njih, ali i ekstremnu verziju Ohmaea
- smatra da je globalizacija ve u tijeku i da je ona transformirala svijet
- globalizacija je intenzifikacija drutvenih odnosa na svjetskom planu, koja povezuje udaljena mjesta
tako da lokalna zbivanja oblikuju dogaaji koji su se odigrali kilometrima daleko, kao i obratno
- taj proces ukljuuje odvajanje vremena i prostora vie nije neophodna fizika prisutnost za
interakciju s drugima tehnoloke inovacije
- tvrtke su primorane natjecati se na globalnom planu da bi bile uspjene i ne mogu se osloniti na
monopol na domaem tritu jer otvaranje svjetske trgovine sprjeava nacionalne vlasti da tite vlastite
tvrtke od strane konkurencije
- uvjeren je da na razini financijskih trita postoji potpuno globalna ekonomija
- nacije-drave primorane su se natjecati da bi privukle strani kapital transnacionalnih korporacija (ne
mogu si dopustiti previsoke poreze)
- G smatra da vlasti gube dio ekonomske moi, ali drugi oblici moi ostaju, a neki i jaaju
- vlast ponekad moe koristiti nacionalistike sentimente da bi osnaila podrku populacije



David Held demokracija i kozmopolitski poredak (idealistika ideja, problem ustanova i provoenja
odluka)
- govori o sve snanijem upletanju dananjih drava i drutava u regionalne i globalne mree i razmilja
kako razviti demokraciju u svijetu u kojem nacije-drave ne raspolau apsolutnom moi
- tvrdi da je, s ekonomskog aspekta, vladama sve tee kontrolirati vlastite ekonomije; ekoloka pitanja
takoer seu izvan nacionalnih granica
- istie sve veu mo meunarodnih i transnacionalnih organizacija (EU, NATO, MMF)
- budui da je sve sloenije ograniiti probleme na nacionalne granice, tee je i provoditi demokraciju
- snana globalna povezanost pribliava razliite kulture te moe poveati izgleda izbijanja konflikata i
rata
- rjeenje: stvaranje novog demokratskog poretka koji e omoguiti ljudima razliitih nacionalnosti i regija
da zajedno odluuju kako pristupati problemima koji prelaze nacionalne granice
- UN ne rjeava probleme zbog naglaavanje suverenosti drava, ali je koristan jer nudi viziju novog
svjetskog poretka
- predlae kozmopolitski model demokracije u kojem e ljudi moi sudjelovati u odlukama koje se
donose na razliitim mjestima; neke bi se odluke donosile u novim regionalnim parlamentima koji bi
predstavljali odreena podruja poput Afrike ili Latinske Amerike; EU parlament mora ojaati; neka
transnacionalna pitanja mogue je rijeiti referendumima; pojedinci bi u tom modelu bili zatieni skupom
prava (graanska, socijalna, politika) i ona bi bila ukorporirana u ustave nacija i titili bi ih meunarodni
sudovi; potrebna je i autoritativna skuptina svih demokratskih drava i drutava reformirani UN ili
nadopuna toj organizaciji


Michael Mann izvori drutvene moi
- slae se da drava moe biti neovisan izvor moi te da je politika mo vana kao i ideoloka, vojna i
ekonomska mo; slijedi teorije globalizacije i smatra da mo nadilazi nacionalne granice, ali smatra da
ona nije novi fenomen
- smatra da ne postoji koncept drutva (rabi pojam zbog jednostavnosti), drutva nisu cjeline i nije ih
mogue analizirati prema razinama (marksizam), odbacuje ideju socijetalne evolucije
- njegov argument: ljudsko ponaanje nije, i nikad nije bilo, iskljuivo povezano ili uvjetovano nekim
odreenim teritorijem na kojem pojedinci ive
- u suvremenom svijetu kultura se iri masovnim medijima, prije su religije kao islam i kranstvo imale
utjecaj koji je prelazio nacionalne granice
- M dri da je mo sposobnost postizanja ciljeva kroz ovladavanje okolinom, pojavljuje se u dva razliita
oblika:
a) distributivna mo je mo nad drugima sposobnost pojedinaca da navedu druge da im
pomognu pri realizaciji vlastitih ciljeva
b) kolektivna mo je u rukama drutvenih skupina demonstrira ju odreena drutvena skupina
nad drugom skupinom (npr. kolonizacija, ovladavanje nekom pojavom kontrola prirode
sustavom navodnjavanja)
- dva osnovna naina na koja se rabi mo:
1) ekstenzivna mo je sposobnost organiziranja veeg broja ljudi na prostranim podrujima kako
bi se ostvarila barem minimalno stabilna suradnja (npr. utjecaj vodee religije na vjernike)
2) intenzivna mo je sposobnost vrste organizacije i snane mobilizacije ili podrke sudionika
(npr. mo odreene vjerske sekte)
- razlika izmeu autoritativne i difuzne moi: autoritativna se oituje putem svjesnih, namjernih
zapovijedi, a oni kojima se takva zapovijed izdaje svjesno je odluuju potivati (mali nogometa koji
nakon odluke suca naputa nogometno igralite); difuzna se iri na mnogo spontaniji nain, ukljuuje
odnose moi koji funkcioniraju bez izravne zapovijedi (mehanizam trita) taj tip moi rezultira
ponaanjem koje djeluje prirodno ili moralno

- postoje etiri izvora moi:
1. ekonomski
2. ideoloki (mo nad idejama i uvjerenjima)
3. politiki (odraava se u aktivnostima drave)
4. vojni (temelji se na uporabi fizike sile)
- ekonomska mo nije najvanija, a cjelokupna mo nikada nije u jednim rukama

Michael Foucault mo/znanje
(Priroda moi, Ludilo i civilizacija, Nadzor i kazna)
- smatra da je mo tijesno povezana sa znanjem: mo/znanje stvaraju jedno drugo
- jaanje moi drave ukljuuje i razvoj novih tipova znanja koja omoguuju dravi da prikupi vie
informacija o drutvu te na taj nain vre nadzire svoju populaciju (razvoj diskursa)
- mo djeluje iskljuivo kada ljudi imaju odreenu slobodu
- F tvrdi da se mo upotrebljava, a ne posjeduje mo je sposobnost koja se moe iskoristiti ako
pojedinac ovlada ispravnim manevrima, taktikom i tehnikama koje su potrebne da bi se postigao
odreeni cilj
- ona se manifestira tek u uspjenoj privoli ljudi da neto uine, u sluaju kad im je preputena i
mogunost da to ne uine stoga nije rije teo o fizikoj prisili
- gotovo uvijek postoji mogunost odupiranja manifestaciji moi, osporavanjem znanja na kojem se ta
mo temelji
- F dosadanja gledita smatra neprikladnima jer nijedna od teorija nije razmatrala ulogu moi u
svakodnevnim aktivnostima ljudi, te diskurse koji se najee javljaju u toj interakciji
- mo i znanje ne manifestiraju se iskljuivo kroz dravu; disciplina je vaan dio vladanja
- mnogi ljudi se esto odupiru i protive pokuajima uporabe moi
- kritika: podcijenio vanost izvora moi o kojima su neke teorije raspravljale, zanemaruje primjenu sile,
mo se manifestira upravo onda kada ljudi nemaju slobodu djelovanja prema vlastitom izboru


Izborno ponaanje
- u parlamentarnim demokracijama vlast se formira natjecanjem politikih stranaka na izborima (obrasci
glasovanja u VB)

Butler i Stokres stranako svrstavanje
- teorija svrstavanja biraa uz stranke objanjava postupak glasovanja na sljedei nain: klasna
pripadnost ima najznaajniji utjecaj na nain glasovanja; veina biraa osjea snanu pripadnost stranci;
zbog osjeaja identiteta glasai dosljedno glasuju za stranku s kojom se identificiraju
- povezanost klasne pripadnosti i naina glasovanja politika socijalizacija (dijete usvoji stranake
preferencije roditelja)
- devijantni birai oni koji se ne uklapaju u opi obrazac
- njihovo postojanje je vano jer su kljuni faktor koji odreuju izbore, vani su za teoriju glasovanja
(osporavaju vanost klasne pripadnosti kao temelja politike), zbog njih je posveuje panja prouavanju
biraa
- pokorni birai: potuju autoritet, preputaju odluivanje onima koji su roeni da vladaju jer to znaju bolje
- sekularni birai: njihova privrenost (Konzervativnoj) stranci temeljila se na pragmatinim, praktinim
razlozima daju podrku onima za koji se nadaju da e ostvariti njihove interese (vii ivotni standard)
- proturjeni utjecaj socijalizacije ako su roditelji djeteta pripadnici razliitih stranaka, postoji mogunost
da dijete postane devijantni bira
- buruaziranje u radnikoj klasi dolazi do promjena, oni uivaju vii standard
- izvanklasne privrenosti privrenost radnika svojoj grupi bez obzira na imunost
- radikali iz srednje klase glasuju za stranku za koju dre da e najvjerojatnije zastupati njihove interese
i uvjerenja



NEOMARKSIZAM
A. Gramsci hegemonija i drava
- razilazi se s konvencionalnim marksistima protivei se koncepciji ekonomskog determinizma; ne
vjeruje da ekonomska infrastruktura u bilo kojoj mjeri determinira dogaaje u nadgradnji drutva; ali
prihvaa da je ekonomska infrastruktura vana
- dijeli nadgradnju drutva na 2 dijela: politiko drutvo i civilno drutvo politiko drutvo se sastoji
od onoga to uobiajeno smatramo dravom i usko je povezano s uporabom sile; graansko drutvo
sastoji se od institucija koje smatramo privatnim:

drava = cjelokupni kompleks praktinih i teoretskih aktivnosti kojima vladajua klasa ne samo opravdava i
odrava svoju dominaciju, ve i uspijeva zadrati podrku onih kojima vlada
- ako vladajua klasa uspijeva zadrati kontrolu nad drutvom, uz odobrenje i pristanak lanova
drutva, tada je uspjela ostvariti hegemoniju hegemonija se uglavnom ne ostvaruje uporabom sile
ve uvjeravanjem populacije u nunost prihvaanja politikih i moralnih vrijednosti vladajue klase
- ne smatra da je vladajua klasa ikad doista us tanju u potpunosti nametnuti lana uvjerenja i sustav
populaciji, niti da je drava ikad u mogunosti funkcionirati kao instrument ili sredstvo dominacije
vladajue klase drava moe zadrati hegemoniju tek ako je spremna na postizanje kompromisa
- vladajua klasa je podijeljena u niz skupina kao to su financijeri, zemloposljednici (...), dok
industrijski radnici i poljoprivredno seljatvo ine osnovu podjele u podinjenoj klasi nijedna
skupina ne moe sama ouvati dominaciju u drutvu uspjean savez (koji omoguuje hegemoniju)
naziva se povijesnim blokom, te je on uvijek odreeni stupanj kompromisa izmeu skupina koje ga
ine
- s obzirom da vladajua klasa nikad ne moe u potpunosti monopolizirati mo, podinjena klasa ima
odreeni utjecaj na djelovanje drave Gramsci iekuje proletersku revoluciju "manevarski rat" u
kojem se poduzima izravna akcija u cilju konane pobjede kad pojedinci uvide do koje mjere su
doista eksploatirani i spoznaju ideje i uvjerenja vladajue klase, revolucija e biti mogua

David Coates kontekst britanske politike
- pokuava dokazati da svaka kapitalistika zemlja ne moe biti analizirana zasebno, s obzirom da
kapitalizam nije ogranien nacionalnim granicama
- multinacionalne korporacije s podrunicama u razliitim zemljama tvore sve vaniji dio modernog
kapitalistikog sustava, a odluke multinacionalnih kompanija gdje e investirati nerijetko imaju snaan
utjecaj na britansku ekonomiju najvee multinacionalne korporacije raspolau golemom
ekonomskom moi pokuaji kontroliranja multinacionalnih kompanija uglavnom su neuspjeni
- ako vlast ne eli riskirati i ugroziti visok stupanj inozemnih investicija, ne moe si dopustiti provedbu
politike koja bi mogla ozbiljnije ugroziti interese stranog kapitala u dravi
- naglaava meunarodne utjecaje na brit.vlast te naglaava vanost ekonomskih ogranienja vlastima
- financijski kapital ima iznimno snaan utjecaj na brit.vlast sve vlade se u znatnoj mjeri oslanjaju na
potporu tih meun.institucija
- financijski kapital mnogo snanije utjee na poteze brit.vlade od industrijskog kapitala, a posljedica
toga je slabljenje brit.proizvodne industrije i sve vea nezaposlenost
- tvrdi da drava nije naprosto instrument vladajue klase budui da je vladajua elita i sama
podijeljena pa razliite frakcije nameu dravi kontradiktorne zahtjeve drava esto ne moe
ispuniti interese jednog segmenta vladajue klase, a da istodobno ne oteti druge
- odbacuje strukturalistiko gledite jer ne prihvaa kako postojanje kapitalistikog sustava osigurava
da e drava funkcionirati titei interese vladajue klase kao cjeline
- kapitalizam proizvodi ne samo ekonomski sustav ve i graansko drutvo (koje se sastoji od privatnih
institucija, te drutvenih odnosa izmeu itavog niza drut.skupina
- vlast u Britaniji najee uspijeva zadrati visok stupanj hegemonije, i to uvjeravanjem populacije u
nunost prihvaanja nacionalnog programa veina ljudi voljna je prihvatiti pol.odluke vlasti koje
smatraju korisnima za sve segmente populacije

Abercrombie, Hill & Turner teza o dominantnoj ideologiji
- ne slau se da postoji koherentna dominantna ideologija u kapit.drutvima i osporavaju gledite da je
bilo koja ideologija glavni faktor koji dri visokorazvijena kap.drutva zajedno
- navode da lanovi podinjenih i vladajuih klasa vrlo esto imaju kontradiktorna stajalita
- tvrde kako raspolau dokazima da lanovi podinjene klase zapravo odbacuju one elemente o
dominantnoj ideologiji koje je mogue identificirati
- pokazuje vanost ekonomske moi budui da, ako toliko ljudi odbacuje ideologiju vladajue klase,
zasigurno je istina da bogatstvo vladajue klase omoguuje da i dalje zadre dominantnu poziciju u
drutvu
- istiu da faktori kao to su prijetnja gubitka zaposlenja, rizik siromatva i mogunost da zavre u
zatvoru primoravaju eksploatirani sloj da prihvati kapitalistiko drutvo

Tom Bottomore elite i klase
- prihvaa stajalita konvenc.marksista da je mo uglavnom koncentrirana u rukama ekonomista
dominantne vie klase, no vjeruje kako u odreenim okolnostima neekonomske elite mogu ostvariti
drava = politiko drutvo + civilno drutvo
znatnu mo i utjecaj vjeruje kako je reformama dem.sustava mogue postii pravedniju i
ravnomjerniju podjelu moi
- svjetsko bogatstvo je sada koncentriranije no ikada, to je rezultiralo time da vii slojevi drutva i elite
postaju sve dominantnijima
- veliina i mo multinac.korporacija sve vie rastu to omogouje vrlo malom broju pojedinaca da
raspolau golemom moi; vlade i nain razmiljanja uzdigli su ulogu poslovne elite, ime je dominacija
kapitalizma i kapital.sustava dobila i ideoloku potporu; komun.reimi doivjeli su slom te prepustili
kapitalizmu nova trita za daljnju eksploataciju
- smatra kako mo ne proizlazi uvijek iz ekonomske kontrole, ve ponekad djelomino proizlazi iz
nadzora nad vojnim snagama ili iz obnaanja kljunih pozicija u stranci, no tijekom 1990-ih su takvi
izvori moi postali relativno nevani
- smatra da se mala skupina ljudi ponaa poput elita premda bi ih bilo bolje smatrati gornjim klasama
oni djeluju kao elite jer pokuavaju osigurati funkcioniranje pol.sustava na nain da se minimalizira
uinkovitost onih koji se suprotstavljaju pol.naelima koja elita namee
stranaka politika umanjuje vanost problema i pretvara politiku u medijski cirkust; odravaju
se sastanci na vrhu koji ostavljaju dojam da su lideri odluili rijeiti temeljne probleme s
kojima se svijet suoava; pol.stranke imaju sve veu mo i utjecaj u svojim rukama; pol.elite
uglavnom se protive svakoj reformi izbornog sustsava koja bi omoguila predstavnicima
manjina da budu bolje predstavljene u parlamentu; lideri su uglavnom neprijateljski nastrojeni
prema drut.pokretima koji djeluju izvan instit.politike; transnacionalne institucije udaljene su
od masa stanovnitva, a duno-snici na najmonijim pozicijama u tim institucijama nisu
izravno izabrani

- vjeruje da je napredak mogu razvojem participativne demokracije
- zagovara radikalni prijenos ovlasti u nacijama dravama na regionalne i lokalne vlasti, iju politiku
javnost moe pozornije pratiti; treba omoguiti participaciju sve vie ljudi i aktivnost razliitih
drut.skupina


POSTMODERNIZAM, POLITIKA I NOVI DRUTVENI POKRETI
- veina postmodernih pristupa polazi od toga da politika ukljuuje mnogo iri spektar aktivnosti od onih
ogranienih na dravu i politike stranke; uoavaju razlike izmeu moderne i postmoderne politike te
se razlikuju u vienju promjena koje povezuju s postmodernom politikom

J ean Baudrillard kraj politike
- njegova temeljna pretpostavka je da znakovi vie ne odraavaju stvarnost ve su postali potpuno
odvojeni od realnosti, te zapravo prikrivaju injenicu da realnost vie ne postoji bit politike postaje
manipulacija i razmjena znakova koji stvaraju sliku realnosti koja zapravo ne postoji
primjeri: - stranaka politika u zap.demokracijama ostavlja dojam da se nudi istinska mogunost izbora izmeu
razliitih stranaka, no rije je o iluziji jer su razlike izmeu stranaka sasvim beznaajne te e ista homogena
elita zauzimati kjlune poloaje ma tko pobijedio na izborima
- ratovi su izgubili realnost, oni vie ne postoje u smislu nunosti postajanja neprijatelja, kao ni
realnosti poraza i pobjede
- suvremeni politiari nemaju realnu mo, oni su marionetski predsjednici koji nemaju snage
promijeniti svijet; a ak je i najopasniji pol.konflikt (hladni rat) prikrivao odsutnost moi

- duboko je uvjeren da stvarna mo i prava politika nestaju i pretvaraju se u sustav znakova koji nisu ni
u kakvu odnosu sa zbiljom i realnou

J ean-Francois Lyotard nestanak metapripovijesti
- povezuje postmodernizam s nestankom metapripovijesti to znai da ljudi vie ne vjeruju velikim
priama kako svijet funkcionira, a u politici gube vjeru u pol.ideologije
- ljudi postaju skeptini prema bilo kakvim vjerovanjima smatrajui kako oni ne mogu pomoi boljem
rjeavanju problema ljudskog roda
- posljedica takvog shvaanja je da je politika manje proeta raspravama o glavnim ideologijama i
postaje lokaliziranija i ogranienija
- znanje je openito glavni izvor moi, no ono se raspruje i pretvara u razliite specijalistike jezine
igre, stoga politika postaje sve vie povezana sa specijalistikim jezinim igrama, a manje
koncentrirana u rukama drava
- korisno znanje nije ogrnaieno samo na drave, te je sve vie u rukam MNC i organizacija
- Lyotard je svjestan da se mo moe sluiti prisilom, ali smatra da takva mo postaje manje vana od
moi kojom raspolau oni koji posjeduju najkorisnija znanja

Nancy Fraser postmoderna politika i javna sfera
- tvrdi da u suvremenim drutvima dolazi do prijelaza s predominantno moderne na postmodernu
politiku, a do te promjene dolazi zbog promjena u javnoj sferi
- u modernim drutvima polazilo se od tri temeljne pretpostavke o javnoj sferi: demokratske rasprave
meu ljudima mogue su ak i kad oni imaju razliite drut.statuse; poeljnim rjeenjem smatralo se
integrirati svakog pojedinca u rasprave o problemima, preferencijama i uvjerenjima javnosti; moderna
koncepcija javne sfere polazila je od uvjerenja da bi ljudi trebali raspravljati o svim pitanjima javnog
interesa
- preispituje sve te moderne tvrdnje o javnoj sferi: nejednakosti izmeu pripadnika javnosti ograniavale
su izglede neprivilegiranih grupa da se njihovi glasovi uju; smatra da nije poeljno ograniiti javne
rasprave na jedinstvenu javnu sferu puno je bolje postojanje niza javnih sfera; odbacuje ideju da
ljudi ne bi trebali nametati probleme iz privatne sfere u javnu sferu ono to ispoetka djeluje kao
privatni interes moe biti prihvaeno kao pitanje od javnog interesa
- smatra kako e moderna stajalita o javnoj sferi biti zamijenjena postmodernima, koja bi trebala
ukljuiti: eliminaciju nejednakosti izmeu drut.skupina; prihvaanje i poticanje razl.skupina da same
raspravljaju o odreenim problemima, te odbacivanje koncepcije da navodno privatni problemi ne bi
trebali biti predmet javnih rasprava
NOVI DRUTVENI POKRETI I NOVA POLITIKA
- postmoderne teorije moi i politike naglaavaju fragmentaciju i irenje pol.rasprava, te to povezuju s
padom vanosti stranake politike

Simon Hallsworth "Razumijevanje novih drut. pokreta"
- smatra da se termin "novi drut.pokreti" koristi openito za pokrete kao to su feministiki, za zatitu
okolia..., a ponekad se rabi iroko te obuhvaa i religijske pokrete
- novi drut. pokreti obino se temelje na odreenom problemu 2 tipa problema:
1. osnovna preokupacija prvog tipa je zatita prirodnog i socijalnog okolia koji se smatra
ugroenim; obino se bore protiv tendencije koju smatraju inherentnom logici modernog
industrijskog poretka, a kojoj je cilj opljakati i unititi prirodni svijet
2. cilj drugog tipa poretka je predanost i borba za poboljanje povijesno marginaliziranih
drut.skupina
- novi drut. pokreti su odmak od konvencionalne politike stranaka i grupa za pritisak: takve grupe
pokuavaju proiriti definiciju onoga to se smatra pol. pitanjem i ukljuiti i podruja kao to su
pojedinane predrasude ili nasilje u obitelji; odbacuju razvoj birokratiziranih organizacija te se odluuju
na neformalnije strukture; obino su raznoliki i fragmentirani, nema sredinjeg vodstva koje bi
koordiniralo aktivnosti razliitih skupina; ne trae mo za sebe, ne slue se prijetnjama da e povui
resurse, ve rabe raznolik niz taktika od nezakonitih izravnih akcija do graanskog neposluha; zalau
se za vrlo razliite vrijednosti uglavnom povezane s kvalitetom ivota; veina lanova pokreta su
mladi ljudi, pripadnici srednje klase i obino zaposleni u javnom ili uslunom sektoru

S. Crook, J . Pakulski & M. Waters drutveni pokreti i postmodernizam
- smatraju da je razvoj drut. pokreta povezan s procesom postmodernizacije rije je o jasnom
prijelazu s politike moderne na novu politiku postmodernizma
- smatraju kako je moderna politika zastarjela, te na njeno mjesto dolazi nova politika koja ima ova
svojstva: klasno odreena potpora pol. strankama sve vie slabi; politika je sve manje usmjerena
prema posebnim interesima, a sve vie na moralna pitanja koja se odraavaju na ivote svih lanova
drutva; nova politika vie se ne temelji na oslanjanju ljudi na elite, ve drut.pokreti potiu svakoga
da se ukljui u kampanje kojima je cilj rjeavanje odreenog problema; vie nije usredotoena na
aktivnosti drave niti joj je cilj ukljuivanje posebnih interesnih skupina u procese odluivanja na razini
drave; nova politika prelijeva se i stapa sa sociokulturalnom arenom
- uzroci prijelaza na novu politiku: moda najvaniji faktor je dekompozicija klasa; novi drut.pokreti
obino privlae odreene segmente populacije to je indikator sociokulturnih podjela; zatim je vaan
razlog sve vea vanost masovnih medija u postmodernim drutvima

Anthony Giddens drut. pokreti i visoka modernost
- uvjeren je da u suvremenim drutvima dolazi do niza znaajnih promjena koje su posljedica razvoja
modernosti
- modernost ima 4 institucionalne dimenzije: kapitalizam (sustav robne proizvodnje koji se temelji na
odnosu izmeu privatnog vlasnitva nad kapitalom i najamnih radnika koji nemaju nikakvo vlasnitvo);
industrijalizam (uporaba neorganskih izvora materijalne energije u proizvodnji materijalnih dobara,
povezana sa sredinjom ulogom strojeva u proizvodnom procesu); nadzor (nadgledanje aktivnosti
subordinirane populacije u politikoj sferi), te vojna mo (kontrola nad sredstvima nasilja)
- naglasak pol. aktivnosti vie nije na radnikim pokretima koji su obiljeili rano razdoblje modernosti
radniki pokreti povezani su s institucijom kapitalizma, posebno su zaokupljeni pokuajima
ostvarivanja kontrole radnih mjesta putem sindikalizma; pokreti slobode govora / demokratski pokreti
u skladu su s institucionalnom dimenzijom nadzora
- umjesto njih, Giddens istie druga 2 tipa oretka kao novije: mirovni pokreti koji su povezani sa
sredstvima nasilja postaju sve znaajniji zbog rasta rizika povezanih s moguim izbijanjem rata
(nuklearno naoruanje), te ekoloki pokreti koji se podudaraju s institucionalnom sferom
industrijalizacije stvoreno okruenje je njihova briga




IZBORNO PONAANJE
- drava jo uvijek ostaje vrlo vaan izvor moi, dok stranaka politika ostaje barem jednako vana kao
i kampanje koje vode razliiti drutveni pokreti

Butler & Strokes stranako svrstavanje
- britanski pol. sustav 1960-ih i 1970-ih obiljeavaju dvije osnovne karakteristike: svrstavanje biraa uz
stranke i dvostranaki sustav
- teorija svrstavanja biraa uz stranke objanjava postupak glasovanja na sljedei nain: sugerira da je
klasna pripadnost imala najznaajniji utjecaj na nain glasovanja; veina glasaa osjea snanu
pripadnost stranici se smatraju ili laburistima ili konzervativcima; osjeaj identiteta rezultira time da
glasa dosljedno glasuje za stranku s kojom se identificira
- drugo obiljeje dvostranaki sustav pokazuje kako laburistika i konzervativna stranka zajedno
dominiraju politikom scenom, dok je 3. stranka po popularnosti (liberalni demokrati) samo na jednim
izborima dobila vie od 10% glasova s obzirom da postoje samo dvije klase, neminovno je da dvije
dominantne stranke zastupaju interese tih klasa
- smatraju da je politika socijalizacija klju za objanjenje ponaanja na izborima usvajajui kulturu
u kojoj ive, djeca istodobno usvajaju i pol. stajalita roditelja smatraju da je obitelj najvaniji akter
socijalizacije, ali i mnoge druge institucije utjeu na pojedinca
- konzervativna stranka moe oekivati podrku od pojedinaca koji su pohaali gimnazije i privatne
kole, onih koji ive u podrujima s preteno srednjom klasom, te pojedinaca koji nisu lanovi
sindikata
- laburistika stranka najvjerojatnije e dobiti glasove od ljudi koji su pohaali tzv. moderne srednje
kole, ljudi koji ive u podrujima s preteno pripadnicima radnike klase, te lanova sindikata
- najvaniji je faktor pripadaju li glasai skupini manualnih ili nemanualnih zanimanja

Problem devijantnih glasaa:
- tijekom poslijeratnog razdoblja znaajni dio brit.glasaa mogue je smatrati devijantnim biraima
devijantnim biraima obino se smatraju oni koji ne glasaju za stranku za koju se openito vjeruje da
predstavlja interese njihove klase
- devijantni birai su vani jer su kljuni faktor koji odreuje rezultate izbora; vani su za teoriju
glasovanja jer je samo njihovo postojanje izravno kontradiktorno tvrdnji da je klasna pripadnost temelj
politike; a znatna se panja posveuje prouavanju tog segmenta biraa, kao i objanjenju razloga
njihova ponaanja

Pokorni birai: za britance je tipino da potuju autoritet, da su skloni prepustiti odluivanje onima koji su
roeni da
vladaju jer vjeruju da oni to bolje znaju. tvrdi se da je imid stranke, a ne specifini program,
glavni faktor koji utjee na ponaanje u glasovanju, to dovodi do pojave pokornih biraa

Sekularni birai: one torijevce, pripadnike radnike klase ija se podrka Konzervativnoj stranci nije mogla
objasniti
pokornou autoritetu, nazivaju se sekularnim biraima ta privrenost temelji se na
pragmatinim razlozima oni ocjenjuju stranaki program i svoju podrku temelje na
konkretnim
prednostima kojima se nadaju

- Butler & Rose navode da proturjeni utjecaji socijalizacije na pojedince smanjuju njihov osjeaj
lojalnosti prema stranci njihove klase
- Drugo objanjenje pojave devijantnih biraa sugerira da u radnikoj klasi dolazi do promjena
prihvaa se svjetonazor i nain ivota srednje klase